Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 382 7571435 7502728 2026-08-07T09:07:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571435 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva/Ikona}} {{Monarh | ime = Ljudevit | slika = [[Datoteka:Ljudevit Posavski. Danica 1940.jpg|225px]] | opis = Ljudevit Posavski<br><small>ilustracija, [[Danica (kalendar)|Danica]] (1940.)</small> | titula = [[Hrvatski knezovi|knez Panonske Hrvatske]] | vladavina = | krunidba = | prethodnik = [[Vojnomir]] | nasljednik = [[Ratimir]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = ? – [[823.]] | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | nasljeđe = - | supruga = | supruge = | djeca = | puno ime = | postumno ime = | dinastija = | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | vjera = }} [[Datoteka:Ljudevit Posavski.jpg|mini|275px|Ljudevit Posavski sklapa savez s [[Karantanija|Karantancima]], [[Josip Franjo Mücke]].]] '''Ljudevit''' ili '''Ljutovid Posavski'''{{sfn|Gavranić|1895|p=123}} bio je [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Poznat je po [[Ljudevitov ustanak|ustanku koji je vodio protiv Franaka]]. == Životopis == Ljudevit je bio hrvatski knez na području između [[Drava|Drave]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]. Sjedište je imao u [[Sisak|Sisku]]. Ljudevit je bio [[Franačka|franački]] vazal te kao takav podređen furlanskom markgrofu [[Kadolah]]u.{{sfn|LZMK1}} ===Borbe s Francima=== {{glavni|Ljudevitov ustanak}} Nakon smrti [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], carem postaje njegov sin [[Ludovik I. Pobožni]] za vrijeme kojega su moć u carstvu prigrabili velikaši. Među njima je bio i [[Furlanija|furlanski]] [[markgrof]] [[Kadolah]].{{sfn|Srkulj|1926|p=28}} Ljudevit nije bio zadovoljan njegovim postupcima te se preko poslanika žalio na njega u jesen [[818.]] godine franačkom caru [[Ludovik I. Pobožni|Ludoviku I.]] na saboru u [[Herstal]]u.{{sfn|Knezović|1937|p=33}}{{sfn|LZMK1}} Kako žalbe nisu urodile plodom, u proljeće [[819.]] Ljudevit podiže ustanak. Ludovik početkom svibnja naređuje [[Kadolah]]u, kojemu je pridružio i [[Bavarsko Vojvodstvo|Bavarce]], da napadne Ljudevita iz [[Furlanija|Furlanije]]. Bavarci se već početkom rujna vraćaju natrag bez obavljenog posla. Jednako tako je bio neuspješan [[Kadolah]]ov pohod, koji je u umro od groznice [[31. srpnja]] prilikom povratka u Furlaniju.{{sfn|LZMK1}} Strane su zatim izmijenile izaslanstva, ali opet nije postignut dogovor. Ljudevitu su se zatim pridružili [[Timočani]], [[Kranjci (Slovenci)|Kranjci]] i dio [[Karantanci|Karantanaca]].{{sfn|LZMK1}} Knez [[Borna]] pristao je na franačku stranu.{{sfn|Srkulj|1926|p=28}} Već u jesen [[819.]] novi furlanski markgrof [[Balderik]] kreće s vojskom u [[Karantanija|Karantaniju]] gdje poražava Ljudevita u bitci na [[Drava|Dravi]].{{sfn|LZMK1}} Iste godine dolazi do sukoba na [[Kupa|Kupi]] u kojoj je Ljudevit pobijedio kneza [[Knez Borna|Bornu]]. Tada su s Bornine strane na Ljudevitovu prešli [[Guduščani]], koji su stanovali u porječju [[Gacka (rijeka)|Gacke]] oko današnjeg [[Otočac|Otočca]], a na Borninu stranu prešao je Ljudevitov tast Dragomuž koji je u bitci poginuo.{{sfn|LZMK1}} U prosincu je Ljudevit upao u Borninu kneževinu. Tom je prigodom doživio težak poraz jer nije osvojio utvrđena mjesta.{{sfn|LZMK1}} Borna je zatim pisao caru Ludoviku kako je Ljudevit tom prigodom izgubio 3000 vojnika, preko 300 konja i dosta hrane.{{sfn|Horvat|1924|p=31}} U proljeće [[820.]] [[Franci]] kreću u novi pohod s trupama prikupljenima iz [[Italija|Italije]], [[Bavarska|Bavarske]], [[Alemani|Alamanije]], [[Istočna Franačka|Istočne Franačke]] i [[Saska (pokrajina)|Saske]]. Vojska je tada neuspješno napadala Ljudevitovo uporište [[Sisak]].{{sfn|LZMK1}} Na saboru u [[Aachen]]u [[821.]] zaključeno je da se ponovno pošalju tri vojske, ali ni one nisu postigle uspjeh. [[Grado |Gradeški]] patrijarh [[Fortunat Tršćanski|Fortunat]] poslao je Ljudevitu majstore koji su trebali graditi utvrde, zbog čega je pred [[Franci]]ma morao pobjeći u [[Carigrad]].{{sfn|LZMK1}} === Bijeg i smrt === {{glavni|Ljudevitov_ustanak#Bijeg_i_Ljudevitov_kraj|l1=Ljudevitov bijeg}} Balderik je [[822.]] godine ponovno krenuo na [[Sisak]]{{sfn|LZMK1}} te Ljudevit bježi saveznicima [[Timočani]]ma.{{sfn|Draganović|1940|p=34}} Kad mu je tamošnji knez počeo raditi o glavi po naputku Franaka, Ljudevit ga je ubio.{{sfn|Knezović|1937|p=34}} Godine [[823.]] odlazi u Dalmaciju kod Borninog ujaka [[Ljudemisl]]a. Ljudemisl ga je podmićen od Franaka dao iste godine ubiti.{{sfn|LZMK1}}{{sfn|Knezović|1937|p=34}} == Počasti == * Ulica Ljudevita Posavskog u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Pula|Puli]], [[Osijek]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Vinkovci]]ma i [[Posušje|Posušju]].{{sfn|Grgin|2007|p=292}}{{sfn|Korać|Beus|2020|p=396}} * Drama „Ljutovid Posavski” ([[1894.]]) autora [[Ante Tresić Pavičić|Ante Tresića Pavičića]]. {{sfn|LZMK2}} * Pučki kalendar „Ljudevit Posavski”, [[Sisak]].{{sfn|Lučić|2002}} ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Srkulj |first=Stjepan |author-link=Stjepan Srkulj |date=1926 |title=Kratka povijest Hrvata |location=Zagreb |publisher=vlastita naklada}} * {{cite book |last=Knezović |first=Oton |author-link=Oton Knezović |date=1937 |title=Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918. |location=Zagreb |publisher=Jeronimska knjižnica}} * {{cite book |last=Draganović |first=Krunoslav |author-link=Krunoslav Draganović |date=1940 |title=Hrvati i Herceg-Bosna |location=Sarajevo |publisher=Nova Tiskara}} * {{cite book |last=Horvat |first=Rudolf |author-link=Rudolf Horvat |date=1924 |title=Povijest Hrvatske I. Od najstarijeg doba do g. 1657. |location=Zagreb |publisher=Tiskara "Merkur"}} * {{cite book |last=Gavranić |first=Pero |author-link=Pero Gavranić |date=1895 |title=Politička povjest hrvatskoga naroda od prvog početka do danas |location=Zagreb |publisher=Štamparija i litografija C. Albrechta}} {{refend}} === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Grgin |first=Borislav |author-link=Borislav Grgin |date=2007 |title=Primjer selektivnog pamćenja: hrvatski srednjovjekovni vladari u nazivlju ulica i trgova najvažnijih hrvatskih gradova |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/26715 |journal=Povijesni prilozi |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |volume=26 |number=32 |pages=283–294 |access-date=7. veljače 2025. |archive-date=19. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250119185805/https://hrcak.srce.hr/en/file/26715 |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Korać |first1=Dijana |last2=Beus |first2=Marina |date=2020 |title=Komemoriranje srednjovjekovnih hrvatskih vladara u hodonimima Hercegovine |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/354413 |journal=Hercegovina |location=Mostar |publisher=Sveučilište u Mostaru - Filozofski fakultet |number=6 |pages=383–399}} * {{cite journal |last=Lučić |first=Melina |date=2002 |title=Golec, Ivica |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/golec-ivica |journal= |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatski biografski leksikon]]}} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Ljudevit Posavski |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ljudevit-posavski |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=7. veljače 2025. |ref={{harvid|LZMK1}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Tresić Pavičić, Ante |url=http://enciklopedija.hr/clanak/tresic-pavicic-ante |izdavač=Hrvatska enciklopedija LZMK |preuzeto=10. travnja 2025. |ref={{harvid|LZMK2}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{ WProjekti |commonscat = Ljudevit Posavski |commonscathr = Ljudevit Posavski |wikizvor = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ljudevit Posavski |wikicitat = }} {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Vojnomir]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski knezovi|knez Panonske Hrvatske]]|years=? – [[823.]]}} {{s-aft|after=[[Ratimir]]}} {{s-end}} {{Hrvatski knezovi}} [[Kategorija:Hrvatski vladari]] [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] jp4a83m83ept0yl99tcq191gnobuv9u 0 6332 7571065 7458239 2026-08-06T18:12:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571065 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Jugoslavija (razdvojba)]]}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |hr_ime = Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca³ |status = [[Kraljevina]] |izvorno_ime = Kraljevina Jugoslavija⁴ |genitiv = Kraljevine Jugoslavije |kontinent = [[Europa]] |regija = [[Jugoistočna Europa]] |era = [[Međuraće]] |godina_start = [[1. prosinca]] [[1918.]] |godina_kraj = [[10. travnja]] [[1941.]] |period = [[1. prosinca]] [[1918.]] – [[10. travnja]] [[1941.]] &sup1; |datum_start = [[1. prosinca]] [[1918.]] |datum_kraj = [[10. travnja]] [[1941.]] |događaj_start = [[Politička unija|Unija]] |događaj_kraj = [[DFJ|Proglašena republika]] |događaj1 = [[Šestosiječanjska diktatura|Diktatura]] |datum_događaj1 = [[6. siječnja]] [[1929.]] |događaj2 = [[Oktroirani ustav]] |datum_događaj2 = [[3. rujna]] [[1931.]] |događaj3 = [[Invazija na Jugoslaviju|Osovinska invazija]] |datum_događaj3 = [[travanj]] [[1941.]] |događaj4 = [[Sporazum Tito-Šubašić]] |datum_događaj4 = [[16. lipnja]] [[1944.]] |događaj5 = Ponovno uspostavljanje kraljevine |datum_događaj5 = početak [[1945.]] |p1 = Kraljevina Srbija |flag_p1 = State Flag of Serbia (1882-1918).svg |p2 = Kraljevina Crna Gora |flag_p2 = Flag of Montenegro (1905–1918).svg |p3 = Država SHS |flag_p3 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |s1 = Nezavisna Država Hrvatska |flag_s1 = Flag of Independent State of Croatia.svg |s2 = Kraljevina Crna Gora (1941.) |flag_s2 = Flag of Montenegro (1941-1944).svg |s3 = Nedićeva Srbija |flag_s3 = Flag of Serbia (1941-1944).svg |zastava_i = Zastava Kraljevine Jugoslavije |zastava = Pan-Slavic flag.svg |grb_i = Grb Kraljevine Jugoslavije |grb = Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg |mapa = Kingdom of Yugoslavia 1930.svg |mapa_veličina = 340px |geslo = Jedan narod, jedan kralj, jedna država |himna = [[Himna Kraljevine Jugoslavije]]<br/><center>[[Datoteka:Himna Kraljevine Jugoslavije.ogg]]</center> |jezik = ''„srpsko-hrvatsko-slovenački”'' &sup2; |glavni_grad = [[Beograd]] |latd = 44 |latm = 49 |latNS = N |longd = 20 |longm = 28 |longEW = E |vlada_tip = [[Ustavna monarhija]] |titula_vođa = [[Kraljevi Jugoslavije|Kralj]] |vođa1 = [[Petar I. Karađorđević]] |godina_vođa1 = 1918. – 1921. |vođa2 = [[Aleksandar I. Karađorđević]] |godina_vođa2 = 1921. – 1934. |vođa3 = [[Petar II. Karađorđević]] |godina_vođa3 = 1934. – 1945. |titula_predstavnik = Regent |predstavnik1 = Aleksandar I. Karađorđević |godina_predstavnik1 = 1918. – 1921. |predstavnik2 = [[Pavle Karađorđević|Princ Pavle]] |godina_predstavnik2 = 1934. – 1941. |titula_zamjenik = [[Predsjednik vlade]] |zamjenik1 = [[Stojan Protić]] (prvi) |godina_zamjenik1 = [[1918.]] – [[1919.]] |zamjenik2 = [[Dragiša Cvetković]] |godina_zamjenik2 = [[1939.]] – [[1941.]] |zamjenik3 = [[Josip Broz Tito]] (dogovor) |godina_zamjenik3 = [[1945.]] |stat_površina1 = 247542 |stat_pop1 = 13934038 |stat_godina1 = 1931. |valuta = [[jugoslavenska kruna|kruna]] (do 1920.)<br>[[jugoslavenski dinar|dinar]] (od 1920.) |fusnote = <br>&sup1; Zapadne sile željele su obnavljanje Kraljevine Jugoslavije 1945. godine. Kraljevina je na papiru možda i postojala još nekoliko mjeseci, no praktično nikad nije došlo do obnovljenja. <br>&sup2; [[srpski jezik|srpski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[slovenski jezik|slovenski]]<ref>Čl. 3. [[s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]] {{Citat|Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.}}</ref><ref>Čl. 3. [[s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustava Kraljevine Jugoslavije (1931.)]] {{Citat|Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.}}</ref><br>³ [[ime]] korišteno od 1. prosinca 1918. do 3. listopada 1929.<br> ⁴ ime korišteno od 3. listopada 1929. do 10. travnja 1941.<br> }} '''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca''' ([[Srpski jezik|srp.]] Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od [[1929.]] godine '''Kraljevina Jugoslavija''' ([[Srpski jezik|srp.]] Краљевина Југославија), naziv je za [[monarhija|monarhiju]] koja je obuhvaćala područja [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]], nastala je [[1. prosinca]] [[1918.]] godine,<ref name="Matković, 1998.-63">Matković, 1998., str. 63.</ref> a prestala postojati uspostavom [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. Kralju [[Petar II. Karađorđević|Petru II. Karađorđeviću]] zabranjen je povratak u zemlju [[29. studenoga]] [[1943.]] godine te je na približno istom području proglašena [[republika]] dana [[29. studenoga]] [[1945.]] godine.<ref>Matković, 1998., str. 280.</ref> Prigodom [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|nastanka Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] [[29. listopada]] [[1918.]] godine, nije se niti jedna od tih država proširila na teritorij druge, nego je nastala unija [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] (koja je nekoliko dana ranije bila sebi pripojila [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinu Crnu Goru]]), povodom čijeg su formiranja u pravnom redu obje te ranije države prestale postojati; kod sklapanja ''[[Saint-germainski ugovor|Ugovora u Saint Germainu]]'' iz 1919. godine<ref>[https://archive.org/details/peacetreaties00alli Ugovor iz Saint Germaina iz 1919. godine], izdanje 67 zasjedanja Kongresa i Senata Sjedinjenih Američkih Država, 1921.</ref> je iz praktičnih razloga bilo ugovoreno da će nova Kraljevina SHS naslijediti ugovore „''bivše'' Kraljevine Srbije”. U Ugovoru iz Saint Germaina se doduše govori o "područjima ''pripojenima'' Srbiji od 1913. godine - ali se to odnosi na područja oduzeta Turskoj i Bugarskoj; u pogledu područja koje je nekad bila dijelom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (tj., u pogledu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]) i Kraljevine Srbije, govori se o ''slobodnom'' sklapanju ''unije'', povodom koje je ''nastalo'' („konstituirano”) ''Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca'', koje je ''uspostavilo suverenitet'' nad teritorijem i stanovništvom ranijih država.<ref>[http://ejil.org/pdfs/12/4/1542.pdf "Financial Aspects of State Succession: The Case of Yugoslavia"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220120225029/http://ejil.org/pdfs/12/4/1542.pdf |date=20. siječnja 2022. }}, Ana Stanič, „European Journal of International Law“, sv. 12 (2001.), br. 4, v. str. 766–767.</ref><ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva, 1954., str. 245–259.</ref> Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca prošao je u napetoj situaciji, gdje su postojali nemali problemi na granicama s [[Austrijsko Carstvo|Austrijom]] (gdje su sporne bile granice u [[Koruška|Koruškoj]] i [[Štajerska|Štajerskoj]], te su postrojbe pod zapovijedanjem [[Rudolf Majster|Rudolfa Majstera]] oružanom silom zauzele [[Maribor]]), [[Kraljevina Italija|Italijom]] (čije su snage zauzele znatan dio [[Dalmacija|Dalmacije]], a uspostavljena je i paradržava [[Talijanska uprava za Kvarner]]), Mađarskom (kojoj su snage Države SHS pod zapovjedništvom [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] oduzele [[Međimurje (regija)|Međimurje]], a srpske snage današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]] i hrvatsku [[Baranja (regija)|Baranju]]), [[Albanija|Albanijom]] (gdje su još od ranije bila [[Velika Albanija|sporna područja napučena Albancima]] koja su danas u sastavu [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]) i Bugarskom (koja je tijekom Prvoga svjetskog rata bila proglasila priključenje čitave današnje [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]). Proces nastanka nove države ipak je prošao bez većeg oružanog sukoba, izuzev krvavo ugušene [[Božićna pobuna|Božićne pobune]] u Crnoj Gori. Za nastavak Kraljevine SHS bile su od presudne važnosti odluke sila [[Antanta|Antante]] nakon njihove pobjede u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]]. Od geopolitičkih interesa i prosudbi preostalih pobjedničkih sila bitno je odskakala [[Kraljevina Italija]], koja je već na sjednici vlade 3. prosinca 1918. godine donijela odluku da se putem obavještajnih službi talijanske vojske promoviraju skupine unutar nove države koje teže njenom razbijanju; takva će odluka potom voditi talijanskom podupiranju [[Ustaše|Ustaša]] i razbijanju Jugoslavije nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata 1941]]. godine.<ref>[https://www.academia.edu/28694087/Empire_on_the_Adriatic_text?email_work_card=thumbnail "Empire on the Adriatic", Chapter II., "The Paris Peace Conference"], H. James Burgwyn, "Enigma Books" New York, 2005. Pristupljeno 5. kolovoza 2022.</ref> Nastanak Kraljevine Jugoslavije bila je u velikoj mjeri plod vanjskopolitičkih nastojanja [[Francuska|Francuske]], koja se suštinski zauzela za [[Raspad Austro-Ugarske|rušenje Austro-Ugarske]], kao "slabe točke [[Centralne sile|Centralnih sila]]". Jugoslavenski projekt trebao je poslužiti kao obrana od ponovnog snaženja Njemačke - ali ujedno i kao nagrada Srbiji za njeno savezništvo u I. svjetskom ratu; granice nove države povučene su na način da zadovolje i apetite Italije koji su bili povod uključivanju te zemlje u rat na francuskoj strani. Zanemarivši [[Britansko Carstvo|britanske]] prijedloge da se u obzir uzmu mogućnost uspostave federalne države, francuska politika dala je punu potporu ideji srpskih vladajućih krugova da nova država ima predstavljati tek [[Velika Srbija|uvećanu Srbiju]], te će stoga naposljetku međunarodna zajednica omogućiti Srbiji da trijumfalistički vodi novu državu i u njoj uspostavi [[unitarizam|unitarnu državnu vlast]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/388152 Stjepan Matković, prikaz knjige "U labirintu versajsko-vidovdanske Jugoslavije. Hrvatsko pitanje u očima francuske politike, 1914. – 1929."], (Miro Kovač, Zagreb: Alfa, 2021., 360 str.), "Časopis za suvremenu povijest" br. 3, 1251-1263 (2021)</ref> Napetosti između Srba i drugih naroda stvorili su sljedećih desetak godina, koje je naposljetku kralj Aleksandar Karađorđević 1929. godine pokušao staviti pod nadzor suspendiranjem političkih sloboda i uvođenjem vlastite [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]]. Kralj je između ostaloga pristupio upravnoj reformi države, kojom je osnovano [[Banovine u Kraljevini Jugoslaviji|9 banovina]].<ref>[https://informator.hr/strucni-clanci/5513 "Vremeplov: Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja – 3. listopada 1929."], "Informator", 30. rujna 2022.</ref> Diktaturom su problemi samo privremeno riješeni; sljedeći veliki pokušaj rješavanja stanja u državi predstavljalo je sklapanje [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]] iz 1939. godine, slijedom kojega se pristupilo osnivanju [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], kao ''de facto'' federalne jedinice unutar Jugoslavije. Dio srbijanske elite okupljen oko predsjednika jugoslavenske vlade [[Dragiša Cvetković|Dragiše Cvetkovića]] zamišljao je Jugoslaviju - približno prema granicama dotadašnjih banovina podijeliti na slovenski ([[Dravska banovina]]), hrvatski ([[Banovina Hrvatska]]) i najveći srpski dio, koji bi pod nazivom „Srpska Zemlja” obuhvaćao područje preostalih 6 banovina. Međutim u srpskoj političkoj javnosti nije postojala suglasnost o granicama između Banovine Hrvatske i „Srpske Zemlje” pa do raspada Kraljevine Jugoslavije u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]] 1941. god. nije došlo do službenog oformljavanja „Srpske Zemlje”, nego su nastavile na tom području djelovati banovine.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/163237 "Djelovanje Jugoslavenske radikalne zajednice u doba Banovine Hrvatske (1939–1941)"], Krešimir Regan, Studia lexicographica, GOD. 1 (2007) BR. 1 (1), STR. 217–254</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20110514005306/http://www.hic.hr/dom/288/dom19.htm "Podjela Bosne i borba za cjelovitost"], Anto Valenta, "Dom i svijet" b. 288, 20. ožujka 2000. </ref> Kasnijim preimenovanjem Kraljevstva SHS u Kraljevinu Jugoslaviju nije došlo ni do kakve državnopravne promjene: riječ je bila samo o promjeni imena, koja je doduše trebala naznačiti (umjetni) nastanak nove etničke zajednice - [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. == Ime države == * Odgovorom regenta [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] na Adresu "Narodnog vijeća" nastala je [[1. prosinca]] [[1918.]] godine prva Jugoslavija pod nazivom ''Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca''.<ref>Horvat, 1992., str. 46.-48.</ref> * [[Ustav]] od [[28. lipnja]] [[1921.]] (''Vidovdanski ustav'') zove novu državu ''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca'',<ref name="Matković, 1998.-63"/> pa je taj naziv uobičajeniji nego prvi. * [[3. listopada]] [[1929.]] godine proglašen je ''Zakon o nazivu i podjeli kraljevine na upravna područja'', čiji prvi članak glasi: ''Službeni naziv države Srba, Hrvata i Slovenaca je Kraljevina Jugoslavija''.<ref>Horvat, 1992., str. 452.</ref> == Povijest države == {{glavni|Povijest Kraljevine Jugoslavije|Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca}} ===Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca=== [[Slika:Proglašenje Kraljevine SHS.jpg|mini|400px|right|Ivan Tišov: Proglašenje Kraljevine SHS. Povijesni događaj kada predstavnici Države SHS prezentiraju srpskom regentu Aleksandru Karađorđeviću "Adresu" o bezuvjetnom ujedinjenju u novu državu.]] Iako su predstavnici [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]], na čelu sa [[Svetozar Pribićević|Svetozarem Pribićevićem]], prije upućivanja u [[Beograd]] od Narodnog vijeća Države SHS dobili dokument "[[Naputak o ujedinjenju Države SHS sa Kraljevinom Srbijom|Naputak]]" kojim se uvjetuje ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom okupljanjem ustavne skupštine koja će 2/3 većinom odlučiti buduće uređenje države, dolaskom u Beograd, [[Podgorička skupština|pod dojmom nasilnog pristupa Crne Gore]] Srbiji te samovoljnog izlaska Bačke, Banata i Baranje ([[Novosadska skupština]]) i hrvatskog Srijema koji je bio pod srpskom vojnom kontrolom iz sastava Države SHS radi priključenja Srbiji, bojeći se talijanske okupacije [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]] te socijalnih nemira, biva odbačen "Naputak" i napisana "[[s:Hrvatska na mučilištu/Adresa »Narodnog vijeća SHS«|Adresa]]" dokument o bezuvjetnom ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije. Delegacija, koju je predvodio Pribičević, predstavila je [[regent]]u [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandru]], koji je zastupao tada bolesnoga [[Petar I. Karađorđević|oca Petra I.]], "Adresu". Dokument je pročitao potpredsjednik Narodnog vijeća, [[Ante Pavelić (stariji)|dr. Ante Pavelić]], a regent ju je ratificirao u kući Krsmanović na Terazijama u Beograd [[1. prosinca]] [[1918.]] godine, proglasivši tako novonastalu '''Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca'''.<ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/493417/na-danasnji-dan-1918-stvorena-kraljevina-srba-hrvata-i-slovenaca "Na današnji dan 1918. stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca"], "Politika" (srpski), 1. prosinca 2021. Pristupljeno 29. srpnja 2025.</ref> Novonastala država bila je bez Ustava, a sva vlast bila je bila je koncentrirana u rukama regenta Aleksandra ([[apsolutizam]]) i beogradskoga dvora ([[centralizam]]). U Crnoj Gori je izbila žestoka [[Božićna pobuna|oružana pobuna]]. Značajni [[Velikosrpska ideologija|velikosrpski]] intelektualac [[Vaso Čubrilović]] objašnjava u intervjuu [[1981.]] godine da je u vrijeme formiranja zajedničke države postojala znatna volja da se formira suvremena država, ali da Beograd - kao središte nove države, puno volje da profitira od njezinoga stvaranja - nije imao kapaciteta biti suvremeno državno središte, nego tek središte korupcije i nesposobnog upravljanja: ''"Mislim da od 1918. do 1941. mi grešimo više iz neznanja kako treba urediti državu, nacionalno i kulturno rešenu, nego iz svesne volje da vladamo nad drugim narodima. Mi nismo imali izgrađeni kapitalistički sistem da preko njega možemo eksploatisati druge zemlje. To je vrlo komplikovana metoda, mi toga nismo imali. Imali smo malo birokratije, vrlo slabe, malo čaršije, koja ne ume vladati i nije umela da vlada. Ali je umela brljati. I taj primitivni način uplitanja, preko prljavog upravnog aparata, bila je glavna pogreška našeg upravljanja od 1918. do 1941. godine"''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2018/04/vasa-cubrilovic-ekskluzivni-intervju.html |title=Vasa Čubrilović, ekskluzivni intervju 1981.: O ideji jugoslovenstva i učešću u sarajevskom atentatu |author=Boro Krivokapić |language=srpski |publisher=Yugopapir |accessdate=26. kolovoza 2019.}}</ref> Kralj je sam sastavljao vlade, a represije režima protiv političkih neistomišljenika bile su česte i okrutne (čak je i [[Svetozar Pribićević]], kao Ministar unutarnjih poslova, djelovao protiv političara s kojima je nekad radio u Narodnom vijeću SHS). Narodna skupština nije se sastajala, a službeni je Beograd sve dekrete i zakone donosio preko [[obznana]], odnosno kraljevih samodonesenih odluka. Jasno da je takva politika izazivala burne reakcije i stvarala sve veću oporbu protiv režima. Prva reakcija došla je već [[2. prosinca]] [[1918.]] godine, dakle samo dan nakon ujedinjenja, u obliku [[Proglas Hrvatske stranke prava|Proglasa HSP-a]] u kojem se protivi načinu ujedinjenja pozivajući se na ranije [[Svibanjska deklaracija|Svibanjsku]] i [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]], dogovore Narodnoga vijeća SHS, ali i činjenicu da Hrvatski sabor nikada nije ratificirao "Adresu". Sljedeći veliki izljev nezadovoljstva dogodio se [[5. prosinca]] [[1918.]] godine. Na trgu u [[Zagreb]]u su se, tijekom prijepodneva, okupili pristaše kraljevstva na skupu u čast novoj državi na kojemu su se, između ostalog, mogle čuti i brojne protuhrvatske parole. Hrvatski je narod, nezadovoljan policijskom tolerancijom takvog ponašanja, poslijepodne održao sličan skup na kojemu je kritizirao Kraljevstvo. No, reakcija policije bila je drugačija. Naime, za razliku od prijepodneva, policija je napala okupljene građane, ranila, uhitila i odnijela nekoliko života, čime je, po prvi puta, demonstrirana sila beogradskog dvora nad političkim oponentima. Taj je događaj znan kao [[Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.|Prosinačke žrtve]]. Srpska hegemonija ogledala se i u gospodarskom smislu. Iako su [[Austro-ugarska kruna|krune]] bile približno jednakog omjera s [[Srpski dinar|dinarom]] (1:1), a cijeli zapadni dio zemlje koristio je upravo krune, službeni je Beograd ubrzo izdao zakon kojim je omjer razmjene bio 4:1 u korist dinara. Naime, svi oni koji su željeli mijenjati krune za dinare, a morali su jer je Beograd ukinuo krune kao valutu, morali su dati 4 krune za 1 dinar, što je bilo i više nego nerealno. Slično je bilo i s agrarnim reformama i oporezivanjima - podjela zemlje išla je u korist srpskim seljacima, a velik broj hrvatskih seljaka morao je sakrivati stoku kako im država ne bi naplaćivala velike poreze na posjedovanje stoke. [[Datoteka:Muzej Međimurja - oglasni stup s plakatima o oslobođenju.jpg|mini|200px|U sastav Države SHS ušlo je 1919. i [[Međimurje (regija)|Međimurje]] čije je stanovništvo pozivano na otpor mađarskim vlastima plakatima (kao na slici).]][[Datoteka:Izjav1.jpg|thumb|left|200px|[[Krfska deklaracija]] od [[20. srpnja]] [[1917.]] (prva stranica na slici) bila je jedan od temelja formiranja buduće zajednice Države SHS i Kraljevine Srbije.]] Godine [[1919.]], talijanski iredentistički pjesnik i rani ideolog [[fašizam|fašizma]], [[Gabriele d'Annunzio]] okuplja [[arditi|ardite]], vojne veterane iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i u čamcima vesla do [[Rijeka|Rijeke]], koju [[12. rujna]] [[1919.]] godine okupira i uspostavlja [[Talijanska uprava za Kvarner|talijansku upravu]]. Bila je to prva otvorena fašistička invazija na neku zemlju u međuratnom razdoblju, a rezultirala je velikim negodovanjem vlasti Kraljevstva SHS. Apeli međunarodnoj zajednici rezultirali su sklapanjem [[Rapallski ugovor|Rapallskog ugovora]] [[1920.]] godine kojim je Kraljevstvo dobilo upravo nad okolicom grada, a Rijeka je postala [[Slobodna Država Rijeka|slobodna država]]. "[[Jadransko pitanje]]" koje je tada nastalo bit će razriješeno tek [[1924.]] godine sklapanjem [[Rimski ugovor (1924.)|Rimskog ugovora]] [[1924.]], kojim je Rijeka pripala [[Kraljevina Italija|Italiji]], a okolica grada Kraljevini SHS. Rapallskim ugovorom Italiji su pripali Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (bez Kastva), otoci Cres, Lošinj, Unije i Susak, Zadar te Lastovo, Palagruža i neki manji nenastanjeni otoci. Priznata je Slobodna Država Rijeka koja je obuhvaćala grad Rijeku te dio teritorija sjeveroistočne Istre (Rimski ugovori).Talijanima u Kraljevini SHS priznato je pravo uporabe jezika i sloboda vjeroispovijesti, ali se ista prava Hrvatima i Slovencima u Istri nisu jamčila. Hrvatska i slovenska javnost te Hrvati i Slovenci u Istri loše su primili rješenja postignuta Rapallskim ugovorom, a ministar Trumbić podnio je ostavku. Prva veća politička kriza nove države nastaje kao posljedica ne imanja ustava. Naime, u tri godine postojanja, situacija se nije načelno promijenila - Ustava koji bi potvrdio državno uređenje nije bilo, a kralj je i dalje provodio samovladu obilježenu znatnim represijama protiv političke opozicije. Uz [[HRSS]] i [[HSP]] (koje su se [[1921.]] godine ujedinile u [[Hrvatski blok (1921.)|Hrvatski blok]]), kao nova, značajna opozicija hegemoniji beogradskog dvora javlja se i novoosnovana [[Komunistička partija Jugoslavije]]. Osnovana u [[Vukovar]]u [[1919.]] godine, stranka je bila jedna od rijetkih svejugoslavenskih stranaka (dakle, uključivala je članove iz cijele zemlje), a njezin program bazirao se na kombinaciji boljševizma, [[lenjinizam|lenjinizma]] i uspostavi sovjetske republike po uzoru na [[Ruska SFSR|Rusku SFSR]]. Kao stranka koja je postajala iznimno popularna, počela je predstavljati veliku prijetnju režimu (u jednom je trenutku bila treća stranka po jačini, iza [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS-a]] i [[Narodna radikalna stranka|radikala]]), tako da je ubrzo, već [[1920.]] godine, pala pod [[Obznana|Obznanu]]. Naime, Ministar unutarnjih poslova, [[Milorad Drašković]], donio je Obznanu (koja će kasnije postati rigorozni [[Zakon o zaštiti države]]) kako bi osigurao državu od onih koji ju žele srušiti - ''de iure'', ona je omogućavala brojna prava i slobode i bila je usmjerena isključivo protiv onih koji ruše državu (odnosno, komunista), ali je ''de facto'' bila primjenjivana na sve one koji su javno izražavali svoje nezadovoljstvo režimom. Iako su od tog trenutka djelovali tajno (što im je pomoglo prilikom [[NOB]]-a), komunisti su i dalje bili aktivni, a jedan od prvih odjeka bilo je ubojstvo ministra Draškovića u [[Delnice|Delnicama]] [[1921.]], kojeg je izvršio komunistički omladinac [[Alija Alijagić]]. Komunisti tako djeluju u ilegali, a [[HRSS]] i ostale oporbene stranke bore se za svoja prava u Narodnoj skupštini. ===Od Vidovdanskog ustava do diktature=== [[Slika:Vidovdanski ustav.jpg|200px|thumb|Kontroverzni [[Vidovdanski ustav]] naišao je na veliko osporavanje, posebno na području Hrvatske i Slovenije.]] Godine [[1921.]] saziva se posebna Narodna skupština s ciljem donošenja novog ustava. Iako je već ranije određeno kako će se ustav i državno uređenje donijeti dvotrećinskom većinom, prilikom izglasavanja ustava došlo je do znatnih problema. Naime, tijekom Ustavne skupštine, hrvatski predstavnici odbijaju pozdraviti srpskog regenta Aleksandra kao vladara nove države smatrajući da bi tako priznali Petra za svog kralja. Inzistiranje srpskih zastupnika na pozdravu rezultira hrvatskim napuštanjem Ustavotvorne skupštine. Kako je HRSS-u pristup zabranjen pod izlikom da u nazivu prejudiciraju državno uređenje te kao takvi ne mogu pristupiti skupštini, srpski zastupnici donose novi centralistički ustav po principu 50 % plus jedan glas pošto je bilo nemoguće okupiti dvotrećinsku većinu. Ustav je izglasan uz malen broj glasova protiv, a službeno je donesen [[28. lipnja]] [[1921.]] godine, na [[Vidovdan]], zbog čega se i naziva [[Vidovdanski ustav]]. Moglo bi se reći da je tom odlukom koja je protivna "Naputku" Narodnog vijeća Države SHS posijano sjeme svih budućih problema. U kolovozu iste godine umire kralj [[Petar I. Karađorđević]], a nasljeđuje ga, sada i službeno kralj (iako je i kao regent, ''de facto'' vodio državu od njezinog osnutka), [[Aleksandar I. Karađorđević]]. Ime države promijenjeno je u '''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca''', a podijeljena je na 33 [[oblast]]i. {{Dvostruka slika|left|NikolaPasic--serbiaherpeopleh00petruoft.png|180|Bundesarchiv Bild 183-2010-0420-502, Stefan Radic, cropped.jpg|184|[[Nikola Pašić]] bio je jedan od najutjecajnijih političara prve faze jugoslavenske povijesti. Na premijersku poziciju biran je u više navrata.|Čelnik [[HRSS]]-a [[Stjepan Radić]] bio je ključni oporbenjak beogradskom režimu do svoje smrti koja je uslijedila kao posljedica atentata.}} No, problemi, kao što je naznačeno, nisu riješeni. Naime, Vidovdanski ustav bio je iznimno centralistički nastrojen, a svu je vlast davao kralju i nasljednoj dinastiji [[Karađorđevići|Karađorđevića]]. Iako je institucija Predsjednika vlade postojala, njegove ovlasti su, u odnosu na kraljeve, bile neznatne. Naime, zanimljiv je podatak kako je u periodu od [[1921.]] do [[1929.]] došlo do 23 promjene vlade, a od svih tih, samo su 2 zahtjeva došla od Narodne skupštine, a ostalu 21 promjenu inicirao je sam kralj (naravno, neki premijeru su ostali i nakon promjena vlade). Izbori u novoj kraljevini održavali su se svake 2 godine ([[1923.]], [[1925.]] i [[1927.]]), a glavna konkurencija dominantnoj [[Narodna radikalna stranka|Narodnoj radikalnoj stranci]] (koja je po broju zastupnika prestigla i [[Jugoslavenska demokratska stranka|DS]]), bio je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[HRSS]]. Radić se [[1923.]] godine ujedinio sa [[Slovenska ljudska stranka|Slovenskom ljudskom strankom]] [[Anton Korošec|Antona Korošeca]] i [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom]] [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] kako bi sklopio parlamentarnu koaliciju koja bi mogla parirati [[Nikola Pašić|Pašićevim]] radikalima. Kako bi razbio koaliciju, a istovremeno dobio povjerenje Narodne skupštine, Pašić šalje delegata na pregovore s trojicom stranačkih čelnika. Kada im je ovaj obećao privilegije za njih i njihove stranačke kolege (što su čak dobili i napismeno), Radić, Korošec i Spaho daju povjerenje Pašiću, ali se pozivaju na obećanja zajamčena dokumentom - jasno, Nikola Pašić obećanja nije ispunio. Stjepan Radić tada odlazi u [[Europa|Europu]] gdje apelira kod stranih vlasti za pomoć, a [[1924.]] godine uključuje HSS u [[Seljačka internacionala|Seljačku internacionalu]]. Po njegovu povratku, biva zatvoren, a stranka zabranjena zbog afilijacije s komunistima (naime, nisu svi članovi HSS-a odobravali Radićev potez). Politika ometanja koju je provodio HSS morala je pasti, tako da je [[27. ožujka]] [[1925.]] godine, pred samim kraljem, [[Pavle Radić]] pročitao proglas kojim HSS priznaje ustav i državno uređenje, a ujedno i odustaje od republikanskog uređenja - HSS (dakle, promijenjeno je i ime) od tada zastupa politiku federalizma. Ubrzo nakon, Radić biva puštan iz zatvora, a HSS ulazi u koaliciju s radikalima (tzv. "R-R vlada - Radić-radikali vlada") u kojoj Radić obnaša funkciju Ministra prosvjete, a manji broj članova HSS-a ulazi u vladu kao Ministri bez portfelja. Jasno, koalicija dvaju politički polariziranih stranaka nije dugo opstala i Radić ubrzo napušta vladu i vraća se u oporbu. Tada se Radić, što je bilo veliko iznenađenje za Državu, približava bivšem političkom protivniku - [[Svetozar Pribićević|Svetozaru Pribićeviću]]. Naime, Pribičević je već ranije istupio iz [[Jugoslavenska demokratska stranka|DS]]-a i osnovao [[SDS]], a shvatio je kako se prisilni unitarizam ne smije provoditi te kako je federalno uređenje jedina moguća solucija za krizu u zemlji. Dvojica stranačkih čelnika [[10. studenoga]] [[1927.]] osnivaju [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]], savez HSS-a i SDS-a, kojoj su na čelu bili upravo Radić i Pribićević. Nova je koalicija predstavljala ozbiljne probleme Vladi u [[Beograd]]u, posebice jer više nisu mogli ostvarivati potrebnu većinu. [[Datoteka:Pogreb Stjepana Radića.jpg|mini|300px|Pogreb Stjepana Radića [[12. kolovoza]] 1928. u Zagrebu, u trenutku potresenosti cjelokupnog hrvatskog naroda.]] No, radikali su našli rješenje i za tu političku krizu. Radićevi kritički istupi u Narodnoj skupštini rezultirali brojnim prijetnjama, od kojih je znakovita bila ona srpskog zastupnika [[Čedo Radović|Čede Radovića]], osobe bliske Ministru financija. Unatoč prijetnjama i upozorenjima, Radić je [[20. lipnja]] [[1928.]] godine odlučio otići u Narodnu skupštinu. [[Puniša Račić]], radikalski zastupnik i član organizacije [[Bela ruka]], unio je svoj [[revolver]] u Narodnu skupštinu (što je bilo protuzakonito) i čekao prigodu. Kada je HSS-ov zastupnik [[Ivan Pernar]] oštro kritizirao Račića, Račić je napustio zastupničku klupu, prišao govornici, izvadio revolver i počeo pucati po HSS-ovcima. [[Đuro Basariček]] i [[Pavle Radić]] pogibaju na mjestu, dok se [[Ivan Granđa]], [[Ivan Pernar]] i, glavna meta, [[Stjepan Radić]] izvlače s ozljedama. Radić, kojemu je metak završio u trbuhu, biva operiran u [[Beograd]]u, nakon čega se vraća u Zagreb gdje je umro [[8. kolovoza]] 1928. godine. Puniša Račić osuđen je na 20 godina robije te je zatvoren, ali je na robiji u Kaznenom zavodu u Zabeli kod Požarevca dobio kraljevski tretman, čime je još jednom demonstrirana okrutnost beogradskog režima. Sprovodi Basaričeku i Pavlu Radiću bili su i jasna prigoda za izražavanje nezadovoljstva hrvatskoga naroda. Iako je preživio atentat, Stjepan Radić, glavna oporbena ličnost ovoga razdoblja, preminuo je [[8. kolovoza]] [[1928.]] godine u [[Zagreb]]u od posljedica ranjavanja. Prosvjedi na njegovu sprovodu bile su znatno veće nego na onome Đure Basarička i Pavla Radića. SDK tada službeno odbija sudjelovati u radu Narodne skupštine, a politička kriza u zemlji se pogoršava. ===Šestosiječanjska diktatura=== [[Datoteka:Kralj aleksandar1.jpg|left|thumb|200px|Objavljena preko Radio Beograda, [[Šestosiječanjska diktatura]] kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I.]] isprva je dočekana s odobravanjem, ali se kasnije pokazala kao nastavak dotadašnje dvorske politike.]] [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.]] godine donio je još veće probleme u Kraljevini SHS, a kriza se toliko produbila da je reagirati morao sam kralj. Dana [[6. siječnja]] [[1929.]] godine, preko [[Radio Beograd]]a objavio je ukidanje Narodne skupštine i svih stranaka, uveo je diktaturu, koju će povijest pamtiti kao [[Šestosiječanjska diktatura]], a sve je to opravdao krizom koju parlamentarci nisu uspjeli riješiti - između Kralja i Naroda od tog trenutka posrednika nije smjelo biti. Nekoliko mjeseci potom, kralj Aleksandar donosi novi Zakon o nazivu i podjeli države kojim će ime države promijeniti u '''Kraljevina Jugoslavija''', provodeći, tako, geslo ''"Jedan narod, jedan kralj, jedna država"'', a istu će podijeliti na 9 [[banovina]] i grad [[Beograd]]. Ukinute su bilo kakve nacionalne posebnosti, a stvorena je, što i jest bilo jedno od izvornih ideja Karađorđevića, jugoslavenska nacija s jugoslavenskim jezikom kao službenim. Iako je dobar dio političara, posebice hrvatskih (njih je predvodio dr. [[Vladko Maček]], nasljednik Stjepana Radića na čelu SDK), pozdravio uvođenje diktature, smatrajući ju boljim rješenjem od Vidovdanskog ustava i novom prigodom za ujednačavanje odnosa, proglašenje iste dovelo je, zapravo, do eskalacije nasilja protiv unutrašnjih neistomišljenika, što je samo povećalo spiralu stvorenu još 1918. godine. U državnom pokušaju razbijanja albanskih, hrvatskih, makedonskih i slovenskih pokreta hrvatske žrtve će postati najpoznatije. Među istaknutim žrtvama ističu se [[Josip Predavec]], HSS-ov zastupnik ubijen nedugo nakon izlaska iz zatvora, [[Đuro Đaković]], jedan od visokopozicioniranih dužnosnika još uvijek ilegalne KPJ i [[Albanologija|albanolog]] i pisac, pravaš [[Milan Šufflay]], koji je ubijen usred Zagreba. Šufflayjevo ubojstvo posebno je odjeknulo u svijetu, posebice zbog naknadnog zataškavanja od vlasti (o tome se, naime, nije pisalo niti govorilo), a na ponašanje beogradske vlasti pismom su reagirali, između ostalih, i [[Albert Einstein]] i [[Heinrich Mann]].<ref>Mladen Švab, [https://web.archive.org/web/20080529221134/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/149/html/esej/12.htm ''Milan pl. Šufflay, 120. godišnjica rođenja. Djelo dostojno pozornosti''], ''Vijenac'', br. 149/1999., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 29. svibnja 2008.)</ref><ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/nyt.html Einstein Accuses Yugoslavian Rulers in Savant's Murder], croatianhistory.net, pristupljeno 24. srpnja 2008. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/raditch.pdf Raditch Left Tale of Yugoslav Plot] {{pdf}}, croatianhistory.net, pristupljeno 24. srpnja 2008. {{eng oznaka}}</ref> Atentat je pokušan i na pravaša [[Mile Budak|Milu Budaka]], dok je [[Vladko Maček]] izbjegao smrt, ali je dobar dio vremena proveo u zatvoru. Godine [[1932.]], [[Ustaše]], koje je još od [[1929.]] godine vodio [[Ante Pavelić]] kao tajni, revolucionarni ogranak [[HSP]]-a kojemu je cilj stvaranje samostalne Hrvatske, podižu [[Lički ustanak|ustanak]] u [[Lika|ličkom]] selu [[Brušane]]. Ustanak je bio izveden poprilično traljavo, tako da je ugušen bez većih problema, ali bio je ovo prvi javni istup [[UHRO]]-a, koji je tada već imao jasno definirane političke ciljeve. Iako je [[Ante Pavelić]] već [[1929.]] godine ''in absentia'' osuđen na smrt od Suda za zaštitu države, djelovanje ustaša u inozemstvu bilo je poprilično plodonosno (kasnije će se to, doduše, pokazati kao problem, jer će te iste ustaše, na temeljima [[fašizam|fašizma]] i [[nacizam|nacizma]], voditi genocidnu i diktatorsku [[NDH]]). Osim individualnih atentata, događali su se i neki kolektivni pokolji kao što su [[Sibinjske žrtve|Sibinjske]], [[Senjske žrtve|Senjske]] i [[Vrbske žrtve]]. Gospodarska i politička hegemonija nije jenjavala, tako da je nova agrarna reforma ponovo išla na ruku srpskog seljaštva (naime, zemlju koja se dijelila prvo su dobivali sudionici Srpskih ustanaka, pa ratni veterani, a tek onda ostali), a odnos snaga na važnim državnim funkcijama bio je nevjerojatan - možda najbolji primjer je primjer generala Jugoslavenske vojske. Naime, od svih generala, broj srpskih generala bio je 161, dok je broj hrvatskih generala bio 2. Slični omjeri bili su i na drugim funkcijama. Godine [[1932.]], Kraljevina Jugoslavija dolazi na rub rata s Italijom nakon [[trogirski incident|Trogirskog incidenta]] od [[1. prosinca]] [[1932.]] (tom su prigodom pripadnici Sokola Kraljevine Jugoslavije u Trogiru uništili ili teško oštetili čak osam starih mletačkih lavova) i još nekoliko incidenata.<ref>[[Mario Jareb]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/29653 ''Trogirski incident od 1. prosinca 1932. i mletački lav svetog Marka kao simbol “talijanstva” istočne obale Jadrana''], ''Časopis za suvremenu povijest'', br. 2/2007.</ref> {{Dvostruka slika|left|Ante Trumbić.jpg|172|Dr. Mile Budak.gif|165|Izuzev Mačeka, potpis na Zagrebačke punktacije stavili su i [[Ante Trumbić]], predsjednik [[HFSS]]-a i bivši Ministar vanjskih poslova te [[Mile Budak]], vođa [[HSP]]-a i kasniji Pavelićev Ministar prosvjete i vjere.}} Iako je situacija u zemlji bila daleko od idealne, krajem [[1931.]] dolazi do blagog smirivanja, tako da kralj Aleksandar, [[3. rujna]] [[1931.]] donosi [[Oktroirani ustav]] kojim je ponovo vraćen parlamentarizam, a iste su godine raspisani izbori. Prorežimske stranke ujedinjene su u jedinstvenu [[Jugoslavenska nacionalna stranka|Jugoslavensku nacionalnu stranku]] (JNS) koji je vodio general [[Petar Živković]], predsjednik vlade u vrijeme diktature i zapovjednik Kraljevske garde. Iako su izbori raspisani, oni su bili javni i za pristupanje izborima bio je potreban dovoljan broj potpisa iz određenih kotara, zbog čega su mnoge stranke, uključujući i SDK, bojkotirale ove izbore, što je, jasno, rezultiralo pobjedom JNS-a. Kada je postalo izvjesno da ni kraljevska diktatura ne dovodi do poboljšanja, oporbeni političari iz Hrvatske (HSS, HSP, HFSS), koje predvode [[Vladko Maček]] (HSS), [[Mile Budak]] (HSP) i [[Ante Trumbić]] (HFSS), okupljaju se u Zagrebu i donose zajednički protestni dokument znan kao [[Zagrebačke punktacije]] ([[1932.]]). Pozivajući se, ponovo, na Krfsku i Ženevsku deklaraciju, zahtijevaju federalno uređenje i daljnje dogovore. Zagrebačke su punktacije potakle i niz drugih dokumenata, tako da u kratkom roku izlaze i [[Novosadske punktacije|Novosadske]] i [[Sarajevske punktacije|Sarajevske]] i [[Ljubljanske punktacije]]. Kako je službeni Beograd punktacije proglasio protudržavnima, one su postale nevažeće, a zanimljivo je kako je od svih potpisnika, samo Maček završio, iako nakratko, u zatvoru. [[Datoteka:1934-10-17 King Alexander Assassination.ogv|frame|Snimka Marsejskoga atentata danas je jedna od najvažnijih i najstarijih dostupnih snimaka od iznimnoga povijesnog značaja.]] Ipak, problemi su se i dalje gomilali. Iako je raniji pokušaj u Zagrebu propao, planovi za ubojstvo kralja Aleksandra nisu prestali i kralj je bio upozoren kako će izvan Jugoslavije biti u velikoj opasnosti. Unatoč svemu, kralj je na brodu "Dubrovnik" otputovao u [[Marseilles]] na dogovoreni sastanak s francuskim Ministrom vanjskih poslova [[Louis Barthou|Louisom Barthouom]] kako bi dogovorio bolju suradnju dvije zemlje. Ipak, tijekom vožnje ulicama, [[Vlado Černozemski]], pripadnik [[VMRO]]-a, ispalio je nekoliko metaka u kralja iz neposredne blizine, a tijekom pucnjave je poginuo i ministar Barthou. [[Marsejski atentat]] od [[9. listopada]] [[1934.]] okončao je Aleksandrovu vladavinu, a velik teret osvete pao je na ustaše. Naime, ubrzo je otkrivena upletenost ustaša u planirani atentat, tako da su brojni ustaški kampovi po svijetu pozatvarani, a čelnici uhićeni (Pavelić je boravio u zatvoru u [[Torino|Torinu]]). [[Datoteka:Prince Paul of Yugoslavia.jpg|left|thumb|180px|Predsjednik Namjesništva i regent bio je, nakon atentata, Aleksandrov rođak [[Pavle Karađorđević]], koji je prijestolje preuzeo do punoljetnosti Aleksandrova sina, [[Petar II. Karađorđević|Petra II.]]]] Kako je prijestolonasljednik [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] još uvijek bio maloljetan, vlast je, kao regent, preuzeo [[Pavle Karađorđević]], sin [[Arsen Karađorđević|Arsena Karađorđevića]]. Princ Pavle postat će regent i uspostavit će tročlano [[Namjesništvo]] kojeg će, uz [[Ivo Perović|Ivu Perovića]], bana Savske banovine, i [[Radenko Stanković|Radenka Stankovića]], profesora medicine iz Beograda, i voditi. Namjesništvo će, postepeno, dovesti do popuštanja diktature, ali tu priliku vide velikosrpski vjerski vođe koji šire ideje i mržnju prema hrvatskom narodu koja rezultira ubijanjem hrvatskih seljaka i paljenjem sela. Dobro prikriveni motivi i lažna izvješća rezultiraju daljnjim djelovanjem Ustaša i hrvatske mržnje prema Srbima što će kasnije rezultirati zločinima u NDH. Naime, nakon pada [[Bogoljub Jevtić|Jevtićeve]] vlade, dolazi, pod pritiskom [[Francuska|Francuske]] i [[Engleska|Engleske]], do rješavanja tzv. [[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]]. {{Dvostruka slika|right|Milan Stojadinović.jpg|155|Dragiša_Cvetković.jpg|150|Predsjednik vlade [[Milan Stojadinović]] okrenuo je Jugoslaviju prema Trećem Reichu i Italiji.|Stojadinovićev nasljednik, [[Dragiša Cvetković]], uspješno je dovršio pregovore s Mačekom.}} Prva kriza koja je riješena bila je [[Konkordatska kriza]]. Naime, pregovori oko stvaranja [[konkordat]]a između Kraljevine Jugslavije i [[Vatikan]]a trajali su već neko vrijeme, a dokument je, konačno, potpisan [[1935.]] za vrijeme nadbiskupa [[Antun Bauer (biskup)|Antuna Bauera]]. No, iako je dokument potpisan, prosvjedi i snažna opozicija pravoslavnih svećenika, koji su tvrdili kako se Hrvatima time daje prevelika autonomija, rezultirali su time da konkordat nikada nije ratificiran. Sljedeći dio hrvatskoga pitanja bio je politički status Hrvatske. Naime, nakon smjene Jevtića, za premijera je postavljen [[Milan Stojadinović]], vođa [[Jugoslavenska radikalna zajednica|Jugoslavenske radikalne zajednice]] (JRZ ili popularno "jereza" - sačinjavale su je JNS, JMO i SLS). Stojadinović, doduše, počinje pregovore s Vladkom Mačekom oko statusa Hrvatske, ali za njegova mandata ([[1935.]] – [[1939.]]), oni neće biti završeni. Godine [[1939.]], knez Pavle smjenjuje Milana Stojadinovića i imenuje [[Dragiša Cvetković|Dragišu Cvetkovića]] za novog predsjednika vlade. Kako su pregovori Stojadinović-Maček bili neuspješni, novi predsjednik vlade započinje nove pregovore koji su [[26. kolovoza]] [[1939.]] godine rezultirali potpisivanjem [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]] i osnivanjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. [[Datoteka:BanHrvatska1939.gif|left|thumb|220px|[[Banovina Hrvatska]] bila je velik presedan jugoslavenske vlasti.]] Banovina je zapravo bila "država u državi", a obuhvaćala je teritorij bivše Savske i Primorske banovine (uz dijelove današnje BiH). Imala je sudsku, zakonodavnu i upravno autonomiju u odnosu na Beograd, a za (prvog i posljednjeg) bana izabran je HSS-ovac [[Ivan Šubašić]]. Taj neviđeni presedan, kojeg je knez Pavle opravdao člankom 116. jugoslavenskog ustava, izazvao je burne reakcije diljem zemlje. Srpski su se političari pobunili jer su smatrali da takav presedan Hrvatima daje privilegirani položaj i ruši ideje jugoslavenstva koje je država provodila, dok su neki hrvatski političari, predvođeni [[HSP]]-om, smatrali kako je ovo samo obmana i kako je jedina moguća solucija potpuna samostalnost Hrvatske. Kako bilo, protesti su ubrzo prestali, a situacija u zemlji ponovo se pogoršala u nadolazećem razdoblju. Dana [[1. rujna]] [[1939.]], [[Adolf Hitler]] započinje [[Invazija Poljske (1939.)|napad na Poljsku]], čime započinje [[Drugi svjetski rat]] u kojeg će se i Kraljevina Jugoslavija ubrzo priključiti. [[Datoteka:Ivan Subasic.jpg|frame|[[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-ov [[Ivan Šubašić]] imenovan je za posljednjega hrvatskog bana, a kasnije će u vladi DFJ obnašati i funkciju Ministra vanjskih poslova.]] === Puč i Travanjski rat === Kraljevina Jugoslavija svakako je bila važna strateška točka i za [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznike]] i za [[Sile Osovine]] tako da su se i jedna i druga frakcija borile oko pridobivanja Jugoslavije za saveznika. Iako su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] bile tradicionalne jugoslavenske saveznice, za vrijeme premijera Stojadinovića došlo je do približavanja Jugoslavije [[Treći Reich|Trećem Reichu]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Na koncu, pod primamljivim obećanjima, Kraljevina Jugoslavija pristupa [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] [[25. ožujka]] [[1941.]] godine, manje od godinu dana nakon što je, u rujnu [[1940.]] godine, formiran. No, dobar dio jugoslavenskog naroda, kao i međunarodna scena, nisu odobravali ovaj potez taku da su [[UK|Britanci]] ubrzo dali podršku [[puč|državnome udaru]] koji je izveden u noći s [[26. ožujka|26.]] na [[27. ožujka]] [[1941.]] godine. Namjesništvo je ukinuto, a premijeru Cvetkoviću oduzet je mandat. Maloljetni kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] proglašen je za punoljetnu osobu čime preuzima prijestolje, iako nije ni krunjen ni miropomazan, a za predsjednika vlade izabran je general [[Dušan Simović]]. Simovićeva je vlada najavljivala razvrgavanje Trojnoga pakta, ali do toga čina nikad nije došlo zbog pritiska i otvorene prijetnje Trećeg Reicha. Umjesto toga, Simovićeva vlada nije razvrgnula sporazum, nadajući se da će tako izbjeći njemačku okupaciju i spasiti monarhiju. [[Datoteka:Axis occupation of Yugoslavia, 1941-43.png|mini|lijevo|Podjela Jugoslavije, 1941. – 1943.]] [[Datoteka:Axis occupation of Yugoslavia, 1943-44.png|mini|lijevo|Podjela Jugoslavije, 1943. – 1944.]] No, unatoč svemu, [[Adolf Hitler|Hitler]] je bio bijesan na ovakav razvoj događaja u Jugoslaviji zbog čega je, [[6. travnja]] [[1941.]] godine, naredio [[Travanjski rat|invaziju Jugoslavije]]. Bio je to i dio plana vezan uz osvajanje Balkana - naime, Italija je već ranije započela napad na [[Joannis Metaxas|Metaxasovu]] [[Grčka|Grčku]], ali nije imala uspjeha, tako da je Hitler, kako bi proširio sferu utjecaja, rado pristao poslati još vojske (jer je već ranije poslao podršku u obliku [[Erwin Rommel|Erwina Rommela]] u Sjevernu Afriku) Italiji. Time je, doduše, odgođena [[Operacija Barbarossa]], ali je osvojen Balkan. Kraljevina Jugoslavija kapitulirala je [[17. travnja]] [[1941.]] godine, dok su se borbe na [[Metaxasova linija|Metaxasovoj liniji]] vodile još neko vrijeme - iako je Metaxas umro, Britanci su nastavili pružati pomoć Grcima, ali je i Grčka, potom, kapitulirala. Vojska, kao jedini predstavnik vlasti, potpisala je kapitulaciju, a javna tijela vlasti ostala su bez vodstva. Kralj je sa zlatnim pričuvama [[Narodna banka Jugoslavije|Narodne banke Jugoslavije]] pobjegao sa zračne luke u [[Nikšić]]u, zajedno s dijelovima bivše Vlade. Sletio je u [[London]] gdje je formirana [[Jugoslavenska vlada u egzilu]], koja se predstavljala kao jedino legitimno tijelo za područje bivše kraljevine i koja je sve do [[1943.]] godine obmanjivala svjetsku javnost kako su [[četnici]] [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] jedina antifašistička vojska na području Balkana. Tek su nakon [[Teheranska konferencija|Teheranske konferencije]] u studenome [[1943.]] godine, Saveznici priznali [[NOB]] i [[Josip Broz Tito|Titove]] [[partizani|partizane]] kao legitimne predvodnike antifašističkog otpora u Jugoslaviji. Po potpisivanju kapitulacije, Kraljevina Jugoslavija rascjepkana je na nekoliko marionetskih tvorevina koje su predvodili kolaboracionistički političari odani ili Reichu ili Italiji. Dio okolnih zemalja, kao što su [[Mađarska]] i [[Bugarska]], ali isto tako i sam Reich i Italija, proširili su svoj teritorij na uštrb okupiranih zemalja, dok je kod ostalih zemalja došlo do znatnih promjena granica. [[Slovenija]] je razdijeljena između Reicha, Italije i Mađarske, a kolaboracionistički režim na tom je području vodio [[Leon Rupnik]]. Na području [[Crna Gora|Crne Gore]] stvorena je [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevina Crna Gora]] koju su vodili domaći kolaboracionisti, koje predvode [[Mihailo Ivanović]] i [[Sekula Drljević]] i talijanski upravitalji, a dio je izravno pripojen Italiji ili pripojen talijanskoj Albaniji. Makedonija je većim dijelom pripojena Bugarskoj, a manjim dijelom talijanskoj Albaniji. Kosovo je podijeljeno između talijanske Albanije, dio je pripojen Bugarskoj, a dio se našao pod Srbijom. Vojvodina je došla u stanje prije Prvog svjetskog rata, osim što je Banat iako dijelom osovinske Srbije, bio pod njemačkom upravom. Najveća površinom bila je [[Nezavisna Država Hrvatska]], koja je obuhvatila teritorij Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije osim djelova južne i zapadne Hrvatske koji su Italiji predani [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] od [[18. svibnja]] [[1941.]] godine i onih koje je već prije Italiji predala Karađorđevićevska Jugoslavija, teritorij Bosne i Hercegovine bez djelova Hercegovine koji su pripojeni Italiji ili talijanskoj Crnoj Gori, te bez djelova sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske koje je prema osovinskom poretku dobila Mađarska, a dio koje je trebalo pripasti NDH, Mađarska je okupirala i pripojila. Dio Srijema oko Zemuna, premda nominalno pod NDH, bio je pod njemačkom upravom. Dne [[8. rujna]] [[1943.]] godine nakon kapitulacije Italije NDH je razvrgnula ugovore i u svoj sastav uvrstila veći dio teritorija oduzetog preko tih ugovora, no više od toga nije mogla zbog njemačkih planova. Na čelu NDH bio je [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]], predvodnik [[Ustaše|ustaša]]. Na teritoriju [[Srbija|Srbije]], koji je bio uvelike reduciran, stvorena je [[Nedićeva Srbija|država]] s kolaboracionističkom vojnom upravom koju je predvodio [[Milan Nedić]] kao predsjednik [[Vlada narodnoga spasa|Vlade narodnoga spasa]], uz kasnije njemačke upravitelje. Sprovođenje genocidnih politika osovinskih režima uvelike je ovisilo o tome tko je pripojio ili okupirao određeni kraj, a kod nominalno neovisnih država osovinskog poredka, ovisilo je pod čijom je okupacijom bio teritorij (njemačka, talijanska). Iako je ona ''de iure'' postojala tijekom cijelog Drugog svjetskog rata, Kraljevina Jugoslavija nikada više nije obnovljena u predratnim granicama i s predratnim režimom te je, nakon savezničke pobjede [[1945.]] godine, na tom području uspostavljena, prvo, [[Demokratska Federativna Jugoslavija]], a ubrzo nakon toga mijenja ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija te potom u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]. == Stanovništvo == {{glavni|Stanovništvo Jugoslavije}} Popisi stanovništva obavljeni su: * 1921. 11,998.000 stanovnika<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1921/Pdf/G19214001.pdf Rezultati popisa stanovništva Kraljevine SHS 1921.], Republički zavod za statistiku Republike Srbije {{pdf}} (srp.)</ref> * 1931. 13,934.038 stanovnika (procjena) U ova dva popisa bilježeni su materinski jezik i vjeroispovijest, a ne nacionalnost. Neriješeno nacionalno pitanje: Hrvati, Slovenci i Crnogorci izgubili [[nacionalnost]], a Muslimani i Makedonci nisu bili priznati kao [[narod]]. Zbog teškog gospodarskog stanja u zemlji stanovništvo se udružuje u veće ''obiteljske zajednice''.(''90 % stanovništva živi na selu''). Nije postojala nikakva ''socijalna zaštita''. U razdoblju od 1936. do 1939. stopa smrtnosti dojenčadi bila je još uvijek vrlo visoka, prosječnih 141 na tisuću živih porođaja. Očekivano trajanje života je 1931. procijenjeno na 46,5 godina za muškarce i 49,5 godina za žene. Između [[1880.]] i [[1957.]] na današnjem ozemlju Slovenije stanovništvo je poraslo 1,4 puta, u Hrvatskoj 1,6 puta, u Srbiji 2,2 puta, u Makedoniji i Crnoj Gori 2,3 puta, a u BiH 2,5 puta. Od svih osoba iznad 10 godina starosti 1921. godine 51,5 % bilo je [[nepismenost|nepismeno]]. Razlika u pismenosti između pojedinih područja bila je napadna: od 8,8 % nepismenih u Sloveniji do 83,8 % u Makedoniji. == Gospodarstvo == Nakon pripajanja austrougarskih zemalja kraljevini Srbiji počela je zamjena [[Austro-ugarska kruna|austrougarske krune]] u srpske dinare. Najprije su se na austrougarske krune lijepile markice. Kod lijepljenja tih posebnih markica na novčanice, odmah je 20 posto donesenog novca oduzimano ‘za obnovu Srbije’. Kasnije 1919. godine, kao sredstvo plaćanja na cijelom teritoriju Kraljevstva SHS uveden je dinar. Novac je mijenjan na početku u omjeru 1 dinar za 2 krune, a od 20. siječnja 1920. u omjeru 1 dinar za 4 krune iako je kruna bila dvostruko jača od dinara jer je tečaj prema [[Američki dolar|U.S. dolaru]] 1918. godine bio 9,8 kruna za 1 [[Američki dolar|dolar]], dok se dolar mijenjao za 20 dinara. Za razliku od krune srpski dinar gotovo nije se devalvirao. Time su bitno oštečeni štediše Kruna i Bankarski sustav nesrpskih zemalja.<ref>[https://www.danas.rs/drustvo/zamena-novca-postala-politicki-problem: Zamena novca postala politički problem"], BORIS KRŠEV: FINANSIJSKA POLITIKA JUGOSLAVIJE 1918-1941, „Danas.rs“, preuzeto 29. prosinca 2019..</ref> Još 1918. g. bankarski potencijal nesrpskih zemalja iznosio je 75 % ukupnog bankarskog potencijala novo nastale države. Industrijalizirane su tada bile uglavno [[Zagreb]], [[Ljubljana]] i [[Vojvodina]]. Razlike u gospodarskim razvitku tada su bile velike i u pogledu na razinu obrazovanja: 1921. godine 8,8 % Slovenaca bili su nepismeni dok su to bili u južnoj Bosni 83,8 posto stanovništva. Porezna diskriminacija nesrpskih krajeva bila je primjerice porez na dohodak koje je postojala samo u dijelovima bivše [[K.u.k.]] države.<ref>[[Hrvoje Šošić]]: Raspeta Hrvatska, Zagreb, 1991., str. 193-4, 198.</ref> Tek 1928. godine izjednačeni su [[porez]]i u cijeloj tadašnjoj državi. Dohodak po glavi stanovnika bio je u Jugoslaviji 1930-ih skoro najniži u [[Europa|Europi]], 1938. je procijenjen na 3 100 dinara (oko 70 dolara). Jugoslavija je 1921. imala 135 poljoprivrednih stanovnika na 100 ha obradivog zemljišta, te je tako bila [[poljoprivreda|poljoprivredno]] najnapučenija zemlja istočne i jugoistočne Europe. Godine 1931. broj stanovnika na 100 ha popeo se na 140, a 1938. na procijenjenih 144, ili višak poljoprivrednog stanovništva od 44.4 %. Srbi i Crnogorci iz planinskih krajeva sustavno su naseljavani u [[Vojvodina|Vojvodinu]], [[Srijem]], [[Slavonija|Slavoniju]], [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Kosovo]]. Godine 1931. 76,5 % stanovništva Jugoslavije živjelo je od poljoprivrede, a samo 11 % od [[industrija|industrije]], [[rudarstvo|rudarstva]] i zanatstva. Između 1926. i 1939. od poljoprivrede je dolazilo 46 % državnog dohotka, 18,9 % od industrije, a 35,1 % od ostalih aktivnosti. Oko 80 % obradive zemlje bilo je zasijano [[žitarice|žitaricama]] (najviše kukuruzom), koje su uglavnom služile za neposrednu ljudsku ishranu. Svega 14 % ukupne potrošnje bjelančevina potjecalo je od životinjskih prehrambenih prerađevina. Radni učinak životinjske vučne snage bio je nedovoljan u mnogim područjima. Neposredno prije izbijanja Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je bilo svega oko 2 300 [[traktor]]a, uglavnom u Vojvodini, gdje je poljoprivredna tehnologija bila na puno višoj razini nego drugdje. Južno od Dunava i Save još su se uvijek naveliko rabili drveni plugovi. Umjetna gnojiva se gotovo nisu ni rabila, a pesticidi samo u [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]] i ponegdje u [[voćarstvo|voćarstvu]]. Većinu velikih poduzeća u međuratnoj Jugoslaviji (tvornice, [[rudnik]]e, banke, osiguravajuća društva) posjedovali su stranci. Krajem 1937. postotak stranog vlasništva u ukupnom dioničkom kapitalu svih jugoslavenskih poduzeća bio je sljedeći: električna energija 83 %, kemikalije i petrolej 69,9 %, rudarstvo 69,2 %, osiguranje 38 %; cement, boksit i staklo 37 %; metalurgija 32,7 %, drvena građa 28,8 %, rafinerije šećera 24 %, tekstil 22,7 %, hoteli 21 %, mlinovi 19 %, bankarstvo 9 %. Uzmu li se kao osnova dionički kapital i strani krediti, 1/4 svih stranih investicija činili su [[Francuska|Francuzi]]. [[UK|Britanski]] interes držao je 17,4 %, [[SAD]] 15 %, [[Njemačka]] (uključujući i austrijski i čehoslovački udio) 11,1 %, [[Italija]] 9,5 %, [[Belgija]] 7,4 %, [[Švicarska]] 5,9 % te još neki manji vlasnici. K tome je mnoga poduzeća, čiji je dionički kapital bio pretežno jugoslavenski, u stvari učinkovito nadzirao strani kapital, i to zahvaljujući ugovorima s velikim inozemnim kupcima ili stranim kratkoročnim kreditima, ili sudjelovanju tih poduzeća u međunarodnim kartelima. U razdoblju između 1936. i 1939. njemački udio u jugoslavenskom izvozu iznosio je 28,3 %, a u uvozu 34,8 %. Francuski 2,8-2,3 %, britanski 8,4-7,5 %, priključenjem Austrije i češkog protektorata njemački više od 50 % u izvozu i uvozu. Za jugoslavenskog poslovnog čovjeka pristup Njemačkoj i Italiji bio je lagan, jeftin i siguran, a na zapadnoeuropska tržišta skup i potencijalno rizičan. Nakon rujna 1939. Jugoslavija u Njemačku i Italiju sve više izvozi hranu i sirovine, a ima sve više teškoća uvesti prijeko potrebne tekstilne sirovine, naftne derivate i [[koks]]. U svibnju 1939. vlada je poduzela mjere opreza i narodnoj banci naredila prebaciti veći dio zlatne pričuve u Englesku. Kasnije su te pričuve u visini od 47 000 000 dolara deponirane u Federalnoj banci za rezerve u [[New York]]u. U zemlji se opticaj novčanica već popeo od 6,6 milijarda dinara krajem prosinca 1938. na osam milijarda dinara krajem kolovoza 1939. Do samog izbijanja rata nije bilo znakova [[inflacija|inflacije]]. Opći indeks cijena (1926=100) tijekom 9 mjeseci je i pao, od 77,5 na 76,8. Početkom rujna 1939. počele su se strmo penjati i cijene i opticaj novčanica. Opći indeks cijena popeo se od 76,8 u kolovozu na 90,9 u prosincu 1939., na 143,9 u prosincu 1940., na 155,3 u veljači 1941. godine. Najizrazitiji porast dogodio se u prehrambenih proizvoda biljnog podrijetla: od 75,7 u kolovozu 1939. na 90,7 u prosincu, na 195,6 u prosincu 1940. i na 213,7 u veljači 1941. Zbog zamrzavanja cijena glavnih predmeta uvoza sredinom 1940. cijene izvoznih roba narasle su povrh cijena uvoznih roba. Usprkos svom nadzoru, troškovi života u Beogradu popeli su se od 81,7 u kolovozu 1939. na 141,3 u veljači 1941. godine. == Unutarnja politika == Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila višenacionalna, priznati status naroda imali su samo [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] s tvrdnjom da su to "tri plemena istog naroda". Premda je deklarativno Kraljevina SHS bila ustavna monarhija, [[Vidovdanski ustav]] od [[28. lipnja]] [[1921.]] godine ozakonio je [[Velika Srbija|velikosrpski]] hegemonizam, unitarizam i centralizam. Sustav je obilježio i žandarmerijski teror nad političkim protivnicima, komunistima i pro-ljevičarskim strankama, republikanskim strankama te hrvatskom oporbom. Opseg tog terora se kretao od verbalnih prijetnja preko organizacija koje su bile produžena režimska ruka ([[ORJUNA]] i sl.), fizičkih ugroza sve do ubojstava. ''"Osobe koje preuzimaju vodeće funkcije u Hrvatskoj uglavnom su iz uže Srbije i ne poznaju upravu u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji koja je izgrađivana desetljećima pa korupcija i vladavina žandarmerije, a osobito nepridržavanje postojećih zakona i propisa u Hrvatskoj, izazivaju veliko nezadovoljstvo koje se pretvaralo u krizu. Rješenja koja je donosila srpska vlast bila su zasnovana na francuskom sistemu i nisu odgovarala upravnom sustavu Hrvatskoj koji je bio izgrađen prema njemačkom uzoru te je dolazilo do stalnih nesuglasica, odnosno korak naprijed značio je deset koraka unatrag. (...) sustav zasnovan na poštenju prestao je funkcionirati, a prednost su dobili snalažljivost, veze i korupcija. Izgubila se pravna, a provođenjem agrarne reforme divljim načinom, i materijalna sigurnost. (...) poslovanje s Europom otežano je zbog toga što izvoznice za izvoz robe u Srednju Europu odobrava Beograd pa upravo u tom vremenu upravni organi otvaraju vrata korupciji i podmićivanju, pojavama koje su do 1914. bile u Hrvatskoj slabo razvijene..."''<ref>[[Mira Kolar-Dimitrijević|Mira K. Dimitrijević]]: [http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7265:protuhrvatske-i-protukatolike-lai-medijskih-jurinika&catid=138:davor-dijanovi&Itemid=76 ''Hrvatska u prvoj Jugoslaviji – bitne značajke položaja''], u: Hrvatska politika u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006., str. 193–194., 198. (preuzeto 2. prosinca 2010.)</ref> Iako je primjerice pošta u bivsim austrougarskim zemljama bila razvijenija, zaposlenici su uglavno birani po nacionalnim ključu: oko 80 % zapolsneih bili su Srbi, 12 % Slovenci a 8 % Hrvati. Investicije primjerice u željeznicu između 1920. do 1935. išle su 84,5 % u Srbiju, 11 % u Hrvatsku i 2,1 % u Sloveniju.<ref>[[Šime Đodan]]: Hrvatsko pitanje 1918-1990, Zagreb, 1991.</ref> Po zakonu minimalna dob za članove narodne skupštine bila je 30 godina, za senatore 40. Na lokalnoj razini skoro i nije bilo političke aktivnosti ni terena za odgoj političkog kadra. Po ustavu iz 1931. za svaku izbornu listu zahtijevao se minimum od 60 popisa u više od polovine svih kotareva u najmanje dvije trećine od devet banovina. U lipnju 1921. godine jedan član komunističke stranke ([[Spasoje Stejić]]) pokušao je ubiti princa-regenta Aleksandra, a u srpnju je drugi njezin član ([[Alija Alijagić]]) ubio bivšeg ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića, autora prosinačkog dekreta iz 1920. godine. Vlada je odgovorila stavljanjem Partije van zakona u kolovozu 1921. godine, a rukovoditelji ilegalne Partije su jedan po jedan bili zatvarani ili prinuđeni bježati iz zemlje ili ubijeni. Do 1932. godine Partija se smanjila na nekoliko stotina članova. === Kraljevi === * [[Petar I. Karađorđević]] (1918. – 1921.) ** regent Aleksandar I. Karađorđević (1918. – 1921.) * [[Aleksandar I. Karađorđević]] (1921. – 1934.) * [[Petar II. Karađorđević]] (1934. – 1945.) ** Namjesništvo (1934. – 1941.) *** Knez [[Pavle Karađorđević]] (1934. – 1941.) *** Ivan Perović (1934. – 1941.) *** Radenko Stanković (1934. – 1941.) === Predsjednici vlada === * [[Stojan Protić]] (1918. – 1919.) * [[Ljubomir Davidović]] (1919. – 1920.) * [[Stojan Protić]] (1920.) – drugi mandat * [[Milenko Vesnić]] (1920. – 1921.) * [[Nikola Pašić]] (1921. – 1924.) * [[Ljubomir Davidović]] (1924.) – drugi mandat * [[Nikola Pašić]] (1924. – 1926.) – drugi mandat * [[Nikola Uzunović]] (1926. – 1927.) * [[Velimir Vukićević]] (1927. – 1928.) * [[Anton Korošec]] (1928. – 1929.) * [[Petar Živković]] (1929. – 1932.) * [[Vojislav Marinković]] (1932.) * [[Milan Srškić]] (1932. – 1934.) * [[Nikola Uzunović]] (1934.) * [[Bogoljub Jevtić]] (1934. – 1935.) * [[Milan Stojadinović]] (1935. – 1939.) * [[Dragiša Cvetković]] (1939. – 1941.) * [[Dušan Simović|Dušan T. Simović]] (1941.) === Predsjednici vlada u izbjeglištvu ([[Kairo]]/[[London]])=== * [[Dušan Simović|Dušan T. Simović]] (1941. – 1942.) * [[Slobodan Jovanović]] (1942. – 1943.) * [[Miloš Trifunović]] (1943.) * [[Božidar Purić]] (1943. – 1944.) * [[Ivan Šubašić]] (1944. – 1945.) * [[Drago Marušić]] (1945.) Vidi: [[Jugoslavenski državnici]] == Vanjska politika == Vanjska politika Kraljevine Jugoslavije bila je obilježena savezništvom s velesilama Velikom Britanijom i Francuskom, pod čijim je pokroviteljstvom Jugoslavija ušla i u sastav [[Mala Antanta|Male Antante]] - saveza država na istoku Europe koji je uz podršku zapadnih saveznika trebao spriječiti agresivne težnje [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] - komunističke države koja je svoj položaj sagledavala kao neodrživ, ako putem svojim ciljevima podređenih komunističkih stranaka uključenih u [[Kominterna|Kominternu]] ne uspije izazvati radničke [[Revolucija|revolucije]] (tj., građanske ratove, s ciljem drastične promjene društvenog poretka) u što većem broju stranih država. Od prvih dana, vanjska politika Kraljevine bila je opterećena teškim sporom s Italijom, koja je vrlo ogorčeno primila što nisu ispunjena sva obećanja koja su joj bila dana [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]] kod njezinog ulaska u [[Prvi svjetski rat]] 1915. godine - te je prisutnost ipak oveće države na Jadranu, koja je imala značajnu flotu i obalne utvrde (Londonskim ugovorom iz 1915. godine bilo je predviđeno da na Jadranu jedino Italija može imati mornaricu i mornaričke instalacije), kao i ograničavanja utjecaja Italije na Balkanu sagledavano s talijanske strane kao zapreka ostvarivanju talijanskih geopolitičkih težnji. Kraljevina Jugoslavija je izražavala pretenzije da u svoj sastav uključi etnička slovenska i hrvatska područja koja su nakon Prvoga svjetskog rata bila priključena Jugoslaviji, a Italija nije odustajala od pretenzija prema daljnjem teritoriju na istočnoj obali Jadrana. Italija pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]] će duže vremena na svojem teritoriju organizirati i uvježbavati postrojbe [[Ustaše|ustaša]], koji su se u svrhu formiranja neovisne hrvatske države povezali s Italijom.<ref>[https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%26147910&page=2&sort=1&backurl=%2FRelated.aspx%3Fartaun%3D147910 "Diplomatski odnosi Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca između dva svetska rata"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220329010035/https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%26147910&page=2&sort=1&backurl=%2FRelated.aspx%3Fartaun%3D147910 |date=29. ožujka 2022. }}, Jerotijević Dušana, Spalević Žaklina, Jerotijević Zorana, "Vojno delo", 2019., vol. 71, br. 6, str. 436-442. (PDF). Pristupljeno 21. ožujka 2022.</ref> U kontekstu ponovnog pretvaranja [[Treći Reich|Njemačke u vojnu silu pod nacističkom vladavinom]] [[1930-ih]] godina i politike popuštanja Hitleru koju su provodile Francuska i Velika Britanija, te nakon što su Njemačka i Sovjetski Savez 1939. godine [[Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku|porazili i okupirali Poljsku]], Jugoslavija je - slično kao i druge zemlje na istoku Europe - dana 25. ožujka 1941. godine pristupila [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]; tj. postala saveznicom Njemačke. Na poticaj britanske diplomacije i tajnih službi, izveden je potom 26. na 27. ožujka 1941. godine [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|vojni puč protiv vlade Dragiše Cvetkovića]] koji je posve očekivano vodio u ratni sukob s Njemačkom i Italijom - u kojemu je Jugoslaviju očekivao posve sigurni poraz, planiran unaprijed i od pučista, i od britanskih planera; pri čemu su i jedni i drugi nadali da će dio jugoslavenske vojske koji bi se uspio povući u Grčku ojačao saveznički mostobran kod Soluna.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/314226 "Državni udar u Beogradu i Britanci - Vojni puč 27. ožujka 1941"], Elisabeth Barker, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 13 No. 1, 1981. Pristupljeno 21. ožujka 2022.</ref> Jugoslavenska vojska se u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]] raspala već nakon 4 dana; a invazijske snage će njezino državno područje potom u cijelosti staviti pod kontrolu i omogućiti da [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija bude raskomadana]]; njemačke vojne snage su pritom glavni udar usmjerile prema području Makedonije i juga Srbije (riječ je bila o njemačkim postrojbama koncentriranima u [[Bugarska|Bugarskoj]] radi planirane invazije na Grčku), presjekavši planirano povlačenje jugoslavenske vojske u Grčku i formiranje "drugog [[Solunsko bojište|Solunskog fronta]]". 75.000 britanskih vojnika koji su se iskrcali u Grčkoj evakuirani su odmah poslije potpunog poraza Kraljevine Jugoslavije.<ref>"[https://media.defense.gov/2010/Sep/24/2001330078/-1/-1/0/AFD-100924-043.pdf Fueling the Fires of Resistance Army Air Forces Special Operations in the Balkans during World War II]", William M. Leary, (US) Air Force History and Museums Program, 1995., str. 3. Pristupljeno 21. ožujka 2022.</ref> Nakon evakuacije zračnim putem, uspostavljena je [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|u Londonu Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu]], pod čijim su pokroviteljstvom djelovale vrlo male mornaričke i zrakoplovne postrojbe na južnom Sredozemlju, podvrgnute britanskim zapovjedništvima. Ta je Vlada održavala kontakte s [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima]], čiji je glavni vojni zapovjednik [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Draža Mihajlović]] 1942. – 1944. godine u toj vladi - koja je imala priznati status kod [[Saveznici|Saveznika]] - imao status ministra obrane. Pri kraju rata, dolazi na čelo izbjegličke vlade HSS-ov političar [[Ivan Šubašić]], a Velika Britanija ulaže stanovite napore za obnovu Kraljevine Jugoslavije. Dolazak [[Crvena armija|Crvene armije]] na granice Jugoslavije 1944. godine daje definitivnu prevagu projektu osnivanja socijalističke federacije pod vodstvom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]: komunisti koji predvode [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije]] vrlo odlučno sprječavaju mogućnost obnove Kraljevine Jugoslavije - te Nova Jugoslavija odlučno sebe smatra posve novom državom, koja je u međunarodnim odnosima preuzela većinu imovine i međunarodnih ugovora Kraljevine Jugoslavije. === Državna organizacija 1918. – 1922. === {{glavni|Upravne pokrajine u Kraljevini SHS}} {| align="right" |- | [[Datoteka:Scs kingdom provinces 1920 1922 en.png|mini|200px|Pokrajine u Kraljevini SHS]] || [[Datoteka:Jugoslavia 1918-1922.png|mini|200px|Okruzi i županije u Kraljevini SHS]] |} Od 1918. do 1922. godine Kraljevina SHS bila je podijeljena [[upravne pokrajine u Kraljevini SHS|upravne pokrajine]], a one na okruge i županije ovisno o predratnoj državi kojoj su pripadali. Područja Kraljevine Srbije podijeljena su na dvije pokrajine, a one na okruge. Područja južne Ugarske tvorile su jedinicu [[Banat, Bačka i Baranja|Banat, Bačku i Baranju]] koja se dijelila na županije. Područja Kraljevine Hrvatske i Slavonije podijeljena su na županije, Kraljevina Dalmacija na srezove osim sudske koja je bila istovjetna okruzima i županijama u drugim pokrajinama. Područja Kraljevine Crne Gore podijeljena su na okruge. Područja slovenskih predratnih pokrajina bila su podijeljena na srezove osim sudske koja je bila istovjetna okruzima i županijama u drugim pokrajinama. === Oblasti === {{glavni|Oblasti u Kraljevini SHS}} Nakon usvajanja Vidovdanskog ustava [[1921.]] godine, [[26. lipnja]] [[1922.]] godine Kraljevina SHS dijeli se na 33 oblasti: [[Datoteka:Podjela Kraljevine SHS na 33 oblasti.jpg|mini|Podjela na oblasti u Kraljevini SHS]] {| | # Banja Luka # Beograd # Bihać # Bitola # Cetinje (Zeta) # Čačak # Ćuprija # Dubrovnik # Karlovac # Kragujevac # Kruševac | #<li value="12"> Ljubljana # Maribor # Mostar # Niš # Novi Sad # Osijek # Požarevac # Priština # Sarajevo # Smederevo # Split | #<li value="23"> Skopje # Šabac # Štip # Travnik # Tuzla # Užice # Valjevo # Vranje # Vukovar # Zagreb # Zaječar |} === Banovine === {{glavni|Banovine Kraljevine Jugoslavije}} [[Datoteka:Banovine Jugoslavia.png|mini|desno|[[Banovine Kraljevine Jugoslavije|Banovine u Kraljevini Jugoslaviji]]]] Od [[1929.]] godine, nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije, administrativno se dijeli se na banovine: * [[Dravska banovina]], sjedište je [[Ljubljana]] (1929. – 1941.) * [[Savska banovina]], sjedište je [[Zagreb]] (1929. – 1939.) * [[Primorska banovina]], sjedište je [[Split]] (1929. – 1939.) * [[Vrbaska banovina]], sjedište je [[Banja Luka]] (1929. – 1941.) * [[Drinska banovina]], sjedište je [[Sarajevo]] (1929. – 1941.) * [[Zetska banovina]], sjedište je [[Cetinje]] (1929. – 1941.) * [[Dunavska banovina]], sjedište je [[Novi Sad]] (1929. – 1941.) * [[Moravska banovina]], sjedište je [[Niš]] (1929. – 1941.) * [[Vardarska banovina]], sjedište je [[Skopje]] (1929. – 1941.) * Grad [[Beograd]], sa [[Zemun]]om i [[Pančevo]]m je činio zasebnu administrativnu jedinicu, koja se nazivala Uprava grada Beograda. [[Banovina Hrvatska]] je nastala spajanjem dotadašnje [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]], uz dodatak većinski hrvatskih kotareva iz ostalih banovina. Tako su joj iz Drinske banovine priključeni kotari: [[Brčko]], [[Derventa]], [[Fojnica]], [[Gradačac]] i [[Travnik]], iz Zetske: kotar [[Dubrovnik]], iz Dunavske: kotari [[Ilok]] i [[Šid]]. Sjedište je bilo u [[Zagreb]]u. == Društvo Kraljevine Jugoslavije == U ovom razdoblju živjeli su i stvarali: književnici: [[Miroslav Krleža]], [[Gustav Krklec]], [[August Cesarec]], [[Ivo Andrić]], [[Miloš Crnjanski]], [[Isidora Sekulić]]; [[Ivan Meštrović]] (kipar), [[Mika Petrović Alas]] (matematika), [[Milutin Milanković]] (astronom) i mnogi drugi. [[Majka Terezija]] živjela je do rujna [[1928.]] godine u [[Skopje|Skopju]] koje je bilo u sastavu države. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * [[Hrvoje Matković]], ''Povijest Jugoslavije'', Naklada Pavičić, Zagreb, 1998. {{ISBN|953-6308-12-6}} * [[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-6308-71-2}} * [[Rudolf Horvat]], ''Hrvatska na mučilištu'', Školska knjiga, Zagreb, 1992. {{ISBN|86-03-00771-3}} * [[Jozo Tomašević]], ''Četnici u Drugom svjetskom ratu'', Zagreb, 1979. == Vanjske poveznice == * [[Ljubo Boban]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/76926 ''Kada je i kako nastala Država Slovenaca, Hrvata i Srba''] * [https://web.archive.org/web/20090320170048/http://www.crohis.com/izvori/ujed.pdf Izvori za ujedinjenje monarhističke Jugoslavije], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 20. ožujka 2009.) * [https://web.archive.org/web/20150220043434/http://www.crohis.com/izvori/trojpak.pdf Izvori vezani za pristupanje kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 20. veljače 2015.) {{Hrvatska}} [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] o3zn8w41qxvtml3t7sk2cvpbnyhqfj5 0 6944 7571046 7487835 2026-08-06T17:19:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571046 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Korčula (otok)]]|istoimeni otok}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Korčula |vrsta = naselje i grad |grb = Korčula (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Korčule|Grb grada Korčule]] |zastava = Zastava grada Korčule.gif |članak o zastavi = Zastava grada Korčule |slika = Korcula_City.jpg |opis slike = Grad Korčula |županija = {{Z+X|DNŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Frano Jeričević ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|5 gradskih naselja]] |površina = 112,4 |površina uža = 4,9 |visina = |z. širina = 42.96 |z. dužina = 17.13 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5415 |stanovništvo uže = 2659 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20260 Korčula |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = {{URL|https://korcula.hr/}} |bilješke = }} '''Korčula''' ([[grčki jezik|grč.]] Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, [[latinski jezik|lat.]] Corcyra Nigra, [[talijanski|tal.]] ''Curzola'') je grad na istoimenom otoku u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Gradska naselja == Grad Korčula sastoji se od 5 naselja (stanje 2006.); to su: grad Korčula, [[Čara]], [[Pupnat]], [[Račišće]] i [[Žrnovo]]. == Zemljopisni položaj == Grad Korčula nalazi se na sjeveistočnom dijelu otoka [[Korčula|Korčule]]. U IV. st. pr. Kr. [[stari Grci|grčki]] kolonizatori nazvali su Korčulu Korkyra Melaina, a [[Rimljani]] je nazivahu Corcyra Nigra. Grad Korčula sagrađen je na poluotočiću isturenom u [[Pelješki kanal]]. Opkoljen je kulama i zidinama, koje uz sam zemljopisni položaj naglašavaju stratešku ulogu grada Korčule koji izdaleka promatran izgleda kao grad utvrda. Zbog zemljopisnih, povijesnih i kulturnih značajki grad Korčula je oduvijek bio administrativno i vjersko središte otoka, a niz posebnosti Korčulu čini jednim od istaknutijih hrvatskih povijesnih gradova. == Povijest == Spomenimo samo Statut grada i otoka Korčule, jedan od najstarijih pravnih dokumenta u ovom dijelu [[Europa|Europe]], nastao u 13. st. Njime se regulirao život u srednjovjekovnom gradu, izgrađenom po strogim regulama srednjovjekovnog [[urbanizam|urbanizma]]. Srednjovjekovni raster grada Korčule, u obliku riblje kosti, očuvan je i do danas i predstavlja posebnost po kojoj je Korčula poznata i prepoznatljiva. U tako strogoj urbanoj kompoziciji, na strogo određenim parcelama nastale su kuće, palače i crkve ukrašene vješto izrađenim elementima arhitektonske dekoracije pa dovratnici, doprozornici, balkoni, razdjelni vijenci razigravaju pročelja korčulanskih kuća. Najljepši primjeri korčulanske stambene arhitekture nastali su u 15. i 16. st. u karakterističnom [[gotika|gotičko]]–[[renesansni stil|renesansnom stilu]]. U staroj gradskoj jezgri gotovo svako pročelje kuće krase grbovi korčulanskog plemstava, biskupa i gradskih knezova, što Korčulu čini posebnom. Korčulu su gradili korčulanski majstori od vrničkog i korčulanskog kamena. Jednaka pažnja posvećivala se i uređenju javnih površina – trgova i ulica. Već u 15. st. [[Petar Casola]] bilježi da je Korčula “izbrušena kao lijepi dragulj“ a u 17. st. nepoznati hrvatski pjesnik pjeva: ”Ornamente od svieta, famoza Korčulo“. Među brojnim korčulanskim graditeljskim obiteljima spomenimo Karliće, Pomenića, Hranića–Dragoševića, a nadasve obitelj Andrijić iz koje potječe znameniti graditelji Marko i Petar Andrijić koji su svoja vrhunska dostignuća ostvarili u Korčuli i [[Dubrovnik]]u. Glavna zanimanja Korčulana u prošlosti bijahu [[kamenoklesarstvo]] i [[brodogradnja]], a slavu korčulanske brodogradnje i kamenoklesarstva Korčulani su prenosili diljem svijeta. Prvi put grad Korčula spominje se u 10. st., a još uvijek je neutvrđeno točno vrijeme njegova nastanka. Najstariji građevni ostaci Korčule fragmenti s pleternom ornamentikom, upravo i datiraju iz 10. – 11. st., a Hrvati koji su u 9. st. naselili grad nazivahu ga hvatskim imenom Krkar ili Karkar. Godine 1001. Korčula prvi put dolazi pod vlast [[Mletci|Venecije]]. Nakon kratkotrajnog razdoblja te prve venecijanske vladavine nad Korčulom, Korčula mijenja gospodare, najprije došavši pod vlast [[Zahumlje|Zahumlja]], a potom i [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskih]] kraljeva. Venecija ponovo preuzima vlast nad Korčulom [[1256.]] godine. Znamenita svjetska ličnost 13. st. čije se ime vezuje uz Korčulu je [[Marko Polo]]. Godine 1298. u blizini Korčule sukobile su se venecijanska i [[Genova (država)|genoveška]] flota. U tom pomorskom boju zarobljen je Korčulanim Marko Polo koji se borio na strani [[Mletci|Venecije]]. Godine [[1301.]] u Korčuli se osniva biskupija te najstarija korčulanska bratovština – bratovština Svih Svetih. Bratovština Sv.Roka osnovana je koncem 16. st., a bratovština Gospe od Pojasa–Sv.Mihovila početkom 17. st. Osim što su imale vjerski i socijalni značaj, ove su bratovštine sudjelovale i u oblikovanju kulturne povijesti Korčule. Sredinom 14. st. Korčula kratkotrajno potpada pod vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva. [[Datoteka:Katedrala v Korcule, vstupni portal se sochou biskupa, 16. s.jpg|mini|upright|Portal korčulanske katedrale.]] [[Venecija]] ponovo zauzima Korčulu 1420. i zadržava vlast nad gradom i otokom sve do 1797. Od početka 15. do sredine 16. stoljeća domaći majstori sagradili su katedralu sv. Marka. na najistaknutijem mjestu u gradu, na vrhu poluotočića.<ref name="Mediterano">{{Citiranje časopisa |url=http://www.mediterano.hr/c/korcula_island/korcula/general_information/?ln=hr |title=Mediterano |access-date=9. svibnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113737/http://www.mediterano.hr/c/korcula_island/korcula/general_information/?ln=hr |url-status=dead}}</ref> Godine 1557. orgulje orguljara [[Vincenzo Colombi|Colombija]] postavljene su u [[korčulanska katedrala|korčulansku katedralu]],<ref>[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518093541/http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ |date=18. svibnja 2015. }} Autor: Božidar Grga, Šibenik, 20. veljače 2012.</ref> a oslikao ih je [[Tintoretto]]v učenik.<ref>[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&pg=PA130&lpg=PA130&dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, {{ISBN|0415941741}} , str.129, Google Knjige</ref> Sami slavni [[Tintoretto|Jacopo Tintoretto]] oslikao je [[oltarna pala|oltarnu palu]] u korčulanskoj katedrali sv. Marka, a prikazuje Sv. Marka sa sv. Bartolomejom (Bartulom) i sv. Jeronimom (Jerolimom), korčulanskim zaštitnicima.<ref>[http://www.korcula.hr/8806/izlozba-tizian-tintoretto-veronese-veliki-majstori-renesanse-u-zagrebu/ Korčula, Tintorettovo djelo iz korčulanske Katedrale na izložbi u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160611124815/http://www.korcula.hr/8806/izlozba-tizian-tintoretto-veronese-veliki-majstori-renesanse-u-zagrebu/ |date=11. lipnja 2016. }}, napisala Claudia Tarle, 29. studenoga 2011.</ref> Portal je djelo [[majstor Bonino iz Milana|majstora Bonina]] iz Milana.<ref name="Mediterano"/> Koncem 15. st. u neposrednoj blizini Korčule sukobili su se [[Napulj]] i [[Genova]], a sam je grad pretrpio razaranja. Nepuno stoljeće nakon te bitke, godine 1571., Korčulu je [[osmanski napad na Korčulu 1571.|napala turska flota]] predvođena alžirskim pokraljem Uluz–Alijom i zapovjednikom [[Valona|Valone]] Karakozijem. Predvođeni arhiđakonom Rozanovićem Korčulani su obranili svoj grad.<ref>Antun Rozanović: [http://www.korcula.net/history/rozanovic.htm Obrana Korčule od Turaka god. 1571.], Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.</ref> Najznamenitija je ličnost svjetskog značaja u 16. st. u Korčuli dominikanac [[Vinko Paletin]] - teolog, filozof, pomorski toretičar, kartograf i putnik, jedan od rijetkih Hrvata koji su već u 16. st. boravili u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Njegovo najzačajnije djelo u kojem se bavi pitanjima međunarodnog prava jest “O pravu i opravdanosti rata protiv Indijanaca“. Venecijanska uprava nad Korčulom trajala je sve do pada Venecijanske Republike 1797., a nakon toga Korčulom gospodare [[Austrija]]nci, [[Francuska|Francuzi]], [[Rusija|Rusi]], te [[Engleska|Englezi]] od [[1813.]] do [[1815.]] Slijedi stoljeće [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine nad Korčulom. Godine 1871. došlo je do značajnih političkih promjena: pobjedom Narodne stranke na općinskim izborima na čelo općine dolazi [[Rafo Arneri]], zastupnik u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]]. Nakon Prvog svjetskog rata Korčula 1921. pripada [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. U Drugom svjetkom ratu Korčulu je od 1941. do 1943. bila pod [[Italija|talijanskom]], a od konca 1943. do rujna 1944. pod [[njemačka|njemačkom]] okupacijom. Nako završetka rata Korčula je bila u sklopu [[SFRJ|SFR Jugoslavije]], a po stvaranju [[RH|Republike Hrvatske]] njezin je sastavni dio. [[Datoteka:Town of Korcula.JPG|lijevo|mini|Pogled na Korčulu iz trajekta]] Dan Grada Korčule - Sv.Todor, slavi se 29. srpnja. Iako je svetac zaštitnik Korčule Sv.Marko, kult Sv.Todora ovdje je znatno naglašeniji. Slavi se od sredine 18.st. Jedna od posebnosti Korčula, po kojoj je ona u svijetu danas prepoznatljiva, jest viteška igra [[Moreška]] u kojoj se bijeli i crni kralj, Osman i Moro, bore za ljubav djevojke - bule. Već se stoljećima u Korčuli bati taj bojni ples. Moreška se igrala u brojnim gradovima na [[Mediteran]]u, a danas samo u Korčuli, gdje se bati već 500 godina. Iako nije autohtonog porijekla, bitno se saživila s Korčulom te uz drvenu brodogradnju, kamenoklesarstvo i bratovštine postala njezinim simbolom. Danas u sklopu samostalne Republike Hrvatske svoj razvoj Korčula temelji na prirodnim i povijesnim datostima i nastojanjima da do kraja iskoristi razvojne mogućnosti koje oni pružaju, u prvom redu na području turizma, trgovine i brodogradnje. Svako od mjesta u sastavu općine Korčula obiluje nizom prirodnih i povijesnih posebnosti. == Administracija i politika == Grad Korčula, uz mjesto Korčulu, obuhvaća nekoliko otočkih mjesta kao što su [[Žrnovo]], [[Pupnat]], [[Čara]] i [[Račišće]]. [[Datoteka:Grad Korčula - hotel Korčula.jpg|mini|Hotel ''Korčula'' - turističko-ugostiteljski objekt u starom dijelu grada]] == Ekonomija == Ljudi se većinom bave turizmom, trgovinom i u okolinim selima poljoprivredom. == Demografija == ===Popis 2001.=== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u gradu Korčula obitava 3.126,<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-2046.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref> a s pripadajućim naseljima 5.889 stanovnika. ===Popis 1991.=== {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Korčula}}{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Korčula |p1857=4277 |p1869=4440 |p1880=5004 |p1890=5567 |p1900=5890 |p1910=6463 |p1921=6518 |p1931=5996 |p1948=5685 |p1953=6474 |p1961=6157 |p1971=6097 |p1981=5829 |p1991=6240 |p2001=5889 |p2011=5663 |p2021=5415 |napomena=Nastao iz stare općine Korčula. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Korčula |p1857=2168 |p1869=1992 |p1880=2125 |p1890=2069 |p1900=2182 |p1910=2287 |p1921=2289 |p1931=2045 |p1948=1778 |p1953=2414 |p1961=2458 |p1971=2657 |p1981=2953 |p1991=3232 |p2001=3126 |p2011=2856 |p2021=2659 |napomena=Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Vrnik koje je od 1890. do 1921. iskazivano kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura i šport == === Kultura === * U Korčuli je 21. siječnja 2006. otvoren prvi dom mladeži i kulture, s knjižnicom i prostorom za prezentiranje radova, veće sastanke i sl. * [[Korčulanski barokni festival]] [[Datoteka:Korčula - plaža Luka korčulanska.(3).jpg|mini|upright|Plaža Luka korčulanska u blizini grada]]] === Šport === * [[Korčulanski plivački klub]] - KPK, plivački i vaterpolski klub; vaterpolo sekcija je bila prvak Europe * [[Teniski klub Korčula]] * [[Rukometni klub Korčula]] * [[Taekwando klub Forteca]] * Savez malog nogometa Grada Korčule * [[Nogometni klub Korčula]] * [[Malonogometni klub "Sv. Antun"]] Svake godine mladi sportaši grada Korčule nastupaju na svjetskim otočkim igrama. Prvi puta na igrama su nastupili 2006. na Siciliji, a 2007. godine su sudjelovali na Korzici u gradovima Ajacciju i Bastiji. Prvi veći uspjeh na igrama za Korčulu su ostvarile korčulanske tenisačice te osvojile 2. mjesto, u konkurenciji od 23 otoka. U finalu su izgubile od Canara s 2:1 u mečevima. Treću godine zaredom Korčula je sudjelovala na igrama otoka. Igre su se održale na Francuskom prekomorskom otoku Guadalupeu. Kao i svake godine g. Niko Perić, zaljubljenik u nogomet, osnuje svoju reprezentaciju Korčule i s njom igra u otočkoj ligi. Na Korčuli je 24. lipnja 1603. održana prva veslačka regata u Hrvatskoj. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== OŠ Petra Kanavelića ===Srednje škole=== SŠ Korčula == Znamenitosti == == Poznate osobe == * [[Vinko Foretić]] - povjesničar i arhivist * [[Damir Franotović]] - rudarski inženjer * [[Damir Kalogjera]] - hrvatski anglist * [[Vicko Paletin]] - pomorski teoretičar, dominikanac, teolog, povjesničar, matematičar, kartograf, putopisac, pravnik, diplomat iz 16. st. == Vidi još == * [[Grb Korčule]] * [[Mačevni plesovi]] == Izvori == {{izvori}} == Galerija slika == <gallery> File:2014-7-Korčula Town (3).JPG Pogled na grad Korčula.jpg|Gradska riva File:2014-7-Korčula Town (5).JPG|Pogled na Korčulu s [[more|mora]] Image:2014-7-Korčula Town (1).JPG|Stube na ulazu u Stari grad Image:City of Korčula-harbour walls.JPG|Gradske zidine Image:Korčula cannon.JPG|[[Top]] na zidinama Korčula top.jpg Image:Korcula-SK.jpg Image:Korčula Old Town, Croatia (2024).jpg Image:Korcula from Peljesac.jpg Image:Korcula City stairway sunset.jpg|Uska korčulanska kala Image:Cathedral In Korčula.JPG Image:Harbour in Korčula.JPG|Korčulanska [[luka]] Image:Birthplace of Marco Polo, Korcula, Croatia.JPG|Rodna kuća [[Marko Polo|Marka Pola]] Korčula kuće.jpg Crkva u Korčuli.jpg Crkva u Korčuli detalj.jpg Korčula lav.jpg Korčula rozeta.jpg|[[Rozeta (arhitektura)|Rozeta]] s korčulanske katedrale Korčula toranj katedrale.jpg|[[Zvonik]] korčulanske katedrale Detalj s korčulanske katedrale.jpg|Detalj s korčulanske katedrale Gradski stup Korčula.jpg|Gradski stup Grad Korčula - ulaz s pločom kralja Tomislava.jpg|Ulaz u stari dio grada iznad kojeg je spomen-ploča kralju Tomislavu Grad Korčula - zastava 700-te obljetnice smrti marka Pola.jpg|Zastava na gradskim zidinama posvećena sedamstotoj obljetnici rođenja Marka Pola </gallery> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Korčula}} <!-- Molimo ne dodajte stranice koje nisu u skladu sa smjernicom o vanjskim poveznicama --> * [http://www.korcula.hr/ Službene stranice Grada Korčule] {{hr icon}} {{eng oznaka}} {{de icon}} {{GiO DNŽ}} {{Korčula}} [[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Korčula (grad)| ]] 6us6nl0kd5u28qs00km24st0p4fltt3 0 10567 7571156 7492749 2026-08-06T21:04:14Z Scout69 34061 Dodao sam na spisak postrojbi ZP Karlovac 266. Izvidničko diverzantsku satniju koja je bila samostalna postrojba unutar ZP Karlovac i koja je obavljala zadaće prije, u Oluji i poslije Oluje. 7571156 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}} {{Članak tjedna (ikona)|31. tjedan 2022.}} {{dz}} {{Infookvir bitka |naziv = Operacija Oluja |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]] |opis slike = Karta operacije Oluja<br />{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}} |vrijeme = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. |mjesto = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]] |povod = |teritorij = prestanak postojanja samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] |ishod = odlučujuća pobjeda Hrvatske<ref name="Knin">Leutloff-Grandits, Carolin. 2006. ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, str. 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref> * kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]] * kraj samoproglašene [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] * kraj opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref><ref>{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref> |strana1 = {{Z+X|HRV}}{{-}}{{Z+X|RBIH}} |strana2 = {{Z+X|RSK}}{{-}}{{Z+X|RS}}{{-}}{{Z+X|APZB}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}<small>(zapovjednik operacije)</small><br>{{Z|HRV}} [[Ivan Basarac]]<br>{{Z|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}<small>(ZP Zagreb)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}<small>(ZP Bjelovar)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}<small>(ZP Karlovac)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}<small>(ZP Gospić)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}<small>(ZP Split)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}<small>(ZP Osijek)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}<small>(Južno bojište)</small>{{-}}{{Z|RBIH}} [[Atif Dudaković]] {{Z|RBIH}} [[Izet Nanić]]&dagger;<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=izet&f=false</ref> |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{Z|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{Predaja}}{{-}}{{Z|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{Z|APZB}} [[Fikret Abdić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]<br/>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|23px]] [[Vojska Republike Srpske]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] {{n|130 000}} vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] 3000 vojnika<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=ARBIH&f=false</ref> |jačina2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] 30 000–38 000 vojnika<ref>https://archive.org/details/osprey-elite-138-the-yugoslav-wars-1-slovenia-croatia-1991-95/page/54/mode/2up?q=30%2C000</ref><ref>https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf</ref><ref>https://books.google.hr/books?id=y39ZDwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=snippet&q=army%20krajina&f=false</ref> {{-}}400 tenkova {{-}}350 topničkih oruđa {{-}}22 – 25 zrakoplova (RS) [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|23px]] 4000 – 5000 vojnika<ref>https://www.scribd.com/document/791340412/The-Three-Yugoslavias-State-Building-and-Legitimation-1918-2005</ref> |gubitci1 = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>196 / 15<ref name="oluja"/><br>'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>1100<ref name="oluja">{{citiranje weba |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}</ref> |gubitci2 = (1) [[Human Rights Watch]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>410<ref name="hrw"/><br>'''poginulih civila'''<br>116<ref name="hrw"/><br>'''ukupno'''<br>526<ref name="hrw">{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>560<ref>{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>'''poginulih civila'''<br>681<ref name="#1">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4830&lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref name="#2">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}</ref><br>'''ukupno'''<br>1241<br>(3) srpski izvori<br>'''poginulih vojnika'''<br>755<ref name="veritas"/><br>'''poginulih civila'''<br>1205<ref name="veritas"/><br>'''ukupno'''<br>1960<ref name="veritas">{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}</ref> | |gubitci3 =4 vojnika [[UNCRO|UNCRO-a]] ubijena te 16 ranjena<ref>https://digitallibrary.un.org/nanna/record/185470/files/S_1995_730-EN.pdf?withWatermark=0&withMetadata=0&registerDownload=1&version=1</ref> |bilješke = }} '''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]]. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]]. Oluja je, uz [[Operacija Bljesak|Operaciju Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. U operaciji je oslobođeno {{n|10 400}} četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]]. U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin]]a u poluokruženje: akcije [[Operacija Zima '94.|Zima '94.]], [[Operacija Skok-1|Skok-1]], [[Operacija Skok-2|Skok-2]] i [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto '95.]] Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Osim što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[genocid u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr</ref> Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|Operacija Vaganj]]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika. Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika [[Čedo Bulat|Čede Bulata]] položilo je oružje pred HV-om. Neposredno nakon Oluje, snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-m]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral]] i potom [[Operacija Južni potez]]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskome sporazumu]], koji uspostavlja trajniji mir. Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić "Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema" |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}</ref> što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> Pukovnik [[Andrew Leslie]], zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”.<ref name="Dunigan">[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press] {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}, books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Prilikom posjeta [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije.”<ref name="Američki ministar obrane">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: "O Oluji se uči na našim vojnim školama"] www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> == Sukobljene strane == Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio. ==== Hrvatska vojska ==== [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]] Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku. Snaga u vrijeme Oluje: * 25 potpuno opremljenih brigada * Stalna vojska: 50 000 ljudi * Mobilizirano: više od 100 000 ljudi * Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000 * Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika * 400 [[tenk]]ova * Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a U Operaciji Oluja HV je koristila<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu: *5 gardijskih brigada, *1. hrvatski gardijski zdrug, *81. gardijska bojna, *23 domobranske pukovnije, *18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne), *3 brigade protuzračne obrane, *4 središnjice elektronskog djelovanja, *dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze, *Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana *dijelovi Hrvatske ratne mornarice *3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada. HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje "Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje"], Berislav Jelinić za "Nacional", 16. listopada 2006.</ref> [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 15. listopada 2014</ref> U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne. === Srpska vojska Krajine === Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije. Snaga u vrijeme Oluje: * {{n|40 000}} vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko {{n|20 000}} bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta. * 200 tenkova * Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita. Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja. === Omjeri === Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske: * Ljudstvo : 1 / 3,7 * Tenkovi : 5 / 7 * Topništvo : 5 / 4 Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen. [[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do "Oluje": Šta se krije iza PLANA "Z4"? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Gubitci i ratni plijen === Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr. == Prije Oluje == Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena. U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]). Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine. Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 "U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama"] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za "Večernji list", 4. kolovoza 2015. </ref> === Akcije u pripremi za Oluju === Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a. Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja. Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]]. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne. S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada. == Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji == [[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja"–Zapovjedni stožer|alt=Operacija "Oluja" - Zapovjedni stožer]]<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> === Zborno područje Bjelovar === Glavni smjer djelovanja snaga: [[Jasenovac]] → [[Hrvatska Dubica|Dubica]] *zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]] *načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]] * borbena skupina [[24. domobranska pukovnija HV|24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]] *[[52. domobranska pukovnija HV|52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Ferid Fazlić]] *[[121. domobranska pukovnija HV|121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]] *[[125. domobranska pukovnija HV|125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]] *[[69. satnija Vojne policije HV|69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]] *[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]] *[[265. izvidničko – diverzantska satnija HV|265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]] *[[255. satnija veze HV|255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]] *[[34. inženjerijska bojna HV|34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]] * divizijun 202. trbr *[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]] === Zborno područje Karlovac === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Ogulin → Plaški → Slunj Karlovac → Vojnić *zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]] *načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]] *[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]] *[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]] *[[104. brigada HV|104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]] *[[14. domobranska pukovnija HV|14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]] *[[110. domobranska pukovnija HV|110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]] *[[137. domobranska pukovnija HV|137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]] *[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]<ref>http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& |date=22. svibnja 2011. }} <small>Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref><ref><small>http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032235/http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 |date=22. svibnja 2011. }} Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref> *[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun HV|13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]] *[[70. satnija Vojne policije HV|70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]] . 266. izvidničko diverzantska satnija ZP Karlovac - natporučnik Boris Pleskina *dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]] === Zapovjedno područje Zagreb === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Sisak → Petrinja → Glina Sunja → Kostajnica *zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]] *zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]] *načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]] *[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]] *[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]] *[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]] *[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]] *[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]] *[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]] *[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]] *[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]] *[[15. protuoklopna topničko-raketna brigada HV|15. POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]] *[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]] *[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]] *[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]] *[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]] *[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]] *[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]] *[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]] *[[67. bojna Vojne policije HV|67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]] *[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]] *[[252. satnija veze HV|252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]] * 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak. === Zapovjedno područje Gospić === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo, Gospić → Korenica Gospić → Udbina *zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]] *zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]] *načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]] *[[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]] *[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]] *[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]] *[[128. brigada HV]] – brigadir [[Miodrag Hečimović]] *[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]] *[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]] *[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]] *[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]] *[[154. brigada HV|154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]] *[[71. bojna Vojne policije HV|71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]] *(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca ====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu==== Glavni smjerovi djelovanja: Sveti Rok → Gračac (Otrić), Sveti Rok → Počitelj → Medak i Sveti Rok → Lovinac *zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]] ===Zapovjedno područje Split === Glavni smjerovi djelovanja snaga: * Crena Zemlja → Knin * Sinj → Knin * Šibenik → Drniš → Knin * Zadar → Benkovac * Obrovac → Žegar → Ervenik Zapovjedni stožer: *zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]] *načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]] Ljudski i tvarivni potencijal: *[[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]] *[[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojna]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]] *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]] *[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]] *[[113. brigada HV|113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]] *[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]] *[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]] *[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]] *[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]] *[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]] *[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]] *[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]] *[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]] *[[14. topnički divizijun HV|14. topnički divizijun]] (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]] *[[20. topnički divizijun HV|20. topnički divizijun]] (Split) – bojnik [[Bruno Milin]] *[[11. protuoklopni topničko-raketni divizijun HV|11. protuoklopni topničko-raketni divizijun]] (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]] *[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]] *Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]] *Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]] *Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]] *[[40. inženjerijska bojna HV|40. inženjerijska bojna]] (Split) – bojnik [[Ante Malenica]] *[[72. bojna Vojne policije HV|72. bojna Vojne policije]] (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]] *[[264. izvidničko – diverzantska satnija HV|264. izvidničko – diverzantska satnija]] (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]] *[[254. satnija veze HV|254. satnija veze]] (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]] *[[Satnija taktičkih snajpera HV|Satnija taktičkih snajpera]] (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]] *Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]] *[[467. bitnica protuzračne obrane HV|467. bitnica protuzračne obrane]] (Split) – natporučnik [[Josip Petani]] *ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata: *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"|81. gardijska bojna Hrvatske vojske]] – stožerni brigadir Renato Romić *[[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]] *[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta *[[3. gardijska brigada HVO "Jastrebovi"|3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – brigadir Ilija Nakić *Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]] == Odvijanje Oluje == Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]]. Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo [[M-87 Orkan|raketnim sustavom Orkan]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banje Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Sektor Banovina === Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u. [[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat|300x300px]] Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK. === Sektor Kordun === Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]]. Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac. Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]]. === Sektor Lika === [[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]] Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]]. Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]]. Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu. === Sektor Dalmacija === Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci<!-- bez wp, nije na popisu naselja --> i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]]. Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK. S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu. Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine. Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korpus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu. === Zrakoplovstvo === [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu. Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje. Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta. Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka. === Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. === Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore. U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku "Oluje" |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher="Vojna povijest" |accessdate=2019-07-15}}</ref> [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]] Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title="Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'", presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}</ref> Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'" str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}</ref> Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}</ref> O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|"''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''".|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}} [[Savo Štrbac]], predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra „Veritas”, priznao je u intervjuu da je srpsko stanovništvo „samoinicijativno” napustilo prostor Krajine tijekom operacije Oluja iz straha, a ne zbog etničkog čišćenja. [[Luka Mišetić]], odvjetnik generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], istaknuo je ovu izjavu kao ključno svjedočanstvo koje potvrđuje da [[Hrvati]] nisu protjerali [[Srbi|Srbe]]. Mišetić je zaključio da je general Gotovina bez opravdanja proveo sedam godina u pritvoru na temelju lažnih optužbi o protjerivanju srpskog stanovništva.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/misetic-sve-je-bila-laz-strbac-priznao-da-su-krajinski-srbi-napustili-hrvatsku-samoinicijativno-1882112 Odvjetnik koji je branio Gotovinu: Sve je bila laž, Štrbac priznao da su „krajinski Srbi” napustili Hrvatsku „samoinicijativno”] vecernji.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}</ref> Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina). === Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima === ''Napomena: (popis nepotpun)'' *4. kolovoza Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu. *5. kolovoza Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] "Operacija 'Oluja'" (prema: "Večernji list", "Dossier Oluja")</ref><ref>[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 "Hronologija akcije 'Oluja'"] B92, 5. kolovoza 2005.</ref> *6. kolovoza Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava. *7. kolovoza Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.<ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu "PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202011/http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu |date=4. ožujka 2016. }} HINA (kod "Hrvatski informativni centar")</ref> === Obavještajne i protuobavještajne akcije === [[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412015540/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm |date=12. travnja 2019. }} Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="hkv">[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="maxportal">[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Ishod == Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini. Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.<ref>Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.</ref> Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]]. General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}</ref> SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatsku i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije "DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)"], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.</ref> == Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta == (popis dopunjavati) Izvori za prikaz:<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja</ref> *4. kolovoza Sveti Rok... *5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica... *6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina... *7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... == Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez == {{glavni|Operacija Maestral|Operacija Južni potez}} [[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}</ref> Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije. Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada "Pume"|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika štaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> == Odlazak Srba iz područja bivše RSK == Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}</ref> Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.<ref>http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Evakuacija civilnog stanovništva bila je detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.<ref>str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx "Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!"], Predrag Opačić za "Slobodnu Dalmaciju", 05. veljače 2015</ref> Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,<ref name=dokMKSJ>[http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm dokument] ICTY (un.org)</ref> etnički raspored uoči rata je bio sljedeći: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|168 437}} (67 %) |align="right"|{{n|14 161}} (60 %) |align="right"|{{n|61 492}} (32 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|70 708}} (28 %) |align="right"|6864 (29 %) |align="right"|{{n|90 454}} (47 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 101}} (5 %) |align="right"|2577 (11 %) |align="right"|{{n|40 217}} (21 %) |- |colspan="4"|<small>(Izvor: MKSJ<ref name=dokMKSJ/>)</small> |} Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo {{n|168 026}} Hrvata, {{n|244 090}} Srba i {{n|55 895}} [[hrvatsko državljanstvo|hrvatskih državljana]] drugih etničkih pripadnosti. Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN-a, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti koje iznose: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|169 906}} (67 %) |align="right"|{{n|35 206}} (35 %) |align="right"|{{n|57 208}} (30 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|69 646}} (28 %) |align="right"|{{n|43 063}} (43 %) |align="right"|{{n|92 398}} (49 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 183}} (6 %) |align="right"|{{n|21 183}} (21 %) |align="right"|{{n|35 578}} (21 %) |} Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo {{n|205 107}} Hrvata, {{n|258 320}} Srba i {{n|72 944}} hrvatska državljana drugih nacionalnosti. Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko {{n|400 000}} stanovnika RSK (katkad i preko {{n|450 000}}), mahom Srba. Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za „SAO Krajina”, 67 % stanovništva koji nisu popisani kao „Hrvati” i „drugi”)</ref> a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''<ref>Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba "Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba"], "Slobodna Dalmacija", 17. kolovoza 2015. </ref>)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html "Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida"] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), "Politika", 5. kolovoza 2015. god.</ref> Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.<ref>[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 "Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826105143/http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 |date=26. kolovoza 2016. }}, Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)</ref> Valja opaziti da su u tzv. Egzodusu preko Save kod Davora vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko {{n|25 000}} civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih {{n|20 836}}, smatra se da je još oko 4000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title="Davor - humani centar svijeta" |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}</ref>), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH. Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''„Nikad više zajedno s Hrvatima”''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', „izdajice srpstva”. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>Barić, Nikica. 2004. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1466 Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba] ''Časopis za suvremenu povijest'',&nbsp;sv. 36, br. 2, srpanj 2004.</ref> == Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK == S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko {{n|255 000}} Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf|date=1. prosinca 2017.}}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)</ref> Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' {{n|126 909}}, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] {{n|83 683}} osoba.<ref>[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030223039/http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx|date=30. listopada 2016.}}, IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA</ref> == Reakcija međunarodne zajednice == Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja. U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}</ref> == Sudski postupci == 2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',<ref name="#1"/> te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',<ref name="#2"/> dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.<ref>[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ "Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji"], dr. sc. Neven Sesardić za "Jutarnji list", 07. kolovoza 2011.</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.<ref>[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 "Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'"], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,<ref>[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 "Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]", Mak Jovanović za "24 sata", 28. studenog 2012.</ref> a Ivan Čermak 4 godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ "Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za "Jutarnji list", 17. travnja 2011.</ref> [[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx "Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske"], "Index.hr", 4. siječnja 2010.</ref> U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 "Judgment of 3 February 2015"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924082459/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 |date=24. rujna 2015. }} (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.</ref> == Izjave o Operaciji Oluja == Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju „Balkanska bojišta” (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske: ''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''<ref name="Balkan Battlegrounds Vol 1">[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406091304/https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html |date=6. travnja 2019. }}, https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''„Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”''.<ref name="Dunigan"/> Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Mornarički zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''„Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]].<ref name="Američki ministar obrane"/> == Na filmu == *[[Godina Oluje]] *[[Oluja nad olujama]] *[[Tzv. Krajina uoči Oluje]] *[[Sinovi oluja]] == Povezani članci == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Plan Z-4]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr * [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr * [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Anton Nazor, Andrijana Perković Paloš, "[http://st-open.unist.hr/index.php/st-open/article/view/90 Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995"], ST-Open Vol 3., 2022 == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, Muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja * [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] * [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }} * [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }} * [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }} * [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015. * [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara] * [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb * [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.] *[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304162135/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview |date=4. ožujka 2021. }} (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012. {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Operacija Oluja]] 6lawrbd5cjy5ciqkaxp9ybe49ax0w62 7571157 7571156 2026-08-06T21:05:05Z Scout69 34061 7571157 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}} {{Članak tjedna (ikona)|31. tjedan 2022.}} {{dz}} {{Infookvir bitka |naziv = Operacija Oluja |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]] |opis slike = Karta operacije Oluja<br />{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}} |vrijeme = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. |mjesto = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]] |povod = |teritorij = prestanak postojanja samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] |ishod = odlučujuća pobjeda Hrvatske<ref name="Knin">Leutloff-Grandits, Carolin. 2006. ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, str. 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref> * kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]] * kraj samoproglašene [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] * kraj opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref><ref>{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref> |strana1 = {{Z+X|HRV}}{{-}}{{Z+X|RBIH}} |strana2 = {{Z+X|RSK}}{{-}}{{Z+X|RS}}{{-}}{{Z+X|APZB}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}<small>(zapovjednik operacije)</small><br>{{Z|HRV}} [[Ivan Basarac]]<br>{{Z|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}<small>(ZP Zagreb)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}<small>(ZP Bjelovar)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}<small>(ZP Karlovac)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}<small>(ZP Gospić)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}<small>(ZP Split)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}<small>(ZP Osijek)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}<small>(Južno bojište)</small>{{-}}{{Z|RBIH}} [[Atif Dudaković]] {{Z|RBIH}} [[Izet Nanić]]&dagger;<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=izet&f=false</ref> |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{Z|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{Predaja}}{{-}}{{Z|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{Z|APZB}} [[Fikret Abdić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]<br/>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|23px]] [[Vojska Republike Srpske]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] {{n|130 000}} vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] 3000 vojnika<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=ARBIH&f=false</ref> |jačina2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] 30 000–38 000 vojnika<ref>https://archive.org/details/osprey-elite-138-the-yugoslav-wars-1-slovenia-croatia-1991-95/page/54/mode/2up?q=30%2C000</ref><ref>https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf</ref><ref>https://books.google.hr/books?id=y39ZDwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=snippet&q=army%20krajina&f=false</ref> {{-}}400 tenkova {{-}}350 topničkih oruđa {{-}}22 – 25 zrakoplova (RS) [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|23px]] 4000 – 5000 vojnika<ref>https://www.scribd.com/document/791340412/The-Three-Yugoslavias-State-Building-and-Legitimation-1918-2005</ref> |gubitci1 = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>196 / 15<ref name="oluja"/><br>'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>1100<ref name="oluja">{{citiranje weba |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}</ref> |gubitci2 = (1) [[Human Rights Watch]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>410<ref name="hrw"/><br>'''poginulih civila'''<br>116<ref name="hrw"/><br>'''ukupno'''<br>526<ref name="hrw">{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>560<ref>{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>'''poginulih civila'''<br>681<ref name="#1">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4830&lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref name="#2">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}</ref><br>'''ukupno'''<br>1241<br>(3) srpski izvori<br>'''poginulih vojnika'''<br>755<ref name="veritas"/><br>'''poginulih civila'''<br>1205<ref name="veritas"/><br>'''ukupno'''<br>1960<ref name="veritas">{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}</ref> | |gubitci3 =4 vojnika [[UNCRO|UNCRO-a]] ubijena te 16 ranjena<ref>https://digitallibrary.un.org/nanna/record/185470/files/S_1995_730-EN.pdf?withWatermark=0&withMetadata=0&registerDownload=1&version=1</ref> |bilješke = }} '''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]]. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]]. Oluja je, uz [[Operacija Bljesak|Operaciju Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. U operaciji je oslobođeno {{n|10 400}} četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]]. U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin]]a u poluokruženje: akcije [[Operacija Zima '94.|Zima '94.]], [[Operacija Skok-1|Skok-1]], [[Operacija Skok-2|Skok-2]] i [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto '95.]] Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Osim što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[genocid u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr</ref> Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|Operacija Vaganj]]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika. Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika [[Čedo Bulat|Čede Bulata]] položilo je oružje pred HV-om. Neposredno nakon Oluje, snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-m]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral]] i potom [[Operacija Južni potez]]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskome sporazumu]], koji uspostavlja trajniji mir. Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić "Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema" |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}</ref> što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> Pukovnik [[Andrew Leslie]], zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”.<ref name="Dunigan">[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press] {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}, books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Prilikom posjeta [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije.”<ref name="Američki ministar obrane">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: "O Oluji se uči na našim vojnim školama"] www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> == Sukobljene strane == Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio. ==== Hrvatska vojska ==== [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]] Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku. Snaga u vrijeme Oluje: * 25 potpuno opremljenih brigada * Stalna vojska: 50 000 ljudi * Mobilizirano: više od 100 000 ljudi * Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000 * Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika * 400 [[tenk]]ova * Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a U Operaciji Oluja HV je koristila<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu: *5 gardijskih brigada, *1. hrvatski gardijski zdrug, *81. gardijska bojna, *23 domobranske pukovnije, *18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne), *3 brigade protuzračne obrane, *4 središnjice elektronskog djelovanja, *dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze, *Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana *dijelovi Hrvatske ratne mornarice *3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada. HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje "Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje"], Berislav Jelinić za "Nacional", 16. listopada 2006.</ref> [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 15. listopada 2014</ref> U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne. === Srpska vojska Krajine === Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije. Snaga u vrijeme Oluje: * {{n|40 000}} vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko {{n|20 000}} bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta. * 200 tenkova * Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita. Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja. === Omjeri === Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske: * Ljudstvo : 1 / 3,7 * Tenkovi : 5 / 7 * Topništvo : 5 / 4 Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen. [[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do "Oluje": Šta se krije iza PLANA "Z4"? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Gubitci i ratni plijen === Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr. == Prije Oluje == Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena. U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]). Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine. Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 "U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama"] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za "Večernji list", 4. kolovoza 2015. </ref> === Akcije u pripremi za Oluju === Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a. Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja. Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]]. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne. S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada. == Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji == [[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja"–Zapovjedni stožer|alt=Operacija "Oluja" - Zapovjedni stožer]]<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> === Zborno područje Bjelovar === Glavni smjer djelovanja snaga: [[Jasenovac]] → [[Hrvatska Dubica|Dubica]] *zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]] *načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]] * borbena skupina [[24. domobranska pukovnija HV|24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]] *[[52. domobranska pukovnija HV|52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Ferid Fazlić]] *[[121. domobranska pukovnija HV|121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]] *[[125. domobranska pukovnija HV|125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]] *[[69. satnija Vojne policije HV|69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]] *[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]] *[[265. izvidničko – diverzantska satnija HV|265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]] *[[255. satnija veze HV|255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]] *[[34. inženjerijska bojna HV|34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]] * divizijun 202. trbr *[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]] === Zborno područje Karlovac === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Ogulin → Plaški → Slunj Karlovac → Vojnić *zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]] *načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]] *[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]] *[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]] *[[104. brigada HV|104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]] *[[14. domobranska pukovnija HV|14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]] *[[110. domobranska pukovnija HV|110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]] *[[137. domobranska pukovnija HV|137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]] *[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]<ref>http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& |date=22. svibnja 2011. }} <small>Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref><ref><small>http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032235/http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 |date=22. svibnja 2011. }} Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref> *[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun HV|13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]] *[[70. satnija Vojne policije HV|70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]] . 266. izvidničko diverzantska satnija ZP Karlovac - natporučnik Boris Pleskina *dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]] === Zapovjedno područje Zagreb === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Sisak → Petrinja → Glina Sunja → Kostajnica *zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]] *zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]] *načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]] *[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]] *[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]] *[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]] *[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]] *[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]] *[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]] *[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]] *[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]] *[[15. protuoklopna topničko-raketna brigada HV|15. POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]] *[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]] *[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]] *[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]] *[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]] *[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]] *[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]] *[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]] *[[67. bojna Vojne policije HV|67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]] *[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]] *[[252. satnija veze HV|252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]] * 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak. === Zapovjedno područje Gospić === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo, Gospić → Korenica Gospić → Udbina *zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]] *zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]] *načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]] *[[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]] *[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]] *[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]] *[[128. brigada HV]] – brigadir [[Miodrag Hečimović]] *[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]] *[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]] *[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]] *[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]] *[[154. brigada HV|154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]] *[[71. bojna Vojne policije HV|71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]] *(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca ====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu==== Glavni smjerovi djelovanja: Sveti Rok → Gračac (Otrić), Sveti Rok → Počitelj → Medak i Sveti Rok → Lovinac *zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]] ===Zapovjedno područje Split === Glavni smjerovi djelovanja snaga: * Crena Zemlja → Knin * Sinj → Knin * Šibenik → Drniš → Knin * Zadar → Benkovac * Obrovac → Žegar → Ervenik Zapovjedni stožer: *zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]] *načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]] Ljudski i tvarivni potencijal: *[[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]] *[[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojna]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]] *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]] *[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]] *[[113. brigada HV|113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]] *[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]] *[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]] *[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]] *[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]] *[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]] *[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]] *[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]] *[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]] *[[14. topnički divizijun HV|14. topnički divizijun]] (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]] *[[20. topnički divizijun HV|20. topnički divizijun]] (Split) – bojnik [[Bruno Milin]] *[[11. protuoklopni topničko-raketni divizijun HV|11. protuoklopni topničko-raketni divizijun]] (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]] *[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]] *Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]] *Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]] *Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]] *[[40. inženjerijska bojna HV|40. inženjerijska bojna]] (Split) – bojnik [[Ante Malenica]] *[[72. bojna Vojne policije HV|72. bojna Vojne policije]] (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]] *[[264. izvidničko – diverzantska satnija HV|264. izvidničko – diverzantska satnija]] (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]] *[[254. satnija veze HV|254. satnija veze]] (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]] *[[Satnija taktičkih snajpera HV|Satnija taktičkih snajpera]] (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]] *Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]] *[[467. bitnica protuzračne obrane HV|467. bitnica protuzračne obrane]] (Split) – natporučnik [[Josip Petani]] *ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata: *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"|81. gardijska bojna Hrvatske vojske]] – stožerni brigadir Renato Romić *[[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]] *[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta *[[3. gardijska brigada HVO "Jastrebovi"|3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – brigadir Ilija Nakić *Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]] == Odvijanje Oluje == Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]]. Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo [[M-87 Orkan|raketnim sustavom Orkan]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banje Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Sektor Banovina === Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u. [[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat|300x300px]] Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK. === Sektor Kordun === Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]]. Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac. Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]]. === Sektor Lika === [[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]] Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]]. Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]]. Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu. === Sektor Dalmacija === Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci<!-- bez wp, nije na popisu naselja --> i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]]. Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK. S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu. Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine. Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korpus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu. === Zrakoplovstvo === [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu. Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje. Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta. Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka. === Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. === Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore. U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku "Oluje" |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher="Vojna povijest" |accessdate=2019-07-15}}</ref> [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]] Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title="Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'", presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}</ref> Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'" str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}</ref> Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}</ref> O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|"''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''".|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}} [[Savo Štrbac]], predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra „Veritas”, priznao je u intervjuu da je srpsko stanovništvo „samoinicijativno” napustilo prostor Krajine tijekom operacije Oluja iz straha, a ne zbog etničkog čišćenja. [[Luka Mišetić]], odvjetnik generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], istaknuo je ovu izjavu kao ključno svjedočanstvo koje potvrđuje da [[Hrvati]] nisu protjerali [[Srbi|Srbe]]. Mišetić je zaključio da je general Gotovina bez opravdanja proveo sedam godina u pritvoru na temelju lažnih optužbi o protjerivanju srpskog stanovništva.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/misetic-sve-je-bila-laz-strbac-priznao-da-su-krajinski-srbi-napustili-hrvatsku-samoinicijativno-1882112 Odvjetnik koji je branio Gotovinu: Sve je bila laž, Štrbac priznao da su „krajinski Srbi” napustili Hrvatsku „samoinicijativno”] vecernji.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}</ref> Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina). === Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima === ''Napomena: (popis nepotpun)'' *4. kolovoza Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu. *5. kolovoza Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] "Operacija 'Oluja'" (prema: "Večernji list", "Dossier Oluja")</ref><ref>[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 "Hronologija akcije 'Oluja'"] B92, 5. kolovoza 2005.</ref> *6. kolovoza Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava. *7. kolovoza Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.<ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu "PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202011/http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu |date=4. ožujka 2016. }} HINA (kod "Hrvatski informativni centar")</ref> === Obavještajne i protuobavještajne akcije === [[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412015540/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm |date=12. travnja 2019. }} Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="hkv">[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="maxportal">[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Ishod == Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini. Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.<ref>Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.</ref> Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]]. General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}</ref> SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatsku i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije "DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)"], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.</ref> == Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta == (popis dopunjavati) Izvori za prikaz:<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja</ref> *4. kolovoza Sveti Rok... *5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica... *6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina... *7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... == Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez == {{glavni|Operacija Maestral|Operacija Južni potez}} [[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}</ref> Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije. Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada "Pume"|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika štaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> == Odlazak Srba iz područja bivše RSK == Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}</ref> Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.<ref>http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Evakuacija civilnog stanovništva bila je detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.<ref>str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx "Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!"], Predrag Opačić za "Slobodnu Dalmaciju", 05. veljače 2015</ref> Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,<ref name=dokMKSJ>[http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm dokument] ICTY (un.org)</ref> etnički raspored uoči rata je bio sljedeći: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|168 437}} (67 %) |align="right"|{{n|14 161}} (60 %) |align="right"|{{n|61 492}} (32 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|70 708}} (28 %) |align="right"|6864 (29 %) |align="right"|{{n|90 454}} (47 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 101}} (5 %) |align="right"|2577 (11 %) |align="right"|{{n|40 217}} (21 %) |- |colspan="4"|<small>(Izvor: MKSJ<ref name=dokMKSJ/>)</small> |} Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo {{n|168 026}} Hrvata, {{n|244 090}} Srba i {{n|55 895}} [[hrvatsko državljanstvo|hrvatskih državljana]] drugih etničkih pripadnosti. Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN-a, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti koje iznose: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|169 906}} (67 %) |align="right"|{{n|35 206}} (35 %) |align="right"|{{n|57 208}} (30 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|69 646}} (28 %) |align="right"|{{n|43 063}} (43 %) |align="right"|{{n|92 398}} (49 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 183}} (6 %) |align="right"|{{n|21 183}} (21 %) |align="right"|{{n|35 578}} (21 %) |} Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo {{n|205 107}} Hrvata, {{n|258 320}} Srba i {{n|72 944}} hrvatska državljana drugih nacionalnosti. Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko {{n|400 000}} stanovnika RSK (katkad i preko {{n|450 000}}), mahom Srba. Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za „SAO Krajina”, 67 % stanovništva koji nisu popisani kao „Hrvati” i „drugi”)</ref> a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''<ref>Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba "Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba"], "Slobodna Dalmacija", 17. kolovoza 2015. </ref>)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html "Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida"] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), "Politika", 5. kolovoza 2015. god.</ref> Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.<ref>[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 "Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826105143/http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 |date=26. kolovoza 2016. }}, Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)</ref> Valja opaziti da su u tzv. Egzodusu preko Save kod Davora vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko {{n|25 000}} civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih {{n|20 836}}, smatra se da je još oko 4000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title="Davor - humani centar svijeta" |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}</ref>), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH. Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''„Nikad više zajedno s Hrvatima”''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', „izdajice srpstva”. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>Barić, Nikica. 2004. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1466 Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba] ''Časopis za suvremenu povijest'',&nbsp;sv. 36, br. 2, srpanj 2004.</ref> == Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK == S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko {{n|255 000}} Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf|date=1. prosinca 2017.}}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)</ref> Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' {{n|126 909}}, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] {{n|83 683}} osoba.<ref>[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030223039/http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx|date=30. listopada 2016.}}, IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA</ref> == Reakcija međunarodne zajednice == Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja. U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}</ref> == Sudski postupci == 2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',<ref name="#1"/> te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',<ref name="#2"/> dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.<ref>[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ "Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji"], dr. sc. Neven Sesardić za "Jutarnji list", 07. kolovoza 2011.</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.<ref>[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 "Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'"], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,<ref>[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 "Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]", Mak Jovanović za "24 sata", 28. studenog 2012.</ref> a Ivan Čermak 4 godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ "Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za "Jutarnji list", 17. travnja 2011.</ref> [[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx "Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske"], "Index.hr", 4. siječnja 2010.</ref> U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 "Judgment of 3 February 2015"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924082459/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 |date=24. rujna 2015. }} (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.</ref> == Izjave o Operaciji Oluja == Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju „Balkanska bojišta” (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske: ''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''<ref name="Balkan Battlegrounds Vol 1">[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406091304/https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html |date=6. travnja 2019. }}, https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''„Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”''.<ref name="Dunigan"/> Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Mornarički zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''„Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]].<ref name="Američki ministar obrane"/> == Na filmu == *[[Godina Oluje]] *[[Oluja nad olujama]] *[[Tzv. Krajina uoči Oluje]] *[[Sinovi oluja]] == Povezani članci == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Plan Z-4]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr * [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr * [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Anton Nazor, Andrijana Perković Paloš, "[http://st-open.unist.hr/index.php/st-open/article/view/90 Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995"], ST-Open Vol 3., 2022 == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, Muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja * [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] * [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }} * [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }} * [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }} * [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015. * [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara] * [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb * [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.] *[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304162135/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview |date=4. ožujka 2021. }} (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012. {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Operacija Oluja]] rajhyq6a6r06pa0i5y0yjkgsel8b79b 7571176 7571157 2026-08-06T21:23:21Z Scout69 34061 /* Zborno područje Karlovac */ 7571176 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}} {{Članak tjedna (ikona)|31. tjedan 2022.}} {{dz}} {{Infookvir bitka |naziv = Operacija Oluja |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]] |opis slike = Karta operacije Oluja<br />{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}} |vrijeme = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. |mjesto = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]] |povod = |teritorij = prestanak postojanja samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] |ishod = odlučujuća pobjeda Hrvatske<ref name="Knin">Leutloff-Grandits, Carolin. 2006. ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, str. 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref> * kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]] * kraj samoproglašene [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] * kraj opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref><ref>{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref> |strana1 = {{Z+X|HRV}}{{-}}{{Z+X|RBIH}} |strana2 = {{Z+X|RSK}}{{-}}{{Z+X|RS}}{{-}}{{Z+X|APZB}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}<small>(zapovjednik operacije)</small><br>{{Z|HRV}} [[Ivan Basarac]]<br>{{Z|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}<small>(ZP Zagreb)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}<small>(ZP Bjelovar)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}<small>(ZP Karlovac)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}<small>(ZP Gospić)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}<small>(ZP Split)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}<small>(ZP Osijek)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}<small>(Južno bojište)</small>{{-}}{{Z|RBIH}} [[Atif Dudaković]] {{Z|RBIH}} [[Izet Nanić]]&dagger;<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=izet&f=false</ref> |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{Z|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{Predaja}}{{-}}{{Z|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{Z|APZB}} [[Fikret Abdić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]<br/>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|23px]] [[Vojska Republike Srpske]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] {{n|130 000}} vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] 3000 vojnika<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=ARBIH&f=false</ref> |jačina2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] 30 000–38 000 vojnika<ref>https://archive.org/details/osprey-elite-138-the-yugoslav-wars-1-slovenia-croatia-1991-95/page/54/mode/2up?q=30%2C000</ref><ref>https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf</ref><ref>https://books.google.hr/books?id=y39ZDwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=snippet&q=army%20krajina&f=false</ref> {{-}}400 tenkova {{-}}350 topničkih oruđa {{-}}22 – 25 zrakoplova (RS) [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|23px]] 4000 – 5000 vojnika<ref>https://www.scribd.com/document/791340412/The-Three-Yugoslavias-State-Building-and-Legitimation-1918-2005</ref> |gubitci1 = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>196 / 15<ref name="oluja"/><br>'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>1100<ref name="oluja">{{citiranje weba |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}</ref> |gubitci2 = (1) [[Human Rights Watch]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>410<ref name="hrw"/><br>'''poginulih civila'''<br>116<ref name="hrw"/><br>'''ukupno'''<br>526<ref name="hrw">{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>560<ref>{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>'''poginulih civila'''<br>681<ref name="#1">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4830&lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref name="#2">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}</ref><br>'''ukupno'''<br>1241<br>(3) srpski izvori<br>'''poginulih vojnika'''<br>755<ref name="veritas"/><br>'''poginulih civila'''<br>1205<ref name="veritas"/><br>'''ukupno'''<br>1960<ref name="veritas">{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}</ref> | |gubitci3 =4 vojnika [[UNCRO|UNCRO-a]] ubijena te 16 ranjena<ref>https://digitallibrary.un.org/nanna/record/185470/files/S_1995_730-EN.pdf?withWatermark=0&withMetadata=0&registerDownload=1&version=1</ref> |bilješke = }} '''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]]. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]]. Oluja je, uz [[Operacija Bljesak|Operaciju Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. U operaciji je oslobođeno {{n|10 400}} četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]]. U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin]]a u poluokruženje: akcije [[Operacija Zima '94.|Zima '94.]], [[Operacija Skok-1|Skok-1]], [[Operacija Skok-2|Skok-2]] i [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto '95.]] Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Osim što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[genocid u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr</ref> Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|Operacija Vaganj]]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika. Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika [[Čedo Bulat|Čede Bulata]] položilo je oružje pred HV-om. Neposredno nakon Oluje, snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-m]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral]] i potom [[Operacija Južni potez]]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskome sporazumu]], koji uspostavlja trajniji mir. Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić "Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema" |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}</ref> što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> Pukovnik [[Andrew Leslie]], zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”.<ref name="Dunigan">[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press] {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}, books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Prilikom posjeta [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije.”<ref name="Američki ministar obrane">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: "O Oluji se uči na našim vojnim školama"] www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> == Sukobljene strane == Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio. ==== Hrvatska vojska ==== [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]] Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku. Snaga u vrijeme Oluje: * 25 potpuno opremljenih brigada * Stalna vojska: 50 000 ljudi * Mobilizirano: više od 100 000 ljudi * Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000 * Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika * 400 [[tenk]]ova * Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a U Operaciji Oluja HV je koristila<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu: *5 gardijskih brigada, *1. hrvatski gardijski zdrug, *81. gardijska bojna, *23 domobranske pukovnije, *18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne), *3 brigade protuzračne obrane, *4 središnjice elektronskog djelovanja, *dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze, *Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana *dijelovi Hrvatske ratne mornarice *3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada. HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje "Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje"], Berislav Jelinić za "Nacional", 16. listopada 2006.</ref> [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 15. listopada 2014</ref> U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne. === Srpska vojska Krajine === Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije. Snaga u vrijeme Oluje: * {{n|40 000}} vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko {{n|20 000}} bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta. * 200 tenkova * Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita. Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja. === Omjeri === Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske: * Ljudstvo : 1 / 3,7 * Tenkovi : 5 / 7 * Topništvo : 5 / 4 Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen. [[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do "Oluje": Šta se krije iza PLANA "Z4"? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Gubitci i ratni plijen === Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr. == Prije Oluje == Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena. U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]). Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine. Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 "U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama"] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za "Večernji list", 4. kolovoza 2015. </ref> === Akcije u pripremi za Oluju === Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a. Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja. Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]]. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne. S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada. == Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji == [[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja"–Zapovjedni stožer|alt=Operacija "Oluja" - Zapovjedni stožer]]<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> === Zborno područje Bjelovar === Glavni smjer djelovanja snaga: [[Jasenovac]] → [[Hrvatska Dubica|Dubica]] *zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]] *načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]] * borbena skupina [[24. domobranska pukovnija HV|24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]] *[[52. domobranska pukovnija HV|52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Ferid Fazlić]] *[[121. domobranska pukovnija HV|121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]] *[[125. domobranska pukovnija HV|125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]] *[[69. satnija Vojne policije HV|69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]] *[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]] *[[265. izvidničko – diverzantska satnija HV|265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]] *[[255. satnija veze HV|255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]] *[[34. inženjerijska bojna HV|34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]] * divizijun 202. trbr *[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]] === Zborno područje Karlovac === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Ogulin → Plaški → Slunj Karlovac → Vojnić *zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]] *načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]] *[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]] *[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]] *[[104. brigada HV|104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]] *[[14. domobranska pukovnija HV|14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]] *[[110. domobranska pukovnija HV|110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]] *[[137. domobranska pukovnija HV|137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]] *[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]<ref>http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& |date=22. svibnja 2011. }} <small>Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref><ref><small>http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032235/http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 |date=22. svibnja 2011. }} Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref> *[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun HV|13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]] *[[70. satnija Vojne policije HV|70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]] ** [[70. satnija Vojne policije HV|266. izvidničko diverzantska satnija]] (Karlovac) – natporučnik [[Vladimir Sertić|Boris Pleskina]]<nowiki/>dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]] === Zapovjedno područje Zagreb === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Sisak → Petrinja → Glina Sunja → Kostajnica *zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]] *zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]] *načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]] *[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]] *[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]] *[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]] *[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]] *[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]] *[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]] *[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]] *[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]] *[[15. protuoklopna topničko-raketna brigada HV|15. POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]] *[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]] *[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]] *[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]] *[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]] *[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]] *[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]] *[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]] *[[67. bojna Vojne policije HV|67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]] *[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]] *[[252. satnija veze HV|252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]] * 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak. === Zapovjedno područje Gospić === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo, Gospić → Korenica Gospić → Udbina *zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]] *zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]] *načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]] *[[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]] *[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]] *[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]] *[[128. brigada HV]] – brigadir [[Miodrag Hečimović]] *[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]] *[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]] *[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]] *[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]] *[[154. brigada HV|154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]] *[[71. bojna Vojne policije HV|71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]] *(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca ====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu==== Glavni smjerovi djelovanja: Sveti Rok → Gračac (Otrić), Sveti Rok → Počitelj → Medak i Sveti Rok → Lovinac *zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]] ===Zapovjedno područje Split === Glavni smjerovi djelovanja snaga: * Crena Zemlja → Knin * Sinj → Knin * Šibenik → Drniš → Knin * Zadar → Benkovac * Obrovac → Žegar → Ervenik Zapovjedni stožer: *zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]] *načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]] Ljudski i tvarivni potencijal: *[[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]] *[[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojna]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]] *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]] *[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]] *[[113. brigada HV|113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]] *[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]] *[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]] *[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]] *[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]] *[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]] *[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]] *[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]] *[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]] *[[14. topnički divizijun HV|14. topnički divizijun]] (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]] *[[20. topnički divizijun HV|20. topnički divizijun]] (Split) – bojnik [[Bruno Milin]] *[[11. protuoklopni topničko-raketni divizijun HV|11. protuoklopni topničko-raketni divizijun]] (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]] *[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]] *Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]] *Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]] *Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]] *[[40. inženjerijska bojna HV|40. inženjerijska bojna]] (Split) – bojnik [[Ante Malenica]] *[[72. bojna Vojne policije HV|72. bojna Vojne policije]] (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]] *[[264. izvidničko – diverzantska satnija HV|264. izvidničko – diverzantska satnija]] (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]] *[[254. satnija veze HV|254. satnija veze]] (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]] *[[Satnija taktičkih snajpera HV|Satnija taktičkih snajpera]] (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]] *Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]] *[[467. bitnica protuzračne obrane HV|467. bitnica protuzračne obrane]] (Split) – natporučnik [[Josip Petani]] *ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata: *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"|81. gardijska bojna Hrvatske vojske]] – stožerni brigadir Renato Romić *[[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]] *[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta *[[3. gardijska brigada HVO "Jastrebovi"|3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – brigadir Ilija Nakić *Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]] == Odvijanje Oluje == Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]]. Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo [[M-87 Orkan|raketnim sustavom Orkan]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banje Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Sektor Banovina === Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u. [[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat|300x300px]] Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK. === Sektor Kordun === Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]]. Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac. Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]]. === Sektor Lika === [[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]] Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]]. Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]]. Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu. === Sektor Dalmacija === Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci<!-- bez wp, nije na popisu naselja --> i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]]. Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK. S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu. Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine. Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korpus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu. === Zrakoplovstvo === [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu. Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje. Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta. Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka. === Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. === Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore. U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku "Oluje" |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher="Vojna povijest" |accessdate=2019-07-15}}</ref> [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]] Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title="Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'", presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}</ref> Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'" str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}</ref> Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}</ref> O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|"''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''".|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}} [[Savo Štrbac]], predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra „Veritas”, priznao je u intervjuu da je srpsko stanovništvo „samoinicijativno” napustilo prostor Krajine tijekom operacije Oluja iz straha, a ne zbog etničkog čišćenja. [[Luka Mišetić]], odvjetnik generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], istaknuo je ovu izjavu kao ključno svjedočanstvo koje potvrđuje da [[Hrvati]] nisu protjerali [[Srbi|Srbe]]. Mišetić je zaključio da je general Gotovina bez opravdanja proveo sedam godina u pritvoru na temelju lažnih optužbi o protjerivanju srpskog stanovništva.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/misetic-sve-je-bila-laz-strbac-priznao-da-su-krajinski-srbi-napustili-hrvatsku-samoinicijativno-1882112 Odvjetnik koji je branio Gotovinu: Sve je bila laž, Štrbac priznao da su „krajinski Srbi” napustili Hrvatsku „samoinicijativno”] vecernji.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}</ref> Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina). === Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima === ''Napomena: (popis nepotpun)'' *4. kolovoza Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu. *5. kolovoza Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] "Operacija 'Oluja'" (prema: "Večernji list", "Dossier Oluja")</ref><ref>[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 "Hronologija akcije 'Oluja'"] B92, 5. kolovoza 2005.</ref> *6. kolovoza Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava. *7. kolovoza Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.<ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu "PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202011/http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu |date=4. ožujka 2016. }} HINA (kod "Hrvatski informativni centar")</ref> === Obavještajne i protuobavještajne akcije === [[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412015540/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm |date=12. travnja 2019. }} Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="hkv">[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="maxportal">[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Ishod == Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini. Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.<ref>Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.</ref> Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]]. General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}</ref> SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatsku i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije "DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)"], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.</ref> == Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta == (popis dopunjavati) Izvori za prikaz:<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja</ref> *4. kolovoza Sveti Rok... *5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica... *6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina... *7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... == Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez == {{glavni|Operacija Maestral|Operacija Južni potez}} [[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}</ref> Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije. Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada "Pume"|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika štaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> == Odlazak Srba iz područja bivše RSK == Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}</ref> Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.<ref>http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Evakuacija civilnog stanovništva bila je detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.<ref>str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx "Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!"], Predrag Opačić za "Slobodnu Dalmaciju", 05. veljače 2015</ref> Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,<ref name=dokMKSJ>[http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm dokument] ICTY (un.org)</ref> etnički raspored uoči rata je bio sljedeći: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|168 437}} (67 %) |align="right"|{{n|14 161}} (60 %) |align="right"|{{n|61 492}} (32 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|70 708}} (28 %) |align="right"|6864 (29 %) |align="right"|{{n|90 454}} (47 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 101}} (5 %) |align="right"|2577 (11 %) |align="right"|{{n|40 217}} (21 %) |- |colspan="4"|<small>(Izvor: MKSJ<ref name=dokMKSJ/>)</small> |} Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo {{n|168 026}} Hrvata, {{n|244 090}} Srba i {{n|55 895}} [[hrvatsko državljanstvo|hrvatskih državljana]] drugih etničkih pripadnosti. Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN-a, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti koje iznose: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|169 906}} (67 %) |align="right"|{{n|35 206}} (35 %) |align="right"|{{n|57 208}} (30 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|69 646}} (28 %) |align="right"|{{n|43 063}} (43 %) |align="right"|{{n|92 398}} (49 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 183}} (6 %) |align="right"|{{n|21 183}} (21 %) |align="right"|{{n|35 578}} (21 %) |} Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo {{n|205 107}} Hrvata, {{n|258 320}} Srba i {{n|72 944}} hrvatska državljana drugih nacionalnosti. Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko {{n|400 000}} stanovnika RSK (katkad i preko {{n|450 000}}), mahom Srba. Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za „SAO Krajina”, 67 % stanovništva koji nisu popisani kao „Hrvati” i „drugi”)</ref> a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''<ref>Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba "Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba"], "Slobodna Dalmacija", 17. kolovoza 2015. </ref>)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html "Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida"] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), "Politika", 5. kolovoza 2015. god.</ref> Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.<ref>[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 "Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826105143/http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 |date=26. kolovoza 2016. }}, Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)</ref> Valja opaziti da su u tzv. Egzodusu preko Save kod Davora vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko {{n|25 000}} civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih {{n|20 836}}, smatra se da je još oko 4000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title="Davor - humani centar svijeta" |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}</ref>), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH. Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''„Nikad više zajedno s Hrvatima”''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', „izdajice srpstva”. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>Barić, Nikica. 2004. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1466 Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba] ''Časopis za suvremenu povijest'',&nbsp;sv. 36, br. 2, srpanj 2004.</ref> == Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK == S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko {{n|255 000}} Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf|date=1. prosinca 2017.}}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)</ref> Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' {{n|126 909}}, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] {{n|83 683}} osoba.<ref>[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030223039/http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx|date=30. listopada 2016.}}, IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA</ref> == Reakcija međunarodne zajednice == Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja. U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}</ref> == Sudski postupci == 2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',<ref name="#1"/> te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',<ref name="#2"/> dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.<ref>[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ "Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji"], dr. sc. Neven Sesardić za "Jutarnji list", 07. kolovoza 2011.</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.<ref>[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 "Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'"], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,<ref>[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 "Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]", Mak Jovanović za "24 sata", 28. studenog 2012.</ref> a Ivan Čermak 4 godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ "Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za "Jutarnji list", 17. travnja 2011.</ref> [[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx "Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske"], "Index.hr", 4. siječnja 2010.</ref> U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 "Judgment of 3 February 2015"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924082459/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 |date=24. rujna 2015. }} (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.</ref> == Izjave o Operaciji Oluja == Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju „Balkanska bojišta” (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske: ''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''<ref name="Balkan Battlegrounds Vol 1">[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406091304/https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html |date=6. travnja 2019. }}, https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''„Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”''.<ref name="Dunigan"/> Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Mornarički zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''„Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]].<ref name="Američki ministar obrane"/> == Na filmu == *[[Godina Oluje]] *[[Oluja nad olujama]] *[[Tzv. Krajina uoči Oluje]] *[[Sinovi oluja]] == Povezani članci == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Plan Z-4]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr * [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr * [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Anton Nazor, Andrijana Perković Paloš, "[http://st-open.unist.hr/index.php/st-open/article/view/90 Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995"], ST-Open Vol 3., 2022 == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, Muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja * [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] * [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }} * [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }} * [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }} * [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015. * [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara] * [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb * [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.] *[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304162135/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview |date=4. ožujka 2021. }} (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012. {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Operacija Oluja]] f7u4vfqickakrbce4zlebr3nfg00gii 7571178 7571176 2026-08-06T21:25:42Z Scout69 34061 vizualno uređenje 7571178 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}} {{Članak tjedna (ikona)|31. tjedan 2022.}} {{dz}} {{Infookvir bitka |naziv = Operacija Oluja |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]] |opis slike = Karta operacije Oluja<br />{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}} |vrijeme = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. |mjesto = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]] |povod = |teritorij = prestanak postojanja samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] |ishod = odlučujuća pobjeda Hrvatske<ref name="Knin">Leutloff-Grandits, Carolin. 2006. ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, str. 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref> * kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]] * kraj samoproglašene [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] * kraj opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref><ref>{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref> |strana1 = {{Z+X|HRV}}{{-}}{{Z+X|RBIH}} |strana2 = {{Z+X|RSK}}{{-}}{{Z+X|RS}}{{-}}{{Z+X|APZB}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}<small>(zapovjednik operacije)</small><br>{{Z|HRV}} [[Ivan Basarac]]<br>{{Z|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}<small>(ZP Zagreb)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}<small>(ZP Bjelovar)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}<small>(ZP Karlovac)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}<small>(ZP Gospić)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}<small>(ZP Split)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}<small>(ZP Osijek)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}<small>(Južno bojište)</small>{{-}}{{Z|RBIH}} [[Atif Dudaković]] {{Z|RBIH}} [[Izet Nanić]]&dagger;<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=izet&f=false</ref> |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{Z|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{Predaja}}{{-}}{{Z|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{Z|APZB}} [[Fikret Abdić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]<br/>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|23px]] [[Vojska Republike Srpske]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] {{n|130 000}} vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] 3000 vojnika<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=ARBIH&f=false</ref> |jačina2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] 30 000–38 000 vojnika<ref>https://archive.org/details/osprey-elite-138-the-yugoslav-wars-1-slovenia-croatia-1991-95/page/54/mode/2up?q=30%2C000</ref><ref>https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf</ref><ref>https://books.google.hr/books?id=y39ZDwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=snippet&q=army%20krajina&f=false</ref> {{-}}400 tenkova {{-}}350 topničkih oruđa {{-}}22 – 25 zrakoplova (RS) [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|23px]] 4000 – 5000 vojnika<ref>https://www.scribd.com/document/791340412/The-Three-Yugoslavias-State-Building-and-Legitimation-1918-2005</ref> |gubitci1 = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>196 / 15<ref name="oluja"/><br>'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>1100<ref name="oluja">{{citiranje weba |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}</ref> |gubitci2 = (1) [[Human Rights Watch]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>410<ref name="hrw"/><br>'''poginulih civila'''<br>116<ref name="hrw"/><br>'''ukupno'''<br>526<ref name="hrw">{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>560<ref>{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>'''poginulih civila'''<br>681<ref name="#1">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4830&lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref name="#2">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}</ref><br>'''ukupno'''<br>1241<br>(3) srpski izvori<br>'''poginulih vojnika'''<br>755<ref name="veritas"/><br>'''poginulih civila'''<br>1205<ref name="veritas"/><br>'''ukupno'''<br>1960<ref name="veritas">{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}</ref> | |gubitci3 =4 vojnika [[UNCRO|UNCRO-a]] ubijena te 16 ranjena<ref>https://digitallibrary.un.org/nanna/record/185470/files/S_1995_730-EN.pdf?withWatermark=0&withMetadata=0&registerDownload=1&version=1</ref> |bilješke = }} '''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]]. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]]. Oluja je, uz [[Operacija Bljesak|Operaciju Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. U operaciji je oslobođeno {{n|10 400}} četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]]. U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin]]a u poluokruženje: akcije [[Operacija Zima '94.|Zima '94.]], [[Operacija Skok-1|Skok-1]], [[Operacija Skok-2|Skok-2]] i [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto '95.]] Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Osim što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[genocid u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr</ref> Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|Operacija Vaganj]]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika. Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika [[Čedo Bulat|Čede Bulata]] položilo je oružje pred HV-om. Neposredno nakon Oluje, snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-m]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral]] i potom [[Operacija Južni potez]]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskome sporazumu]], koji uspostavlja trajniji mir. Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić "Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema" |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}</ref> što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> Pukovnik [[Andrew Leslie]], zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”.<ref name="Dunigan">[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press] {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}, books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Prilikom posjeta [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije.”<ref name="Američki ministar obrane">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: "O Oluji se uči na našim vojnim školama"] www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> == Sukobljene strane == Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio. ==== Hrvatska vojska ==== [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]] Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku. Snaga u vrijeme Oluje: * 25 potpuno opremljenih brigada * Stalna vojska: 50 000 ljudi * Mobilizirano: više od 100 000 ljudi * Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000 * Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika * 400 [[tenk]]ova * Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a U Operaciji Oluja HV je koristila<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu: *5 gardijskih brigada, *1. hrvatski gardijski zdrug, *81. gardijska bojna, *23 domobranske pukovnije, *18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne), *3 brigade protuzračne obrane, *4 središnjice elektronskog djelovanja, *dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze, *Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana *dijelovi Hrvatske ratne mornarice *3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada. HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje "Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje"], Berislav Jelinić za "Nacional", 16. listopada 2006.</ref> [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 15. listopada 2014</ref> U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne. === Srpska vojska Krajine === Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije. Snaga u vrijeme Oluje: * {{n|40 000}} vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko {{n|20 000}} bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta. * 200 tenkova * Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita. Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja. === Omjeri === Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske: * Ljudstvo : 1 / 3,7 * Tenkovi : 5 / 7 * Topništvo : 5 / 4 Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen. [[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do "Oluje": Šta se krije iza PLANA "Z4"? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Gubitci i ratni plijen === Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr. == Prije Oluje == Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena. U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]). Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine. Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 "U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama"] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za "Večernji list", 4. kolovoza 2015. </ref> === Akcije u pripremi za Oluju === Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a. Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja. Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]]. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne. S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada. == Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji == [[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja"–Zapovjedni stožer|alt=Operacija "Oluja" - Zapovjedni stožer]]<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> === Zborno područje Bjelovar === Glavni smjer djelovanja snaga: [[Jasenovac]] → [[Hrvatska Dubica|Dubica]] *zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]] *načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]] * borbena skupina [[24. domobranska pukovnija HV|24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]] *[[52. domobranska pukovnija HV|52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Ferid Fazlić]] *[[121. domobranska pukovnija HV|121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]] *[[125. domobranska pukovnija HV|125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]] *[[69. satnija Vojne policije HV|69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]] *[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]] *[[265. izvidničko – diverzantska satnija HV|265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]] *[[255. satnija veze HV|255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]] *[[34. inženjerijska bojna HV|34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]] * divizijun 202. trbr *[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]] === Zborno područje Karlovac === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Ogulin → Plaški → Slunj Karlovac → Vojnić *zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]] *načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]] *[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]] *[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]] *[[104. brigada HV|104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]] *[[14. domobranska pukovnija HV|14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]] *[[110. domobranska pukovnija HV|110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]] *[[137. domobranska pukovnija HV|137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]] *[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]<ref>http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& |date=22. svibnja 2011. }} <small>Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref><ref><small>http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032235/http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 |date=22. svibnja 2011. }} Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref> *[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun HV|13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]] *[[70. satnija Vojne policije HV|70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]] ** [[70. satnija Vojne policije HV|266. izvidničko diverzantska satnija]] (Karlovac) – natporučnik [[Vladimir Sertić|Boris Pleskina]]<nowiki/> dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]] === Zapovjedno podru<nowiki/>čje Zagreb === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Sisak → Petrinja → Glina Sunja → Kostajnica *zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]] *zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]] *načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]] *[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]] *[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]] *[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]] *[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]] *[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]] *[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]] *[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]] *[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]] *[[15. protuoklopna topničko-raketna brigada HV|15. POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]] *[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]] *[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]] *[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]] *[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]] *[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]] *[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]] *[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]] *[[67. bojna Vojne policije HV|67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]] *[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]] *[[252. satnija veze HV|252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]] * 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak. === Zapovjedno područje Gospić === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo, Gospić → Korenica Gospić → Udbina *zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]] *zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]] *načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]] *[[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]] *[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]] *[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]] *[[128. brigada HV]] – brigadir [[Miodrag Hečimović]] *[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]] *[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]] *[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]] *[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]] *[[154. brigada HV|154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]] *[[71. bojna Vojne policije HV|71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]] *(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca ====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu==== Glavni smjerovi djelovanja: Sveti Rok → Gračac (Otrić), Sveti Rok → Počitelj → Medak i Sveti Rok → Lovinac *zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]] ===Zapovjedno područje Split === Glavni smjerovi djelovanja snaga: * Crena Zemlja → Knin * Sinj → Knin * Šibenik → Drniš → Knin * Zadar → Benkovac * Obrovac → Žegar → Ervenik Zapovjedni stožer: *zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]] *načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]] Ljudski i tvarivni potencijal: *[[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]] *[[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojna]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]] *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]] *[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]] *[[113. brigada HV|113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]] *[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]] *[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]] *[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]] *[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]] *[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]] *[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]] *[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]] *[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]] *[[14. topnički divizijun HV|14. topnički divizijun]] (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]] *[[20. topnički divizijun HV|20. topnički divizijun]] (Split) – bojnik [[Bruno Milin]] *[[11. protuoklopni topničko-raketni divizijun HV|11. protuoklopni topničko-raketni divizijun]] (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]] *[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]] *Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]] *Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]] *Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]] *[[40. inženjerijska bojna HV|40. inženjerijska bojna]] (Split) – bojnik [[Ante Malenica]] *[[72. bojna Vojne policije HV|72. bojna Vojne policije]] (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]] *[[264. izvidničko – diverzantska satnija HV|264. izvidničko – diverzantska satnija]] (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]] *[[254. satnija veze HV|254. satnija veze]] (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]] *[[Satnija taktičkih snajpera HV|Satnija taktičkih snajpera]] (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]] *Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]] *[[467. bitnica protuzračne obrane HV|467. bitnica protuzračne obrane]] (Split) – natporučnik [[Josip Petani]] *ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata: *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"|81. gardijska bojna Hrvatske vojske]] – stožerni brigadir Renato Romić *[[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]] *[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta *[[3. gardijska brigada HVO "Jastrebovi"|3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – brigadir Ilija Nakić *Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]] == Odvijanje Oluje == Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]]. Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo [[M-87 Orkan|raketnim sustavom Orkan]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banje Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Sektor Banovina === Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u. [[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat|300x300px]] Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK. === Sektor Kordun === Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]]. Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac. Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]]. === Sektor Lika === [[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]] Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]]. Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]]. Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu. === Sektor Dalmacija === Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci<!-- bez wp, nije na popisu naselja --> i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]]. Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK. S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu. Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine. Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korpus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu. === Zrakoplovstvo === [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu. Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje. Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta. Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka. === Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. === Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore. U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku "Oluje" |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher="Vojna povijest" |accessdate=2019-07-15}}</ref> [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]] Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title="Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'", presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}</ref> Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'" str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}</ref> Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}</ref> O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|"''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''".|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}} [[Savo Štrbac]], predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra „Veritas”, priznao je u intervjuu da je srpsko stanovništvo „samoinicijativno” napustilo prostor Krajine tijekom operacije Oluja iz straha, a ne zbog etničkog čišćenja. [[Luka Mišetić]], odvjetnik generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], istaknuo je ovu izjavu kao ključno svjedočanstvo koje potvrđuje da [[Hrvati]] nisu protjerali [[Srbi|Srbe]]. Mišetić je zaključio da je general Gotovina bez opravdanja proveo sedam godina u pritvoru na temelju lažnih optužbi o protjerivanju srpskog stanovništva.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/misetic-sve-je-bila-laz-strbac-priznao-da-su-krajinski-srbi-napustili-hrvatsku-samoinicijativno-1882112 Odvjetnik koji je branio Gotovinu: Sve je bila laž, Štrbac priznao da su „krajinski Srbi” napustili Hrvatsku „samoinicijativno”] vecernji.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}</ref> Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina). === Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima === ''Napomena: (popis nepotpun)'' *4. kolovoza Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu. *5. kolovoza Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] "Operacija 'Oluja'" (prema: "Večernji list", "Dossier Oluja")</ref><ref>[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 "Hronologija akcije 'Oluja'"] B92, 5. kolovoza 2005.</ref> *6. kolovoza Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava. *7. kolovoza Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.<ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu "PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202011/http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu |date=4. ožujka 2016. }} HINA (kod "Hrvatski informativni centar")</ref> === Obavještajne i protuobavještajne akcije === [[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412015540/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm |date=12. travnja 2019. }} Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="hkv">[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="maxportal">[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Ishod == Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini. Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.<ref>Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.</ref> Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]]. General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}</ref> SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatsku i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije "DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)"], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.</ref> == Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta == (popis dopunjavati) Izvori za prikaz:<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja</ref> *4. kolovoza Sveti Rok... *5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica... *6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina... *7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... == Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez == {{glavni|Operacija Maestral|Operacija Južni potez}} [[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}</ref> Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije. Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada "Pume"|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika štaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> == Odlazak Srba iz područja bivše RSK == Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}</ref> Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.<ref>http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Evakuacija civilnog stanovništva bila je detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.<ref>str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx "Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!"], Predrag Opačić za "Slobodnu Dalmaciju", 05. veljače 2015</ref> Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,<ref name=dokMKSJ>[http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm dokument] ICTY (un.org)</ref> etnički raspored uoči rata je bio sljedeći: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|168 437}} (67 %) |align="right"|{{n|14 161}} (60 %) |align="right"|{{n|61 492}} (32 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|70 708}} (28 %) |align="right"|6864 (29 %) |align="right"|{{n|90 454}} (47 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 101}} (5 %) |align="right"|2577 (11 %) |align="right"|{{n|40 217}} (21 %) |- |colspan="4"|<small>(Izvor: MKSJ<ref name=dokMKSJ/>)</small> |} Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo {{n|168 026}} Hrvata, {{n|244 090}} Srba i {{n|55 895}} [[hrvatsko državljanstvo|hrvatskih državljana]] drugih etničkih pripadnosti. Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN-a, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti koje iznose: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|169 906}} (67 %) |align="right"|{{n|35 206}} (35 %) |align="right"|{{n|57 208}} (30 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|69 646}} (28 %) |align="right"|{{n|43 063}} (43 %) |align="right"|{{n|92 398}} (49 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 183}} (6 %) |align="right"|{{n|21 183}} (21 %) |align="right"|{{n|35 578}} (21 %) |} Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo {{n|205 107}} Hrvata, {{n|258 320}} Srba i {{n|72 944}} hrvatska državljana drugih nacionalnosti. Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko {{n|400 000}} stanovnika RSK (katkad i preko {{n|450 000}}), mahom Srba. Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za „SAO Krajina”, 67 % stanovništva koji nisu popisani kao „Hrvati” i „drugi”)</ref> a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''<ref>Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba "Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba"], "Slobodna Dalmacija", 17. kolovoza 2015. </ref>)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html "Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida"] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), "Politika", 5. kolovoza 2015. god.</ref> Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.<ref>[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 "Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826105143/http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 |date=26. kolovoza 2016. }}, Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)</ref> Valja opaziti da su u tzv. Egzodusu preko Save kod Davora vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko {{n|25 000}} civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih {{n|20 836}}, smatra se da je još oko 4000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title="Davor - humani centar svijeta" |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}</ref>), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH. Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''„Nikad više zajedno s Hrvatima”''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', „izdajice srpstva”. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>Barić, Nikica. 2004. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1466 Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba] ''Časopis za suvremenu povijest'',&nbsp;sv. 36, br. 2, srpanj 2004.</ref> == Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK == S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko {{n|255 000}} Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf|date=1. prosinca 2017.}}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)</ref> Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' {{n|126 909}}, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] {{n|83 683}} osoba.<ref>[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030223039/http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx|date=30. listopada 2016.}}, IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA</ref> == Reakcija međunarodne zajednice == Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja. U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}</ref> == Sudski postupci == 2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',<ref name="#1"/> te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',<ref name="#2"/> dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.<ref>[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ "Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji"], dr. sc. Neven Sesardić za "Jutarnji list", 07. kolovoza 2011.</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.<ref>[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 "Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'"], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,<ref>[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 "Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]", Mak Jovanović za "24 sata", 28. studenog 2012.</ref> a Ivan Čermak 4 godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ "Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za "Jutarnji list", 17. travnja 2011.</ref> [[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx "Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske"], "Index.hr", 4. siječnja 2010.</ref> U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 "Judgment of 3 February 2015"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924082459/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 |date=24. rujna 2015. }} (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.</ref> == Izjave o Operaciji Oluja == Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju „Balkanska bojišta” (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske: ''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''<ref name="Balkan Battlegrounds Vol 1">[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406091304/https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html |date=6. travnja 2019. }}, https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''„Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”''.<ref name="Dunigan"/> Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Mornarički zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''„Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]].<ref name="Američki ministar obrane"/> == Na filmu == *[[Godina Oluje]] *[[Oluja nad olujama]] *[[Tzv. Krajina uoči Oluje]] *[[Sinovi oluja]] == Povezani članci == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Plan Z-4]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr * [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr * [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Anton Nazor, Andrijana Perković Paloš, "[http://st-open.unist.hr/index.php/st-open/article/view/90 Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995"], ST-Open Vol 3., 2022 == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, Muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja * [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] * [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }} * [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }} * [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }} * [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015. * [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara] * [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb * [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.] *[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304162135/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview |date=4. ožujka 2021. }} (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012. {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Operacija Oluja]] n5y0rsle9mnrkutmidz020vdx2d0u1m 7571190 7571178 2026-08-06T21:43:51Z Scout69 34061 /* Zborno područje Karlovac */ ispravak 7571190 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}} {{Članak tjedna (ikona)|31. tjedan 2022.}} {{dz}} {{Infookvir bitka |naziv = Operacija Oluja |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]] |opis slike = Karta operacije Oluja<br />{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}} |vrijeme = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. |mjesto = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]] |povod = |teritorij = prestanak postojanja samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] |ishod = odlučujuća pobjeda Hrvatske<ref name="Knin">Leutloff-Grandits, Carolin. 2006. ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, str. 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref> * kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]] * kraj samoproglašene [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] * kraj opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref><ref>{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref> |strana1 = {{Z+X|HRV}}{{-}}{{Z+X|RBIH}} |strana2 = {{Z+X|RSK}}{{-}}{{Z+X|RS}}{{-}}{{Z+X|APZB}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}<small>(zapovjednik operacije)</small><br>{{Z|HRV}} [[Ivan Basarac]]<br>{{Z|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}<small>(ZP Zagreb)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}<small>(ZP Bjelovar)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}<small>(ZP Karlovac)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}<small>(ZP Gospić)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}<small>(ZP Split)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}<small>(ZP Osijek)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}<small>(Južno bojište)</small>{{-}}{{Z|RBIH}} [[Atif Dudaković]] {{Z|RBIH}} [[Izet Nanić]]&dagger;<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=izet&f=false</ref> |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{Z|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{Predaja}}{{-}}{{Z|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{Z|APZB}} [[Fikret Abdić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]<br/>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|23px]] [[Vojska Republike Srpske]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] {{n|130 000}} vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] 3000 vojnika<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=ARBIH&f=false</ref> |jačina2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] 30 000–38 000 vojnika<ref>https://archive.org/details/osprey-elite-138-the-yugoslav-wars-1-slovenia-croatia-1991-95/page/54/mode/2up?q=30%2C000</ref><ref>https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf</ref><ref>https://books.google.hr/books?id=y39ZDwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=snippet&q=army%20krajina&f=false</ref> {{-}}400 tenkova {{-}}350 topničkih oruđa {{-}}22 – 25 zrakoplova (RS) [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|23px]] 4000 – 5000 vojnika<ref>https://www.scribd.com/document/791340412/The-Three-Yugoslavias-State-Building-and-Legitimation-1918-2005</ref> |gubitci1 = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>196 / 15<ref name="oluja"/><br>'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>1100<ref name="oluja">{{citiranje weba |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}</ref> |gubitci2 = (1) [[Human Rights Watch]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>410<ref name="hrw"/><br>'''poginulih civila'''<br>116<ref name="hrw"/><br>'''ukupno'''<br>526<ref name="hrw">{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>560<ref>{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>'''poginulih civila'''<br>681<ref name="#1">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4830&lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref name="#2">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}</ref><br>'''ukupno'''<br>1241<br>(3) srpski izvori<br>'''poginulih vojnika'''<br>755<ref name="veritas"/><br>'''poginulih civila'''<br>1205<ref name="veritas"/><br>'''ukupno'''<br>1960<ref name="veritas">{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}</ref> | |gubitci3 =4 vojnika [[UNCRO|UNCRO-a]] ubijena te 16 ranjena<ref>https://digitallibrary.un.org/nanna/record/185470/files/S_1995_730-EN.pdf?withWatermark=0&withMetadata=0&registerDownload=1&version=1</ref> |bilješke = }} '''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]]. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]]. Oluja je, uz [[Operacija Bljesak|Operaciju Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. U operaciji je oslobođeno {{n|10 400}} četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]]. U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin]]a u poluokruženje: akcije [[Operacija Zima '94.|Zima '94.]], [[Operacija Skok-1|Skok-1]], [[Operacija Skok-2|Skok-2]] i [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto '95.]] Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Osim što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[genocid u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr</ref> Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|Operacija Vaganj]]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika. Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika [[Čedo Bulat|Čede Bulata]] položilo je oružje pred HV-om. Neposredno nakon Oluje, snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-m]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral]] i potom [[Operacija Južni potez]]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskome sporazumu]], koji uspostavlja trajniji mir. Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić "Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema" |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}</ref> što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> Pukovnik [[Andrew Leslie]], zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”.<ref name="Dunigan">[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press] {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}, books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Prilikom posjeta [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije.”<ref name="Američki ministar obrane">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: "O Oluji se uči na našim vojnim školama"] www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> == Sukobljene strane == Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio. ==== Hrvatska vojska ==== [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]] Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku. Snaga u vrijeme Oluje: * 25 potpuno opremljenih brigada * Stalna vojska: 50 000 ljudi * Mobilizirano: više od 100 000 ljudi * Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000 * Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika * 400 [[tenk]]ova * Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a U Operaciji Oluja HV je koristila<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu: *5 gardijskih brigada, *1. hrvatski gardijski zdrug, *81. gardijska bojna, *23 domobranske pukovnije, *18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne), *3 brigade protuzračne obrane, *4 središnjice elektronskog djelovanja, *dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze, *Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana *dijelovi Hrvatske ratne mornarice *3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada. HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje "Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje"], Berislav Jelinić za "Nacional", 16. listopada 2006.</ref> [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 15. listopada 2014</ref> U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne. === Srpska vojska Krajine === Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije. Snaga u vrijeme Oluje: * {{n|40 000}} vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko {{n|20 000}} bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta. * 200 tenkova * Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita. Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja. === Omjeri === Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske: * Ljudstvo : 1 / 3,7 * Tenkovi : 5 / 7 * Topništvo : 5 / 4 Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen. [[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do "Oluje": Šta se krije iza PLANA "Z4"? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Gubitci i ratni plijen === Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr. == Prije Oluje == Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena. U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]). Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine. Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 "U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama"] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za "Večernji list", 4. kolovoza 2015. </ref> === Akcije u pripremi za Oluju === Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a. Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja. Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]]. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne. S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada. == Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji == [[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja"–Zapovjedni stožer|alt=Operacija "Oluja" - Zapovjedni stožer]]<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> === Zborno područje Bjelovar === Glavni smjer djelovanja snaga: [[Jasenovac]] → [[Hrvatska Dubica|Dubica]] *zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]] *načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]] * borbena skupina [[24. domobranska pukovnija HV|24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]] *[[52. domobranska pukovnija HV|52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Ferid Fazlić]] *[[121. domobranska pukovnija HV|121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]] *[[125. domobranska pukovnija HV|125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]] *[[69. satnija Vojne policije HV|69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]] *[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]] *[[265. izvidničko – diverzantska satnija HV|265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]] *[[255. satnija veze HV|255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]] *[[34. inženjerijska bojna HV|34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]] * divizijun 202. trbr *[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]] === Zborno područje Karlovac === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Ogulin → Plaški → Slunj Karlovac → Vojnić *zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]] *načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]] *[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]] *[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]] *[[104. brigada HV|104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]] *[[14. domobranska pukovnija HV|14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]] *[[110. domobranska pukovnija HV|110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]] *[[137. domobranska pukovnija HV|137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]] *[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]<ref>http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& |date=22. svibnja 2011. }} <small>Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref><ref><small>http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032235/http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 |date=22. svibnja 2011. }} Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref> *[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun HV|13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]] *[[70. satnija Vojne policije HV|70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]] ** [[266. izvidničko diverzantska satnija]] (Karlovac) – natporučnik [[Boris Pleskina]] ** dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]] === Zapovjedno podr<nowiki/>u<nowiki/>čje Zagreb === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Sisak → Petrinja → Glina Sunja → Kostajnica *zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]] *zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]] *načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]] *[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]] *[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]] *[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]] *[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]] *[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]] *[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]] *[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]] *[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]] *[[15. protuoklopna topničko-raketna brigada HV|15. POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]] *[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]] *[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]] *[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]] *[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]] *[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]] *[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]] *[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]] *[[67. bojna Vojne policije HV|67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]] *[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]] *[[252. satnija veze HV|252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]] * 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak. === Zapovjedno područje Gospić === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo, Gospić → Korenica Gospić → Udbina *zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]] *zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]] *načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]] *[[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]] *[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]] *[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]] *[[128. brigada HV]] – brigadir [[Miodrag Hečimović]] *[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]] *[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]] *[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]] *[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]] *[[154. brigada HV|154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]] *[[71. bojna Vojne policije HV|71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]] *(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca ====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu==== Glavni smjerovi djelovanja: Sveti Rok → Gračac (Otrić), Sveti Rok → Počitelj → Medak i Sveti Rok → Lovinac *zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]] ===Zapovjedno područje Split === Glavni smjerovi djelovanja snaga: * Crena Zemlja → Knin * Sinj → Knin * Šibenik → Drniš → Knin * Zadar → Benkovac * Obrovac → Žegar → Ervenik Zapovjedni stožer: *zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]] *načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]] Ljudski i tvarivni potencijal: *[[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]] *[[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojna]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]] *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]] *[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]] *[[113. brigada HV|113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]] *[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]] *[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]] *[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]] *[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]] *[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]] *[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]] *[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]] *[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]] *[[14. topnički divizijun HV|14. topnički divizijun]] (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]] *[[20. topnički divizijun HV|20. topnički divizijun]] (Split) – bojnik [[Bruno Milin]] *[[11. protuoklopni topničko-raketni divizijun HV|11. protuoklopni topničko-raketni divizijun]] (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]] *[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]] *Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]] *Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]] *Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]] *[[40. inženjerijska bojna HV|40. inženjerijska bojna]] (Split) – bojnik [[Ante Malenica]] *[[72. bojna Vojne policije HV|72. bojna Vojne policije]] (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]] *[[264. izvidničko – diverzantska satnija HV|264. izvidničko – diverzantska satnija]] (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]] *[[254. satnija veze HV|254. satnija veze]] (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]] *[[Satnija taktičkih snajpera HV|Satnija taktičkih snajpera]] (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]] *Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]] *[[467. bitnica protuzračne obrane HV|467. bitnica protuzračne obrane]] (Split) – natporučnik [[Josip Petani]] *ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata: *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"|81. gardijska bojna Hrvatske vojske]] – stožerni brigadir Renato Romić *[[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]] *[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta *[[3. gardijska brigada HVO "Jastrebovi"|3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – brigadir Ilija Nakić *Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]] == Odvijanje Oluje == Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]]. Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo [[M-87 Orkan|raketnim sustavom Orkan]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banje Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Sektor Banovina === Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u. [[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat|300x300px]] Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK. === Sektor Kordun === Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]]. Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac. Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]]. === Sektor Lika === [[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]] Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]]. Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]]. Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu. === Sektor Dalmacija === Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci<!-- bez wp, nije na popisu naselja --> i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]]. Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK. S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu. Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine. Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korpus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu. === Zrakoplovstvo === [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu. Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje. Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta. Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka. === Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. === Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore. U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku "Oluje" |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher="Vojna povijest" |accessdate=2019-07-15}}</ref> [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]] Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title="Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'", presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}</ref> Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'" str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}</ref> Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}</ref> O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|"''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''".|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}} [[Savo Štrbac]], predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra „Veritas”, priznao je u intervjuu da je srpsko stanovništvo „samoinicijativno” napustilo prostor Krajine tijekom operacije Oluja iz straha, a ne zbog etničkog čišćenja. [[Luka Mišetić]], odvjetnik generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], istaknuo je ovu izjavu kao ključno svjedočanstvo koje potvrđuje da [[Hrvati]] nisu protjerali [[Srbi|Srbe]]. Mišetić je zaključio da je general Gotovina bez opravdanja proveo sedam godina u pritvoru na temelju lažnih optužbi o protjerivanju srpskog stanovništva.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/misetic-sve-je-bila-laz-strbac-priznao-da-su-krajinski-srbi-napustili-hrvatsku-samoinicijativno-1882112 Odvjetnik koji je branio Gotovinu: Sve je bila laž, Štrbac priznao da su „krajinski Srbi” napustili Hrvatsku „samoinicijativno”] vecernji.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}</ref> Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina). === Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima === ''Napomena: (popis nepotpun)'' *4. kolovoza Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu. *5. kolovoza Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] "Operacija 'Oluja'" (prema: "Večernji list", "Dossier Oluja")</ref><ref>[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 "Hronologija akcije 'Oluja'"] B92, 5. kolovoza 2005.</ref> *6. kolovoza Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava. *7. kolovoza Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.<ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu "PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202011/http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu |date=4. ožujka 2016. }} HINA (kod "Hrvatski informativni centar")</ref> === Obavještajne i protuobavještajne akcije === [[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412015540/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm |date=12. travnja 2019. }} Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="hkv">[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="maxportal">[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Ishod == Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini. Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.<ref>Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.</ref> Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]]. General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}</ref> SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatsku i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije "DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)"], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.</ref> == Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta == (popis dopunjavati) Izvori za prikaz:<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja</ref> *4. kolovoza Sveti Rok... *5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica... *6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina... *7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... == Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez == {{glavni|Operacija Maestral|Operacija Južni potez}} [[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}</ref> Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije. Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada "Pume"|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika štaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> == Odlazak Srba iz područja bivše RSK == Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}</ref> Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.<ref>http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Evakuacija civilnog stanovništva bila je detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.<ref>str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx "Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!"], Predrag Opačić za "Slobodnu Dalmaciju", 05. veljače 2015</ref> Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,<ref name=dokMKSJ>[http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm dokument] ICTY (un.org)</ref> etnički raspored uoči rata je bio sljedeći: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|168 437}} (67 %) |align="right"|{{n|14 161}} (60 %) |align="right"|{{n|61 492}} (32 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|70 708}} (28 %) |align="right"|6864 (29 %) |align="right"|{{n|90 454}} (47 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 101}} (5 %) |align="right"|2577 (11 %) |align="right"|{{n|40 217}} (21 %) |- |colspan="4"|<small>(Izvor: MKSJ<ref name=dokMKSJ/>)</small> |} Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo {{n|168 026}} Hrvata, {{n|244 090}} Srba i {{n|55 895}} [[hrvatsko državljanstvo|hrvatskih državljana]] drugih etničkih pripadnosti. Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN-a, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti koje iznose: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|169 906}} (67 %) |align="right"|{{n|35 206}} (35 %) |align="right"|{{n|57 208}} (30 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|69 646}} (28 %) |align="right"|{{n|43 063}} (43 %) |align="right"|{{n|92 398}} (49 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 183}} (6 %) |align="right"|{{n|21 183}} (21 %) |align="right"|{{n|35 578}} (21 %) |} Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo {{n|205 107}} Hrvata, {{n|258 320}} Srba i {{n|72 944}} hrvatska državljana drugih nacionalnosti. Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko {{n|400 000}} stanovnika RSK (katkad i preko {{n|450 000}}), mahom Srba. Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za „SAO Krajina”, 67 % stanovništva koji nisu popisani kao „Hrvati” i „drugi”)</ref> a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''<ref>Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba "Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba"], "Slobodna Dalmacija", 17. kolovoza 2015. </ref>)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html "Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida"] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), "Politika", 5. kolovoza 2015. god.</ref> Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.<ref>[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 "Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826105143/http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 |date=26. kolovoza 2016. }}, Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)</ref> Valja opaziti da su u tzv. Egzodusu preko Save kod Davora vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko {{n|25 000}} civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih {{n|20 836}}, smatra se da je još oko 4000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title="Davor - humani centar svijeta" |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}</ref>), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH. Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''„Nikad više zajedno s Hrvatima”''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', „izdajice srpstva”. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>Barić, Nikica. 2004. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1466 Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba] ''Časopis za suvremenu povijest'',&nbsp;sv. 36, br. 2, srpanj 2004.</ref> == Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK == S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko {{n|255 000}} Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf|date=1. prosinca 2017.}}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)</ref> Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' {{n|126 909}}, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] {{n|83 683}} osoba.<ref>[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030223039/http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx|date=30. listopada 2016.}}, IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA</ref> == Reakcija međunarodne zajednice == Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja. U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}</ref> == Sudski postupci == 2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',<ref name="#1"/> te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',<ref name="#2"/> dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.<ref>[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ "Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji"], dr. sc. Neven Sesardić za "Jutarnji list", 07. kolovoza 2011.</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.<ref>[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 "Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'"], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,<ref>[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 "Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]", Mak Jovanović za "24 sata", 28. studenog 2012.</ref> a Ivan Čermak 4 godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ "Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za "Jutarnji list", 17. travnja 2011.</ref> [[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx "Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske"], "Index.hr", 4. siječnja 2010.</ref> U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 "Judgment of 3 February 2015"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924082459/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 |date=24. rujna 2015. }} (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.</ref> == Izjave o Operaciji Oluja == Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju „Balkanska bojišta” (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske: ''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''<ref name="Balkan Battlegrounds Vol 1">[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406091304/https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html |date=6. travnja 2019. }}, https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''„Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”''.<ref name="Dunigan"/> Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Mornarički zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''„Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]].<ref name="Američki ministar obrane"/> == Na filmu == *[[Godina Oluje]] *[[Oluja nad olujama]] *[[Tzv. Krajina uoči Oluje]] *[[Sinovi oluja]] == Povezani članci == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Plan Z-4]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr * [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr * [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Anton Nazor, Andrijana Perković Paloš, "[http://st-open.unist.hr/index.php/st-open/article/view/90 Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995"], ST-Open Vol 3., 2022 == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, Muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja * [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] * [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }} * [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }} * [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }} * [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015. * [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara] * [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb * [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.] *[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304162135/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview |date=4. ožujka 2021. }} (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012. {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Operacija Oluja]] jso33fc2hkbg3vs9bhusbtrrzd3xfeq 7571206 7571190 2026-08-06T22:07:40Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Scout69|Scout69]] ([[User talk:Scout69|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7492749 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2006.}} {{Članak tjedna (ikona)|31. tjedan 2022.}} {{dz}} {{Infookvir bitka |naziv = Operacija Oluja |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]] |opis slike = Karta operacije Oluja<br />{{legend inline|#b89835|Hrvatska}} {{legend inline|#b5666b|RSK}} {{legend inline|#628d3e|Bosna i Hercegovina}} |vrijeme = 4. kolovoza – 7. kolovoza 1995. |mjesto = [[Hrvatska]], [[Bosanska krajina]] |povod = |teritorij = prestanak postojanja samoproglašene [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] |ishod = odlučujuća pobjeda Hrvatske<ref name="Knin">Leutloff-Grandits, Carolin. 2006. ''Claiming ownership in postwar Croatia: the dynamics of property relations and ethnic conflict in the Knin region.'' LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster, str. 69. {{ISBN|3-8258-8049-4}}</ref> * kraj [[Republika Srpska Krajina|paradržave pobunjenih Srba]] * kraj samoproglašene [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] * kraj opsade [[Bihać]]a<ref>{{cite news |title=Weary Bihac cries with joy as siege ends |url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html |work=The Independent |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref><ref>{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=[[The New York Times]] |date=1995-08-09 |accessdate=2010-01-25}}</ref> |strana1 = {{Z+X|HRV}}{{-}}{{Z+X|RBIH}} |strana2 = {{Z+X|RSK}}{{-}}{{Z+X|RS}}{{-}}{{Z+X|APZB}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]]{{-}}<small>(zapovjednik operacije)</small><br>{{Z|HRV}} [[Ivan Basarac]]<br>{{Z|HRV}} [[Petar Stipetić]]{{-}}<small>(ZP Zagreb)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Luka Džanko]]{{-}}<small>(ZP Bjelovar)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Miljenko Crnjac]]{{-}}<small>(ZP Karlovac)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]{{-}}<small>(ZP Gospić)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]{{-}}<small>(ZP Split)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Đuro Dečak]]{{-}}<small>(ZP Osijek)</small>{{-}}{{Z|HRV}} [[Živko Budimir]]{{-}}<small>(Južno bojište)</small>{{-}}{{Z|RBIH}} [[Atif Dudaković]] {{Z|RBIH}} [[Izet Nanić]]&dagger;<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=izet&f=false</ref> |zapovjednik2 = {{Z|RSK}} [[Mile Mrkšić]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]{{-}}{{Z|RSK}} [[Slobodan Tarbuk]]{{-}}{{Z|RSK}} Čedomir Bulat (''[[Ratni zarobljenik|POW]]''){{Predaja}}{{-}}{{Z|RS}} [[Ratko Mladić]]{{-}}{{Z|APZB}} [[Fikret Abdić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Defence Council.svg|border|23px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|border|23px]] [[Hrvatska policija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] |postrojbe2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] [[Srpska vojska Krajine]]<br/>[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|23px]] [[Vojska Republike Srpske]] |jačina1 = [[Datoteka:Flag of Croatian Army.svg|border|23px]] {{n|130 000}} vojnika{{-}}350 tenkova{{-}}800 topničkih oruđa{{-}}30 zrakoplova i helikoptera [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|border|23px]] 3000 vojnika<ref>https://books.google.hr/books?id=it1IAQAAIAAJ&pg=PA380&hl=hr&source=gbs_toc_r&cad=2#v=onepage&q=ARBIH&f=false</ref> |jačina2 = [[Datoteka:War Flag of Serbian Krajina.svg|border|23px]] 30 000–38 000 vojnika<ref>https://archive.org/details/osprey-elite-138-the-yugoslav-wars-1-slovenia-croatia-1991-95/page/54/mode/2up?q=30%2C000</ref><ref>https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf</ref><ref>https://books.google.hr/books?id=y39ZDwAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=snippet&q=army%20krajina&f=false</ref> {{-}}400 tenkova {{-}}350 topničkih oruđa {{-}}22 – 25 zrakoplova (RS) [[Datoteka:Logo of the National Defense Of Western Bosnia.png|23px]] 4000 – 5000 vojnika<ref>https://www.scribd.com/document/791340412/The-Three-Yugoslavias-State-Building-and-Legitimation-1918-2005</ref> |gubitci1 = '''poginulih / nestalih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>196 / 15<ref name="oluja"/><br>'''ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a'''<br>1100<ref name="oluja">{{citiranje weba |author=Ma. B. |naslov=200 000 sudionika, oslobođenih 10 000 četvornih kilometara, 196 poginulih... |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/brojke-u-oluji-200-000-sudionika-oslobodjenih-10-000-cetvornih-kilometara-196-poginulih-1100-ranjenih-15-nestalih---395375.html |preuzeto=2017-08-05}}</ref> |gubitci2 = (1) [[Human Rights Watch]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>410<ref name="hrw"/><br>'''poginulih civila'''<br>116<ref name="hrw"/><br>'''ukupno'''<br>526<ref name="hrw">{{cite news |title=Impunity for Abuses Committed During "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,4565c2252,4565c25f2f,3ae6a7d70,0.html |work=[[Human Rights Watch]] |date=1996-08-01 |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>(2) [[Hrvatski helsinški odbor]]<br>'''poginulih vojnika'''<br>560<ref>{{cite news |title=Operacija Oluja |url=http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/oluja/4246 |work=Braniteljski portal |accessdate=2010-06-17}}</ref><br>'''poginulih civila'''<br>681<ref name="#1">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Jug u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4830&lang=en |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref name="#2">{{cite news |title=Civilne žrtve u Sektoru Sjever u Oluji i neposredno nakon Oluje |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |work=Igor Graovac |date=2005-08-02 |access-date=17. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522034256/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7299.pdf |archive-date=22. svibnja 2011.}}</ref><br>'''ukupno'''<br>1241<br>(3) srpski izvori<br>'''poginulih vojnika'''<br>755<ref name="veritas"/><br>'''poginulih civila'''<br>1205<ref name="veritas"/><br>'''ukupno'''<br>1960<ref name="veritas">{{cite news |title=Lajuić: tražit ćemo rješavanje problema izbjeglica |url=http://www.radio202.ba/loc/template.wbsp?wbf_id=65&pid=48&id=8230 |work=Radio 202 |date=2008-08-04 |accessdate=2010-06-17 |url-status=dead }}</ref> | |gubitci3 =4 vojnika [[UNCRO|UNCRO-a]] ubijena te 16 ranjena<ref>https://digitallibrary.un.org/nanna/record/185470/files/S_1995_730-EN.pdf?withWatermark=0&withMetadata=0&registerDownload=1&version=1</ref> |bilješke = }} '''Operacija Oluja''' ([[4. kolovoza]] − [[7. kolovoza]] [[1995.]]) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su [[Hrvatska vojska]] i [[Hrvatska policija|policija]] oslobodile okupirana područja [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena [[paradržava]] [[Republika Srpska Krajina]]. Operacijom je vraćen u [[Hrvatska|hrvatski]] ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja]]. Oluja je, uz [[Operacija Bljesak|Operaciju Bljesak]], ključna akcija koja je dovela do kraja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. U operaciji je oslobođeno {{n|10 400}} četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine [[Hrvatska|Hrvatske]]. U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti [[Bosna i Hercegovina|BiH]] – izvele su, u mjesecima koji su prethodili ''Oluji'', više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje [[Knin]]a u poluokruženje: akcije [[Operacija Zima '94.|Zima '94.]], [[Operacija Skok-1|Skok-1]], [[Operacija Skok-2|Skok-2]] i [[Operacija Ljeto '95.|Ljeto '95.]] Sa svoje su strane srpske snage tijekom [[1994.]] godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Osim što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala [[genocid u Srebrenici]] izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane [[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjene Republike Srpske]] sa središtem u Banjoj Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod [[Karlovac|Karlovca]] bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.<ref>[http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ "Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, [[Jutarnji list]], 4. kolovoza 2015., www.jutarnji.hr</ref> Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom [[Operacija Vaganj 95|Operacija Vaganj]]. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela [[Bosna i Hercegovina|BiH]] popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] u pravcu [[Kupres]]a i [[Livno|Livna]] (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline [[Neretva|Neretve]] i [[Metković]]a (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na području [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]]. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]]. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika. Vojne snage [[Srpska vojska Krajine|Srpske Vojske Krajine]] do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika [[Čedo Bulat|Čede Bulata]] položilo je oružje pred HV-om. Neposredno nakon Oluje, snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u suradnji s [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-m]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom BiH]] nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH ([[Operacija Maestral]] i potom [[Operacija Južni potez]]) i dolaze nadomak [[Banja Luka|Banje Luke]] te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od [[Drina|Drine]], sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u [[Daytonski sporazum|Daytonskome sporazumu]], koji uspostavlja trajniji mir. Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK [[Milan Martić|Milana Martića]] br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/poceo-parastos-u-busiju-veliki-broj-gradana-dosao-da-oda-pocast-srpskim-zrtvama-foto |title=SEĆANJE NA ŽRTVE OLUJE: Vučić "Proterani ste sa svoje zemlje jer je neko mislio da će biti jači ako Srba nema" |date=2018-08-04 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2019-07-15}}</ref> što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/1232472/unhcr-u-hrvatsku-se-vratilo-133000-srba.html |title=UNHCR: U Hrvatsku se vratilo 133.000 Srba |date=2012-12-19 |language=srpski |publisher=Radio Televizija Srbije |accessdate=2019-07-15}}</ref> Pukovnik [[Andrew Leslie]], zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”.<ref name="Dunigan">[https://books.google.hr/books?id=AZJtWi-zF4IC&redir_esc=y Dunigan, Molly (2011). Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness. Palo Alto, California: Stanford University Press] {{ISBN|978-0-8047-7459-8}}, books.google.hr 28. velj 2011. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Prilikom posjeta [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] u srpnju [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis|Mattis]] izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije.”<ref name="Američki ministar obrane">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/americki-ministar-obrane-hvalio-krsticevica-o-oluji-se-uci-na-nasim-vojnim-skolama/982661.aspx Američki ministar obrane hvalio Krstičevića: "O Oluji se uči na našim vojnim školama"] www.index.hr 14. srpnja 2017. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> == Sukobljene strane == Sukobljene su strane bile [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagalo [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] te 5. korpus [[Armija BiH|Armije BiH]]. [[Vojska Jugoslavije]] nije nikako reagirala na hrvatski napad, možda i zbog iznimne brzine kojom se operacija odvijala, te je već drugog dana akcije pao Knin, glavni grad srpske paradržave, a čitava RSK razbijena je u svega tri dana. [[Vojska Republike Srpske]] iz susjedne BiH ozbiljnije je djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na [[Sava|Savi]] i gradove [[Kutina|Kutinu]], [[Virovitica|Viroviticu]], [[Požega|Požegu]] i [[Županja|Županju]]. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u [[Baranja|Baranji]] i nije se borio. ==== Hrvatska vojska ==== [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|right|310px|thumb|[[Hrvatska zastava]] na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]].]] Hrvatska vojska je u trenutku napada bila ustrojena u tri grane: [[Hrvatska kopnena vojska|Kopnenu vojsku]], [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatsku ratnu mornaricu]] i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu]]. Najbrojnija je bila Kopnena vojska, koja se sastojala od šest [[zborna područja Hrvatske vojske|zbornih područja]] i vrlo jakog postroja izravno podređenog [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavnom stožeru Hrvatske vojske]]. Dalje se dijelila na gardijske (profesionalne), pričuvne i ročne brigade i domobranske pukovnije. Zborno područje se načelno sastojalo od 1-2 gardijske postrojbe, nekoliko pričuvnih brigada i domobranskih pukovnija i postrojba za potporu. Policijske su specijalne snage bile velike kao jača pješačka brigada bez potpore karakteristične za vojsku. Snaga u vrijeme Oluje: * 25 potpuno opremljenih brigada * Stalna vojska: 50 000 ljudi * Mobilizirano: više od 100 000 ljudi * Ukupno vojnika u Oluji: 150 000 – 200 000 * Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70 000 vojnika * 400 [[tenk]]ova * Topništvo: oko 350 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a U Operaciji Oluja HV je koristila<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.185. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> snagu: *5 gardijskih brigada, *1. hrvatski gardijski zdrug, *81. gardijska bojna, *23 domobranske pukovnije, *18 brigada (16 pričuvnih i 2 ročne), *3 brigade protuzračne obrane, *4 središnjice elektronskog djelovanja, *dijelovi 16. topničko raketne brigade, dijelovi [[15.POtrbr]] Križevci, samostalni topnički i protuoklopni divizijuni, 33. inženjerijske brigade, 40. pukovnija veze, *Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana *dijelovi Hrvatske ratne mornarice *3100 specijalaca ministarstva unutarnjih poslova Ostale snage HV osiguravale su Zapovjedno područje Osijek i Južno bojište od mogućih protunapada. HV je bio organiziran uz dosta improvizacija i sa zapovjednim kadrom koji je samo malim dijelom imao sustavno vojno obrazovanje. Naoružanje je uglavnom osvojeno od bivše JNA, uz dosta lakog naoružanja i opreme istočnoeuropskog podrijetla kupljene iz vojnih viškova nakon raspada [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]] početkom 1990.-ih godina. S obzirom na to da je izvoz oružja na ratom zahvaćeno područje bivše Jugoslavije bio zabranjen, nabave oružja i vojne opreme su osiguravane u [[Prikrivena operacija|tajnim operacijama]]. Zahvaljujući takvim akvizicijama uspjelo se formirati dovoljno respektabilno [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/28465/prvi-put-nakon-rata-otkriveni-originalni-racuni-za-oruzje "Prvi put nakon rata otkriveni originalni računi za oružje"], Berislav Jelinić za "Nacional", 16. listopada 2006.</ref> [[Hrvatska ratna mornarica]], opremljena uglavnom plovilima oduzetima neprijatelju (na početku rata 1991. zaplijenile su hrvatske snage u Šibeniku približno četvrtinu jugoslavenskih plovila, te je u žestokim borbama taj plijen obranjen) i oslonjena na dovoljno snažne hrvatske brodograđevne i druge industrijske kapacitete, bila je dovoljno snažna da odvrati [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]] od ugrožavanja hrvatskih voda. Domaća industrija je za potrebe HV također proizvodila znatne količine oružja i vojne opreme.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-tehnika-i-oprema-hv-a-967423 "Kako smo pobijedili u domovinskom ratu (3): Vojna tehnika i oprema HV-a"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 15. listopada 2014</ref> U proteklom razdoblju je u praksi bilo dokazano da su postrojbe HV sposobne organizirati i izvesti opsežne operacije, a [[Zbor narodne garde|gardijske]] i postrojbe [[Specijalna policija Republike Hrvatske|specijalne policije]]–kojima su bile namijenjene najsloženije zadaće–bile su samopouzdane i već dosta iskusne. === Srpska vojska Krajine === Vojna sila pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]–[[Srpska vojska Krajine]] (SVK)–bila je organizirana u šest korpusa kopnene vojske i Ratno zrakoplovstvo s protuzračnom obranom. Korpusi su bili slični zbornim područjima Hrvatske vojske, sastojali su se od nekoliko brigada i sredstava potpore, uglavnom divizijuna topništva. Mirnodopska Srpska vojska Krajine imala je oko 14 000 ljudi. Pored vojske, bojni dio je imalo i Ministarstvo unutarnjih poslova Krajine koje je imalo jednu specijalnu brigadu milicije. Snaga u vrijeme Oluje: * {{n|40 000}} vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je oko {{n|20 000}} bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu (sa 124 tenka, 18 oklopnih transportera i 195 topničkih oružja),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., izlaganje generrala VJ Nedeljka Ćopića, str. 11 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> koji nije bojno djelovao. Oko trećine tih snaga činile su lokalne straže, često sastavljene od vojnih obveznika starijih godišta. * 200 tenkova * Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača Među ljudstvom SVK vladala je općeraširena apatija i nevjerica u budućnost paradržave koju su branili. Osobito je [[Operacija Bljesak]] u svibnju 1995. godine potaknula rešpekt prema snagama HV i nepouzdanje u vlastite snage. Na području Sjeverne Dalmacije je bila raširena spoznaja da su akcijama HV i HVO na obližnjem području BiH tijekom 1994. i 1995. godine dovedeni u poluokruženje i da se iz svojih zapuštenih gradića pritisnutih nestašicama (čak i električne energije) objektivno ne mogu braniti pred mnogobrojnijim i dobro organiziranim hrvatskim snagama koje nastupaju osloncem na veća hrvatska urbana središta poput Zadra, Šibenika i Splita. Kao strateška rezerva SVK služila je [[Vojska Republike Srpske]] – snage srpskih pobunjenika u BiH, koje su (s teritorijalnim postrojbama) imale oko 180 000 vojnika. Te su snage – koje su u sklopu pripreme opsežne i vrlo ambiciozne [[Operacija Vaganj 95|Operacije Vaganj]] imale u borbenom rasporedu na terenu raspoređene znatne postrojbe–doista prihvatile postrojbe SVK u njihovom povlačenju iz Hrvatske i pružile otpor napredovanju snaga HV, ABiH i HVO na teritorij BiH, koje je uslijedilo nakon potpunog uspjeha Operacije Oluja. === Omjeri === Omjeri Srpske vojske Krajine i Hrvatske vojske: * Ljudstvo : 1 / 3,7 * Tenkovi : 5 / 7 * Topništvo : 5 / 4 Očita je nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu, te manja prednost u broju tenkova. Zbog podjednakog broja tenkova stvarni odnos snaga tenkovskih postrojbi moguće je odrediti jedino utvrđivanjem broja suvremenih tenkova (T-72, M-84). SVK je bila nadmoćnija jedino po broju topničkih oruđa, ali ne bitno. Tome treba dodati i jaku želju Hrvatske vojske za pobjedom, te veliko iskustvo, uvježbanost, motiviranost i opremljenost profesionalnih vojnih postrojbi (8 gardijskih brigada). Po broju vojnika i vojnih oruđa na bojnom polju kao i u pogledu morala, SVK objektivno nije imala nikakvih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom. Međutim je osloncem na znatno snažnije snage bosanskih Srba i možda snage iz Srbije mogla pružiti značajan otpor i nadati se–uz dosta uvjerenosti–da bi napad hrvatskih snaga u konačnici mogao biti odbijen. [[Savo Štrbac]], ministar informiranja u tadašnjoj Vladi RSK, kazuje da su očito obavještajne informacije zakazale, jer on kao član vlade nije znao da se priprema opći napad na RSK–obavještajna procjena je bila da se može očekivati neki ograničeni napad, na jednom dijelu RSK. U vodstvu RSK je postojala svijest da su njihove snage slabije od hrvatskih, ali su se nadali pomoći vojnih snaga [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. S vremenske distance od 25 godine, ukazuje on da je srpsko vodstvo počinilo tešku grešku odlučivši odbiti međunarodni [[Plan Z-4|Plan Z4]] i time se posve lišiti međunarodne zaštite.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/ekskluzivni-intervju-sa-savom-strbcem-kljucna-politicka-stvar-koja-je-dovela-do-akcije-oluja-jeste-2020-08-03 |title=Savo Štrbac ekskluzivno za SD! Otkrio ključan momenat koji je doveo do "Oluje": Šta se krije iza PLANA "Z4"? |author=Igor Maksimović |date=2020-08-04 |publisher=Srbija danas |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Gubitci i ratni plijen === Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76–152&nbsp;mm), 6 višecjevnih lansera raketa 128&nbsp;mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, 6 zrakoplova lovačko bombarderske avijacije i dr. == Prije Oluje == Nakon teških borbi 1991. godine, Domovinski je rat početkom 1992. ušao u fazu pozicijskog ratovanja u kojoj se s jedne strane našla tzv. [[Republika Srpska Krajina]], srpska tvorevina u okupiranim područjima Hrvatske, a s druge strane legitimna hrvatska vlast, dok su ih razdvajale mirovne snage UN-a ([[UNPROFOR]] i kasnije [[UNCRO]]). Velika je većina Hrvata na okupiranom području protjerana ili ubijena. U toj fazi, koja je trajala do jeseni 1994., Hrvatska je vojska djelovala uglavnom u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine. Na području Hrvatske su područja oko Dubrovnika oslobođena u [[Operacija Spaljena zemlja|Operaciji Spaljena zemlja]], [[Operacija Konavle|Operaciji Konavle]] i [[Operacija Vlaštica|Operaciji Vlaštica]] izvedenima 1992. godine, a 1993. je Hrvatska vojska izvršila dvije operacije ograničenih razmjera protiv pobunjenih Srba: u siječnju 1993. na širem području [[Zadar|Zadra]] ([[Operacija Maslenica]]), a u rujnu 1993. u okolici [[Gospić]]a ([[Operacija Medački džep]]). Od ožujka 1994. godine je međunarodna zajednica posredovala u pregovorima radi mirnog okončanja rata, te su velike sile sačinile tzv. [[Plan Z-4]], prema kojemu bi Hrvatska postala de facto federacijom, i to takvom u kojemu bi središnja vlast imala kontrolu jedino nad vanjskim poslovima, poslovima obrane i međunarodne trgovine. Neposredno prije Oluje, pod okriljem međunarodne zajednice provedeni su u [[Ženeva|Ženevi]] pregovori između Hrvatske i RSK, u kojima su predstavnici RSK rezolutno odbili prijedlog da se–u novim okolnostima koje je naznačila Operacija Bljesak–pristupi mirnoj reintegraciji njihove paradržave u RH, u sklopu Plana Z-4. Ni vodstvo RSK, ni međunarodna zajednica nisu vjerovali da je Hrvatska doista sposobna na bojnom polju izvojevati pobjedu i završiti epizodu s paradržavom na svojem teritoriju.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-zenevi-sam-trebao-nagovoriti-srpskog-generala-da-prijede-k-nama-1017606 "U Ženevi sam trebao nagovoriti srpskog generala da prijeđe k nama"] (intervju s generalom Petrom Stipetićem), Davor Ivanković za "Večernji list", 4. kolovoza 2015. </ref> === Akcije u pripremi za Oluju === Oluji je prethodila akcija '''[[Operacija Zima '94.|''Zima '94.'']]''', poduzeta na području BiH u vremenu od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na [[Bihać]] te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na [[Dinara|Dinari]] i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] našao se pod nadzorom HV-a i [[HVO]]-a. Uslijedila je jednodnevna akcija '''[[Operacija Skok-1|''Skok-1'']]''' 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja. Najveća akcija Hrvatske vojske prije Oluje, '''[[operacija Bljesak]]''', uspješno je izvedena u svibnju 1995. godine. Oslobodila je okupirani džep u zapadnoj Slavoniji i pokazala da se stanje na terenu promijenilo. Tom je akcijom u znatnoj mjeri skraćeno bojište i osigurana dominacija HV na području sjeverno od [[Sava|Save]]. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, '''[[Operacija Skok-2|''Skok-2'']]'''. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otud se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]]-[[Bosansko Grahovo]]. Akcijom '''[[Operacija Ljeto '95.|''Ljeto '95.'']]''', opet na području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje [[Knin]]a, sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. Početkom kolovoza [[1995.]], nakon problema što su Srbi imali u [[BiH]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], gdje su u srazu s Hrvatima pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih postrojbi nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj–što nije neočekivano jer se Hrvatskoj stalno iz [[SAD|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako se krene sama oslobađati, a baš niti jedna velika sila nije nikada izjavila da bi poduprla takav poduhvat Hrvatske. Presudno je bilo akciju završiti u manje od tjedan dana: Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne. S velikim hrvatskim napadom Srbi su računali od početka srpnja, a krajem mjeseca je očekivanje bilo na najvišoj razini. Ratno stanje na cjelokupnom području Krajine proglašeno je već 28. srpnja. Postrojbe za elektroničko izviđanje Hrvatske vojske–koje su intenzivno pratile radio-promet u ''Krajini''–na kraju srpnja su zaključile da svi civilni razgovori na području Like odaju strah i paniku među civilima u RSK, da su ljudi fizički i psihički iscrpljeni stalnom psihozom i očekivanjem napada, te su na rubu snaga. Pripreme za evakuaciju unutar RSK počele su više dana prije samog napada. == Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji == [[Datoteka:Stozer.jpg|800px|središte|Operacija Oluja"–Zapovjedni stožer|alt=Operacija "Oluja" - Zapovjedni stožer]]<ref>[Oluja pobjede/The Storm of Victory HMDCDR str.181. – 184. {{ISBN|978-953-150-811-7}}]</ref> === Zborno područje Bjelovar === Glavni smjer djelovanja snaga: [[Jasenovac]] → [[Hrvatska Dubica|Dubica]] *zapovjednik general bojnik [[Luka Džanko]] *načelnik stožera brigadir [[Krešo Tuškan]] * borbena skupina [[24. domobranska pukovnija HV|24. domobranska pukovnija]] – bojnik [[Ivica Ivaci]] *[[52. domobranska pukovnija HV|52. domobranska pukovnija]] ([[Daruvar]]) – satnik [[Ferid Fazlić]] *[[121. domobranska pukovnija HV|121. domobranska pukovnija]] ([[Nova Gradiška]]) – brigadir [[Željko Žgela]] *[[125. domobranska pukovnija HV|125. domobranska pukovnija]] ([[Novska]]) – brigadir [[Željko Perinović]] *[[69. satnija Vojne policije HV|69. satnija Vojne policije]] (Bjelovar) – bojnik [[Zdravko Heged]] *[[505. satnija ABKO]] (Bjelovar) – [[Franjo Kukert]] *[[265. izvidničko – diverzantska satnija HV|265. izvidničko – diverzantska satnija]] (Bjelovar) – natporučnik [[Jadranko Petran]] *[[255. satnija veze HV|255. satnija veze]] (Bjelovar) – natporučnik [[Tomislav Kravaica]] *[[34. inženjerijska bojna HV|34. inženjerijska bojna]] (Čakovec) – bojnik [[Dragutin Remenar]] * divizijun 202. trbr *[[312. LOB]] (Varaždin) – pukovnik [[Andrija Bunić]] === Zborno područje Karlovac === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Ogulin → Plaški → Slunj Karlovac → Vojnić *zapovjednik general bojnik [[Miljenko Crnjac]] *načelnik stožera brigadir [[Ivan Polović]] *[[1. gardijska brigada]] Tigrovi (od 6. kolovoza) – general bojnik [[Jozo Miličević]] *[[99. brigada HV]] (Zagreb – Pešćenica) – bojnik [[Vlado Blažinović]] *[[104. brigada HV|104. brigada]] (Varaždin) – pukovnik [[Mladen Mikolčević]] *[[14. domobranska pukovnija HV|14. domobranska pukovnija]] (Slunj) – pukovnik [[Vladimir Katić]] *[[110. domobranska pukovnija HV|110. domobranska pukovnija]] (Karlovac) – pukovnik [[Josip Tomačić]] *[[137. domobranska pukovnija HV|137. domobranska pukovnija]] (Duga Resa) –pukovnik [[Josip Goršić]] *[[143. brigada HV|143. domobranska pukovnija]] (Ogulin) – brigadni general [[Mate Pađen]]<ref>http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032324/http://www.ogulin.hr/stare-novosti.php?subaction=showfull&id=1163455078&archive=&start_from=&ucat=& |date=22. svibnja 2011. }} <small>Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref><ref><small>http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522032235/http://us.mvp.hr/?mh=175&mv=1030 |date=22. svibnja 2011. }} Preuzeto 10. kolovoza 2010.</small></ref> *[[13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun HV|13. Protuoklopni topničko – raketni divizijun]]–(Koprivnica) – bojnik [[Damir Vuković]] *[[70. satnija Vojne policije HV|70. satnija Vojne policije]] (Karlovac) – bojnik [[Vladimir Sertić]] *dijelovi 16. trb – divizijun–pukovnik [[Branko Besenić]] === Zapovjedno područje Zagreb === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Sisak → Petrinja → Glina Sunja → Kostajnica *zapovjednik general bojnik [[Ivan Basarac]] *zapovjednik od 5 kolovoza snagama na Banovini general pukovnik [[Petar Stipetić]] *načelnik stožera brigadir [[Damir Goršeta]] *[[2. gardijska brigada]] Gromovi – brigadni general [[Zvonko Peternel]] *[[57. brigada|57. brigada Marijan Celjak]] (Sisak) – brigadir [[Stjepan Grgac (brigadir HV)|Stjepan Grgac]] (poginuo prvog dana operacije) zamijenio ga je brigadir [[Matija Pavlović]] *[[101. brigada HV]] (Zagreb – Susedgrad) – stožerni brigadir [[Joso Petrašević]] *[[102. brigada HV]] (Zagreb – Novi Zagreb) – pukovnik [[Ivan Bionda]] *[[103. brigada HV]] (Krapina) – pukovnik [[Žarko Miholić]] *[[145. brigada HV]] (Zagreb – Dubrava) – pukovnik [[Bruno Čavić]] *[[148. brigada HV]] (Zagreb – Trnje) – pukovnik [[Veljko Vičević]] *[[149. brigada HV]] (Zagreb – Trešnjevka) – pukovnik [[Ivan Majer]] *[[15. protuoklopna topničko-raketna brigada HV|15. POtrbr]] (Križevci) – divizijun-bojnik [[Antun Radmanić]] *[[151. brigada HV]] (Samobor) – brigadir [[Josip Mahović]] *[[153. brigada HV]] (Velika Gorica) – pukovnik [[Dražen Bartolec]] *[[1. domobranska pukovnija HV]] (Zagreb) – bojnik [[Fabijan Dumančić]] *[[12. domobranska pukovnija HV]] (Petrinja) – bojnik [[Vlado Kunert]] *[[17. domobranska pukovnija HV]] (Sunja – Dvor na Uni) – pukovnik [[Želko Krapljan]] *[[20. domobranska pukovnija HV]] (Glina) – bojnik [[Stjepan Kostanjević]] *[[140. domobranska pukovnija HV]] (Jastrebarsko) – bojnik [[Vilim Šeperić]] *[[67. bojna Vojne policije HV|67. bojna Vojne policije]] (Zagreb) – pukovnik [[Nikica Oštrina]] *[[202. trbr PZO]] (Zagreb) – pukovnik [[Ivica Kancir]] *[[252. satnija veze HV|252. satnija veze]] (ZP Zagreb) – natporučnik [[Željko Blažić]] * 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inženjerijske brigade, 31. inženjerijska bojna, 36. inženjerijska pontonska bojna i 1. riječni zdrug Sisak. === Zapovjedno područje Gospić === Glavni smjerovi djelovanja snaga: Lička Jasenica → Saborsko → Plitvička Jezera → Ličko Petrovo Selo, Gospić → Korenica Gospić → Udbina *zapovjednik stožerni brigadir [[Mirko Norac]] *zamjenik zapovjednika brigadir [[Drago Lovrić]] *načelnik stožera brigadir [[Agim Çeku]] *[[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada]] Tigrovi – stožerni brigadir [[Jozo Miličević]] *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijska brigada]] Vukovi – brigadir [[Zvonko Brajković]] *[[111. brigada HV|111. pješačka brigada]] (Rijeka) – brigadir [[Svetko Šare]] *[[119. brigada HV]] (Pula) – pukovnik [[Mirko Vuković]] *[[128. brigada HV]] – brigadir [[Miodrag Hečimović]] *[[150. brigada HV]] (Zagreb – Černomerec) – pukovnik [[Ognjen Debeljak]] *[[8. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Ivan Nekić]] *[[118. domobranska pukovnija HV]] (Gospić) – brigadir [[Ivan Čanić]] (poginuo) zamijenio ga bojnik [[Nikola Zdunić]] *[[138. domobranska pukovnija HV]] – brigadir [[Miljenko Balen]] *[[154. brigada HV|154. domobranska pukovnija HV]] – pukovnik [[Ivica Devčić]] *[[71. bojna Vojne policije HV|71. bojna Vojne policije]] (Rijeka) – bojnik [[Luka Matanić]] *(253.samostalna satnija veze pod zapovjedništvom stožernog brigadira Norca ====Specijalne postrojbe MUP-a RH na Velebitu==== Glavni smjerovi djelovanja: Sveti Rok → Gračac (Otrić), Sveti Rok → Počitelj → Medak i Sveti Rok → Lovinac *zapovjednik general pukovnik [[Mladen Markač]] ===Zapovjedno područje Split === Glavni smjerovi djelovanja snaga: * Crena Zemlja → Knin * Sinj → Knin * Šibenik → Drniš → Knin * Zadar → Benkovac * Obrovac → Žegar → Ervenik Zapovjedni stožer: *zapovjednik general bojnik [[Ante Gotovina]] *načelnik stožera brigadir [[Rahim Ademi]] Ljudski i tvarivni potencijal: *[[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] Pauci – stožerni brigadir [[Damir Krstičević]] *[[7. gardijska brigada "Pume"|7. gardijska brigada]] Pume – stožerni brigadir [[Ivan Korade]] *[[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojna]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijske brigade]] – bojnik [[Ivica Arbanas]] *[[1. hrvatski gardijski zdrug]] od 6. kolovoza – general bojnik [[Miljenko Filipović]] *[[112. brigada HV]] (Zadar) – bojnik [[Ivan Ivković]] *[[113. brigada HV|113. pješačka brigada HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Danijel Kotlar]] *[[144. brigada HV]] (Sesvete – Zagreb) – bojnik [[Vlado Čondić]] *[[6. domobranska pukovnija HV]] (Split) – pukovnik [[Mirko Klarić]] *[[7. domobranska pukovnija HV]] (Zadar) – pukovnik [[Danijel Telesmanić]] *[[15. domobranska pukovnija HV]] (Šibenik) – pukovnik [[Tihomir Bandalo]] i bojnik [[Selimir Vukušić]] *[[126. domobranska pukovnija HV]] (Sinj) – pukovnik [[Ante Podrug]] *[[134. domobranska pukovnija HV]] (Benkovac) – pukovnik [[Josip Čerina]] *[[142. domobranska pukovnija HV]] (Drniš) – bojnik [[Željko Nakić]] *[[204. topničko-raketna brigada protuzračne obrane]] (Split) – brigadir [[Milan Perković]] *[[14. topnički divizijun HV|14. topnički divizijun]] (Rogoznica) – pukovnik [[Slavko Vlahov]] *[[20. topnički divizijun HV|20. topnički divizijun]] (Split) – bojnik [[Bruno Milin]] *[[11. protuoklopni topničko-raketni divizijun HV|11. protuoklopni topničko-raketni divizijun]] (Zadar) – bojnik [[Dragan Brkljača]] *[[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran|Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović–Gavran“]] iz [[Šepurine|Šepurina]] – pukovnik [[Werner Ilić]] *Borbena skupina dragovoljaca iz Zrakoplovnog vojnog učilišta u Zemuniku – bojnik [[Darko Banić]] *Središte za izobrazbu izvidnika Kozarica – bojnik [[Branimir Anić]] *Odred brodova Hrvatske ratne mornarice (za prevoženje morem u Velebitskom kanalu na ruti Ražanac-Starigrad) – poručnik bojnog broda [[Dževad Kajan]] *[[40. inženjerijska bojna HV|40. inženjerijska bojna]] (Split) – bojnik [[Ante Malenica]] *[[72. bojna Vojne policije HV|72. bojna Vojne policije]] (Split) – pukovnik [[Mihael Budimir]] *[[264. izvidničko – diverzantska satnija HV|264. izvidničko – diverzantska satnija]] (Split) – satnik [[Antonio Roca Cipal]] *[[254. satnija veze HV|254. satnija veze]] (Split) – pukovnik [[Ivan Landeka]] *[[Satnija taktičkih snajpera HV|Satnija taktičkih snajpera]] (ZP Split) – satnik [[Draženko Pervan]] *Izvidničko-diverzantska satnija Glavnog stožera Hrvatske vojske – satnik [[Ivica Dekalić]] *[[467. bitnica protuzračne obrane HV|467. bitnica protuzračne obrane]] (Split) – natporučnik [[Josip Petani]] *ostale podstožerne postrojbe i postrojbe logistike Napomena: U ZP Split su se nalazile i postrojbe na teritoriju Bosne i Hercegovine na liniji od Grahova do Kupreških vrata: *[[81. gardijska bojna HV "Kumovi"|81. gardijska bojna Hrvatske vojske]] – stožerni brigadir Renato Romić *[[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir [[Antun Luburić]] *[[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – stožerni brigadir Stanko Sopta *[[3. gardijska brigada HVO "Jastrebovi"|3. gardijska brigada Hrvatskog vijeća obrane]] – brigadir Ilija Nakić *Specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine – brigadir [[Zlatan Mijo Jelić|Mijo Jelić]] == Odvijanje Oluje == Mirovne snage [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a koje su bile razmještene uz bojišnicu ([[UNCRO]]) unaprijed su obaviještene da će operacija početi. Oluja je počela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, kada je najveći dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] zajedno s [[Hrvatska policija|policijskim]] specijalcima krenuo u napad na bojišnici od [[Jasenovac|Jasenovca]] na istoku do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] na jugu, koja je bila duga 630 kilometara. Za obranu su se brinuli [[Zborno područje Osijek]] i [[Južno bojište]]. Prije samog napada, [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta ([[Jelavac]], [[Petrova gora]], [[Banski Grabovac]] i [[Bunić]]). Istovremeno se topovima i raketama jako tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga. Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Svi koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni [[:s:Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti|pozvani su da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast]]. Prema kazivanju tadašnjeg šefa vojne obavještajne službe ([[Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane|SIS, Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane]]) admirala [[Davor Domazet-Lošo|Davora Domazeta-Loše]], u prvih pola sata su uspješno pokrenute sve akcije koje su trebale donijeti pobjedu hrvatskoj strani: avionima [[MiG-21|MIG-21]] je raketirano srpsko radio-relejno čvorište na vrhu [[Ćelavac]] na južnom [[Velebit]]u, te je napadnuto zapovjedništvo 39. korpusa u [[Grabovac Banski|Banovskom Grabovcu]] kod Petrinje, odakle se zapovijedalo [[M-87 Orkan|raketnim sustavom Orkan]] koji je mogao dosegnuti Zagreb (taj sustav doista za ''Oluje'' i nije djelovao, nakon što je ranije za trajanja [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] raketirao civilne ciljeve u centru Zagreba); te zapovjedno mjesto u [[Bunić]]u u Lici, odakle se kontroliralo aerodrom [[Udbina]] gdje su srpske snage imale deset zrakoplova pripremljenih za borbeno djelovanje, koji su mogli ugroziti krupne industrijske kapacitete na hrvatskoj strani, poput [[Rafinerija nafte Rijeka|rafinerije nafte u Urinju]] kod Rijeke, zbog koje su mogle nastati velika kemijska zagađenja koja bi ugrozila hrvatske gradove (ti su zrakoplovi preletjeli u [[Mahovljani|Mahovljane]] kraj Banje Luke). Istodobno su pokrenuti napadi na 25 kopnenih pravaca, koje srpske snage očito nisu mogle sve zaustaviti. Važna preokupacija hrvatskog plana je bila da se ne sprječava evakuaciju civila koju je planirala i pokrenula srpska strana, jer bi stradanje većeg broja civila ugrozila međunarodni položaj Hrvatske. S obzirom na to da je na relativno plitkom bojnom polju bilo čak 180 tisuća što hrvatskih, što srpskih vojnika, opasnost za civile je očito bila velika, te se moralo povesti organizirana briga da oni ne postradaju. Dodatno je hrvatska strana nastojala okončati akciju za najviše 4 dana, jer je obavještajna procjena–utemeljena na prisluškivanju komunikacija između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i britanskih predstavnika–bila, da ako akcija potraje samo 6 dana, slijedi međunarodna intervencija koja će nastojati spasiti Srbe od potpunog poraza. Izglede za brzo okončanje akcije je povećavala činjenica da su hrvatske snage uspjele pripremiti napad s planinskih vrhova koji su na strani [[Bosna i Hercegovina|BiH]] nadvisivali Knin, a za korekciju topničke vatre i drugo izviđanje su raspolagale [[Bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama]] (dronovima), tada vrlo avangardnom vojnom tehnologijom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/vijesti/hrvatska-i-svijet/admiral-loso-milosevic-je-htio-da-ubijemo-50-000-srba-anja-simpraga-danas-lamentira-a-da-nije-bilo-kolone-ne-bi-ona-bila-zastupnica-u-saboru-1036537 |title=Admiral Lošo: Milošević je htio da ubijemo 50.000 Srba. Anja Šimpraga danas lamentira, a da nije bilo kolone, ne bi ona bila zastupnica u Saboru... |author=Ivica Nevešćanin (intervju s admiralom Davorom Domazetom-Lošom) |date=2020-08-05 |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-08-14}}</ref> === Sektor Banovina === Snage ZP Bjelovar su 4. kolovoza prešle [[Sava|Savu]] na području [[Jasenovac]]-[[Drenov Bok]] i probile srpske snage dva kilometra prema [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]], koja je i oslobođena ujutro 5. kolovoza, a onda su krenule do [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatske Kostajnice]] i oslobodile je navečer 6. kolovoza, čime je Zborno područje Bjelovar osiguralo granicu i ostvarilo svoj cilj. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata: toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik. Snage ZP Zagreb su 6. kolovoza ujutro–suočene sa snažnim srpskim otporom–oslobodile [[Petrinja|Petrinju]] i okolicu, a u Banovinu je ušao i dio snaga [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]], koje su već riješile pravac [[Ogulin]]-[[Slunj]], a ovdje su štitile zaleđe i lijevi bok [[1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade]], koja se spojila sa snagama 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i krenula iz [[Rakovica|Rakovice]] prema [[Vojnić]]u. [[Slika:Predaja 21.korpusa SVK 1995.jpg|mini|Predaja 21.korpusa SVK, lijevo general [[Petar Stipetić]], u sredini potpisuje pukovnik Čedo Bulat|300x300px]] Na zahtjev UNCRO-a, ujutro 7. kolovoza Hrvatska je vojska prekinula paljbu na potezu [[Vojnić]]-[[Vrginmost]]-[[Glina (grad)|Glina]]-[[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]]-[[Dvor na Uni]] jer su srpske snage 21. kordunskog korpusa najavile da će predati oružje i otići. Međutim, Srbi nisu dolazili, pa se pokazalo da time žele dobiti na vremenu. Stipetić je zapovjedio da se napad nastavi, pa je tijekom dana oslobođeno područje između Gline, Petrinje i Dvora na Uni. Hrvatske se snage tada nisu spojile s 5. korpusom Armije BiH jer su odlučile propustiti kolonu srpskih izbjeglica na cesti od Gline do Dvora na Uni. U Dvoru na Uni srpske su snage do večeri 8. kolovoza uspjele izvući 39. banijski korpus i glavninu Korpusa specijalnih jedinica u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Sjeverno od Dvora nije bilo otpora, a 21. kordunski korpus predao se 8. kolovoza. Tako je u sektoru Banovine Hrvatska vojska osigurala cijelu granicu do kraja 10. kolovoza 1995. Na [[Petrova gora|Petrovoj gori]] su policijski specijalci i snage ZP Zagreb i Karlovac do 14. kolovoza savladali preostale snage SVK. === Sektor Kordun === Na [[ogulin]]skom dijelu bojišta, snage [[Zborno područje Karlovac|ZP Karlovac]] su 4. kolovoza okružile [[Plaški]] i zauzele cestu [[Slunj]]-[[Primišlje]]-[[Perjasica]]. Na [[Karlovac|karlovačkom]] dijelu prvi napad nije uspio, ali plan je tada promijenjen, pa je vojska poslana u međuriječje [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnice]] i [[Korana|Korane]] prema selu [[Krnjak|Krnjku]] i dalje prema [[Vojnić]]u. Plaški, Primišlje te međuriječje Korane i Mrežnice oslobođeni su 5. kolovoza, dok su snage 5. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] iz [[bihać]]kog džepa presjekle cestu [[Slunj]]-[[Korenica]] i tako spriječile 21. kordunski korpus da krene prema [[Lika|Lici]]. Nakon što je zauzela Plitvice, [[1. gardijska brigada]] se poslijepodne 6. kolovoza kod sela [[Tržička Raštela]] spojila sa snagama 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga je krenula na sjever i ušla u [[Slunj]] zajedno sa snagama ZP Karlovac s ogulinskog dijela bojišta. Dan kasnije oslobođeni su [[Kamensko (Vrbovsko)|Kamensko]], [[Tušilović]], [[Krnjak]], [[Veljun]] i [[Vojnić]]. Vojska [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] pobjegla je zajedno s izbjeglicama iz [[Cazin]]a prema Vojniću, gdje su je blokirale snage ZP Karlovac. Nakon četverodnevne obrane, 21. korpus SVK je na Kordunu bio opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena 8. kolovoza u 19.00 sati, kad je u [[Viduševac|Viduševcu]] srpski zapovjednik hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus. Potom su snage ZP Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i [[Vrginmost]]a, te osigurale granicu i [[Petrova gora|Petrovu goru]]. === Sektor Lika === [[Datoteka:111 grb.jpg|mini|Pripadnici [[111. brigada Zbora narodne garde|111. brigade Zbora narodne garde]] sudjelovali su u oslobađanju [[Lički Osik|Ličkog Osika]], Urija, Polovina, Barleta, [[Vrebac|Vrebca]] i ostalih mjesta uključujući dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.]] Snage [[Zborno područje Gospić|ZP Gospić]] odbacile su snage 15. korpusa SVK, osvojile važne kote i presjekle ceste, da bi prvog dana osvojile [[Dabar (Otočac)|Dabar]] i veći dio važnog prijevoja [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubova]] na putu [[Gospić]]-[[Korenica]]. Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]]. Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678 |title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine' |author=Renata Rašović |date=2017-08-05 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu. === Sektor Dalmacija === Operacija [[Zborno područje Split|ZP Split]] nije se zvala ''Oluja'' nego ''Kozjak-95'', a imala je četiri operativne skupine: Zadar, Šibenik, Sinj i Sjever. Napad je išao u tri glavna pravca: [[Bosansko Grahovo]]-[[Knin]] ([[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|4.]] i [[7. gardijska brigada]]), [[Jasenice]]-Miškovci<!-- bez wp, nije na popisu naselja --> i [[Uniški Doci]]-[[Uništa]]-[[Kijevo]]. Bilo je i osam pomoćnih pravaca, gdje je djelovala glavnina vojske. Dan prije početka operacije, 3. kolovoza, napravljena je [[diverzija]]: snage [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] napale su Srbe na pravcu [[Glamoč]]-[[Vitorog]]. Kad je 4. kolovoza operacija krenula, snage ZP Split probile su crtu obrane Kninskog korpusa SVK i probile se do 4&nbsp;km od polaznih položaja. Snage specijalne policije na [[Velebit]]u sa snagama [[84. gardijska bojna HV "Termiti"|2. bojne]] [[9. gardijska brigada|9. gardijske brigade]] zauzele su dominantne kote [[Tulove grede]] i [[Mali Alan]] gdje su već prvog dana akcije srpske snage pretrpjele teške gubitke u ljudstvu. Na kraju prvog dana operacije stvoreni su povoljni uvjeti za oslobađanje [[Knin]]a i odsijecanje 7. sjevernodalmatinskog korpusa SVK. S izuzetkom Benkovačke brigade, snage 7. i 15. korpusa SVK, razbijene već prvim udarima, povlačile su se u neredu prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Postrojbe specijalne policije iskoristile su još 1993. godine zauzete položaje na [[Velebit]]u i brzo su nadirale prema [[Gračac]]u, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] preko Otrića povlačio prema [[Srb]]u i Lapcu i dalje u Bosnu. Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH, hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine. Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno–[[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana ''Oluje'' te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885 |title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...' |author=Ante Talijaš |date=2017-08-05 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2020-08-04}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korpus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon dovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu. === Zrakoplovstvo === [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo]] djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor [[Zagreb]]-[[Karlovac]]-[[Sisak]]-[[Kutina]]. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu. Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih [[zrakoplov]]a, 5 borbenih [[helikopter]]a, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje. Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta. Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova [[MiG-21]], ali bez gubitaka. === Organizirana evakuacija: Odluka br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. === Premda su preko radija i televizije opetovano prenošeni pozivi Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, koja im jamči sva građanska prava, najveći je broj Srba iz RSK na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Stanovnici mjesta najbližih bojišnici dijelom su evakuirani autobusima, ali je većina koristila vlastite automobile i traktore. U obavještajnom izvješću procjenjuju tajne službe RSK raspoloženje među stanovništvom: ''Dana 3.8.1995. godine u kontaktima sa građanima stekao se utisak da postoji element panike, ali još uvek kontrolisane. Građani najviše optužuju vlast odnosno politički vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i javašlukom došlo do teških posledica. Postoji nada da nismo ostavljeni i cene kao zadnja mogućnost da će pomoć dobiti od [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Građani cene da nismo u mogućnosti da se sami odbrane te ako nisu u mogućnosti dobiti značajniju pomoć SRJ da je bolje da se narod preseli na druga područja nego da dođe u okruženje i izgine.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/egzodus-srba-na-pocetku-oluje-1228077 |title=Egzodus Srba na početku "Oluje" |author=dr. sc. Nikica Barić |date=2018-02-22 |publisher="Vojna povijest" |accessdate=2019-07-15}}</ref> [[Datoteka:Martic-order1995.jpg|mini|Zapovijed Milana Martića [[4. kolovoza]] [[1995.]] o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. [[RSK]]|363x363px]] Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96 potpisao je predsjednik RSK [[Milan Martić]] 4. kolovoza 1995. god. u 16,45 sati, da bi 17,20 sati istog dana bila ovjeren njen primitak u vojnom zapovjedništvu. Zapovjed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga [[UNCRO]] prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. U prvoj fazi bila je predviđena evakuacija svog neborbenog stanovništva s područja Sjeverne Dalmacije i Gračaca (Lika), prema Srbu, Lapcu i drugim mjestima na sjeveru. Telefonske veze nisu funkcionirale, te je bilo dosta straha i konfuzije, pa su na nekim mjestima nastajale gužve i dezorganizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title="Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'", presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju od 15. travnja 2011., Vol. 2., str. 807-811 |language=engleski |publisher=MKSJ |accessdate=2019-07-15}}</ref> Evakuacija je provedena u skladu s unaprijed pripremljenim planovima, koji su postojali za svaku općinu u RSK.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/en/110415_judgement_vol2.pdf |title=presuda MKSJ "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'" str. 801-802 |language=engleski |accessdate=2019-07-15}}</ref> Broj izbjeglih (evakuiranih) Srba različito se procjenjuje. Na području zahvaćenom ''Olujom'' živjelo je prije rata 168 tisuća Srba, te hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi (zacijelo ti podatci ne obuhvaćaju vojni personal SVK, koji je imao oko 40.000 ljudi), UN o 150.000, a srpski izvori učestalo govore o 200.000-250.000 izbjeglih Srba (dakle, bitno više od broja Srba koji je tamo živio prije rata, tijekom kojega je bilo dosta poginulih i pomrlih, te je bilo dezerterstva i drugog iseljavanja).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.krstarica.com/vesti/srbija/danas-obelezavanje-dana-secanja-na-stradanje-i-progon-srba/ |title=Danas se obeležava Dan sećanja na stradanje i progon Srba |date=2015-08-04 |language=srpski |publisher=Krstarica |accessdate=2019-07-15}}</ref> O toj organiziranoj evakuaciji posvjedočio je jedan od čelnika pobunjenih hrvatskih Srba [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] 9. kolovoza 1995. u izjavi za [[Tanjug]], a koji je prenijela [[Naša borba]]: {{citat|"''Na mene je zaprepašćujuće djelovalo saznanje da su Glavni štab vojske RSK i predsjednik Martić naredili opću evakuaciju stanovništva i povlačenje vojske na svim crtama bojišta u Kninu, sjevernoj Dalmaciji i Lici, iako na većini crta dodira sa HV nisu bila izražena ozbiljnija borbena djelovanja, a HV se po ranijem planu trebala i mogla zadržati na prilazima Kninu najmanje mjesec dana za što su postojali svi potrebni preduvjeti''".|Izjava za Tanjug, prenijeta u Našoj borbi.[http://public.carnet.hr/mvp_news/di/Kolovoz95/080995.di.html Dnevna izvješća MVP RH, 9. kolovoza 1995.] Zaprepašćuje da su GŠ i Martić naredili evakuaciju ljudi i vojske, NAŠA BORBA, 9. kolovoza 1995., izjava Milana Babića Tanjugu}} [[Savo Štrbac]], predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra „Veritas”, priznao je u intervjuu da je srpsko stanovništvo „samoinicijativno” napustilo prostor Krajine tijekom operacije Oluja iz straha, a ne zbog etničkog čišćenja. [[Luka Mišetić]], odvjetnik generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], istaknuo je ovu izjavu kao ključno svjedočanstvo koje potvrđuje da [[Hrvati]] nisu protjerali [[Srbi|Srbe]]. Mišetić je zaključio da je general Gotovina bez opravdanja proveo sedam godina u pritvoru na temelju lažnih optužbi o protjerivanju srpskog stanovništva.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/misetic-sve-je-bila-laz-strbac-priznao-da-su-krajinski-srbi-napustili-hrvatsku-samoinicijativno-1882112 Odvjetnik koji je branio Gotovinu: Sve je bila laž, Štrbac priznao da su „krajinski Srbi” napustili Hrvatsku „samoinicijativno”] vecernji.hr Preuzeto 9. kolovoza 2025.</ref> Tijekom Oluje hrvatske snage nisu srušile niti jedan vjerski ([[pravoslavlje|pravoslavni]]) objekt. No, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubojstva iz osvete ili koristoljublja nad većim brojem preostalih Srba, kao i znatno paljenje napuštenih kuća i drugih objekata. Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski često iznose broj o 2.500 nestalih Srba: dr. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], koji je u vrijeme ''Oluje'' bio ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi RH, ocjenjuje tako visok broj kao očitu manipulaciju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/280461/dr-hebrang-tuman-je-odlagao-lustraciju-zbog-kadrova-iz-bivseg-rezima-koji-su-se-uvukli-u-vrh-hdz-a |title=Dr. Hebrang: Tuđman je odlagao lustraciju zbog kadrova iz bivšeg režima koji su se uvukli u vrh HDZ-a |date=2015-07-20 |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=2019-07-15}}</ref> Na hrvatskim je sudovima optuženo 1.949 počinitelja raznih kaznenih djela prema Srbima i njihovoj imovini, dok su osuđene 1.492 osobe, od toga za ubojstvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina). === Srpska odmazda po hrvatskim civilnim ciljevima === ''Napomena: (popis nepotpun)'' *4. kolovoza Pobunjeni hrvatski Srbi napali su civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu. *5. kolovoza Srbi iz Bosne raketirali su Županju. Srbi iz istočne Hercegovine granatirali su dubrovačko područje. Pobunjeni hrvatski Srbi iz okupiranog hrvatskog Podunavlja raketirali su Osijek, Vinkovce i Nuštar. Pobunjeni hrvatski Srbi s Korduna gađali su Karlovac.<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] "Operacija 'Oluja'" (prema: "Večernji list", "Dossier Oluja")</ref><ref>[http://www.b92.net/specijal/oluja/index.php?nav_id=174035 "Hronologija akcije 'Oluja'"] B92, 5. kolovoza 2005.</ref> *6. kolovoza Iz višecijevnih bacača raketa gađano je središte grada Karlovca; u napadu je nanesena velika šteta na civilnim ciljevima, ali nije bilo ljudskih žrtava. *7. kolovoza Nakon što su Srbi iz BiH zrakoplovima raketirali Sisak, Županju, Požegu, Daruvar, Novsku, Orahovicu, Slatinu, te sela [[Mačkovac (Vrbje)|Mačkovac]] i [[Savski Bok]], uz znatnu materijalnu štetu i pogibiju dvije i ranjavanje 11 osoba, hrvatska protuzračna obrana srušila im je nad Slavonijom dva zrakoplova tipa ''Orao''. Iz zrakoplova su bila gađana i kemijska postrojenja u Slavonskom brodu.<ref>[http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu "PU MO RH: Srušena dva srpska zrakoplova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202011/http://www.hic.hr/domov-rat-Oluja-vijesti-07-kolovoza-1995.htm#pu |date=4. ožujka 2016. }} HINA (kod "Hrvatski informativni centar")</ref> === Obavještajne i protuobavještajne akcije === [[SZUP]] i druge hrvatske obavještajne službe su kvalitetno obavile pripremu Oluje. Nakon Oluje [[akcija Zenit|akcijom Zenit]] hrvatske sigurnosne službe na temelju dokumentacije razbile su srpsku obavještajnu mrežu obavještajaca tzv. Republike Srpske Krajine na slobodnome hrvatskome teritoriju, koji su prikupljali obavještajne podatke za vojsku Jugoslavije. Neprijateljske obavještajne točke u inozemstvu bile su Kopar, Trst i Innsbruck. Nakon Oluje počele su privoditi aktere te mreže, koja je djelovala barem dvije godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412015540/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm |date=12. travnja 2019. }} Hrvatski spomenar (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="hkv">[https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/28003-i-marijacic-smrt-je-smrt-ali.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] I. Marijačić: ''Nemogućnost identifikacije s novouspostavljenom hrvatskom samostalnom državom'' 12. studenoga 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref name="maxportal">[http://www.maxportal.hr/vijesti/smiljan-reljic-bivsi-sef-tajne-sluzbe-pratili-smo-novinare-jer-su-suradivali-s-agresorom-a-racana-lucina-i-tureka-trebalo-je-uhapsiti/ Maxportal] ''Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom'' Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ Hrvatska istina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201041840/https://cropatriot.wordpress.com/author/cropatriot/page/7/ |date=1. prosinca 2017. }} Dogodilo se 27. siječnja (pristupljeno 18. studenoga 2017.)</ref> == Ishod == Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini odigrala ključnu ulogu deblokiranjem dugo opkoljenog ''[[bihać]]kog džepa''. Njome se promijenio strateški odnos snaga na cjelokupnom zaraćenom području i u kojoj se Hrvatska vojska pokazala kao vojnički nadmoćna sila. Vjerojatno najvažniji rezultat je zoran poraz koncepta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u Bosni i Hercegovini. Nakon operacije ''Oluja'' [[Hrvatski crveni križ]], [[Međunarodni crveni križ]] i [[Crveni polumjesec]] proveli su akciju pomoći i zbrinjavanja za oko 10.000 starijih ljudi koji su u okolici Knina ostali u svojim kućama, od kojih su oko 7.000 bili Srbi i oko 3.000 Hrvati. I tom je prilikom naglašeno da je Republika Hrvatska poštivala međunarodne konvencije.<ref>Jakov Gumzej, Od balvana do Daytona, Mato Lovrak, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6368-06-2}}, str. 148.</ref> Kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu i dan kada je Hrvatska vojska oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja u Hrvatskoj se svake godine 5. kolovoza slavi [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]]. General Mile Mrkšić zapovjednik Srpske Vojske Krajine u vrijeme ''Oluje'', je kasnije dao ocjenu da su postojale realne mogućnosti da njegove snage pružaju otpor kraće vrijeme, najviše do 10 dana, a da su on i njegovi suradnici nastojali da otpor traje barem 6 ili po mogućnosti 8 dana–što bi omogućilo da Srbija osigura pomoć međunarodnih faktora ili čak sama intervenira. Ocjenjuje da bi otpor doista trajao 6-8 dana da nije izvedena evakuacija stanovništva, ali bi tada ljudske žrtve bile daleko veće; s vremenskim odmakom, ocjenjuje da međunarodna zajednica u tom času nije željela pomoći, a [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] nije bila spremna za izravni rat s Hrvatskom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kad-ga-je-martic-upitao-gospodine-predsjednice-sta-da-radim-milosevic-je-odgovorio-ubij-se-1186754 |title=Martić je upitao: Predsjedniče, šta da radim?, Milošević je odgovorio: Ubij se! |author=Žarko Ivković |date=2017-08-06 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-08-14}}</ref> SR Jugoslavija je doista već nekoliko godina zbog agresije na Hrvatsku i BiH bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim gospodarskim sankcijama]] i iscrpljena financiranjem ratovanja u ovim susjednim zemljama, zbog čega je u skladištima Vojske Jugoslavije čak ponestajalo strjeljiva, koje se nije uspijevalo nabavljati u količinama koje su potrošene u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://centardomovinskograta.hr/?p=1114 Prezentacija edicije "DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Knjiga 14 (srpanj – prosinac 1994.)"], Centar domovinskog rata, 17. ožujka 2015.</ref> == Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta == (popis dopunjavati) Izvori za prikaz:<ref>[http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski/oluja www.hr] Oluja</ref> *4. kolovoza Sveti Rok... *5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica... *6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina... *7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac... == Nakon ''Oluje'': Operacija Maestral i Operacija Južni potez == {{glavni|Operacija Maestral|Operacija Južni potez}} [[Srpska vojska Krajine|Vojne snage RSK]] su se povukle s područja oslobođenog Olujom, te su predale svoje naoružanje i opremu [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.srpskioklop.paluba.info/VRSK/krajina.html |title=Oklop Vojske Srpske Krajine |language=srpski |publisher=Srpski oklop |accessdate=2018-08-13}}</ref> Njene postrojbe su se raspale a ljudstvo se pridružilo svojim obiteljima koje su se nastojale dokopati Srbije. Ubrzo nakon uspješnog okončanja Operacije Oluja 7. kolovoza 1995., krenula je 8. rujna 1995. god. [[Operacija Maestral]], protiv srpskih snaga u BiH; potom je uslijedila [[Operacija Južni potez]]. Hrvatsko vodstvo nije htjelo čekati mogući protunapad [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], nego je akcijama na čijem su težištu djelovale [[7. gardijska brigada "Pume"|7.]] i [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijska brigada]] HV angažirala snage VRS i potisnula ih duboko prema sjedištu srpske pobune u BiH [[Banja Luka|Banjoj Luci]], kojoj su se hrvatske snage približile na svega 23&nbsp;km. Takvim napredovanjem hrvatskih snaga, te snaga ABiH i HVO bitno je promijenjena ratna situacija, što je pridonijelo pregovorima koji su rezultirali završetkom rata iste godine: u studenom 1995. godine sklopljen je [[Daytonski sporazum]], nakon kojega je uspostavljen trajniji mir. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane [[Savezna republika jugoslavija|SR Jugoslavije]] održanoj 14. kolovoza 1995. godine, u prisutnosti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i drugih najviših civilnih i vojnih dužnosnika SRJ, general Blagoje Kovačević, zamjenik načelnika štaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], iznosi ocjenu da ''stanje u zemlji, Vojsci Jugoslavije, Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini, imperativno zahteva rešenje situacije mirnim putem, jer u postojećem odnosu snaga i resursima za vođenje rata, Vojska Jugoslavije nema realnih uslova za pobedu... zbog toga, smatramo da je optimalni pravac rešenja krize–uspostava mira''. General Kovačević, očito iznoseći stajališta Generalštaba, predlaže 7 mjera koje bi što prije trebalo poduzeti, među kojima na 5. mjestu predlaže ''koordiniranim merama državnih organa i Vojske Jugoslavije podići sposobnost 11. korpusa'' (op.: [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], na preostalom području te [[Republika Srpska Krajina|RSK]] u hrvatskom Podunavlju) ''u Zapadnom Sremu, Istočnoj Slavoniji i Baranji za samostalnu uspešnu odbranu i nanošenje hrvatskoj vojsci neprihvatljivih gubitaka'', a na 7. mjestu se predlaže ''reorganizovati Srpsku vojsku Krajine i težišno je pripremiti i angažovati za gerilsko delovanje na izgubljenim prostorima RSK''. Slobodan Milošević, kao osoba s uvjerljivo najviše autoriteta, odmah nakon tog izlaganja u cijelosti pristaje uz netom iznijeta mišljenja i prijedloge prezentirane po generalu B. Kovačeviću. [[Zoran Lilić]], tadašnji predsjednik SR Jugoslavije, konstatira na kraju sjednice da Vrhovni savjet odbrane prihvaća prijedloge iznijete po generalu Blagoju Kovačeviću ''ispred Kolegijuma Generalštaba''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |title=Stenografske bilješke s 41. proširene sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, održanog 14. kolovoza 1995. god., str. 15 i dalje |language=srpski |accessdate=2019-09-04 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306205802/http://www.sense-agency.com/upload/documents/stenografic_records/BHS/41._Sednica_VSO_14.8.1995.pdf |url-status=dead }}</ref> == Odlazak Srba iz područja bivše RSK == Rukovodstvo RSK je odlučno i dosljedno vodilo politiku koja je isključivala bilo kakvu mogućnost da hrvatski Srbi žive kao dio Hrvatske. Njihov glavni vođa [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]] je već 1991. godine poručio: ''S obzirom na naše opredeljenje i odlučnost za obranu Krajine koji su apsolutni, uvjeravam vas da ćemo mi u Krajini prije izginuti ili se iseliti iz Krajine u Evropu nego što ćemo pristati na bilo kakav život u bilo kojoj državi Hrvatskoj.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=75827 |title=Kraj srpske paradržavne vlasti u Hrvatskoj kroz tjedni jugoslavenski tisak |author=Ana Holjevac Tuković |year=2009 |publisher=RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad, Zagreb, Vol. 41 |accessdate=2019-07-15}}</ref> Za slučaj da hrvatske snage ovladaju područjem ''Krajine'', planirano je potpuno iseljavanje stanovništva, uz nadu da bi to moglo naštetiti ugledu Hrvatske države, rukovodstva, vojske, da se Hrvate oboji kao okrutne i netolerantne. Isto tako je organiziranjem masovnog iseljavanja stanovništva rukovodstvo RSK htjelo zadržati svoj legitimitet kroz kasnije stvaranje vlade u progonstvu.<ref>http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/ovo-je-vlada-republike-srpske-krajine-u-progonstvu-uskoro-ce-rusija-ojacati-a-onda-ce-putin-urazumiti-hrvate-i-pomoci-nam-da-vratimo-u-sao-krajinu/5195447/ OVO JE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U PROGONSTVU 'Uskoro će Rusija ojačati, a onda će Putin urazumiti Hrvate i pomoći nam da vratimo u SAO Krajinu', pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Evakuacija civilnog stanovništva bila je detaljno planirana, dobro organizirana i uvježbavana u razdoblju prije Operacije Oluja, uz važnu ulogu Civilne zaštite RSK. Svaki lokalni ogranak civilne zaštite imao je svoj plan za evakuaciju. Dne 29. srpnja 1995. godine Štab Civilne zašite RSK izdao je naredbu za aktiviranje svih regionalnih Štabove Civilne zaštite. Dne 2. kolovoza 1995. Duško Babić izdao je naredbu Civilnoj zaštiti RSK da se izvrše pripreme za evakuaciju naroda iz RSK tako da se prvo evakuira arhivska građa, matične knjige, pokretna dobra, umjetnička djela i slično.<ref>str. 801 http://www.icty.org/x/cases/gotovina/tjug/bcs/110415bcs_judgement_p2.pdf, pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> Dva dana poslije masovna evakuacija je započela sukladno Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. Na području oslobođenom Operacijom Oluja ostao je tek mali broj od 168 tisuća etničkih Srba koji su na tom području živjeli prije početka rata 1991. godine. Znatan dio se poslije ipak vratio, i živi manje-više kao i svi drugi građani RH.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/273789/Default.aspx "Stanovnici Gračaca: Dvojezične ploče? Ne, hvala, dajte posao ljudima!"], Predrag Opačić za "Slobodnu Dalmaciju", 05. veljače 2015</ref> Po podatku koji se nalazi na službenoj stranici MKSJ-a,<ref name=dokMKSJ>[http://www.un.org/icty/indictment/english/mil-ii011008e.htm dokument] ICTY (un.org)</ref> etnički raspored uoči rata je bio sljedeći: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|168 437}} (67 %) |align="right"|{{n|14 161}} (60 %) |align="right"|{{n|61 492}} (32 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|70 708}} (28 %) |align="right"|6864 (29 %) |align="right"|{{n|90 454}} (47 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 101}} (5 %) |align="right"|2577 (11 %) |align="right"|{{n|40 217}} (21 %) |- |colspan="4"|<small>(Izvor: MKSJ<ref name=dokMKSJ/>)</small> |} Prema ovim je podatcima 1991. u četiri UNPA sektora živjelo {{n|168 026}} Hrvata, {{n|244 090}} Srba i {{n|55 895}} [[hrvatsko državljanstvo|hrvatskih državljana]] drugih etničkih pripadnosti. Ovi se podatci razlikuju od brojki koje su objavljene u službenim hrvatskim glasilima–a koje su u pogledu UNPA sektora Zapad obuhvaćala i područje [[Pakrac]]a i [[Daruvar]]a na kojem su se nalazile snage UN-a, ali koje je bilo pod kontrolom hrvatskih civilnih vlasti koje iznose: {|style="center" class="wikitable" |- | ! UNPA zone Sjever i Jug ! UNPA sektor Zapad ! UNPA sektor Istok |- !Srbi |align="right"|{{n|169 906}} (67 %) |align="right"|{{n|35 206}} (35 %) |align="right"|{{n|57 208}} (30 %) |- !Hrvati |align="right"|{{n|69 646}} (28 %) |align="right"|{{n|43 063}} (43 %) |align="right"|{{n|92 398}} (49 %) |- !ostali |align="right"|{{n|13 183}} (6 %) |align="right"|{{n|21 183}} (21 %) |align="right"|{{n|35 578}} (21 %) |} Po hrvatskim je podatcima na području sva četiri UNPA sektora prije rata živjelo {{n|205 107}} Hrvata, {{n|258 320}} Srba i {{n|72 944}} hrvatska državljana drugih nacionalnosti. Uzmu li se u obzir svi mogući elementi demografskih promjena kod srpskoga pučanstva: iseljavanje iz UNPA sektora, useljavanje iz krajeva RH pod legitimnom vlašću, useljavanje iz Srbije i BiH (nelegalno, zbog drugog državljanstva), broj popisanih srpskih izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori u prvoj polovici 1990-ih, broj popisanih iseljenika u zapadnoj Europi – potpuno je nemoguće da je broj stanovnika RSK bio takav kakvim su ga prikazivali provizorni «krajinski» popisi, a koji govore o preko {{n|400 000}} stanovnika RSK (katkad i preko {{n|450 000}}), mahom Srba. Službena srbijanska politika do danas (2016.) smatra da odlazak etničkih Srba s teritorija bivše srpske paradržave–općenito se ponavlja broj od 200.000 Srba, koji je preko 30 tisuća veći od populacije Srba na tom teritoriju prema popisu stanovništva provedenom neposredno prije početka rata 1991.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 (v. podatke za „SAO Krajina”, 67 % stanovništva koji nisu popisani kao „Hrvati” i „drugi”)</ref> a koja je populacija tijekom ratnih godina smanjivana zbog ratnih gubitaka, znatnog dezerterstva i drugog iseljavanja (vrijedi napomenuti da se oko 10 000 Srba nije priključilo evakuaciji, nego je ostalo na području zahvaćenom akcijom ''Oluja''<ref>Hrvoje Prnjak, [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/283300/dr-ante-nazor-u-ratu-je-ubijeno-dva-puta-vise-hrvata-nego-srba "Dr. Ante Nazor: U ratu je ubijeno dva puta više Hrvata nego Srba"], "Slobodna Dalmacija", 17. kolovoza 2015. </ref>)–predstavlja genocid nad Srbima, za koje je odgovorna Republika Hrvatska: takav prikaz Operacije Oluje nastoji se prezentirati međunarodnoj javnosti.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Nikolic-Zverska-akcija-s-elementima-genocida.lt.html "Nikolić: Zverska akcija s elementima genocida"] (prezentacija izjava predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića povodom obljetnice Operacije Oluja 2015. god.), "Politika", 5. kolovoza 2015. god.</ref> Makar postoji nesigurnost o broju Srba koji su izbjegli iz Hrvatske, registriran je povratak njih 133 tisuće (tu je uključeno područje Zapadne Slavonije i neka druga područja koja nisu bila obuhvaćena ''Olujom''), u godinama koje su uslijedile.<ref>[http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 "Hrvatska: Nakon 'Oluje' izbjeglo više od 250.000 Srba, 133.000 se vratilo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826105143/http://www.rtvusk.ba/vijest/hrvatska-nakon-oluje-izbjeglo-vise-od-250000-srba-133000-se-vratilo/781 |date=26. kolovoza 2016. }}, Radio-televizija USK, 31. srpnja 2015. (Izvješće s prezentacije koju su održale nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće)</ref> Valja opaziti da su u tzv. Egzodusu preko Save kod Davora vlasti srpske paradržave u BiH u kolovozu i rujnu 1995. godine bile protjerale oko {{n|25 000}} civila s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (granična policija RH je kod [[Davor]]a evidentirala njih {{n|20 836}}, smatra se da je još oko 4000 njih prešlo granicu kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/davor-humani-centar-svijeta/ |title="Davor - humani centar svijeta" |author=IKA |date=2004-04-26 |accessdate=2019-08-28}}</ref>), s očitom namjerom da u njihove kuće i imanja nasele etničke Srbe koji su onamo upravo izbjegli tijekom ''Oluje''. U poraću će mnogi od tih Hrvata iz BiH prodati svoju imovinu u zavičaju i kupovati kuće u Hrvatskoj, a mnogi od Srba radi čijega se naseljavanja u Republiku Srpsku te civile 1995. godine protjerivalo preko Save, također će prodavati svoju imovinu u Hrvatskoj da bi nastavili život u BiH. Hrvatski povjesničar [[Nikica Barić]] u svojem znanstvenom radu iz 2004. godine upozorava da je srpsko stanovništvo u RSK bilo u velikoj mjeri odlučno da ode u izbjeglištvo ako bi RSK pala, te da je među njima bilo općerašireno stajalište da ne vrijedi živjeti pod hrvatskom vlašću. Stav koji je među tim pučanstvom bio raširen, kojega su promovirali lokalni političari i kojega je širio tisak, može se sažeti parolom: ''„Nikad više zajedno s Hrvatima”''. Srpski političari su čak širili stav da su etnički Srbi koji su ostali živjeti na područjima RH pod kontrolom vlasti u Zagrebu – ''Srbi fašisti'', „izdajice srpstva”. Zbog iznimno teške gospodarske situacije, istovremeno, kod Srba u RSK je vladala sveopća apatija i općerašireno razmišljanje da se ode i normalnu egzistenciju ostvari negdje drugdje. U takvom stanju, stanovništvo se spremno uključilo u evakuaciju na koju su vlasti RSK organizirano pokretale čitava naselja. Slična spremnost etničkih Srba na odlazak s teritorija koji nije pod srpskom vlašću (i gdje se među Srbima širila analogna politička propaganda) viđena je–posve izvan ratnih operacija–u odluci približno 100 000 etničkih Srba da krajem iste 1995. godine napuste dijelove Sarajeva koji su prema [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]] pripali [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].<ref>Barić, Nikica. 2004. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=1466 Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba] ''Časopis za suvremenu povijest'',&nbsp;sv. 36, br. 2, srpanj 2004.</ref> == Povratak prognanih Hrvata na područja bivše tzv. RSK == S obzirom na to da je tzv. RSK bilo od Hrvata i drugih građana Hrvatske etnički očišćena, oko {{n|255 000}} Hrvata iz okupiranih područja i duž crte razdvajanja čekali su povratak u svoja mjesta boravka. Brojna naseljena mjesta s obje strane linije bojišta razoreno je, uglavnom djelovanjem srpskih snaga.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201033450/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/IZBJEGLICE%20IZ%20BIH%20U%20HRVATSKOJ/A-Dokumentacija/430.pdf|date=1. prosinca 2017.}}, Prognanici i izbjeglice u Hrvatskoj)</ref> Prema podacima iz svibnja 1995. godine uoči povratka prognanika i izbjeglica, na tada slobodnim područjima Hrvatske na skrbi je bilo 210.592 prognanika: s područja oslobođenih [[Operacija Bljesak|''Bljesak'']] i ''Olujom'' {{n|126 909}}, a iz [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]] {{n|83 683}} osoba.<ref>[http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030223039/http://zakon.poslovna.hr/public/izvjesce-vlade-republike-hrvatske-o-dosadasnjem-tijekupovratka-i-zbrinjavanju-prognanika,-izbjeglica-i-raseljenih-osoba/16265/zakoni.aspx|date=30. listopada 2016.}}, IZVJEŠĆE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DOSADAŠNJEM TIJEKU POVRATKA I ZBRINJAVANJU PROGNANIKA, IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA</ref> == Reakcija međunarodne zajednice == Međunarodna zajednica nije pohvalama dočekala ''Oluju'', ali je u principu nije osudila, te je s olakšanjem moglo konstatirati da je velika operacija provedena brzo i bez osobito velikih žrtava i razaranja. U Rezoluciji 1009. od 10. kolovoza 1995. god je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] osudilo jedino granatiranje civilnih ciljeva i one aktivnosti hrvatskih snaga gdje su na nekim mjestima pogođene same mirovne snage UN na terenu (poginuli su jedan danski i dva češka vojnika), ali ne i samu akciju. Vijeće sigurnosti je u rezoluciji postavilo Republici Hrvatskoj samo tri zahtjeva–da hrvatske snage prekinu daljnje vojne akcije (u Vijeću sigurnosti su, očito, znali da su operaciju hrvatske snage već okončale); da surađuju s vojnim i civilnim osobljem UN-a na tom području; te da poštuju ljudska prava lokalnog srpskog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?docid=3b00f15e3c |title=Security Council resolution 1009 (1995) [Croatia] |date=1995-08-10 |language=engleski |publisher=Refworld |accessdate=2019-08-28}}</ref> == Sudski postupci == 2001. godine je na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu podignuta optužnica protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], koji da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli Operaciju Oluja s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Nakon što je prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret.<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja se pokazala potpuna nevjerodostojnost popisa ubijenih civila kojega je nakon Operacije Oluja bio sačinio [[Hrvatski helsinški odbor]]. U Izvještaju ''Vojna operacija Oluja i poslije'' (urednik [[Žarko Puhovski]]) nabraja se 410 navodno ubijenih civila u bivšem ''sektoru Jug'',<ref name="#1"/> te 267 u bivšem ''sektoru Sjever'',<ref name="#2"/> dakle sveukupno 677 civila. Način rada HHO-a i taj izvještaj kao njegov ishod označen je tijekom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nepouzdanim, jer su u postupku pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] dokazani brojni propusti poput pribrajanja poginulih pripadnika vojnih postrojbi među civilne žrtve, prikazivanja osoba umrlih prirodnom smrću kao ubijenih, dvostrukim popisivanjem istih događaja i dr.<ref>[//www.jutarnji.hr/hrvatski-helsinski-odbor--ne--hvala--/964093/ "Haag otkrio: Hrvatski helsinški odbor nije govorio istinu o Oluji"], dr. sc. Neven Sesardić za "Jutarnji list", 07. kolovoza 2011.</ref> [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] iskazuje da prema svojim službenim evidencijama raspolaže podatkom o 214 osoba ubijenih u zločinima počinjenima tijekom i nakon operacije ''Oluja''.<ref>[//www.dorh.hr/PodaciOPrijavama2 "Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije 'Oluja'"], Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, posjećeno 31. kolovoza 2015.</ref> Tijekom suđenja koje je završilo oslobađajućim presudama, Ante Gotovina je u pritvoru Haaškog suda proveo 7 godina, Mladen Markač 5 i pol,<ref>[http://www.24sata.hr/news/naknade-gotovina-bi-mogao-dobiti-10-a-markac-7-mil-kuna-291296 "Naknade: Gotovina bi mogao dobiti 10, a Markač 7 mil. kuna]", Mak Jovanović za "24 sata", 28. studenog 2012.</ref> a Ivan Čermak 4 godine.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ "Haag mu ne da odštetu: Da su Čermaku sudili kod nas, dobio bi milijun kuna, ovako ni lipe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110731131956/http://www.jutarnji.hr/ivan-cermak--da-su-mu-sudili-kod-nas--dobio-bi-milijun-kuna--ovako-ni-lipe/939490/ |date=31. srpnja 2011. }}, Kristina Turčin za "Jutarnji list", 17. travnja 2011.</ref> [[Srbija|Republika Srbija]] je 2010. godine tužila Republiku Hrvatsku [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu pravde]] u Haagu zbog zločina genocida koja je navodno Hrvatska na svojoj teritoriju počinila protiv etničkih Srba u Domovinskom ratu 1991. – 1995.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/srbija-medjunarodnom-sudu-pravde-predala-protutuzbu-protiv-hrvatske/468400.aspx "Srbija Međunarodnom sudu pravde predala protutužbu protiv Hrvatske"], "Index.hr", 4. siječnja 2010.</ref> U presudi od 3. veljače 2015. godine, taj sud je odbio navode Srbije–gdje se osobito Operacija Oluja označuje kao genocidna–kao neutemeljene.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 "Judgment of 3 February 2015"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924082459/http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=3&k=73&case=118&code=cry&p3=90 |date=24. rujna 2015. }} (engleski), v. osobito str. 53-54 i 122-142, stranice spisa kod Međunarodnog suda Pravde, posjećeno 8. kolovoza 2015.</ref> == Izjave o Operaciji Oluja == Nakon završetka vojnih operacije Oluja i vojnih operacija [[Operacija Maestral|Maestral]] i [[Operacija Južni potez|Južni potez]] američka obavještajna služba [[CIA]] je u službenom izvještaju „Balkanska bojišta” (eng. ''Balkan Battlegrounds'') dala svoju ocjenu Hrvatske vojske: ''Hrvatska vojska se još jednom dokazala kao najbolja vojna organizacija na Balkanu. Snage HV-a su: odlično planiranje na razini stožera, djelovanje profesionalnih udarnih brigada te sposobnost davanja potpore elitnim pješačkim postrojbama jakom topničkom vatrom i zračnom podrškom. HV je razvio istinsko združeno djelovanje u kojem su odabrane pješačke postrojbe poduprte oklopom i topništvom mogle probiti jaku obranu te brzo iskoristiti svoj proboj do konačnog cilja. Te osobine su učinile da je HV gotovo nemoguće zaustaviti.''<ref name="Balkan Battlegrounds Vol 1">[https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html Balkan Battlegrounds Vol 1: str. 392 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406091304/https://www.documentcloud.org/documents/2504738-balkan-battlegrounds-vol-1.html |date=6. travnja 2019. }}, https://www.documentcloud.org 24. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2019.</ref> Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u [[Knin]]u za vrijeme Oluje procjenjuje da je ''„Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema [[NATO]] standardima”''.<ref name="Dunigan"/> Prilikom posjete ministra obrane [[Damir Krstičević|Damira Krstičevića]] [[Pentagon (zgrada)|Pentagonu]] [[2017.]] godine američki ministar obrane i bivši general [[Mornarički zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] [[James Mattis]] je izjavio povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: ''„Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”'', rekao je Mattis Krstičeviću koji je tijekom Oluje bio zapovjednik [[4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"|4. gardijske brigade]].<ref name="Američki ministar obrane"/> == Na filmu == *[[Godina Oluje]] *[[Oluja nad olujama]] *[[Tzv. Krajina uoči Oluje]] *[[Sinovi oluja]] == Povezani članci == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Plan Z-4]] == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} * [[Davor Marijan]], [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf ''Oluja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf |date=31. prosinca 2014. }}, [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]], Zagreb, 2007., {{ISBN|9789537439088}}, www.centardomovinskograta.hr * [http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf ''Oluja 95''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821172651/http://37.187.107.239/wp-content/uploads/2015/05/Oluja-deplijan.pdf |date=21. kolovoza 2016. }}, vodič stalnog postava ''Oluja 95'', [[Kninski muzej]], Knin, 2015., www.kninski muzej.hr * [[Ante Nazor]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227512 ''Presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu 3. veljače 2015. i povijesne činjenice''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * [[Mihovil Bogoslav Matković]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175242 ''Brijunski transkript–Jezik, semantičke i socio-semantičke odrednice, metaforika sintagma i pojmova – povijesni kontekst''], [[Nova prisutnost]]: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol.XII No.1, ožujak 2014., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Andrijana Perković Paloš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=227502 ''Operacija „Oluja” u radovima američkih i britanskih autora''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.47 No.3, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Ivan Radoš, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100816 ''Operacija “Oluja” i srbijanski dnevni tisak (Večernje novosti i Politika)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], Vol.43 No.1, svibanj 2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Josipa Pleša, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=233092 ''Oluja–bitka svih bitaka''], Essehist: časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, No.7, prosinac 2015., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr * Anton Nazor, Andrijana Perković Paloš, "[http://st-open.unist.hr/index.php/st-open/article/view/90 Analysis of the reasons for the departure of a part of the Serb minority from Croatia during Operation Storm in August 1995"], ST-Open Vol 3., 2022 == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Hrvatska: pravo, dužnost i nužnost |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Poruka Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ Oluja 95] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821175706/http://37.187.107.239/index.php/muzeoloska-koncepcija-postava/ |date=21. kolovoza 2016. }}, Muzej Oluje, stalni postav Kninskoga muzeja * [http://daniponosa.hrt.hr/ Dani ponosa], portal [[HRT|HRT-a]] o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] * [http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ Portal Domovinski rat o vojnoj operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006050514/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1871/1546/ |date=6. listopada 2008. }} * [http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm Detaljan opis Oluje vojnog povjesničara Davora Marijana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825224824/http://www.hrz.hr/aktualno/oluja.htm |date=25. kolovoza 2010. }} * [http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html Kronologija Domovinskog rata sociologa i analitičara Ozrena Žuneca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html |date=29. ožujka 2009. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html |date=28. kolovoza 2006. }} * [http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ Kako smo promijenili tijek rata: U zadnji trenutak smo spasili Bihać i time spriječili novu Srebrenicu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806002601/http://www.jutarnji.hr/general-cosic--kako-smo-promijenili-tijek-rata-u-zadnji-trenutak-smo-spasili-bihac-i-sprijecili-novu-srebrenicu/1393742/ |date=6. kolovoza 2015. }}, general Krešimir Ćosić, ''Jutarnji list'', 4. kolovoza 2015. * [http://public.carnet.hr/svjedoci/news/dossier/home.html Dossier Oluja, vojni komentar geostratega Frana Višnara] * [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{eng oznaka}} [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204154725/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=332&Itemid=140 |date=4. prosinca 2007. }} An invited report about the Operation Storm, prepared by Hrvoje Kačić in 2005, and presented in Dubrovnik, Karlovac and Zagreb * [http://public.carnet.hr/mvp_news/hna/Kolovoz95/index.html Vijesti HINA-e iz kolovoza 1995.] *[https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview Bljesak i Oluja – Hrvatske vojne akcije u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304162135/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1673/preview |date=4. ožujka 2021. }} (diplomski rad, 42 stranice), Zvonimir Zvonar (mentor Ivan Balta), Sveučilište J.J. Strossmayera, 2012. {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Operacija Oluja]] cl0w3fzccva509dakydpjjsdlx7dqow 0 11452 7570912 7480341 2026-08-06T13:27:50Z JayCubby 327428 ([[c:GR|GR]]) [[File:Grundlovgivende rigsforsamling - Constantin Hansen.jpg]] → [[File:Grundlovgivende rigsforsamling - Constantin Hansen full.jpg]] better 7570912 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2022.}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime=Danska |izvorno_ime=Danmark |ime_genitiv=Danske |eng_ime=Denmark |zastava=Flag of Denmark.svg |grb=National coat of arms of Denmark.svg |lokacija=EU-Denmark.svg |službeni_jezik=[[Danski jezik|danski]] '''¹⁾''' |glavni_grad=[[Kopenhagen]] |predstavnik_države_množina=Kraljevi |predstavnik_države=Kralj |predstavnik_države_osoba=[[Fridrik X. Danski|Fridrik X.]] |predsjednik_vlade_osoba=[[Mette Frederiksen]] |površina_poredak=130 |površina=42 933 |vode=1,6 |stanovništvo_poredak=114 |stanovništvo={{porast}} 5 913 538<ref>{{cite web |title=Population and population projections |url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning |publisher=Statistics Denmark |access-date=11 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181030090527/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/befolkning-og-valg/befolkning-og-befolkningsfremskrivning |archive-date=30 October 2018 |url-status=dead}}</ref><ref group="N">Kraljevina Danska ima ukupno 5 958 380 stanovnika.</ref> |godina_popisa=2022. |gustoća_stanovništva=137,73 |valuta=[[danska kruna]] |BDP_PKM_godina=2022. |BDP_PKM=406,011 milijardi $ |BDP_PKM_rang=53. |BDP_PKM_per_capita=69 273 $ |BDP_PKM_per_capita_rang=11. |neovisnost=[[980.]] |stoti_dio_valute=100 ørea |vremenska_zona=+1 |himna=[[Der er et yndigt land]]<br /><center>[[Datoteka:United States Navy Band - Der er et yndigt land.ogg]]</center> |internetski_nastavak=.dk |pozivni_broj=+45 |komentar='''¹⁾''' [[Njemački jezik|Njemački]] je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj. |moto=Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke ([[danski|dan.]] Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske) }} '''Danska''' ([[Danski jezik|dan.]] ''Danmark'') je zemlja u [[Sjeverna Europa|sjevernoj Europi]]. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu [[Kraljevina Danska]],<ref group="N">dan.:''Kongeriget Danmark''</ref> koja još obuhvaća autonomne teritorije [[Farski otoci|Farskih Otoka]] i [[Grenland]]a u sjevernome [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].<ref name="territory2">{{Citiranje weba|last=Benedikter|first=Thomas|date=19 June 2006|title=The working autonomies in Europe|url=http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|archive-date=9. ožujka 2008.|access-date=8 June 2012|publisher=[[Society for Threatened Peoples]]|quote=Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFBenedikter2006"><span class="cx-segment" data-segmentid="2483">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2484">[[Društvo za ugrožene narode|Society for Threatened Peoples]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2486">Archived from [http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html the original] on 9 March 2008<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2487"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">8 June</span> 2012</span>. </span><q><span class="cx-segment" data-segmentid="2488">Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories</span></q></cite></ref> Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od [[Skandinavija|skandinavskih]] zemalja, leži jugozapadno od [[Švedska|Švedske]], južno od [[Norveška|Norveške]]<ref group="N">Otok [[Bornholm]] je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru.</ref> i sjeverno od [[Njemačka|Njemačke]]. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933&nbsp;km²<ref name="area2">{{Citiranje weba|title=Area|url=https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414212058/https://www.dst.dk/en/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/areal/areal|archive-date=14 April 2019|publisher=Statistics Denmark}}</ref> i čini je poluotok [[Jylland|Jutland]] te otočje od [[Popis otoka Danske|443 imenovana otoka]]<ref>{{Citiranje weba|title=Denmark in numbers 2010|url=http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/14847/dkital.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130418081728/http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/14847/dkital.pdf|archive-date=18 April 2013|access-date=2 May 2013|publisher=Statistics Denmark}}</ref> od kojih su najveći [[Zeland|Zealand]], [[Fyn|Funen]] i [[Vendsyssel-Thy|Sjeverni jutlandski otok]]. Geografiju Danske karakterizira ravna [[Obradivo tlo|obradiva zemlja]], pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija [[Umjereni pojas|umjerena klima.]] Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u [[Glavni grad|glavnome]] i najvećem gradu [[Kopenhagen]]u.<ref name="pop13">{{Citiranje weba|title=Population at the first day of the quarter by municipality, sex, age, marital status, ancestry, country of origin and citizenship|url=http://www.statbank.dk/FOLK1c|access-date=2 October 2020|publisher=[[Statistics Denmark]]|quote=January 2020}}</ref> Europska Danska ima [[Hegemonija|hegemonistički]] utjecaj u [[Kraljevina Danska|Danskoj Kraljevini]], kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim Otocima 1948. i na [[Grenland]]u 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio [[Grenlandski referendum o samoupravi 2008.|dodatnu autonomiju]] 2009. godine. [[Povijest Danske|Ujedinjeno Kraljevstvo Danske]] pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za [[Dominium maris baltici|kontrolu nad Baltičkim morem]].{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je [[Kalmarska unija|Kalmarsku Uniju]] koja je trajala do [[Švedski rat za oslobođenje|švedskoga otcjepljenja]] 1523. godine. Preostala Kraljevina [[Danska-Norveška]] vodila je [[Sjeverni ratovi|niz ratova]] u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim [[Cesija|teritorijalnim ustupcima]] [[Švedsko Carstvo|Švedskome Carstvu]]. Nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim Otocima, Grenlandom i [[Island]]om. Na valu [[Povijest Danske|nacionalističkih pokreta]] 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani [[Prvi šlezviški rat|Prvi Schleswiški rat]] 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama [[Schleswig-Holstein|Schleswigu, Holsteinu]] i [[Vojvodstvo Lauenburg (okrug)|Lauenburgu]], da bi u [[Drugi šlezviški rat|Drugome Schleswiškom ratu]] 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni [[Pruska|Pruskoj]]. U istome je razdoblju [[5. lipnja]] [[1849.]] izglasan [[Ustav Danske]] čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana [[apsolutna monarhija]] na snazi od [[1660.]] godine. Danska je bila značajan izvoznik [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je [[Kanslergadeski sporazum|društvene reforme i reformu tržišta rada]] koje su činile osnovu sadašnjega [[Švedski model|modela]] [[Skrbnička država|države blagostanja]] i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata,]] ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] [[Treći Reich]] u travnju 1940. izvršio je [[Njemačka invazija Danske|invaziju na Dansku]]. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a [[Island]] je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je zajedno s Grenlandom, ali ne i [[Farski otoci|Farskim Otocima]], postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u [[Europska unija|Europsku uniju]], ali je u pregovorima izborila [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|određena izuzeća]] kao što je zadržavanje vlastite valute [[Danska kruna|krune]]. Danska je [[Razvijene zemlje|visoko razvijena zemlja]] s visokim [[Životni standard|životnim standardom]], zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima [[Indeks obrazovanja|obrazovanja]], [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]], [[Građanska i politička prava|građanskih sloboda]], [[Indeks demokracije|demokratskoga upravljanja]] i jednakosti [[LGBT]] osoba.<ref>{{Citiranje novina|last=Melnick|first=Meredith|date=22 October 2013|title=Denmark Is Considered The Happiest Country. You'll Never Guess Why.|work=The Huffington Post|url=https://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/denmark-happiest-country_n_4070761.html|url-status=live|access-date=23 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023134428/http://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/denmark-happiest-country_n_4070761.html|archive-date=23 October 2013}}</ref><ref>[http://www.legatum.com/article/Legatum-Prosperity-Index-Global-prosperity-rising-while-US-and-UK-economies-decline 2013 Legatum Prosperity Index™: Global prosperity rising while US and UK economies decline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140806123613/http://www.legatum.com/article/Legatum-Prosperity-Index-Global-prosperity-rising-while-US-and-UK-economies-decline |date=6. kolovoza 2014. }}.</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Denmark Country Profile: Human Development Indicators|url=http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/DNK.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130328232058/http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/DNK.html|archive-date=28 March 2013|access-date=19 April 2013|publisher=United Nations Development Programme}}</ref> Danska je članica utemeljiteljica [[NATO|NATO-a]], [[Nordijsko vijeće|Nordijskoga vijeća]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]] i [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], također je dio [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]]. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je [[danski jezik]] djelomično razumljiv i govornicima [[Norveški jezik|norveškoga]] i [[Švedski jezik|švedskoga]] jezika. == Etimologija == Etimologija imena Danska i pojava Danske kao jedinstvene kraljevine predmet su stalnih znanstvenih rasprava.<ref>Kristian Andersen Nyrup, Middelalderstudier [http://www.nyrups.dk/Historie/MiddelalderIndex.htm Bog IX. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109141345/http://www.nyrups.dk/Historie/MiddelalderIndex.htm |date=9. siječnja 2010. }}</ref><ref>''Indvandrerne i Danmarks historie'', Bent Østergaard, Syddansk Universitetsforlag 2007, {{ISBN|978-87-7674-204-1}}, pp. 19–24</ref> Ovo je prvenstveno usredotočeno na prefiks ''Dan'' i na to odnosi li se na [[Danci (germansko pleme)|Dance]] ili povijesnu osobu [[Dan (kralj)|Dan]] i točno značenje završetka - ''mark''. Većina etimoloških rječnika i priručnika izvodi ''Dan'' iz riječi koja znači 'ravna zemlja',<ref name="et1">[[Jan de Vries (philologist)|J. de Vries]], ''Altnordisches etymologisches Wörterbuch'', 1962, 73; [[:da:Niels Åge Nielsen|N. Å.]]</ref> povezana s njemačkim ''Tenne'' 'gumno', engleski ''den'' 'spilja'.<ref name="et1" /> Vjeruje se da izraz ''mark'' znači '[[šuma]] ili [[Granica|granično]] područje' (vidi [[Marka (teritorij)|marka]]), s vjerojatnim referencama na granične šume u južnom [[Vojvodstvo Schleswig|Schleswigu]].<ref>Navneforskning, Københavns Universitet{{Citiranje weba|title=Udvalgte stednavnes betydning|url=http://navneforskning.ku.dk/stednavne.doc/betydninger.doc|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060716144406/http://navneforskning.ku.dk/stednavne.doc/betydninger.doc|archive-date=16 July 2006|access-date=27 January 2008}}</ref> Prvi zabilježeni spomen riječi ''Danmark'' u samoj Danskoj nalazi se na dva [[Kamen Jelling|kamena Jelling]], [[Runski kamen|runska kamena]] za koje se vjeruje da ih je postavio [[Gorm Stari]] (oko [[955.]]) i [[Harald Modrozubi]] (oko [[965.]]). Veći od dva kamena popularno se navodi kao ''krsni list'' ([[Danski jezik|dan.]]: ''dåbsattest'') Danske.<ref>{{Citiranje knjige|last=O'Donoghue|first=Heather|url=https://books.google.com/books?id=lY-g2MTFh9gC&pg=PT27|title=Old Norse-Icelandic Literature: A Short Introduction|publisher=John Wiley & Sons|year=2008|isbn=978-0-470-77683-4|page=27|access-date=21 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412172508/https://books.google.com/books?id=lY-g2MTFh9gC&pg=PT27|archive-date=12 April 2016|url-status=live}}</ref> Premda se na oba kamena nalazi riječ ''Danska'', na velikome kamenu se riječ pojavljuje u [[akuzativ]]u ''tanmaurk'' ({{IPA|[danmɒrk]}}) , na malome u [[genitiv]]u ''tanmarkar'' (izgovara se {{IPA|[danmarkaɽ]}}), dok se oblik [[dativ]]a ''tąnmarku'' (izgovara se {{IPA|[danmarkʊ]}}) nalazi na sličnome kamenu Skivum. Stanovnici Danske ondje se zovu ''tani'' ({{IPA|[danɪ]}}). == Povijest == === Prapovijest === [[Datoteka:Solvognen-00100.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e1/Solvognen-00100.jpg/220px-Solvognen-00100.jpg|lijevo|mini|Pozlaćena strana [[Sunčeva kola iz Trundholma|Sunčeve kočije iz Trundholma]] koja datira iz nordijskoga brončanog doba.]] Najraniji arheološki nalazi u Danskoj datiraju iz [[Interglacijalno razdoblje Riss-Würm|interglacijalnoga razdoblja Riss-Würm]] od 130 000 do 110 000 g. pr. Kr.<ref>Michaelsen (2002), p. 19.</ref> Danska je masovnije naseljena pred oko 12 500 godina prije Krista, a poljoprivreda je prisutna od 3900. g. pr. Kr.<ref name="foreign ministry2">{{Citiranje weba|last=Nielsen|first=Poul Otto|date=May 2003|title=Denmark: History, Prehistory|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20051122020555/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-1.asp|archive-date=22 November 2005|access-date=1 May 2006|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> [[Nordijsko brončano doba]] (1800. – 600. pr. Kr.) u Danskoj obilježeno je [[Tumul|grobnim humcima]] koji su ostavili obilje nalaza, poput glazbenoga instrumenta [[lur]]a i [[Sunčeva kola iz Trundholma|Sunčeve kočije iz Trundholma]]. Tijekom [[Predrimsko željezno doba|predrimskoga željeznog doba]] (500. pr. Kr&nbsp;– 1.), domorodačke skupine počele su migrirati na jug, a prva plemena [[Danci (germansko pleme)|Danaca]] došla su u zemlju između predrimskoga i [[germansko željezno doba|germanskoga željeznog doba]]<ref>Busck and Poulsen (ed.) (2002), p. 20.</ref> i u [[rimsko željezno doba|rimskome željeznom dobu]] (1. – 400.).<ref name="foreign ministry2"/> [[Rimska provincija|Rimske provincije]] održavale su trgovačke putove i odnose s domorodačkim plemenima u Danskoj, a [[Rimski carski novac|rimski novčići]] pronađeni su u Danskoj. Dokazi o snažnome [[Keltske nacije|keltskom]] kulturnom utjecaju datiraju iz ovoga razdoblja u Danskoj i većem dijelu Sjeverozapadne Europe i ogledaju se, između ostaloga, u pronalasku [[Kotao iz Gundestrupa|kotla iz Gundestrupa]]. Plemenski Danci doselili su se s istočnih [[Popis otoka Danske|danskih otoka]] ([[Zeland]]) i [[Skåne|Scanije]] i govorili su ranim oblikom [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskoga]]. Povjesničari vjeruju da su prije njihova dolaska većinu [[Jylland|Jutlanda]] i najbližih otoka naselila plemena [[Juti (Germani)|Juta]]. Juti su na kraju migrirali u [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]], neki kao plaćenici [[Britonski jezici|britonskoga]] kralja [[Vortigern]]a i osvojili su jugoistočne teritorije [[Kent (grofovija)|Kenta]], [[Wight (otok)|otok Wight]] i druga područja gdje su se nastanili. Kasnije su ih asimilirala ili [[Etničko čišćenje|etnički očistila]] osvajačka plemena [[Angli|Angla]] i [[Sasi|Sasa]]. Preostalo stanovništvo [[Juti (Germani)|Juta]] u Jutlandu asimiliralo se s doseljenim [[Danci (germansko pleme)|Dancima]]. Vjeruje se da je kratka bilješka povjesničara [[Jordan (povjesničar)|Jordanesa]] o ''Danima'' u ''[[Getica|Getici]]'' rani spomen germanskoga plemena Danaca, jedne od [[Etnička skupina|etničkih skupina]] od kojih potječu današnji [[Danci]].<ref>{{Citiranje weba|last=Jordanes|date=22 April 1997|others=[[Charles C. Mierow]] (trans.)|title=The Origin and Deeds of the Goths, chapter III|url=http://www.acs.ucalgary.ca/~vandersp/Courses/texts/jordgeti.html#III|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20060424044148/http://www.acs.ucalgary.ca/~vandersp/Courses/texts/jordgeti.html#III|archive-date=24 April 2006|access-date=1 May 2006}}</ref><ref>Busck and Poulsen (ed.) (2002), p. 19.</ref> Obrambene strukture [[Danevirke]] građene su u fazama od 3. stoljeća nadalje, a sama veličina građevinskih radova 737. godine pripisuje se dolasku danskoga kralja.<ref name="danevirke">Michaelsen (2002), pp. 122–23.</ref> [[Mlađi Futhark|Nova runska abeceda]] prvi je put korištena otprilike u isto vrijeme i [[Ribe (grad)|Ribe]], najstariji grad u Danskoj, osnovan je oko 700. godine. === Vikinzi i srednji vijek === [[Datoteka:Ladbyskibet.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Ladbyskibet.jpg/220px-Ladbyskibet.jpg|mini|[[Ladby brod|Brod Ladby]], najveći brodski grob pronađen u Danskoj.]] Od 8. do 10. stoljeća šira [[Skandinavski poluotok|skandinavska]] regija bila je područje koje su naseljavali [[Vikinzi]]. Kolonizirali su, harali i trgovali u svim dijelovima Europe. Danski Vikinzi bili su najaktivniji na istočnome i južnom [[Britanski otoci|Britanskom otočju]] i [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Naselili su se u dijelovima [[Engleska|Engleske]] (poznatim kao ''[[Danelaw]]'') pod kraljem [[Sven I. Rašljobradi|Sweynom Forkbeardom]] 1013. i u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je Dancima i Norvežanima dopušteno da se nasele u ono što će postati [[Normandija]] u zamjenu za odanost [[Robert I., kralj Francuske|Robertu I. od Francuske]] i s [[Rolon]]om kao prvim vikinškim vladarom toga područja. Manje količine [[Anglosasi|anglosaksonskoga]] [[Penny|penija]] iz tog razdoblja pronađene su u Danskoj.<ref name="Lund2">{{Citiranje weba|last=Lund|first=Niels|date=May 2003|title=Denmark – History – The Viking Age|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp|archive-date=10. svibnja 2006.|access-date=24 June 2012|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFLund2003"><span class="cx-segment" data-segmentid="2568">. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2569">[[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="2571">Archived from [http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp the original] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060510174200/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap6/6-2.asp |date=10. svibnja 2006. }} on 10 May 2006<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="2572"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">24 June</span> 2012</span>.</span></cite></ref> [[Datoteka:Jellingsten_stor_1.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Jellingsten_stor_1.jpg/170px-Jellingsten_stor_1.jpg|alt=Large stone containing a carved depiction of Jesus Christ|lijevo|mini|Veći od dva Jelling kamena, podigao [[Harald Modrozubi]].]] Danska se uvelike konsolidirala krajem 8. stoljeća i njezini se vladari u [[Starofranački jezik|franačkim]] izvorima dosljedno nazivaju kraljevima (''reges''). Pod vladavinom [[Gudfred]]a 804. dansko je kraljevstvo vjerojatno uključivalo sve zemlje [[Jylland|Jutlanda]], [[Skåne|Scanije]] i danskih otoka, isključujući [[Bornholm]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Berend|first=Nora|url=https://books.google.com/books?id=UmFrVUb5DSwC&pg=PA76|title=Christianization and the Rise of Christian Monarchy: Scandinavia, Central Europe and Rus' c.900–1200|date=22 November 2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-46836-7|via=Google Books}}</ref> Postojeća danska monarhija vuče korijene od [[Gorm Stari|Gorma Starog]], koji je uspostavio svoju vladavinu početkom 10. stoljeća.{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Kao što je potvrđeno [[Kamenje Jelling|kamenjem Jelling]], Dance je oko 965. pokrstio [[Harald Modrozubi]], [[Gorm Stari|Gormov]] sin. Vjeruje se da je Danska postala kršćanska iz političkih razloga kako je ne bi napalo [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Kao kršćanska sila u usponu u Europi, Sveto Rimsko Carstvo bilo je važan trgovački partner Danaca. Kao sredstvo odvraćanja od ove prijetnje, Harald je izgradio šest [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] oko Danske pod nazivom [[Tvrđava u vikinškom prstenu|Trelleborg]] i dodatnu tvrđavu [[Danevirke]]. Početkom 11. stoljeća [[Knut Veliki]] je na čelu skandinavske vojske na gotovo 30 godina ratom ujedinio Dansku, Englesku i [[Norveška|Norvešku]].<ref name="Lund2"/> Tijekom [[Kasni srednji vijek|kasnoga srednjeg vijeka]], Danska je također uključivala [[Skåneland]] (područja Scania, [[Halland]] i [[Blekinge]] u današnjoj južnoj Švedskoj), a danski su kraljevi vladali [[Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)|danskom Estonijom]], kao i [[Vojvodstvo|vojvodstvima]] [[Schleswig]] i [[Holstein]]. Ove potonje povijesne pokrajine danas čine pokrajinu [[Schleswig-Holstein]] u sjevernoj Njemačkoj. Godine 1397. Danska je ušla u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska–Finska|Švedskom]], ujedinjene pod kraljicom [[Margareta I. Velika|Margaretom I.]]{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} Tri zemlje trebale su biti tretirane kao jednake u Uniji. Međutim, čak ni od samog početka, Margareta nije bila toliko idealistična: tretirala je Dansku kao jasnog "višeg" partnera unije.<ref name="Lauring">Lauring, Palle (1960) ''A History of the Kingdom of Denmark'', Host & Son Co.: Copenhagen, p. 108.</ref> Stoga se veći dio sljedećih 125 godina skandinavske povijesti vrti oko ove Unije, pri čemu se Švedska odvaja i opetovano osvaja. Pitanje je iz praktičnih razloga riješeno 17. lipnja 1523., kada je [[Popis švedskih vladara|švedski kralj]] [[Gustav I. Vasa|Gustav Vasa]] osvojio grad [[Stockholm]]. [[Reformacija|Protestantska se reformacija]] proširila na Skandinaviju 1530-ih, a nakon građanskoga rata Danska je 1536. prešla na [[Luterani|luteranstvo]]. Kasnije te godine, Danska je ušla u uniju s Norveškom. === Rani novi vijek (1536. – 1849.) === [[Datoteka:Denmark-Norway_in_1780.svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Denmark-Norway_in_1780.svg/220px-Denmark-Norway_in_1780.svg.png|mini|Opseg [[Danska-Norveška|Dansko-norveškoga kraljevstva]]. Nakon Napoleonovih ratova, Norveška je pripala Švedskoj, dok je Danska zadržala [[Farski otoci|Farske otoke]], [[Island]] i [[Grenland]].]] Nakon što se Švedska trajno [[Povijest Švedske (1523. – 1611.)|odvojila]] od personalne unije, Danska je u nekoliko navrata pokušala uspostaviti kontrolu nad svojim susjedom. Kralj [[Kristijan IV.]] napao je Švedsku u [[Kalmarski rat|Kalmarskom ratu]] 1611. – 1613., ali nije uspio postići svoj glavni cilj da je prisili da se vrati u uniju. Rat nije doveo do nikakvih teritorijalnih promjena, ali je Švedska bila prisiljena platiti [[Reparacija|ratnu odštetu]] od 1 milijun [[Srebro|srebrnih]] [[riksdaler]]a Danskoj, iznos poznat kao ''[[Ugovor iz Stettina (1570.)|Älvsborg]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Kalmarkriget 1611–1613|url=http://www.smb.nu/svenskakrig/1611.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011111014/http://smb.nu/svenskakrig/1611.asp|archive-date=11 October 2007|access-date=4 May 2007|publisher=Svenskt Militärhistoriskt Bibliotek}}</ref> Kralj Kristijan iskoristio je ovaj novac za osnivanje nekoliko gradova i izgradnju utvrda, od kojih su najpoznatiji [[Glückstadt]] (osnovan kao suparnik [[Hamburg]]u) i [[Oslo|Christiania]]. Inspiriran [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|nizozemskom istočnoindijskom kompanijom]], osnovao je sličnu [[Danska istočnoindijska kompanija|dansku tvrtku]] i planirao je proglasiti [[Šri Lanka|Cejlon]] kolonijom, ali tvrtka je uspjela steći samo [[Tharangambadi|Tranquebar]] na indijskoj [[Koromandelska obala|Koromandskoj obali]]. Velike kolonijalne težnje Danske uključivale su nekoliko ključnih trgovačkih postaja u [[Afrika|Africi]] i [[Indija|Indiji]]. Iako su danske trgovačke postaje u Indiji bile od malog značaja, igrala je važnu ulogu u vrlo unosnoj [[Atlantska trgovina robljem|atlantskoj trgovini robljem]], preko svojih trgovačkih postaja u [[Dvorac Osu|Fort Christiansborgu]] u [[Osu]]u, današnjoj [[Gana|Gani]], kroz koje se trgovalo 1,5 milijuna robova.<ref name="guardian6nov2018">{{Citiranje novina|last=Rawlinson|first=Kevin|date=5 November 2018|title=Prince Charles says Britain's role in slave trade was an atrocity|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2018/nov/05/prince-charles-says-britains-part-in-transatlantic-slave-trade-was-atrocity|url-status=live|access-date=6 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105232718/https://www.theguardian.com/uk-news/2018/nov/05/prince-charles-says-britains-part-in-transatlantic-slave-trade-was-atrocity|archive-date=5 November 2018}}</ref> Dok se dansko kolonijalno carstvo održalo trgovinom s drugim velikim silama i [[plantaža]]ma, nedostatak resursa u konačnici je doveo do njegove stagnacije.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=uyqepNdgUWkC&pg=PA167|title=Historical Dictionary of European Imperialism|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1991|isbn=978-0-313-26257-9|editor-last=Olson|editor-first=James Stuart|access-date=15 May 2014|editor-last2=Shadle|editor-first2=Robert}}</ref> U [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]], Kristijan je pokušao postati vođa [[Luterani|luteranskih]] država u Njemačkoj, ali je pretrpio poraz u [[Bitka kod Luttera|bitci kod Luttera]].<ref>Parker, pp. 69–70.</ref> Rezultat je bio da je katolička vojska pod [[Albrecht von Wallenstein|Albrechtom von Wallensteinom]] uspjela napasti, okupirati i opljačkati Jutland, prisilivši Dansku [[Ugovor iz Lübecka|da se povuče iz rata]].<ref>Parker, p. 70.</ref> Danska je uspjela izbjeći teritorijalne ustupke, ali je intervencija kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava Adolfa]] u Njemačkoj viđena kao znak da je vojna moć Švedske u porastu, dok je utjecaj Danske u regiji opadao. Švedska vojska [[Torstensonov rat|napala je Jutland]] 1643. i preuzela Scaniju 1644. godine. U [[Drugi ugovor iz Brömsebra (1645.)|ugovoru iz Brømsebra iz 1645.]], Danska je predala Halland, [[Gotland]], posljednje dijelove danske Estonije i nekoliko provincija u Norveškoj. [[Datoteka:Stormen_på_København_(F.C._Lund).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Stormen_p%C3%A5_K%C3%B8benhavn_%28F.C._Lund%29.jpg/280px-Stormen_p%C3%A5_K%C3%B8benhavn_%28F.C._Lund%29.jpg|mini|[[Napad na Kopenhagen (1659.)|Napad]] na [[Kopenhagen]] 11. veljače 1659. tijekom [[Drugi sjeverni rat|Drugoga sjevernog rata]]. Danski branitelji pod kraljem [[Fridrik III. Danski|Fridrikom III]]. uspješno su odbili snage [[Švedsko Carstvo|Švedskoga Carstva]]. Ulje na platnu [[Frederik Christian Lund|Frederika Christiana Lunda]].]] Vidjevši priliku da raskine ugovor iz Brømsebra, danski kralj [[Fridrik III. Danski|Fridrik III.]] je 1657. objavio rat Švedskoj, koja je bila duboko upletena u [[Drugi sjeverni rat]] (1655. – 1660.), i krenuo na [[Bremen-Verden]]. To je dovelo do golemoga danskog poraza kada su vojske švedskoga kralja [[Karlo X Gustav|Karla X. Gustava]] osvojile [[Jylland|Jutland]] i, nakon švedskoga marša preko zaleđenih [[Danski tjesnaci|danskih tjesnaca]], okupirale [[Fyn|Funen]] i veći dio [[Zeland]]a prije potpisivanja [[Ugovor iz Roskildea|mira u Roskildeu]] u veljači 1658. godine, koji je Švedskoj dao kontrolu nad Scanijom, [[Blekinge]]om, [[Bohuslän]]om, [[Trøndelag]]om i otokom [[Bornholm]]om. Karlo X. Gustav brzo je zažalio što nije uništio Dansku i u kolovozu 1658. pokrenuo je [[Dansko-švedski rat (1658. – 1660.)|drugi napad na Dansku]], osvojio većinu danskih otoka i započeo dvogodišnju opsadu [[Kopenhagen]]a. Kralj Fridrik III. aktivno je vodio obranu grada, okupljajući njegove građane da uzmu oružje i [[Napad na Kopenhagen (1659.)|odbijao je švedske napade]].<ref>Isacson, p. 229; Englund, p. 610</ref> Opsada je završila nakon smrti Karla X. Gustava 1660.{{Sfn|Stone|Bain|Booth|Parnell|2008}} U [[Ugovor iz Kopenhagena (1660.)|mirovnome sporazumu]] koji je uslijedio, Danska je uspjela održati svoju neovisnost i povratiti kontrolu nad Trøndelagom i Bornholmom.<ref>Frost, pp. 180-183</ref> Postigavši veliku popularnost nakon rata, Fridrik III. je to iskoristio da raspusti izbornu monarhiju u korist [[Apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]], koja je u Danskoj trajala do 1848.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ekman|first=Ernst|date=1957|title=The Danish Royal Law of 1665|url=http://dx.doi.org/10.1086/237987|journal=The Journal of Modern History|volume=29|issue=2|pages=102–107|doi=10.1086/237987|issn=0022-2801|via=}}</ref> Danska je pokušala, ali nije uspjela vratiti kontrolu nad Scanijom u [[Skanski rat|Skanskom ratu]] (1675. – 1679.). Nakon [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.), Danska je uspjela povratiti kontrolu nad dijelovima [[Schleswig]]a i [[Holstein]]a kojima je vladala kuća [[Holstein-Gottorp]] u [[Ugovor iz Frederiksborga|Frederiksborškom ugovoru]] 1720. i [[Carskoselski ugovor|Carskoselskom ugovoru]] 1773. godine. Danska je uvelike napredovala u posljednjim desetljećima 18. stoljeća zahvaljujući svojemu [[Neutralnost|neutralnom statusu]] koji joj je dopuštao trgovinu s obje strane u mnogim suvremenim ratovima. U [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]], Danska je trgovala s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]] i pridružila se [[Druga liga oružane neutralnosti|Ligi oružane neutralnosti]] s [[Rusko Carstvo|Rusijom]], Švedskom i [[Kraljevina Pruska|Pruskom]].<ref>{{Citiranje weba|title=League of Armed Neutrality|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100056830|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130430/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100056830|archive-date=24 September 2015|access-date=28 August 2015|publisher=Oxford Reference}}</ref> Britanci su ovo smatrali neprijateljskim činom i napali Kopenhagen [[Bitka za Kopenhagen (1801.)|1801.]] i [[Bitka za Kopenhagen (1807.)|1807.]], u jednom slučaju odvodeći [[Kraljevska danska mornarica|dansku flotu]], u drugom spaljujući velike dijelove danske prijestolnice. To je dovelo do takozvanog dansko-britanskog [[Anglo-danski rat|rata topovnjača]]. Britanska kontrola vodenih putova između Danske i Norveške pokazala se katastrofalnom za gospodarstvo Unije i 1813. godine Dansko-Norveška je [[Stečaj|bankrotirala]]. Unija je raspuštena [[Sporazum iz Kiela|sporazumom iz Kiela]] 1814. godine. Danska se monarhija "neopozivo i zauvijek" odrekla pretenzija na Kraljevinu Norvešku u korist švedskoga kralja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jenssen-Tusch|first=Georg Friedrich|title=Zur Regierungsgeschichte Friedrich VI. Königs von Dänemark, Herzogs von Schleswig, Holstein und Lauenburg|publisher=Verlag Schröder|year=1852|page=166|language=de}}</ref> Danska je zadržala posjede [[Island]]a (koji je zadržao dansku monarhiju do 1944.), [[Farski otoci|Farske otoke]] i [[Grenland]], a sve je to stoljećima bilo pod norveškom vlašću.<ref>{{Citiranje knjige|last=Dörr|first=Oliver|title=Kompendium völkerrechtlicher Rechtsprechung : eine Auswahl für Studium und Praxis|date=2004|publisher=Mohr Siebeck|isbn=978-3-16-148311-0|location=Tübingen|page=101}}</ref> Osim nordijskih kolonija, Danska je nastavila vladati [[danska Indija|Danskom Indijom]] od 1620. do 1869., [[Danska zlatna obala|Danskom Zlatnom obalom]] (Gana) od 1658. do 1850. i [[Danska Zapadna Indija|Danskom Zapadnom Indijom]] od 1671. do 1917. === Ustavna monarhija (1849. – danas) === ==== Liberalni pokret i ustupanje Schleswiga i Holsteina ==== [[Datoteka:Grundlovgivende rigsforsamling - Constantin Hansen full.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg/220px-Grundlovgivende_rigsforsamling_-_Constantin_Hansen.jpg|lijevo|mini|Nacionalnu ustavotvornu skupštinu sazvao je kralj [[Fridrik VII. Danski|Frederick VII]] 1848. da usvoji [[Ustav Danske]].]] Danski liberalni i nacionalni pokret u nastajanju dobio je zamah [[1830-ih]]. Nakon europskih [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucija 1848.]], Danska je mirnim putem postala [[ustavna monarhija]] [[5. lipnja]] [[1849.]] Novi ustav uspostavio je [[Rigsdagen|dvodomni parlament]]. Danska se suočila s ratom protiv [[Pruska|Pruske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]] u onome što je postalo poznato kao [[Drugi šlezviški rat|Drugi šlesviški rat]], koji je trajao od veljače do listopada 1864. godine. Danska je poražena i prisiljena [[Cesija|ustupiti]] [[Pokrajina Schleswig-Holstein|Schleswig i Holstein]] [[Pruska|Pruskoj]]. Ovaj gubitak došao je kao posljednji u dugom nizu poraza i [[Danske kraljevske enklave|teritorijalnih]] gubitaka koji su započeli u [[17. stoljeće|17. stoljeću.]] Nakon tih događaja Danska je vodila politiku neutralnosti u Europi. ==== Industrijalizacija ==== [[Industrijalizacija]] je u Dansku stigla u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Tellier|first=Luc-Normand|url=https://books.google.com/books?id=cXuCjDbxC1YC&pg=PA457|title=Urban world history an economic and geographical perspective|date=2009|publisher=Presses de l'Université du Québec|isbn=978-2-7605-2209-1|location=Québec|page=457|access-date=21 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160412182836/https://books.google.com/books?id=cXuCjDbxC1YC&pg=PA457|archive-date=12 April 2016|url-status=live}}</ref> Prve željeznice u zemlji izgrađene su [[1850-ih]], a poboljšane prometne veze i prekomorska trgovina omogućile su razvoj industrije unatoč nedostatku prirodnih resursa. [[Sindikat|Sindikalni pokret]] razvio se [[1870-ih]]. Došlo je do značajne migracije ljudi sa sela u gradove, a danska poljoprivreda postala je usmjerena na izvoz mliječnih i mesnih proizvoda. ==== Danska u Prvome svjetskom ratu ==== Danska je zadržala svoj neutralni stav tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Nakon poraza Njemačke, [[Versajski ugovor|versajske sile]] ponudile su povratak regije [[Schleswig-Holstein]] Danskoj, no bojeći se njemačkoga [[Iredentizam|iredentizma]], Danska je odbila razmotriti povratak područja bez [[Referendum|plebiscita]]. Dva [[Schleswiški plebisciti|plebiscita u Schleswigu]] održana su 10. veljače i 14. ožujka 1920. godine. Dana 10. srpnja 1920. Danska je povratila Sjeverni Schleswig, čime je povećala broj stanovnika za 163 600 i teritorij za 3984&nbsp;km². Prva [[Socijaldemokracija|socijaldemokratska]] vlada u zemlji preuzela je dužnost 1924.<ref name="Politico">{{Citiranje weba|title=Lost in translation: Epic goes to Denmark|url=https://www.politico.com/story/2019/06/06/epic-denmark-health-1510223|access-date=10 June 2019|website=Politico}}</ref> ==== Njemački pakt o nenapadanju i invazija ==== Godine [[1939.]] Danska je potpisala 10-godišnji pakt o nenapadanju s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]], ali je Njemačka ipak [[Njemačka olkupacija Danske|izvršila invaziju na Dansku]] 9. travnja 1940. i danska vlada se brzo predala. [[Danska u Drugom svjetskom ratu|Drugi svjetski rat u Danskoj]] karakterizirala je gospodarska suradnja s Njemačkom do 1943., kada je danska vlada odbila daljnju suradnju, a [[Kraljevska danska mornarica|njezina je mornarica]] [[Operacija Safari|potopila većinu svojih brodova]] i poslala mnoge svoje časnike u [[Švedska|Švedsku]], koja je tada bila neutralna. Danski pokret otpora izveo je operaciju spašavanja kojom je uspio evakuirati nekoliko tisuća [[Židovi|Židova]] i njihovih obitelji u Švedsku na sigurno prije nego što su ih Nijemci mogli poslati u [[Logor smrti|logore smrti]]. Neki su Danci podržali [[Nacionalsocijalizam|nacizam]] tako što su se pridružili [[Danska nacionalsocijalistička radnička stranka|Danskoj nacističkoj stranci]] ili su se dobrovoljno prijavili da se bore na strani nacističke Njemačke poput dijela danskih [[Frajkori|Frikorpsa]].<ref>{{Citiranje weba|last=Rugg|first=Andy|title=Traitor Danes: most soldiers return heroes, but this lot came home total zeroes|url=http://cphpost.dk//culture/through-looking-glass/traitor-danes-most-soldiers-return-heroes-lot-came-home-total-zeroes|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130129130650/http://cphpost.dk/culture/through-looking-glass/traitor-danes-most-soldiers-return-heroes-lot-came-home-total-zeroes|archive-date=29 January 2013|access-date=30 January 2013|website=Copenhagen Post}}</ref> [[Island]] je prekinuo veze s Danskom i [[Osnivanje Republike Island|postao neovisna republika]] 1944., a nacistička Njemačka se predala u svibnju 1945. Godine 1948. [[Farski otoci]] stekli su vlastitu [[Autonomija|samoupravu]]. Godine 1949. Danska je postala članicom utemeljiteljicom [[NATO|NATO-a]]. ==== Danska danas ==== [[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_%28081%29.jpg/220px-Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_%28081%29.jpg|mini|Danska je postala članicom Europske unije 1973. godine, a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]] Danska je bila jedna od članica osnivačica [[Europsko udruženje za slobodnu trgovinu|Europske udruge slobodne trgovine]] (EFTA). Tijekom [[1960-ih]], zemlje EFTA-e često su se nazivale vanjskom sedmoricom, za razliku od [[Unutarnjih Šest|unutarnjie šestorice]] tadašnje [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] (EEZ).<ref>{{cite magazine|date=7 April 1961|title=Finland: Now, the Seven and a Half|magazine=Time|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,874317,00.htm|url-status=dead|access-date=18 July 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20111104144427/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,874317,00.htm|archive-date=4 November 2011}}</ref> Godine [[1973.]], Danska se pridružila Europskoj ekonomskoj zajednici (danas [[Europska unija]]) nakon javnog referenduma o članstvu. Ugovor iz [[Ugovor iz Maastrichta|Maastrichta]], koji je uključivao daljnju europsku integraciju, danski je narod odbacio na referendumu 1992., a prihvaćena je tek nakon drugog referenduma 1993. godine, koji je omogućio [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|četiri izuzeća]] iz politika EU. Danci su na referendumu 2000. odbacili [[euro]] kao svoju nacionalnu valutu. [[Grenland]] je dobio vlastitu samoupravu 1979., a 2009. dobio je pravo [[Pravo na samoodređenje|na samoodređenje&nbsp;]]. Ni Farski otoci ni Grenland nisu članovi Europske unije, Farski otoci su odbili članstvo u EEZ-u 1973., a Grenland 1986., u oba slučaja zbog politike [[Ribarstvo|ribarstva]] EU. Ustavne promjene 1953. godine dovele su dopromjene parlamentarne strukture u [[Jednodomnost|jednodomni parlament]] izabran po proporcionalnoj zastupljenosti, pravo žena na dansko prijestolje i ulazak Grenlanda kao sastavnoga dijela Danske. Socijaldemokrati [[Lijevi centar|lijevoga centra]] vodili su niz koalicijskih vlada veći dio druge polovice 20. stoljeća, uvodeći [[Švedski model|nordijski model socijalne skrbi]]. Liberalna stranka i Konzervativna narodna stranka također su vodile vlade [[Desni centar|desnoga centra]]. == Geografija == [[Datoteka:Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg/220px-Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg|alt=Satellite image|mini|Satelitska slika Jutlanda i danskih otoka.]] Danska je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] i čini je poluotok [[Jylland|Jutland]] i [[Popis otoka Danske|443 imenovana otoka]], dok još 1419 otoka i hridi ima površinu veću od 100 m².<ref>{{Citiranje weba|date=23 September 2003|title=Landet i tal&nbsp; – Største øer|url=http://www2.kms.dk/C1256AED004EA666/(AllDocsByDocId)/1D7EE8822587E667C1256AEF0030ABF6?open&page=strste&omr=KORT_DK_I_TAL|access-date=14 July 2007|publisher=[[National Survey and Cadastre of Denmark]]|url-status=dead}}</ref> Od toga 74 otoka su naseljena (podaci iz siječnja 2015.),<ref>Statistikbanken.dk/bef4</ref> a najveći su [[Zeland|Zealand]], [[Vendsyssel-Thy|Sjeverni Jutlandski otok]] i [[Fyn|Funen]]. Otok [[Bornholm]] nalazi se istočno od ostatka zemlje, u [[Baltičko more|Baltičkome moru]]. Mnogi veći otoci povezani su mostovima: [[Oresundski most|most-tunel]] preko [[Øresund]]a povezuje Zeland sa Švedskom; fiksna veza Velikoga pojasa povezuje Funen sa Zelandom; a most Mali pojas povezuje Jutland s Funenom. [[Trajekt]]i ili mali zrakoplovi povezuju manje otoke. Četiri [[Dodatak:Popis općina u Danskoj|grada sa stanovništvom većim od 100 000]] jesu glavni grad [[Kopenhagen]] na Zelandu, [[Aarhus]] i [[Aalborg]] u Jutlandu, i [[Odense]] na Funenu. [[Datoteka:Danska-map.png|alt=A labelled map of Denmark|lijevo|mini|Zemljovid glavnih urbanih područja, otoka i najvažnijih mostova.]] Zemlja se prostire na ukupnoj površini od 42 943,9&nbsp;km².<ref name="area2"/> Površina kopnenih voda je 700&nbsp;km², prema drugim podacima od 500 do 700&nbsp;km². Jezero [[Arresø]] sjeverozapadno od Kopenhagena najveće je jezero. Veličina kopnenoga područja ne može se točno navesti jer ocean neprestano erodira i dodaje materijal na obalu, a u tijeku su i mnogi projekti [[Melioracija|melioracije]] (za suzbijanje erozije). [[Postglacijalni skok]] podiže obalu za nešto manje od 1&nbsp;cm godišnje na sjeveru i istoku. Danska dijeli kopnenu granicu od 68 kilometara s [[Njemačka|Njemačkom]] na jugu, a njezina je [[obala]] dugačka 8750&nbsp;km.<ref name="Nature and Environment">{{Citiranje weba|title=Nature & Environment|url=http://denmark.dk/portal/page?_pageid=374,520337&_dad=portal&_schema=PORTAL|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070403235436/http://denmark.dk/portal/page?_pageid=374,520337&_dad=portal&_schema=PORTAL|archive-date=3 April 2007|access-date=3 February 2007|publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Denmark)|Ministry of Foreign Affairs of Denmark]]}}</ref> Nijedno mjesto u Danskoj nije udaljeno od obale više od 52&nbsp;km. Na jugozapadnoj obali Jutlanda visinska razlika [[Morske mijene|plime i oseke]] je između 1 i 2 m, a tijekom oseke more se zna povući do 10&nbsp;km.<ref>Nationalencyklopedin, (1990)</ref> Površina [[Teritorijalno more|teritorijalnih voda]] Danske je ukupno 105 000&nbsp;km². Najsjevernija točka Danske je točka [[Skagen]] (sjeverna plaža Skaw) na 57° 45' 7" sjeverne geografske širine; najjužnija je točka [[Gedser]] (južni vrh [[Falster]]a) na 54° 33' 35" sjeverne širine; najzapadnija točka je [[Blåvandshuk]] na 8° 4' 22" istočne geografske dužine; a najistočnija točka je [[Ertholmene|Østerskær]] na 15° 11' 55" istočne geografske dužine, koja se nalazi na malom otočju [[Ertholmene]] 18 kilometara sjeveroistočno od [[Bornholm]]a. Udaljenost od istoka do zapada je 452 kilometara, od sjevera prema jugu 368 kilometara. [[Datoteka:Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg/220px-Landscape_seen_from_Ellemandsbjerg.jpg|mini|[[Zaljev Aarhus]] gledan iz južnog [[Djursland]]a.]] Danska je [[Ravnica|ravničarska]] zemlja s prosječnom nadmorskom visinom od samo 31 metar. Najviša prirodna točka je [[Møllehøj]], na 170,86 metara.<ref>{{Citiranje weba|title=Nyt højeste punkt i Danmark|url=http://www.gst.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2005/feb/hoejste-punkt/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140528005236/http://www.gst.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2005/feb/hoejste-punkt/|archive-date=28 May 2014|access-date=26 May 2014|publisher=[[Danish Geodata Agency]]|language=da}}</ref> Usprkos maloj nadmorskoj visini i tome da je prosječna nadmorska visina u [[Götaland|južnoj Švedskoj]] dvostruko veća, nadmorska visina Danske općenito je na sigurnoj razini od [[Porast razine mora|porasta razine mora]]. Značajan dio danskoga [[reljef]]a čine valovite [[ravnica|ravnice]], dok je obala pješčana, s velikim [[Pješčana dina|dinama]] u sjevernom Jutlandu. Iako je nekoć bila izrazito šumovita, današnju Dansku uglavnom pokrivaju oranice i pašnjaci. Zemljom teče desetak rijeka, a najznačajnije su [[Gudenå]], [[Rijeka Odense|Odense]], [[Rijeka Skjern|Skjern]], [[Rijeka Suså|Suså]] i [[Vidå]]. Potonja teče južno i predstavlja dio južne granice s [[Njemačka|Njemačkom]]. Kraljevina Danska obuhvaća dva prekomorska teritorija, oba daleko zapadnije od Danske: [[Grenland]], najveći otok na svijetu, i [[Farski otoci|Farske otoke]] u sjevernome [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Ovi teritoriji imaju vlastitu samoupravu i parlamente (''[[Løgting]]'' i ''[[Inatsisartut]]'') i čine, zajedno s kontinentalnom Danskom, dio [[Kraljevina Danska|Kraljevine Danske]]. === Klima === Danska ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koju karakteriziraju blage zime, sa srednjom temperaturom u siječnju od 1,5&nbsp;°C, i svježa ljeta, sa srednjom temperaturom u kolovozu od 17,2&nbsp;°C.<ref name="Denmark climate">{{Citiranje weba|title=Climate Normals for Denmark|url=http://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/klimanormaler-dk/vejrnormal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150103014624/http://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/klimanormaler-dk/vejrnormal//|archive-date=3 January 2015|access-date=2 January 2015|publisher=[[Danish Meteorological Institute]]}}</ref> Najekstremnija temperatura zabilježena u Danskoj, od 1874. kada su počela mjerenja, bila je 36.4&nbsp;°C 1975. i −31.2&nbsp;°C 1982.<ref>{{Citiranje weba|date=6 October 2016|title=Vejrekstremer i Danmark [Weather extremes in Denmark]|url=https://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/vejrekstremer-dk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019211924/https://www.dmi.dk/vejr/arkiver/normaler-og-ekstremer/vejrekstremer-dk/|archive-date=19 October 2016|access-date=19 October 2016|publisher=[[Danish Meteorological Institute]] (DMI)|language=da}}</ref> Danska ima prosječno 179 dana godišnje s oborinama, a ukupna prosječna količina padalina je 765 milimetra godišnje. Jesen je najkišovitije godišnje doba, a proljeće najsušnije.<ref name="Denmark climate" /> Specifičan položaj zemlje između kontinenta i oceana često dovodi do nestabilnoga vremena.<ref name="Denmark weather change">{{Citiranje weba|title=The weather cross – the four corners of autumn weather|url=http://www.dmi.dk/vejr/til-lands/maaned-og-saeson/vejrkorset-efteraarsvejrets-fire-hjoerner/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150921003948/http://www.dmi.dk/vejr/til-lands/maaned-og-saeson/vejrkorset-efteraarsvejrets-fire-hjoerner/|archive-date=21 September 2015|access-date=17 September 2015|publisher=[[Danish Meteorological Institute]]}}</ref> Zbog sjevernoga položaja Danske, postoje velike sezonske varijacije dnevnoga svjetla. Zimu karakteriziraju kratki dani s izlaskom sunca oko 8:45&nbsp;ujutro i zalasci oko 15:45 (standardno vrijeme) i dugi ljetni dani s izlaskom sunca u 4:30&nbsp;ujutro i zalasci u 22:00 ([[ljetno računanje vremena]]).<ref name="sunrise sunset">{{Citiranje weba|title=Copenhagen, Denmark&nbsp; – Sunrise, sunset, dawn and dusk times for the whole year|url=http://www.gaisma.com/en/location/kobenhavn.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120702220228/http://www.gaisma.com/en/location/kobenhavn.html|archive-date=2 July 2012|access-date=24 June 2012|publisher=Gaisma}}</ref> === Ekologija === [[Datoteka:Grib_skov.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5b/Grib_skov.jpg/220px-Grib_skov.jpg|mini|[[Obična bukva|Bukva]] je uobičajena u cijeloj Danskoj, osobito u rijetkim šumama.]] Teritorij Danske smješten je u [[Borealno kraljevstvo|borealnome florističkom kraljevstvu]] i može se podijeliti u dvije [[Ekoregija|ekoregije]]: ekoregiju [[atlantske mješovite šume|atlantskih mješovitih šuma]] i onu [[baltičke mješovite šume|baltičkih mješovitih šuma]].<ref name="DinersteinOlson2017">{{Citiranje časopisa|last=Dinerstein|first=Eric|last2=Olson|first2=David|last3=Joshi|first3=Anup|last4=Vynne|first4=Carly|last5=Burgess|first5=Neil D.|last6=Wikramanayake|first6=Eric|last7=Hahn|first7=Nathan|last8=Palminteri|first8=Suzanne|last9=Hedao|first9=Prashant|last10=Noss|first10=Reed|last11=Hansen|first11=Matt|year=2017|title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm|journal=BioScience|volume=67|issue=6|pages=534–545|doi=10.1093/biosci/bix014|issn=0006-3568|pmc=5451287|pmid=28608869}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hogan|first=C Michael|title=Ecoregions of Denmark|url=http://www.eoearth.org/view/article/152021/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924044145/http://www.eoearth.org/view/article/152021/|archive-date=24 September 2015|access-date=26 August 2015|publisher=Encyclopedia of Earth}}</ref> Gotovo sve [[Prašuma|prašume umjerenoga pojasa]] Danske uništene su ili rascjepkane tijekom posljednjih tisućljeća uglavnom kao posljedica razvoja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]].<ref name="Jensen1">{{Citiranje weba|last=Jensen|first=Christian Lundmark|title=Forests and forestry in Denmark – Thousands of years of interaction between man and nature|url=http://www.nordicforestresearch.org/wp-content/uploads/2012/07/ForestandforestryinDenmark.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160715001546/http://www.nordicforestresearch.org/wp-content/uploads/2012/07/ForestandforestryinDenmark.pdf|archive-date=15 July 2016|access-date=31 May 2016|publisher=Danish Ministry of the Environment Nature Agency}}</ref> Krčenje šuma stvorilo je velike [[Vriština|vrištine]] i razorne [[Saltacija (geologija)|pješčane nanose]].<ref name="Jensen1" /> Unatoč tome, očuvao se dio većih sekundarnih šuma, a 12,9 % zemlje danas je pošumljeno.<ref>{{Citiranje weba|title=Forest area (% of land area)|url=http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.FRST.ZS|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905234836/http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.FRST.ZS|archive-date=5 September 2015|access-date=26 August 2015|website=worldbank.org|publisher=The World Bank}}</ref> [[Visoka smreka|Obična smreka]] najrasprostranjenije je drvo i važna je vrsta u proizvodnji [[Božićno drvce|božićnih drvaca]]. Danska ima srednju ocjenu [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] od 0,5/10, što je svrstava na 171. mjesto u svijetu od 172 zemlje, iza samo [[San Marino|San Marina]].<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|year=2020|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507}}</ref> [[Srna|Srne]] nastanjuju krajolik u sve većem broju, a [[Obični jelen|crveni jeleni]] mogu se naći u rijetkim šumama [[Jylland|Jutlanda]]. Danska je također stanište manjim sisavcima, poput [[tvor]]ova, [[Zečevi|zečeva]] i [[Ježevi|šumskih ježeva]].<ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Animals in Denmark|url=http://www.listofcountriesoftheworld.com/da-animals.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160601121051/http://www.listofcountriesoftheworld.com/da-animals.html|archive-date=1 June 2016|access-date=31 May 2016|website=listofcountriesoftheworld.com}}</ref> Približno 400 vrsta ptica nastanjuje Dansku, a oko 160 njih se razmnožava na njezinome teritoriju.<ref>{{Citiranje weba|title=Bird list of Denmark|url=http://www.netfugl.dk/dklist.php|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905040347/http://www.netfugl.dk/dklist.php|archive-date=5 September 2015|access-date=26 August 2015|publisher=Netfugl.dk|quote=It involves all category A, B and C birds recorded in Denmark (according to SU/BOURC/AERC standard).}}</ref> Od velikih morskih sisavaca nalazimo brojne populacije [[obalna pliskavica|obalne pliskavice]], sve veći broj [[Perajari|perajara]] i povremene posjete velikih kitova, poput [[Plavetni kit|plavetnih kitova]] i [[Orka|orki]]. [[Bakalar]], [[Haringe|haringa]] i [[iverak]] vrlo su brojne u danskim vodama i temelj su razvijene danske industrije [[ribolov]]a i [[Prerada ribe|prerade ribe]], kao i tradicionalni kulinarski specijaliteti.<ref>{{Citiranje weba|last=Byskov|first=Søren|title=Theme: Herring, cod and other fish – 1001 Stories of Denmark|url=http://www.kulturarv.dk/1001fortaellinger/en_GB/theme/herring-cod-and-other-fish/article|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234622/http://www.kulturarv.dk/1001fortaellinger/en_GB/theme/herring-cod-and-other-fish/article|archive-date=3 March 2016|access-date=31 May 2016|publisher=The Heritage Agency of Denmark}}</ref> === Okoliš === [[Datoteka:European_Environment_Agency,_Copenhagen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/db/European_Environment_Agency%2C_Copenhagen.jpg/220px-European_Environment_Agency%2C_Copenhagen.jpg|mini|[[Europska agencija za okoliš]] u Kopenhagenu.]] Danska je u prosincu 2020. prestala s izdavanjem novih dozvola za eksploataciju nafte i plina na svojemu teritoriju.<ref>{{Citiranje novina|last=Farand|first=Chloé|date=4 December 2020|title=Denmark to phase out oil and gas production by 2050 in "watershed" decision|agency=Climate Home News|url=https://www.climatechangenews.com/2020/12/04/denmark-phase-oil-gas-production-2050-watershed-decision/|access-date=29 December 2020}}</ref> Zagađenje zemljišta i vode dva su najznačajnija pitanja [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]] u Danskoj, iako se veliki dio kućnoga i industrijskoga otpada u zemlji sada reciklira. Zemlja je kroz povijest zauzimala progresivan stav o očuvanju okoliša. Godine [[1971.]] Danska je osnovala Ministarstvo okoliša i bila je prva zemlja u svijetu koja je 1973. provela zakon o zaštiti okoliša.<ref>[https://books.google.com/books?id=NHxwtVy9MKMC&pg=PA323 The law of environmental damage: liability and reparation].</ref> Kako bi ublažila degradaciju okoliša i [[Globalno zatopljenje|globalno zagrijavanje]], danska je vlada potpisala [[Protokol iz Kyota|Protokol o klimatskim promjenama iz Kyota]].<ref name="factbook3">{{Citiranje weba|date=19 January 2012|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=4 February 2012|website=The World Factbook|publisher=CIA|archive-date=18. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118191623/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|url-status=dead}}</ref> Međutim, nacionalni [[ekološki otisak]] iznosi 8,26 globalnih hektara po osobi, što je vrlo visoko u usporedbi sa svjetskim prosjekom od 1,7 u 2010.<ref>{{Citiranje weba|date=2010|title=Ecological Footprint Atlas 2010|url=http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/ecological_footprint_atlas_2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110709225943/http://www.footprintnetwork.org/en/index.php/GFN/page/ecological_footprint_atlas_2010/|archive-date=9 July 2011|access-date=26 August 2015|publisher=Global Footprint Network}}</ref> Čimbenici koji pridonose ovoj vrijednosti su iznimno visoka rasprostranjenost oranica koje imaju visoki ekološki otisak, ali i relativno visoki otisak velikih površina pod pašnjacima,<ref>WWF (2014): Living Planet Report.</ref> što se može objasniti znatno razvijenom proizvodnjom mesa u Danskoj (115,8 kilograma mesa godišnje po glavi stanovnika) i općenito velikom gospodarskom ulogom mesne i mliječne industrije.<ref>AMI (2012); preliminary data for 2011</ref> U prosincu 2014. [[Indeks uspješnosti klimatskih promjena]] za 2015. stavio je Dansku na vrh tablice, objašnjavajući da je zemlja uspjela provesti učinkovitu politiku zaštite klime, premda su emisije stakleničkih plinova još uvijek prilično visoke.<ref>{{Citiranje weba|last=Burck|first=Jan|last2=Marten|first2=Franziska|last3=Bals|first3=Christoph|title=The Climate Change Performance Index: Results 2015|url=https://germanwatch.org/en/download/10407.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209222711/http://germanwatch.org/en/download/10407.pdf|archive-date=9 December 2014|access-date=9 December 2014|publisher=Germanwatch}}</ref> U 2020. Danska je ponovno bila prva na indeksu.<ref>{{Citiranje weba|title=2020 EPI Results|url=https://epi.yale.edu/epi-results/2020/component/epi|access-date=20 November 2020|website=Environmental Performance Index}}</ref> Godine 2021. Danska je s [[Kostarika|Kostarikom]] pokrenula "Savez bez nafte i plina" za prestanak korištenja fosilnih goriva.<ref>{{Citiranje novina|date=25 September 2021|title=Climate change: Whisper it cautiously... there's been progress in run up to COP26|agency=BBC|url=https://www.bbc.com/news/science-environment-58678937|access-date=10 October 2021}}</ref> Na danskim teritorijima [[Grenland]]u i [[Farski otoci|Farskim otocima]] razvijen je [[kitolov]], a godišnji je ulov približno 650 [[Kitovi|kitova]] godišnje.<ref>{{Citiranje novina|date=29 March 2012|title=Almost Saving Whales: The Ambiguity of Success at the International Whaling Commission [Full Text] – Ethics & International Affairs|work=Ethics & International Affairs|url=https://www.ethicsandinternationalaffairs.org/2012/almost-saving-whales-the-ambiguity-of-success-at-the-international-whaling-commission-full-text/|url-status=live|access-date=27 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227180348/https://www.ethicsandinternationalaffairs.org/2012/almost-saving-whales-the-ambiguity-of-success-at-the-international-whaling-commission-full-text/|archive-date=27 December 2017}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=20 June 2017|title=Hundreds of whales slaughtered in Faroe Island's annual killing|work=The Independent|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/faroe-islands-slaughter-pilot-whales-sea-blood-red-north-atlantic-iceland-denmark-ritual-tradition-a7798436.html|url-status=live|access-date=27 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171228000456/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/faroe-islands-slaughter-pilot-whales-sea-blood-red-north-atlantic-iceland-denmark-ritual-tradition-a7798436.html|archive-date=28 December 2017}}</ref> Grenlandske kvote za ulov kitova određene su prema savjetima [[Međunarodna komisija za kitolov|Međunarodne komisije za kitolov]] (IWC), koja ima ovlasti odlučivanja o kvotama.<ref>{{Citiranje novina|date=5 January 2013|title=Greenland quotas for big whales|work=Government of Greenland|url=https://naalakkersuisut.gl/en/Naalakkersuisut/News/2013/01/Whales|url-status=dead|access-date=4 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105062411/https://naalakkersuisut.gl/en/Naalakkersuisut/News/2013/01/Whales|archive-date=5 November 2018}}</ref> == Vlada i politika == Okvir danskoga političkog ustroja određen je [[Ustav Danske|Ustavom Danske]]. Prvi Ustav napisan je 1849., kojim se uspostavlja suverena država u obliku [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]] s predstavničkim [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sustavom]]. Monarh službeno zadržava [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] i predsjedava Državnim vijećem ([[Tajno vijeće|tajnim vijećem]]).<ref>"The executive power is vested in the King."</ref><ref>"The body of Ministers shall form the Council of State, in which the Successor to the Throne shall have a seat when he is of age.</ref> U praksi, dužnosti monarha su strogo reprezentativne i ceremonijalne,<ref group="N">U Danskome se ustavu spominje "kralj" u muškome rodu ([[Danski jezik|dan.]]: ''kongen''), a ne rodno neutralnije "monarh".</ref><ref>[http://kongehuset.dk/english/the-monarchy-in-denmark/the-monarchy-today The Monarchy today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150215082552/http://kongehuset.dk/english/the-monarchy-in-denmark/the-monarchy-today|date=15 February 2015}} – ''The Danish Monarchy'' (kongehuset.dk).</ref> poput službenoga imenovanja i razrješenja [[Predsjednik vlade|premijera]] i drugih vladinih ministara. Monarh ne odgovara za svoje postupke, a njegova je osoba svetost.<ref>"The King shall not be answerable for his actions; his person shall be sacrosanct."</ref> [[Nasljedna monarhija|Nasljedni monarh]] [[Margareta II.|kraljica Margareta II.]] bila je na čelu države od [[14. siječnja]] [[1972.]] godine do abdikacije, [[14. siječnja]] [[2024.]] godine. Na tronu ju je naslijedio njezin najstariji sin, [[Fridrik X]]. === Vlada === [[Datoteka:Denmark_disposable_income.webp|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/02/Denmark_disposable_income.webp/300px-Denmark_disposable_income.webp.png|mini|300x300px|Raspoloživi dohodak u Danskoj nakon oporezivanja, bez [[porez na dodanu vrijednost|poreza na dodanu vrijednost]] ili poreza na [[Porez na imovinu|imovinu]].]] Danski je parlament ([[Danski jezik|dan.]]: ''Folketing)'' [[Jednodomni|jednodoman]] i [[Zakonodavna vlast|zakonodavno]] je tijelo Kraljevine Danske, koje donosi zakone važeće na danskome teritoriju i, ponekad, na [[Grenland]]u i [[Farski otoci|Farskim otocima]]. ''Folketing'' također usvaja [[državni proračun]], odobrava državne troškove, imenuje i vrši kontrolu nad vladom, te sudjeluje u međunarodnoj suradnji. Prijedlog zakona može inicirati Vlada ili [[Zastupnik|parlamentarni zastupnici]]. Svi usvojeni prijedlozi zakona moraju se u roku od trideset dana predstaviti Državnome vijeću radi dobivanja [[Kraljevski pristanak|kraljevske suglasnosti]] kako bi stupili na snagu.<ref>"A Bill passed by the Parliament shall become law if it receives the Royal Assent not later than thirty days after it was finally passed."</ref> [[Datoteka:Christiansborg_(Matthias_Schalk).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9c/Christiansborg_%28Matthias_Schalk%29.jpg/220px-Christiansborg_%28Matthias_Schalk%29.jpg|lijevo|mini|U [[Palača Christiansborg|palači Christiansborg]] nalaze se danski parlament ''Folketing'', vrhovni sud i vladini uredi.]] Danska je [[parlamentarna demokracija]] s [[opće pravo glasa|općim pravom glasa]]. Članstvo u ''Folketingu'' temelji se na proporcionalnoj zastupljenosti političkih stranaka,<ref>{{Citiranje weba|title=ICL – Denmark – Constitution – Section 31. Elections|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html|archive-date=10 July 2011|access-date=12 February 2016|website=unibe.ch}}</ref> s izbornim pragom od 2 %. Danska bira 175 članova u ''Folketing'', a Grenland i Farski otoci biraju po dva dodatna člana, dakle ukupno 179 članova.<ref>{{Harvnb|Jørgensen|1995}}</ref> Parlamentarni izbori održavaju se najmanje svake četiri godine, ali je unutar ovlasti premijera zatražiti od monarha raspisivanje izbora prije isteka mandata. Nakon izglasavanja nepovjerenja, ''Folketing'' može prisiliti jednoga ministra ili cijelu vladu da podnese ostavku.<ref>"A Minister shall not remain in office after the Parliament has passed a vote of no confidence in him."</ref> Vlada Danske djeluje kao kabinet, gdje izvršnu vlast obavljaju formalno u ime monarha, premijer i drugi [[Ministar|ministri]], koji su na čelu ministarstava. Kao [[izvršna vlast]], kabinet je odgovoran za predlaganje zakona i proračuna, izvršavanje zakona i vođenje danskih vanjskih i unutarnjih poslova. Položaj premijera pripada osobi koja će najvjerojatnije zadobiti povjerenje većine u ''Folketingu, a'' to je često čelnik najveće [[Politička stranka|političke stranke]] ili osoba koju dogovori koalicija stranaka. Jedna stranka u pravilu nema dovoljnu političku moć u smislu broja zastupničkih mjesta da sama formira vladu. Danskom su često vladale koalicijske vlade, koje su same ponekad bile i manjinske vlade ovisne o manjim strankama.<ref>{{Citiranje weba|date=17 June 2007|title=Radikale ved historisk skillevej|url=http://www.b.dk/din-mening/radikale-ved-historisk-skillevej|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110811132101/http://www.b.dk/din-mening/radikale-ved-historisk-skillevej|archive-date=11 August 2011|access-date=17 August 2007|website=[[Berlingske Tidende]]}}</ref> Nakon poraza na općim izborima, u lipnju 2015. [[Helle Thorning-Schmidt]], čelnica [[Socijaldemokrati (Danska)|socijaldemokrata]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Socialdemokraterne''), podnijela je ostavku na mjesto premijera.<ref>{{Citiranje novina|date=19 June 2015|title=Danish election: Opposition bloc wins|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-33171549}}</ref> Naslijedio ju je [[Lars Løkke Rasmussen]], čelnik [[Venstre (Danska)|Liberalne stranke]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Venstre''). Rasmussen je postao čelnik kabineta kojega su u potpunosti činili ministri iz njegove vlastite stranke, što nije uobičajeno u danskoj političkoj praksi.<ref>{{Citiranje novina|title=Denmark's New Centre-Right Government Takes Power|work=NDTV.com|url=https://www.ndtv.com/world-news/denmarks-new-centre-right-government-takes-power-776116}}</ref> U studenome 2016. u vladu su ušli [[Liberalni savez (Danska)|Liberalni savez]] i [[Konzervativna narodna stranka (Danska)|Konzervativci]].<ref>{{Citiranje novina|date=21 November 2016|title=Danish PM invites support parties into government|work=The Local Denmark|url=https://www.thelocal.dk/20161121/danish-pm-invites-support-parties-into-government/}}</ref> Liberalni premijer, Lars Løkke Rasmussen, obnašao je dužnost između 2009. i 2011., te ponovno između 2015. i 2019., uz potporu [[Danska narodna stranka|Danske narodne stranke]] (DF). Nakon općih izbora 2019. socijaldemokrati, predvođeni čelnicom [[Mette Frederiksen]], formirali su jednostranačku vladu uz potporu lijeve koalicije.<ref>{{Citiranje novina|date=27 June 2019|title=Denmark's new leader joins Nordic swing to left|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-48784508|access-date=27 June 2019}}</ref> Frederiksen je postala premijerka [[27. lipnja]] [[2019.]]<ref>{{Citiranje novina|date=27 June 2019|title=Frederiksen prepares to take over as new Danish prime minister|work=The Local Denmark|url=https://www.thelocal.dk/20190627/frederiksen-prepares-to-take-over-as-new-danish-prime-minister/}}</ref> === Pravo i pravosudni sustav === [[Datoteka:Supreme_Court_of_Denmark_(1697).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Supreme_Court_of_Denmark_%281697%29.jpg/220px-Supreme_Court_of_Denmark_%281697%29.jpg|mini|Kralj [[Kristijan V.]] predsjedavajući Vrhovnoga suda 1697.]] Danska ima sustav građanskoga prava s nekim referencama na [[germansko pravo]]. Danska nalikuje [[Norveška|Norveškoj]] i [[Švedska|Švedskoj]] jer nikada nije razvila sudsku praksu poput one u Engleskoj i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] niti sveobuhvatne [[Zakonik|zakone]] poput onih u [[Francuska|Francusko]]<nowiki/>j i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Velik dio njezinoga prava je [[Običajno pravo|običaj]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Orfield|first=Lester Bernhardt Orfield|title=The Growth of Scandinavian Law|date=2002|publisher=Lawbook Exchange|isbn=978-1-58477-180-7|location=Union, N.J.|page=14}}</ref> Pravosudni sustav Danske podijeljen je na sudove s redovnom [[Građansko pravo|građanskom]] i [[Kazneno pravo|kaznenom]] jurisdikcijom i upravne sudove s jurisdikcijom u parnicama između pojedinaca i javne uprave. Članci 62. i 64. danskoga Ustava osiguravaju neovisnost pravosuđa od vlade i parlamenta propisujući da se suci moraju rukovoditi samo zakonom, statutima i praksom.<ref>"The administration of justice shall always remain independent of the executive power.</ref> Kraljevina Danska nema jedinstveni pravosudni sustav. Danska ima jedan sustav, Grenland drugi, a Farski otoci treći.<ref>{{Harvnb|Gammelgaard|Sørensen|1998}}</ref> Međutim, na odluke najviših sudova na Grenlandu i Farskim otocima moguće je uložiti žalbu danskim visokim sudovima. [[Vrhovni sud Danske|Danski Vrhovni sud]] najviši je građanski i kazneni sud odgovoran za provođenje pravde u Kraljevini. === Dansko Kraljevstvo === [[Datoteka:Kunoy.10.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f4/Kunoy.10.jpg/300px-Kunoy.10.jpg|mini|300x300px|Selo [[Kunoy (selo)|Kunoy]] na otoku [[Kunoy]], na [[Farski otoci|Farskim Otocima]]. Otok [[Kalsoy]] je desno.]] Kraljevina Danska je [[Unitarizam|unitarna država]] koju čini Danska i dva autonomna teritorija<ref name="territory2"/> u [[Atlantski ocean|sjevernome Atlantskom oceanu]]: [[Grenland]] i [[Farski otoci|Farski Otoci]]. Oni su sastavni dijelovi Danskoga Kraljevstva od [[18. stoljeće|18. stoljeća]], međutim, zbog svojih zasebnih povijesnih i kulturnih identiteta, ovi dijelovi Carstva imaju veliku političku autonomiju, te su preuzeli [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]] i administrativnu odgovornost u znatnom broju polja.<ref>[http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html The working autonomies in Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080309063149/http://www.gfbv.it/3dossier/eu-min/autonomy.html|date=9 March 2008}} – Gesellschaft für bedrohte Völker (GFBV).</ref> Autonomna uprava dodijeljena je Farskim Otocima 1948. i Grenlandu 1979., a svaki je prethodno imao status [[okrug]]a.<ref name="stm2">[http://www.stm.dk/_p_10988.html The unity of the Realm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130120161948/http://www.stm.dk/_p_10988.html|date=20 January 2013}} – Statsministeriet – stm.dk.</ref> Grenland i Farski Otoci imaju vlastite matične vlade i parlamente i zapravo su [[samoupravni]] u pogledu unutarnjih poslova, osim pravosudnoga sustava i monetarne politike.<ref name="stm2"/> Visoki povjerenici ([[Danski jezik|dan.]]: ''Rigsombudsmand'') djeluju kao predstavnici danske vlade u parlamentu Farskih Otoka (L[[Løgting|''øgtingu'']]) i u [[Parlament Grenlanda|Grenlandskome parlamentu]], ali ne mogu glasovati.<ref name="stm2" /> Vlada Farskih Otoka definirana je kao ravnopravni partner s danskom nacionalnom vladom,<ref>{{Citiranje weba|date=24 June 2005|title=Act on the Faroese authorities acquisition of affairs and fields|trans-title=Lov om de færøske myndigheders overtagelse af sager og sagsområder|url=https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=20991|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120224148/https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=20991|archive-date=20 January 2016|access-date=11 June 2014|website=retsinformation.dk|language=da}}</ref> dok se [[Eskimi|grenlandski narod]] definira kao zaseban narod s pravom na [[Pravo na samoodređenje|samoodređenje]].<ref>{{dan oznaka}}[https://www.retsinformation.dk:443/Forms/R0710.aspx?id=125052 ''Lov om Grønlands Selvstyre''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181106211314/https://www.retsinformation.dk/Forms/R0710.aspx?id=125052 |date=6 November 2018 }}. Retsinformation.dk. "I erkendelse af, at det grønlandske folk er et folk i henhold til folkeretten med ret til selvbestemmelse, bygger loven på et ønske om at fremme ligeværdighed og gensidig respekt i partnerskabet mellem Danmark og Grønland."</ref> {| class="wikitable" !Zemlja ![[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]] {{Malo|(2020.)}} !Ukupna površina !Glavni grad |- |Grenland ([[Inuitska grupa|inuit.]]:''Kalaallit Nunaat'') |56 081<ref name="Greenland pop">{{Citiranje weba|title=2020 Population|url=http://citypopulation.de/en/greenland/|access-date=1 April 2020}}</ref> |2 166 086&nbsp;km² |[[Nuuk]] |- |Farski Otoci ([[Ferojski jezik|feroj.]]: ''Føroyar'') |52 110<ref name="Faroer pop">{{Citiranje weba|title=Faroe Islands Population|url=http://citypopulation.de/en/faroe/cities/|access-date=1 April 2020|publisher=Hagstova Føroya}}</ref> |1399&nbsp;km² |[[Tórshavn]] |} === Upravna podjela === {{Regije Danske|float=right}} Ukupna površina Danske je 43 094&nbsp;km² i taj je teritorij podijeljen je na pet administrativnih regija ([[Danski jezik|dan.]]: ''regioner''). Regije su dalje podijeljene na [[Dodatak:Popis općina u Danskoj|98 općina]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''kommuner''). Najistočniji teritorij Danske je otočje [[Ertholmene]] s površinom od 39 hektara. Ono ne pripada niti jednoj općini ni regiji, već [[Ministarstvo obrane (Danska)|Ministarstvu obrane]].<ref>{{Citiranje novina|last=Michael Kjær|first=Jonas|date=15 November 2006|title=Christiansø betaler ikke sundhedsbidrag|language=da|work=dr.dk|url=http://www.dr.dk/Regioner/Bornholm/Nyheder/Christiansoe/2006/11/15160130.htm|url-status=dead|access-date=12 August 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011075640/http://dr.dk/Regioner/Bornholm/Nyheder/Christiansoe/2006/11/15160130.htm|archive-date=11 October 2007}}</ref> Provincije su pak statističke jedinice Kraljevine Danske, veličinom između [[Regije Danske|administrativnih regija]] i [[Općine u Danskoj|općina]]. One nisu dijelom upravne podjele, niti su predmetom bilo kakvih političkih izbora, već su uglavnom ustrojene u statističke svrhe. Regije su formirane [[1. siječnja]] [[2007.]] kako bi zamijenile 16 bivših županija. Istodobno su se manje općine spajale u veće cjeline, čime je broj smanjen s prethodnih 270 na sadašnjih 98. Većina općina ima najmanje 20 000 stanovnika kako bi im se osigurala financijska i profesionalna održivost, premda je bilo nekoliko iznimaka od ovoga pravila.<ref>[http://www.citypopulation.de/Denmark.html Denmark: Regions, Municipalities, Cities & Major Urban Areas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408144050/http://www.citypopulation.de/Denmark.html|date=8 April 2012}} – Statistics and Maps on ''City Population''.</ref> Upravne podjele vode izravno izabrana vijeća, koja se biraju svake četiri godine proporcionalnim sustavom glasovanja. Posljednji danski lokalni izbori održani su [[16. studenoga]] [[2021.]] Ostale regionalne strukture koriste općinske granice kao referencu, uključujući policijske okruge, sudske okruge i izborne jedinice. ==== Regije ==== Tijela koja upravljaju regijama jesu [[Lokalna samouprava|regionalna vijeća]], od kojih svako ima četrdeset i jednog vijećnika koji se bira na mandat od četiri godine. Na čelu vijeća su predsjednici regionalnih okruga ([[Danski jezik|dan.]]: ''regionsrådsformand''), koje bira vijeće.<ref name="brief">{{Citiranje knjige|title=The Danish Regions – in Brief|date=2007|publisher=Danske Regioner|isbn=978-87-7723-471-2|edition=3rd revised|location=Copenhagen}}</ref> Područja odgovornosti regionalnih vijeća su javno zdravstvo, socijalne usluge i regionalni razvoj.<ref name="brief" /><ref name="regioner">{{Citiranje weba|title=Regional Tasks in Denmark|url=http://www.regioner.dk/in+english/regional+denmark/regional+tasks|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140510023358/http://www.regioner.dk/in+english/regional+denmark/regional+tasks|archive-date=10 May 2014|access-date=23 August 2015|publisher=Danske Regioner}}</ref> Za razliku od županija koje su zamijenili, regije ne smiju ubirati [[porez]]e, a zdravstvene usluge se do 2018. dijelom financiraju nacionalnim doprinosom za zdravstvo ([[Danski jezik|dan.]]: ''sundhedsbidrag''), a dijelom sredstvima vlade i općina.<ref name="taxation12">{{Citiranje weba|title=The Danish Tax System|url=http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150821030836/http://ias.au.dk/taxation/the-danish-tax-system/|archive-date=21 August 2015|access-date=23 August 2015|publisher=[[Aarhus University]]}}</ref> Od 1. siječnja 2019. ovaj se doprinos ukida jer se umjesto njega uvodi veći porez na dohodak. Brojnost stanovništva regija uvelike se razlikuje. Primjerice regija [[Hovedstaden]], koja obuhvaća [[gradsko područje Kopenhagena]] s izuzetkom oduzete pokrajine Istočnoga Zelanda, ali uključuje otok [[Bornholm]] u [[Baltičko more|Baltičkome moru]], ima tri puta brojnije stanovništvo od [[Sjeverni Jutland|Sjevernoga Jutlanda]]. U prethodnome županijskom sustavu određene gusto naseljene općine, poput [[Kopenhagen (općina)|općine Kopenhagen]] i [[Frederiksberg (općina)|Frederiksberg]], imale su status jednak statusu okruga, što ih je činilo administrativnim jedinicama prve razine. Ove općine ''sui generis'' priključene su u novim regijama u okviru reformi iz 2007. godine. {| class="wikitable" !Dansko ime !Prijevod !Upravno središte !Najveći grad !Stanovništvo !Ukupna površina (km²) |- |Hovedstaden |[[Hovedstaden|Regija glavnoga grada Danske]] |[[Hillerød]] |[[Kopenhagen]] | style="text-align:right;" |1 856 061 | style="text-align:right;" |2568,29 |- |Midtjylland |[[Središnji Jylland|Regija središnje Danske]] |[[Viborg (Danska)|Viborg]] |[[Aarhus]] | style="text-align:right;" |1 333 245 | style="text-align:right;" |13 095,80 |- |Nordjylland |[[Sjeverni Jutland|Regija sjeverne Danske]] |[[Aalborg]] |[[Aalborg]] | style="text-align:right;" |590 322 | style="text-align:right;" |7907,09 |- |Sjælland |[[Zeland (regija)|Regija Zeland]] |[[Sorø]] |[[Roskilde]] | style="text-align:right;" |839 619 | style="text-align:right;" |7268,75 |- |Syddanmark |[[Južna Danska|Regija južne Danske]] |[[Vejle]] |[[Odense]] | style="text-align:right;" |1 224 100 | style="text-align:right;" |12 132,21 |- | colspan="6" |'''Izvor:''' [https://web.archive.org/web/20180208230627/http://www.noegletal.dk/ Regionalne i općinske ključne brojke] |} === Vanjski poslovi === [[Datoteka:20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_(51654525096).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_%2851654525096%29.jpg/220px-20211103_Nordiska_Radets_session_Kopenhamn_808A9452_%2851654525096%29.jpg|mini|Danska premijerka [[Mette Frederiksen]] (druga slijeva) sa stranim kolegama na [[Nordijsko vijeće|Nordijskome vijeću]] u Kopenhagenu 2021.]] Danska ima znatan utjecaj u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]] i smatra se silom srednje snage u međunarodnim odnosima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Behringer|first=Ronald M.|date=September 2005|title=Middle Power Leadership on the Human Security Agenda|url=http://cac.sagepub.com/content/40/3/305.abstract|url-status=live|journal=Cooperation and Conflict|volume=40|issue=3|pages=305–342|doi=10.1177/0010836705055068|archive-url=https://web.archive.org/web/20160106114255/http://cac.sagepub.com/content/40/3/305.abstract|archive-date=6 January 2016|access-date=1 May 2016| issn = 0010-8367 }}</ref> Posljednjih godina [[Grenland]] i [[Farski otoci]] imaju sve veći utjecaj u pitanjima vanjske politike kao što su ribolov, [[kitolov]] i [[Geopolitika|geopolitička pitanja]]. Na vanjsku politiku Danske znatno utječe njezino članstvo u [[Europska unija|Europskoj uniji]] (EU). Danska, uključujući Grenland, pridružila se [[Europska ekonomska zajednica|Europskoj ekonomskoj zajednici]] (EEZ) 1973. godine.<ref group="N">Farski otoci odbili su ući u Europsku ekonomsku zajednicu 1973., Greenland je napustio EEZ 1985. nakon održanog referenduma 1982.</ref> Danska je predsjedavala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u sedam navrata, posljednji put od siječnja do lipnja 2012.<ref>{{Citiranje weba|title=Danish Presidency of the European Union 2012|url=http://eu2012.dk/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120103093056/http://eu2012.dk/en|archive-date=3 January 2012|access-date=25 May 2014|publisher=European Union}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Danska je okončala svoju dvjestogodišnju politiku [[neutralnost]]i. Bila je članica utemeljiteljica [[NATO|Sjevernoatlantskoga saveza]] (NATO) od 1949., a članstvo je i dalje vrlo popularno.<ref>{{Citiranje weba|last=Government of the United States|title=US Department of State: Denmark|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3167.htm|access-date=25 May 2014}}</ref> Kao članica [[Odbor za razvojnu pomoć|Odbora za razvojnu pomoć]] (DAC), Danska je već dugo među zemljama svijeta koje doprinose najvećim postotkom svojega bruto nacionalnog dohotka razvojnoj pomoći. U 2015. Danska je inozemnoj pomoći doprinijela s 0,85 % svojega [[Bruto nacionalni dohodak|bruto nacionalnog dohotka]] (BND) i bila je jedna od šest zemalja koje su ispunile dugogodišnji cilj [[Ujedinjeni narodi|UN-a]] od 0,7 % BND-a.<ref group="N">Ostale zemlje koje su ispunile ovaj cilj jesu Luksemborg, the Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13 April 2016|title=2015 Preliminary ODA Figures|url=http://www.oecd.org/dac/stats/ODA-2015-detailed-summary.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508134014/http://www.oecd.org/dac/stats/ODA-2015-detailed-summary.pdf|archive-date=8 May 2016|access-date=1 May 2016|publisher=OECD|location=Paris}}</ref> Država sudjeluje u bilateralnoj i multilateralnoj pomoći, a pomoći obično upravlja [[Ministarstvo vanjskih poslova (Danska)|Ministarstvo vanjskih poslova]]. Naziv organizacije [[Danska međunarodna razvojna agencija]] (DANIDA) često se koristi, posebno kada se radi o bilateralnoj pomoći. === Vojska === [[Datoteka:Danish_Military_Police.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Danish_Military_Police.JPG/220px-Danish_Military_Police.JPG|lijevo|mini|Vojnici danskih oružanih snaga tijekom napredne protuterorističke obuke.]] Danske [[Vojska|oružane snage]] poznate su kao [[Danska obrana]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Forsvaret''). Ministar obrane je [[vrhovni zapovjednik]] danske obrane i služi kao glavni [[Diplomacija|diplomatski]] dužnosnik u inozemstvu. U mirnodopskome razdoblju [[Ministarstvo obrane (Danska)|Ministarstvo obrane]] ukupno zapošljava oko 33 000 ljudi. Glavne vojne grane zapošljavaju gotovo 27 000 ljudi, od toga 15 460 u [[Kraljevska danska vojska|Kraljevskoj danskoj vojsci]], 5 300 u [[Kraljevska danska mornarica|Kraljevskoj danskoj mornarici]] i 6 050 u [[Kraljevske danske zračne snage|Kraljevskome danskom ratnom zrakoplovstvu]] (uključujući i ročnike). [[Danska agencija za upravljanje hitnim slučajevima|Danska agencija za upravljanje u izvanrednim situacijama]] ima 2000 zaposlenika uključujući ročnike, a oko 4000 ih je u službama koje nisu specifične za grane poput [[Zapovjedništvo obrane (Danska)|Danskoga zapovjedništva obrane]] i [[Danska obrambena obavještajna služba|Danske obrambene obavještajne službe]]. Nadalje, oko 55 000 ljudi služi kao dobrovoljci u [[domobranstvo (Danska)|Danskome domobranstvu]]. Danska je dugogodišnji zagovornik međunarodnoga [[Mirotvorstvo|mirotvorstva]], ali od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO bombardiranja Jugoslavije]] 1999. i [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|rata u Afganistanu]] 2001. Danska je također pronašla novu ulogu aktivno sudjelujući u nekoliko ratova i invazija. Ova relativno nova situacija izazvala je neke unutarnje kritike, ali dansko stanovništvo općenito je pružilo veliku podršku tim vojnim misijama, posebice ratu u Afganistanu.<ref>{{Citiranje weba|last=Olesen|first=Gunnar|date=7 September 2011|title=Denmark as a warring nation: A bracket that should be closed|url=http://riko.nu/gunnar-olesen-danmark-som-krigsnation-en-parentes-der-bor-lukkes/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160215191400/http://riko.nu/gunnar-olesen-danmark-som-krigsnation-en-parentes-der-bor-lukkes/|archive-date=15 February 2016|access-date=1 January 2016|publisher=The council for international conflict resolution (RIKO)|language=da}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Lavrsen|first=Lasse|date=19 June 2010|title=Danmark er en krisnation|url=http://www.information.dk/236879|url-status=live|language=da|publisher=Information|archive-url=https://web.archive.org/web/20160225044756/http://www.information.dk/236879|archive-date=25 February 2016|access-date=1 January 2016}}</ref> Danska obrana ima oko 1400<ref>{{Citiranje weba|date=27 December 2007|title=Forsvarsministerens Verdenskort|url=http://forsvaret.dk/FMN/Verdenskort/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227125607/http://forsvaret.dk/FMN/Verdenskort/|archive-date=27 December 2007|access-date=20 August 2009|publisher=Ministry of Defense of Denmark}}</ref> osoba u međunarodnim misijama, ne uključujući stalne doprinose u [[Stalna NRF skupina za protuminske mjere 1|NATO SNMCMG1-u]]. Danske snage bile su intenzivno angažirane u [[Raspad SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] u Zaštitnim snagama UN-a ([[UNPROFOR]]), s [[IFOR|IFOR-om]],<ref>{{Citiranje knjige|last=Clark|first=A.L.|url=https://archive.org/details/bosniawhateverya00clar|title=Bosnia: What Every American Should Know|publisher=Berkley Books|year=1996|location=New York|url-access=registration}}</ref> i sada [[SFOR|SFOR-om]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Phillips|first=R. Cody|url=http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|title=Bosnia-Hertsegovinia: The U.S. Army's Role in Peace Enforcement Operations 1995–2004|publisher=United States Army Center of Military History|location=Washington, D.C.|id=CMH Pub 70-97-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209001303/http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|archive-date=9 December 2013|url-status=dead}}</ref> Između 2003. i 2007. u [[Irak]]u je bilo angažirano oko 450 danskih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|date=21 February 2007|title=Denmark follows UK Iraq pullout|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2007/02/200852514261678446.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121211081916/http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2007/02/200852514261678446.html|archive-date=11 December 2012|access-date=20 August 2009|publisher=Al Jazeera English}}</ref> Danska je također snažno poduprla [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|američke operacije]] u [[Afganistan]]u i dala je novčani i materijalni doprinos [[ISAF|ISAF-]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2009|title=Danmarks Radio – Danmark mister flest soldater i Afghanistan|url=http://www.dr.dk/Nyheder/Indland/2009/02/15/165853.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090219224336/http://dr.dk/Nyheder/Indland/2009/02/15/165853.htm|archive-date=19 February 2009|access-date=5 July 2010|publisher=Dr.dk}}</ref> Ove inicijative vlasti često opisuju kao dio nove "aktivne vanjske politike" Danske. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Denmark_Product_Exports_(2019).svg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/Denmark_Product_Exports_%282019%29.svg/290px-Denmark_Product_Exports_%282019%29.svg.png|desno|mini|Struktura danskoga izvoza 2019.]] [[Datoteka:Lego_Color_Bricks.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Lego_Color_Bricks.jpg/220px-Lego_Color_Bricks.jpg|desno|mini|[[Lego]] kocke proizvodi [[Lego|The Lego Group]] sa sjedištem u [[Billund, Danska|Billundu]].]] Danska ima razvijeno mješovito gospodarstvo koje je [[Svjetska banka]] klasificirala kao gospodarstvo s [[Razvijene zemlje|visokim dohotkom]].<ref>[http://data.worldbank.org/about/country-and-lending-groups#High_income Country and Lending Groups.]</ref> Godine 2017. bila je na 16. mjestu u svijetu prema [[Paritet kupovne moći|bruto domaćem proizvodu (PPP)]] po glavi stanovnika i 10. prema [[Bruto domaći proizvod|nominalnom BDP-u po glavi stanovnika]].<ref name="wb2">{{Citiranje weba|title=Gross national income per capita 2017, Atlas method and PPP. World Development Indicators database, World Bank, 21 September 2018. Retrieved 6 December 2018.|url=http://databank.worldbank.org/data/download/GNIPC.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912071238/http://databank.worldbank.org/data/download/GNIpc.pdf|archive-date=12 September 2014|access-date=6 December 2018}}</ref> Dansko gospodarstvo ističe se kao jedno od najslobodnijih po [[Indeks ekonomskih sloboda|Indeksu ekonomskih sloboda]] i [[Ekonomska sloboda svijeta|Ekonomske slobode svijeta]].<ref>[http://www.heritage.org/index/Ranking "Country Ratings"] {{Webarchive}}, 2012 Index of Economic Freedom.</ref><ref name="2011-09-20_fraserinstitute2">{{Citiranje weba|year=2011|title=Economic Freedom of the World: 2011 Annual Report Complete Publication (2.7 MB)|url=http://www.freetheworld.com/2011/reports/world/EFW2011_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110926213117/http://www.freetheworld.com/2011/reports/world/EFW2011_complete.pdf|archive-date=26 September 2011|access-date=20 September 2011|website=[[freetheworld.com]]|publisher=[[Fraser Institute]]}}</ref> To je 10. najkonkurentnije gospodarstvo u svijetu, a 6. u Europi, prema izvješću ''Global Competitiveness Report 2018''. [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskoga gospodarskog foruma]].<ref name="wefcomp2">{{Citiranje weba|title=Global Competitiveness Report 2018|url=http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181208123549/http://reports.weforum.org/global-competitiveness-report-2018/competitiveness-rankings/|archive-date=8 December 2018|access-date=6 December 2018|publisher=World Economic Forum}}</ref> Danska ima četvrti najveći omjer [[Visoko obrazovanje|visokoobrazovanih]] osoba u svijetu.<ref>[http://www.uis.unesco.org/Library/Documents/ged09-en.pdf UNESCO 2009 Global Education Digest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111128145810/http://www.uis.unesco.org/Library/Documents/ged09-en.pdf}}, Shared fourth with Finland at a 30.3% ratio.</ref> Zemlja je na najvišemu mjestu u svijetu po [[Prava iz rada|radničkim pravima]].<ref>Kevin Short (28 May 2014).</ref> Bruto domaći proizvod po radnom satu bio je 13. najveći u 2009. godini. Tržišna nejednakost dohotka u zemlji je blizu prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]]<nowiki/>a,<ref>{{Citiranje weba|last=Joumard|first=Isabelle|last2=Pisu|first2=Mauro|last3=Bloch|first3=Debbie|date=2012|title=Tackling income inequality. The role of taxes and transfers.|url=http://www.oecd.org/eco/public-finance/TacklingincomeinequalityTheroleoftaxesandtransfers.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141228060612/http://www.oecd.org/eco/public-finance/TacklingincomeinequalityTheroleoftaxesandtransfers.pdf|archive-date=28 December 2014|access-date=10 February 2015|publisher=OECD}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Neamtu|first=Ioana|last2=Westergaard-Nielsen|first2=Niels|date=March 2013|title=Sources and impact of rising inequality in Denmark|url=http://www.cbs.dk/files/cbs.dk/new_papers_4.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211011217/http://www.cbs.dk/files/cbs.dk/new_papers_4.pdf|archive-date=11 February 2015|access-date=10 February 2015}}</ref> ali nakon poreza i ostalih doprinosa nejednakost dohotka je znatno manja. Prema [[Statistički ured Europskih zajednica|Eurostatu]], danski [[Ginijev koeficijent|Gini koeficijent]] za raspoloživi dohodak bio je 7. najniži među zemljama EU-a u 2017.<ref name="eurostat">{{Citiranje weba|title=Gini coefficient of equivalised disposable income – EU-SILC survey. Eurostat, last data update 20 November 2018, retrieved 6 December 2018.|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006122431/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do|archive-date=6 October 2014|access-date=6 December 2018}}</ref> Prema podacima [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnog fonda]], Danska ima najveću minimalnu plaću na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|date=6 October 2010|title=World Economic Outlook Database, October 2010 Edition|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/index.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110222101150/http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/index.aspx|archive-date=22 February 2011|access-date=5 July 2012|publisher=IMF}}</ref> Budući da Danska nema zakon o minimalnoj plaći, visoka granica plaće pripisuje se moći [[sindikat]]a. Primjerice, kao rezultat kolektivnoga ugovora između sindikata ''Fagligt Fælles Forbund'' i grupe poslodavaca Horesta, radnici u [[McDonald's]]u i drugim lancima brze hrane zarađuju ekvivalent od 20 [[Američki dolar|američkih dolara]] po satu, što je više nego dvostruko više od onoga što njihovi kolege zarađuju u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te imaju pristup petotjednom plaćenom godišnjem odmoru, [[Roditeljski dopust|roditeljskome dopustu]] i mirovinskom planu.<ref>Liz Alderman and Steven Greenhouse (27 October 2014).</ref> Danska je nekada bila pretežno [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] zemlja zbog velikih površina [[Obradivo tlo|obradivoga tla]], ali od 1945. uvelike je razvila [[Industrija|industriju]] i [[Uslužne djelatnosti|uslužni sektor]]. Do 2017. usluge su činile oko 75 % BDP-a, proizvodnja oko 15 %, a poljoprivreda manje od 2 %.<ref>{{Citiranje weba|title=StatBank Denmark, Table NABP10: 1-2.1.1 Production and generation of income (10a3-grouping) by transaction, industry and price unit. Retrieved on December 6, 2018.|url=http://statistikbanken.dk/nabp10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181117022122/http://statistikbanken.dk/NABP10|archive-date=17 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> Glavne industrije jesu proizvodnja [[Vjetroagregat|vjetroturbina]], [[Farmaceutska industrija|farmaceutskih proizvoda]], [[Medicinska oprema|medicinske opreme]], [[Strojevi|strojeva]], [[Prehrambena industrija|prerada hrane]] i [[Konstruiranje|građevinarstvo]].<ref name="factbook23">{{Citiranje weba|date=3 December 2018|title=Denmark|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|access-date=18 December 2018|website=The World Factbook|publisher=CIA|archive-date=18. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118191623/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|url-status=dead}}</ref> Otprilike 60 % ukupne vrijednosti izvoza odnosi se na izvoz roba, a preostalih 40 % na izvoz usluga, uglavnom [[Pomorstvo|pomorskoga prometa]]. Glavna izvozna roba zemlje su: vjetroturbine, lijekovi, strojevi i mjerni instrumenti, meso i mesni proizvodi, mliječni proizvodi, riba, namještaj i dizajnerski proizvodi.<ref name="factbook23"/> Danska je neto izvoznik hrane i energije i već je niz godina u suficitu [[Bilanca plaćanja|platne bilance]] koji je zemlju pretvorio iz zemlje neto dužnika u zemlju neto vjerovnika. Do [[1. srpnja]] [[2018.]] [[Neto pozicija međunarodnih ulaganja|neto međunarodna investicijska pozicija]] (ili neto strana aktiva) Danske iznosila je 64,6 % BDP-a.<ref name="factbook3"/><ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat: Net international investment position – quarterly data, % of GDP. Last update 24 October 2018, retrieved December 6 2018.|url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/TIPSII40|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181126221506/https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/TIPSII40|archive-date=26 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> [[Datoteka:Svin_ved_Tarm,_Jylland_aug_2015_(20871345365).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9b/Svin_ved_Tarm%2C_Jylland_aug_2015_%2820871345365%29.jpg/220px-Svin_ved_Tarm%2C_Jylland_aug_2015_%2820871345365%29.jpg|mini|Danska je veliki proizvođač i izvoznik proizvoda od [[Svinjetina|svinjskoga mesa.]].]] [[Liberalizacija]] uvoznih carina [[1797.]] označila je kraj [[Merkantilizam|merkantilizma]], a daljnja liberalizacija u [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] učvrstila je dansku liberalnu tradiciju u međunarodnoj trgovini koja je prekinuta tek [[1930-ih]].<ref>Mathias, Peter and Polard, Sidney (eds.) (1989) ''The Cambridge Economic History of Europe''.</ref> Čak i kad su druge zemlje, poput [[Njemačka|Njemačke]] i [[Francuska|Francuske]], podigle [[Carina|carinsku zaštitu]] za svoj [[Poljoprivreda|poljoprivredni sektor]] zbog povećane američke konkurencije, što je rezultiralo mnogo nižim poljoprivrednim cijenama nakon 1870., Danska je zadržala svoju politiku slobodne trgovine, jer je zemlja profitirala od jeftinoga uvoza [[Žitarice|žitarica]] (korištenih kao stočna hrana), a mogli su povećati izvoz [[maslac]]a i [[Meso|mesa]] čije su cijene bile stabilnije.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baten, Jörg|title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present.|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-50718-0|page=23}}</ref> Danas je Danska dio [[Unutarnje tržište EU|unutarnjega tržišta]] [[Europska unija|Europske unije]] koje obuhvaća više od 508 milijuna potrošača. Nekoliko domaćih trgovinskih politika određeno je sporazumima između članica Europske unije (EU), te [[Pravna stečevina Europske unije|zakonodavstvom EU-a]]. Potpora [[Slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]] je u danskoj javnosti velika. U anketi iz 2016. 57 % ispitanika vidi [[Globalizacija|globalizaciju]] kao priliku, dok 18 % gleda na nju kao na prijetnju.<ref>{{dan oznaka}} [https://finans.dk/finans/okonomi/ECE9155832/danskerne-og-lo-elsker-globalisering/?ctxref=ext Danskerne og LO elsker globalisering. Newspaper article 17 November 2016 on finans.dk. Retrieved 6 December 2018.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181206192549/https://finans.dk/finans/okonomi/ECE9155832/danskerne-og-lo-elsker-globalisering/?ctxref=ext |date=6 December 2018 }}</ref> Oko 70 % trgovinskih tokova je unutar Europske unije. Do [[2017.]], najveći izvozni partneri Danske jesu [[Njemačka]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>{{Citiranje weba|title=Standard Eurobarometer 89, Spring 2018. The key indicators. Publication date June 2018. Retrieved 18 December 2018.|url=http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/yearFrom/1999/yearTo/2018/surveyKy/2180|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226232843/http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/yearFrom/1999/yearTo/2018/surveyKy/2180|archive-date=26 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> Danska valuta, ''[[Danska kruna|kruna]]'' (DKK), fiksirana je na približno 7,46 kruna za euro kroz tečajni mehanizam [[Europski tečajni mehanizam|ERM II]]. Iako je na referendumu u rujnu 2000. odbijeno prihvaćanje [[Euro|eura]],<ref name="denmarkandtheeuro">{{Citiranje weba|date=17 November 2006|title=Denmark and the euro|url=http://www.nationalbanken.dk/DNUK/Euro.nsf/side/Denmark_and_the_euro!OpenDocument|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061116210231/http://nationalbanken.dk/DNUK/Euro.nsf/side/Denmark_and_the_euro!OpenDocument|archive-date=16 November 2006|access-date=3 February 2007|publisher=[[Danmarks Nationalbank]]}}</ref> zemlja slijedi politike utvrđene u [[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske unije]] (EMU) i ispunjava [[Kriteriji konvergencije eura|kriterije ekonomske konvergencije]] potrebne za prihvaćanje eura. Većina političkih stranaka u ''Folketingu'' podupire pridruživanje EMU-u, ali od 2010. ankete javnog mnijenja stalno pokazuju jasnu većinu protiv uvođenja eura. U svibnju 2018. 29 % ispitanika iz Danske u anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] izjavilo je da su za EMU i euro, dok je 65 % bilo protiv.<ref>{{Citiranje weba|title=The largest companies by turnover in Denmark|url=http://www.largestcompanies.com/toplists/denmark/largest-companies-by-turnover|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181106204016/http://www.largestcompanies.com/toplists/denmark/largest-companies-by-turnover|archive-date=6 November 2018|access-date=18 December 2018|website=largestcompanies.com|publisher=Nordic Netproducts AB}}</ref> Najveće danske tvrtke prema domaćemu prometu jesu: [[AP Møller-Mærsk]] (međunarodni prijevoz), [[Novo Nordisk]] (farmaceutika), [[ISS A/S]] (usluge u građevini), [[Vestas]] [[Vjetroagregat|(vjetroturbine]]), [[Arla Foods]] (mliječni proizvodi), [[DSV (tvrtka)|DSV]] (promet), [[Carlsberg grupa|Carlsberg Group]] (proizvodnja piva), [[Salling Group]] (maloprodaja), [[Ørsted (tvrtka)|Ørsted A/S]] (proizvodnja električne energije), [[Danske Bank]] (financije). === Javna politika === Danci uživaju visok životni standard, a dansko gospodarstvo karakteriziraju opsežne politike državne [[Skrbnička država|socijalne skrbi]]. Danska ima stopu [[Porez na dobit|poreza na]] dobit od 22 % i poseban vremenski ograničen porezni režim za iseljenike.<ref>[http://www.investindk.com/Establishing-a-business-in-Denmark Business Environment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120221130914/http://www.investindk.com/Establishing-a-business-in-Denmark}}, Invest in Denmark</ref> Danska ima širok spektar poreznih davanja, najvažniji od kojih je [[porez na dodanu vrijednost]] koji iznosi 25 %, ali [[trošarine]], [[porez na dohodak]] i druge naknade. Ukupna razina oporezivanja (zbroj svih poreza, kao postotak [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]) iznosila je 46 % u [[2017.]]<ref>{{Citiranje weba|title=StatBank Denmark, SKTRYK: Tax level by national account groups. Retrieved December 6 2018.|url=http://statistikbanken.dk/sktryk|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181125073944/http://statistikbanken.dk/sktryk|archive-date=25 November 2018|access-date=6 December 2018}}</ref> Porezna struktura Danske (relativna težina različitih poreza) razlikuje se od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], pošto danski porezni sustav (2015.) karakteriziraju znatno veći prihodi od poreza na osobni dohodak i niži udio prihoda od [[Porez na dobit|poreza na dobit]] poduzeća i [[Porez na imovinu|poreza na imovinu]], dok nikakvi prihodi ne proizlaze iz doprinosa za socijalno osiguranje. Udio koji proizlazi iz poreza na plaće, PDV-a i drugih poreza na dobra i usluge odgovara prosjeku OECD-a.<ref>{{Citiranje weba|title=OECD Revenue Statistics 2018 – Denmark. Retrieved 18 December 2018.|url=https://www.oecd.org/tax/revenue-statistics-denmark.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180908202458/http://www.oecd.org/tax/revenue-statistics-denmark.pdf|archive-date=8 September 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> U 2014. godini statistički podaci pokazali su da je oko 6 % stanovništva živjelo ispod granice siromaštva nakon korekcije na poreze i ostala davanja. Danska ima drugi najniži udio siromašnoga stanovništva u [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]-u, 11,3 % ispod prosjeka OECD-a.<ref name="OECD1">{{Citiranje weba|title=Society at a Glance 2014 Highlights: DENMARK OECD Social Indicators|url=http://www.oecd.org/denmark/OECD-SocietyAtaGlance2014-Highlights-Denmark.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924121312/http://www.oecd.org/denmark/OECD-SocietyAtaGlance2014-Highlights-Denmark.pdf|archive-date=24 September 2015|access-date=23 August 2015|publisher=OECD}}</ref> Udio stanovništva koji izjavljuju da nisu u mogućnosti priuštiti si kupovinu dovoljno hrane upola je manji od prosjeka zemalja OECD-a.<ref name="OECD1" /> === Tržište rada === Kao i druge nordijske zemlje, Danska je usvojila [[Švedski model|nordijski model]], koji kombinira kapitalizam [[Slobodno tržište|slobodnoga tržišta]] sa sveobuhvatnom [[Skrbnička država|socijalnom državom]] i snažnom [[Zaštita radnika|zaštitom radnika]].<ref name="Nordic Model">{{Citiranje weba|date=25 June 2013|title=The surprising ingredients of Swedish success – free markets and social cohesion|url=http://www.iea.org.uk/sites/default/files/publications/files/Sweden%20Paper.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102084545/http://www.iea.org.uk/sites/default/files/publications/files/Sweden%20Paper.pdf|archive-date=2 November 2013|access-date=13 April 2014|publisher=[[Institute of Economic Affairs]]}}</ref> Prema izvješću [[Svjetska banka|Svjetske banke]], kao rezultat svoga hvaljenog modela "fleksigurnosti", Danska ima najslobodnije [[tržište rada]] u [[Europa|Europi]]. Poslodavci mogu zapošljavati i otpuštati radnike kako god žele (fleksibilnost), a tijekom pronalaženja novoga posla radnici dobivaju relativno visoku naknadu za [[Nezaposlenost|nezaposlene]] (sigurnost). Osnivanje [[Poduzeće|poduzeća]] može se obaviti za nekoliko sati i uz vrlo niske troškove.<ref>{{Citiranje weba|title=The world's best business environment|url=http://www.investindk.com/Why-Denmark|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120701080756/http://www.investindk.com/Why-Denmark|archive-date=1 July 2012|access-date=5 July 2012|publisher=Investindk.com}}</ref> Nema zakonskih ograničenja u pogledu prekovremenog rada, što tvrtkama omogućuje rad 24 sata dnevno, 365 dana u godini.<ref>{{Citiranje weba|title=10 Good Reasons to Invest in Denmark|url=http://www.investindk.com/Why-Denmark/10-good-reasons|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160216124310/http://www.investindk.com/Why-Denmark/10-good-reasons|archive-date=16 February 2016|access-date=12 February 2016|publisher=Investindk.com}}</ref> Sa stopom zaposlenosti u 2017. od 74,2 % za stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine, Danska je na 9. mjestu među zemljama OECD-a i iznad prosjeka OECD-a od 67,8 %.<ref>{{Citiranje weba|title=LFS by sex and age – indicators. OECD Statistics, data retrieved 18 December 2018.|url=https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=LFS_SEXAGE_I_R|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181217130806/https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=LFS_SEXAGE_I_R|archive-date=17 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> Stopa nezaposlenosti iznosila je 5,7 % u 2017.,<ref>{{Citiranje weba|title=Eurostat Employment and Unemployment Database, Table une_rt_a. Unemployment by sex and age – annual average. Last update 31 October 2018. Retrieved 18 December 2018.|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/data/database|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181223155807/https://ec.europa.eu/eurostat/web/lfs/data/database|archive-date=23 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> što se smatra blizu prirodnoga minimuma ili ispod njega.<ref>{{Citiranje weba|title=The Danish Government: Denmark's Convergence Programme 2018, p. 8. Publication date April 2018, retrieved 18 December 2018.|url=https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-convergence-programme-denmark_en.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226233059/https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-convergence-programme-denmark_en.pdf|archive-date=26 December 2018|access-date=18 December 2018}}</ref> Visina naknada za [[Naknade za nezaposlene|nezaposlene]] ovisi o prijašnjemu zaposlenju i obično o članstvu u fondu za nezaposlene, koji je obično usko povezan sa [[sindikat]]ima, te prethodnom plaćanju [[doprinos]]a. Otprilike 65 % financiranja dolazi iz namjenskih doprinosa članova, dok preostala trećina potječe iz državnoga proračuna i stoga u konačnici iz poreznih davanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Ny undersøgelse: I dag er statens udgifter til dagpenge tre gange mindre end i 1995 &#124; Information|url=https://www.information.dk/indland/2018/10/ny-undersoegelse-dag-statens-udgifter-dagpenge-tre-gange-mindre-1995|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040753/https://www.information.dk/indland/2018/10/ny-undersoegelse-dag-statens-udgifter-dagpenge-tre-gange-mindre-1995|archive-date=27 December 2018}}</ref> === Znanost i tehnologija === [[Datoteka:Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7b/Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg/220px-Denmark_Confirms_Participation_in_E-ELT.jpg|mini|Danska sudjeluje u projektu E-ELT s investicijom od 8,5 milijuna eura tijekom desetogodišnjega razdoblja izgradnje.<ref>{{Citiranje novina|title=Denmark Confirms Participation in E-ELT|work=ESO Announmentes|url=http://www.eso.org/public/announcements/ann13033/|url-status=live|access-date=17 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130416044926/http://www.eso.org/public/announcements/ann13033/|archive-date=16 April 2013}}</ref>]] Danska ima dugu tradiciju znanstvenih i tehnoloških [[izum]]a i otkrića, a međunarodno je uključena od samog početka mnoge projekte. Trenutno Danska sudjeluje u mnogim znanstvenim i tehnološkim projektima visokoga profila, poput projekata [[CERN]], [[ITER]], [[Europska svemirska agencija|ESA]], [[Međunarodna svemirska postaja|ISS]] i [[E-ELT]]. Danska je 2021. bila na 9. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnome indeksu inovacija]], što je pad sa 6. mjesta od 2020. i 7. mjesta od 2019.<ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=5 March 2022|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[UN]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Release of the Global Innovation Index 2020: Who Will Finance Innovation?|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2020/index.html|access-date=2 September 2021|website=World Intellectual Property Organization|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2 September 2021|website=World Intellectual Property Organization|language=en}}</ref> U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Danci su također bili inovativni u nekoliko područja tehnološkoga sektora. Danske tvrtke bile su utjecajne u pomorskoj industriji i projektiranju najvećih i energetski najučinkovitijih [[Kontejnerski brod|kontejnerskih brodova]] na svijetu, [[Maersk Triple E klasa|Maersk Triple E klase]], a danski inženjeri pridonijeli su dizajnu MAN diesel motora. Na području [[Programska podrška|softvera]] i [[Elektronika|elektronike]], Danska je pridonijela dizajnu i proizvodnji nordijskih mobilnih telefona, a sada već nepostojeća danska tvrtka [[DanCall]] bila je među prvima koja je razvila [[GSM]] mobilne telefone. Biološke znanosti ključni su sektor ulaganja u istraživačke i razvojne aktivnosti. Danski inženjeri vodeći su u svijetu u opskrbi opremom za liječenje [[Šećerna bolest|dijabetesa]] i lijekovima tvrtke Novo Nordisk, a od 2000. danska [[Biotehnologija|biotehnološka]] tvrtka [[Novozymes]] vodeća je na svjetskome tržištu enzima za proizvodnju [[Etanol|bioetanola]] na bazi [[škrob]]a i pionir je u razvoju enzima za pretvorbu otpada na [[celulozni etanol]].<ref>{{Citiranje weba|title=Novozymes, the world's leading provider of enzymes to the biofuels industry|url=http://www.canadianbiomassmagazine.ca/index.php?option=com_content&task=view&Itemid=132&id=3101|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010095027/http://www.canadianbiomassmagazine.ca/index.php?option=com_content&task=view&Itemid=132&id=3101|archive-date=10 October 2014|access-date=7 October 2014|website=Canadian Biomass Magazine}}</ref> Dolina Medicon, koja se proteže kroz [[Regija Øresund|regiju Øresund]] između [[Zeland]]a i [[Švedska|Švedske]], jedan je od najvećih europskih poslovnih klastera za biološke znanosti i [[Biotehnologija|biotehnologije]], u kojoj je smješten velik broj tvrtki i istraživačkih institucija koje se bave biološkim znanostima, sve to smješteno unutar vrlo maloga geografskog područja. Računalni znanstvenici i softverski inženjeri rođeni u Danskoj imali su vodeću ulogu u razvoju nekih od svjetskih programskih jezika: [[Anders Hejlsberg]] ([[Turbo Pascal]], [[Delphi (programski jezik)|Delphi]], [[C sharp|C#]]); [[Rasmus Lerdorf]] ([[PHP]]); [[Bjarne Stroustrup]] ([[C++]]); [[David Heinemeier Hansson]] ([[Ruby on Rails]]); [[Lars Bak (računalni programer)|Lars Bak]], pionir u virtualnim strojevima ([[V8 (JavaScript motor)|V8]], [[Java (virtualni stroj)|Java VM]], [[Dart (programski jezik)|Dart]]). Fizičarka [[Lene Vestergaard Hau]] prva je osoba koja je zaustavila svjetlo, što je dovelo do napretka u [[Kvantno računalstvo|kvantnom računarstvu]], [[Nanotehnologija|nanoinženjerstvu]] i [[Linearna optika|linearnoj optici]]. === Proizvodnja električne energije === [[Datoteka:DanishWindTurbines.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/17/DanishWindTurbines.jpg/220px-DanishWindTurbines.jpg|mini|[[Vjetroelektrana Middelgrunden|Middelgrunden]], vjetroelektrana na moru u blizini Kopenhagena.]] U danskome teritorijalnom moru i ekonomskome pojasu nalaze se velika nalazišta nafte i prirodnoga plina. Danska je na 32. mjestu u svijetu kao neto izvoznik [[Nafta|sirove nafte]]<ref>{{Citiranje weba|date=15 May 2009|title=EIA – International Energy Data and Analysis for Denmark|url=http://tonto.eia.doe.gov/country/country_energy_data.cfm?fips=DA|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100304094837/http://tonto.eia.doe.gov/country/country_energy_data.cfm?fips=DA|archive-date=4 March 2010|access-date=29 May 2009|publisher=Tonto.eia.doe.gov}}</ref> i 2009. je proizvodila 259 980 barela sirove nafte dnevno.<ref>[http://www.indexmundi.com/energy.aspx?country=dk Denmark Crude Oil Production and Consumption by Year (Thousand Barrels per Day)] {{Webarchive}} – indexmundi.</ref> Danska je dugogodišnji lider u proizvodnji i instaliranju [[Energija vjetra|vjetroelektrana]] : 2015. [[Vjetroagregat|vjetroturbine]] su davale 42,1% ukupne potrošnje električne energije cijele države.<ref>[http://cphpost.dk/news/business/wind-energy-in-denmark-breaking-world-records.html Wind energy in Denmark breaking world records] {{Webarchive}} The Copenhagen Post, Retrieved 17.</ref> U svibnju 2011. Danska je ostvarila 3,1% svojega bruto domaćeg proizvoda iz tehnologija obnovljive (čiste) energije i energetske učinkovitosti, ili oko 6,5 milijardi&nbsp;eura.<ref>[http://news.yourolivebranch.org/2011/05/10/denmark-invests-the-most-in-clean-energy-per-gdp/ Denmark Invests the Most in Clean Energy per GDP] {{Webarchive}} – yourolivebranch.org.</ref> Danska je [[Dalekovod|električnim dalekovodima]] povezana s drugim europskim zemljama.<ref name="IRENAstates2">{{Citiranje novina|date=10 September 2014|title=Global support for International Renewable Energy Agency growing fast|publisher=IRENA|url=http://www.irena.org/Menu/index.aspx?PriMenuID=13&mnu=Pri|url-status=live|access-date=10 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924015929/http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Pri&PriMenuID=13|archive-date=24 September 2014}}</ref> Danski sektor električne energije integrirao je u nacionalnu mrežu obnovljive izvore energije poput [[Energija vjetra|energije vjetra]]. Danska se sada namjerava usredotočiti na inteligentne baterijske sustave ([[Vehicle to grid|V2G]]) i [[Električno vozilo|plug-in vozila]] u prometnom sektoru.<ref>{{Citiranje weba|title=Plug-in and Electrical Vehicles|url=http://www.energymap.dk/Technology-Areas/Intelligent-Energy/Plug-in-and-Electrical-Vehicles|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719122621/http://www.energymap.dk/Technology-Areas/Intelligent-Energy/Plug-in-and-Electrical-Vehicles|archive-date=19 July 2011|access-date=10 October 2009|publisher=EnergyMap.dk}}</ref> Država je članica [[Međunarodna agencija za obnovljivu energiju|Međunarodne agencije za obnovljivu energiju]] (IRENA).<ref name="IRENAstates2"/> Danska je izvezla otprilike 460 milijuna [[Džul|GJ]] energije u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Energi og emissioner|url=https://www.dst.dk/da/Statistik/emner/geografi-miljoe-og-energi/groent-nationalregnskab/energi-og-emissioner|access-date=12 April 2020|website=www.dst.dk|language=da}}</ref> === Promet === [[Datoteka:Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/24/Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png/220px-Denmark_passenger_and_freight_railway_network.png|mini|Danska željeznička mreža.]] [[Datoteka:Copenhagen_airport_from_air.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fc/Copenhagen_airport_from_air.jpg/220px-Copenhagen_airport_from_air.jpg|mini|[[Zračna luka Kopenhagen]] najveća je zračna luka u Skandinaviji i 15. po obujmu prometa u Europi.<ref name="cph">{{Citiranje weba|title=Group Annual Report 2014|url=https://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616072050/http://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|archive-date=16 June 2015|access-date=19 August 2015|website=cph.dk|publisher=Copenhagen Airports A/S}}</ref>]] Danska je izdvojila značajna ulaganja u izgradnju cestovnih i željezničkih veza između pojedinih regija, ponajviše cestovni most i prateću prometnu vezu ''Storebæltsforbindelsen'', koja povezuje [[Zeland]] i [[Fyn|Funen]]. Sada je moguće voziti od [[Frederikshavn]]a u sjevernom [[Jylland|Jutlandu]] do [[Kopenhagen]]a na istočnom Zelandu bez izlaska iz [[Autocesta|autoceste]]. Glavni željeznički operater za putničke usluge je [[DSB (željeznička tvrtka)|DSB]], a za teretne vlakove [[DB Cargo]]. Željezničke tračnice održava tvrtka Banedanmark. Sjeverno i Baltičko more isprepleteni su međunarodnim trajektnim vezama. Izgradnja veze Fehmarn Belt, koja povezuje Dansku i Njemačku, započela je 2015.<ref>{{Citiranje novina|date=23 July 2015|title=Denmark-Germany undersea Fehmarn tunnel gets go-ahead|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-33633879|url-status=live|access-date=19 August 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907101048/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-33633879|archive-date=7 September 2015}}</ref> Kopenhagen ima sustav [[Podzemna željeznica|brzoga prijevoza]], kopenhaški metro i razgranatu elektrificiranu mrežu prigradskih željeznica, te S-vlak. U četiri najveća grada, [[Kopenhagen]]u, [[Aarhus]]u, [[Odense]]u, [[Aalborg]]u, planira se puštanje u rad sustava [[Laka gradska željeznica|lake gradske željeznice]] oko 2020.<ref>{{Citiranje weba|title=Ring 3 summary report|url=http://www.ringtre.dk/fileadmin/filer/freesites/ringtre/filer/Letbane/Dokumenter/Resume_UK_final03.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413131909/http://www.ringtre.dk/fileadmin/filer/freesites/ringtre/filer/Letbane/Dokumenter/Resume_UK_final03.pdf|archive-date=13 April 2014|access-date=12 April 2014}}</ref> [[Biciklizam]] je u Danskoj vrlo čest oblik prijevoza, posebice za mlađe i gradsko stanovništvo. S mrežom biciklističkih ruta koja se proteže na više od 12 000&nbsp;km<ref>{{Citiranje weba|title=Cykelruter og regioner|url=http://www.visitdenmark.dk/danmark/da-dk/menu/turist/inspiration/aktivferie/cykel/cykel-ruter-og-regioner.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120315171238/http://www.visitdenmark.dk/danmark/da-dk/menu/turist/inspiration/aktivferie/cykel/cykel-ruter-og-regioner.htm|archive-date=15 March 2012|publisher=Visitdenmark.com|language=da}}</ref> i procijenjenih 7000&nbsp;km<ref name="vcta">{{Citiranje weba|title=Vi cykler til arbejde 2011|url=http://www.vcta.dk/OmVCTA.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724113337/http://www.vcta.dk/OmVCTA.aspx|archive-date=24 July 2011|access-date=16 August 2011|publisher=[[Dansk Cyklist Forbund]]|language=da}}</ref> [[biciklistička staza|odvojenih namjenskih biciklističkih staza i traka]], Danska ima solidnu [[biciklistička staza|biciklističku infrastrukturu]]. Privatna vozila se sve više koriste kao prijevozno sredstvo. Zbog [[Oporezivanje automobila|visokoga poreza na registriranje vozila]] (150%), [[Porez na dodanu vrijednost|PDV]]-a (25%) i jedne od najviših stopa poreza na dohodak u svijetu, novi su automobili vrlo skupi. Svrha poreza je obeshrabriti stanovništvo imati automobil u vlasništvu. Vlada je 2007. godine pokušala favorizirati ekološki prihvatljive automobile blagim smanjenjem poreza na vozila s velikom kilometražom. Međutim, to je imalo mali učinak, a 2008. Danska je doživjela porast uvoza starih automobila s neučinkovitom potrošnjom goriva.<ref>{{Citiranje novina|date=9 January 2009|title=Tyske miljøzoner sender gamle biler til Danmark|language=da|work=Politiken.dk|url=http://politiken.dk/indland/ECE626918/tyske-miljoezoner-sender-gamle-biler-til-danmark/|url-status=live|access-date=29 November 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430200435/http://politiken.dk/indland/ECE626918/tyske-miljoezoner-sender-gamle-biler-til-danmark/|archive-date=30 April 2011}}</ref>. Godine 2011. prosječna starost automobila bila je 9,2 godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Statistical Yearbook 2012|publisher=dst.dk|chapter=Transport|access-date=3 September 2012|chapter-url=http://www.dst.dk/pukora/epub/upload/16251/13tra.pdf}}</ref> S [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska|Švedskom]], Danska ima udio u glavnome zrakoplovnom prijevozniku [[Scandinavian Airlines System|Scandinavian Airlines]]. [[Zračna luka Kopenhagen]] najprometnija je putnička zračna luka u skandinavskome području, s više od 25 milijuna putnika u 2014.<ref name="cph2">{{Citiranje weba|title=Group Annual Report 2014|url=https://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150616072050/http://www.cph.dk/globalassets/om-cph/investor/publikationer/arsraporter_uk/cph_uk_ar_report_2015_03_18_final.pdf|archive-date=16 June 2015|access-date=19 August 2015|website=cph.dk|publisher=Copenhagen Airports A/S}}</ref> Ostale značajne zračne luke jesu [[Zračna luka Billund]], [[Zračna luka Aalborg]] i [[Zračna luka Aarhus]]. == Demografija == Prema podacima Danskoga zavoda za statistiku, stanovništvo Danske je u travnju 2020. iznosilo 5,825 milijuna.<ref name="pop13"/> Danska ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 41,9 godina,<ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|title=World Factbook EUROPE : DENMARK|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018|accessdate=13. listopada 2022.|archive-date=18. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118191623/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/denmark/|url-status=dead}}</ref> i omjerom od 0,97 muškaraca na jednu ženu. Unatoč niskoj stopi [[natalitet]]a, broj stanovnika raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,59%<ref name="factbook23"/> zbog neto imigracije i povećanja životnoga vijeka. Svjetsko izvješće o sreći često rangira stanovništvo Danske kao najsretnije na svijetu,<ref name="happiness">{{Citiranje weba|editor-last=Helliwell|editor-first=John|editor2-last=Layard|editor2-first=Richard|editor3-last=Sachs|editor3-first=Jeffrey|editor3-link=Jeffrey Sachs|title=World Happiness Report 2016|url=http://5c28efcb768db11c7204-4ffd2ff276d22135df4d1a53ae141422.r82.cf5.rackcdn.com/HR-V1_web.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160318091325/http://5c28efcb768db11c7204-4ffd2ff276d22135df4d1a53ae141422.r82.cf5.rackcdn.com/HR-V1_web.pdf|archive-date=18 March 2016|access-date=17 March 2016|publisher=Sustainable Development Solutions Network}}</ref><ref name="Earth_Institute_2013">Helliwell, John; Layard, Richard; Sachs, Jeffrey [http://www.earth.columbia.edu/sitefiles/file/Sachs%20Writing/2012/World%20Happiness%20Report.pdf World Happiness Report] {{Webarchive}}.</ref><ref name="BruceStokes">Stokes, Buce (8 June 2011).</ref> što se pripisuje visoko cijenjenim obrazovnim i [[Zdravstvena njega u Danskoj|zdravstvenim]] sustavima zemlje,<ref name="Taylor">{{Citiranje novina|last=Taylor|first=Jerome|date=1 August 2006|title=Denmark is the world's happiest country – official – Europe, World|work=The Independent|location=London|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/denmark-is-the-worlds-happiest-country--official-410075.html|url-status=dead|access-date=5 May 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090309234926/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/denmark-is-the-worlds-happiest-country--official-410075.html|archive-date=9 March 2009}}</ref> i niskoj razini nejednakosti primanja.<ref name="eurogini">{{Citiranje weba|title=Gini coefficient of equivalised disposable income (source: SILC)|url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304045123/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12|archive-date=4 March 2016|access-date=4 December 2015|publisher=Eurostat Data Explorer}}</ref> Danska je povijesno [[Homogenost (statistika)|homogena]] nacija.<ref name="Thomas2016">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Alastair H.|url=https://books.google.com/books?id=aPq6DAAAQBAJ&pg=PA11|title=Historical Dictionary of Denmark|publisher=Rowman & Littlefield Publishers|year=2016|isbn=978-1-4422-6465-6|page=11}}</ref> Međutim, kao i sa svojim skandinavskim susjedima, Danska se od [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] transformirala iz nacije neto [[Iseljeništvo|emigracije]], u neto [[Useljeništvo|imigracijsku]] državu. Danas se boravišne dozvole uglavnom izdaju imigrantima iz drugih zemalja EU (54% svih neskandinavskih imigranata u 2017.). Dodatnih 31% boravišnih dozvola bilo je vezano uz studij ili posao, 4% izdano je [[Azil|tražiteljima azila]], a 10% osobama koje se doseljavaju kao članovi obitelji.<ref>{{Citiranje weba|title=VAN8A: Immigrations (year) by citizenship, sex and residence permit|url=http://www.statbank.dk/VAN8A|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181012172855/http://www.statbank.dk/VAN8A|archive-date=12 October 2018|access-date=18 December 2018|publisher=[[Statistics Denmark]]}}</ref> Sveukupno, neto stopa doseljenika u 2017. iznosila je 2,1 migranata/1000 stanovnika, što je nešto niže od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] i ostalih [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref name="factbook23"/><ref>For comparisons and developments see: {{Citiranje časopisa|date=2013|title=Denmark – Migration Profiles|url=http://esa.un.org/miggmgprofiles/indicators/files/Denmark.pdf|url-status=live|publisher=UNICEF|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194636/http://esa.un.org/miggmgprofiles/indicators/files/Denmark.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=5 January 2016}}</ref><ref>Statistics on migration only includes people changing citizenship and does not always provide a realistic picture of migration pressure.</ref> Ne postoji službena statistika o [[Etnička skupina|etničkim skupinama]], ali prema podacima Statističkoga ureda Danske za [[2020.]], 86,11% stanovništva u Danskoj bilo je [[Danci|danskoga]] podrijetla (uključujući žitelje [[Farski otoci|Farskih otoka]] i [[Grenland|Grenlanđane]]), definiranoga kao stanovnik koji ima barem jednoga roditelja koji je rođen u [[Kraljevina Danska|Kraljevini Danskoj]] i ima dansko [[državljanstvo]].<ref name="pop13"/><ref name="denonly group=N" group="N">Ovi podaci obuhvaćaju samo europsku Dansku bez [[Grenland]]a i Farskih otoka.</ref> Preostalih 13,89% bilo je stranog podrijetla, definiranoga kao doseljenici ili potomci nedavnih doseljenika. Uz istu definiciju, najčešće zemlje podrijetla bile su [[Turci|Turska]], [[Poljaci|Poljska]], [[Sirijci|Sirija]], [[Nijemci|Njemačka]], [[Irak]], [[Rumunji|Rumunjska]], [[Libanon]], [[Pakistan]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Somalci|Somalija]].<ref name="pop13" /> [[Eskimi|Inuiti]] su starosjedioci Grenlanda i tradicionalno su naseljavali Grenland i sjeverne dijelove Kanade i Aljaske na [[Arktik]]u. Od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pa sve do [[1970-ih]], danska je vlada (dansko-norveška do 1814.) kroz vrijeme pokušavala [[Asimilacija (sociologija)|asimilirati]] grenlandske Inuite, potičući ih da prihvate većinski jezik, kulturu i vjeru. Zbog ovog "procesa danizacije", dio osoba inuitskog podrijetla sada identificira svoj materinji jezik kao danski.{{Najveći gradovi u Danskoj}} === Jezici === [[Danski jezik|Danski]] je ''de facto'' [[nacionalni jezik]] Danske.<ref name="Ethnologue2">{{Citiranje knjige|url=http://www.ethnologue.com/|title=Ethnologue: Languages of the World|publisher=SIL International.|year=2009|isbn=978-1-55671-216-6|editor-last=Lewis|editor-first=M. Paul|edition=16th|location=Dallas, Texas|access-date=27 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20071227170852/http://www.ethnologue.com/|archive-date=27 December 2007|url-status=live}}</ref> [[Ferojski jezik|Ferojski]] i [[Grenlandski jezik|grenlandski]] službeni su jezici Farskih otoka i Grenlanda.<ref name="Ethnologue2" /> [[Njemački jezik|Njemački]] je priznati [[manjinski jezik]] na području bivšega [[Županija Južni Jutland|okruga Južni Jutland]] (sada dio [[Južna Danska|regije Južna Danska]]), koji je bio dio Njemačkoga Carstva prije [[Versajski ugovor|Versajskog sporazuma]].<ref name="Ethnologue2" /> Danski i ferojski pripadaju [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskoj]] (nordijskoj) grani [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]], zajedno s [[Islandski jezik|islandskim]], [[Norveški jezik|norveškim]] i [[Švedski jezik|švedskim]].<ref name="language2">{{Citiranje weba|title=Language|url=http://www.norden.org/en/the-nordic-region/language|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140721051426/http://www.norden.org/en/the-nordic-region/language|archive-date=21 July 2014|access-date=7 June 2014|publisher=The Nordic Council}}</ref> Postoji ograničen stupanj [[Sjevernogermanski jezici|međusobne razumljivosti između danskoga, norveškoga i švedskoga jezika]]. Danski je daleko srodniji s njemačkim, koji je [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]] jezik. Grenlandski ili "''Kalaallisut''" pripada [[Eskimsko-aleutski jezici|eskimsko-aleutskim jezicima]] i blisko je povezan s [[Inuitski jezici|inuitskim jezicima]] u Kanadi, kao što je [[Inuktitut]] i potpuno je nepovezan s danskim.<ref name="language2" /> Velika većina (86%) Danaca govori [[Engleski jezik|engleski]] kao drugi jezik,<ref>{{Citiranje weba|date=February 2006|title=Europeans and their Languages|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414102658/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf|archive-date=14 April 2016|access-date=22 May 2014|website=[[Eurobarometer]]|publisher=[[European Commission]]}}</ref> općenito s visokom razinom poznavanja. [[Njemački jezik|Njemački]] je drugi strani jezik po učestalosti, a 47% ih govori o razini govornoga znanja.<ref name="Ethnologue2"/> U Danskoj je 2007. bilo 25 900 [[Materinski jezik|izvornih govornika]] njemačkoga jezika (većinom u području Južnog Jutlanda).<ref name="Ethnologue2"/> === Religija === [[Datoteka:Roskilde_Cathedral_aerial.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Roskilde_Cathedral_aerial.jpg/220px-Roskilde_Cathedral_aerial.jpg|lijevo|mini|[[Katedrala u Roskildeu]] bila je grobnica danske kraljevske obitelji od 15. stoljeća. Godine 1995. postao je [[Svjetska baština|mjestom svjetske baštine]].|300x300px]] [[Kršćanstvo u Danskoj|Kršćanstvo]] je dominantna religija u Danskoj. U siječnju 2020. 74,3%<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Folkekirkens medlemstal|url=https://www.km.dk/folkekirken/kirkestatistik/folkekirkens-medlemstal/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200410190520/https://www.km.dk/folkekirken/kirkestatistik/folkekirkens-medlemstal/|archive-date=10 April 2020|access-date=5 April 2020|website=Kirkeministeriet|language=da}}</ref> stanovništva Danske bili su članovi [[Danska crkva|Danske crkve]] ([[Danski jezik|dan.]]: ''Den Danske Folkekirke''), [[Službena religija|službene državne]] crkve, koja je [[Protestantizam|protestantska]] po klasifikaciji i [[Luterani|luteranska]] po orijentaciji.<ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive}} – Part I – Section 4 [State Church]: "The Evangelical Lutheran Church shall be the Established Church of Denmark, and, as such, it shall be supported by the State."</ref><ref group="N">Danska crkva je državna crkva u Danskoj i Grenlandu. Crkva Farskih otoka postala je neovisna od Danske crkve 2007. godine.</ref> Postotak članstva u stalnome je padu od 1970-ih, uglavnom zato što se u njemu [[Krštenje|krsti]] sve manje novorođenčadi.<ref>{{Citiranje novina|last=Thomsen Højsgaard|first=Morten|date=21 February 2018|title=Derfor mister kirken mere af folket|language=da|work=Kristeligt Dagblad|url=https://www.kristeligt-dagblad.dk/derfor-forlader-flere-folk-kirken|access-date=5 April 2020}}</ref> Samo 3% stanovništva redovito posjećuje nedjeljne mise<ref name="report 2009">{{Citiranje weba|year=2009|title=Denmark – Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127307.htm|access-date=23 August 2012|website=International Religious Freedom Report 2009|publisher=U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Manchin|first=Robert|date=21 September 2004|title=Religion in Europe: Trust Not Filling the Pews|url=http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130120155549/http://www.gallup.com/poll/13117/religion-europe-trust-filling-pews.aspx|archive-date=20 January 2013|access-date=23 August 2012|website=Gallup Poll|publisher=[[Gallup (company)|Gallup]]}}</ref>, a samo 19% Danaca religiju smatra važnim dijelom svog života.<ref name="gallup-religiosity-poor-nations">{{Citiranje weba|last=Crabtree|first=Steve|date=31 August 2010|title=Religiosity Highest in World's Poorest Nations|url=http://www.gallup.com/poll/142727/religiosity-highest-world-poorest-nations.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823202612/http://www.gallup.com/poll/142727/religiosity-highest-world-poorest-nations.aspx|archive-date=23 August 2017|access-date=27 May 2015|publisher=Gallup}}</ref> Ustav navodi da suveren mora biti luteranske vjere, iako se ostatak stanovništva može slobodno pridržavati drugih vjera.<ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html}} – Part II – Section 6 .</ref><ref>[http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html Denmark – Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710092702/http://www.servat.unibe.ch/icl/da00000_.html}} – Part VII – Section 70: "No person shall for reasons of his creed or descent be deprived of access to complete enjoyment of his civic and political rights, nor shall he for such reasons evade compliance with any common civic duty."</ref><ref name="FoR">[http://www.km.dk/fileadmin/share/Trossamfund/Freedom_of_religion.pdf Freedom of religion and religious communities in Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205165930/http://www.km.dk/fileadmin/share/Trossamfund/Freedom_of_religion.pdf}} – The Ministry of Ecclesiastical Affairs – May 2006</ref> Godine [[1682.]] država je dodijelila ograničeno priznanje trima religijskim skupinama koje se nisu slagale s etabliranom Crkvom: [[Katolička Crkva|rimokatoličkoj crkvi]], [[Reformirana sinoda Danske|reformiranoj crkvi]] i [[Judaizam|židovskoj zajednici]],<ref name="FoR" /> premda je obraćenje u te skupine iz Danske crkve u početku bilo nezakonito. Sve do 1970-ih, država je službeno priznavala "vjerska društva" [[Kraljevski dekret|kraljevskim dekretom]]. Danas vjerske skupine ne trebaju službeno državno priznanje, mogu dobiti pravo slavljenja vjenčanja i drugih obreda bez ikakvoga priznanja od strane države.<ref name="FoR" /> Danski [[musliman]]i čine otprilike 4,4% stanovništva<ref name="jac2020">{{Citiranje novina|title=Hvor mange muslimer er der i Danmark?|language=da-DK|work=tjekdet.dk|url=https://www.tjekdet.dk/hvor-mange-muslimer-er-der-i-danmark|access-date=14 November 2020}}</ref> i čine drugu najveću vjersku zajednicu u zemlji i najveću manjinsku religiju.<ref name="jac2018">{{Citiranje novina|title=Hvor mange muslimer bor der i Danmark?|language=da-DK|work=religion.dk|url=https://www.religion.dk/religionsanalysen/hvor-mange-indvandrer-lever-i-danmark|url-status=live|access-date=8 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209134230/https://www.religion.dk/religionsanalysen/hvor-mange-indvandrer-lever-i-danmark|archive-date=9 December 2018}}</ref> Dansko ministarstvo vanjskih poslova procjenjuje da druge vjerske skupine čine manje od 1% stanovništva pojedinačno i približno 2% kada se zbroje zajedno.<ref>{{Citiranje weba|title=Religion in Denmark|url=http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap1/1-14.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060208030036/http://www.um.dk/Publikationer/UM/English/Denmark/kap1/1-14.asp|archive-date=8 February 2006|access-date=8 February 2006}}</ref> Prema anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010.,<ref>{{Citiranje weba|others=Fieldwork: Jan–Feb 2010|title=Special Eurobarometer, biotechnology, page 204|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101215001129/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf|archive-date=15 December 2010}}</ref> 28% anketiranih Danaca je odgovorilo da "vjeruje da postoji Bog", 47% je odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 24% je odgovorilo da "ne vjerujte da postoji bilo kakav duh, Bog ili životna sila". Druga anketa, provedena 2009. godine, pokazala je da 25% Danaca vjeruje da je [[Isus]] sin Božji, a 18% vjeruje da je on [[Spasenje|spasitelj svijeta]].<ref>{{dan oznaka}} {{cite web |quote=Poll performed in December 2009 among 1114 Danes between ages 18 and 74 |url=http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/350709:Kirke---tro--Hver-fjerde-dansker-tror-paa-Jesus |title=Hver fjerde dansker tror på Jesus |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091225060504/http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/350709:Kirke---tro--Hver-fjerde-dansker-tror-paa-Jesus |archive-date=25 December 2009 |trans-title=One in four Danes believe in Jesus |author=Tobias Stern Johansen |website=Kristeligt Dagblad |date=23 December 2009 |language=da}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Københavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/K%C3%B8benhavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg/170px-K%C3%B8benhavns_universitet_lektionskatalog_1537.jpg|lijevo|mini|220px|Najstariji sačuvani danski plan predavanja iz 1537. sa [[Sveučilište u Kopenhagenu|Sveučilišta u Kopenhagenu]].]] Sve obrazovne programe u Danskoj određuje Ministarstvo obrazovanja, a njima upravljaju lokalne općine. ''Folkeskole'' pokriva cijelo razdoblje obveznoga obrazovanja, obuhvaćajući [[Osnovna škola|osnovno]] i niže [[Srednja škola|srednje obrazovanje]].<ref name="edu">{{Citiranje weba|title=Overview of the Danish Education System|url=http://eng.uvm.dk/Education/Overview-of-the-Danish-Education-System|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111062215/http://eng.uvm.dk/Education/Overview-of-the-Danish-Education-System|archive-date=11 January 2012|access-date=28 April 2016|publisher=Danish Ministry for Children, Education and Gender Equality}}</ref> Većina djece pohađa ''folkeskole'' 10 godina, u dobi od 6 do 16 godina. Nema završnih ispita, ali učenici mogu izabrati polaganje ispita nakon završetka devetoga razreda (14 - 15 godina). Test je obavezan ako se želi pohađati daljnje školovanje. Alternativno, učenici mogu pohađati samostalnu školu ([[Danski jezik|dan.]]: ''friskole''), ili privatne škole ([[Danski jezik|dan.]]: ''privatskole''), poput kršćanskih ili [[Waldorfska pedagogija|waldorfskih škola]]. Nakon završetka obveznoga obrazovanja postoji nekoliko mogućnosti nastavka obrazovanja; Gimnazija (STX) pridaje važnost podučavanju mješavine [[Humanističke znanosti|humanističkih]] i [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], Visoki tehnički ispitni program (HTX) fokusiran je na predmete iz prirodnih, a Visoki komercijalni ispitni program naglašava predmete iz ekonomije. Visoki pripremni ispit (HF) sličan je gimnaziji (STX), ali je jednu godinu kraći. Za pojedina zanimanja postoji [[strukovno obrazovanje]], osposobljavanje mladih za rad u određenim [[zanat]]ima kombinacijom nastave i [[Naukovanje|naukovanja]]. Vlada bilježi stope završetka više srednje škole od 95%, a stope upisa i završetka [[Visoko obrazovanje|visokoga obrazovanja]] od 60%.<ref>{{Citiranje weba|title=Education Policy Outlook: Denmark|url=https://www.oecd.org/edu/EDUCATION%20POLICY%20OUTLOOK%20DENMARK_EN.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183723/https://www.oecd.org/edu/EDUCATION%20POLICY%20OUTLOOK%20DENMARK_EN.pdf|archive-date=17 October 2016|access-date=27 April 2016|publisher=OECD|page=4}}</ref> Sve [[Sveučilište|sveučilišno]] i visoko (tercijarno) obrazovanje u Danskoj je besplatno; nema školarine za upis na tečajeve. Studenti u dobi od 18 ili više godina mogu se prijaviti za državnu stipendiju za obrazovnu potporu, poznatu kao ''[[Studentski zajmovi u Danskoj|Statens Uddannelsesstøtte]] (SU)'', koja pruža fiksnu financijsku potporu koja se isplaćuje mjesečno.<ref>Rick Noack (4 February 2015).</ref> Danska sveučilišta stranim studentima nude niz mogućnosti za stjecanje međunarodno priznate kvalifikacije u Danskoj. Mnogi programi mogu se naći na [[Engleski jezik|engleskome jeziku]], akademskoj [[lingua franca|''lingui franci'']], u [[Bakalaureat|diplomama prvostupnika]], [[magistar|magisterija]], [[doktorat]]a i [[Razmjena učenika|programima razmjene studenata]].<ref>{{Citiranje weba|title=Study in Denmark, official government website on international higher education in Denmark|url=http://studyindenmark.dk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510042940/http://studyindenmark.dk/|archive-date=10 May 2011|access-date=8 May 2011}}</ref> === Zdravstvo === [[Datoteka:Rigshospitalet_20130427_0004F_(8739514693).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/40/Rigshospitalet_20130427_0004F_%288739514693%29.jpg/220px-Rigshospitalet_20130427_0004F_%288739514693%29.jpg|mini|''Rigshospitalet,'' glavna bolnica u Kopenhagenu.|300x300px]] Godine 2015. srednji životni vijek u Danskoj bio je 80,6 godina (78,6 za muškarce i 82,5 za žene), što je znatno više od 76,9 godina u 2000.<ref name="WHO">{{Citiranje weba|date=6 July 2016|title=Life expectancy|url=http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016022444/http://apps.who.int/gho/data/node.main.688?lang=en|archive-date=16 October 2014|access-date=20 August 2017|publisher=World Health Organization}}</ref> To klasificira Dansku kao 27. zemlju od 193. države svijeta po dugovječnosti stanovništva, nešto lošije u odnosu na ostale [[Nordijska regija|Nordijske zemlje]]. Nacionalni institut za javno zdravstvo [[Sveučilište južne Danske|Sveučilišta južne Danske]] identificirao je 19 većih faktora rizika među Dancima koji utječu na smanjenje životnoga vijeka, najvažniji od kojih su [[pušenje]], [[Alkoholizam|konzumiranje alkohola]], [[Narkomanija|zlouporaba droga]] i fizička neaktivnost.<ref name="health report">{{Citiranje knjige|last=Brønnum-Hansen|first=Knud Juel, Jan Sørensen, Henrik|url=http://www.si-folkesundhed.dk/upload/2745_-_risk_factors_and_public_health_in_denmark.pdf|title=Risk factors and public health in Denmark – Summary report|date=2007|publisher=National Institute of Public Health, University of Southern Denmark|isbn=978-87-7899-123-2|location=København|access-date=31 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141222143524/http://www.si-folkesundhed.dk/upload/2745_-_risk_factors_and_public_health_in_denmark.pdf|archive-date=22 December 2014|url-status=live}}</ref> Premda je broj [[Pretilost|pretilih]] osoba niži nego u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i većini [[Europa|europskih zemalja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Obesity – Adult prevalence|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2228rank.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010185132/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2228rank.html|archive-date=10 October 2017|access-date=20 August 2017|publisher=CIA Factbook}}</ref> povećana tjelesna težina postaje rastući problem i godišnje opterećuje [[državni proračun]] za zdravstvo za dodatnih 1,625 milijardi [[Danska kruna|danskih kruna]].<ref name="health report" /> Studija iz 2012. pokazuje da Danska ima najvišu učestalost pojave [[rak]]a od svih zemalja koje prati [[Međunarodni fond za istraživanje raka]]. Znanstvenici pretpostavljaju da su razlozi tome nezdrave životne navike poput obilnog konzumiranja alkohola, pušenja, fizičke neaktivnosti, ali i učinkovitijih [[Dijagnostika|dijagnostičkih postupaka]].<ref>{{Citiranje novina|title=Why is Denmark the cancer capital of the world?|work=The Daily Telegraph|location=London|url=https://www.telegraph.co.uk/news/health/news/8277418/Why-is-Denmark-the-cancer-capital-of-the-world.html|url-status=live|access-date=4 January 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035731/http://www.telegraph.co.uk/news/health/news/8277418/Why-is-Denmark-the-cancer-capital-of-the-world.html|archive-date=4 March 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Data for cancer frequency by country|url=http://www.wcrf.org/int/cancer-facts-figures/data-cancer-frequency-country|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151230080530/http://www.wcrf.org/int/cancer-facts-figures/data-cancer-frequency-country|archive-date=30 December 2015|access-date=4 January 2016|publisher=WCRF}}</ref> Danska ima [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni sustav zdravstvene skrbi]], karakteriziran time što se javno financira kroz poreze i većinom usluga upravljaju izravno regionalne vlasti. Jedan od izvora prihoda bio je nacionalni doprinos za zdravstvo (dan.: ''sundhedsbidrag''), koji je ukinut u siječnju 2019., a umjesto njega će se porezi na dohodak u nižim razredima postupno povećavati svake godine.<ref name="taxation12"/> Drugi izvor dolazi iz prihoda općina kojima su porezi na dohodak povećani za 3 postotna boda od 1. siječnja 2007., doprinos koji je oduzet od bivšega županijskog poreza da bi ga općine od 1. siječnja 2007. koristile u zdravstvu. To znači da je većina zdravstvenih usluga besplatna za sve stanovništvo. Osim toga, otprilike dvoje od pet stanovnika ima dodatno privatno osiguranje za pokrivanje usluga koje država ne pokriva u potpunosti, poput [[fizioterapija|fizioterapije]].<ref name="commonwealth">{{Citiranje weba|title=International Profiles of Health Care Systems|url=http://www.commonwealthfund.org/~/media/Files/Publications/Fund%20Report/2010/Jun/1417_Squires_Intl_Profiles_622.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131228014404/http://www.commonwealthfund.org/~/media/Files/Publications/Fund%20Report/2010/Jun/1417_Squires_Intl_Profiles_622.pdf|archive-date=28 December 2013|access-date=31 May 2014|publisher=The Commonwealth Fund}}</ref> Danska troši 11,2% svoga [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] na zdravstvenu skrb (podaci iz 2012.), što je porast u odnosu na 9,8% iz 2007.<ref name="commonwealth" /> To Dansku stavlja iznad prosjeka [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]]<nowiki/>a i iznad ostalih nordijskih zemalja.<ref name="commonwealth" /><ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison :: Life Expectancy at Birth|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120024054/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|archive-date=20 January 2016|access-date=31 May 2014|website=The World Factbook|publisher=CIA}}</ref> === Imigracija i gradska geta === Danska je jedina zemlja koja u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] službeno koristi riječ "[[geto]]" za definiranje određenih stambenih područja.<ref name="Reuters">{{Citiranje novina|last=Nielson|first=Emil Gjerding|title=In Danish 'ghettos', immigrants feel stigmatized and shut out|work=U.S.|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration-widerimage/in-danish-ghettos-immigrants-feel-stigmatized-and-shut-out-idUSKCN1IU1DS|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704212835/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration-widerimage/in-danish-ghettos-immigrants-feel-stigmatized-and-shut-out-idUSKCN1IU1DS|archive-date=4 July 2018}}</ref> Od 2010. dansko Ministarstvo prometa, graditeljstva i stanovanja objavljuje ''ghettolisten'' (popis geta) kojega je 2018. činilo 25 područja.<ref name="Reuters" /><ref name="NPR">{{Citiranje novina|title=In Denmark's Plan To Rid Country Of 'Ghettos,' Some Immigrants Hear 'Go Home'|work=NPR.org|url=https://www.npr.org/sections/parallels/2018/03/30/593979013/in-denmark-s-plan-to-rid-country-of-ghettos-some-immigrants-hear-go-home?t=1530707460545|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704212942/https://www.npr.org/sections/parallels/2018/03/30/593979013/in-denmark-s-plan-to-rid-country-of-ghettos-some-immigrants-hear-go-home?t=1530707460545|archive-date=4 July 2018}}</ref> Kao rezultat toga, izraz se široko koristi u medijima i uobičajenom govoru.<ref name="NYT">{{Citiranje novina|title=In Denmark, Harsh New Laws for Immigrant 'Ghettos'|url=https://www.nytimes.com/2018/07/01/world/europe/denmark-immigrant-ghettos.html|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180706100907/https://www.nytimes.com/2018/07/01/world/europe/denmark-immigrant-ghettos.html|archive-date=6 July 2018}}</ref> Pravna oznaka primjenjuje se na područja na temelju razine prihoda stanovnika, statusa zaposlenja, razine obrazovanja, kaznenih presuda i nezapadnoga etničkog podrijetla.<ref name="NPR" /><ref name="NYT" /><ref name="BBC">{{Citiranje novina|date=27 February 2018|title=Danes to double penalty for ghetto crime|work=BBC News|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-43214596|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180718180541/https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-43214596|archive-date=18 July 2018}}</ref> Godine 2017. 8,7% stanovništva Danske činili su nezapadni doseljenici ili njihovi potomci. Udio stanovništva "stanovnika geta" nezapadnoga porijekla bio je 66,5%.<ref name=":02">{{Citiranje novina|title=Denmark to school 'ghetto' kids in democracy and Christmas|agency=Reuters Editorial|url=https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704222846/https://www.reuters.com/article/us-denmark-immigration/denmark-to-school-ghetto-kids-in-democracy-and-christmas-idUSKCN1IT1EO|archive-date=4 July 2018}}</ref> Vlada je 2018. predložila mjere za rješavanje pitanja [[Socijalna integracija|integracije]] i oslobađanje zemlje od [[Paralelno društvo|paralelnih društava]] i geta do 2030.<ref name="BBC" /><ref name=":02"/><ref name="localDK">{{Citiranje novina|date=28 February 2018|title=Here's what we know about Denmark's 'ghetto plan'|url=https://www.thelocal.dk/20180228/heres-what-we-know-about-denmarks-ghetto-plan|url-status=dead|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704213129/https://www.thelocal.dk/20180228/heres-what-we-know-about-denmarks-ghetto-plan|archive-date=4 July 2018}}</ref><ref name="Time">{{Cite magazine|title=What to Know About Denmark's Plan to End Immigrant "Ghettos"|magazine=Time|url=http://time.com/5328347/denmark-ghettos-policies/|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180705155619/http://time.com/5328347/denmark-ghettos-policies/|archive-date=5 July 2018}}</ref> Mjere su usmjerene na fizičku obnovu, kontrolu nad time kome je dopušteno živjeti u tim područjima, smanjenje [[kriminal]]a i ulaganja u obrazovanje.<ref name="NPR" /> Ove su politike kritizirane zbog potkopavanja načela "jednakosti pred zakonom" i zbog prikazivanja imigranata, posebice muslimanskih imigranata, u lošem svjetlu.<ref name="NPR" /><ref>{{Citiranje novina|title="No ghettos in 2030": Denmark's controversial plan to get rid of immigrant neighborhoods|work=Vox|url=https://www.vox.com/world/2018/7/3/17525960/denmark-children-immigrant-muslim-danish-ghetto|url-status=live|access-date=4 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704182731/https://www.vox.com/world/2018/7/3/17525960/denmark-children-immigrant-muslim-danish-ghetto|archive-date=4 July 2018}}</ref> Dok su neki prijedlozi poput ograničenja izlaska iz kuće "djeci iz geta" nakon 20 sati odbijeni kao preradikalni, većinu od 22 prijedloga izglasala je parlamentarna većina.<ref name="Reuters" /><ref name="NYT" /> == Kultura == [[Datoteka:Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg/170px-Kierkegaard_20090502-DSCF1495.jpg|mini|Kip [[Filozofija|filozofa]] [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]].|344x344px]] Danska dijeli snažne kulturne i povijesne veze sa svojim [[Skandinavija|skandinavskim]] susjedima [[Švedska|Švedskom]] i [[Norveška|Norveškom]]. Povijesno je to bila jedna od društveno najnaprednijih kultura na svijetu. Godine 1969. Danska je bila prva zemlja koja je legalizirala [[Pornografija|pornografiju]],<ref>{{Citiranje weba|date=22 September 2007|title=Denmark&nbsp; – An Overview|url=http://www.um.dk/publikationer/um/english/factsheetdenmark/denmarkanoverview/html/chapter05.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080122084309/http://www.um.dk/publikationer/um/english/factsheetdenmark/denmarkanoverview/html/chapter05.htm|archive-date=22 January 2008|access-date=22 September 2007|website=Royal Danish Ministry of Foreign Affairs}}</ref> a 2012. Danska je zamijenila svoje zakone o "[[Registrirano partnerstvo|registriranome partnerstvu]]", koje je prva uvela 1989.,<ref>Sheila Rule: [https://www.nytimes.com/1989/10/02/world/rights-for-gay-couples-in-denmark.html "Rights for Gay Couples in Denmark"] {{Webarchive}} – ''[[The New York Times]]''.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17 June 2003|title=Same-Sex Marriage FAQ|url=http://marriage.about.com/cs/samesexmarriage/a/samesex.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212061255/http://marriage.about.com/cs/samesexmarriage/a/samesex.htm|archive-date=12 February 2009|access-date=5 May 2009|publisher=Marriage.about.com}}</ref> rodno neutralnim zakonom o [[Istospolni brak|istospolnome braku]], te je dopustila sklapanje istospolnih brakova u [[Danska crkva|Danskoj Crkvi]].<ref>{{Citiranje novina|date=7 June 2012|title=Denmark approves same-sex marriage and church weddings|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18363157|url-status=live|access-date=20 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190116191027/https://www.bbc.com/news/world-europe-18363157|archive-date=16 January 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=7 June 2012|title=Denmark passes bill allowing gays to marry in church|agency=AFP|url=http://tribune.com.pk/story/390257/denmark-passes-bill-allowing-gays-to-marry-in-church/|url-status=live|access-date=7 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120610034001/http://tribune.com.pk/story/390257/denmark-passes-bill-allowing-gays-to-marry-in-church/|archive-date=10 June 2012}}</ref> Skromnost i [[društvena jednakost]] važni su aspekti danske kulture.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/denmark-country-profile.html |title=Denmark – Language, Culture, Customs and Etiquette. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=10. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610114106/http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/denmark-country-profile.html |url-status=dead }}</ref> U studiji iz 2016. koja je uspoređivala rezultate [[Empatija|empatije]] u 63 zemlje, Danska je zauzela 4. mjesto u svijetu s najvećom empatijom među ispitanim europskim zemljama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Chopik|first=William J.|last2=O’Brien|first2=Ed|last3=Konrath|first3=Sara H.|date=2017|title=Differences in Empathic Concern and Perspective Taking Across 63 Countries|journal=Journal of Cross-Cultural Psychology|language=en|volume=48|issue=1|at=Supplementary Table 1|doi=10.1177/0022022116673910|issn=0022-0221|hdl-access=free}}</ref> Astronomska otkrića [[Tycho Brahe|Tychoa Brahea]] (1546. – 1601.), artikuliranje principa [[Zakon očuvanja energije|očuvanja energije]] [[Ludwig A. Colding|Ludwiga A. Coldinga]] (1815. – 1888.) i doprinosi atomskoj fizici [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] (1885. – 1962.) ukazuju na raspon danskih znanstvenih dostignuća. Bajke [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] (1805. – 1875.), filozofski eseji [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]] (1813. – 1855.), kratke priče [[Karen Blixen]] (pseudonim [[Karen Blixen|Isak Dinesen]]) (1885. – 1962.), drame [[Ludvig Holberg|Ludviga Holberga]] (1684. –1754.) i aforistična poezija [[Piet Hein|Pieta Heina]] (1905.–1996.) stekle su značajno međunarodno priznanje, kao i simfonije [[Carl Nielsen|Carla Nielsena]] (1865. – 1931.). Od sredine 1990-ih danski su filmovi privukli međunarodnu pozornost, posebice oni povezani s umjetničkim pokretom [[Dogma 95]], poput onih [[Lars von Trier|Larsa von Triera]]. Jedno od glavnih obilježja danske kulture je ''jul'' (danski [[Božić]]). Blagdan se slavi tijekom prosinca, počevši od početka [[Došašće|došašća]] ili 1. prosinca s raznim tradicijama, a vrhunac je božićna večera. Postoji sedam danskih mjesta baštine upisanih na [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetske baštine u sjevernoj Europi]] : [[Christiansfeld]], moravsko crkveno naselje, [[Jelling Mounds]] ([[Rune|runsko kamenje]] i crkva), [[dvorac Kronborg]], [[Katedrala u Roskildeu|katedrala Roskilde]] i [[Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda|Lovački krajolik u Sjevernom Zelandu]] i 3 na popisu [[Popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi|svjetske baštine u Sjevernoj Americi]], ali koji se nalaze unutar Kraljevine Danske: [[Fjord Ilulissat|Ilulissat Icefjord]], Aasivissuit — [[Otok Nipisat|Nipisat]] i [[Kujataa]].<ref>{{Citiranje weba|title=Denmark: Properties inscribed on the World Heritage List (8)|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120713012915/https://whc.unesco.org/en/statesparties/dk|archive-date=13 July 2012|access-date=19 July 2015|publisher=UNESCO}}</ref> === Ljudska prava === Danska se smatra progresivnom zemljom koja je usvojila zakone i politike za podršku pravima žena, pravima manjina i [[Prava LGBT osoba u Europi|LGBT pravima]]. Ljudska prava u Danskoj zaštićena su državnim ustavom [[Kraljevina Danska|kraljevstva]] ''(dan.: Danmarks Riges Grundlov) i'' primjenjuju se jednako u užoj Danskoj, [[Grenland]]u i [[Farski otoci|Farskim otocima]], te putem [[Ratifikacija|ratifikacije]] međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Human rights in Denmark|url=https://www.humanrights.dk/research/human-rights-in-denmark|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190725111022/https://humanrights.dk/research/human-rights-in-denmark|archive-date=25 July 2019|access-date=14 May 2019|website=The Danish Institute for Human Rights|publisher=The Danish Institute for Human Rights|language=en}}</ref> Danska je odigrala značajnu ulogu u usvajanju [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]], te u osnivanju [[Europski sud za ljudska prava|Europskoga suda za ljudska prava]] (ECHR). Godine 1987. [[folketing|Parlament Kraljevine Danske]] (''Folketinget'') osnovao je Danski centar za ljudska prava, danas [[Danski institut za ljudska prava]].<ref name=":8" /> Godine 2009. održan je referendum o izmjeni danskoga Zakona o nasljeđivanju kako bi se [[Primogenitura|dala apsolutna primogenitura]] danskoga prijestolja, što znači da najstarije dijete, bez obzira na spol, ima prednost u liniji nasljeđivanja. Kako izmjena zakona nije bila retroaktivna, trenutni nasljednik prijestolja je najstariji kraljev sin, a ne njegovo najstarije dijete. Članak 2. danskoga ustava kaže da "Monarhiju nasljeđuju muškarci i žene".<ref>{{Citiranje weba|title=THE CONSTITUTIONAL ACT OF DENMARK|url=https://www.thedanishparliament.dk/-/media/pdf/publikationer/english/the_constitutional_act_of_denmark_2013,-d-,pdf.ashx|access-date=21 October 2020|publisher=Folketinget.dk|archive-date=2. srpnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210702131614/https://www.thedanishparliament.dk/-/media/pdf/publikationer/english/the_constitutional_act_of_denmark_2013,-d-,pdf.ashx|url-status=dead}}</ref> [[Eskimi|Inuiti]] su desetljećima bili predmetom diskriminacije i zlostavljanja od strane dominantnih [[Kolonizacija|kolonizatora]] iz Europe. Inuiti nikada nisu bili jedinstvena zajednica u jednoj [[inuit]]skoj regiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Four Countries, One People: Inuit Strengthen Arctic Co-operation &#124; Inuit Circumpolar Council Canada|url=https://www.inuitcircumpolar.com/press-releases/four-countries-one-people-inuit-strengthen-arctic-co-operation/}}</ref> Od 18. stoljeća do 1970-ih, danska vlada (dansko-norveška do 1814.) kroz vrijeme je pokušavala asimilirati [[Domorodački narodi|starosjedilačko stanovništvo]] Grenlanda, grenlandske Inuite, potičući ih da prihvate većinski jezik, kulturu i vjeru. Grenlandska je zajednica žestoko kritizirala Dansku zbog politike ''danizacije'' (50-ih i 60-ih godina) i diskriminacije autohtonoga stanovništva zemlje. Diskriminatorno se postupalo prema inuitskim radnicima koji su u pravilu imali znatno niže plaće od neinuitskog stanovništva, preseljavalo se cijele obitelji iz njihovih tradicionalnih teritorija, odvajalo se djecu od roditelja i slalo ih se u Dansku na školovanje.<ref>{{Citiranje weba|title=Long-term Effects of Denmark's Colonization of Greenland|url=https://digitalcommons.bard.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1276&context=senproj_s2018}}</ref><ref>Report published by the Greenland Reconciliation Commission</ref> Unatoč tome, Danska je 1996. godine ratificirala [[Konvencija o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989|Konvenciju 169 ILO-a]] o [[Domorodački narodi|domorodačkim narodima]] koju je preporučio [[Ujedinjeni narodi|UN]]. Što se tiče prava LGBT osoba, Danska je 1989. godine bila prva zemlja u svijetu koja je pravno priznala istospolne zajednice u obliku [[Građanska zajednica|registriranih partnerstava]]. Dana 7. lipnja 2012. zakon je zamijenjen novim [[Istospolni brak u Danskoj|zakonom o istospolnim brakovima]] koji je stupio na snagu 15. lipnja 2012.<ref name="cphpost">[http://cphpost.dk/news/national/gay-marriage-legalised The Copenhagen Post, 7 June 2012: ''Gay marriage legalised''] {{Webarchive}} Retrieved 19 September 2012</ref> [[Grenland]] i [[Farski otoci]] legalizirali su istospolne brakove u travnju 2016.,<ref name="Marriage Greenland">{{Citiranje weba|date=19 January 2016|title=Vedtaget af Folketinget ved 3. behandling den 19. januar 2016 Forslag til Lov om ændring af myndighedsloven for Grønland, lov om ikrafttræden for Grønland af lov om ægteskabets retsvirkninger, retsplejelov for Grønland og kriminallov for Grønland|url=http://www.ft.dk/RIpdf/samling/20151/lovforslag/L35/20151_L35_som_vedtaget.pdf|access-date=28 January 2016|publisher=[[Folketinget]]|language=da}}</ref> odnosno u srpnju 2017. godine.<ref name="PNews2017">{{Citiranje novina|date=19 June 2017|title=Denmark approves same-sex marriage in the Faroe Islands|publisher=Pink News|url=http://www.pinknews.co.uk/2017/06/19/denmark-approves-same-sex-marriage-in-the-faroe-islands/|access-date=23 December 2017}}</ref> U siječnju 2016. [[folketing|danski parlament]] proveo je rezoluciju koja je spriječila klasificiranje [[transrodnost]]i kao [[Duševna bolest|poremećaja mentalnoga zdravlja]].<ref name=":02"/> Čineći to, Danska je postala prva zemlja u [[Europa|Europi]] koja se protivila standardima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)]], koji su klasificirali transrodni identitet kao problem mentalnoga zdravlja do lipnja 2018.<ref>{{Citiranje weba|last=Williams|first=Steve|date=20 May 2016|title=Denmark to the WHO: Trans Identity Is Not a Mental Illness|url=https://www.care2.com/causes/denmark-to-the-who-trans-identity-is-not-a-mental-illness.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102635/https://www.care2.com/causes/denmark-to-the-who-trans-identity-is-not-a-mental-illness.html|archive-date=27 March 2019|access-date=7 June 2019|website=Care2 Causes|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Simon|first=Caroline|date=20 June 2018|title=Being transgender no longer classified as mental illness. Here's why|url=https://www.usatoday.com/story/news/2018/06/20/transgender-not-mental-illness-world-health-organization/717758002/|access-date=7 June 2019|website=USA TODAY|language=en}}</ref> === Masmediji === Danski [[masovni mediji]] datiraju iz 1540-ih, kada su rukom pisani listovi izvještavali o vijestima. Godine 1666. [[Anders Bording]], otac danskoga novinarstva, pokrenuo je prve [[Novine|državne novine]]. Godine 1834. pojavile su se prve slobodne novine, a Ustav iz 1849. uspostavio je pravo trajne [[Sloboda tiska|slobode tiska]] u Danskoj. Novine su svoj procvat doživjele u drugoj polovici 19. stoljeća, obično vezane uz jednu ili drugu političku stranku ili [[sindikat]]. [[Modernizacija]] u tiskanim medijima pojavila se nakon 1900. godine i donijela je nove značajke i tehnike mehaničkoga tiska. Ukupna naklada koja je iznosila 500 000 primjeraka dnevno 1901., više je nego udvostručena na 1,2 milijuna 1925.<ref name="media1">Kenneth E. Olson, ''The history makers: The press of Europe from its beginnings through 1965'' (LSU Press, 1966) pp 50 – 64, 433</ref> [[Njemačka okupacija Danske|Njemačka okupacija]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] donijela je neformalnu [[Cenzura|cenzuru]]. Sjedišta nekih oporbenih novina [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacisti]] su jednostavno digli u zrak. Tijekom rata postojalo je 550 ilegalno tiskanih novina, malih, potajno tiskanih listova koji su poticali na [[Sabotaža|sabotažu]] i otpor.<ref name="media1" /> [[Datoteka:Lars_von_Trier_2014_(cropped).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/44/Lars_von_Trier_2014_%28cropped%29.jpg/170px-Lars_von_Trier_2014_%28cropped%29.jpg|lijevo|mini|Redatelj [[Lars von Trier]],sukreator je filmskoga pokreta Dogma 95.|319x319px]] Danska kinematografija datira iz 1897. godine i od 1980-ih održava stalan tok produkcija uglavnom zahvaljujući financiranju [[Danski filmski institut|Danskoga filmskog instituta]] koji financira država. Postojala su tri velika međunarodno značajna vala danske kinematografije: erotska melodrama [[Nijemi film|nijeme ere]], sve eksplicitniji filmovi o seksu iz 1960-ih i 1970-ih i na posljetku pokret [[Dogma 95|Dogme 95]] kasnih 1990-ih, gdje su redatelji često koristili ručne kamere za postizanje dinamičkoga učinka u svjesnoj reakciji protiv visokobudžetnih studija. Danski filmovi poznati su po svome realizmu, vjerskim i moralnim temama, seksualnoj iskrenosti i tehničkim inovacijama. Danski redatelj [[Carl Theodor Dreyer]] (1889. – 1968.) smatra se jednim od najvećih redatelja [[Povijest filma|rane kinematografije]].<ref>{{Citiranje weba|date=July 2000|title=Carl Dreyer:Day of Wrath, Ordet, Gertrud|url=http://brightlightsfilm.com/29/carldreyer.php|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130307200514/http://brightlightsfilm.com/29/carldreyer.php|archive-date=7 March 2013|access-date=1 July 2013|website=Bright Lights Film Journal}}</ref><ref name="autogenerated1">{{Citiranje weba|last=Ebert|first=Robert|date=16 February 1997|title=The Passion of Joan of Arc|url=https://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-passion-of-joan-of-arc-1928|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130610025315/http://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-passion-of-joan-of-arc-1928|archive-date=10 June 2013|access-date=1 July 2013|website=Chicago Sun Times|quote=Carl Theodor Dreyer (1889–1968), the Dane who was one of the greatest early directors.}}</ref> Ostali poznati danski filmski redatelji jesu [[Erik Balling]], tvorac popularnih ''[[Olsen-banden]]'' filmova; [[Gabriel Axel]], [[Oscar|dobitnik Oscara]] za ''[[Babettein pir|Babette's Feast]]'' 1987.; i [[Bille August]], [[Oscar|dobitnik Oscara]], [[Zlatna palma|Zlatne palme]] i [[Zlatni globus|Zlatnoga globusa]] za ''[[Pelle osvajač|Pellea Osvajača]]'' 1988. U suvremenoj kinematografiji, značajni redatelji u Danskoj jesu [[Lars von Trier]], koji je sukreirao pokret Dogme, te višestruki dobitnici nagrada [[Susanne Bier]] i [[Nicolas Winding Ref]]. [[Mads Mikkelsen]] svjetski je poznati danski glumac, koji je glumio u filmovima poput ''[[Kralj Artur (film iz 2004.)|King Arthur]]'', ''[[Casino Royale (2006.)|Casino Royale]]'', danskome filmu ''[[Lov (film iz 2012.)|The Hunt]]'' i američkoj TV seriji ''[[Hannibal (TV serija)|Hannibal]]''. Još jedan poznati danski glumac [[Nikolaj Coster-Waldau]] međunarodno je poznat po ulozi [[Jaime Lannister|Jaimea Lannistera]] u HBO-ovoj seriji ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]''. Danskim masovnim medijima i informativnim programima dominira nekoliko velikih korporacija. U tiskanim medijima ''[[JP/Politikens Hus]]'' i [[Berlinske medije|''Berlingske Media'']] između sebe kontroliraju najveće novine ''[[Politiken]]'', ''[[Berlingske Tidende]]'' i ''[[Jyllands-Posten]],'' te glavne tabloide ''[[BT (tabloid)|BT]]'' i ''[[Ekstra Bladet]]''. Na televiziji velike udjele gledatelja imaju javne postaje [[DR (televizijski kanal)|DR]] i [[TV 2 (Danska)|TV 2]].<ref>[http://tvm.gallup.dk/tvm/pm/default.htm ''TNS-Gallup'' meter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219144649/http://tvm.gallup.dk/tvm/pm/default.htm}}; Television station viewer statistics, figures for July 2012 (week 28).</ref> DR je posebno poznat po visokokvalitetnim TV serijama koje se često prodaju stranim televizijskim kućama i često s glavnim ženskim likovima poput međunarodno poznatih glumica [[Sidse Babett Knudsen]] i [[Sofie Gråbøl]]. Na radiju, DR ima gotovo monopol, trenutno emitira na sva četiri nacionalno dostupna [[FM emitiranje|FM]] kanala, natječući se samo s lokalnim postajama.<ref>{{Citiranje weba|title=Commercial radio|url=http://www.kulturstyrelsen.dk/english/media/media-structure-radio-and-tv/non-public-service-media/commercial-radio-and-tv/commercial-radio/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515001233/http://www.kulturstyrelsen.dk/english/media/media-structure-radio-and-tv/non-public-service-media/commercial-radio-and-tv/commercial-radio/|archive-date=15 May 2014|access-date=14 May 2014|publisher=Danish Agency for Culture}}</ref> === Glazba === Danska i njezini brojni udaljeni otoci imaju vrlo bogatu [[Narodna glazba|narodnu glazbu]]. Najpoznatiji klasični skladatelj u zemlji je [[Carl Nielsen]] (1865. – 1931.), posebno zapamćen po svojih šest simfonija i svom [[Puhački kvintet (Nielsen)|Puhačkom kvintetu]], dok se [[Danski kraljevski balet|Kraljevski danski balet]] specijalizirao za djela danskoga koreografa [[August Bournonville|Augusta Bournonvillea]]. [[Danski kraljevski orkestar]] jedan je od najstarijih svjetskih orkestara.<ref>{{Citiranje weba|title=The Royal Danish Orchestra|url=http://kglteater.dk/about-us/the-royal-danish-orchestra|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140507235232/http://kglteater.dk/about-us/the-royal-danish-orchestra|archive-date=7 May 2014|access-date=14 May 2014|publisher=The Royal Danish Theatre}}</ref> Danci su se istaknuli i kao [[jazz]] glazbenici, a [[Kopenhagenski jazz festival]] stekao je međunarodno priznanje. Moderna [[pop]] i rock scena proizvela je nekoliko imena međunarodne slave, kao što su [[Aqua (bend)|Aqua]], [[Abeceda|Alphabeat]], [[TATA|DAD]], [[King Diamond]], [[Kašmir (bend)|Kashmir]], [[Lukas Graham]], [[Mew (bend)|Mew]], [[Michael uči rock|Michael Learns to Rock]], [[MØ]], [[Oh Zemljo|Oh Land]], [[Raveonettes|The Raveonettes]] i [[Volbeat]]. [[Lars Ulrich]], bubnjar grupe [[Metallica]], postao je prvi danski glazbenik koji je primljen u [[Rock and Roll Hall of Fame]]. [[Festival Roskilde|Roskilde Festival]] u blizini Kopenhagena najveći je glazbeni festival u sjevernoj Europi od 1971., a Danska ima mnoge godišnje glazbene festivale svih žanrova, uključujući [[Međunarodni jazz festival u Aarhusu|Aarhus International Jazz Festival]], [[Skanderborg festival|Skanderborg Festival]], The Blue Festival u Aalborgu, Esbjerg International Chamber Music Festival, [[Festival u Skagenu|Skagen Festival]] i mnoge druge.<ref>{{dan oznaka}} {[https://web.archive.org/web/20160516134259/http://gaffa.com/festivalguide/dk Festivalguide] Gaffa</ref><ref>{{dan oznaka}} [http://www.visitdenmark.dk/da/danmark/musikfestivaler-i-danmark Musikfestivaler i Danmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160703105033/http://www.visitdenmark.dk/da/danmark/musikfestivaler-i-danmark |date=3 July 2016 }} VisitDenmark</ref> Danska sudjeluje na [[Pjesma Eurovizije|Eurosongu]] od 1957. i tri puta je pobijedila na natjecanju, [[Pjesma Eurovizije 1963.|1963.]], [[Pjesma Eurovizije 2000.|2000.]] i [[Pjesma Eurovizije 2013.|2013. godine]]. === Arhitektura i dizajn === [[Datoteka:Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg/170px-Pv_jensen-klint_05_grundtvig_memorial_church_1913-1940.jpg|mini|[[Grundtvigova crkva]] u Kopenhagenu, primjer ekspresionističke arhitekture.|362x362px]] Danska arhitektura postavila je čvrste utemelje u [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]] kada su prvo [[Romanička arhitektura|romaničke]], a zatim [[Gotička arhitektura|gotičke]] crkve i katedrale niknule širom zemlje. U 16. stoljeću u Dansku su dovedeni nizozemski i [[Flamansko slikarstvo|flamanski umjetnici]], isprva kako bi poboljšali utvrde u zemlji, ali sve više kako bi izgradili veličanstvene kraljevske dvorce i palače u [[Renesansna arhitektura|renesansnome]] stilu. Tijekom 17. stoljeća izgrađene su mnoge impresivne građevine u [[Barokna arhitektura|baroknome]] stilu, kako u glavnom gradu tako i u provinciji. [[Arhitektura neoklasicizma|Neoklasicizam]] iz Francuske polako su preuzimali domaći danski arhitekti koji su sve više sudjelovali u definiranju arhitektonskoga stila. Produktivno razdoblje [[Historicizam|historicizma]] naposljetku se utopilo u nacionalni [[Romantizam|romantičarski stil]] 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba|title=Danish Architecture: An Overview|url=http://www.visitdenmark.com/irland/en-ie/menu/turist/inspiration/detkulturelledanmark/arkitektur/danish-architecture-an-overview.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719130528/http://www.visitdenmark.com/irland/en-ie/menu/turist/inspiration/detkulturelledanmark/arkitektur/danish-architecture-an-overview.htm|archive-date=19 July 2011|access-date=19 July 2011}}</ref> Dvadeseto stoljeće donijelo je nove arhitektonske stilove, uključujući [[Ekspresionistička arhitektura|ekspresionizam]], najbolje prikazan nacrtima arhitekta [[Peder Vilhelm Jensen-Klint|Pedera Vilhelma Jensena-Klinta]], koji se uvelike oslanjao na skandinavsku gotičku tradiciju opeke, te [[nordijski klasicizam]], koji je uživao kratku popularnost u prvim desetljećima stoljeća. U 1960-ima danski arhitekti poput [[Arne Jacobsen|Arnea Jacobsena]] stupili su na svjetsku scenu sa svojom vrlo uspješnom [[Danski funkcionalistički stil|funkcionalističkom arhitekturom]]. Ovo se pak razvilo u novija remek-djela svjetske klase, uključujući Operu [[Jørn Utzon|Jørna Utzona]] u [[Sydneyska opera|Sydneyu]] i [[Arche de la Défense|Grande Arche]] de la Défense [[Johan Otto von Spreckelsen|Johana Otta von Spreckelsena]] u Parizu, utirući put nizu suvremenih danskih dizajnera poput [[Bjarke Ingels|Bjarkea Ingelsa]], koji će biti nagrađen za izvrsnost u zemlji i inozemstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Architecture|url=http://www.ambhanoi.um.dk/en/menu/InfoDenmark/Danish+Culture/Architecture/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100206051248/http://www.ambhanoi.um.dk/en/menu/InfoDenmark/Danish+Culture/Architecture/|archive-date=6 February 2010|access-date=6 February 2010}}</ref> Danski dizajn izraz je koji se često koristi za opisivanje stila [[Funkcionalizam (arhitektura)|funkcionalističkoga]] dizajna i arhitekture koji je razvijen sredinom 20. stoljeća, a potječe iz Danske. Danski dizajn se obično primjenjuje na [[industrijski dizajn]], [[namještaj]] i predmete za kućanstvo, koji su osvojili mnoge međunarodne nagrade. [[Kraljevski Kopenhagen|Kraljevska tvornica porculana]] poznata je po kvaliteti svoje keramike i izvoznih proizvoda diljem svijeta. Danski dizajn također je poznata marka, često povezana sa svjetski poznatim dizajnerima i arhitektima 20. stoljeća kao što su [[Børge Mogensen]], [[Finn Juhl]], [[Hansa Wegnera|Hans Wegner]], [[Arne Jacobsen]], [[Poul Henningsen]] i [[Verner Panton]].<ref>[https://web.archive.org/web/20100522002856/http://en.ddc.dk/denmarkbydesign "Danish by Design"], ''DDC''.</ref> Ostali poznati dizajneri su [[Kristian Solmer Vedel]] (1923. – 2003.) u području industrijskoga dizajna, [[Jens Quistgaard]] (1919. – 2008.) za kuhinjski namještaj i pribor te [[Ole Wanscher]] (1903. – 1985.) koji je imao klasičan pristup dizajnu namještaja. === Književnost i filozofija === [[Datoteka:Constantin_Hansen_1836_-_HC_Andersen.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c2/C.A._Jensen_1836_-_HC_Andersen.jpg/170px-C.A._Jensen_1836_-_HC_Andersen.jpg|lijevo|mini|Portret [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] (1836.), autor [[Christian Albrecht Jensen]].|269x269px]] Prva poznata danska književnost su mitovi i folklor iz 10. i 11. stoljeća. [[Saxo Grammaticus]], koji se inače smatra prvim danskim piscem, radio je za biskupa [[Absalon]]a na kronici [[Povijest Danske|danske povijesti]] (''[[Gesta Danorum]]''). Vrlo malo se zna o danskoj književnosti iz [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]. U [[Prosvjetiteljstvo|doba prosvjetiteljstva]] bio je poznat [[Ludvig Holberg]] čije se komedije još uvijek izvode. U kasnome 19. stoljeću književnost se smatrala instrumentom utjecaja na društvo. Poznat kao "[[moderni iskorak]]", ovaj pokret zagovarali su [[Georg Brandes]], [[Henrik Pontoppidan]] (dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]]) i [[Jens Peter Jacobsen|J.&nbsp;P. Jacobsen]]. [[Romantizam]] je utjecao na glasovitoga pisca i pjesnika [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], poznatoga po svojim pričama i [[bajka]]ma, kao primjerice ''[[Ružno pače]]'', ''[[Mala sirena]]'' i ''[[Snježna kraljica (bajka)|Snježna kraljica]]''. U novijoj povijesti [[Johannes Vilhelm Jensen]] također je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. [[Karen Blixen]] poznata je po svojim romanima i kratkim pričama. Drugi značajni danski pisci su [[Herman Bang]], [[Gustav Wied]], [[William Heinesen]], [[Martin Andersen Nexø]], [[Piet Hein]], [[Hans Scherfig]], [[Klaus Rifbjerg]], [[Dan Turèll]], [[Tove Ditlevsen]], [[Inger Christensen]] i [[Peter Høeg]]. Danska filozofija ima dugu tradiciju kao dio [[Zapadnjačka filozofija|zapadne filozofije]]. Možda najutjecajniji danski filozof bio je [[Søren Kierkegaard]], tvorac [[Kršćanski egzistencijalizam|kršćanskoga egzistencijalizma]]. Kierkegaard je imao nekoliko danskih sljedbenika, uključujući [[Harald Høffding|Haralda Høffdinga]], koji se kasnije u životu pridružio pokretu [[Pozitivizam|pozitivizma]]. Među ostalim Kierkegaardovim sljedbenicima su [[Jean-Paul Sartre]] koji je bio impresioniran Kierkegaardovim pogledima na pojedinca, te [[Rollo May]], koji je dao doprinos u stvaranju [[Humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Drugi zapaženi danski filozof je [[NFS Grundtvig|Grundtvig]], čija je filozofija dovela do novoga oblika neagresivnog nacionalizma u Danskoj, a koji je također utjecajan zbog svojih teoloških i povijesnih djela. === Slikarstvo i fotografija === [[Datoteka:C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7a/C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg/170px-C_W_Eckersberg_1841_-_Kvinde_foran_et_spejl.jpg|mini|''Žena ispred ogledala'' (1841.), [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]].|323x323px]] Dok je danska umjetnost bila pod utjecajem trendova u Njemačkoj i Nizozemskoj, crkvene [[Freska|freske]] iz 15. i 16. stoljeća, koje se mogu vidjeti u mnogim starijim crkvama u zemlji, od posebnoga su interesa jer su oslikane u stilu tipičnom za domaće danske slikare.<ref>[http://www.panoramas.dk/kalkmalerier/ Wall Paintings in Danish Churches from Panoramas.dk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091128170607/http://www.panoramas.dk/kalkmalerier/}}.</ref> [[Dansko zlatno doba]], koje je započelo u prvoj polovici 19. stoljeća, bilo je nadahnuto novim osjećajem [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Romantizam|romantizma]], koje je krajem 20. stoljeća tipizirao [[Povijesno slikarstvo|povijesni slikar]] [[Nicolai Abraham Abildgaard|Nicolai Abildgaard]]. [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]] nije bio samo produktivan umjetnik sam po sebi nego je i predavao na [[Kraljevska danska akademija likovnih umjetnosti|Kraljevskoj danskoj akademiji likovnih umjetnosti]] gdje su neki od njegovih studenata bili značajni slikari kao što su [[Wilhelm Bendz]], [[Christen Købke]], [[Martinus Rørbye]], [[Konstantin Hansen|Constantin Hansen]] i [[Wilhelm Marstrand]]. Godine 1871. [[Holger Drachmann]] i [[Karl Madsen]] posjetili su [[Skagen]] na krajnjem sjeveru [[Jylland|Jutlanda]] gdje su brzo izgradili jednu od najuspješnijih skandinavskih [[Slikari iz Skagena|umjetničkih kolonija]] specijaliziranih za [[naturalizam (umjetnost)|naturalizam]] i [[Realizam (umjetnost)|realizam]], a ne za tradicionalni pristup koji je favorizirala akademija. Ugostili su ih [[Michael Ancher]] i njegova supruga [[Anna Ancher]], a ubrzo su im se pridružili [[PS Krøyer|P. S. Krøyer]], [[Carl Locher]] i [[Laurits Tuxen]]. Svi su slikali pejzaže i motive života lokalnoga stanovništva.<ref>[http://www.answers.com/topic/skagen Art Encyclopedia: Skagen.]</ref> Slični trendovi razvili su se na Funenu s ''[[Fynboerne]]ima'' koji su uključivali [[Johannes Larsen|Johannesa Larsena]], [[Fritz Syberg|Fritza Syberga]] i [[Peter Hansen (slikar)|Petera Hansena]],<ref name="Funish">[http://www.johanneslarsenmuseet.dk/page.asp?sideid=2301&zcs=2200 "The Funish Art Colony"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130418012953/http://www.johanneslarsenmuseet.dk/page.asp?sideid=2301&zcs=2200|date=18 April 2013}}, ''Johannes Larsen Museet''.</ref> i na otoku Bornholm s [[Bornholmska slikarska škola|bornholmskom školom slikara]] uključujući [[Niels Lergaard|Nielsa Lergaarda]], [[Kræsten Iversen|Kræstena Iversena]] i [[Oluf Høst|Olufa Høsta]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.roughguides.com/travel/europe/denmark/introduction-to-denmark.aspx |title=The Bornholm School from the Rough Guide to Denmark. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=20. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120162042/http://www.roughguides.com/travel/europe/denmark/introduction-to-denmark.aspx |url-status=dead }}</ref> Slikarstvo je i dalje istaknuti oblik umjetničkoga izražavanja u danskoj kulturi i utječe na glavne međunarodne trendove u ovome području. To uključuje [[impresionizam]] i modernističke stilove [[Ekspresionizam|ekspresionizma]], [[Apstraktna umjetnost|apstraktnoga slikarstva]] i [[Nadrealizam|nadrealizma]]. Dok je međunarodna suradnja i aktivnost gotovo uvijek bila ključna za dansku umjetničku zajednicu, utjecajni umjetnički kolektivi s čvrstom danskom bazom jesu [[De Tretten]] (1909. – 1912.), [[Linien]] (1930. i 1940.), [[COBRA (avangardni pokret)|COBRA]] (1948. – 1951.), [[Fluxus]] (1960-ih i 1970-ih), [[Junge Wilde|De Junge Vilde]] (1980-ih) i nedavno [[Superflex]] (osnovan 1993.). Većina danskih slikara modernoga doba također je bila vrlo aktivna s drugim oblicima umjetničkoga izražavanja, kao što su [[kiparstvo]], [[keramika]], umjetničke instalacije, [[aktivizam]], film i eksperimentalna arhitektura. Značajni danski slikari modernoga doba koji pripadaju različitim umjetničkim pokretima jesu [[Theodor Philipsen]] (1840. – 1920., impresionizam i naturalizam), [[Anna Klindt Sørensen]] (1899. – 1985., ekspresionizam), [[Franciska Clausen]] (1899. – 1986., Neue Sachlichkeit, kubizam, nadrealizam i drugi), [[Henry Heerup]] (1907. –1993., [[naiva]]), [[Robert Jacobsen]] (1912. – 1993., apstraktno slikarstvo), [[Carl-Henning Pedersen|Carl Henning Pedersen]] (1913. – 2007., apstraktno slikarstvo), [[Asger Jorn]] (1914. – 1973., [[situacionizam]], apstraktno slikarstvo), [[Bjørn Wiinblad]] ( 1918. – 2006., [[Art déco|art deco]], [[orijentalizam]]), [[Po Kirkebyju|Per Kirkeby]] (r. 1938., neoekspresionizam, apstraktno slikarstvo), [[Per Arnoldi]] (r. 1941., [[pop art]]), [[Michael Kvium]] (r. 1955., neo-nadrealizam) i [[Simone Aaberg Kærn]] (r. 1969., foto[[Fotorealizam|realizam]]). Danska fotografija razvila se od snažnoga sudjelovanja i interesa za same početke [[Povijest fotografije|umjetnosti fotografije]] 1839. godine do uspjeha znatnoga broja Danaca u današnjemu svijetu fotografije. Pioniri poput [[Mads Alstrup|Madsa Alstrupa]] i [[Georg Emil Hansen|Georga Emila Hansena]] utrli su put brzo rastućoj profesiji tijekom druge polovice 19. stoljeća. Danas su danski fotografi kao što su [[Astrid Kruse Jensen]] i [[Jakov Aue Sobol|Jacob Aue Sobol]] aktivni u zemlji i inozemstvu, sudjelujući na ključnim izložbama diljem svijeta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.photography-now.com/popup_ausst_5.php?id_ausstellungen=T50624 |title=Contemporary Danish Photography. |access-date=13. listopada 2022. |archive-date=7. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120707000845/http://www.photography-now.com/popup_ausst_5.php?id_ausstellungen=T50624 |url-status=dead }}</ref> === Kuhinja === [[Datoteka:Smørrebrød-01.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Sm%C3%B8rrebr%C3%B8d-01.jpg/220px-Sm%C3%B8rrebr%C3%B8d-01.jpg|lijevo|mini|''Smørrebrød'', raznovrsni danski otvoreni sendviči.]] Tradicionalna [[kuhinja]] Danske, kao i ostalih nordijskih zemalja, te [[Sjeverna Njemačka|Sjeverne Njemačke]], temelji se uglavnom na mesu, ribi i krumpiru. Danska su jela izrazito sezonska, a proizlaze iz poljoprivredne prošlosti zemlje, njezine geografije i klime i karakterističnih dugih, hladnih zima. Otvoreni sendviči na raženom kruhu, poznati kao ''[[smørrebrød]]'', koji su u svom osnovnom obliku uobičajena jela za ručak, mogu se smatrati nacionalnim specijalitetom kada su pripremljeni i ukrašeni raznim drugim sastojcima. Tople obroke tradicionalno čini mljeveno meso, kao što su ''[[frikadeller]]'' (mesne okruglice od teletine i svinjetine) i ''hakkebøf'' (pljeskavice od mljevene govedine), ili obilnija jela od mesa i ribe kao što su ''[[flæskesteg]]'' (pečena svinjetina s čvarcima) i ''kogt torsk'' (bakalar) s umakom od [[senf]]a. Danska je poznata po pivima [[Carlsberg]] i [[Tuborg]], te po [[akvavit]]u i [[Pelinkovac|biterima]]. Otprilike od 1970. kuhari i restorani diljem Danske uveli su gurmansko kuhanje, pod velikim utjecajem [[Francuska kuhinja|francuske kuhinje]]. Također inspirirani kontinentalnim praksama, danski kuhari nedavno su razvili novu inovativnu kuhinju i niz gurmanskih jela temeljenih na visokokvalitetnim lokalnim proizvodima poznatu kao [[nova danska kuhinja]].<ref>{{Citiranje weba|title=new nordic recipes|url=http://denmark.dk/en/lifestyle/food-drink/new-nordic-recipes|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807191139/http://denmark.dk/en/lifestyle/food-drink/new-nordic-recipes/|archive-date=7 August 2016|access-date=15 August 2016|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Denmark}}</ref> Kao rezultat ovoga razvoja, Danska sada ima znatan broj međunarodno priznatih restorana od kojih je nekoliko nagrađeno [[Michelin vodič|Michelinovim zvjezdicama]]. === Sport === [[Datoteka:Michael_Laudrup_2016c.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d4/Michael_Laudrup_2016c.jpg/170px-Michael_Laudrup_2016c.jpg|mini|[[Michael Laudrup]] proglašen je najboljim danskim nogometašem svih vremena od strane Danske nogometne unije.]] Sportovi su popularni u Danskoj, a njezini građani aktivno sudjeluju različitim sportovima. Nacionalni sport je [[nogomet]] s preko 320 000 igrača u više od 1600 klubova.<ref>{{Citiranje weba|year=2013|title=DIF specialforbunds medlems|url=http://public.tableausoftware.com/profile/#!/vizhome/DIFidraettenital2013-dif_dk/DIFmedl-foren-tal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140526234318/http://public.tableausoftware.com/profile/#!/vizhome/DIFidraettenital2013-dif_dk/DIFmedl-foren-tal|archive-date=26 May 2014|access-date=15 June 2014|publisher=Danmarks Idrætsforbund|language=da}}</ref> Danska se šest puta uzastopno kvalificirala za [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] između 1984. i 2004., a pobijedila je naslov europskoga prvaka [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992]] . Ostala značajna postignuća jesu osvajanje [[FIFA Konfederacijski kup|FIFA konfederacijskoga kupa]] 1995. i dolazak do četvrtfinala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskoga prvenstva 1998.]] Značajni danski nogometaši su [[Allan Simonsen]], proglašen najboljim igračem Europe 1977., [[Peter Schmeichel]], proglašen "najboljim svjetskim vratarom" 1992. i 1993., i [[Michael Laudrup]], proglašen najboljim danskim igračem svih vremena od strane [[Danski nogometni savez|Danske nogometne unije]].<ref>{{Citiranje weba|date=13 November 2006|title=Michael Laudrup bedste spiller gennem tiderne|url=http://www.dbu.dk/news/newsShow.aspx?id=235647|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110517122915/http://www.dbu.dk/news/newsShow.aspx?id=235647|archive-date=17 May 2011|access-date=18 November 2012|publisher=DBU}}</ref> Veliki je fokus i na [[rukomet]]u. [[Danska ženska rukometna reprezentacija|Ženska reprezentacija]] tijekom 1990-ih nizala je velike uspjehe te je osvojila ukupno 13 medalja – sedam zlatnih (1994., 1996. (2), 1997., 2000., 2002. i 2004.), četiri srebrne (1962., 1993., 1998. i 2004. ) i dvije brončane (1995. i 2013.). Što se tiče [[Danska rukometna reprezentacija|muškaraca]], Danska je osvojila 12 medalja: četiri zlatne (2008., 2012., 2016. i 2019.), četiri srebrne (1967., 2011., 2013. i 2014.) i četiri brončane (2002., 2004., 2006. i 2007.), najviše što je bilo koja momčad osvojila u povijesti [[Europska prvenstva u rukometu|Europskoga rukometnog prvenstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=National Team rankings|url=http://www.eurohandball.com/2013/article/011996|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203184111/http://www.eurohandball.com/2013/article/011996|archive-date=3 February 2014|access-date=13 May 2014|publisher=European Handball Federation}}</ref> Godine 2019. danska muška rukometna reprezentacija osvojila je svoj prvi [[Danska rukometna reprezentacija|naslov Svjetskoga prvaka]] na turniru koji su zajednički organizirali Njemačka i Danska. Posljednjih godina Danska se proslavila i kao jaka [[Biciklizam|biciklistička]] nacija, s [[Michael Rasmussen|Michaelom Rasmussenom]] koji je 2005. i 2006. dosegao status kralja planina na [[Tour de France]]u. Ostali popularni sportovi jesu [[golf]], koji je uglavnom popularan među starijim demografskim skupinama,<ref>{{Citiranje weba|title=Om DIF – Medlemstal|url=http://www.dif.dk/OmDIF/Forside/Idraetten%20i%20tal/medlemstal.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070716195104/http://www.dif.dk/OmDIF/Forside/Idraetten%20i%20tal/medlemstal.aspx|archive-date=16 July 2007|access-date=16 July 2007}}</ref> [[tenis]], u kojem je Danska uspješna na profesionalnoj razini, [[košarka]] (Danska se pridružila međunarodnome upravnom tijelu [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]]-i 1951.),<ref>[http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaStru/nfLeag/p/nationalfederationnumber/271/nfProf.html Profile | Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151114021234/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/FIBA/fibaStru/nfLeag/p/nationalfederationnumber/271/nfProf.html}}, Fiba.com.</ref> [[ragbi]] (danski ragbi savez postoji od 1950. godine),<ref>Bath, Richard (ed.</ref> [[hokej na ledu]] (često se natječe u najvišoj skupini Svjetskoga prvenstva za muškarce), [[veslanje]] (Danska se specijalizirala za lako veslanje i posebno je poznata po svome lakom [[Četverac bez kormilara|četvercu bez kormilara]], osvojivši šest zlatnih i dvije srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu te tri zlatne i dvije brončane [[Olimpijske igre|olimpijske]] medalje), te nekoliko dvoranskih sportova, posebice [[badminton]], [[stolni tenis]] i [[gimnastika]], u svakom od kojih je Danska osvojila svjetska prvenstva i olimpijske medalje. Brojne danske plaže i odmarališta popularna su mjesta za [[ribolov]], vožnju [[kanu]]om, [[kajak]]om i mnoge druge sportove na vodi. == Izvori == {{izvori}} ==Bilješke== <references group="N"/> == Literatura== {{refbegin}} * {{cite book|last1=Stone|first1=Andrew|last2=Bain|first2=Carolyn|last3=Booth|first3=Michael|last4=Parnell|first4=Fran|title=Denmark|date=2008|publisher=Lonely Planet|location=Footscray, Victoria|isbn=978-1-74104-669-4|page=[https://archive.org/details/lonelyplanetdenm00andr/page/31 31]|edition=5th|url=https://archive.org/details/lonelyplanetdenm00andr|url-access=registration}} * {{cite book|last1=Busck |first1=Steen |editor-last1=Poulsen|editor-first1=Henning |title="Danmarks historie&nbsp; – i grundtræk" |year=2002 |publisher=Aarhus Universitetsforlag |publication-date=2002| isbn=978-87-7288-941-2 |language=da}} * {{cite book |title= Den oövervinnerlige |last=Englund |first=Peter |authorlink=Peter Englund |year=2000 |publisher=Atlantis |location=Stockholm |isbn=978-91-7486-999-6 |language=sv}} * {{cite book |title= The Northern Wars (1558–1721) |first=Robert I. |last=Frost |year=2000 |publisher=Pearson Education |isbn=978-0-582-06429-4}} * {{Cite book|last1=Gammelgaard |first1=Frederik |last2=Sørensen |first2=Niels |year=1998 |title=Danmark – en demokratisk stat |publisher=Alinea |isbn=978-87-23-00280-8|language=da}} * {{cite book |title= Karl X Gustavs krig|last=Isacson |first= Claes-Göran |year= 2002 |publisher= Historiska Media |location= Lund |isbn= 978-91-85057-25-2|language=sv}} * {{Cite book|last=Jørgensen |first=Gitte |year=1995 |title=Sådan styres Danmark |publisher=Flachs |isbn=978-87-7826-031-4|language=da}} * {{cite book |last=Michaelsen |first=Karsten Kjer |chapter=Politikens bog om Danmarks oldtid |title=Politikens Forlag (1. bogklubudgave) |year=2002 |publisher=Gyldendals Bogklubber |isbn=978-87-00-69328-9 |language=da}} * {{swe oznaka}} Nationalencyklopedin, vol. 4, Bokförlaget Bra Böcker, 2000, {{ISBN|978-91-7024-619-7}} * {{cite book |last1=Parker |first1=Geoffrey |title=The Thirty Years' War |date=1984 |url=https://archive.org/details/thirtyyearswar0000unse |location=London and New York |publisher=Routledge |language=en |isbn=0-415-02534-6}} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.denmark.dk/ Službena stranica Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201211054513/http://www.denmark.dk/|date=11. prosinca 2020.}} * [http://www.visitdenmark.com/ Danski Turistbiro] * [http://www.pausenberger.com/bornholm.html Bornholm, Danska fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716120422/http://www.pausenberger.com/bornholm.html|date=16. srpnja 2006.}} * [https://web.archive.org/web/20071011050224/http://kommune.eniro.dk/danmarkskort/ Danska: mapa regija i općina] {{Portal Europa}}{{Nordijsko vijeće}}{{Europa}}{{Zapadnoeuropska unija}}{{Europska unija}}{{NATO}} [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Danska| ]] 4fpqmzw00yjb4xgl1p7x4qb0o6re39h 0 11543 7571055 7496180 2026-08-06T17:41:27Z ~2026-43420-87 368837 /* Politička podjela */ 7571055 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Asia continents.svg|mini|desno|250px|Zemljovid Azije]] [[Datoteka:Asia hr.pdf|mini|250px|Azijske države na [[Zemljovid|zemljovidu]]]] '''Azija''' je najveći i najmnogoljudniji [[kontinent]] na [[Zemlja|Zemlji]]. Obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima kao što su [[Kaspijsko jezero]] (površinski najveće [[jezero]] na svijetu), [[Mrtvo more]] (najdublja [[Geološka depresija|depresija]]), [[Himalaja]] (najviši [[planinski lanac]] s najvišim vrhom [[Mt. Everest]]om), [[Bajkalsko jezero]] (najdublje jezero) i [[Tibet]] (najviša [[visoravan]]). Graniči s [[Europa|Europom]] na zapadu (granice su planinski masivi [[Kavkaz]] i [[Ural (gorje)|Ural]] na kopnu, te morski prolazi [[Bospor]] i [[Dardaneli]] na moru, granica nadalje prolazi [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]] i [[Kumo-manička udolina|Kumo-maničkom udolinom]]) i [[Afrika|Afrikom]] na jugozapadu ([[Sueski kanal]], [[Crveno more]] i prolaz [[Bab-el-Mandeb]]). [[Australija]] se nalazi južno, a [[Amerika]] istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji s površinom od 44,568.500&nbsp;km².<ref name="CIA_Factbook">{{pdf}} <span class="plainlinks">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/print/country/countrypdf_xx.pdf mrežno gradivo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716222425/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos//print/country/countrypdf_xx.pdf |date=16. srpnja 2014. }}</span> (2014.), ''Svijet'' ({{en|World}}).&nbsp; U almanahu: ''The World Factbook'', [[CIA|Central Intelligence Agency]], [[Washington, Okrug Columbia]]. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., {{ISSN|0277-1527}}, {{ISSN|1553-8133}} (''The online Factbook'')</ref> Azija u [[geopolitika|geopolitičkom]] smislu ne uključuje [[Sinajski poluotok]] koji se obično pripaja [[Afrika|Africi]].<ref name="CIA_Factbook"/> == Rana povijest Azije == Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest [[Bliski istok|Bliskog istoka]], koje povezuje povijest [[stepa]] središnjeg dijela Azije. Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su [[Mezopotamija]] između [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dolina rijeke [[Ind]] ili rijeke [[Huang He]] (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije [[Drevna Mezopotamija|drevne Mezopotamije]], doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. [[Jerihon]] je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je [[8350. pr. Kr.|8350.]] – [[7350. pr. Kr.]] [[Srednja Azija|Središnja Azija]], područje stepa, bilo je naseljeno [[Nomadi|nomadskim]] plemenima koja su se iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]], čiji se jezik proširio na [[Bliski istok|Bliski Istok]], [[Južna Azija|Južnu Aziju]] i granična područja [[Kina|Kine]]. Sjeverni dio Azije zahvaća područje [[Sibir]]a koje je rijetko naseljeno, a zbog nepovoljnih [[Klima|klimatskih]] uvjeta širenje nomada nije išlo u tom smjeru. Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. [[Kavkaz]] i [[Himalaja]], pustinje [[Karakum]] i [[Gobi]] prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale [[Civilizacija|civilizacije]] i [[Grad|gradovi]] u plodnim [[Dolina|dolinama]] bile su znatno [[Tehnologija|tehnološki]] i [[Društvo|društveno]] naprednije od nomada, ali se nisu mogli vojno oduprijeti jašućim [[Horda|hordama]] iz [[stepa]]. Novopridošli nomadi koji su osvajali područja [[Indija|Indije]], Kine i Bliskog Istoka, došli su u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju [[Konjica|konjicu]] i održavati prijašnji način [[Život|života]], a s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima te tako prešli na isti način života kao lokalno [[stanovništvo]]. == Površina == Prema Zemljopisnom atlasu za osnovnu školu ([[2005.]]), Azija obuhvaća površinu od 45,036.492 [[km²]].<ref>Šehić, Denis (autor karata). 2005. ''Zemljopisni atlas za osnovnu školu''. Bakarić Palička, Snježana (ur.). 2. izdanje. [[Školska knjiga]]. [[Zagreb]], [[Hrvatska]]. CIP 450822105. {{ISBN|978-953-0-11289-6}}. str. 47. {{NSK-zapis|id=000574706}}</ref> [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ([[1999.]]) navodi podatak o 44,472.097 km² ukupne površine.<ref>([[Enciklopedijski članak]]) »<span class="plainlinks">[https://enciklopedija.hr/clanak/4920 Azija]</span>«. U svesku enciklopedije: [[Dalibor Brozović]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN {{ISBN|953-6036-31-2}} (1. sv.), {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina), {{NSK-zapis|id=000232097}} {{--}} Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.</ref> Isti podatak donosi i [[Hrvatski obiteljski leksikon]].<ref>[[Tomislav Ladan]], glavni priređivač, ''Hrvatski obiteljski leksikon'', 1. sv.: A {{--}} Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6748-16-9}} (cjelina, EPH), {{ISBN|953-6036-22-3}} (cjelina, LZMK) {{NSK-zapis|id=000568685}}, {{ISBN|953-6748-17-7}} (1. sv., EPH), {{ISBN|953-6036-23-1}} (1. sv., LZMK), {{NSK-zapis|id=000568689}}, mrežno sjedište: <span class="plainlinks">http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977</span>. Pristupljeno 25. listopada 2014.</ref> [[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija)]] donosi podatak o 44,300.000 km², odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.<ref name="Proleksis">»Azija«, u tiskopisu: [[Antun Vujić]], glavni urednik, ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]]'' (javno dostupna na mrežnim stranicama [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|<span style="color:black;">Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže</span>]]. URL: <span class="plainlinks">https://proleksis.lzmk.hr/10157/</span>). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.</ref> [[Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatski jezični portal]] donosi podatak o površini od 44,311.316&nbsp;km².<ref>»<span class="plainlinks">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1lkXQ%3D%3D&keyword=Azija Azija]</span>« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i [[Sveučilišni računski centar|Srce]], pristupljeno 25. listopada 2014.</ref> ==Stanovništvo== Prema procjeni za [[2002.]] godinu Azija je imala oko 3.800.000.000 stanovnika (bez europskog dijela država [[Rusija|Rusije]] i [[Turska|Turske]] i afričkog dijela [[Egipat|Egipta]]), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 [[Gustoća stanovništva|stan./km²]], čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: [[Kina]] i [[Indija]], obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinijeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području [[Južna Azija|Južne]] i [[Istočna Azija|Istočne Azije]]. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 stan./[[km²]]. Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km²). Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij. Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. [[Cipar]], koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Gruzija]], [[Armenija]] i [[Azerbajdžan]] su također navedene. {| style="text-align:right; border:1px solid black;" |- bgcolor="#F0EBAA" style="text-align:center"; ! ! gustoća ! površina ! broj stanovnika |- bgcolor="#F0EBAA" style="text-align:center"; ! država ! (/km²) ! (km²) ! (procjena [[2002.]]) |- | align="left" | [[Makao]] | 18.000 | 25 | 461.833 |- | align="left" | [[Hong Kong]] | 6688 | 1092 | 7,303.334 |- | align="left" | [[Singapur]] | 6430 | 693 | 4,452.732 |- | align="left" | [[Maldivi]] | 1070 | 300 | 320.165 |- | align="left" | [[Bahrein]] | 987 | 665 | 656.397 |- | align="left" | [[Bangladeš]] | 926 | 144.000 | 133,376.684 |- | align="left" | [[Republika Kina|Republika Kina na Tajvanu]] | 627 | 35.980 | 22,548.009 |- | align="left" | [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinski teritoriji]] | 545 | 6220 | 3,389.578 |- | align="left" | [[Južna Koreja]] | 491 | 98.480 | 48,324.000 |- | align="left" | [[Libanon]] | 354 | 10.400 | 3,677.780 |- | align="left" | [[Japan]] | 336 | 377.835 | 126,974.628 |- | align="left" | [[Indija]] | 318 | 3,287.590 | 1.045,845.226 |- | align="left" | [[Šri Lanka]] | 298 | 65.610 | 19,576.783 |- | align="left" | [[Izrael]] | 290 | 20.770 | 6,029.529 |- | align="left" | [[Filipini]] | 282 | 300.000 | 84,525.639 |- | align="left" | [[Vijetnam]] | 246 | 329.560 | 81,098.416 |- | align="left" | [[Sjeverna Koreja]] | 184 | 120.540 | 22,224.195 |- | align="left" | [[Nepal]] | 184 | 140.800 | 25,873.917 |- | align="left" | [[Pakistan]] | 184 | 803.940 | 147,663.429 |- | align="left" | [[Kina]] | 134 | 9,596.960 | 1.284,303.705 |- | align="left" | [[Tajland]] | 121 | 514.000 | 62,354,402 |- | align="left" | [[Indonezija]] | 121 | 1,919.440 | 231,328.092 |- | align="left" | [[Kuvajt]] | 118 | 17.820 | 2,111.561 |- | align="left" | [[Armenija]] | 112 | 29.800 | 3,330.099 |- | align="left" | [[Sirija]] | 93 | 185.180 | 17,155.814 |- | align="left" | [[Azerbajdžan]] | 90 | 86.600 | 7,798.497 |- | align="left" | [[Turska]] | 86 | 780.580 | 67,308.928 |- | align="left" | [[Gruzija]] | 71 | 69.700 | 4,960.951 |- | align="left" | [[Kambodža]] | 71 | 181.040 | 12,775.324 |- | align="left" | [[Egipat]] | 71 | 1,001.450 | 70,712.345 |- | align="left" | [[Katar]] | 69 | 11.437 | 793.341 |- | align="left" | [[Malezija]] | 69 | 329.750 | 22,662.365 |- | align="left" | [[Istočni Timor]] | 63 | 15.007 | 952.618 |- | align="left" | [[Mjanmar]] | 62 | 678.500 | 42,238.224 |- | align="left" | [[Brunej]] | 61 | 5770 | 350.898 |- | align="left" | [[Jordan]] | 58 | 92.300 | 5,307.470 |- | align="left" | [[Uzbekistan]] | 57 | 447.400 | 25,563.441 |- | align="left" | [[Irak]] | 55 | 437.072 | 24,001.816 |- | align="left" | [[Tadžikistan]] | 47 | 143.100 | 6,719.567 |- | align="left" | [[Kraljevina Butan|Butan]] | 45 | 47.000 | 2,094.176 |- | align="left" | [[Afganistan]] | 43 | 647.500 | 27,755.775 |- | align="left" | [[Iran]] | 40 | 1,648.000 | 66,622.704 |- | align="left" | [[Jemen]] | 35 | 527.970 | 18,701.257 |- | align="left" | [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] | 30 | 82.880 | 2,445.989 |- | align="left" | [[Laos]] | 24 | 236.800 | 5,777.180 |- | align="left" | [[Kirgistan]] | 24 | 198.500 | 4,822.166 |- | align="left" | [[Oman]] | 13 | 212.460 | 2,713.462 |- | align="left" | [[Saudijska Arabija]] | 12 | 1,960.582 | 23,513.330 |- | align="left" | [[Turkmenistan]] | 9,6 | 488.100 | 4,688.963 |- | align="left" | [[Rusija]] | 8,5 | 17,075.200 | 144,978.573 |- | align="left" | [[Kazahstan]] | 6,2 | 2,717.300 | 16,741.519 |- | align="left" | [[Mongolija]] | 1,7 | 1,565.000 | 2,694.432 |- style="font-weight:bold;" | align="left" | Ukupno | 80,5 | 49,694.698 | 4.000,601.258 |} ==Politička podjela== {| class="references-small sortable wikitable" ! style="line-height:95%; width:2em" class="unsortable" | [[Zastava]] ! style="line-height:95%; width:2em" class="unsortable" | [[Grb]] ! [[Popis država|Ime države]] ! [[Dodatak:Popis država po stanovništvu|Stanovništvo]]<br/> ! [[Dodatak:Popis država po površini|Površina]]<br/>(km²) ! [[Dodatak:Popis glavnih gradova|Glavni grad]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|AFG}} | style="text-align:center;"| [[File:Arms of the Islamic Emirate of Afghanistan.svg|20px]] | [[Afganistan]] | style="text-align:right;"| 30,419.928 | style="text-align:right;"| 647.500 | [[Kabul]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|ARM}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Armenia.svg|20px]] | [[Armenija]] | style="text-align:right;"| 2,970.495 | style="text-align:right;"| 29.743 | [[Erevan]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|AZE}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Azerbaijan.svg|20px]] | [[Azerbajdžan]] | style="text-align:right;"| 9,493.600 | style="text-align:right;"| 86.600 | [[Baku]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|BHR}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Bahrain.svg|20px]] | [[Bahrein]] | style="text-align:right;"| 1,248.348 | style="text-align:right;"| 760 | [[Manama]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|BAN}} | style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Bangladesh.svg|20px]] | [[Bangladeš]] | style="text-align:right;"| 150,039.000 | style="text-align:right;"| 147.570 | [[Dhaka]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|BRU}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Brunei.svg|20px]] | [[Brunej]] | style="text-align:right;"| 408.786 | style="text-align:right;"| 5.765 | [[Bandar Seri Begawan]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|BUT}} | style="text-align:center;"| [[File:Bhutan emblem.svg|20px]] | [[Kraljevina Butan|Butan]] | style="text-align:right;"| 716.896 | style="text-align:right;"| 38.394 | [[Thimphu]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|FIL}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of the Philippines.svg|20px]] | [[Filipini]] | style="text-align:right;"| 99,779.700 | style="text-align:right;"| 300.000 | [[Manila]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|GRU}} | style="text-align:center;"| [[File:Greater coat of arms of Georgia.svg|20px]] | [[Gruzija]] | style="text-align:right;"| 4,570.934 | style="text-align:right;"| 69.700 | [[Tbilisi]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|IND}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of India.svg|20px]] | [[Indija]] | style="text-align:right;"| 1.205,073.612 | style="text-align:right;"| 3,287.263 | [[New Delhi]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|INDN}} | style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Indonesia Garuda Pancasila.svg|20px]] | [[Indonezija]] | style="text-align:right;"| 248,645.008 | style="text-align:right;"| 1,904.569 | [[Jakarta]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|IRK}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms (emblem) of Iraq 2008.svg|20px]] | [[Irak]] | style="text-align:right;"| 31,129.225 | style="text-align:right;"| 438.317 | [[Bagdad]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|IRN}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Iran.svg|20px]] | [[Iran]] | style="text-align:right;"| 78,868.711 | style="text-align:right;"| 1,648.195 | [[Teheran]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|IST T}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of East Timor.svg|20px]] | [[Istočni Timor]] | style="text-align:right;"| 1,143.667 | style="text-align:right;"| 14.874 | [[Dili]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|IZR}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Israel.svg|20px]] | [[Izrael]] | style="text-align:right;"| 7,590.758 | style="text-align:right;"| 20.770 | [[Tel Aviv]] ([[Jeruzalem]]) |- | style="text-align:center;"| {{Z|JAP}} | style="text-align:center;"| [[File:Imperial Seal of Japan.svg|20px]] | [[Japan]] | style="text-align:right;"| 127,368.088 | style="text-align:right;"| 377.915 | [[Tokio]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|JEM}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Yemen.svg|20px]] | [[Jemen]] | style="text-align:right;"| 24,771.809 | style="text-align:right;"| 527.968 | [[Sana]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|JOR}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Jordan.svg|20px]] | [[Jordan]]ija | style="text-align:right;"| 6,508.887 | style="text-align:right;"| 89.342 | [[Amman]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|JKO}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of South Korea.svg|20px]] | [[Južna Koreja]] | style="text-align:right;"| 50,004.441 | style="text-align:right;"| 100.210 | [[Seul]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|KMB}} | style="text-align:center;"| [[File:Royal Arms of Cambodia.svg|20px]] | [[Kambodža]] | style="text-align:right;"| 14,952.665 | style="text-align:right;"| 181.035 | [[Phnom Penh]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|KAT}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Qatar (1976–2022).svg|20px]] | [[Katar]] | style="text-align:right;"| 1,951.591 | style="text-align:right;"| 11.586 | [[Doha]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|KAZ}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Kazakhstan.svg|20px]] | [[Kazakstan]] | style="text-align:right;"| 17,522.010 | style="text-align:right;"| 2,724.900 | [[Astana]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|KIN}} | style="text-align:center;"| [[File:中華人民共和國國徽.svg|20px]] | [[Kina]] | style="text-align:right;"| 1.343,239.923 | style="text-align:right;"| 9,596.961 | [[Peking]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|KIRG}} | style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Kyrgyzstan.svg|20px]] | [[Kirgizija]] | style="text-align:right;"| 5,496.737 | style="text-align:right;"| 199.951 | [[Biškek]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|KUV}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Kuwait.svg|20px]] | [[Kuvajt]] | style="text-align:right;"| 2,646.314 | style="text-align:right;"| 17.818 | [[Kuwait]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|LAO}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Laos (1991-2025).svg|20px]] | [[Laos]] | style="text-align:right;"| 6,586.266 | style="text-align:right;"| 236.800 | [[Vientiane]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|LBN}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Lebanon.svg|20px]] | [[Libanon]] | style="text-align:right;"| 4,140.289 | style="text-align:right;"| 10.400 | [[Beirut]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|MALD}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Maldives.svg|20px]] | [[Maledivi]] | style="text-align:right;"| 394.451 | style="text-align:right;"| 298 | [[Malé]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|MALE}} | style="text-align:center;"| [[Datoteka:Coat of arms of Malaysia.svg|20px|link=Grb Malezije]] | [[Malezija]] | style="text-align:right;"| 29,179.952 | style="text-align:right;"| 329.847 | [[Kuala Lumpur]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|MIA}} | style="text-align:center;"| [[File:Variant of the State seal of Myanmar (2011-2025).svg|20px]] | [[Mjanmar|Mijanmar (Burma)]] | style="text-align:right;"| 54,584.650 | style="text-align:right;"| 676.578 | [[Naypyidaw]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|MNG}} | style="text-align:center;"| [[File:State emblem of Mongolia.svg|20px]] | [[Mongolija]] | style="text-align:right;"| 3,179.997 | style="text-align:right;"| 1,564.116 | [[Ulan Bator]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|NEP}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Nepal.svg|20px]] | [[Nepal]] | style="text-align:right;"| 29,890.686 | style="text-align:right;"| 147.181 | [[Katmandu]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|OMA}} | style="text-align:center;"| [[File:National emblem of Oman.svg|20px]] | [[Oman]] | style="text-align:right;"| 3,090.150 | style="text-align:right;"| 309.500 | [[Muskat]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|PAK}} | style="text-align:center;"| [[File:State emblem of Pakistan.svg|20px]] | [[Pakistan]] | style="text-align:right;"| 190,291.129 | style="text-align:right;"| 796.095 | [[Islamabad]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|PAL}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Palestine (alternative).svg|20px]] | [[Palestinska Autonomna Područja|Palestina]] | style="text-align:right;"| 4,279.699 | style="text-align:right;"| 6220 | [[Gaza (grad)|Gaza]]/[[Ramala]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|RUS}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of the Russian Federation.svg|20px]] | [[Rusija]] | style="text-align:right;"| 142,517.670 | style="text-align:right;"| 17,098.242 | [[Moskva]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|SAU}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Saudi Arabia.svg|20px]] | [[Saudijska Arabija]] | style="text-align:right;"| 26,534.504 | style="text-align:right;"| 2,149.690 | [[Rijad]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|SIN}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Singapore (blazon).svg|20px]] | [[Singapur]] | style="text-align:right;"| 5,353.494 | style="text-align:right;"| 697 | [[Singapore]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|SIR}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Syria (1980–2024).svg|20px]] | [[Sirija]] | style="text-align:right;"| 22,530.746 | style="text-align:right;"| 185.180 | [[Damask]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|SJKOR}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of North Korea.svg|20px]] | [[Sjeverna Koreja]] | style="text-align:right;"| 24,589.122 | style="text-align:right;"| 120.538 | [[Pjongjang]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|ŠRI}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Sri Lanka.svg|20px]] | [[Šri Lanka]] | style="text-align:right;"| 21,481.334 | style="text-align:right;"| 65.610 | [[Colombo]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|TADŽ}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Tajikistan.svg|20px]] | [[Tadžikistan]] | style="text-align:right;"| 7,768.385 | style="text-align:right;"| 143.100 | [[Dušanbe]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|TAJ}} | style="text-align:center;"| [[File:Garuda Emblem of Thailand.svg|20px]] | [[Tajska]] | style="text-align:right;"| 67,091.089 | style="text-align:right;"| 513.120 | [[Bangkok]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|TAJV}} | style="text-align:center;"| [[File:Republic of China National Emblem.svg|20px]] | [[Republika Kina|Tajvan (Republika Kina)]] | style="text-align:right;"| 23,261.747 | style="text-align:right;"| 36.193 | [[Taipei]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|TKM}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Turkmenistan.svg|20px]] | [[Turkmenija]] | style="text-align:right;"| 5,054.828 | style="text-align:right;"| 488.100 | [[Ašgabat]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|TUR}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of Turkey.svg|20px]] | [[Turska]] | style="text-align:right;"| 79,749.461 | style="text-align:right;"| 783.562 | [[Ankara]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|UAE}} | style="text-align:center;"| [[File:Emblem of the United Arab Emirates.svg|20px]] | [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] | style="text-align:right;"| 5,314.317 | style="text-align:right;"| 83.600 | [[Abu Dhabi]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|UZB}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of Arms of Uzbekistan.svg|20px]] | [[Uzbekistan]] | style="text-align:right;"| 28,394.180 | style="text-align:right;"| 447.400 | [[Taškent]] |- | style="text-align:center;"| {{Z|VIJ}} | style="text-align:center;"| [[File:Coat of arms of Vietnam.svg|20px]] | [[Vijetnam]] | style="text-align:right;"| 91,519.289 | style="text-align:right;"| 331.212 | [[Hanoi]] |} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.newscast.in Asia Newscast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809012323/http://newscast.in/ |date=9. kolovoza 2018. }} * [http://www.lib.utexas.edu/maps/asia.html Karte Azije] * [https://web.archive.org/web/20061012054037/http://kennethomura.tripod.com/asian_genes/ Asian Genes] * [https://web.archive.org/web/20090420061540/http://onlinemaps.co.cc/pages/asia.php Asia maps] ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Asia |commonshr = Azija |commonscat = Asia |commonscathr = Azija |wječnik = Azija }} {{Azija}} {{Kontinenti}} {{Regije svijeta}} [[Kategorija:Kontinenti]] lzqxjfs1alja15bfas6wtxqgr7tqlwg 0 12655 7570895 7538842 2026-08-06T12:37:35Z Runolist 263374 7570895 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Tihomil Vranješ | slika = | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[10. studenoga]] [[1977.]] | mjesto rođenja = [[Dubrovnik]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{medalje EP}} {{Medalje srebro | Kranj 2003. | }} {{medalje dno}} }} '''Tihomil (Tiho) Vranješ''' ([[Dubrovnik]], [[10. studenog]] [[1977.]]), hrvatski [[vaterpolo|vaterpolist]] Vaterpolsku karijeru započeo je [[1989.]] godine u [[VK Jug]] iz Dubrovnika, za koji je igrao sve do [[2004.]] kada je prešao u [[HAVK Mladost (vaterpolo)|HAVK Mladost]] iz [[Zagreb]]a. Od [[2006.]] igra za grčki Olympiakos. Za reprezentaciju [[Hrvatska|Hrvatske]] prvi puta je nastupio [[1999.]] godine, Dosadašnji uspjesi u klupskoj karijeri: * 3x prvak Hrvatske, * 3x Kup Hrvatske, * 1x prvak Europe, * 1x Kup LEN Najveći uspjesi u reprezentativnoj karijeri: * srebro na EP u [[Kranj]]u [[2003.]] {{Mrva-biog-vaterpolo-Hrvatska}}{{GLAVNIRASPORED:Vranješ, Tihomil}} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] ia5b2hbzuoihtaynnywea9x0jcdi4dd 0 13679 7570868 7488654 2026-08-06T12:05:17Z Divna Jaksic 974 7570868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Goran Tribuson | boja = #B0C4DE | slika = HAZU 26 Goran Tribuson 17 lipnja 2008.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[6. kolovoza]] [[1948.]] | mjesto rođenja =[[Bjelovar]] | smrt = | zanimanje = književnik | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = 1972. - | vrsta = | teme = [[fantastička književnost|fantastika]]<br>[[autobiografska proza]]<br>[[generacijski roman]]<br>[[kriminalistička književnost|kriminalističke]] | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Čuješ li nas, Frido Štern''<br>''Potonulo groblje''<br>''Trava i korov''<br>''Crvena prašina''<br>''Odmori se, zaslužio si''<br>''Otac od bronce'' | nagrade = [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagrada Gjalski 1991.]]<br>[[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor 1999. (godišnja)]]<br>[[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagrada Gjalski 1999.]]<br>[[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagrada Gjalski 2019.]]<br>[[Nagrada Grada Zagreba|Nagrada Grada Zagreba 2020.]]<br>[[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor 2024. (životno djelo)]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Goran Tribuson''' ([[Bjelovar]], [[6. kolovoza]], [[književnost u 1948.|1948]].) je [[akademik]] i jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, [[film]]ski i [[televizija|televizijski]] [[scenarist]]. == Životopis == Diplomirao je i magistrirao (filmologija) na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u. Kratke priče počinje objavljivati početkom [[1970-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u prvom valu tzv. ''fantastičara'' (''Zavjera kartografa'' i ''Praška smrt''), da bi se postupno opredijelio za žanrovsku prozu. Kritika je odmah uočila Tribusona kao najtipičnijeg predstavnika [[hrvatski borgesovci|hrvatskih borgesovaca]] koji prvi među brojnima u toj struji postiže punu autorsku zrelost. Postupno napušta [[Fantastika|fantastiku]], ali zadržava interes za srednjoeuropsku ikonografiju i težnju prema [[Okultizam|okultnome]], što se očituje u njegovim romanima ''Snijeg u Heidelbergu'', ''Čuješ li nas, Frido Štern'' (u cjelokupnom autorovom opusu jednom od najboljih njegovih djela), te ''Ruskom ruletu''. Daljnji i brojni Tribusonovi romani dijele se na autobiografske i generacijski obilježene, mahom s temom iz zavičajnoga Bjelovara te analizom [[Pop kultura|popkulturne]] mitologije svakidašnjice sedamdesetih godina (''Polagana predaja'', ''Povijest pornografije''). U tu skupinu spadaju i dvije knjige autobiografskih eseja ''Rani dani'' ([[1997.]]) i ''Trava i korov'' ([[1999.]]). Drugi ciklus čine brojni Tribusonovi kriminalistički romani ''Zavirivanje'', ''Siva zona'', ''Noćna smjena'' i drugi, kojih je glavni junak bivši policajac Nikola Banić. Tim je romanima, uz one [[Pavao Pavličić|Pavla Pavličića]], stvorio opus prihvaćen i od stručne kritike i od najšire čitateljske publike. Višestruki je dobitnik književnih nagrada. [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagradu Gjalski]] dobio je 1991., 1999. i 2019. godine.<ref name="Popis">[http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika ''Nagrada Ksaver Šandor Gjalski''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919102730/http://dhk.hr/nagrade-knjizevnika/nagradeni-knjizevnici/nagrada-ksaver-sandor-gjalski-popis-dosadasnjih-dobitnika |date=19. rujna 2020. }}, Društvo hrvatskih književnika, dhk.hr, pristupljeno 17. listopada 2020.</ref>1991. godine nagrađen mu je horror roman s alegorijskim i elementima na rubu nadrealng ''Potonulo groblje''. Junak romana boravio je u ustanovama za preodgoj i u zatvoru. Po izlasku iz zatvora vratio u rodni grad, koji nije kakvim poznaje. Grad pomalo odnosi bujica. Tribuson u romanu oslikava srednjoeuropski grad u provinciji, koju stanovnici napuštaju čim se pruži prigoda, gdje baština trune, provincija nad kojom visi strahovita budućnost. Slika grada alegorija je cijelog duhovnog stanja, a sve zajedno bila je proročanska vizija Hrvatske u budućnosti. Glavnog junaka snalazi traumatični očev nestanak i majčina smrt što ga uz zatvorski život pretvara u osamljenika i neobičnu osobu. Potraga za prošlošću pokrenula je seriju neobičnih događaja, koji često graniče sa stvarnošću. Godine 1999. nagrađena mu je knjiga autobiografskih zapisa ''Trava i korov'', dio autobiografske tetralogije u kojoj su još ''Rani dani'', ''Mrtva priroda'' i ''Vrijeme ljubavi''. U ''Travi i korovu'' piše o životu u Bjelovaru, utjecaju glazbe i športa, o odrastanju u vremenu kada su stvari bile naoko jednostavnije, u šezdesetim godinama prošloga stoljeća. Tribusonova priča je sudbina mnogih, jer "u svakom vremenu, najlakše je onima, pozicioniranima dalje od vlasti i moći, postati korovom na travi jednoga društvenog uređenja" (iz recenzije). Godine 2019. za roman ''Otac od bronce'' dobio je Nagradu Gjalski i [[Nagrada "Fran Galović"|nagradu "Fran Galović"]]<ref>[https://www.culturenet.hr/goranu-tribusonu-nagrada-fran-galovic-za-2019/78341 Goranu Tribusonu Nagrada Fran Galović za 2019. (objavljeno 26. listopada 2019.)]</ref>. Radnja polazi od glavnog junaka mutne prošlosti u inozemstvu, izolirana od obitelji koji se vraća u rodni grad, u vrijeme neumitna skora izbivanja rata. Ondje je tetka i mrtav otac s kojim nije bio u dobrim odnosima. Povratak junaka mnogima oko njega znači otvaranje Pandorine kutije i promjenu života zauvijek. Tribuson živopisno opisuje likove u romanu i sjajno i točno evocira jedno vrijeme te "donosi jednu od najljepših ljubavnih priča novije hrvatske književnosti" (iz recenzije). ''Otac od bronce'' je svojevrsni nastavak autobiografskih zapisa ''Vrijeme ljubavi'' ima znatno više društvene kritike nego u dotadašnjim Tribusonovim djelima, nema više razigrane [[ironija|autoironije]] iz ranijih djela i priča je oporija. Književni model kojeg se drži kad piše o o sebi i vlastitom odrastanju jest oko stožernih tematskih osnovica pop-kulture te je roman pun glazbenih, literarnih, filmskih i ostalih citata.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/402312/11/Od-sjena-proslosti-bjezati-je-uzalud Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021021705/http://www.glas-slavonije.hr/402312/11/Od-sjena-proslosti-bjezati-je-uzalud |date=21. listopada 2020. }} Zlatko Kramarić: Od sjena prošlosti bježati je uzalud!, 15. lipnja 2019., pristupljeno 17. listopada 2020.</ref><ref>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/goran-tribuson-otac-od-bronce-kosmar-nesavrsenog-i-nezrelog-drustva/ Novi list] Marinko Krmpotić: Goran Tribuson, “Otac od bronce”: Košmar nesavršenog i nezrelog društva, 13. travnja 2019., pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> Dugogodišnji je urednik u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], redoviti je profesor <!--(lipanj 2008. godine)--> filmskoga scenarija na Akademiji dramske umjetnosti. Od 2000. godine suradnik je [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije. Godine 2020. dobio je [[Nagrada Grada Zagreba|Nagradu Grada Zagreba]], uz obrazloženje da je i popularan i kvalitetan pisac te scenarist serije “Odmori se, zaslužio si” u kojoj je odlično dočarao duh Zagreba.<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/mi-smo-zemlja-tihih-zgarista-ovdje-je-stvoren-stav-da-je-samo-mrtav-partizan-dobar-partizan-1406935 Večernji list] Denis Derk: Mi smo zemlja tihih zgarišta. Ovdje je stvoren stav da je samo mrtav partizan dobar partizan, 2. lipnja 2020., pristupljeno 17. listopada 2020.</ref> Sestra mu je redateljica [[Snježana Tribuson]], s kojom je surađivao veći broj puta u nastanku filmova i tv-serija. == Bibliografija == === Zbirke priča === * 1972. ''"Zavjera kartografa"'', zbirka priča * 1975. ''"Praška smrt"'', zbirka priča * 1978. ''"Raj za pse"'', zbirka priča * 1983. ''"Spavaća kola"'', zbirka priča * 1987. ''"Klasici na ekranu"'', zbirka priča * 1998. ''"Osmi okular"'', izbor priča * 1998. ''"Zvijezda kabarea"'', zbirka priča * 2001. ''"Klub obožavatelja"'', periferijski kvartet * 2010. ''"Noćne priče"'', zbirka priča, izabrana djela Gorana Tribusona === Ispovjedna proza - autobiografski zapisi === * 1997. ''"Rani dani"'' * 1999. ''"Trava i korov"'' * 2003. ''"Mrtva priroda"'' * 2017. ''"Vrijeme ljubavi"'' === Romani === * 1980. ''"Snijeg u Heidelbergu"'' * 1981. ''"Čuješ li nas, Frido Štern?"'' * 1982. ''"Ruski rulet"'' * 1984. ''"Polagana predaja"'' * 1985. ''"Zavirivanje"'' * 1985. ''"Legija stranaca"'' * 1986. ''"Made in USA"'' * 1986. ''"Uzvratni susret"'' * 1988. ''"Povijest pornografije"'' * 1989. ''"Siva zona"'' * 1990. ''"Potonulo groblje"'' * 1991. ''"Dublja strana zaljeva"'' * 1993. ''"Sanatorij"'' * 1996. ''"Noćna smjena"'' * 2001. ''"Bijesne lisice"'' * 2002. ''"Ne dao Bog većeg zla"'' * 2004. ''"Gorka čokolada"'' * 2006. ''"Kuća u kojoj stanuje vrag"'' * 2008. ''"Divlja plaža"'' * 2010. ''"Zbirka otrova"'' * 2014. ''"Susjed u nevolji"'' * 2014. ''"Propali kongres"'' * 2015. ''"Sestrica s jezera"'' * 2019. ''"Otac od bronce"'' === Filmski i televizijski scenariji === * ''"[[Cijena života (1994.)|Cijena života]]"'' (1994.) * ''"[[Novogodišnja pljačka]]"'' (1997.) * ''"[[Crvena prašina (1999.)|Crvena prašina]]"'' (1999.) * ''"[[Srce nije u modi (2000.)|Srce nije u modi]]"'' (2000.) * ''"[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]"'' (2001.) * ''"[[Ne dao Bog većeg zla (2002.)|Ne dao Bog većeg zla]]"'' (2002.) * ''"[[Potonulo groblje (2002.)|Potonulo groblje]]"'' (2002.) * ''"[[Odmori se, zaslužio si]]"'' (2008. – 2010.) === Režija === * ''"Odmori se, zaslužio si"'' (2006. – 2013.) === Gluma === * ''"[[Terevenka]]"'' kao Mateov kolega #1 (1987.) * ''"[[Ruka na ramenu]]"'' kao čovjek s policajcem (1997.) == Izvori == *Goran Tribuson: ''"Ne dao bog većeg zla"'', Zagreb, 2002. * [[HAZU]] {{izvori}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}} {{GLAVNIRASPORED:Tribuson, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] 3nrw172mogd2fhizvb6dehyzaaoq9hw 0 13856 7571150 7567955 2026-08-06T20:55:22Z Croxyz 205325 /* Hajduk u europskim natjecanjima */ 7571150 wikitext text/x-wiki {{redirect|NK Hajduk|druga značenja|[[Hajduk (razdvojba)]]}} {{izdvojeni članak|svibanj 2007.}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = HNK Hajduk Split | slika = HNK Hajduk Split.svg | puno ime = Hrvatski nogometni klub Hajduk Split | nadimak = ''Hajduci'', ''Bili'', ''Splitski bili'', ''Majstori s mora'' | godina osnivanja = [[13. veljače]] [[1911.]] | igralište = [[Gradski stadion u Poljudu]], [[Split]] | kapacitet stadiona = 33.987 | navijači = [[Torcida]] | direktor = [[Nikola Kalinić]] | predsjednik = {{Z|HRV}} [[Ivan Bilić]] | trener = {{Z|ŠPA}} [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzalo García]] | liga = [[HNL]] | sezona = [[HNL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = Dodatak: HNK Hajduk Split 2026./27. | pattern_la1 = _hajduk2526h | pattern_b1 = _hajduk2526h | pattern_ra1 = _hajduk2526h | pattern_sh1 = _molde25h2 | pattern_so1 = _hajduk2526hl | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 0000DD | socks1 = 0000DD | pattern_la2 = _hajduk2526a | pattern_b2 = _hajduk2526a | pattern_ra2 = _hajduk2526a | pattern_sh2 = _hajduk2526a | pattern_so2 = _hajduk2526al | leftarm2 = FF0000 | body2 = FF0000 | rightarm2 = FF0000 | shorts2 = 0000FF | socks2 = 0000FF | pattern_la3 = | pattern_b3 = | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = }} '''Hrvatski nogometni klub Hajduk Split''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Split]]a. Najveće je sportsko društvo u Splitu i jedno od najvećih u Hrvatskoj. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion u Poljudu|Gradskom stadionu u Poljudu]]. Kroz povijest klub je osvojio 18 prvenstava, 17 kupova i 5 superkupova, a najveći europski uspjesi su mu tri četvrtzavršnice [[UEFA Liga prvaka|Kupa/Lige prvaka]] te po jedna poluzavršnica [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] i [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]]. Hajduk je u veljači 1911. u [[Prag]]u osnovala skupina splitskih studenata. Oko kluba su se okupljali [[Hrvati|prohrvatski]], [[puntar]]ski građani, pristaše sjedinjenja [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] s [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskom i Slavonijom]]. Tradicionalna boja dresa je bijela s plavim donjim dijelom. Nadimci kluba su ''Bili'', ''Hajduci'', ''Majstori s mora''. Godine 2011. Hajduk je velikom proslavom obilježio 100 godina od osnutka.<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/sto-godina-hajduka/925091/ Tisuće bengalki i raketa u čast splitskih bijelih - sretan rođendan Majstore s mora!]</ref> Po istraživanju GfK Hrvatska iz 2005. godine za Hajduk navija približno 24 % ljudi u Hrvatskoj ili preko 1 060 000 navijača. Za Hajduk navija 76 % ljudi u [[Dalmacija|Dalmaciji]] što je ujedno i najveći postotak podrške za nogometni klub u jednoj regiji u Hrvatskoj.<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/sport/clanak/najvise-navijaca-ima--dinamo/260968.aspx Najviše navijača ima – Dinamo!], index.hr, 18. travnja 2005., pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref><ref name="osijek031.com">[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=27906 Za NK Osijek navija 5 % građana Hrvatske], osijek031.com, 6. listopada 2010., pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> Osim tradicionalno najveće podrške u [[Dalmacija|Dalmaciji]] klub ima velik broj navijača u svim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]], među [[Hrvati]]ma u [[BiH]] i među hrvatskom dijasporom u inozemstvu. Navijačka skupina Hajduka, [[Torcida]], osnovana je 1950. godine te je najstarija navijačka grupa u Hrvatskoj i [[Europa|Europi]]. Torcida je poznata po fanatičnoj podršci i vjernosti klubu. Hajduk je u 2023. godini dosegao brojku od 100 000 članova. Hajduk je, uz zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]], jedan od dva najpopularnija i najtrofejnija kluba u Hrvatskoj. Nogometna utakmica između ova dva velika suparnika naziva se ''[[Vječni derbi]]'', a zbog velikog rivaliteta i navijačkih tenzija mnogi Vječni derbi svrstavaju među najveće nogometne derbije na svijetu.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1213931/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-20-11.html THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 20–11]</ref> Rivalstvo ''splitskih bilih'' i ''zagrebačkih plavih'' traje još od 1913. godine kada su Hajduk i [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] odigrali prvu utakmicu. Do danas je odigrano 218 derbija, a Hajduk je slavio 68 puta. Prva su momčad na svijetu koja je obišla svih pet kontinenata.<ref>Preslitavajući „Hajdukove” anale. Statistički kurioziteti. Slobodna Dalmacija, 26. srpnja 1951., str. 8</ref> == Povijest == === Osnutak kluba === [[Datoteka:Hajduk-K-Fleku.jpg|280px|mini|desno|Natpis o osnivanju Hajduka u praškoj pivnici „[[U Fleků]]”]] [[Datoteka:Osnivači_Hajduka.jpg|250px|mini|lijevo|Splitski studenti u Pragu, među njima: Lucijan Stella (sjedi, prvi s lijeva), Fabijan Kaliterna (prvi s desna u gornjem redu) i Vjekoslav Ivanišević (sjedi, prvi s desna)]] Hrvatski nogometni klub „Hajduk” osnovala je, u [[Prag|praškoj]] pivnici ''[[U Fleků]]'', skupina splitskih studenata<!-- tehnike ??? -->: [[Fabjan Kaliterna]], [[Lucijan Stella]], [[Ivan Šakić]], [[Vjekoslav Ivanišević (osnivač Hajduka)|Vjekoslav Ivanišević]], a po nekima i [[Vladimir Šore]], i to nakon što su gledali susret tamošnjih „[[Sparta Prag|Sparte]]” i „[[Slavia Prag|Slavije]]”. Tada su došli na ideju da osnuju nogometni klub u svom rodnom gradu. Organizacija je bila vrlo slaba na početku, dok se u splitskom kafiću „Troccoli” nisu napisala pravila kluba, dok su za imena kluba, predlagana imena poput „[[Mosor]]”, „[[Marjan]]”, „Borac”, „[[Uskoci|Uskok]]”, „[[Velebit]]” i dr. Ime je klubu, na kraju, dao profesor splitske gimnazije [[Josip Barač]] nakon što su mu spomenuti studenti u ured utrčali naglo poput pobunjenika, tzv. [[hajduci|hajduka]]. Dozvola za rad i pravila odneseni su vladi na uvid i u konačnici prihvaćena 13. veljače 1911. godine. Nakon toga skoro su svi počeli graditi nogometno igralište na lokaciji „Kra'jeva njiva” (pokraj „stare [[murva|murve]]”) koje se prije koristilo kao vojni poligon austro-ugarske vojske. Oko kluba okupljali su se [[Hrvati|prohrvatski]], [[puntar]]ski građani, pristaše sjedinjenja austrijske kraljevine [[Dalmacija|Dalmacije]] s ugarskom kraljevinom [[Hrvatska|Hrvatskom i Slavonijom]]. Prvi je predsjednik postao [[Kruno Kolombatović]]. Tijekom 1920-ih službena godina osnutka bila je 1912.<ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1923&broj=000010&E=E9999 Jadranski sport], 15. ožujka 1923., god. IV., br. 10., str. 1.</ref><ref>[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 118.</ref> === Početak === [[Datoteka:Prva_utakmica_Hajduk.jpg|desno|mini|200px|Detalj s prve utakmice Hajduka]] [[Datoteka:Luka Kaliterna.jpg|desno|mini|100px|[[Luka Kaliterna]]]] Prvi protivnik bio je „[[Calcio Spalato]]”, klub [[Talijanaši|talijanaša]] koji su živjeli u Splitu, susret je odigran 11. lipnja 1911. godine, a završio rezultatom 9:0 (6:0) za Hajduk. Ovoj utakmici prethodila je [[prva Hajdukova trening utakmica]] koja je odigrana nekih dva mjeseca prije, točnije 16. travnja 1911. godine. Prvi pogodak za Hajduk koljenom je postigao [[Šime Raunig]]. Godine 1911., Hajduk je prvi put gostovao, i to u [[Zagreb]]u protiv „[[HAŠK|HAŠK-a]]” i izgubio 3:2. Hajduk je u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]] po prvi puta igrao u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|prvenstvu Kraljevine SHS]] u kojem ga je odmah eliminirao [[SAŠK]] s 4:3. Veću reputaciju stekao je pobjedom od 3:2 nad „[[Olympique de Marseille|Olympiqueom]]” iz [[Marseille]]a u svojoj prvoj međunarodnoj utakmici. Bila je dio turneje po [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Godine 1924. cijela postava Hajduka osim vratara koji je imao [[Kraljevina Italija|talijansko]] državljanstvo (iako je bio iz hrvatskih krajeva), igrala je za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Kraljevine SHS]] ([[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] 0:2). Povodom 15. godišnjice postojanja Hajduka [[Ivo Tijardović]] skladao je [[opereta|operetu]] „Kraljica baluna”. U sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.|1927.]] Hajduk je osvojio svoju prvu titulu prvaka, a [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|1929.]] drugu. Godine 1931. klub je posjetio [[Sjedinjene Američke Države]] u okviru proslave 20 godišnjice osnutka, dok je dvije godine kasnije izgrađen „Dom Hajduka”. Klupska boja 1932. bila je bijela, a klupska adresa igralište Poljana kralja Petra.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XLIX.</ref> === Privremena zabrana rada === Za vrijeme [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske okupacije]] Splita (1941. – 1943.) Hajduk je odbijao nastupati u talijanskom prvenstvu. Dolaskom Splita pod vlast [[NDH]], stvari se nisu izmijenile. Iako su pokrenuli inicijativu za uključenje Hajduka u [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu#Ostala prvenstva Hrvatske|nogometno prvenstvo NDH]], kompromitiranost vlasti NDH u odnosima s talijanskim okupatorom, rezultirala je odbijanjem Hajdukovih ljudi za sudjelovanje u prvenstvu NDH. Kako Hajduk, tako su i ostali splitski klubovi odbili nastupati u talijanskim prvenstvima. Na to je 19. srpnja 1941. talijanski guverner Dalmacije [[Giuseppe Bastianini]] naredbom odredio da se klubovi koji nisu odjeli [[Nacionalna fašistička stranka|Nacionalne fašističke stranke]] proglase nezakonitima. Uskoro su klubovi raspušteni, a imovina im je zaplijenjena. Sa strane NDH je državni povjerenik za šport [[Miško Zebić]] zabranio hrvatskim klubovima angažirati igrače Hajduka rekavši da će Hajduk „sudjelovati u prvenstvu, nakon što će Dalmacija i Split budu pripojeni NDH”.<ref name="nezakonit">[https://www.vecernji.hr/premium/nakon-sto-je-hajduk-odbio-1941-igrati-u-talijanskoj-ligi-proglasen-je-nezakonitim-1248525 Večernji list] Ivica Nevešćanin: ''Nakon što je Hajduk odbio 1941. igrati u talijanskoj ligi, proglašen je nezakonitim'' 30. svibnja 2018. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)</ref> Nakon [[Travanjski rat|sloma Kraljevine Jugoslavije]] 1941. i uspostave [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], Hajduk je odbio sudjelovati u službenim natjecanjima pod patronatom okupacijskih vlasti. Talijanske fašističke vlasti ponudile su klubu sudjelovanje u talijanskom prvenstvu pod imenom ''AC Spalato'', no uprava kluba tu je ponudu odbila. Kao posljedica, klub je zabranjen i prestao je službeno djelovati.<ref>{{Citiranje novina|last=Ivica Nevešćanin|date=2018-05-30|title=Nakon što je Hajduk odbio 1941. igrati u talijanskoj ligi, proglašen je nezakonitim|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/sport/nakon-sto-je-hajduk-odbio-1941-igrati-u-talijanskoj-ligi-proglasen-je-nezakonitim-1248525|access-date=2025-07-29}}</ref> Tijekom 1943. godine, u [[Zagreb]]u su postojale inicijative za obnovu kluba, koje su dolazile od bivših članova i simpatizera. Aktivnosti su uključivale okupljanje navijača i pokušaje organizacije rada kluba, ali nisu rezultirale obnovom Hajduka u natjecateljskom smislu jer se zahtijevalo da obnovljeni Hajduk igra na slobodnom teritoriju koji nije pod kontrolom [[Sile Osovine|Sila Osovine]].<ref>{{Citiranje weba|title=Hajduk u II. svjetskom ratu - 70 godina od obnove legendarnog kluba na Visu|url=https://gkmm.hr/zavicajna-zbirka/splitski-spomenar/hajduk-u-ii-svjetskom-ratu-70-godina-od-obnove-legendarnog-kluba-na-visu/|access-date=2025-07-29|website=Gradska knjiznica Marka Marulića|language=hr}}</ref> U [[partizani|partizanskim]] redovima također su postojali pokušaji obnove. Jedan od prvih koraka bio je apel splitskih sportaša u redovima [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], kojima se pozivalo nogometaše na pridruživanje borbi i očuvanju sportskog duha.<ref>{{Citiranje weba|title=Jedan od najvažnijih datuma u povijesti Hajduka: Prošlo je okruglih 80 godina od velikog događaja|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/prije-tocno-80-godina-na-visu-je-obnovljen-hrvatski-sportski-klub-hajduk---846814.html|access-date=2025-07-29|website=Gol.hr|language=hr}}</ref> U [[Livno|Livnu]] je krajem 1943. zabilježen pokušaj prikupljanja hajdukovaca na oslobođenom teritoriju, ali plan nije ostvaren zbog vojnih napada [[Wehrmacht|nacističke vojske]] i [[Vojska NDH|vojske NDH]] na tom području.<ref>{{Citiranje weba|title=Sport u Splitu za vrijeme rata 1941. - 1944.|url=https://gkmm.hr/zavicajna-zbirka/splitski-spomenar/sport-u-splitu-za-vrijeme-rata-1941-1944/|access-date=2025-07-29|website=Gradska knjiznica Marka Marulića|language=hr}}</ref> Konačna obnova Hajduka dogodila se 1944. godine na otoku [[Vis]]u, tada već pod kontrolom [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkog pokreta]]. Inicijativu za obnovu vodio je [[Šime Poduje]], koji je u suradnji s bivšim igračima i simpatizerima kluba organizirao njihovo okupljanje i obnoviteljsku skupštinu. Klub je obnovljen 7. svibnja 1944., na [[Sudamja|blagdan sv. Dujma]],<ref>{{Citiranje weba|last=Hajduk|first=Naš|date=2016-09-06|title=KONTRA MRAKU KONTRA SILI|url=https://nashajduk.hr/kontra-mraku-kontra-sili/|access-date=2025-07-29|website=Naš Hajduk|language=hr}}</ref> pod imenom ''Hrvatski športski klub Hajduk – NOVJ''.<ref>{{Citiranje weba|title=Sjećanje na Bari 1944.: 75 godina od povijesne utakmice|url=https://hajduk.hr/vijest/sjecanje-na-bari-1944--75-godina-od-povijesne-utakmice/12084|access-date=2025-07-29|website=hajduk.hr|language=hr}}</ref> Nakon obnove, Hajduk je djelovao kao reprezentativna momčad [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. Odigrao je niz utakmica u Italiji i savezničkim bazama, stekavši status sportskog simbola otpora. Jedna od najpoznatijih utakmica odigrana je u [[Bari]]ju protiv britanske reprezentacije, pred desecima tisuća gledatelja.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-09-20|title=Jutarnji list - KAD JE HAJDUK BIO PRVAKEUROPE Nepoznati detalji onajslavnijoj utakmici splitskoga kluba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/kad-je-hajduk-bio-prvakeurope-nepoznati-detalji-onajslavnijoj-utakmici-splitskoga-kluba-700897|access-date=2025-07-29|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>[[Datoteka:Zrinjski - Hajduk Split.jpg|lijevo|mini|200 px|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] – Hajduk 2:3, Mostar, 13. 8. 1939.]] Hajduk je igrao igrali protiv Britanskog garnizona Ortanuova, a zatim i protiv Britanskoga garnizona u [[Trani]]ju 10. rujna 1944. S igračima [[RNK Split]]a, [[ASK Split|ASK-a]], [[GŠK Osvit Šibenik|šibenskog Osvita]] i naravno Hajduka igrao je sa savezničkim momčadima (momčadima klubova iz zemalja pod kontrolom [[Saveznici|Saveznika]] i savezničkim vojnim/mornaričkim momčadima) diljem slobodnih ozemlja [[Europa|Europe]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Reprezentacija britanske vojske (British Army XI) i Hajduk sastali su se 23. rujna 1944. na najposjećenijoj utakmici tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u [[Bari]]ju pred oko 50 tisuća ljudi. Hajduk je izgubio 7:2. U uzvratu koji je bio u Splitu, 26. prosinca 1944. godine, Hajduk je pobijedio vojničku reprezentaciju [[Velika Britanija|Velike Britanije]] 1:0.<ref>[http://www.rsssf.com/tablesh/hajduk-split-wwii.html RSSSF] Hajduk u Drugom svjetskom ratu</ref> Tijekom 1945. Hajduk kreće na turneju po [[Egipat|Egiptu]], [[Palestina|Palestini]], [[Libanon]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Malta|Malti]].<ref name="Cerjan">Cerjan, Stjepan. Hajduk – tim NOVJ u: ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', Školska knjiga, 1980., str. 195-196.</ref> U svibnju 1945., na posljednjoj utakmici velike ratne turneje, general Humbolt je u ime [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]] odlikovao Hajduk titulom počasnoga kluba [[Francuska|Slobodne Francuske]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/ostavite-hajduk-na-miru--netko-vas-je-gadno-zajebao--to-nije-vas-klub/1143535/ |title=Ostavite Hajduk na miru! Eno vam HAŠK i Građanski, pa s njima igrajte Pavelićevu ligu i vičite 'Ajmo, ustaše!'! |access-date=1. prosinca 2013. |archive-date=2. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202085552/http://www.jutarnji.hr/ostavite-hajduk-na-miru--netko-vas-je-gadno-zajebao--to-nije-vas-klub/1143535/ |url-status=dead}}</ref> === Razdoblje nakon rata === Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hajduk je nastavio igrati u jugoslavenskom nogometnom sustavu. Godine 1946. osvojeno je [[Hrvatska liga 1946.|prvenstvo Hrvatske]] i osnovan časopis „Hajdukov Vjesnik”. U sezoni 1948./49. Hajduk je posjetio [[Australija|Australiju]] i tako postao prvi klub iz [[SFRJ|Jugoslavije]] koji je igrao na svim kontinentima. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] klub je osvojio prvenstvo Jugoslavije bez izgubljenog susreta. Iste godine, prije odlučujuće utakmice s [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenom zvezdom]] (pobjeda 2:1) osnovana je navijačka organizacija [[Torcida]] (nazvana po [[brazil]]skim navijačima), te postala prva organizirana navijačka skupina u [[Europa|Europi]]. Naredne je godine rekonstruiran stadion „[[Stari plac]]”. [[Datoteka:Hajduk2.jpg|mini|lijevo|300px|Momčad Hajduka 1954./55. godine. Gornji red s lijeva: [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], [[Vladimir Beara|Beara]], [[Frane Matošić|F. Matošić]], [[Davor Grčić|D. Grčić]], [[Sulejman Rebac|Rebac]], [[Joško Vidošević|Vidošević]], [[Vladimir Šenauer|Šenauer]]; čuče: [[Slavko Luštica|Luštica]], [[Bernard Vukas|Vukas]], [[Božo Broketa|Broketa]] i [[Lenko Grčić|L. Grčić]].]] Dana 3. travnja 1955. u [[Zagreb]]u Hajduk je uspio dobiti Dinamo sa 6:0, što je najveća pobjeda u derbiju dva najveća hrvatska kluba. [[Datoteka:Grafit, Frane Matošić, ST.140642.jpg|thumb|desno|200px|[[Frane Matošić]] s 729 golova najbolji stijelac u povijesti Hajduka]] Između 1956. i 1966. nije osvojen niti jedan trofej, iako je Hajduk igrao 3 finala [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]]. Jedno vrijeme klub se nalazio na sredini, pa i samom dnu, ljestvice, no nikada nije ispao iz najvišeg ranga natjecanja. U tom su razdoblju za Hajduk igrali [[Frane Matošić]], [[Vladimir Beara]], [[Ivo Bego]] i [[Bernard Vukas]]. Prvi je zabilježio rekordnih 729 golova u 739 utakmica. [[Datoteka:Ivic.JPG|mini|lijevo|130px|[[Tomislav Ivić]]]] Kup maršala Tita osvojen je u sezoni [[Kup maršala Tita 1966./67.|1966./67.]], a sljedeće sezone zabilježen je i prvi nastup u nekom europskom natjecanju. Hajduk je u prvom kolu [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] ispao od [[Tottenham Hotspur|Tottenhama]]. === Najveće godine kluba === Razdoblje od 1970. do 1980. najuspješnije je u klupskoj povijesti. Hajduk je u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]], nakon 16 godina, ponovno bio prvak Jugoslavije i to pobjedom u [[Beograd]]u, opet, nad [[FK Partizan|Partizanom]] s 4:3 nakon što su gubili 0:3. U to vrijeme igrali su [[Petar Nadoveza]], vratar [[Ivan Katalinić]], [[Dragan Holcer]], [[Jurica Jerković]], [[Luka Peruzović]], [[Vilson Džoni]], [[Brane Oblak]], [[Dražen Mužinić]], [[Ivica Šurjak]], [[Ivan Buljan]], [[Slaviša Žungul]] itd. Istaknuo se i trener [[Tomislav Ivić]] koji je osvojio 3 prvenstva i 4 kupa. Uz velike uspjehe u domaćim natjecanjima (9 trofeja u 10 godina), u međunarodnim natjecanjima zabilježeno je polufinale [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] sezone 1972./73. kada ga je izbacio engleski [[Leeds United]]. Bilježi se i 5 uzastopnih kupova, od [[Kup maršala Tita 1971./72.|1971./72.]] do [[Kup maršala Tita 1976./77.|1976./77.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/135890-hajduk-je-sedamdesetih-godina-proslog-stoljeca-imao-snagu-i-kvalitetu-biti-europski-prvak.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028145541/http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/135890-hajduk-je-sedamdesetih-godina-proslog-stoljeca-imao-snagu-i-kvalitetu-biti-europski-prvak.html |archive-date=28. listopada 2014. |access-date=28. listopada 2014.}}</ref> Godine 1979. Hajduk se preselio na novi stadion [[Stadion Poljud|Poljud]]. [[Datoteka:Poljud izgradnja.jpg|mini|desno|300px|Poljudski stadion u izgradnji, 1979. godine]] Dana 8. svibnja 1991. Hajduk je osvojio [[Kup maršala Tita 1990./91.|posljednji Kup maršala Tita]] pobijedivši momčad [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], koja će tri tjedna kasnije postati europski prvak, s 1:0. Zgoditak je postigao [[Alen Bokšić]], a time je Hajduku zauvijek pripao [[Josip Broz Tito|Titov]] pehar. === Hajduk u neovisnoj Hrvatskoj === Više u članku: ''[[HNK Hajduk u Republici Hrvatskoj]]'' [[Datoteka:Hajduk slavlje.jpg|mini|desno|300px|Slavlje nakon pobjede protiv Dinama, početkom 90-ih]] U prve četiri sezone 1. HNL Hajduk je s 3 osvojena naslova prvaka bio uspješniji od rivala iz Zagreba. Također je igrao u četvrtfinalu [[UEFA Liga prvaka 1994./95.|Lige prvaka 1994./95.]] [[Datoteka:2005 - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Proslava naslova prvaka u sezoni [[1. HNL 2004./05.|2004./05]]]] Hajduk se u sezoni [[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]] plasirao u [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] preko rumunjskih protivnika (3. pretkolo protiv [[FC Dinamo Bukurešt|Dinama iz Bukurešta]] 1:3 u [[Bukurešt]]u, 3:0 na Poljudu, doigravanje protiv [[FC Unirea Urziceni|Uniree iz Urzicenija]] 4:1 na Poljudu, 1:1 u Bukureštu), ali u skupini upisao samo jednu pobjedu protiv [[RSC Anderlecht|Anderlechta]] na Poljudu (1:0). Nakon ispadanja iz kupa protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] (0:1 nakon produžetaka) [[Stanko Poklepović]] je smijenjen s mjesta trenera. Dana 20. prosinca [[Joško Svaguša]] je otišao s mjesta predsjednika, a njegovo mjesto privremeno je preuzeo [[Josip Grbić]]. Hajduk je proslavio 100-ti rođendan 2011. Dana 26. travnja [[Hrvoje Maleš]] je preuzeo funkciju predsjednika Hajduka. [[Slika:Hajduk - 100 years 1.jpg|lijevo|mini|300px|Proslava 100. godišnjice kluba 2011. godine]] Dama 27. svibnja trenerom Hajduka postao je [[Krasimir Balakov]]. Dana 23. srpnja Hajduk je igrao prijateljsku utakmicu s [[FC Barcelona|Barcelonom]] (0:0). Dana 23. ožujka 2012., kada je Balakov preuzeo [[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]], mjesto trenera preuzeo je [[Mišo Krstičević]]. Hajduk je u juniorskoj i kadetskoj konkurenciji osvojio titulu prvaka Hrvatske u sezoni 2011./12. Hajduk je pobijedio [[Internazionale Milano F.C.|Inter Milanu]] na [[San Siro|San Siru]] (2:0). Hajduk je bio pred stečajem jer je grad Split 12. listopada odbio jamstvo kredita, ali je uz pomoć Torcide tri dana kasnije bio ponuđen. Hajduk je bio mnogo puta suspendiran, ali to ga nije omelo da igra utakmice [[1. HNL]]. Dana 29. travnja 2013. trenerom Hajduka postao je [[Igor Tudor]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dalmacijanews.com/Hajduk/View/tabid/88/ID/117699/Ekskluzivno-Hajduk-smijenio-Krsticevica-Kresica-i-Fiorentinija.aspx/ |title=Smijenjen Krstičević, Igor Tudor novi trener Bijelih! |archive-url=https://web.archive.org/web/20130430074112/http://dalmacijanews.com/Hajduk/View/tabid/88/ID/117699/Ekskluzivno-Hajduk-smijenio-Krsticevica-Kresica-i-Fiorentinija.aspx |archive-date=30. travnja 2013. |access-date=29. travnja 2013.|url-status=dead}}</ref> koji je s Hajdukom osvojio [[Hrvatski nogometni kup 2012./13.]] nakon pobjede nad [[NK Lokomotiva Zagreb|zagrebačkom Lokomotivom]] (2:1 na Poljudu, 3:3 na Maksimiru u Zagrebu). U sezoni 2013./14. Hajduk je bio u borbi je za titulu s Dinamom do 27. kola. Najteži poraz u derbijima s [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]] pretrpio je 4. prosinca 2013. na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u četvrtfinalu [[Hrvatski nogometni kup 2013./14.|kupa]] (0:5).<ref>[http://www.vecernji.hr/nogomet/dinamo-i-hajduk-se-sastaju-drugi-put-u-tri-dana-906832 Hajduk ponižen: Dinamo na Maksimiru slavio sa 5:0!]</ref> Od 9. do 26. kola Hajduk je nanizao 18 utakmica bez poraza. Hajduk je tu sezonu završio na 3. mjestu u ligi, iza [[HNK Rijeka|Rijeke]]. Dana 14. srpnja 2014. pokrenut je [[HNK Hajduk Split II]]. U ljeto 2014. godine [[Mario Pašalić]] je otišao u [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. Na početku sezone 2014./15. Hajduk je stigao do zadnjeg pretkola (doigravanja) Europske lige nakon što je prošao [[Irska|irski]] [[Dundalk F.C.|Dundalk]] u drugom (2:0, 1:2) i [[kazahstan]]ski [[FK Šahter Karaganda|Šahter]] iz [[Karaganda|Karagande]] u trećem pretkolu (2:4, 3:0) da bi na kraju bio eliminiran od [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipra]] iz [[Dnjipro (grad)|Dnjipropetrovsk]]a (1:2, 0:0). Igor Tudor 4. veljače 2015. podnosi ostavku na mjesto trenera Hajduka, privremeno ga je zamijenio [[Hari Vukas]], a nakon dva tjedna zatezanja oko dolaska ili nedolaska [[Edoardo Reja|Edoarda Reje]], 19. veljače za novog-starog trenera je postavljen [[Stanko Poklepović]] koji je 13. travnja smijenjen zbog niza loših rezultata, a njegovo mjesto je preuzeo sportski direktor [[Goran Vučević]]. On je smijenjen 10 dana poslije, nakon eliminacije u polufinalu kupa od [[RNK Split|Splita]], a 24. travnja trenerom je ponovno postao [[Hari Vukas]]. Hajduk je uspio izboriti izlazak europske kvalifikacije nakon pobjede nad [[NK Zagreb|Zagrebom]] u pretposljednjem kolu. Dana 30. svibnja, dan nakon zadnje utakmice u sezoni 2014./15., za novog trenera je izabran [[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]].<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/287383/Default.aspx Damir Burić novi trener Hajduka: Velik izazov i ostvarenje sna], ''slobodnadalmacija.hr'', preuzeto 9. listopada 2015.</ref><ref>[http://sportske.jutarnji.hr/bili-konacno-izabrali-trenera-debitant-damir-buric-preuzima-klupu-hajduka-/1357769/ BURIĆ NOVI TRENER HAJDUKA 'Sretan sam i ponosan, ostvario mi se san!'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529222446/http://sportske.jutarnji.hr/bili-konacno-izabrali-trenera-debitant-damir-buric-preuzima-klupu-hajduka-/1357769/ |date=29. svibnja 2015. }}, ''sportske.jutarnji.hr'', preuzeto 29. svibnja 2015.</ref> U ljeto 2015. godine Hajduk je drugi put uzastopno stigao do doigravanja Europske lige nakon eliminacije [[Estonija|estonskog]] kluba [[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalev]] u prvom (1:1, 6:2 (druga utakmica igrana u [[Dugopolje|Dugopolju]] zbog zauzetosti svog stadiona)),<ref>[http://hajduk.hr/vijest/dugopolje-hajduk-sillamae-kalev-6-2/6023 Dugopolje:Hajduk 6:2 JK Sillamäe Kalev], ''hajduk.hr'', objavljeno 9. lipnja 2015., pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref> [[Slovenija|slovenskog]] [[NK Koper|Kopra]] (2:3, 4:1)<ref>Ivan Jelić, [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/strani-nogomet/liga-uefa/europska-liga-hajduk-eliminirao-koper-lokomotiva-dozivjela-katastrofalni-poraz.html Hajduk eliminirao Koper, Lokomotiva ponižena], ''SPortcom.hr'', objavljeno 25. srpnja 2015., pristupljeno 25. srpnja 2015.</ref> u drugom i [[norveška|norveškog]] [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodseta]] (2:0 na Poljudu, 2:0 u [[Drammen]]u) u trećem pretkolu,<ref>Krešimir Đureš, [http://www.telegram.hr/sport/stromsgodset-hajduk-0-0-splicani-u-norveskoj-po-doigravanje-europske-lige/ Stromsgodset-Hajduk 0-2: Hajduk izborio doigravanje Europske lige], ''Telegram'', objavljeno 6. kolovoza 2015., pristupljeno 6. kolovoza 2015.</ref> ali je u doigravanju ispao od [[FC Slovan Liberec|Slovana]] iz [[Liberec]]a (oba puta po 1:0) tako da se Hajduk u potpunosti okrenuo prvenstvu. Tog ljeta je i izabran novi Nadzorni odbor u kome je bilo 9 članova među kojima je i Ljubo Pavasović-Visković kao predsjednik tog tijela.<ref>[http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/hajduk-ima-novi-nadzorni-odbor-brbicu-produljen-mandat-do-kraja-godine---393532.html Hajduk ima novi Nadzorni odbor, Brbiću produljen mandat do kraja godine], ''gol.dnevnik.hr'', objavljeno 18. srpnja 2015., pristupljeno 18. srpnja 2015.</ref> U prvenstvu je Hajduk u jesen držao priključak s Dinamom, a u prvenstvu je s vratarom [[Lovre Kalinić|Lovrom Kalinićem]] postigao rekord u nizu bez primljenog pogotka od osam utakmica i sa 756 minute i tako je prestigao rekord iz sezone [[1. HNL 1992.|1992.]] sa [[Zoran Slavica|Zoranom Slavicom]] od sedam utakmica i sa 711 minute bez primljenog gola. Početkom 2016., oboren je rekord po broju članova iz 2015. godine od 15.380 članova. Dana 13. veljače, Hajduk je proslavio 105. rođendan s premašenjem brojke od 20.000 članova, otvaranjem fan-shopa u splitskoj trajektnoj luci i pobjedom protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] (2:0).<ref>[http://sport.hrt.hr/321935/hajduk-slavi-105-roendan Pogledajte kako je Hajduk proslavio 105. rođendan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307053946/http://sport.hrt.hr/321935/hajduk-slavi-105-roendan |date=7. ožujka 2016. }}. ''HRT Sport'', objavljeno 13. veljače 2016., pristupljeno 13. veljače 2016.</ref> Dana 17. svibnja za novog predsjednika je izabran Ivan Kos, a 2. lipnja, nakon sporazumnog raskida ugovora, [[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]] je napustio mjesto trenera, a to mjesto je preuzeo [[Slovenci|Slovenac]] [[Marijan Pušnik]]. Hajduk je ispao u doigravanju za [[UEFA Europska liga 2016./17.|Europske lige 2016./17.]] od [[izrael]]skog [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi]]ja iz [[Tel Aviv]]a tek nakon [[jedanaesterac]]a. Nakon ispadanja u četvrtfinalu kupa protiv gradskog rivala [[RNK Split|Splita]] nakon [[produžetci (nogomet)|produžetaka]], 1. prosinca Pušnik dobio otkaz, a umjesto njega na klupi se našao [[Joan Carrillo]]. Dana 22. travnja 2017. Hajduk je stigao do pobjede na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] (2:0, strijelci [[Ante Erceg|Erceg]] i [[Márkó Futács|Futács]]), što je bila prva pobjeda nakon 8,5 godina na tom [[zagreb]]ačkom stadionu.<ref>{{citiranje www |url=http://sport.hrt.hr/384770/hajduk-u-derbiju-moze-pomoci-rijeci-dinamo-zeli-100-pobjedu |naslov=HNL: Hajduk nakon devet godina slavio na Maksimiru |izdavač=HRT Sport |nadnevak=22. travnja 2017. |preuzeto=29. travnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170428055106/http://sport.hrt.hr/384770/hajduk-u-derbiju-moze-pomoci-rijeci-dinamo-zeli-100-pobjedu |archivedate=28. travnja 2017.}}</ref> Niti veći dio jesenske polusezone nije bio puno bolji nego prethodne sezone, jer je Hajduk ispao ponovno u doigravanju za ulazak u Europsku ligu od [[Everton F.C.|Evertona]], a i nije bilo iskoraka niti što se tiče prvenstva, jer Hajduk puno zaostajao za konkurentima za naslov prvaka. Za Hajduk je te sezone igrao bivši portugalski reprezentativac [[Hugo Almeida]].<ref>hajduk.hr: [http://hajduk.hr/vijest/portugalski-napadac-hugo-almeida-potpisao-za-hajduk/9218 ''Portugalski napadač Hugo Almeida potpisao za Hajduk!''], HNK Hajduk Split, 31. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. studenoga 2017.</ref> Dana 6. studenog, nakon poraza protiv [[NK Rudeš|Rudeša]], Joan Carrillo je smijenjen.<ref>Miroslav Herceg: [https://narod.hr/u-prijevodu/joan-carrillo-vise-nije-trener-hajduka ''Carillo više nije trener Hajduka''], narod.hr, 6. studenoga 2017. Pristupljeno 7. studenoga 2017.</ref> Njega je naslijedio [[Željko Kopić]].<ref name="Kopić">[http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/516659/kopicnbspnikad-nisam-bio-tip-koji-se-bavi-obecanjima-vjerujem-u-rad-i-igrace-koje-treniram Na Poljudu predstavljen novi trener Hajduka: Kopić otkrio koliko poznaje momčad te tko će biti u njegovom stručnom stožeru; 'Ovo je za mene veliki iskorak i izazov'], ''slobodnadalmacija.hr'', preuzeto 13. studenog 2017.</ref> U prosincu, Hajduk je nakon 5,5 godina svladao [[HNK Rijeka|Rijeku]] na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] (2:1) golovima [[Toma Bašić|Tome Bašića]] i [[Ante Erceg]]a.<ref>{{citiranje www |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/video-hajduk-slavio-u-jednom-od-najludih-jadranskih-derbija-bijeli-pobjedom-skocili-na-drugo-mjesto-pogledajte-strasne-golove-s-rujevice/6804489/ |naslov=VIDEO: HAJDUK SLAVIO U JEDNOM OD NAJLUĐIH JADRANSKIH DERBIJA! BIJELI POBJEDOM SKOČILI NA DRUGO MJESTO Pogledajte strašne golove s Rujevice |izdavač=[[Sportske novosti]] |nadnevak=2. prosinca 2017. |preuzeto=24. prosinca 2017.}}</ref> Hajduk je 25. kolovoza 2021. dobio i svoju [[ŽNK Hajduk|žensku ekipu]].<ref name="hajduk.hr">{{cite web |url=https://hajduk.hr/vijest/hajduk-dobio-zensku-ekipu-od-ove-sezone-na-poljudu-nastupa-i-znk-hajduk-/14064 |title=Hajduk dobio žensku ekipu: Od ove sezone na Poljudu nastupa i ŽNK Hajduk! |publisher=[[HNK Hajduk]] |website=hajduk.hr |date=25. kolovoza 2021. |accessdate=20. prosinca 2021.}}</ref> Hajduk je u sezoni [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|2022./23.]] izborio doigravanje za ulazak u [[UEFA Europska konferencijska liga|Europsku konferencijsku ligu]] nakon što je izbacio [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitóriu de Guimarães]] s 3:1 na Poljudu i porazom od 1:0 u gostima. U doigravanju je ispao od [[Villarreal CF|Villarreala]] koji je pobijedio 4:2 u [[Valencia|Valenciji]] i 2:0 na Poljudu. Dana 12. rujna, nakon remija sa [[HNK Šibenik|Šibenikom]] u gostima, [[Valdas Dambrauskas]] je napustio klupu Hajduka, a momčad je u ostatku jesenskog dijela prvenstva vodio [[Mislav Karoglan]], koji za to vrijeme nije doživio poraz. Na [[Silvestrovo|Staru godinu]] 2022. klub je preuzeo [[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]]. Nakon krize u kojoj je bio Hajduk na početku proljetnog dijela sezone, momčad se stabilizirala i osvojila kup drugi put zaredom pobjedivši [[NK Osijek|Osijek]], [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] i [[HNK Šibenik|Šibenik]] u finalu u [[Rijeka|Rijeci]], što je bilo prvi put nakon 46 godina da je Hajduk obranio naslov u kupu, a momčad je nanizala osam utakmica bez primljenog pogotka na kraju sezone. Juniorska momčad Hajduka se u 2023. plasirala u finale [[UEFA Liga mladih|Lige mladih]] nakon što je svladala [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] (1:0) i [[Manchester City F.C.|Manchester City]] (2:1) na Poljudu, u četvrtfinalu je izbacila [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]] na stadionu [[Signal Iduna Park]] nakon jedanaesteraca (1:1, 9:8 11 m), dok je u [[Ženeva|Ženevi]] u polufinalu pobjedila [[AC Milan]] (3:1), i onda u finalu uvjerljivo poražena od [[AZ Alkmaar]]a (0:5). Hajduk je sezonu 2023./24. započeo s pet pobjeda u prvih pet utakmica, iako je u europskim kvalifikacijama odmah ispao i to od [[PAOK F.C.|PAOK-a]] (0:0 u Splitu i 0:3 u [[Solun]]u). Nakon četiri poraza u razdoblju od šest utakmica, Leko je smijenjen 23. listopada, a na klupu se vraća Karoglan, ovaj put kao stalni trener, a klub je 2. prosinca osigurao jesenski naslov nakon pobjede nad [[HNK Gorica|Goricom]] na Poljudu (3:0). U klub su u zimskom prijelaznom roku došli igrači [[Ivan Perišić]] i [[Josip Brekalo]]. No u proljetnom dijelu se dogodio raspad koji je započeo porazom od Rijeke na Poljudu u prvoj utakmici, a kulminirao sa četiri uzastopna poraza (Lokomotiva, oba puta Dinamo u prvenstvu i u kupu i Rijeka), što je rezultiralo smjenom Jakobušića i Karoglana 8. travnja i ostavkom Nikoličiusa i nakon dvije sezone Hajduk je ostao bez trofeja. Dana 25. travnja za novog predsjednika Hajduka je izabran [[Ivan Bilić]],<ref>{{Citiranje weba|title=Ivan Bilić novi je predsjednik Uprave HNK Hajduk!|url=https://hajduk.hr/vijest/ivan-bilic-novi-je-predsjednik-uprave-hnk-hajduk-/16779|access-date=2025-11-10|website=hajduk.hr|language=hr}}</ref> a potom krajem svibnja na mjesto sportskog direktora je zasjeo [[Nikola Kalinić]],<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Kalinić predstavljen kao novi sportski direktor Hajduka, odmah je najavio velike promjene unutar kluba|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/nikola-kalinic-predstavljen-kao-novi-sportski-direktor-hajduka-odmah-je-najavio-velike-promjene-unutar-kluba---850604.html|access-date=2025-11-10|website=Gol.hr|language=hr}}</ref> dok je 12. lipnja mjesto trenera preuzeo nekadašnji slavni talijanski nogometaš [[Gennaro Gattuso]].<ref>{{Citiranje weba|last=Index Sport|date=2024-06-12|title=Gennaro Gattuso je novi trener Hajduka|url=https://www.index.hr/sport/clanak/gennaro-gattuso-je-novi-trener-hajduka/2573219.aspx|access-date=2025-11-10|website=index.hr|language=hr}}</ref> Momčad je doživjela novo europsko razočaranje, jer su ispali od slovačkog [[MFK Ružomberok|Ružomberoka]] u 3. pretkolu,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-15|title=Sportske novosti - VIDEO Nevjerica na Poljudu: Hajduk ispao iz Europe, pogledajte autogol koji je šokirao Bijele|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/konferencijska-liga/video-nevjerica-na-poljudu-hajduk-ispao-iz-europe-pogledajte-autogol-koji-je-sokirao-bijele-15492479|access-date=2025-11-10|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> a 10. rujna je navodno zbog lošeg prijelaznog roka smijenjen Kalinić, pa je na njegovo mjesto došao [[François Vitali]]. Situacija u sezoni 2024./25. nije bila baš drugačija, jer nakon vrlo dobrog jesenskog dijela sezone momčad je opet doživjela raspad u proljeće, mada je Hajduk matematički bio u borbi za naslov do zadnjeg kola prvenstva, dok je u kupu ispao od Rijeke u četvrtfinalu. == Simboli kluba == === Grb === Hajdukov grb je [[Hrvatski grb|hrvatski šahirani grb]] u krugu, obrubljena plavom vrpcom, s na svakoj strani po 2 okomite crte. Iznad šahiranog grba je natpis ''Hajduk'', a ispod ''Split''. Šahirani grb se sastoji od 25 crveno bijelih polja koja su iste širine kao i plava vrpca. O značenju okomitih crta klub se još nikad nije službeno izjasnio. <gallery> Datoteka:Hajduk1911.png|Grb do 1944. Datoteka:Hajduk44-60.svg|Grb na dresovima od 1944. do 1960. Datoteka:Grb splitskog Hajduka 1951.png|Klupski grb 1951. godine Datoteka:Hajduk grb 1961-cropped.jpg|Klupski grb 1961. godine Datoteka:Hajduk60-90.svg|Grb od 1960. do 1970. Datoteka:Hajduk Split 70-90.svg|Grb od 1970. do 1990. Datoteka:Hajduk Grb.jpg|Grb od 1990. Datoteka:Hajduk_100.jpg|Jubilarni grb u 2011. </gallery> [[Datoteka:Stari_plac.jpg|280px|mini|desno|[[Stari plac]]]] [[Datoteka:Poljud - full stands.jpg|mini|desno|280px|[[Stadion Poljud]]]] Grb je 1911. osmislio [[Vjekoslav Ivanišević (osnivač Hajduka)|Vjekoslav Ivanišević]], a najstarija sestra Fabijana i [[Luka Kaliterna|Luke Kaliterne]], Ana Kaliterna, je odnijela taj crtež u [[samostan]] gdje su časne sestre ručno izvezle 20 – 30 komada. Grb se prvi puta u javnosti pojavio 1926. godine prilikom izvedbe [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] [[Opereta|operete]] 'Kraljica baluna' kao dio scenografije. Hajduk je dugo igrao bez grba na dresu. 1939. se pojavljuje izvorna inačica.<ref>[https://www.vecernji.hr/premium/nakon-sto-je-hajduk-odbio-1941-igrati-u-talijanskoj-ligi-proglasen-je-nezakonitim-1248525/galerija-308377?page=3 Večernji list] Foto: Hrvatski povijesni muzej. Uoči utakmice u Mostaru protiv Zrinjskoga koju je Hajduk dobio 3:2 u kolovozu predratne 1939. godine.</ref> Nakon toga odigrao je utakmicu u [[Bari]]ju 1944. s [[Petokraka zvijezda|crvenom zvijezdom]] u sredini igrajući pod drugim imenom i od tada je izbačen [[Grb Republike Hrvatske|hrvatski šahirani grb]]. Nakon toga godinama na dresu stoji samo crvena petokraka kao simbol komunizma sve do 1990. godine, kada u posljednjem prvenstvu Jugoslavije klub nastupa sa starim grbom, s hrvatskim šahiranim grbom, koja se održala do danas. U međuvremenu se javlja i druga inačica, s hrvatskim šahiranim grbom, ali uz zvijezdu petokraku u gornjem dijelu grba, na spoju vijenaca. S petokrakom promijenjene su crte sa strane, te umjesto njih postavljena godina osnutka kluba – 1911. === Stadion === HNK Hajduk igra svoje utakmice na [[stadion Poljud|Gradskom stadionu]] na [[Poljud]]u od 1979. godine. Stadion Poljud, poznat pod nadimkom ''Poljudska ljepotica'', nalazi se u [[split]]skoj četvrti [[Poljud]]u na sjeverozapadu grada. Izgrađen je 1979. godine u sklopu izgradnje sportskih objekata [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|8. Mediteranskih igara]]. Autor projekta je bio istaknuti [[Rijeka|riječki]] [[Arhitektura|arhitekt]] [[Boris Magaš]]. Od 1911. do 1979. utakmice je igrao na igralištu zvanom „Kod stare Plinare”, gdje danas igra [[RK Nada]]. Teren se izvorno zvao „Kraljeva njiva”. Otkako je preselio na Poljud, staro igralište se u govoru u Splitu naziva „Stari plac” ili „Staro Hajdukovo”. Stadion se nalazio kraj rodilišta čime je praktično svakom novom Splićaninu to bio prvi vanjski objekt koji je ugledao. Na sjevernoj tribini stadiona nalazila se navijačka skupina Torcida, na njemu je odigrano 3148 utakmica, palo 9542 golova i osvojeno 11 prvenstava i 6 kupova. === Navijači === Hajdukova organizirana navijačka skupina se zove [[Torcida]], ime koje je uzela po svojim [[brazil]]skim uzorima. == Vlasništvo == HNK Hajduk je 2008. godine iz udruge građana preoblikovan u športsko dioničko društvo. Iste godine su svi zainteresirani dobili priliku postati dioničari te su navijači tada kupili 2,86 % dionica.<ref>{{Citiranje weba|date=2008-07-15|title=Sportske novosti - Prihvaćen elaborat, za mjesec dana kreće prodaja dionica Hajduka!|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/prihvacen-elaborat-za-mjesec-dana-krece-prodaja-dionica-hajduka-4326339|access-date=2022-06-07|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Godinu kasnije, 2009. godine, Odlukom Uprave Hajduka o povećanju temeljnog kapitala pretvaranjem potraživanja u dionice Grad Split stiže do 56,10 % dionica. Nakon grada Splita najveći udio dionica ima DAB (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka)  9,82 %, a iza njih fizičke osobe ili tvrtke s udjelima od 1,86 % do 5,22 %. Kroz godine je želja navijača za stjecanjem dionica rasla te je ona jasno definirana Statutom [[Naš Hajduk|Našeg Hajduka]] kao jedan od ključnih ciljeva.<ref>{{Citiranje weba|title=Naš Hajduk DOKUMENTI|url=https://st.nashajduk.hr/nas-hajduk/o-nama/|access-date=2022-06-07|language=hr}}</ref> Godine 2015. su se događale promjene u dioničarskoj strukturi Hajduka. Tvrtka Tommy d.o.o. je kroz otkup udjela od drugih tvrtki i fizičkih osoba stigla do 24,53 % dionica, a taj udio je 2016. godine za 35 milijuna kuna ponudila na otkup navijačima na rok od deset godina. Naš Hajduk pristaje na tu ponudu te tako stječe 24,53 % dionica Hajduka.<ref>{{Citiranje weba|title=UŽIVO Potpisan ugovor Našeg Hajduka i Tommyja, gori Pjaca!; Mario Pašalić se javio videozidom: 'Ili jesmo ili nismo, a znam da jesmo!'|url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/uzivo-potpisan-ugovor-naseg-hajduka-i-tommyja--gori-pjaca-mario-pasalic-se-javio-videozidom-ili-jesmo-ili-nismo--a-znam-da-jesmo-/16133|access-date=2022-06-07|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> Do sada je svaka rata otkupa na vrijeme uplaćena tvrtki Tommy d.o.o. i prikupljeno je više od 20 milijuna kuna.<ref>{{Citiranje weba|title=Naš Hajduk Privremeni izvještaj|url=https://st.nashajduk.hr/privremeni-izvjestaj/|access-date=2022-06-07|language=hr}}</ref> Grad Split je 12. prosinca 2017. godine povećao svoj udio na 65,92 posto nakon odluke Vlade RH da 9,82 dionica DAB – a prenesu na Grad Split što je Gradsko vijeće Grada Splita prihvatilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Vlada poklonila 10 posto Hajduka Gradu Splitu|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/vlada-poklonila-10-posto-hajduka-gradu-splitu-foto-20180321|access-date=2022-06-07|website=tportal.hr}}</ref> U skladu sa Statutom Našeg Hajduka, navijači nastavljaju s povećavanjem navijačkog udjela dionica u Hajduku. Dana 6. svibnja 2021. navijači su u kratkom roku prikupili 455 026,39 kuna te kupili dodatnih 10 000 dionica odnosno 1,86 % temeljnog kapitala Hajduka od tvrtke Konstruktor inženjering d.d. u stečaju. Tom kupovinom navijači su stekli kontrolni paket od 25 % + 1 dionicu odnosno 26,39 % dionica. Kontrolni paket jamči zaštitu grba, boje dresa, Statuta te Kodeks upravljanja i demokratske izbore za Nadzorni odbor kluba.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-06|title=Naš Hajduk kupio još 10 000 dionica!|url=https://nashajduk.hr/nas-hajduk-kupio-jos-10-000-dionica/|access-date=2022-06-07|website=Naš Hajduk|language=hr}}</ref> Dana 2. prosinca 2021. tvrtka Studenac d.o.o. odlučila je kao podršku razvoju lokalne zajednice i podrške Hajduku kao klubu svojih članova Našem Hajduku donirati dodatnih 10 000 dionica, odnosno 1,86 % dionica čime je udio Našeg Hajduka u temeljnom kapitalu porastao na 28,26 %.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-02|title=Studenac donirao 10 000 dionica Našem Hajduku za skok na 28,25 %!|url=https://nashajduk.hr/studenac-donirao-10-000-dionica-nasem-hajduku-za-skok-na-2825/|access-date=2022-06-07|website=Naš Hajduk|language=hr}}</ref> Šest mjeseci kasnije Naš Hajduk je dodatno povećao broj svojih dionica. Nakon što je još u listopadu 2021. godine predana ponuda za kupnju dionica tvrtke Kerum d.o.o u stečaju u vrijednosti 455 028,25 kuna, ta je ponuda i prihvaćena 11. travnja 2022. godine na Skupštini vjerovnika koja je održana na Trgovačkom sudu u Splitu. Tom kupnjom 10 000 dodatnih dionica, odnosno 1,86 % dionica Hajduka, Naš Hajduk je 2022. godine stigao do ukupno 30,12 % temeljnog kapitala Hajduka.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-04-11|title=Navijači su vlasnici više od 30 % Hajduka: Naš Hajduk kupio još 10 000 dionica!|url=https://nashajduk.hr/navijaci-su-vlasnici-vise-od-30-hajduka-nas-hajduk-kupio-jos-10-000-dionica/|access-date=2022-06-07|website=Naš Hajduk|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HJDK-R-A: Promjene dioničara - MojeDionice|url=https://www.mojedionice.com/trg/IzvDionicariPromjene.aspx?sifSim=HJDK-R-A|access-date=2022-06-07|website=www.mojedionice.com}}</ref> === Momčad === {{Fs start}} {{Fs player|br=1|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivica Ivušić]]|poz=GK}} {{Fs player|br=4|nac={{Z|ALB}}|ime=[[Adrion Pajaziti]]|poz=MF}} {{Fs player|br=5|nac={{Z|CIV}}|ime=[[Ismaël Diallo]]|poz=DF}} {{Fs player|br=6|nac={{Z|ŠPA}}|ime=[[Hugo Guillamón]]|poz=MF}} {{Fs player|br=7|nac={{Z|AUS}}|ime=[[Anthony Kalik]]|poz=MF}} {{Fs player|br=8|nac={{Z|KAN}}|ime=[[Niko Sigur]]|poz=MF}} {{Fs player|br=9|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ante Rebić]]|poz=FW}} {{Fs player|br=10|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marko Livaja]]|poz=FW|ostao1=[[Kapetan (šport)|kapetan]]}} {{Fs player|br=11|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Michele Šego]]|poz=FW}} {{Fs player|br=14|nac={{Z|KOSV}}|ime=[[Ron Raçi]]|poz=DF}} {{Fs player|br=17|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Dario Melnjak]]|poz=DF}} {{Fs player|br=21|nac={{Z|SAD}}|ime=[[Rokas Pukštas]]|poz=MF}} {{Fs player|br=23|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Filip Krovinović]]|poz=MF|ostao1=[[Kapetan (šport)#Pomoćni kapetan|pomoćni kapetan]]}} {{Fs mid}} {{Fs player|br=24|nac={{Z|GAM}}|ime=[[Abdoulie Sanyang]]|poz=FW}} {{Fs player|br=26|nac={{Z|UKR}}|ime=[[Adam Huram]]|poz=FW}} {{Fs player|br=28|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Roko Brajković]]|poz=MF}} {{Fs player|br=30|nac={{Z|ŠPA}}|ime=[[Iker Almena]]|poz=MF|ostao1=na posudbi od [[Al Qadsiah FC|Al Qadsiahe]]}} {{Fs player|br=31|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Zvonimir Šarlija]]|poz=DF}} {{Fs player|br=32|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Šimun Hrgović]]|poz=DF}} {{Fs player|br=33|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Toni Silić]]|poz=GK}} {{Fs player|br=34|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Bruno Durdov]]|poz=FW}} {{Fs player|br=36|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marino Skelin]]|poz=DF}} {{Fs player|br=38|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Luka Hodak]]|poz=DF}} {{Fs player|br=42|nac={{Z|NIG}}|ime=[[Peter Nnaemeka Ugwuodo]]|poz=FW}} {{Fs player|br=99|nac={{Z|UKR}}|ime=[[David Fesjuk]]|poz=GK}} {{Fs end}} == Klupski uspjesi == {| class="wikitable" width=100% ! width=25% colspan=2 style="background: white"|<span style="color: black">Natjecanja</span> ! width=5% style="background: white"| <span style="color: black">Mjesto</span> ! width=70% style="background: white"| <span style="color: black">Godinа</span> |- ! colspan="6" style="background: red"|<span style="color: white">'''Osvojena natjecanja {{--}} 40'''</span> |- ! colspan="6" style="background:#2a4b8d;"|<span style="color: white">'''Osvojena prvenstva – 18 (15 nacionalnih, 3 nenacionalna)'''</span> |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu#Prvenstva Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije|Prvenstvo Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''2''' || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.|1927.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|1929.]] |- |Drugi || align=center| 6 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|1924.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|1930./31.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|1931./32.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.|1932./33.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./1937.]] |- |Treći || align=center| 2 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.|1930.]] |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu#Ostala prvenstva Hrvatske|Prvenstvo Banovine Hrvatske]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] |- |Drugi || align=center| 1 || [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]] |- |Тreći || align=center| 0 || / |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu#Ostala prvenstva Hrvatske|Prvenstvo FD/NR Hrvatske]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''2''' || 1945., 1946. |- |Drugi || align=center| 0 || / |- |Тreći || align=center| 0 || / |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu#Prvenstvo FNRJ/SFRJ|Prvenstvo FNR/SFR Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''7''' || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] |- |Drugi || align=center| 6 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]] |- |Тreći || align=center| 8 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1948./49.|1948./49.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.|1956./57.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1988./89.|1988./89.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1989./90.|1989./90.]] |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu#Prvenstvo Republike Hrvatske|Prvenstvo Republike Hrvatske]]''' || '''Prvаk''' || align=center| '''6''' || [[1. HNL 1992.|1992.]], [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]], [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |- |Drugi || align=center| 15 || [[1. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[1. HNL 1995./96.|1995./96.]], [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./1998.]], [[1. HNL 1999./00.|1999./00.]], [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]], [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]], [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]], [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]], [[1. HNL 2009./10.|2009./10.]], [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]], [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2025./26.|2025./26.]] |- |Тreći || align=center| 8 || [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2024./25.|2024./25.]] |- ! colspan="6" style="background: white"|<span style="color: blue">'''Osvojeni kupovi – 17''' |- |rowspan=2 align=center|'''[[Kup maršala Tita|Kup FNR/SFR Jugoslavije]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''9''' || [[Kup maršala Tita 1966./67.|1966./67.]], [[Kup maršala Tita 1971./72.|1971./72.]], [[Kup maršala Tita 1973.|1973.]], [[Kup maršala Tita 1974.|1974.]], [[Kup maršala Tita 1975./76.|1975./76.]], [[Kup maršala Tita 1976./77.|1976./77.]], [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]], [[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]], [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]] |- |Finalist || align=center| 5 || [[Kup maršala Tita 1953.|1953.]], [[Kup maršala Tita 1955.|1955.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1989./90.|1989./90.]] |- |rowspan=2 align=center|'''[[Hrvatski nogometni kup|Кup Hrvatske]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''8''' || [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1994./95.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]], [[Hrvatski nogometni kup 2002./03.|2002./03.]], [[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|2009./10.]], [[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|2012./13.]], [[Hrvatski nogometni kup 2021./22.|2021./22.]], [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|2022./23.]] |- |Finalist || align=center| 5 || [[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|2000./01.]], [[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|2004./05.]], [[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|2007./08.]], [[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] |- ! colspan="6" style="background: white"|<span style="color: blue">'''Osvojeni superkupovi – 5''' |- |rowspan=2 align=center|'''[[Hrvatski nogometni superkup|Superkup Hrvatske]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''5''' || 1992., 1992./93., 1993./94., 2003./04., 2004./05. |- |Finalist || align=center| 5 || 2003., 2010., 2013., 2022., 2023. |- ! colspan="6" style="background: red"|<span style="color: white">'''Kontinentalna natjecanja {{--}} 0'''</span> |- |rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Liga prvaka]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- | Četvrtfinale || align=center| 3 || 1976.<br> 1980.<br> 1995.<br /> |- |rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Europska liga]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- |Polufinale || align=center| 1 || 1984. |- | Četvrtfinale || align=center| 1 || 1986. |- |rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Konferencijska liga]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |rowspan=2 align=center|'''[[UEFA Superkup]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- |rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- | Polufinale || align=center| 1 || 1973. |- | Četvrtfinale || align=center| 1 || 1978. |- |rowspan=4 align=center|'''[[Kup velesajamskih gradova]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |rowspan=4 align=center|'''[[Intertoto kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |rowspan=4 align=center|'''[[Mitropa kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |rowspan=4 align=center|'''[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- | Finalist || align=center| 0 || / |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |} === Dvoranska prvenstva === * '''[[:Predložak:HNL dvoransko|Dvoransko prvenstvo 1. HNL]]: (2)''' ** [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2007./08.|2007./08.]], [[Dvoransko prvenstvo 1. HNL 2008./09.|2008./09.]] === Mlade kategorije === * '''[[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Kadetsko prvenstvo Hrvatske]]: (7)''' ** 1994./95., 1995./96., 1996./97., 2000./01., 2003./04., 2004./05., 2011./12. * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Juniorsko prvenstvo Hrvatske]]: (7)''' ** 1994./95., 1996./97., 1997./98., 2003./04., 2004./05., 2011./12., 2020./21. * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu#Prvaci SR Hrvatske (1947. – 1991.)|Juniorsko prvenstvo SR Hrvatske]]: (16)''' ** 1949., 1953., 1956., 1957., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1982., 1985., 1988., 1989., 1990., 1991. * '''[[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Juniorsko prvenstvo Jugoslavije]]: (5)''' ** 1952., 1970., 1971., 1978., 1985. == Prvačke postave == *'''1911.''': [[Joseph Buchberger|Buchberger]], [[Josip Namar|Namar]], [[Petar Bonetti|Bonetti]], [[Vilibald Zuppa|Zuppa]], [[Luka Fakač|Fakač]], [[Branimir Murat|Murat]], [[Ivan Tudor|Tudor]], [[Božidar Šitić|B. Šitić]], [[Šime Raunig|Raunig]], [[Antun Lewaj|Lewaj]] i [[Božo Nedoklan|Nedoklan]]. Trener: [[Oldrich Just]] *'''1912.''': [[Ampalio Šitić|A. Šitić]], [[Božidar Šitić|B. Šitić]], [[Robert Salvi|Salvi]], [[Nikola Gazdić|Gazdić]], [[Božo Nedoklan|Nedoklan]], [[Ivan Tudor|Tudor]], [[Mario Righi|Righi]], [[Mihovil Pilić|Pilić]], [[Petar Dujmović|Dujmović]], [[Mario Nikolić|Nikolić]], [[Nikola De Marchi]], [[Luka Kaliterna|Kaliterna]] Trener: [[Joseph Swagrovsky|Swagrovsky]] *'''1913.''': godine: [[Paško Sisgoreo|Sisgoreo]], [[Robert Salvi|Salvi]], [[Nikola De Marchi|De Marchi]], [[Luka Kaliterna|Kaliterna]], [[Mario Righi|Righi]], [[Ivan Tudor|Tudor]], [[Božidar Šitić|B. Šitić]], [[Petar Dujmović|Dujmović]], [[Lovro Tagliaferro|Tagliaferro]], [[Nikola Gazdić|Gazdić]] i [[Božo Nedoklan|B. Nedoklan]]. Trener: [[Otto Bohata]] *'''1914.''': [[Lovro Tagliaferro|Tagliaferro]], [[Miho Pilić|Pilić]], [[Robert Salvi]], [[Paško Sisgoreo|Sisgoreo]], [[Mario Righi|Righi]], [[Luka Kaliterna|Kaliterna]], [[Norbert Zajiček|Zajiček]], [[Ampalio Šitić|A. Šitić]], [[Nikola Gazdić|Gazdić]], [[Petar Dujmović|Dujmović]] i [[Božo Nedoklan|Nedoklan]]. *Treneri: [[Norbert Zajiček]] i [[Zdenko Jahn]] *'''1923.''': [[Mihovil Borovčić Kurir|M. Borovčić Kurir]], [[Marin Brajević|Brajević]], [[Mirko Bonačić|M. Bonačić]], [[Petar Dujmović|Dujmović]], [[Božidar Šitić|B. Šitić]], [[Mirko Machiedo|Machiedo]], [[Veljko Poduje|V. Poduje]], [[Šime Poduje|Š. Poduje]], [[Ljubo Benčić|Benčić]], [[Ante Bonačić|A. Bonačić]], [[Mirko Mihaljević|Mihaljević]], [[Ante Kesić|Kesić]], [[Ivo Šuste|Šuste]], [[Janko Rodin|Rodin]], [[Vinko Radić|Radić]]. Trener: [[Luka Kaliterna]] *'''1927.''': [[Otmar Gazzari|O. Gazzari]], [[Renzo Gazzari|R. Gazzari]], [[Janko Rodin|Rodin]], [[Petar Dujmović|Dujmović]], [[Veljko Poduje|V. Poduje]], [[Mihovil Borovčić Kurir|Kurir]], [[miroslav Dešković|Dešković]], Kesić, [[Šime Poduje|Š. Poduje]], [[Ljubo Benčić|Benčić]], [[Mirko Bonačić|M. Bonačić]], [[Marko Markovina|Markovina]], [[Ante Bonačić|A. Bonačić]], [[Vinko Radić|V. Radić]], [[Zvonimir Bavčević|Z. Bavčević]], [[Vicko Marić|Marić]] Trener: [[Luka Kaliterna]] *'''1928.''': [[Veljko Poduje|V. Poduje]], [[Renzo Gazzari|R. Gazzari]], [[Vinko Radić|V. Radić]], [[Ljubo Benčić|Benčić]], [[Šime Poduje|Š. Poduje]], [[Otmar Gazzari|O. Gazzari]], [[Mihovil Borovčić Kurir|M. Borovčić Kurir]], [[Leo Lemešić|Lemešić]], [[Janko Rodin|Rodin]], [[Miroslav Dešković|Dešković]], [[Ante Bonačić|A. Bonačić]], [[Bartul Čulić|Čulić]] i [[Ivan Montana|Montana]]. Trener: [[Luka Kaliterna]] *'''1929.''': [[Otmar Gazzari|O. Gazzari]], [[Renzo Gazzari|R. Gazzari]], [[Ivan Montana]], [[Janko Rodin|Rodin]], [[Veljko Poduje|V. Poduje]], [[Mihovil Borovčić Kurir|M. Kurir,]] [[Miroslav Dešković|Desković]], [[Šime Poduje|Š. Poduje]], [[Ljubo Benčić|Benčić]], [[Mirko Bonačić|M. Bonačić]], [[Leo Lemešić|Lemešić]], [[Ante Bonačić|A. Bonačić]], [[Vinko Radić|Radić]], Perajica, [[Bartul Čulić|Čulić]], [[Petar Borovčić Kurir|P. Kurir]] Trener: [[Luka Kaliterna]] *'''1930.''': [[Veljko Poduje]], [[Ante Bonačić]], [[Anđelko Marušić]], [[Miroslav Dešković]], [[Vladimir Kragić]], [[Bartul Čulić]], [[Leo Lemešić]], [[Dušan Stipanović]], [[Ljubo Benčić]], [[Marko Mikačić]], [[Ante Bakotić (nogometaš)|Ante Bakotić]]. Treneri u ovoj sezoni bili su: [[Luka Kaliterna]] i [[Erwin Puschner]]. *'''1941.''': [[Miljenko Krstulović|Krstulović]], [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], [[Jozo Matošić|J. Matošić]], [[Gajo Raffanelli|Rafanelli]], [[Anđelko Marušić|Marušić]], [[Branko Bakotić|Bakotić]], [[Ivo Alujević|Alujević]], [[Ratko Kacian|Kacian]], [[Frane Matošić|F. Matošić]], [[Jiří Sobotka|Sobotka]], [[Ivo Radovniković|Radovniković]], [[Radoslav Jelačić|Jelačić]], [[Miljenko Batinić|Batinić]], [[Mirko Lolić|Lolić]], [[Branko Vidak|Vidak]], [[Slavko Luštica|Luštica]] Trener: [[Ljubo Benčić]] *'''1945.''': [[Miljenko Krstulović|Krstulović]], [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], [[Jozo Matošić|J. Matošić]], [[Božo Broketa|Broketa]], [[Ervin Katnić|Katnić]], [[Slavko Luštica|Luštica]], [[Ivo Mrčić|Mrčić]], [[Frane Matošić|F. Matošić]], [[Anton Lokošek|Lokošek]], [[Vojko Andrijašević|Andrijašević]], [[Ivo Radovniković|I. Radovniković]] Trener: [[Ljubo Benčić]] *'''1946.''': [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], [[Božo Broketa|Broketa]], [[Ivo Mrčić|Mrčić]], [[Miljenko Batinić|Batinić]], [[Slavko Luštica|Luštica]], [[Frane Matošić|F. Matošić]], [[Jozo Matošić|J. Matošić]], [[Anton Lokošek|Lokošek]], [[Ivo Radovniković|I. Radovniković]], [[Branko Vidak|Vidak]], [[Vojko Andrijašević|Andrijašević]], [[Tonči Radovniković|T. Radovniković]], [[Branko Stinčić|Stinčić]], [[Hrvoje Čulić|Čulić]] Trener: [[Ljubo Benčić]] *'''1950.''': [[Vladimir Beara|Beara]], [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], [[Božo Broketa|Broketa]], Mrčić, Katnić, [[Ivo Radovniković|I. Radovniković]], Drvodelić, [[Slavko Luštica|Luštica]], [[Stane Krstulović|Krstulović]], [[Frane Matošić|F. Matošić]], [[Bernard Vukas|Vukas]], [[Branko Vidak|Vidak]], Arapović, T. Radovniković, Andrijašević, Senauer Trener: [[Luka Kaliterna]] *'''1952.''': [[Vladimir Beara|Beara]], [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], [[Božo Broketa|Broketa]], L. Grčić, Mrčić, [[Slavko Luštica|Luštica]], Senauer, Mladinić, Andrijašević, [[Frane Matošić|F. Matošić]], [[Bernard Vukas|Vukas]], Katnić, [[Stane Krstulović|Krstulović]], D. Grčić, Arapović, Drvodelić Trener: [[Jozo Matošić]] *'''1954./55.''': [[Vladimir Beara|Beara]], [[Ljubo Kokeza|Kokeza]], Radović, L. Grčić, D. Grčić, [[Slavko Luštica|Luštica]], Rebac, [[Bernard Vukas|Vukas]], [[Frane Matošić|Matošić]], Vidošević, Senauer, Dadić, [[Božo Broketa|Broketa]], [[Stane Krstulović|Krstulović]], Bego, Zanetić,[[Ante Vulić|A.Vulić]] Trener: [[Aleksandar Tomašević]] *'''1970./71.''': [[Radomir Vukčević|Vukčević]], [[Vilson Džoni|Džoni]], Bošković, [[Marino Lemešić|Lemešić]], [[Ivan Buljan|Buljan]], [[Dragan Holcer|Holcer]], [[Luka Peruzović|Peruzović]], [[Miroslav Vardić|Vardić]], [[Ivica Hlevnjak|Hlevnjak]], [[Mićun Jovanić|Jovanić]], [[Petar Nadoveza|Nadoveza]], [[Jurica Jerković|Jerković]], Pavlica, [[Ante Sirković|Sirković]], Ivković, Žutelija, [[Mario Boljat|Boljat]], [[Dražen Mužinić|Mužinić]], Gluić, Zrilić, [[Ivan Katalinić|Katalinić]], [[Ivica Matković|Matković]] Trener: [[Slavko Luštica]]<ref>[http://hajduk.hr/utakmice/arhiva/prvenstvo/1970-71 Službene stranice Hajduka (''hajduk.hr''), arhiva utakmica:Prvenstvene utakmice u sezoni 1970/71]</ref> *'''1973./74.''': [[Rizah Mešković|Mešković]], [[Vilson Džoni|Džoni]], [[Vedran Rožić|Rožić]], [[Mario Boljat|Boljat]], [[Luka Peruzović|Peruzović]], [[Dragan Holcer|Holcer]], [[Ivan Buljan|Buljan]], [[Brane Oblak|Oblak]], [[Slaviša Žungul|Žungul]], [[Dražen Mužinić|Mužinić]], [[Jurica Jerković|Jerković]], [[Ivica Šurjak|Šurjak]], [[Ivan Katalinić|Katalinić]], [[Mićun Jovanić|Jovanić]], [[Željko Mijač|Mijač]], [[Ivica Matković|Matković]], Jurišić Trener: [[Tomislav Ivić]]<ref>[http://hajduk.hr/utakmice/arhiva/prvenstvo/1973-74 Službene stranice Hajduka (''hajduk.hr''), arhiva utakmica:Prvenstvene utakmice u sezoni 1973/74]</ref> *'''1974./75.''': [[Rizah Mešković|Mešković]], [[Vilson Džoni|Džoni]], [[Vedran Rožić|Rožić]], [[Mario Boljat|Boljat]], [[Luka Peruzović|Peruzović]], [[Ivan Buljan|Buljan]], [[Slaviša Žungul|Žungul]], [[Dražen Mužinić|Mužinić]], [[Mićun Jovanić|Jovanić]], [[Željko Mijač|Mijač]], [[Jurica Jerković|Jerković]], [[Ivica Šurjak|Šurjak]], [[Ivan Katalinić|Katalinić]], [[Šime Luketin|Luketin]], Kurtela, [[Nenad Šalov|Šalov]], [[Brane Oblak|Oblak]], [[Vjeran Simunić|Šimunić]], [[Ivica Matković|Matković]], [[Dragan Holcer|Holcer]] Trener: [[Tomislav Ivić]]<ref>[http://hajduk.hr/utakmice/arhiva/prvenstvo/1974-75 Službene stranice Hajduka (''hajduk.hr''), arhiva utakmica:Prvenstvene utakmice u sezoni 1974/75]</ref> *'''1978./79.''': [[Ivan Budinčević|Budinčević]], [[Zoran Vujović|Zo. Vujović]], [[Šime Luketin|Luketin]], [[Boro Primorac|Primorac]], [[Vedran Rožić|Rožić]], [[Zlatko Vujović|Zl. Vujović]], [[Luka Peruzović|Peruzović]], [[Dražen Mužinić|Mužinić]], [[Boriša Đorđević]], [[Ivica Šurjak|Šurjak]], [[Slaviša Žungul|Žungul]], [[Mićun Jovanić|Jovanić]], [[Mišo Krstičević|Krstičević]], [[Nenad Šalov|Šalov]], [[Davor Čop|Čop]], [[Mario Boljat|Boljat]], Ćosić, [[Ivan Katalinić|Katalinić]] Trener: [[Tomislav Ivić]]<ref>[http://hajduk.hr/utakmice/arhiva/prvenstvo/1978-79 Službene stranice Hajduka (''hajduk.hr''), arhiva utakmica:Prvenstvene utakmice u sezoni 1978/79]</ref> *'''1992.''': [[Zoran Slavica|Slavica]], Vladislavić, Novaković, [[Igor Štimac|Štimac]], [[Eduard Abazi|Abazi]], [[Slaven Bilić|S. Bilić]], [[Joško Jeličić|Jeličić]], [[Ante Miše|Miše]], [[Ivica Mornar|Mornar]], [[Goran Vučević|Vučević]], [[Ardian Kozniku|Kozniku]], Mihačić, [[Stjepan Andrijašević|Andrijašević]], Ivica, [[Josip Španjić|Španjić]], Osibov Trener: [[Stanko Poklepović]] *'''1993./94.''': Mihačić, Vladislavić, [[Srđan Mladinić|Mladinić]], [[Josip Španjić|Španjić]], [[Mirsad Hibić|Hibić]], [[Nenad Pralija|Pralija]], [[Milan Rapaić|Rapaić]], [[Ante Miše|Miše]], [[Tomislav Erceg|Erceg]], [[Dean Računica|Računica]], [[Ardian Kozniku|Kozniku]], [[Darko Butorović|Butorović]], [[Zoran Vulić|Vulić]], [[Ivica Mornar|Mornar]], [[Stipe Balajić|Balajić]], Osibov Trener: [[Ivan Katalinić]] *'''1994./95.''': [[Tonči Gabrić|Gabrić]], [[Darko Butorović|Butorović]], [[Saša Peršon|Peršon]], [[Mirsad Hibić|Hibić]], [[Igor Štimac|Štimac]], [[Stjepan Andrijašević|Andrijašević]], [[Zoran Vulić|Vulić]], [[Milan Rapaić|Rapaić]], [[Ivica Mornar|Mornar]], [[Aljoša Asanović|Asanović]], [[Mario Meštrović|Meštrović]], [[Zoran Slavica|Slavica]], [[Dean Računica|Računica]], [[Nenad Pralija|Pralija]], [[Tomislav Erceg|Erceg]], [[Goran Vučević|Vučević]] Trener: [[Ivan Katalinić]] *'''2000./01.''': [[Stipe Pletikosa|Pletikosa]], [[Darko Miladin|Miladin]], [[Krunoslav Rendulić|Rendulić]], [[Goran Sablić|Sablić]], [[Mario Carević|Carević]], [[Ante Miše|Miše]], [[Vlatko Đolonga|Đolonga]], [[Igor Đuzelov|Đuzelov]], [[Igor Musa|Musa]], [[Ivan Leko (nogometaš)|Leko]], [[Zvonimir Deranja|Deranja]], [[Ivan Bošnjak|Bošnjak]], [[Srđan Andrić|Andrić]], [[Stanko Bubalo|Bubalo]], [[Mate Bilić|M. Bilić]], [[Vik Lalić|Lalić]] Trener: [[Petar Nadoveza]], [[Zoran Vulić]] *'''2003./04.''': [[Vladimir Balić|Balić]], [[Darko Miladin|Miladin]], [[Hrvoje Vuković|Vuković]], [[Hrvoje Vejić|Vejić]], [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Rukavina]], [[Mato Neretljak|Neretljak]], [[Dragan Blatnjak|Blatnjak]], [[Mario Carević|Carević]], [[Srđan Andrić|Andrić]], [[Nino Bule|Bule]], [[Nenad Pralija|Pralija]], [[Petar Krpan|Krpan]], [[Almir Turković|Turković]], [[Zvonimir Deranja|Deranja]] Trener: [[Zoran Vulić]], [[Petar Nadoveza]] *'''2004./05.''': [[Tvrtko Kale|Kale]], [[Vladimir Balić|Balić]], [[Hrvoje Vejić|Vejić]], [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Rukavina]], [[Luka Vučko|Vučko]], [[Tonči Žilić|Žilić]], [[Vlatko Đolonga|Đolonga]], [[Mladen Bartulović|Bartulović]], [[Petar Šuto|Šuto]], [[Dario Damjanović|Damjanović]], [[Nenad Pralija|Pralija]], [[Ivan Leko (nogometaš)|Leko]], [[Niko Kranjčar|Kranjčar]], [[Bulend Biščević|Biščević]], [[Pablo Munhoz|Munhoz]], [[Tomislav Bušić|Bušić]], [[Dragan Blatnjak|Blatnjak]], [[Krunoslav Lovrek|Lovrek]], [[Natko Rački|Rački]], [[Almir Turković|Turković]], [[Mate Dragičević|Dragičević]] Treneri: [[Ivan Katalinić]], [[Blaž Slišković]], [[Igor Štimac]] == Hajduk u završnicama kupa == {{glavni|HNK Hajduk Split u nacionalnim kupovima}} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 95%" !Sezona !! Pobjednik !! Finalist !! Rezultat !!Grad / Stadion |- |colspan="5" bgcolor="#dddfff" align="center"| '''[[Kup maršala Tita|Kup Jugoslavije]]''' |- |[[Kup maršala Tita 1953.|1953.]] ||[[OFK Beograd|BSK Beograd]] ³ ||Hajduk ||2:0 ||[[Beograd]] / [[Stadion Partizana|JNA]] |- |[[Kup maršala Tita 1955.|1955.]] ||BSK Beograd ³ ||Hajduk ||2:0 ||Beograd / JNA |- |[[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]] ||Dinamo Zagreb ||Hajduk ||4:1 ||Beograd / JNA |- |[[Kup maršala Tita 1966./67.|1966./67.]] ||Hajduk ||[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:1 ||Split / [[Stari plac]] |- |rowspan="2"|[[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]] ||rowspan="2"|Dinamo Zagreb ||rowspan="2"|Hajduk |3:2 ||Beograd / JNA |- |3:0 ||Beograd / JNA |- |[[Kup maršala Tita 1971./72.|1971./72.]] ||Hajduk ||Dinamo Zagreb ||2:1 ||Beograd / JNA |- |rowspan="2"|[[Kup maršala Tita 1973.|1973.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |1:1 ||Split / Stari plac |- |2:1 ||Beograd / [[Stadion Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- |[[Kup maršala Tita 1974.|1974.]] ||Hajduk ||[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||1:0 ||Beograd / JNA |- |[[Kup maršala Tita 1975./76.|1975./76.]] ||Hajduk ||Dinamo Zagreb ||1:0 ||Beograd / Crvena zvezda |- |[[Kup maršala Tita 1976./77.|1976./77.]] ||Hajduk ||[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Titograd]] ⁴ ||2:0 ||Beograd / Crvena zvezda |- |rowspan="2"|[[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|Crvena zvezda Beograd |2:1 ||Split / Poljud |- |0:0 ||Beograd / Crvena zvezda |- |[[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]] ||Hajduk ||Rijeka ||1:1 (9:8 11 m) ||Beograd / JNA |- |[[Kup maršala Tita 1989./90.|1989./90.]] ||Crvena zvezda Beograd ||Hajduk ||1:0 ||Beograd / JNA |- |[[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]] ||Hajduk ||Crvena zvezda Beograd ||1:0 ||Beograd / JNA |- |colspan="5" bgcolor="#dddfff" align="center"| '''[[Hrvatski nogometni kup|Kup Hrvatske]]''' |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]] ||rowspan="2" |Hajduk ||rowspan="2"|[[NK Dinamo Zagreb|Croatia Zagreb]] ¹ |4:1 ||[[Split]] / [[Gradski stadion u Poljudu|Poljud]] |- |1:2 ||[[Zagreb]] / [[Stadion Maksimir|Maksimir]] |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1994./95.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|Croatia Zagreb ¹ |3:2 ||Split / Poljud |- |1:0 ||Zagreb / Maksimir |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|Dinamo Zagreb |2:0 ||Split / Poljud |- |0:1 ||Zagreb / Maksimir |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|2000./01.]] ||rowspan="2"|Dinamo Zagreb ||rowspan="2"|Hajduk |2:0 ||Zagreb / Maksimir |- |1:0 ||Split / Poljud |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2002./03.|2002./03.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] ² |1:0 ||[[Pula]] / [[Stadion Aldo Drosina|Aldo Drosina]] |- |4:0 ||Split / Poljud |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2004./05.|2004./05.]] ||rowspan="2"|[[NK Rijeka|Rijeka]] ||rowspan="2"|Hajduk |2:1 ||[[Rijeka]] / [[Stadion Kantrida|Kantrida]] |- |1:0 ||Split / Poljud |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|2007./08.]] ||rowspan="2"|Dinamo Zagreb ||rowspan="2"|Hajduk |3:0 ||Zagreb / Maksimir |- |0:0 ||Split / Poljud |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]] ||rowspan="2"|Dinamo Zagreb ||rowspan="2"|Hajduk |3:0 ||Zagreb / Maksimir |- |0:3 (4:3 11 m) ||Split / Poljud |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|2009./10.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|[[NK Šibenik|Šibenik]] |2:1 ||Split / Poljud |- |2:0 ||[[Šibenik]] / [[Stadion Šubićevac|Šubićevac]] |- |rowspan="2"|[[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|2012./13.]] ||rowspan="2"|Hajduk ||rowspan="2"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |2:1 ||Split / Poljud |- |3:3 ||[[Zagreb]] / [[Stadion Maksimir|Maksimir]] |- |[[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] ||Dinamo Zagreb ||Hajduk ||1:0 ||[[Vinkovci]] / [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] |- |[[Hrvatski nogometni kup 2021./22.|2021./22.]] ||Hajduk ||Rijeka ||3:1 ||Split / Poljud |- |[[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|2022./23.]] ||Hajduk ||Šibenik ||2:0 ||Rijeka / [[Stadion Rujevica|Rujevica]] |} '''Napomene za imena klubova:'''<br> <small> ¹ '''''Croatia''''' je današnji '''''[[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]]'''''<br> ² '''''Uljanik''''' je današnja '''''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''''' <br> ³''' '''BSK''''' je današnji '''''[[OFK Beograd|OFK]]''''' <br> ⁴ grad [[Podgorica]] se zvala [[Titograd]] za vrijeme trajanja FNRJ / SFRJ </small> == Hajduk u europskim natjecanjima == {{glavni|Dodatak:HNK Hajduk Split u međunarodnim natjecanjima}} === Nastupi === * '''1967./68., [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: Hajduk – {{Z|ENG}} '''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]''' 0:2, 3:4 * '''1970./71., [[Kup velesajamskih gradova]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] 3:0, 0:1 ** 2. kolo: {{Z|POR}} '''[[Vitória F.C.|Vitória Setúbal]]''' – Hajduk 2:0, 1:2 * '''1971./72. [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]]:''' ** Pretkolo: {{Z|ŠPA}} '''[[Valencia CF|Valencia]]''' – Hajduk 0:0, 1:1 * '''1972./73. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|NOR}} [[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] 1:0, 1:0 ** 2. kolo: {{Z|WAL}} [[Wrexham A.F.C.|Wrexham]] – '''Hajduk''' 3:1, 0:2 ** Četvrtfinale: {{Z|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]] – '''Hajduk''' 4:2, 0:3 ** Polufinale: {{Z|ENG}} '''[[Leeds United]]''' – Hajduk 1:0, 0:0 * '''1974./75. [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|ISL}} [[Keflavik ÍF|Keflavik]] 7:1, 2:0 ** 2. kolo: Hajduk – {{Z|FRA}} '''[[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]]''' 4:1, 1:5 * '''1975./76. [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]]:''' ** 1. kolo: {{Z|MLT}} [[Floriana FC|Floriana]] – '''Hajduk''' 0:5, 0:3 ** 2. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|BEL}} [[R.W.D. Molenbeek|Molenbeek]] 4:0, 3:2 ** Četvrtfinale: Hajduk – {{Z|NIZ}} '''[[PSV Eindhoven]]''' 2:0, 0:3 * '''1976./77. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: {{Z|BEL}} [[Lierse S.K.|Lierse]] – '''Hajduk''' 1:0, 0:3 ** 2. kolo: {{Z|ŠPA}} '''[[Atlético de Madrid|Atlético Madrid]]''' – Hajduk 1:0, 2:1 * '''1977./78. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: {{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] – '''Hajduk''' 1:0, 0:4 ** 2. kolo: {{Z|MAĐ}} [[Diósgyőr]] – '''Hajduk''' 2:1, 1:2 (11 m – 4:6) ** Četvrtfinale: {{Z|AUT}} '''[[Austria Beč]]''' – Hajduk 1:1, 1:1 (11 m – 4:0) * '''1978./79. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|AUT}} [[Rapid Beč]] 2:0, 1:2 ** 2. kolo: Hajduk – {{Z|ENG}} '''[[Arsenal F.C.|Arsenal]]''' 2:1, 0:1 * '''1979./80. [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|TUR}} [[Trabzonspor]] 1:0, 1:0 ** 2. kolo: {{Z|DAN}} [[Vejle Boldklub|Vejle]] – '''Hajduk''' 0:3, 2:1 ** Četvrtfinale: {{Z|NJE}} '''[[Hamburger SV|HSV]]''' – Hajduk 1:0, 2:3 * '''1981./82. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] 3:1, 2:2 ** 2. kolo: {{Z|BEL}} [[K.S.K. Beveren|Beveren]] – '''Hajduk''' 2:3, 2:1 ** 3. kolo: {{Z|ŠPA}} '''[[Valencia CF|Valencia]]''' – Hajduk 5:1, 1:4 * '''1982./83. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: {{Z|MLT}} [[Zurrieq]] – '''Hajduk''' 1:4, 0:4 ** 2. kolo: Hajduk – {{Z|FRA}} '''[[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]]''' 4:1, 0:4 * '''1983./84. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: {{Z|RUM}} [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] – '''Hajduk''' 1:0, 0:1 ** 2. kolo: {{Z|MAĐ}} [[Honvéd Budimpešta|Honvéd]] – '''Hajduk''' 3:2, 0:3 ** 3. kolo: {{Z|SR SRB}} (onda dio {{Z|SFRJ}}) [[Radnički Niš|Radnički Niš]] – '''Hajduk''' 0:2, 0:2 ** Četvrtfinale: {{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] – '''Hajduk''' 1:0, 0:2 ** Polufinale: Hajduk – {{Z|ENG}} '''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]''' 2:1, 0:1 * '''1984./85. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: {{Z|RUS}} (onda kao {{Z|SSSR}}) '''[[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]]''' – Hajduk 1:0, 5:2 * '''1985./86. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|FRA}} [[FC Metz|Metz]] 5:1, 2:2 ** 2. kolo: {{Z|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]] – '''Hajduk''' 1:1, 1:3 ** 3. kolo: {{Z|UKR}} (onda kao {{Z|SSSR}}) [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro]] – '''Hajduk''' 0:1, 0:2 ** Četvrtfinale: Hajduk – {{Z|BEL}} '''[[K.S.V. Waregem|Waregem]]''' 1:0, 0:1 * '''1986./87. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: {{Z|GRČ}} [[OFI Iraklion|OFI]] – '''Hajduk''' 1:0, 0:4 ** 2. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|BUG}} [[FK Trakija Plovdiv|Trakija]] 3:1, 2:2 ** 3. kolo: {{Z|ŠKO}} '''[[Dundee United]]''' – Hajduk 2:0, 0:0 * '''1987./88. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: {{Z|DAN}} [[Aalborg BK|Aalborg]] – '''Hajduk''' 1:0, 0:1 (11 m – 2:4) ** 2. kolo: {{Z|FRA}} '''[[Olympique de Marseille|Olympique Marseille]]''' – Hajduk 4:0, 3:0 *** Zbog divljanja publike i bacanja suzavca na teren u uzvratnoj utakmici na [[Stadion Poljud|Poljudu]] klub je kažnjen zabranom nastupa u Europi sljedeće dvije godine. Utakmica na kojoj je rezultat bio 2:0 za Hajduk registrirana je rezultatom 3:0 za Marseille. * '''1991./92. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: Hajduk – {{Z|ENG}} '''[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]''' 1:0, 0:2 *** Domaći susret Hajduk je, zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], igrao u [[Linz]]u. * '''1993./94. [[Kup pobjednika kupova]]:''' ** 1. kolo: Hajduk – {{Z|NIZ}} '''[[Ajax Amsterdam|Ajax]]''' 1:0, 0:6 *** Domaći susret Hajduk je, zbog Domovinskog rata, igrao u [[Ljubljana|Ljubljani]]. * '''1994./95. [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]:''' ** Pretkolo: {{Z|POLJ}} [[Legia Varšava|Legia]] – '''Hajduk''' 0:1, 0:4 *** ''Skupina C'': ** Hajduk – {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] 0:0 (0:0) ** {{Z|RUM}} [[Steaua Bukurešt|Steaua]] – Hajduk 0:1 (0:0) ** Hajduk – {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] 2:1 (1:0) ** {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] – Hajduk 0:0 (0:0) ** {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] – Hajduk 2:1 (1:0) ** Hajduk – {{Z|RUM}} [[Steaua Bukurešt|Steaua]] 1:4 (0:3) *** 1. {{Z|POR}} '''Benfica''' '''9''' *** 2. {{Z|HRV}} '''Hajduk''' '''6''' *** 3. {{Z|RUM}} Steaua '''5''' *** 4. {{Z|BEL}} Anderlecht '''4''' ** Četvrtfinale: Hajduk – {{Z|NIZ}} '''[[Ajax Amsterdam|Ajax]]''' 0:0, 0:3 * '''1995./96. [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]:''' ** Pretkolo: {{Z|GRČ}} '''[[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]]''' – Hajduk 0:0, 1:1 *** Domaću utakmicu Hajduk je igrao u [[Rijeka|Rijeci]], zbog pritiska grčkog kluba radi izbjegavanja (navodne) ratne opasnosti. * '''1996./97. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. pretkolo: {{Z|MOL}} [[Zimbru Kišinjev|Zimbru]] – '''Hajduk''' 0:4, 1:2 ** 2. pretkolo: Hajduk – {{Z|RUS}} '''[[Torpedo Moskva]]''' 1:0, 0:2 * '''1997./98. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. pretkolo: {{Z|LUX}} [[CS Grevenmacher|Grevenmacher]] – '''Hajduk''' 1:4, 0:2 ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]] 3:2, 2:0 ** 1. kolo: {{Z|NJE}} '''[[Schalke 04]]''' – Hajduk 2:0, 3:2 * '''1998./99. [[Kup UEFA]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]] 1:1, 2:1 ** 1. kolo: {{Z|ITA}} '''[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]''' – Hajduk 2:1, 0:0 * '''1999./00. [[Kup UEFA]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|LUX}} [[F91 Dudelange]] 5:0, 1:1 ** 1. kolo: Hajduk – {{Z|BUG}} '''[[Levski Sofija]]''' 0:0, 0:3 * '''2000./01. [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]:''' ** 2. pretkolo: Hajduk – {{Z|MAĐ}} '''[[Dunaferr F.C.|Dunaferr]]''' 0:2, 2:2 * '''2001./02. [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|MAĐ}} [[Ferencváros]] – '''Hajduk''' 0:0, 0:0 (11 m – 5:6) ** 3. pretkolo: Hajduk – {{Z|ŠPA}} '''[[RCD Mallorca|Mallorca]]''' 1:0, 0:2 * '''[[Kup UEFA]]:''' ** 1. kolo: Hajduk – {{Z|POLJ}} '''[[Wisła Krakov SSA|Wisła Krakov]]''' 2:2, 0:1 * '''2002./03. [[Kup UEFA]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – [[Datoteka:Flag_of_the_Faroe_Islands.svg|20px]] [[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ Gøta]] 3:0, 6:0 ** 1. kolo: Hajduk – {{Z|ENG}} '''[[Fulham FC|Fulham]]''' 0:1, 2:2 * '''2003./04. [[Kup UEFA]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|FIN}} [[F.C. Haka|Haka]] – '''Hajduk''' 2:1, 0:1 ** 1. kolo: {{Z|ŠVI}} [[Grasshopper-Club Zürich|Grasshopper]] – '''Hajduk''' 1:1, 0:0 ** 2. kolo: {{Z|ITA}} '''[[A.S. Roma|Roma]]''' – Hajduk 1:0, 1:1 * '''2004./05. [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]:''' ** 2. pretkolo: Hajduk – {{Z|IRS}} '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' 3:2, 0:2 * '''2005./06. [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|MAĐ}} '''[[Debreceni VSC|Debrecen]]''' – Hajduk 3:0, 5:0 * '''2007./08. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. pretkolo: {{Z|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] – '''Hajduk''' 1:1, 0:1 ** 2. pretkolo: Hajduk – {{Z|ITA}} '''[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]]''' 0:1, 1:1 * '''2008./09. [[Kup UEFA]]:''' ** 1. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|MLT}} [[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] 4:0, 3:0 ** 2. pretkolo: {{Z|ŠPA}} '''[[Deportivo de La Coruña|Deportivo de La Coruña]]''' – Hajduk 0:0, 2:0 * '''2009./10. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 3. pretkolo: {{Z|SLK}} '''[[MŠK Žilina|Žilina]]''' – Hajduk 1:1, 1:0 * '''2010./11. [[UEFA Europska liga]]:''' ** Pretkola: ** 3. pretkolo: {{Z|RUM}} [[Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] – '''Hajduk''' 3:1, 0:3 ** 4. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|RUM}} [[Unirea Urziceni|Unirea]] 4:1, 1:1 *** ''Skupina G'': ** 1. kolo: {{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] – '''Hajduk''' 3:1 ** 2. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] 1:0 ** 3. kolo: {{Z|RUS}} [[FC Zenit Sankt Peterburg|Zenit]] – '''Hajduk''' 2:0 ** 4. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|RUS}} [[FC Zenit Sankt Peterburg|Zenit]] 2:3 ** 5. kolo: '''Hajduk''' – {{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] 1:3 ** 6. kolo: {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] – '''Hajduk''' 2:0 * '''2011./12. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 3. pretkolo: {{Z|ENG}} '''[[Stoke City F.C.|Stoke City]]''' – Hajduk 1:0, 1:0 * '''2012./13. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|LAT}} [[Skonto FC|Skonto]] 2:0, 0:1 ** 3. pretkolo: Hajduk – {{Z|ITA}} '''[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]''' 0:3, 2:0 * '''2013./14. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|MAK}} [[FK Horizont Turnovo|Horizont Turnovo]] 2:1, 1:1 ** 3. pretkolo: Hajduk – {{Z|GRU}} '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]]''' 0:1, 0:1 * '''2014./15. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] – '''Hajduk''' 0:2, 2:1 ** 3. pretkolo: {{Z|KAZ}} [[Šahter Karaganda]] – '''Hajduk''' 4:2, 0:3 ** 4. pretkolo: {{Z|UKR}} '''[[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]]''' – Hajduk 2:1, 0:0 * '''2015./16. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 1. pretkolo: {{Z|EST}} [[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalev]] – '''Hajduk''' 1:1, 2:6 ** 2. pretkolo: {{Z|SLO}} [[NK Koper|Koper]] – '''Hajduk''' 3:2, 1:4 ** 3. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|NOR}} [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]] 2:0, 2:0 ** 4. pretkolo: {{Z|ČEŠ}} '''[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]''' – Hajduk 1:0, 1:0 * '''2016./17. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|RUM}} [[CS Municipal Studențesc Iași|CSMS Iași]] – '''Hajduk''' 2:2, 1:2 ** 3. pretkolo: {{Z|UKR}} [[FK Oleksandrija|Oleksandrija]] – '''Hajduk''' 0:3, 1:3 ** 4. pretkolo: {{Z|IZR}} '''[[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]]''' – Hajduk 2:1, 1:2 (11 m – 4:3) * '''2017./18. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|BUG}} [[Levski Sofija]] 1:0, 2:1 ** 3. pretkolo: {{Z|DAN}} [[Brøndby IF|Brøndby]] – '''Hajduk''' 0:0, 0:2 ** 4. pretkolo: {{Z|ENG}} '''[[Everton F.C.|Everton]]''' – Hajduk 2:0, 1:1 * '''2018./19. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] 1:0, 3:2 ** 3. pretkolo: Hajduk – {{Z|RUM}} '''[[FC Steaua Bukurešt|FCSB]]''' 0:0, 1:2 * '''2019./20. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|MLT}} '''[[Gżira United F.C.|Gżira United]]''' – Hajduk 0:2, 3:1 * '''2020./21. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|MAK}} [[FK Renova|Renova]] – '''Hajduk''' 0:1 ** 3. pretkolo: {{Z|TUR}} '''[[Galatasaray SK|Galatasaray]]''' – Hajduk 2:0 * '''2021./22. [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' ** 2. pretkolo: Hajduk – {{Z|KAZ}} '''[[FC Tobol|Tobol]]''' 2:0, 1:4 * '''2022./23. [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' ** 3. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|POR}} [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória de Guimarães]] 3:1, 0:1 ** 4. pretkolo: {{Z|ŠPA}} '''[[Villarreal CF|Villarreal]]''' – Hajduk 4:2, 2:0 *'''2023./24.''' '''[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' **3. pretkolo: Hajduk – {{Z|GRČ}} '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' 0:0, 0:3 * '''2024./25. [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' ** 2. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB]] 2:0, 0:0 ** 3. pretkolo: {{Z|SLK}} [[MFK Ružomberok|'''Ružomberok''']] – Hajduk 0:0, 1:0 * '''2025./26. [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' ** 2. pretkolo: {{Z|AZE}} [[Zira FK|Zira]] – '''Hajduk''' 1:1, 1:2 ** 3. pretkolo: Hajduk – {{Z|ALB}} [[FC Dinamo City|'''Dinamo City''']] 2:1, 1:3 *'''2026./27. [[UEFA Europska liga]]:''' ** 1. pretkolo: '''Hajduk''' – {{Z|SLK}} [[MŠK Žilina|Žilina]] 2:0, 1:2 ** 2. pretkolo: Hajduk – {{Z|CIP}} '''[[Pafos FC|Pafos]]''' 2:0, 0:4 * '''[[UEFA Konferencijska liga]]:''' ** 3. pretkolo: {{Z|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] – Hajduk 2:5, ?:? === Statistika === * Dosad je u '''242''' službena međunarodna susreta Hajduk zabilježio '''103''' pobjeda, '''46''' neodlučenim ishodom i '''93''' poraza. Gol-razlika je pozitivna, s '''341''' postignuta i '''299''' primljena pogotka. * Najbolji klupski strijelac u europskim kupovima je [[Zlatko Vujović]] s 19 pogodaka. * Igrač s najviše nastupa za Hajduk u europskim kupovima je [[Vedran Rožić]] s 49 nastupa. * Najviše se puta, čak 8, Hajduk susretao s klubovima iz [[Engleska|Engleske]] i pritom ima negativan skor od 3 pobjede, 3 neodlučena ishoda i 10 poraza, uz to da nikada nije uspio proći u sljedeće kolo. * U dosadašnjim su susretima „Bili” bar jednom uspjeli pobijediti nekog predstavnika iz svih država s kojima su igrali, s izuzetkom [[Švicarska|Švicarske]] (2 neriješene s Grasshoppersima) i [[Gruzija|Gruzije]] (dva poraza od 1:0 s Dilom). * Na Poljud u europskim službenim međunarodnim natjecanjima nisu dolazili predstavnici iz [[Litva|Litve]], [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Lihtenštajn]]a, [[San Marino|San Marina]], [[Andora|Andore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Gibraltar]]a. == Najznačajniji igrači == <!-- bitno mi je bilo napraviti tablicu, svi su pozvani ju točno ispuniti s podacima; obrambeni igrač može biti stoper, libero, čistač...--> {| !colspan=4 |<big>Vratari</big> |- bgcolor="#dddddd" !width=30|Broj !width=30|Drž. !width=200|Igrač !width=250|Vrijeme u Hajduku !width=100|Nastupi (golovi) !width=100|Položaj |- |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Vladimir Beara]] |align=center|1947. – 1955. |align=center|136 (0) |align=center|vratar |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ante Vulić]] |align=center|1951. – 1962. |align=center|116 (14) |align=center|vratar |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivan Katalinić]] |align=center|1971. – 1979. |align=center|122 (0) |align=center|vratar |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivan Pudar]] |align=center|1979. – 1990. |align=center|157 (0) |align=center|vratar |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Montenegro.svg|25px]] |[[Zoran Simović]] |align=center|1980. – 1984. |align=center|83 (0) |align=center|vratar |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Tonči Gabrić]] |align=center|1986. – 1987./1994. – 1999. |align=center|104 (0) |align=center|vratar |- |align=center|'''1''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Stipe Pletikosa]] |align=center|1997. – 2003./2005. – 2006. |align=center|162 (4) |align=center|vratar |} {| !colspan=4 |<big>Braniči</big> |- bgcolor="#dddddd" !width=30|Broj !width=30|Drž. !width=200|Igrač !width=250|Vrijeme u Hajduku !width=100|Nastupi (golovi) !width=100|Položaj |- |- |align=center| |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Jozo Matošić]] |align=center|1931. – 1941. |align=center|187 (27) |align=center|lijevi bek |- |align=center|'''5''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Slavko Luštica]] |align=center|1940. – 1956. |align=center|226 (19) |align=center|obrambeni igrač |- |align=center|'''5''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Dragan Holcer]] |align=center|1967. – 1975. |align=center|214 (0) |align=center|stoper |- |align=center|'''2''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Vilson Džoni]] |align=center|1967. – 1977. |align=center|207 (8) |align=center|desni branič |- |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivan Buljan]] |align=center|1967. – 1977. |align=center|194 (14) |align=center|obrambeni igrač |- |align=center|'''4''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Luka Peruzović]] |align=center|1969. – 1980./1986. – 1988. |align=center|244 (9) |align=center|stoper |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Robert Jarni]] |align=center|1986. – 1991. |align=center|127 (16) |align=center|lijevi branič/vezni |- |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Slaven Bilić]] |align=center|1988. – 1993./2000. |align=center|116 (12) |align=center|stoper |} {| !colspan=4 |<big>Vezni igrači</big> |- bgcolor="#dddddd" !width=30|Broj !width=30|Drž. !width=200|Igrač !width=250|Vrijeme u Hajduku !width=100|Nastupi (golovi) !width=100|Položaj |- |- |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]] |[[Jiří Sobotka]] |align=center|1940. – 1941. |align=center|34 (17) |align=center|lijevi vezni |- |align=center|'''6''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ante Žanetić]] |align=center|1955. – 1960. |align=center|115 (11) |align=center|half |- |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Jurica Jerković]] |align=center|1968. – 1978. |align=center|250 (74) |align=center|lijevi vezni |- |align=center|'''8''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Dražen Mužinić]] |align=center|1971. – 1980. |align=center|280 (13) |align=center|vezni igrač |- |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|25px]] |[[Branko Oblak]] |align=center|1973. – 1975. |align=center|35 (9) |align=center|vezni igrač |- |align=center|'''4''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivan Gudelj]] |align=center|1977. – 1986. |align=center|180 (38) |align=center|vezni igrač |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |[[Zoran Vulić]] |align=center|1979. – 1988./1993. – 1995. |align=center|214 (31) |align=center|vezni igrač |- |align=center|'''8''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] |[[Blaž Slišković]] |align=center|1981. – 1986. |align=center|101 (21) |align=center|desni vezni |- |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Aljoša Asanović]] |align=center|1984. – 1990./1994. – 1995./2000. |align=center|177 (42) |align=center|lijevi vezni |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Milan Rapaić]] |align=center|1991. – 1996./2003. |align=center|98 (23) |align=center|lijevi vezni |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Darijo Srna]] |align=center|1999. – 2003. |align=center|64 (4) |align=center|desni vezni |} {| !colspan=4 |<big>Napadači</big> |- bgcolor="#dddddd" !width=30|Broj !width=30|Drž. !width=200|Igrač !width=250|Vrijeme u Hajduku !width=100|Nastupi (golovi) !width=100|Položaj |- |- |align=center| |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ljubo Benčić]] |align=center|1921. – 1935. |align=center|71 (42) |align=center|napadač |- |align=center| |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Vladimir Kragić]] |align=center|1929. – 1940. |align=center|137 (78) |align=center|napadač |- |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Frane Matošić]] |align=center|1935. – 1939./1940. – 1941./1944. – 1956. |align=center|270 (179) |align=center|napadač |- |align=center|'''10''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Bernard Vukas]] |align=center|1947. – 1957./1959. – 1963. |align=center|267 (94) |align=center|napadač |- |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Andrija Anković]] |align=center|1958. – 1966. |align=center|153 (64) |align=center|napadač |- |align=center|'''9''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Petar Nadoveza]] |align=center|1963. – 1973. |align=center|215 (107) |align=center|napadač |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivica Šurjak]] |align=center|1971. – 1981. |align=center|268 (56) |align=center|napadač |- |align=center|'''7''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Slaviša Žungul]] |align=center|1971. – 1979. |align=center|177 (82) |align=center|napadač |- |align=center|'''7''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Zlatko Vujović]] |align=center|1976. – 1986. |align=center|240 (100) |align=center|napadač |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Alen Bokšić]] |align=center|1987. – 1991. |align=center|95 (27) |align=center|napadač |- |align=center|'''11''' |align=center|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |[[Ardian Kozniku]] |align=center|1990. – 1994. |align=center|97 (44) |align=center|napadač |} == Igrači Hajduka sa 100 i više pogodaka == {| |- bgcolor="#dddddd" !width=30px| Broj !width=30px| Država !width=120px| Igrač !width=50px| Zgoditci !width=50px| Nastupi |- |- |align=center|1. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Frane Matošić]] |align=center| 729 |align=center| 739 |- |align=center|2. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Leo Lemešić]] |align=center| 455 |align=center| 491 |- |align=center|3. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ljubomir Benčić]] |align=center| 355 |align=center| 353 |- |align=center|4. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Bernard Vukas]] |align=center| 300 |align=center| 615 |- |align=center|5. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Petar Nadoveza]] |align=center| 296 |align=center| 460 |- |align=center|6. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Vladimir Kragić]] |align=center| 266 |align=center| 354 |- |align=center|7. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Andrija Anković]] |align=center| 250 |align=center| 326 |- |align=center|8. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivica Hlevnjak]] |align=center| 237 |align=center| 665 |- |align=center|9. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Joško Vidošević]] |align=center| 228 |align=center| 349 |- |align=center|10. |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Jurica Jerković]] |align=center| 219 |align=center| 529 |} * [[Frane Matošić]] 729 u 739 nastupa; apsolutni rekorder * [[Leo Lemešić]] 455 u 491 nastup * [[Ljubomir Benčić]] 355 u 353 nastupa * [[Bernard Vukas]] 300 u 615 nastupa * [[Petar Nadoveza]] 296 u 460 nastupa * [[Vladimir Kragić]] 266 u 354 nastupa * [[Andrija Anković]], 250 u 326 nastupa * [[Ivica Hlevnjak]] 237 u 665 nastupa * [[Joško Vidošević]] 228 u 349 nastupa * [[Jurica Jerković]] 219 u 529 nastupa * [[Slaviša Žungul]] 182 u 342 nastupa * [[Zlatko Vujović]] 182 u 420 nastupa * [[Zvonko Bego]] 173 u 375 nastupa * [[Zlatko Papec]] 167 u 366 nastupa * [[Ivo Radovniković]] 160 u 475 nastupa * [[Mirko Bonačić]] 157 u 203 nastupa * [[Vojko Andrijašević]], 154 u 294 nastupa * [[Ivica Šurjak]] 141 u 504 nastupa * [[Vladimir Šenauer]] 132 u 471 nastup * [[Božidar Šitić]] 125 u 144 nastupa * [[Tomislav Erceg]] 123 u 296 nastupa * [[Branko Viđak]] 120 u 235 nastupa * [[Stane Krstulović]] 119 u 305 nastupa * [[Ante Bonačić]] 118 u 253 nastupa * [[Aljoša Asanović]] 108 u 356 nastupa * [[Nikola Gazdić]] 106 u 91 nastup; 1. preko 100 golova * [[Zvonimir Deranja]] 105 u 276 nastupa; pamti se po golovima škaricama * [[Ante Bakotić (nogometaš)|Ante Bakotić]] 100 u 133 nastupa * [[Sulejman Rebac]] 100 u 168 nastupa == Treneri kroz povijest == {| !colspan=4 |<big>1911. – 1992.</big> |- bgcolor="#dddddd" !width=160|Razdoblje !width=30|Drž. !width=200|Trener !width=200|Uspjesi |- |align=center|'''1911.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Oldrich Just]] |align=center| |- |align=center|'''1912.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Josip Šwagrovsky]] |align=center| |- |align=center|'''1913.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Otto Bohata]] |align=center| |- |align=center|'''1914.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Norbert Zajiček]] |align=center| |- |align=center|'''1915. – 1918.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Zdenko Jahn]] |align=center| |- |align=center|'''1919.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Karel Stiasny]] |align=center| |- |align=center|'''1920.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Rudolf Štapl]] |align=center| |- |align=center|'''1920.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Frano Zoubek]] |align=center| |- |align=center|'''1921.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Franz Mantler]] |align=center| |- |align=center|'''1922.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Jindrich Šoltis]] |align=center| |- |align=center|'''1922.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Vaclav Pinc]] |align=center| |- |align=center|'''1923.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Jaroslav Bohata]] |align=center| |- |align=center|'''1923. – 1930.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Kaliterna]] |align=center| 2 prvenstva |- |align=center|'''1930.''' |align=center|{{Z|AUT}} |[[Erwin Puschner]] |align=center| |- |align=center|'''1930. – 1936.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Kaliterna]] |align=center| |- |align=center|'''1936.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ante Blažević]] |align=center| |- |align=center|'''1937.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Karel Senecky]] |align=center| |- |align=center|'''1937.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Kaliterna]] |align=center| |- |align=center|'''1938. – 1939.''' |align=center|{{Z|MAĐ}} |[[Iles Spitz]] |align=center| |- |align=center|'''1939. – 1940.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ljubo Benčić]] |align=center| |- |align=center|'''1940.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Jiří Sobotka]] |align=center| |- |align=center|'''1940.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ljubo Benčić]] |align=center| |- |align=center|'''1941.''' |align=center|{{Z|ČEŠ}} |[[Jiří Sobotka]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1941. – 1948.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ljubo Benčić]] |align=center|3 prvenstva |- |align=center|'''1948. – 1951.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Kaliterna]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1951.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Branko Bakotić]] |align=center| |- |align=center|'''1952. – 1954.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Jozo Matošić]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1954. – 1955.''' |align=center|{{Z|SRB}} |[[Aleksandar Tomašević]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1955. – 1956.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ljubo Benčić]] |align=center| |- |align=center|'''1956. – 1958.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Frane Matošić]] |align=center| |- |align=center|'''1958. – 1959.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ive Radovniković]] |align=center| |- |align=center|'''1959. – 1961.''' |align=center|{{Z|SRB}} |[[Milovan Ćirić]] |align=center| |- |align=center|'''1961. – 1962.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Leo Lemešić]] |align=center| |- |align=center|'''1962.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Florijan Matekalo]] |align=center| |- |align=center|'''1963.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Lenko Grčić]] |align=center| |- |align=center|'''1963. – 1964.''' |align=center|{{Z|SRB}} |[[Milovan Ćirić]] |align=center| <!-- odakle ovaj: |- |align=center|'''1964.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Krešimir Arapović]] |align=center| --> |- |align=center|'''1964.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ozren Nedoklan]] |align=center| |- |align=center|'''1965.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Frane Matošić]] |align=center| |- |align=center|'''1965. – 1969.''' |align=center|{{Z|SRB}} |[[Dušan Nenković]] |align=center|1 nacionalni kup |- |align=center|'''1969. – 1971.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Slavko Luštica]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1972.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Tomislav Ivić]] |align=center|1 nacionalni kup |- |align=center|'''1972.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Branko Zebec]] |align=center| |- |align=center|'''1973. – 1976.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Tomislav Ivić]] |align=center|3 nacionalna kupa i 2 prvenstva |- |align=center|'''1976. – 1977.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Josip Duvančić]] |align=center|1 nacionalni kup |- |align=center|'''1977. – 1978.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Vlatko Marković]] |align=center| |- |align=center|'''1978. – 1980.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Tomislav Ivić]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1980. – 1982.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ante Mladinić]] |align=center| |- |align=center|'''1982. – 1984.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Petar Nadoveza]] |align=center|1 nacionalni kup |- |align=center|'''1984. – 1985.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Stanko Poklepović]] |align=center| |- |align=center|'''1986.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Sergije Krešić]] |align=center| |- |align=center|'''1986. – 1987.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Joško Skoblar]] |align=center|1 nacionalni kup |- |align=center|'''1987.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Marin Kovačić]] |align=center| |- |align=center|'''1987.''' |align=center|{{Z|BUG}} |[[Ivan Vucov]] |align=center| |- |align=center|'''1988. – 1989.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Petar Nadoveza]] |align=center| |- |align=center|'''1990.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Peruzović]] |align=center| |- |align=center|'''1991. – 1992.''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Joško Skoblar]] |align=center|1 nacionalni kup |} {| !colspan=4 |<big>1. HNL/HNL</big> |- bgcolor="#dddddd" !width=160|Razdoblje !width=30|Drž. !width=200|Trener !width=200|Uspjesi !width=60|liga/kup !width=60|Europa |- |- |align=center|'''[[1. HNL 1992.|1992.]]''', '''[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Stanko Poklepović]] |align=center|1 prvenstvo, 1 superkup |align=center|29–17–5 |align=center|1–0–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]]''' – '''[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivan Katalinić]] |align=center|2 prvenstva, 2 kupa, 2 superkupa |align=center|71–27–15 |align=center|5–5–4 |- |align=center|'''[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Mirko Jozić]] |align=center| |align=center|13–3–4 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivan Buljan]] |align=center| |align=center|20–7–7 |align=center|3–0–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Bonačić]] |align=center| |align=center|9–0–1 |align=center|4–0–2 |- |align=center|'''[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Tomislav Ivić]] |align=center| |align=center|3–1–0 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Bonačić]] |align=center| |align=center|7–3–7 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Zoran Vulić]] |align=center| |align=center|1–2–3 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 1998./99.|1998./99.]]''', '''[[1. HNL 1999./00.|1999./00.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivan Katalinić]] |align=center| |align=center|27–11–8 |align=center|2–4–2 |- |align=center|'''[[1. HNL 1999./00.|1999./00.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivica Matković]] |align=center| |align=center|13–8–3 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 1999./00.|1999./00.]]''', '''[[1. HNL 2000./01.|2000./01.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Petar Nadoveza]] |align=center|1 nacionalni kup |align=center|6–3–4 |align=center|0–1–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2000./01.|2000./01.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Zoran Vulić]] |align=center|1 prvenstvo |align=center|22–7–7 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Nenad Gračan]] |align=center| |align=center|12–2–2 |align=center|1–3–2 |- |align=center|'''[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Slaven Bilić]] |align=center| |align=center|11–4–2 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2002./03.|2002./03.]]''', '''[[1. HNL 2003./04.|2003./04.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Zoran Vulić]] |align=center|1 nacionalni kup |align=center|53–9–11 |align=center|3–4–3 |- |align=center|'''[[1. HNL 2003./04.|2003./04.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Petar Nadoveza]] |align=center|1 prvenstvo, 1 superkup |align=center|3–0–0 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2004./05.|2004./05.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivan Katalinić]] |align=center| |align=center|2–1–2 |align=center|1–0–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2004./05.|2004./05.]]''' |align=center|{{Z|BIH}} |[[Blaž Slišković]] |align=center| |align=center|14–3–6 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2004./05.|2004./05.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Igor Štimac]] |align=center|1 prvenstvo |align=center|4–5–3 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Miroslav Blažević]] |align=center|1 superkup |align=center|3–2–3 |align=center|0–0–2 |- |align=center|'''[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivan Gudelj]] |align=center| |align=center|5–6–3 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Luka Bonačić]] |align=center| |align=center|5–4–7 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Zoran Vulić]] |align=center| |align=center|22–4–5 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]]''', '''[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivan Pudar]] |align=center| |align=center|6–5–1 |align=center|1–1–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Sergije Krešić]] |align=center| |align=center|4–1–3 |align=center|0–1–0 |- |align=center|'''[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Robert Jarni]] |align=center| |align=center|12–7–8 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Goran Vučević]] |align=center| |align=center|7–2–4 |align=center|2–1–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]]''', '''[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ante Miše]] |align=center| |align=center|18–7–5 |align=center|0–1–0 |- |align=center|'''[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ivica Kalinić]] |align=center| |align=center|0–0–0 |align=center|0–0–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] ''' |align=center|{{Z|ITA}} |[[Edoardo Reja]] |align=center| |align=center|11–3–3 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]''', '''[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Stanko Poklepović]] |align=center|1 nacionalni kup |align=center|19–8–4 |align=center|3–1–3 |- |align=center|'''[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Goran Vučević]] |align=center| |align=center|5–2–6 |align=center|0–0–3 |- |align=center|'''[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Ante Miše]] |align=center| |align=center|2–1–2 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] ''' |align=center|{{Z|BUG}} |[[Krasimir Balakov]] |align=center| |align=center|16–5–5 |align=center|0–0–2 |- |align=center|'''[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]''', '''[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Mišo Krstičević]] |align=center| |align=center|13–6–8 |align=center|2–0–2 |- |align=center|'''[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]''' – '''[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Igor Tudor]] |align=center|1 nacionalni kup |align=center|32–19–16 |align=center|3–2–5 |- |align=center|'''[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Stanko Poklepović]] |align=center| |align=center|2–3–4 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Goran Vučević]] |align=center| |align=center|0–0–2 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Hari Vukas]] |align=center| |align=center|6–1–3 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]] |align=center| |align=center|20–10–11 |align=center|4–1–3 |- |align=center|'''[[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] ''' |align=center|{{Z|SLO}} |[[Marijan Pušnik]] |align=center| |align=center|12–4–4 |align=center|4–1–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Marko Lozo]] |align=center| |align=center|0–0–1 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2016./17.|2016./17.]]''', '''[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] ''' |align=center|{{Z|ŠPA}} |[[Joan Carrillo]] |align=center| |align=center|19–9–7 |align=center|3–2–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Željko Kopić]] |align=center| |align=center|13–10–7 |align=center|2–1–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Zoran Vulić]] |align=center| |align=center|5–4–2 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Siniša Oreščanin]] |align=center| |align=center|14–3–5 |align=center|1–0–1 |- |align=center|'''[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]] |align=center| |align=center|11–5–5 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Igor Tudor]] |align=center| |align=center| 9–1–8 |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] ''' |align=center|{{Z|HRV}} |[[Hari Vukas]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] ''' |align=center|{{Z|BIH}} |[[Boro Primorac]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |align=center|'''[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] ''' |align=center|{{Z|ITA}} |[[Paolo Tramezzani]] |align=center| |align=center| |align=center| |} == Predsjednici == {| |- bgcolor="#dddddd" !width=180px| Razdoblje !width=30px| Drž. !width=200px| Predsjednik !width=300px| Uspjesi |- |- |align=center|'''1911. – 1912.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Kruno Kolombatović]] |align=center| |- |align=center|'''1912. – 1913.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ante Katunarić]] |align=center| |- |align=center|'''1913.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Grga Anđelinović]] |align=center| |- |align=center|'''1913.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ante Katunarić]] |align=center| |- |align=center|'''1913. – 1921.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Vladimir Šore]] |align=center| |- |align=center|'''1921.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Silvije Matulić]] |align=center| |- |align=center|'''1921. – 1923.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Vjekoslav Fulgosi]] |align=center| |- |align=center|'''1923. – 1924.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Antun Grgin]] |align=center| |- |align=center|'''1924. – 1925.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Vjekoslav Fulgosi]] |align=center| |- |align=center|'''1925. – 1926.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Silvije Bulat]] |align=center| |- |align=center|'''1926. – 1927.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Antun Grgin]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1927. – 1930.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Ante Kovačić Šibiškin]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1930. – 1932.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Žarko Dešković]] |align=center| |- |align=center|'''1932. – 1933.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]] |align=center| |- |align=center|'''1933. – 1936.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Vjenceslav Celigoj]] |align=center| |- |align=center|'''1936.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Fabjan Kaliterna]] |align=center| |- |align=center|'''1936. – 1938.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Pave Kamber]] |align=center| |- |align=center|'''1938.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Mihovil Miće Novak]] |align=center| |- |align=center|'''1938. – 1939.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Petar Machiedo]] |align=center| |- |align=center|'''1939. – 1941., 1944. – 1945.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Janko Rodin]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1945. – 1946.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Humbert Faris]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1946. – 1947.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Nikola Papić]] |align=center| |- |align=center|'''1947. – 1949.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Humbert Faris]] |align=center| |- |align=center|'''1949.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivo Raić]] |align=center| |- |align=center|'''1950. – 1953.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Marin Vidan]] |align=center|2 prvenstva |- |align=center|'''1953. – 1958.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Marko Markovina]] |align=center|1 prvenstvo |- |align=center|'''1958. – 1962.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Petar Alfirević]] |align=center| |- |align=center|'''1962. – 1964.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Petar Rončević]] |align=center| |- |align=center|'''1964. – 1966.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Josip Košta]] |align=center| |- |align=center|'''1966. – 1970.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Josip Gribulić]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''1970. – 1980.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Tito Kirigin]] |align=center|4 prvenstva, 5 kupova |- |align=center|'''1980. – 1981.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ante Skataretiko]] |align=center| |- |align=center|'''1981. – 1984.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivo Šantić]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''1984. – 1985.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Anton Kovač]] |align=center| |- |align=center|'''1985. – 1986.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Joško Vidošević]] |align=center| |- |align=center|'''1986. – 1988.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Vlado Bučević]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''1988. – 1990.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Kolja Marasović]] |align=center| |- |align=center|'''1990. – 1992.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] | [[Stjepan Jukić-Peladić]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''1992. – 1996.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Nadan Vidošević]] |align=center|3 prvenstva, 2 kupa, 4 superkupa |- |align=center|'''1996. – 1997.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Anđelko Gabrić]] |align=center| |- |align=center|'''1997. – 2000.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Željko Kovačević]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''2000. – 2007.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Branko Grgić]] |align=center|3 prvenstva, 1 kup, 2 superkupa |- |align=center|'''2008.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Željko Jerkov]] |align=center| |- |align=center|'''2008. – 2009.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Mate Peroš]] |align=center| |- |align=center|'''2009. – 2010.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Joško Svaguša]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''2010. – 2011.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Josip Grbić]] |align=center| |- |align=center|'''2011. – 2012.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Hrvoje Maleš]] |align=center| |- |align=center|'''2012. – 2016.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Marin Brbić]] |align=center|1 kup |- |align=center|'''2016.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Marijana Bošnjak]] (v.d.) |align=center| |- |align=center|'''2016. – 2018.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Ivan Kos (1982.)|Ivan Kos]] |align=center| |- |align=center|'''2018. – 2019.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Jasmin Huljaj]] |align=center| |- |align=center|'''2019. – 2020.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Marin Brbić]] |align=center| |- |align=center|'''2020. – 2024.''' |align=center|[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg|25px]] |[[Lukša Jakobušić]] |align=center|2 kupa |} == Klupski rekordi == * Najbolji početak prvenstva: [[1. HNL 2006./07.|2006/07.]] – 7 pobjeda zaredom; niz je prekinut porazom u gostima od [[NK Osijek|Osijeka]], koji nakon te utakmice više od 7 utakmica nije ostvario pobjedu * Najveća pobjeda: U Hrvatskoj 10:0 protiv [[NK Radnik Velika Gorica|NK Radnika]], a u Jugoslaviji 12:1 protiv [[FK Vardar Skopje|Vardara]] == Nagrade i priznanja == * Za postignute rezultate i zasluge u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] klub je proglašen „''Počasnom športskom momčadi slobodne Francuske''”, svibanj 1945. * [[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa srebrnim vijencem]], rujan 1945. * [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem]], rujan 1945. * Prije susreta [[Kup UEFA|Kupa UEFA-e]] s [[A.S. Roma|Romom]], 2003., cijelu momčad i upravu kluba primio je papa [[Papa Ivan Pavao II.|Ivan Pavao II.]] * Hajdukovi igrači osvojili su 11 olimpijskih medalja. * 1980. godine klub je dobio najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]], [[Trofej podmlatka]]. * 1986. godine Hajduk je primio [[Nagrada Franjo Bučar|Državnu nagradu za šport „Franjo Bučar”]]. * Na kraju svake sezone najborbenijem se igraču Hajduka dodjeljuje nagrada Torcide – prsten [[Hajdučko srce]]. == Knjige o Hajduku == * [[Šime Poduje]]; [[Veljko Poduje]], [[Leo Lemešić]]: ''Hajduk u Južnoj Americi'', Narodna tiskara Novo doba, Split, 1931. * [[Šime Poduje]] i ostali: ''Nogometni klub Hajduk 1911. – 1951.'', NK Hajduk, Split, 1951. * [[Šime Poduje]] i ostali: ''Pola stoljeća Hajduka'', NK Hajduk, Split, 1961. * [[Miljenko Smoje]]: ''Hajdučka legenda'', Nakladni zavod Marko Marulić, Split, 1971. * [[Srećko Eterović]]; [[Ivica Grubišić]]; [[Frane Jurić]]; [[Gojko Škrbić]]; [[Nikica Vukašin]]: ''Hajduk - Split, 1911. – 1977.'', NK Hajduk, 1977. * [[Srećko Eterović]]; [[Zdravko Reić]]; [[Nikica Vukašin]]: ''Hajduk - Split, 1911. – 1981.'', NK Hajduk, 1981. * [[Srećko Eterović]]: ''Ratnim stazama Hajduka'', NK Hajduk, 1989. * [[Jurica Gizdić]]: ''Iz bijelog u državni dres'', Libera editio, Zagreb/Split, 2004., {{ISBN|953-98471-7-6}} * [[Jurica Gizdić]]: ''Hajduk u službenim natjecanjima'', HNK Hajduk, Split, 2006., {{ISBN|953-95255-0-0}} * [[Toni Petrić|Antun-Toni Petrić]]: Ratni Hajduk, 2008.<ref name="Cukrov">Mladen Cukrov: [https://hrcak.srce.hr/clanak/98671 Šezdeset pet godina obnove Hajduka na otoku Visu], BAŠTINA 35 23-42, Split 2009.</ref> == Vidi još == * [[MNK Torcida Split]] * [[MNK Hajduk Split]] == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Dodatak:Popis pjesama posvećenih HNK Hajduku iz Splita]] * [[Dodatak:HNK Hajduk do 1991. (pregled po natjecanjima)]] * [[HNK Hajduk u Republici Hrvatskoj]] * [[Dodatak:HNK Hajduk Split u međunarodnim natjecanjima]] * [[Prva Hajdukova trening utakmica]] == Vanjske poveznice == {{commons|HNK Hajduk Split}} * [http://www.hajduk.hr/ Službena web-stranica] {{hr}} * [http://hajduk.hr/utakmice/arhiva/prvenstvo Službena stranica Hajduka: arhiva svih prvenstvenih utakmica] {{hr}} * [http://hajduk.hr/povijest/igraci Službena stranica Hajduka: Profili svih igrača u povijesti Hajduka] {{hr}} * [http://www.torcida.hr/ Stranica navijačke skupine Torcida] {{hr}} * [http://www.hnkhajduk.com/ HNK Hajduk Neslužbena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050517002353/http://www.hnkhajduk.com/ |date=17. svibnja 2005. }} {{hr}} * [https://semafor.hns.family/klubovi/515/hnk-hajduk/ Profil], HNS Semafor * [http://www.fanatical.hu/category/hajduk-split/ Videoblog - Navijaci Hajduka] {{eng oznaka}} * [http://www.karadza.org/galerija/displayimage.php?album=3&pos=5 Stara murva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071111171439/http://www.karadza.org/galerija/displayimage.php?album=3&pos=5 |date=11. studenoga 2007. }} (na slici skroz desno gore) * [https://web.archive.org/web/20110713170525/http://kramarsic.com/PDF/hajduk/hajduk02.pdf I campioni di Spalato un osso duro per tutti] {{sport start}} {{HNK Hajduk Split}} {{Sastav - Hajduk Split}} {{1. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Nogomet u Splitu]] [[Kategorija:HNK Hajduk Split| ]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Hajduk]] k2gloqz0j6mbacw8zahbkvqz6g45jnx 0 14068 7571073 7485069 2026-08-06T18:47:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571073 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv = Krbavska bitka |slika = [[Datoteka:Battle of Krbava plan.png|300px|]] |opis slike = <small>Skica bitke; ključnom za ishod bitke pokazala se zamka osmanlijskih snaga u koju je ušla vojska hrvatskog plemstva</small> |sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat |vrijeme = [[9. rujna]] [[1493.]] |mjesto = [[Krbavsko polje]], [[Hrvatska]] |ishod = Pobjeda Osmanlija |strana1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Osmansko Carstvo]] |strana2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko Kraljevstvo]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Hadum Jakub-paša]]<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Ismail-beg]]<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Karlije Mehmed-beg]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Emerik Derenčin]] (zarobljen)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Ivan Frankopan Cetinski]]†<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Bernardin Frankopan|Bernardin Frankopan Modruški]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Nikola Frankopan Tržački]] (zarobljen)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Petar II. Zrinski]]†<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Juraj Vlatković]]† <br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Karlo IV. Kurjaković|Karlo Gusić]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (Early 16th century–1526).svg|25px]] [[Ferdinad Berislavić]] |postrojbe1 = oko 8000 [[akindžija]] |postrojbe2 = 3000 konjanika<br />2000 pješaka<br />5000 do 8000 seljaka |gubitci1 = oko 1000<ref name="Krešimir Kužić">[[Krešimir Kužić]], ''Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', // ''[[Historijski zbornik]]'', sv. 67, br. 1. Prosinac 2014., str. 11–63. {{Hrčak|id=229955}}, str. 31.:{{citat2|Podaci o smrtno stradalim pašinim vojnicima nisu brojni, a uz to svi potječu iz zapadnih vrela. Prihvatit ćemo veličinu od (oko) 1000 poginulih koja se navodi kod Zedlitza i još nekih autora bez međusobnog utjecaja.}}</ref> |gubitci2 = od 10.000 do 13.000<ref name="Škrinjar">[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/6574-tu-smo-bit-emo-za-vijeke-vjekova-crkva-hrvatskih-muenika-na-udbini.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar, ''Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini''. Tvrđava Udbina. Fotografije: nema oznake autora. 8. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)</ref> }} '''Krbavska bitka''' ili '''bitka na Krbavskom polju''' (nazvana i '''Bitka Hrvata'''{{fusg|1}}) dogodila se [[9. rujna]] [[1493.]] na [[Krbavsko polje (Lika)|Krbavskom polju]] u [[Krbava|Krbavi]], u kojoj je bosanski sandžak-beg [[Hadum Jakub-paša]] porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom [[ban]]a [[Emerik Derenčin|Emerika Derenčina]]. Po mnogim autorima se ova bitka smatra početkom [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Stogodišnjeg rata]] Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.<ref>[https://web.archive.org/web/20110721102825/http://www.hrstud.unizg.hr/hrvatskistudiji/nastavniprogrami/POVIJEST.pdf Hrvatski studiji] Studij povijesti, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. srpnja 2011.)</ref><ref>[[Milan Kruhek]], ''Granice Hrvatskoga Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima'', ''Povijesni prilozi'', 10/1991., str. 37-79.</ref> Bitka se odvila na [[Krbavsko polje|Krbavskom polju]]. Počela je kod [[Podudbina|Podudbine]], a najvjerojatnije završila kod današnjeg mjesta [[Crkva sv. Marka Groba u Podudbini|crkve sv. Marka Groba]], kapelice sv. Marka i šumice kroz koju teče rječica [[Krbava (rijeka)|Krbava]] u kojoj je crkva sv. Marka Groba.<ref name="Škrinjar"/> == Širi kontekst bitke == [[Datoteka:Tvrđava_Udbina_s_Paganova_zemljovida.png|mini|400px|lijevo|Udbinska tvrđava oko 1530. godine, na zemljovidu Mattea Pagana.]] Još od pobjede nad srpsko-bosanskom vojskom na [[Bitka na Kosovu polju|Kosovom polju]] [[1389.]] godine Osmanlije su započeli pljačkaške pohode u bosanske i hrvatske zemlje. Najprije su na meti bili južni i središnji bosanski teritorij, a u vrijeme pada Bosne 1463. godine, turska je plaćenička vojska provaljivala i u primorske dijelove Hrvatske, Krbavu i Slavoniju, a kasnije i u slovensko područje sve do Koruške i Štajerske. Do vremena Krbavske bitke, u tih stotinjak godina svake je godine bilo od dva do deset pohoda u kojima bi Turci opustošili napadnute krajeve: spalili naselja, poubijali stare i nemoćne, porobili sve što je moglo hodati, te ponijeli sva dobra koja su se mogla ponijeti. Ovakva strategija imala je višestruku svrhu – izviđanje i prikupljanje informacija o novim krajevima, plaćanje pogranične vojske, te unošenje nemira i straha na susjedna područja. Tako bi se na efikasan način pripremao teren za nadolazeću invaziju redovite vojske. Vojnici koji su vršili pohode zvali su se [[Akindžija|akindžije]]. Plaća im je bila sve što bi opljačkali na pohodima, što ih je činilo izuzetno motiviranim borcima. Spadali su u rod lake [[Konjica|konjice]], bili su naoružani sabljama, a počesto i kopljima i lukovima i strijelama, a pratio ih je glas vrsnih boraca. U svaki pohod išlo bi od pet do deset tisuća konjanika. Njihova brzina i pokretljivost, u kombinaciji s brdovitim i šumovitim hrvatskim terenima, činili su ih praktično nevidljivima i neuhvatljivima po upadu. Tek bi napad na naselje u pravilu otkrio njihovu prisutnost, pa je efikasna obrana bila skoro nemoguća. Jedini način da ih se uhvati i eliminira bio bi na povratku kada su zbog tereta plijena i ljudstva bili znatno sporiji i uočljiviji. Na ruku akindžijama išla je i opća politička situacija u Hrvatskoj i Ugarskoj. Obje regije trpjele su neprestani sukob između kralja i feudalaca sklonih samovlasti. U Hrvatskoj se to najčešće svodilo na sukobe između bana (kraljevog namjesnika) i najmoćnije hrvatske obitelji Frankopan. Kraljeva borba za češku krunu i dominaciju u srednjoj Europi rezultirala je čak i njemačkim upadima u Hrvatsku sa sjevera. Središnja vlast nije tursku opasnost shvaćala ozbiljno, pa je obrana prepuštena banu i naporima pojedinih feudalaca (mahom onih čija su područja bila neposredno ugrožena). Ipak, i takva okrnjena obrana rezultirala bi čestim pobjedama nad akindžijama, kada bi presretanje uspjelo. Tako je u malo poznatoj [[Bitka u klancu Vrpile|bitki u klancu Vrpilama]] (nedaleko od Krbavskog polja) [[1491.]] godine združena bansko-feudalna vojska do nogu porazila 10.000 turskih konjanika i oslobodila sve roblje. Nakon te bitke Turci dvije godine nisu vršili upade. Upravitelj Bosanskog pašaluka Jakub-paša je čim je doznao za poraz u toj bitki počeo pripremati osvetnički napad na Hrvatsku te je cijelu iduću [[1492.]] godinu proveo u pripremama. Cijele 1492. godine dao je kovati u [[Vareš]]u nova oružja, noževe, helebarde, mačeve i sablje, a u srpnju 1493. godine su krenuli u novi pljačkaški pohod na Hrvatsku.<ref>Milan Kruhek, [https://www.hkv.hr/hkvpedija/jucer-danas-sutra/6317-bitka-na-krbavskom-polju-9-rujna-1493-.html ''Bitka na Krbavskom polju''], hkv.hr, 5. lipnja 2010., pristupljeno 8. kolovoza 2017.</ref> == Razvitak događaja pred bitku == [[Datoteka:Krbavsko polje.JPG|mini|280px|desno|Pogled na Krbavsko polje iz Udbine]] [[Datoteka:Tvrđava_Udbina.2.jpg|mini|280px|desno|Pogled na Krbavsko polje s [[Tvrđava Udbina|udbinske tvrđave]]]] Krajem ljeta 1493. godine Jakub-paša je provalio sa svojim akindžijama, oko 8 tisuća, preko rijeka [[Una|Une]] i [[Kupa|Kupe]] u [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Štajerska (Slovenija)|Štajersku]]. Robio je, palio i pustošio do [[Celje|Celja]], [[Ptuj]]a i [[Maribor]]a.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9059 Jakub-paša], Pejo Ćošković (2005.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 11. kolovoza 2018.</ref> Tu ga je štajerski kapetan Jakov Székely prisilio na uzmak.<ref name="hbl"/> Prigodom povratka iz Slovenije, Turci su opustošili i Hrvatsko [[zagorje]], spalili i opljačkali bogati gradić kneza Frankopana [[Modruš]],<ref>Josip Buljan, [https://hrvatski-vojnik.hr/bitka-na-krbavskom-polju/ ''Bitka na Krbavskom polju''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. Broj 576, 18. travnja 2019., pristupljeno 4. listopada 2019.</ref> u kojem je bila smještena biskupija, s ciljem povratka u Bosnu. === Borbe za grad Senj === U ljeto 1493, Frankopani su opsjedali grad [[Senj]] koji im je u ranijim godinama oduzeo kralj [[Matija Korvin]] zbog uspostave [[Senjska kapetanija|Senjske kapetanije]] kako bi uspostavio učinkovitiju obranu od Osmanlija. Zbog odvraćanja Frankopanskih napada na Senj, u okolici Krbave boravio je hrvatski ban Emerik Derenčin s vojskom od nekih 4000 konjanika i 2000 pješaka.<ref>Riječ je o procjeni povjesničara Ferde Šišića.</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Kekez |first=Hrvoje |title=Bernandin Frankapan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja? |url=https://bib.irb.hr/datoteka/438224.Hrvoje_Kekez-Bernardin_Frankapan_i_Krbavska_bitka.pdf |year=2009 |journal=Modruški zbornik |pages=str. 72 |accessdate=2019-12-29 |archive-date=10. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200710074327/https://bib.irb.hr/datoteka/438224.Hrvoje_Kekez-Bernardin_Frankapan_i_Krbavska_bitka.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je saznao da se u njegovom smjeru kreće osmanlijska vojska koja se vraćala s pohoda na zapadu, Derenčin donosi odluku da im se suprotstavi s vlastitom vojskom. Kako bi si poboljšao šanse u bitci inicirao je pomirbu s Frankopanima, što je prihvatila većina plemića<ref>Kekez, 2009., str. 73-75.</ref>: [[Ivan IX. Frankapan Cetinski]], [[Bernardin Frankopan|Bernardin Frankopan Modruški]], [[Nikola Frankopan|Nikola Frankopan Tržački]], [[Karlo IV. Kurjaković]], [[Petar II. Zrinski]] (djed [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], sigetskog junaka), njegov sin [[Pavao III. Zrinski]], jajački ban [[Juraj Vlatković]], sin [[herceg]]a [[Vlatko Kosača|Vlatka Kosače]] i dr. === Nesuglasice oko taktike === Iako se je većina Frankopana zalagala za postavljanje zasjede Osmanlijama u jednome od planinskih klanaca kroz koje bi morali proći pri povratku u Bosnu, što je bilo neuobičajena taktika vojski feudalnog razdoblja i mogući pravi izbor, ban Derenčin inzistirao je da se Turcima suprotstavi na otvorenom polju.<ref>Kekez, 2009., str. 75-80.</ref> U konačnice je hrvatska vojska postavljena u tri konjičke skupine, od čega su prvu sačinjavale slavonske [[banderija|banderije]] pod zapovjedništvom [[Ferdinand Berislavić|Ferdinanda Berislavića]], drugu – hrvatske snage pod Ivanom Frankopanom Cetinskim i jajačkim banom Jurjem Vlatkovićem, Mihajlom Petkayom i treću – ostatak pod Nikolom Frankopanom Tržačkim i Bernardinom Frankopanom Modruškim. Između ovih konjičkih skupina su bili raspoređeni seljaci i pješaštvo. Jakub-paša, stigavši na Krbavsko polje, najvjerojatnije preko [[Plaški|Plaškog]], uvjerio se da je sukob bio neizbježan i odmah je dao ubiti sve robove sposobne za borbu. Kako je želio izbjeći izravni sukob s hrvatskom vojskom, Jakub-paša je namjeravao izvući hrvatsku vojsku na ravnicu i iz zasjede djelovanjem sa svih strana brzom konjicom je napasti. Zbog toga je podijelio snage također u tri skupine ali po teritorijalnoj pripadnosti. Naime, turske snage su sačinjavale i snage iz Srbije pod kruševačkim sandžak-begom Ismailom i snage pod skopskim namjesnikom Karlerijem Mehmed-begom. == Krbavska bitka == [[Datoteka:Battle_of_Krbava_Field.jpg|mini|280px|desno|Krbavska bitka na drvorezu Leonharda Becka ''Der Crabaten slacht'' (Bitka Hrvata), nastalom oko 1515. godine.<ref>Krešimir Kužić, ''Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', // ''Historijski zbornik'', sv. 67, br. 1. Prosinac 2014., str. 11–63. {{Hrčak|id=229955}}, str. 51., 62.</ref>{{fusg|2}}]] Bitka je počela u 9 sati ujutro, [[9. rujna]] [[1493.]] godine. Ban Derenčin je prethodno sa svojom vojskom napustio povoljan položaj ispod utvrde Udbina na vrhu brda i spustio se u podnožje. Tamo je rasporedio svoje snage u klasičan bojni poredak s [[pješaštvo]]m u sredini i konjicom na krilima. Zapovjedništvo na krilima prepustio je Frankopanima i jajačkom banu, a sam je zadržao zapovjedništvo nad sredinom. Jakub paša je Ismail-begu povjerio manju postrojbu za prvi (fingirani) napad, Mehmed-begove ljude poslao u obližnju [[Šuma|šumu]] u [[Zasjeda|zasjedu]], a za sebe je zadržao najveću postrojbu za glavni napad. Ismail-beg je oko tisuću najiskusnijih konjanika formirao u klin i poveo u juriš na slabo opremljene prve redove hrvatskog pješaštva. Pod udarcima kopita podigao se strahovit oblak prašine, pa branitelji nisu mogli procijeniti koliko Turaka u napadu ima. Kad se postrojba približila, pokazalo se, na sveopće zaprepaštenje, da su Turci teško oklopljeni [[kaciga]]ma i [[kirasa]]ma, te naoružani [[helebarda]]ma. Udar je bio žestok, ali nakon početnog šoka hrvatske snage su se konsolidirale i počele odbijati turski napad. Međutim Ismail-beg je po planu naredio fingirano povlačenje svojih ljudi. Mamac je uspio iznad svih očekivanja. Ponesene iluzijom da dobivaju bitku, hrvatske pješačke postrojbe su se dale u potjeru za Turcima. Kako zapovjednici nisu uspjeli održati preglednost i disciplinu, jedan po jedan naredili su potjeru, kako bi se održala kakva-takva kompaktnost vojske. Uskoro je cijela vojska bila za petama Ismail-begovim mamcem. Kad su i posljednji branitelji protrčali pokraj šume u kojoj je bila zasjeda iz nje su izjahali Mehmed-begovi konjanici i udarili na začelje. U istom trenutku, prva turska postrojba manevrirala je udesno i tako oslobodila put za glavninu s Jakub-pašom na čelu, koja je već jurišala prema naprijed. Udar glavnine bio je iznenadan i silovit. U hrvatskim redovima nastali su sveopća pomutnja i šok, koji su se pojačali kad je Ismail-beg napravio još jedan manevar i udario hrvatsku vojsku s lijeva. Kako je s desne strane bile rijeka [[Krbava (rijeka)|Krbava]], Hrvati su se našli u potpunom okruženju. Mnoge postrojbe pružile su ljuti otpor, ali on nije dugo trajao. Slabo opremljeno pješaštvo teško je dolazilo do izražaja, gaženo kopitima turskih i hrvatskih konja, a feudalna konjica, znatno teža od turske, bila je prespora za efikasni protunapad. Neki su knezovi pali već na samom početku bitke, a kada je poginuo Ivan Frankopan nastala je panika. Ubrzo je, pavši s konjem, zarobljen ban Derenčin. Osim njega zarobljeni su i knezovi Nikola Frankopan Tržački i [[Karlo Gusić]], a Bernardin Frankopan spasio se bijegom. Bez zapovjedništva ostatak vojske dao se u bijeg u kojem je dio posječen ili zarobljen, a dio se utopio u rijeci. Navodno je od više od deset tisuća vojnika preživjelo svega dvije stotine. Turski gubitci su oko 1000 vojnika.<ref name="Krešimir Kužić"/> Zarobljeni ban Derenčin kasnije je odveden u [[Carigrad]], te potom u tamnicu u Kara Hisar-i Sahib u vilajetu Brusa (Bursa) u Maloj Aziji gdje je u zatočeništvu nakon nekoliko mjeseci umro.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4581 Derenčin, Emerik], hbl.lzmk.hr, pristupljeno 4. listopada 2019.</ref> == Povijesni zapisi == [[Slika:Zapis popa Martinca.jpg|mini|250px|Stranica ''Drugoga novljanskoga brevijara'', Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine]] O zvjerstvima, tijeku i sudionicima Krbavske bitke postoje neki povijesni zapisi s obje strane, pri čemu se najčešće spominju zapis grobničkog popa [[Glagoljica|glagoljaša]] [[Pop Martinac|Martinca]], pisma mletačkog poslanika Antonia Fabreguesa (napisano [[13. rujna]] [[1493.]] godine u [[Senj]]u)<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/krbavska-bitka Krbavska bitka], enciklopedija.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.</ref>{{fusg|3}} i [[nin]]skog biskupa [[Juraj Divnić|Jurja Divnića]] (napisano [[27. rujna]] 1493. godine u [[Lika|Lici]])<ref>Zvjezdan Strika, ''“Catalogus episcoporum ecclesiae Nonensis” of the Zadar Canon Ivan A. Gurato'', // ''Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru'', br. 49., (2007.), str. 59–150. {{Hrčak|id=42240}}, podrubnica 408 na str. 134.</ref> [[Papa|papi]] [[Aleksandar VI.|Aleksandru VI.]], te zapisi nekih bezimenih turskih ljetopisaca. {{citat|Presveti Oče u Kristu i Gospodine, preblagi gospodine, prvo ti ljubim svete noge. Mislim da je tvoja Svetost usmeno i pismeno obaviještena o porazu kršćanskom i o propasti zemalja Hrvatske, Slavonije i Panonije, koju je upravo nedavno prouzrokovao mrski neprijatelj naše vjere. Ipak sam smatrao vjernim truda da ti i ja svojim pismom izložim ili radije oplačem ono što nam se dogodilo i koliko su uništenje pretrpjeli mnogi od naših; i to što potanje jer se i u mojoj čašici miješa kocka, naime unutar granica moje biskupije vodio se rat, a veći dio ubijenih bio je iz moje biskupije, a i ja sam sve te vrlo tužne događaje vidio i velikim dijelom u njima sudjelovao….|početak pisma biskupa [[Juraj Divnić|Jurja Divnića]] [[Papa|papi]] [[Aleksandar VI.|Aleksandru VI.]] o Krbavskoj bitki}} Zapisi biskupa ninskog, Jurja Divnića, pisano očito pod neposrednim osobnim dojmovima s krvavog krbavskog razbojišta, na temelju pripovijedanja preživjelih očevidaca, straha i strepnje za budućnost Hrvatske: {{citat|Devetoga rujna u šest sati ujutro na Krbavskom polju pod gradom Udbinom, odakle se može doći u Dalmaciju za treći dio dana, ban veselo reče: 'Neka Bog bude sklon našem pothvatu!' pa turske pješake koji su bili potisnuti u sredinu zaokruži četom konjanika. Turčin pak, čije se srce nadima od divljega bijesa, bojeći se više svojega cara nego neprijatelja, podijeli se s druge strane u tri klinasta bojna reda pa prvi red svojih četa okrene na prednji dio naše vojske. A kad zvučna truba dade znak, svi u isto vrijeme iskoče iz svojih mjesta pa on odmah prodre kroz pješake i između njih zametnu najnesretniji boj. Tada se našima zbog iznenadna straha smrznu krv jer je dao da većinu naših pregaze konji i jedne i druge vojske te ih je u borbi uništio. Nije se vodila borba oružjem što se baca izdaleka, nego su se borili mačem izbliza. Naši vojnici kao da su sigurni u pobjedu, kako rekoh, baciše se u borbu i lako bi, kako mnogi misle, bili razbili neprijatelja većom silom, da sudbina nije drukčije odredila......}} {{citat|U onaj jedan dan na tijesnom prostoru trinaest tisuća ljudi bilo je što zarobljeno, što ubijeno. Po putovima, na sve strane, leži vrlo mnogo ukočenih tjelesa što ih razdiru vuci...i ostale zvijeri, a nema nikoga da ih pokopa. Tko da ispripovjedi poraz onoga dana, tko da ispriča onu propast!? Osim toga ni to se Turcima nije činilo dovoljnim za trijumf pa su sjekli nosove ubijenima i spljoštili ih da ih mogu lakše donijeti svome caru kao znak pobjede i da se mogu hvaliti pričajući o tako žalosnom trijumfu. Neke sapeše u negve teškog sužanjstva i odvedoše. I samog bana baciše u okove, a njegovu sinu, također vrlo hrabrom vojniku, pred očima oca odrubiše glavu i toplom krvlju jedinca sina poprskaše očevo lice. I koliko god je jadnik prisiljen bio uzeti hranu, toliko mu put na stol mjesto zdjele stavljahu na tanjur glavu ljubljena sina....}} [[Datoteka:Innsbruck 1 339.jpg|mini|250px|desno|Kenotaf [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] koji prikazuje Krbavsku bitku]] Zapis popa Martinca: {{citat|Ja veoma grješni pop Martinac, plemenom Lapčanin, pisao sam ovaj brevijar za crkvu Blažene Djevice Marije i za njezin samostan pod Novim Vinodolskim, gdje stanuju fratri reda sv. Pavla, prvog pustinjaka. Molim, kao braću, sve svećenike, redovnike i đakone (žakne), a također i druge čitatelje, da mi oproste mnoge pogrješke koje su mi se ovdje prikrale, jer ovo nije pisao Duh Sveti nego grješnička ruka. K tomu mi je misao bila stalno opterećena velikim ratovima i nemirima koja u naše vrijeme pokrenuše Turci protiv cijeloga svijeta. Zauzevši cijelu Grčku i Bugarsku, Bosnu i Albaniju, navališe na hrvatski narod (izvorno: nalegoše na jazik hrvatski), prisilivši ga da se svim silama brani. Vojskovođe su s kršćanskim pukom organizirale obranu u ravnicama te na planinskim i riječnim prijelazima. Tada su Turci pljačkali sve zemlje hrvatske i slavonske do Save i Drave i do Moslavačke gore, do kranjskih pokrajina i do mora, robeći i harajući i paleći crkve Božje i rušeći oltare Gospodnje. Stare su ubijali oružjem, a mladiće, djevojke i udovice, pače i plačuću nejačad, puk Božji, u tuzi, nasilno su odvodili, i vezane lancima prodavali ih na svojim tržištima kao što se stoka prodaje. Tako je krenuo rumelijski i bosanski paša i, porobivši svu Posavinu, pade pod Modruš. I počne jurišati na Modruš. Zapalio je okolne utvrde, samostane i crkve Gospodnje. Tada hrvatska gospoda i banovi dignuše vojsku protiv njega. Bitka se zametnu na velikom Krbavskom polju. Nastade veliki boj. Tada je bila pobijeđena kršćanska strana; tada uhvatiše hrvatskoga bana još živoga; tada ubiše kneza Ivana Frankopana; tada odvedoše kneza Nikolu Frankopana; tada ubiše bana jajačkoga; tada biše nadvladani te izginuše hrabri vitezovi za vjeru Kristovu; tu pomriješe i izabrani branitelji obični pješaci; tu na prostranom polju, za vjeru, podniješe oni smrt poput čete svetog Mauricija. Samo je knezu Bernardinu Frankopanu uspjelo s malim brojem vojnika umaknuti iz središta bitke. Tada počeše cviliti rodilje, udovice i mnogi drugi i bi velika nevolja u ovim stranama među svim živima, kakva nije bila od vremena nečastivih Tatara i Gota i Atile. Godine Gospodnje 1493.|Zapis Popa Martinca o Krbavskoj bitki<ref>[[Mile Bogović]], [[Ante Bežen]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/3122/60378/www.licke-novine.hr/e_knjiga/Mile_Bogovic_Ante_Bezen_Crkva_hrvatskih_mucenika_na_Udbini%20.pdf ''Crkva hrvatskih mučenika na Udbini: od ideje do ostvarenja: (nositelji, događaji, suradnici, darovatelji, kronika – slijedom dokumenata i objavljenih tekstova)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230129011457/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/3122/60378/www.licke-novine.hr/e_knjiga/Mile_Bogovic_Ante_Bezen_Crkva_hrvatskih_mucenika_na_Udbini%20.pdf |date=29. siječnja 2023. }}, Gospićko-senjska biskupija – Nacionalno svetište hrvatskih mučenika na Udbini, Gospić – Udbina, 2016., {{ISBN|978-953-59172-0-5}}, {{ISBN|978-953-7394-26-4}}, str. 106.</ref>}} == Značaj Krbavske bitke == O značaju Krbavske bitke u hrvatskoj novijoj povijesti postoje mnoga različita gledišta. Mnogi povjesničari smatraju da se radilo o vojno nezanimljivoj bitki (iako je, po nekima, označila poraz i pad taktike vođenja rata feudalnih vojski) jer nije donijela nikakvu geostratešku pobjedu, ali je njezin povijesni značaj u mnogim drugim pogledima za Hrvatsku nedvojben, jer je ona prijelomna povijesna točka u hrvatskoj povijesti. Krbavska bitka na mnoge načine predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i početak novog doba. Ona je bila posljednji pokušaj bosanskog ili hrvatskog plemstva samostalno se, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara, oduprijeti Turcima. Nedvojbeno jest da hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo sposobno pružiti jači otpor, a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like k Europi. Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio ljudstva što je bio tek početak demografskog osiromašenja ovog dijela Hrvatske. Porazom u Krbavskoj bitki je započeto raseljavanje i naseljavanje stanovništva s ovog prostora ili na ovaj prostor. Bježeći pred Turcima, dolazi do napučivanja kako obalnih gradova tako i zapadnih hrvatskih područja, ali i promjene strukture stanovništva na prostorima Like koju naseljavaju stanovnici iz unutrašnjosti Turskog Carstva. Krbavska bitka bila je na neki način uvod u [[Mohačka bitka|Mohačku bitku]], u kojoj je poginuo kralj [[Ludovik II. Jagelović]], te ulazak Hrvatske u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške]] Monarhije, čime je neposredno određena i budućnost hrvatskog naroda dugi niz stoljeća. == Bilješke == #{{fusd|1}}''"Naziv za Krbavsku bitku u djelu „Der Weisskunig“ nastalom po diktatu njemačkog cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] Vidi: Marx Treitzsauerwein von Ehrentreitz, »Der Weisskunig. Nach den Dictaten und eigenhändigen Aufzeichnungen Kaiser Maximilians I.«, herausg. Alwin Schultz, Jahrbuch der kunsthistorischen Sammlungen des allerhöchsten Kaiserhauses VI, Wien 1888, 285, 511."''<ref>Krešimir Kužić, ''Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', // ''Historijski zbornik'', sv. 67, br. 1. Prosinac 2014., str. 11–63. {{Hrčak|id=229955}}, podrubnica 1 na str. 11.</ref> #{{fusd|2}}''"Beckovo djelo nastalo je oko 1515. i nosi naslov ''Der Crabaten slacht'' / Bitka Hrvata, s tumačenjem: ''Das schlahen der Krabathen, das man ine die nasen abschnid, und das sie die schlacht verliern, die Kopf an den spiessen umbfurt'' / Ubijanje Hrvata koji su izgubili bitku, i kojima su odrezali noseve i nosili uokolo glave na kopljima /"''<ref>Krešimir Kužić, ''Bitka Hrvata – bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', // ''Historijski zbornik'', sv. 67, br. 1. Prosinac 2014., str. 11–63. {{Hrčak|id=229955}}, str. 51.</ref> #{{fusd|3}}''"Pismo od 13. rujna prepisao je u svoju rukopisnu zbirku ''Opus de antiquitatibus cum epitaphiis'' (München, Bayerische Staatsbibliothek, Clm 716) Hartmann Schedel (...) Zbirku je Schedel sastavljao od 1502. do 1506. godine, a Fabreguesovo pismo prepisano je na folijima 129r-130r pod naslovom ''Eruptio Turcorum cum deuastacione in Croatinos et Segniam''."''<ref>Neven Jovanović, ''Antonio Fabregues o Krbavskoj bici'', // ''Povijesni prilozi'', sv. 41, br. 41., (2011.), str. 173–187. {{Hrčak|id=113091}}, str. 173., 176.</ref> == Literatura == * [[Anđelko Mijatović]], ''Bitka na Krbavskom polju 1493. godine'', Školska knjiga, Zagreb, 2005. * [[Vjekoslav Klaić]], ''Povijest Hrvata'', Zagreb, 1982. * {{cite journal |last=Kruhek |first=Milan |date=1993 |title=Sraz kršćanstva i islama na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine |url=https://hrcak.srce.hr/222796 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=1 |number=2 | pages=241–268}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [[Suzana Miljan]], [[Hrvoje Kekez]], [http://epa.oszk.hu/02400/02460/00012/pdf/EPA02460_hungarian_historical_review_2015_2_283-313.pdf ''The Memory of the Battle of Krbava (1493) and the Collective Identity of the Croats''] // ''Hungarian Historical Review 4'', br. 2 (2015.), str. 283. – 313. {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20041101173854/http://free-ka.htnet.hr/Plaski/images/IMAGE001.JPG Župe Krbavske i Senjske biskupije 12.-16. st.], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 1. studenoga 2004.) * [https://web.archive.org/web/20080509083705/http://www.crohis.com/izvori/krbavamohac.pdf Izvori za bitke na Krbavskom i Mohačkom polju], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. svibnja 2008.) * [http://www.hkv.hr/hkvpedija/jucer-danas-sutra/6317-bitka-na-krbavskom-polju-9-rujna-1493-.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Hrvatski leksikon: jučer, danas, sutra. Milan Kruhek, ''Bitka na Krbavskom polju 9. rujna 1493.'' * Hrvoje Kekez, ''Krbavska bitka - velika katastrofa'' [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/krbavska-bitka-velika-katastrofa-prvi-dio-1264634 prvi dio], 21. kolovoza 2018., [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/krbavska-bitka-velika-katastrofa-drugi-dio-1264636 drugi dio], 22. kolovoza 2018., vojnapovijest.vecernji.hr {{Bitke Hrvata i Osmanlija}} [[Kategorija:Hrvatske srednjovjekovne bitke]] [[Kategorija:Osmanske bitke]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] [[Kategorija:Vojna povijest 15. stoljeća|Krbavska bitka]] [[Kategorija:Bitke Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]] 0no216f67g07yxu8gkzie3aee1c2g72 0 14422 7571409 7459951 2026-08-07T07:59:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571409 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Lipik |vrsta = naselje i grad |grb = Lipik (grb).gif |zastava = |slika = LipikCro2.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|PSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Vinko Kasana ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|26 gradskih naselja]] |površina = 208,7 |površina uža = 7,9 |visina = |z. širina = 45.41 |z. dužina = 17.15 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5127 |stanovništvo uže = 1967 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 34551 Lipik |pozivni broj = 34 |autooznaka = DA |web = {{URL|https://lipik.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:LipikKur3.jpg|mini|300px|Park u Lipiku]] [[Datoteka:LipikPark1.jpg|mini|300px|Park u Lipiku]] [[Datoteka:LipikVoda.jpg|mini|300px|Ljekovita voda u Lipiku]] [[Datoteka:Bolnica Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|mini|300px|Bolnica u Lipiku]] '''Lipik''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smješten u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]]. Poznat je po Lipičkim toplicama, mineralnoj vodi i ergeli konja [[lipicanci]]ma. == Gradska naselja == Grad Lipik sastoji se od 26 naselja (stanje 2006.), to su: [[Antunovac (Lipik)|Antunovac]], [[Bjelanovac]], [[Brekinska]], [[Brezine (Lipik)|Brezine]], [[Bujavica]], [[Bukovčani]], [[Dobrovac]], [[Donji Čaglić]], [[Filipovac]], [[Gaj (Lipik)|Gaj]], [[Gornji Čaglić]], [[Jagma]], [[Japaga]], [[Klisa (Lipik)|Klisa]], [[Korita (Lipik)|Korita]], [[Kovačevac (Lipik)|Kovačevac]], [[Kukunjevac]], '''Lipik''', [[Livađani]], [[Marino Selo]], [[Poljana (Lipik)|Poljana]], [[Ribnjaci]], [[Skenderovci (Lipik)|Skenderovci]], [[Strižičevac]], [[Subocka]] i [[Šeovica]]. ==Zemljopis== Samo naselje Lipik smješteno je u dolini rijeke [[Pakra|Pakre]] te je okruženo sa sjevera obroncima [[Papuk]]a, a s juga i istoka obroncima [[Psunj]]a. *Nadmorska visina: 153 metra (154 m) *Zemljopisna širina: 45,25° sjeverno *Zemljopisna dužina: 17,10° istočno *Površina područja Grada: 212 km² *Krajolik; ravnica 40%, brežuljci 55%, planine 5% ==Stanovništvo== Broj stanovnika po popisu 2001. godine: * Naselje Lipik; 2.300 stanovnika * Administrativno područje Grada Lipika; 6.674 stanovnika Broj stanovnika po popisu 2011. godine: * Naselje Lipik; 2.258 stanovnika<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup11_2313.html DZS. Popis stanovništva 2011. godine]. Pristupljeno 10. studenog 2018. godine</ref> * Administrativno područje Grada Lipika; 6.170 stanovnika<ref name="DZS"/> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Lipik |p1857=5421 |p1869=7068 |p1880=8275 |p1890=11553 |p1900=12616 |p1910=13909 |p1921=13503 |p1931=13786 |p1948=11867 |p1953=12290 |p1961=12190 |p1971=11651 |p1981=11335 |p1991=11222 |p2001=6674 |p2011=6170 |p2021=5127 |napomena=Nastao iz stare općine Pakrac. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka grada Garešnice (Bjelovarsko-bilogorska županija). |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lipik |p1857=228 |p1869=421 |p1880=567 |p1890=814 |p1900=971 |p1910=1188 |p1921=1180 |p1931=1198 |p1948=1407 |p1953=1562 |p1961=1694 |p1971=2554 |p1981=3243 |p1991=3725 |p2001=2300 |p2011=2258 |p2021=1967 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== * Gradonačelnik: Vinko Kasana ==Povijest== Lipik kao naselje i lječilište postoji nekih dvjestotinjak godina, no korijeni mu sežu puno dalje u povijest, točnije u vrijeme [[Rimski imperij|Rimskog Carstva]]. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] Lipik je katastrofalno razrušen. Uništena je gospodarska infrastruktura, ali i veliki dio dobara iz kulturne baštine: razaranja na području Lipika ravna su onima u [[Vukovarska bitka|Vukovaru]]. === Od začetka do II. svjetskog rata === Samo naselje i lječilište stari su dvjestotinjak godina, no korijeni mu potječu još iz rimskog doba, te postoje brojni [[arheologija|arheološki]] dokazi da je kraj već u to vrijeme bio naseljen, a o Lipiku kao rimskom kupalištu govore i neki napisi više autora (dr. Hinko Kern, Luka Ilić Orlovčanin, Rudolf Horvat, Ernest Kramberger, Julije Kempf, prof. Dubravka Sokač Štimac...) Međutim, tek u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Lipik je detaljnije opisan, pa tako saznajemo da je u to doba grad pripadao vlastelinstvu "Bijela stijena". Iz [[1517.]] godine poznat je zapis [[sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] u kojem spominje ljekovitost "Lipičkih toplica", a kasniji putopisci pišu o ljekovitom vrelu gdje se okolno stanovništvo liječi. Često je mijenjao vlasnike, te su u njemu uživali mnogi vladari uključujući [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolu Šubića Zrinskog]]. Od godine [[1671.]] Lipikom je upravljala [[Carska komora]]. Nakon oslobođenja ovog prostora od [[Osmansko Carstvo|Turaka]] [[1691.]] godine, Lipik se spominje kao naselje u kojem je ostalo nekoliko hrvatskih seoskih obitelji - starosjedilaca. Godine [[1728.]] car [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva]] darovao je selo Lipik, zajedno s naseljima pakračkog vlastelinstva, barunu von Imbsenu. Prema popisu stanovništva iz [[1736.]] godine, Lipik je tada imao 44 domaćinstva. Godine [[1743.]] Lipik kupuje barun Ims, kasnije od njega barun [[Franjo Trenk]], zatim Šandor de Slavnica, a godine [[1760.]] Lipik postaje vlasništvo obitelji daruvarskih grofova Janković. Negdje iz tog vremena potječu prvi zapisi o ljekovitoj vodi po kojoj je Lipik postao poznat. Zapis iz [[1777.]] spominje „jednu drvenu zgradu s tri kupaonice", a već [[1782.]] toplice imaju četiri kupelji: „opću", „grofovu", „gospojinu" i „episkopovu". Tada se po prvi put počinje i mjeriti temperatura vode. Pravi „procvat" lječilišta počinje u prvoj polovici 19. stoljeća. Grof Izidor Janković gradi tada novu kupališnu zgradu u kojoj se nalaze tri kupelji. U isto vrijeme sagrađena je i „Gostiona kod izvora", koja postaje jezgrom oko koje se nastavilo razvijati naselje. Istovremeno, ograđeno je 25 hektara zemljišta za perivoj, gradi se prvi drvored, te poznata Ergela [[lipicanac]]a. Godine [[1861.]] grof Julije Janković prodaje cjelokupno vlastelinstvo francuskoj kompaniji „Henry D'Heureux - Gibal" koja je za svoje potrebe izgradila željezničku prugu od Lipika prema [[Beč]]u, što je osobito pogodovalo kasnijem razvoju Lipika. [[Datoteka:Posta Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|mini|300px|Zgrada pošte]] Lipik počinje poprimati urbani izgled od godine [[1867.]] Tada, naime, od Francuza kupuje kupalište gospodin Antun Knoll, rodom iz [[Vukovar]]a, i preuređuje ga. Izgrađen je i novi zdenac, dubok 123 metra, te je [[23. veljače]] [[1870.]] godine nad površinom izbio novi izvor, neobično jak i veoma vruć, [[jod]]om bogate vode. U Knollovo doba prošireno je kupalište, uređen novi veliki perivoj, sagrađen veliki broj ljetnikovaca, a kupalište je dobilo mogućnosti i ljetnog i zimskog kupanja. U te 23 godine, koliko je Knoll bio vlasnik kupališta, isušena je [[močvara]], iskopani su [[arteški bunar]]i, sagrađene su dvoje nove kupke. Istodobno, naselje je prošireno, a nasuprot kupalištu grade se vile, škola i pošta. [[1872.]] godine sagrađen je i hotel „Garni". Od [[1890.]] godine novi vlasnici postaju Josip Deutsch i Ernst Schwimmer. Oni nastavljaju izgradnju i proširenje lječilišta i adaptiraju stare objekte. Po projektu [[budimpešta]]nskog arhitekta Gustava Ratha [[1893.]] godine se gradi „[[Lipički Kursalon|Kursalon]]", najveći i najreprezentativniji objekt u Lipiku. Godinu dana kasnije Lipik dobiva [[električna energija|električnu energiju]], a tri godine potom dovršena je i željeznička pruga [[Bartz]] - [[Banova Jaruga]] - Lipik - [[Pakrac]], pa se od tada flaširana [[mineralna voda]] izvozi na šire tržište, a brojni svjetski stručnjaci dolaze u Lipik i proučavaju svojstva ljekovite vode. Godišnje je u to doba Lipikom prolazilo i po tri tisuće gostiju. Na prijelazu stoljeća, Lipik je stao u red najpoznatijih europskih lječilišta, uz bok [[Baden-Baden]]u i [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]]. [[Datoteka:Bolnica Lipik 31032012 04 roberta f.jpg|mini|300px|Lječilište]] Razvoj grada prekinuo je privremeno [[Prvi svjetski rat]]. Ponovni uspon bilježi se od [[1920.]] godine. Vlasnikom lječilišta tada postaje zagrebačka „Zemaljska zaklada za suzbijanje tuberkuloze". Lječilište je obnovljeno i zablistalo starim sjajem. Istodobno su građeni hoteli, pansioni i vile. U toj fazi [[turizam]] je, uglavnom, bio lječilišni, a tek djelomično rekreativni. Tako je, malo po malo, počeo obuhvaćati i druge lokalitete u blizini Lipika. Ipak, Lipik je bio najjače turističko središte, pa je godine [[1938.]] ubilježen kao drugi grad po broju noćenja u tadašnjoj [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevini Jugoslaviji]]. Po drugi put razvoj lječilišta prekida [[Drugi svjetski rat|rat]]. Kroničari pišu kako su se teška ratna stradanja od [[1941.]] do [[1945.]] odrazila znatno i na lipičkom turizmu. Unatoč tome, prve bolesnike lječilište prima već [[1946.]] godine, gotovo odmah po završetku rata. U to se vrijeme radilo sezonski, samo nekoliko ljetnih mjeseci, a za vrijeme „mrtve sezone" lječilište se moderniziralo. Tijekom sljedećih deset godina lječilište se povećava adaptacijama i dogradnjama, a sagrađen je i olimpijski plivački bazen. Šezdesetih godina preuređuje se tadašnji „Hotel Lipik", te dobiva i novo ime „Hotel Begovača". === Druga polovica XX. stoljeća === Lječilište Lipik postaje [[1971.]] godine Bolnica za neurološke bolesti i rehabilitaciju „Božidar Maslarić". Sljedećih dvadesetak godina Bolnica sve više prerasta u suvremenu medicinsku ustanovu. Od nekadašnjeg lječilišta s tri kupke prerasla je u moderno opremljenu bolnicu s više od 400 kreveta, u kojoj se liječe i rehabilitiraju bolesnici s [[neurologija|neurološkim]], [[reumatizam|reumatskim]], [[ortopedija|ortopedskim]] i vaskularnim bolestima, kao i bolesnici s post-traumatskim smetnjama. Istodobno s lječilišnim kompleksom razvijao se i rastao i sam gradić. Iako je lječilište dominiralo gradom, tvornica ravnog stakla i proizvodnja mineralne vode dodali su Lipiku i industrijska obilježja. No, ipak, industrija nije potisnula turizam; sadržaji novosagrađenog hotela „Lipik", dobro upotpunjeni zabavno-trgovačkim centrom, kuglanom, školom jahanja, novim kompleksom bazena, teniskim igralištima te mogućnostima lova i ribolova predstavljali su i dalje neodoljiv mamac za tisuće turista. Lipik je, u to doba, sasvim opravdano nosio epitet turističkog grada. Temperatura vode pri izvoru je 60°C, bogata je [[minerali]]ma [[fluor]]a, [[natrij]]a, [[kalcij]]a te je pogodna za lječenje bolesti [[lokomotorni sustav|lokomotornog sustava]], [[išijas]]a, lumbarga, multiple skleroze i dr. U liječenju se koristi i ljekovitim muljem. Mineralna voda upotrebljava se za piće, a na tržištu je poznata pod nazivom „Studenac", „Studena", „Deit". Lipički je kraj također poznat po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanaca u obližnjem Izidorovcu, gdje je Izidor Janković početkom XIX. stoljeća pokrenuo njihov uzgoj. U okolici postoje mogućnosti [[lov]]a i [[ribolov]]a, a dobra cestovna i željeznička povezanost privlače mnogobrojne izletnike i turiste. Kursalon, [[Lipički Wandelbahn|Wandelbahn]], bazeni, [[ergela]], hoteli, vile, fontane, perivoji i park neke su od znamenitosti koje Lipik posjeduje. [[Datoteka:ErgelaLipik1.jpg|mini|300px|Ergela Lipik]] [[Datoteka:LipikCro3.jpg|mini|300px|Lipik]] Osim urbanista i arhitekata koji su maštali o obnovi lipičkog perivoja i mnogi su poslovni ljudi iz svijeta bili zainteresirani za ulaganje u razvoj Lipika. Još početkom lipnja [[1991.]] godine njemački poduzetnik Uwe Paschen bio je ozbiljno zainteresiran za obnovu Lipika. Po njegovim vlastitim riječima, bio je siguran da bi Lipik, uz izvjesna ulaganja, mogao zasjeniti i ona najbolja razdoblja iz svoje povijesti. U tu je svrhu gospodin Paschen bio spreman uložiti čak 20 milijuna njemačkih maraka. Kako je sam tada izjavio, „Čitav je kraj jednostavno prelijep, prometni položaj turističko-rekreacijskog centra neobično pogodan, arhitektura starih objekata atraktivna. Kad tome dodate ljekovitu vodu, spektar medicinskih usluga, mogućnosti za lov i ribolov, rekreaciju, sport i zabavu dobili ste sve što treba imati jedno moderno turističko središte." === Od Domovinskog rata do danas === [[Datoteka:Bolnica Lipik 31032012 06 roberta f.jpg|mini|300px|lijevo|Neobnovljeni dio bolnice]] [[Datoteka:LipikKursalon17.jpg|mini|300px|Obnova [[Kursalon u Lipiku|kursalona]] u Lipiku]] Lipik je teško stradao u [[Domovinski rat|domovinskom ratu]], pod topničkom baljbom srpskih pobunjenika.<ref name="Podlistak1">Branko Križan i Stjepan Benković: [http://www.compas.com.hr/clanak/3/3111/od-izbora-do-proboja-neprijatelja-u-lipik.html ''Od izbora do proboja neprijatelja u Lipik''] Podlistak "Lipik u Domovinskom ratu - 1. dio", Compas.com.hr. 6. studenoga 2016. Pristupljeno 3. travnja 2017.</ref> „Kursalon" i hotel "Lipik" izgorjeli su nakon dana i pol neprekidnog gađanja eksplozivnim i zapaljivim [[projektil]]ima. Kompleks bazena je uništen granatiranjem, perivoj je ozbiljno stradao od brojnih eksplozija projektila, a još više od njihovih krhotina i motornih pila. Bolnica je ozbiljno oštećena, kao i gotovo 90% stambenih objekata u Lipiku. Žestina razaranja bila je ravna onoj u Vukovaru, a po broju projektila na kvadratni metar površine vjerojatno i veća. Bolnica je bila prva na udaru, teško su oštećeni dječji vrtić i osnovna škola, spaljen je Dom za nezbrinutu djecu, potpuno je uništena [[Ergela Lipik|lipička ergela]] [[lipicanci|lipicanaca]], katolička je crkva eksplozivom raznesena doslovce do temelja. Lipik je [[Operacija Orada (Oslobađanje Lipika)|oslobođen]] [[6. prosinca]] [[1991.]] godine te je prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu. Hrvatska pobjeda je izvojevana u vrlo nepovoljnom odnosu snaga od 1:10.<ref name="Podlistak1"/> Iako je većina obiteljskih kuća, javne infrastrukture i gospodarskih objekata obnovljena, još uvijek stanje grada nije dovedeno u predratno stanje. Gospodarski razvitak ponovno je u zamahu, ali postoji ipak nedostatak turističkih kapaciteta i sadržaja. Da bi se sve ponovo izgradilo, nedostaje prije svega financijskih sredstava, jer planovi i studije već odavno postoje. ==Gospodarstvo== == Poznate osobe == * [[Jadranka Kosor]], premijerka Republike Hrvatske, novinarka i političarka, živjela je i polazila osnovnu školu u Lipiku, no rođena je u Pakracu. * [[Franjo Emanuel Hoško]] - franjevac ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Drvena kapela.jpg|mini|desno|250px|Drvena kapela 1998. god.]] [[Lipički perivoj|Povijesni perivoj u Lipiku]] vrtni je spomenik kulture.<br> Zgrada [[Lipički Kursalon|Kursalona]] najveća je i najreprezentativnija građevina u Lipiku. Izgrađena je [[1893.]] godine na južnoj strani perivoja, po projektu Gustava Ratha iz [[Budimpešta|Budimpešte]] u stilu visoke renesanse.<br> Godine [[1893.]] izgrađeno je u neposrednoj blizini Kursalona i natkriveno šetalište [[Lipički Wandelbahn|Wandelbahn]].<br> [[Drvena kapela]] sv. Andrije u Brezinama. Spomenik kulture A-kategorije. Jedina drvena crkva u Slavoniji, održana u izvornom izgledu. [[Brezine]] su naselje u sastavu grada Lipika, udaljeno oko 8 km. ==Obrazovanje== === Osnovna škola Lipik === Dan ustanove je 29. svibnja. Učenici OŠ Lipik se posebno ponose svojim uspjesima u ekologiji, ženskom rukometu, nogometu i aktivnostima u vatrogasnoj mladeži. Geslo škole je: ''Grad bez parka isto je što i tijelo bez duše, a Lipik ima svoju dušu i ljude u njoj''. === Osnovna škola Grigor Vitez === Škola je aktivno uključena u projekte očuvanja okoliša, pa je [[2002.]] godine stekla i status Međunarodne eko-škole; 22. ožujka 2002. dodijeljena joj je po prvi puta Zelena zastava i certifikat, a status je obnovljen i 23. travnja [[2004.]] ==Kultura== ===Kulturne ustanove=== === Multikulturalni centar === Centar je smješten u zgradi stare pučke škole, sagrađene [[1886.]] godine, koja je obnovljena sredstvima Grada Lipika, Ministarstva kulture i donacijom grada - prijatelja Abano Terme. === Gradska knjižnica i čitaonica === Gradska knjižnica i čitaonica smještena je u zgradi Multikulturalnog centra. ===Likovna umjetnost=== Likovni umjetnici: * [[Matija Grgurević]], keramičar i slikar * [[Vlado Paurić]], slikar [[naiva]]c * dr. Oto Kraml, slikar amater * [[Ivan Bukvić]], slikar amater * [[Mato Bišćan]], slikar amater * [[Nikolina Zanetti]], slikarica, studentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu * [[Josip Boštik]], višegodišnji veleposlanik [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] s vilom u Lipiku U Lipiku se od [[1998.]] godine tradicionalno tijekom ljeta održava slikarska kolonija pod nazivom "Lipiku s ljubavlju". Ovu koloniju Grad sponzorira potrošnim materijalom, a slikari doniraju svoje radove za buduću gradsku galeriju, koja će biti osnovana u gradskom Multikulturalnom centru. ===Kulturne udruge=== === KUD Zeleni Gaj === Kulturno umjetničko društvo iz [[Gaj (Lipik)|Gaj]]a osnovano je [[1976.]] godine. Kroz svoju tamburašku, folklornu i dramsku sekciju nastoje očuvati narodne pjesme, plesove i običaje svoga sela i lipičkog kraja. Društvo ima 110 članova, od kojih je aktivno 42. Do sada su nastupali na brojnim smotrama folklora u Republici Hrvatskoj: Đakovačkim vezovima, [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkim jesenima]], Zagrebačkoj međunarodnoj smotri folklora, smotri LIDAS u Pleternici i drugima. Društvo vrlo često nastupa povodom raznih priredbi koje priređuje grad Lipik, kao i druge ustanove i udruge iz grada Lipika, a također su imali i nekoliko uspješnih gostovanja u inozemstvu; u Njemačkoj, Mađarskoj i Francuskoj. Početkom 2004. godine KUD Zeleni gaj je su u svojem matičnom mjestu otvorio i etno-muzej, sa stalnom izložbom [[narodna nošnja|narodnih nošnji]], uporabnih predmeta i drugih kulturnih blaga iz starina. Članovi društva nastupaju u svojim izvornim narodnim nošnjama, od kojih su neke stare i do stotinjak godina. === Gradski pjevački zbor Lipik === Zbor danas ima 35 članova i redovito održava probe 2 puta tjedno pod vodstvom prof. Jadranke Radonić - Sirovica. Gradski zbor Lipik je mješoviti pjevački zbor i okuplja građane različitih starosnih skupina i zanimanja. Iako prema godinama postojanja spada u mlađe pjevačke zborove, njegovi članovi već su sudjelovali na mnogo manifestacija obilježavanja vjerskih blagdana, obljetnica iz Domovinskog rata, te susreta pjevačkih zborova iz Požeško-slavonske i susjednih županija, a nastupe su odžavali u Lipiku, [[Pakrac]]u, [[Požega|Požegi]], Zagrebu te u Mađarskoj. Zbor tradicionalno njeguje suradnju sa svojim prijateljima iz grada [[Šikloš]] u Mađarskoj, te je organizirao susret pjevačkih zborova, s ciljem obogaćivanja kulturnog ljeta u Lipiku. == Šport == * [[NK Lipik|NK Lipik 1925]] * [[RK Lipik]] * [[Kuglački klub Lipik 1974|KK Lipik 1974]] Od 1999. održava se ''[[Streetball Lipik|Međunarodni streetball turnir Lipik]]''. Od 2016. turnir je [[Streetball Lipik|Lipik 3x3 Challenger]], turnir iz kvalifikacijske serije za 3x3 World Tour. Jedan je od najjačih turnira iz Challenger serije.<ref>[https://www.034portal.hr/index.php?id=23258 34portal, Lipik je najjači svjetski 3x3 Challenger!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331145543/https://www.034portal.hr/index.php%3Fid%3D23258 |date=31. ožujka 2019. }}, objavljeno 1. rujna 2016., pristupljeno 11. travnja 2019.</ref><ref>[http://hotspots.net.hr/2016/08/lipik-uskoro-ugoscava-europski-globalno-najjaci-turnir-malbee-lipik-3x3-challenger/ Hotspots, Lipik je bio domaćin europskog i globalno najjačeg turnira MALBÉE LIPIK 3X3 CHALLENGER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331145541/http://hotspots.net.hr/2016/08/lipik-uskoro-ugoscava-europski-globalno-najjaci-turnir-malbee-lipik-3x3-challenger/ |date=31. ožujka 2019. }}, objavljeno 3. kolovoza 2016., pristupjeno 11. travnja 2019.</ref><ref>[http://www.crohoops.com/2015/08/17/2015-streetball-lipik-report/ CroHoops, Košarkaški biser Hrvatske – Međunarodni streetball turnir u Lipiku 13.-14.08.2015.], objavljeno 17. kolovoza 2015., pristupljeno 11. travnja 2019.</ref> Od 2003. održava se ''Božićni malonogometni turnir Lipik''. ==Udruge== ==Zanimljivosti== Po Lipiku je ime dobio krater na [[Mars]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Planetary Names: Crater, craters: Lipik on Mars |url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/14546?__fsk=-1092124443 |accessdate=2019-11-10}}</ref> Lipik je osamdesetih godina 20. stoljeća bio najpoželjnija i najposjećenija kontinentalna turistička destinacija bivše države, a među turistima je bio poznat i kao "kontinentalna Opatija".<ref>https://www.mojportal.hr/sport/fiba-je-odlucila-lipik-ce-21-i-22-svibnja-biti-domacin-svjetskog-natjecanja-u-3x3-kosarci/</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Lipik |commonscathr = Lipik |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.lipik.hr Službene stranice Grada Lipika] *[http://www.lipik.net LiPa.net - neovisni portal gradova Lipik i Pakrac] *[http://www.takodobra.com TAKOdobra.com - portal za mlade Lipika, Pakraca i okolice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070218042131/http://www.takodobra.com/ |date=18. veljače 2007. }} *[http://www.hck-del.hr/ Službene stranice Hrvatskog centra za konjogojstvo i Državne ergele Lipik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100731151009/http://www.hck-del.hr/ |date=31. srpnja 2010. }} {{Gradska naselja Lipika}} {{GiO PSŽ}} [[Kategorija:Lipik| ]] [[Kategorija:Gradovi u Požeško-slavonskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Lipika| ]] s8ic61y6v78aw7njbtkid03ilnufv0g 0 14657 7571408 7517283 2026-08-07T07:54:41Z ~2026-43665-68 368880 dodan istaknuti hrvatski poslovnjak iz kraja o kojem je članak 7571408 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Hercegovac |vrsta = naselje i općina |grb = Hercegovac (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Boro Bašljan |naselja = [[#Općinska naselja|5 općinskih naselja]] |površina = 50,6 |površina uža = 15,9 |visina = |z. širina = 45.66 |z. dužina = 17.01 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1910 |stanovništvo uže = 857 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43284 Hercegovac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcinahercegovac.hr/}} |bilješke = }} '''Hercegovac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Hercegovac se nalazi na 17º 01' istočne zemljopisne dužine 45º 40' sjeverne zemljopisne širine. Srednja nadmorska visina iznosi 138 metara. Položaj Hercegovca je sjever–jug, 3 kilometara udaljen od rijeke [[Ilova|Ilove]]. Rijeka Ilova je granica [[Slavonija|Slavonije]] i [[Moslavina|Moslavine]]. Hercegovac se nalazi u Moslavini. [[Klima]] je [[Umjerena klima#Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] jednako kao i u sjevernim dijelovima Hrvatske, srednja ljetna temperatura iznosi +20 do +23º Celzija, a zimska od 0 do 2 stupnja. Mjesto se nalazi na prometnici [[Državna cesta D45|D45]] prema Kutini i Zagrebu, a nalazi se na sredini između [[Bjelovar]]a, [[Daruvar]]a i [[Kutina|Kutine]]. Mjesto Hercegovac je [[naselje]] koje nije isključivo [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] nego je razvijena i [[Gospodarstvo|privreda]]. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine [[općina]] Hercegovac imala je 2791 stanovnika<ref name="dsz"/> te 935 obiteljskih kućanstava,<ref name="dsz2"/> raspoređenih u 5 [[Naselje|naselja]]: * '''Hercegovac''' – 1267 * [[Ilovski Klokočevac]] – 172 * [[Ladislav (Hercegovac)|Ladislav]] – 468 * [[Palešnik]] – 547 * [[Velika Trnava]] – 337 Po nacionalnoj strukturi u Općini Hercegovac obitava 86,92 % Hrvata, 9,69 % Čeha, 1,15 % Mađara, 0,79 % Srba, a 1,54 % otpada na ostale narodnosti.<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup07.html Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Općina Hercegovac|p1857=3054|p1869=2974|p1880=2772|p1890=3686|p1900=3795|p1910=3892|p1921=3945|p1931=4013|p1948=3838|p1953=3842|p1961=3790|p1971=3498|p1981=3186|p1991=3143|p2001=2791|p2011=2383|p2021=1910|napomena=Nastala iz stare općine Garešnica.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} === Hercegovac (naselje) === * [[2001.]] – 1267 * [[1991.]] – 1447 (Hrvati – 981, Srbi – 34, Jugoslaveni – 16, ostali – 416) * [[1981.]] – 1329 (Hrvati – 805, Jugoslaveni – 86, Srbi – 50, ostali – 388) * [[1971.]] – 1385 (Hrvati – 856, Srbi – 34, Jugoslaveni – 10, ostali – 485) Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1267 stanovnika<ref name="dsz">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-1449.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 456 obiteljskih kućanstava.<ref name="dsz2">[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-1449.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Naselje Hercegovac|p1857=817|p1869=776|p1880=721|p1890=1076|p1900=1079|p1910=1198|p1921=1301|p1931=1291|p1948=1237|p1953=1321|p1961=1475|p1971=1385|p1981=1329|p1991=1447|p2001=1267|p2011=1058|p2021=857|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Nakon [[1565.]] Turci su nakratko u tvrđavi [[Crna Reka (Hercegovac)|Crna Reka]] (naselje smješteno nedaleko od današnjeg Hercegovca) smjestili sjedište [[sandžak]]a, pošto su ga povukli iz [[Čazma|Čazme]] i prije nego što će ga preseliti u [[Pakrac]] i [[Cernik]]. Hrvatski ban Toma II. Erdödy uspio je [[15. kolovoza]] [[1591.]], nakon tri dana opsade [[Moslavina|Moslavine]], osloboditi obiteljsko sijelo i otjerati Turke. Dokaze o turskim aktivnostima na području Crne Reke pružila su arheološka nalazišta otkrivena u razdoblju između dva svjetska rata. Godine [[1967.]] snimljen je i dokumentarni [[film]] "Turska osvajanja na području Moslavine" u kojem se pojavljuju mještani Mladen Maksimović i Siniša Bosanac koji su otkrili lokalitet. Lokalitet se sastoji od ostataka građevina i vojne opreme koji se danas čuvaju u zavičajnom muzeju Moslavina u Kutini. Imenom Hercegovac se spominje [[1730.]] godine. Dan Općine Hercegovac slavi se [[5. veljače]]. Današnja Općina konstituirana je [[28. travnja]] [[1993.]] godine, a Hercegovac se prvi puta spominje sa statusom općine [[5. veljače]] [[1886.]] godine. Općina Hercegovac ima razvijenu kulturnu, športsku suradnju s [[Gornji Martinci|Gornjim Martincima]] iz Republike Mađarske, [[Jirice|Jiricama]] iz Češke Republike te mjestima [[Škabrnja|Škabrnjom]] iz Ravnih kotara u Hrvatskoj, a gospodarski s gradom [[Jajce]]m iz Bosne i Hercegovine. == Gospodarstvo == 1903. godine osnovana je tvrtka, preteča tvornice strojeva i ljevaonica željeza Metala. Od 1979. godine u sastavu [[TPK]] je tvornica strojeva i ljevaonica željeza [[Metal (Hercegovac)|Metal]]. Od 1992. je u sastavu grupe [[Zagreb-Montaža|Zagreb-Montaže]] te posluje pod imenom ZM-Metal.<ref>Uredništvo: [https://tehnika.lzmk.hr/metal-hercegovac/ ''Metal, Hercegovac''] Objavljeno: 5. studenoga 2015. Ažurirano: 28. studenoga 2018. Pristupljeno 26. rujna 2020. </ref> == Poznate osobe == * [[Ivo Robić]] – pjevač, rođen u Velikoj Trnavi iako je i sam za života govorio da je rodom iz [[Garešnica|Garešnice]]. * [[Slavko Kolar]] – književnik (Palešnik, [[1891.]] – [[1963.]]) * [[Ivan Dončević]] – pjesnik (Velika Trnava, [[1909.]] – [[1982.]]) * [[Dragica Cvek – Jordan]] – akademska slikarica (Velika Trnava, [[1937.]]) * [[Josip Zeman]] – kipar (Palešnik, [[1927.]]) * [[Josip Samaržija (rukometni trener)|Josip Samaržija]], hrvatski rukometni trener * Nikola Košutić, hrvatska poslovna ličnost == Spomenici i znamenitosti == * [[Crkva sv. Stjepana kralja u Hercegovcu]] * [[Crkva sv. Lovre u Palešniku]] * [[Crkva sv. Ladislava u Ladislavu]] * [[Kapela u Ilovskom Klokočevcu]] == Obrazovanje == * Osnovna škola Slavka Kolara == Kultura == {{glavni|Dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu}} '''Dani hrvatskog pučkog teatra''' Od 1994. godine u organizaciji Hrvatske čitaonice održavaju se dani hrvatskog pučkog teatra. Na njima sudjeluju amaterske kazališne skupine iz Hrvatske, te kazališne skupine hrvatskih manjina iz ostalih europskih zemalja. Po podacima iz 2004. u 10 godina održavanja manifestacije u Hercegovcu je boravilo 1200 Hrvata iz Europe te preko 20 kazališnih skupina (iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore).<ref>[http://www.bjelovar.com/index.php?subaction=showfull&id=1076508554&archive=&start_from=&ucat=&]</ref> '''Zlatni slavuj Hercegovca i Mikrofon je vaš''' Pjevačka natjecanja djece osnovnoškolskog uzrasta koja se održavaju već desetak godina. == Šport == [[1994.]] godine u Općini Hercegovac osnovana je Zajednica športskih udruga Općine Hercegovac. Osnovana je sa zadaćom djelovanja na razvitku i promicanju svekolikog športa, posebice među djecom i mladima te promicanju odgojnih funkcija športa, razumijevanju, tolerancije i odgovornosti kroz bavljenjem športom. Slogan ZŠU je da mladost predstavlja budućnost te da treba odgajati fizički i moralno zdrave osobe. ZŠU je temeljna zajednica udruga s područja Općine Hercegovac te okuplja 7 športskih udruga. Udruga je pokrovitelj športskih manifestacija: # Indoor Cup dvoranski nogometni turnir početnika – prva subota u veljači # Proglašenje najboljeg športaša, športašice, športskog kolektiva, športske nade, kluba mladeži i djelatnika na području Općine – 5. veljače # Hercegovčanske mladosti – lipanj # Šahovskog turnira povodom Dana Općine (od 1992.) – veljača # Općinskog nogometnog kupa # Streljačkog kupa – kolovoz # Memorijalnog turnira Krejći-Nađ # I svih ostalih manifestacija === Športske udruge === * [[ŠŠD Dinamo Hercegovac|ŠŠD "Dinamo"]], osnovan je [[1961.]] godine na inicijativu učiteljice Matice Vide, njezin rad nastavlja učitelj Milivoj Fičko 1963. – 1973. Od 1973. godine vodi ga učitelj Josip Arefijev. Društvo se natječe na međuopćinskim, županijskim i državnim natjecanjima. Bio je organizator i domaćin brojnih natjecanja, a posebno se ističe organizacija Poludržavne završnice u nogometu za sjeverozapadnu Hrvatsku 1999. i 2000. godine te Državne završnice u nogometu 2000. godine. Društvo nema športske dvorane. Klub postiže zapažene rezultate na natjecanjima. Društvo je dobitnik brojnih priznanja i plaketa za postignute uspjehe i rad. Proglašavan je i športskim kolektivom Općine Hercegovac za 1995., 1999. i 2003. godinu. * [[NK Hajduk Hercegovac|NK "Hajduk]]", osnovan je [[1923.]] godine. Klub nikada nije mijenjao ime u svojoj povijesti. Natječe se sa svim selekcijama u 1. županijskoj nogometnoj ligi Bjelovarsko-bilogorske županije. U klubu djeluju momčadi: seniorska, juniorska, stariji pioniri, mlađi pioniri, limači i početnici, pored njih djeluje i natječe se i momčad veterana. Klub je organizator tradicionalnog Međunarodnog nogometnog turnira mlađih pionira "Hercegovčanska Mladost" na kojem sudjeluje 16 momčadi iz 8 županija i 3 države. Do sada je održano 6 turnira, a sudjelovale su i ove momčadi: [[NK Varaždin|Varteksa]], [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupa]], [[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrada]], [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonije]], [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatskog dragovoljca]], [[HNK Suhopolje|Suhopolja]], [[NK HAŠK Zagreb|HAŠK-a]] te brojni drugoligaši, županijski ligaši i momčadi iz Mađarske i Bosne i Hercegovine. Pored toga organizator je Indoor Cupa dvoranskog prvenstva početnika. Klub posjeduje nogometni teren koji je osvijetljen te objekt sa svlačionicama za seniorske momčadi i četiri svlačionice i dvije kupaonice za potrebe nogometne škole. Pored toga ima društvene prostorije. Klub je dobitnik brojnih priznanja i proglašavan je športskim kolektivom Općine Hercegovac 2001., 2005., 2006. Juniori 1996., 1997., Pioniri 2000., godine Seniori 2004. * [[NK Lasta Palešnik]], igra u II. županijskoj nogometnoj ligi. Također ima uređen teren i uređene klupske prostorije, a u tijeku je postavljanje umjetne rasvjete. * MNK "Juventus" Velika Trnava, udruga je koja se natjecala i u II. maloj nogometnoj ligi no zbog nedostatka dvorane bila je prisiljena zamrznuti svoj satatus 2003. godine. Imala je seniorsku i pionirsku ekipu. * Športsko ribolovno društvo "Šaran", djeluje na športskom ribnjaku u Ilovskom Klokočevcu. Društvo je kao udruga počela aktivno djelovati 2000. godine. Članovi se ne natječu na ribolovnim natjecanjima. * Streljačko društvo "Hercegovac", osnovano je 1993. godine s ciljem njegovanja streljačkog športa. Aktivno sudjeluju na županijskom natjecanju u disciplini Trap (glineni golubovi). Višestruki su prvaci Županije, a proglašavani su športskim kolektivom Općine 1998. i 2002. godine. * Šahovsko društvo "Braslav Rabar" Hercegovac, osnovano je 12. kolovoza 1992. godine te se natječe u III šahovskoj ligi. Organizatori su Šahovskog turnira povodom Dana Općine u veljači te organizatori Memorijalnog turnira "Braslav Rabar". == Napomena == <references group="Napomena"/> == Izvori == {{Izvori}} * CD ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. == Vanjske poveznice == * [http://www.opcinahercegovac.hr/ Službene stranice općine Hercegovac] * [http://www.os-skolara-hercegovac.skole.hr/ Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904003638/http://www.os-skolara-hercegovac.skole.hr/ |date=4. rujna 2011. }} {{Naselja u sastavu Općine Hercegovac}} {{GiO BBŽ}} [[Kategorija:Hercegovac| ]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Hercegovac| ]] 4b22zwprqsuqolur9ckm0yyh9n2mrwj 7571413 7571408 2026-08-07T08:32:28Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43665-68|~2026-43665-68]] ([[User talk:~2026-43665-68|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7517283 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Hercegovac |vrsta = naselje i općina |grb = Hercegovac (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Boro Bašljan |naselja = [[#Općinska naselja|5 općinskih naselja]] |površina = 50,6 |površina uža = 15,9 |visina = |z. širina = 45.66 |z. dužina = 17.01 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1910 |stanovništvo uže = 857 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43284 Hercegovac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcinahercegovac.hr/}} |bilješke = }} '''Hercegovac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Hercegovac se nalazi na 17º 01' istočne zemljopisne dužine 45º 40' sjeverne zemljopisne širine. Srednja nadmorska visina iznosi 138 metara. Položaj Hercegovca je sjever–jug, 3 kilometara udaljen od rijeke [[Ilova|Ilove]]. Rijeka Ilova je granica [[Slavonija|Slavonije]] i [[Moslavina|Moslavine]]. Hercegovac se nalazi u Moslavini. [[Klima]] je [[Umjerena klima#Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] jednako kao i u sjevernim dijelovima Hrvatske, srednja ljetna temperatura iznosi +20 do +23º Celzija, a zimska od 0 do 2 stupnja. Mjesto se nalazi na prometnici [[Državna cesta D45|D45]] prema Kutini i Zagrebu, a nalazi se na sredini između [[Bjelovar]]a, [[Daruvar]]a i [[Kutina|Kutine]]. Mjesto Hercegovac je [[naselje]] koje nije isključivo [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] nego je razvijena i [[Gospodarstvo|privreda]]. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine [[općina]] Hercegovac imala je 2791 stanovnika<ref name="dsz"/> te 935 obiteljskih kućanstava,<ref name="dsz2"/> raspoređenih u 5 [[Naselje|naselja]]: * '''Hercegovac''' – 1267 * [[Ilovski Klokočevac]] – 172 * [[Ladislav (Hercegovac)|Ladislav]] – 468 * [[Palešnik]] – 547 * [[Velika Trnava]] – 337 Po nacionalnoj strukturi u Općini Hercegovac obitava 86,92 % Hrvata, 9,69 % Čeha, 1,15 % Mađara, 0,79 % Srba, a 1,54 % otpada na ostale narodnosti.<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup07.html Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Općina Hercegovac|p1857=3054|p1869=2974|p1880=2772|p1890=3686|p1900=3795|p1910=3892|p1921=3945|p1931=4013|p1948=3838|p1953=3842|p1961=3790|p1971=3498|p1981=3186|p1991=3143|p2001=2791|p2011=2383|p2021=1910|napomena=Nastala iz stare općine Garešnica.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} === Hercegovac (naselje) === * [[2001.]] – 1267 * [[1991.]] – 1447 (Hrvati – 981, Srbi – 34, Jugoslaveni – 16, ostali – 416) * [[1981.]] – 1329 (Hrvati – 805, Jugoslaveni – 86, Srbi – 50, ostali – 388) * [[1971.]] – 1385 (Hrvati – 856, Srbi – 34, Jugoslaveni – 10, ostali – 485) Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1267 stanovnika<ref name="dsz">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-1449.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 456 obiteljskih kućanstava.<ref name="dsz2">[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-1449.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Naselje Hercegovac|p1857=817|p1869=776|p1880=721|p1890=1076|p1900=1079|p1910=1198|p1921=1301|p1931=1291|p1948=1237|p1953=1321|p1961=1475|p1971=1385|p1981=1329|p1991=1447|p2001=1267|p2011=1058|p2021=857|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Nakon [[1565.]] Turci su nakratko u tvrđavi [[Crna Reka (Hercegovac)|Crna Reka]] (naselje smješteno nedaleko od današnjeg Hercegovca) smjestili sjedište [[sandžak]]a, pošto su ga povukli iz [[Čazma|Čazme]] i prije nego što će ga preseliti u [[Pakrac]] i [[Cernik]]. Hrvatski ban Toma II. Erdödy uspio je [[15. kolovoza]] [[1591.]], nakon tri dana opsade [[Moslavina|Moslavine]], osloboditi obiteljsko sijelo i otjerati Turke. Dokaze o turskim aktivnostima na području Crne Reke pružila su arheološka nalazišta otkrivena u razdoblju između dva svjetska rata. Godine [[1967.]] snimljen je i dokumentarni [[film]] "Turska osvajanja na području Moslavine" u kojem se pojavljuju mještani Mladen Maksimović i Siniša Bosanac koji su otkrili lokalitet. Lokalitet se sastoji od ostataka građevina i vojne opreme koji se danas čuvaju u zavičajnom muzeju Moslavina u Kutini. Imenom Hercegovac se spominje [[1730.]] godine. Dan Općine Hercegovac slavi se [[5. veljače]]. Današnja Općina konstituirana je [[28. travnja]] [[1993.]] godine, a Hercegovac se prvi puta spominje sa statusom općine [[5. veljače]] [[1886.]] godine. Općina Hercegovac ima razvijenu kulturnu, športsku suradnju s [[Gornji Martinci|Gornjim Martincima]] iz Republike Mađarske, [[Jirice|Jiricama]] iz Češke Republike te mjestima [[Škabrnja|Škabrnjom]] iz Ravnih kotara u Hrvatskoj, a gospodarski s gradom [[Jajce]]m iz Bosne i Hercegovine. == Gospodarstvo == 1903. godine osnovana je tvrtka, preteča tvornice strojeva i ljevaonica željeza Metala. Od 1979. godine u sastavu [[TPK]] je tvornica strojeva i ljevaonica željeza [[Metal (Hercegovac)|Metal]]. Od 1992. je u sastavu grupe [[Zagreb-Montaža|Zagreb-Montaže]] te posluje pod imenom ZM-Metal.<ref>Uredništvo: [https://tehnika.lzmk.hr/metal-hercegovac/ ''Metal, Hercegovac''] Objavljeno: 5. studenoga 2015. Ažurirano: 28. studenoga 2018. Pristupljeno 26. rujna 2020. </ref> == Poznate osobe == * [[Ivo Robić]] – pjevač, rođen u Velikoj Trnavi iako je i sam za života govorio da je rodom iz [[Garešnica|Garešnice]]. * [[Slavko Kolar]] – književnik (Palešnik, [[1891.]] – [[1963.]]) * [[Ivan Dončević]] – pjesnik (Velika Trnava, [[1909.]] – [[1982.]]) * [[Dragica Cvek – Jordan]] – akademska slikarica (Velika Trnava, [[1937.]]) * [[Josip Zeman]] – kipar (Palešnik, [[1927.]]) * [[Josip Samaržija (rukometni trener)|Josip Samaržija]], hrvatski rukometni trener == Spomenici i znamenitosti == * [[Crkva sv. Stjepana kralja u Hercegovcu]] * [[Crkva sv. Lovre u Palešniku]] * [[Crkva sv. Ladislava u Ladislavu]] * [[Kapela u Ilovskom Klokočevcu]] == Obrazovanje == * Osnovna škola Slavka Kolara == Kultura == {{glavni|Dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu}} '''Dani hrvatskog pučkog teatra''' Od 1994. godine u organizaciji Hrvatske čitaonice održavaju se dani hrvatskog pučkog teatra. Na njima sudjeluju amaterske kazališne skupine iz Hrvatske, te kazališne skupine hrvatskih manjina iz ostalih europskih zemalja. Po podacima iz 2004. u 10 godina održavanja manifestacije u Hercegovcu je boravilo 1200 Hrvata iz Europe te preko 20 kazališnih skupina (iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore).<ref>[http://www.bjelovar.com/index.php?subaction=showfull&id=1076508554&archive=&start_from=&ucat=&]</ref> '''Zlatni slavuj Hercegovca i Mikrofon je vaš''' Pjevačka natjecanja djece osnovnoškolskog uzrasta koja se održavaju već desetak godina. == Šport == [[1994.]] godine u Općini Hercegovac osnovana je Zajednica športskih udruga Općine Hercegovac. Osnovana je sa zadaćom djelovanja na razvitku i promicanju svekolikog športa, posebice među djecom i mladima te promicanju odgojnih funkcija športa, razumijevanju, tolerancije i odgovornosti kroz bavljenjem športom. Slogan ZŠU je da mladost predstavlja budućnost te da treba odgajati fizički i moralno zdrave osobe. ZŠU je temeljna zajednica udruga s područja Općine Hercegovac te okuplja 7 športskih udruga. Udruga je pokrovitelj športskih manifestacija: # Indoor Cup dvoranski nogometni turnir početnika – prva subota u veljači # Proglašenje najboljeg športaša, športašice, športskog kolektiva, športske nade, kluba mladeži i djelatnika na području Općine – 5. veljače # Hercegovčanske mladosti – lipanj # Šahovskog turnira povodom Dana Općine (od 1992.) – veljača # Općinskog nogometnog kupa # Streljačkog kupa – kolovoz # Memorijalnog turnira Krejći-Nađ # I svih ostalih manifestacija === Športske udruge === * [[ŠŠD Dinamo Hercegovac|ŠŠD "Dinamo"]], osnovan je [[1961.]] godine na inicijativu učiteljice Matice Vide, njezin rad nastavlja učitelj Milivoj Fičko 1963. – 1973. Od 1973. godine vodi ga učitelj Josip Arefijev. Društvo se natječe na međuopćinskim, županijskim i državnim natjecanjima. Bio je organizator i domaćin brojnih natjecanja, a posebno se ističe organizacija Poludržavne završnice u nogometu za sjeverozapadnu Hrvatsku 1999. i 2000. godine te Državne završnice u nogometu 2000. godine. Društvo nema športske dvorane. Klub postiže zapažene rezultate na natjecanjima. Društvo je dobitnik brojnih priznanja i plaketa za postignute uspjehe i rad. Proglašavan je i športskim kolektivom Općine Hercegovac za 1995., 1999. i 2003. godinu. * [[NK Hajduk Hercegovac|NK "Hajduk]]", osnovan je [[1923.]] godine. Klub nikada nije mijenjao ime u svojoj povijesti. Natječe se sa svim selekcijama u 1. županijskoj nogometnoj ligi Bjelovarsko-bilogorske županije. U klubu djeluju momčadi: seniorska, juniorska, stariji pioniri, mlađi pioniri, limači i početnici, pored njih djeluje i natječe se i momčad veterana. Klub je organizator tradicionalnog Međunarodnog nogometnog turnira mlađih pionira "Hercegovčanska Mladost" na kojem sudjeluje 16 momčadi iz 8 županija i 3 države. Do sada je održano 6 turnira, a sudjelovale su i ove momčadi: [[NK Varaždin|Varteksa]], [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupa]], [[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrada]], [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonije]], [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatskog dragovoljca]], [[HNK Suhopolje|Suhopolja]], [[NK HAŠK Zagreb|HAŠK-a]] te brojni drugoligaši, županijski ligaši i momčadi iz Mađarske i Bosne i Hercegovine. Pored toga organizator je Indoor Cupa dvoranskog prvenstva početnika. Klub posjeduje nogometni teren koji je osvijetljen te objekt sa svlačionicama za seniorske momčadi i četiri svlačionice i dvije kupaonice za potrebe nogometne škole. Pored toga ima društvene prostorije. Klub je dobitnik brojnih priznanja i proglašavan je športskim kolektivom Općine Hercegovac 2001., 2005., 2006. Juniori 1996., 1997., Pioniri 2000., godine Seniori 2004. * [[NK Lasta Palešnik]], igra u II. županijskoj nogometnoj ligi. Također ima uređen teren i uređene klupske prostorije, a u tijeku je postavljanje umjetne rasvjete. * MNK "Juventus" Velika Trnava, udruga je koja se natjecala i u II. maloj nogometnoj ligi no zbog nedostatka dvorane bila je prisiljena zamrznuti svoj satatus 2003. godine. Imala je seniorsku i pionirsku ekipu. * Športsko ribolovno društvo "Šaran", djeluje na športskom ribnjaku u Ilovskom Klokočevcu. Društvo je kao udruga počela aktivno djelovati 2000. godine. Članovi se ne natječu na ribolovnim natjecanjima. * Streljačko društvo "Hercegovac", osnovano je 1993. godine s ciljem njegovanja streljačkog športa. Aktivno sudjeluju na županijskom natjecanju u disciplini Trap (glineni golubovi). Višestruki su prvaci Županije, a proglašavani su športskim kolektivom Općine 1998. i 2002. godine. * Šahovsko društvo "Braslav Rabar" Hercegovac, osnovano je 12. kolovoza 1992. godine te se natječe u III šahovskoj ligi. Organizatori su Šahovskog turnira povodom Dana Općine u veljači te organizatori Memorijalnog turnira "Braslav Rabar". == Napomena == <references group="Napomena"/> == Izvori == {{Izvori}} * CD ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. == Vanjske poveznice == * [http://www.opcinahercegovac.hr/ Službene stranice općine Hercegovac] * [http://www.os-skolara-hercegovac.skole.hr/ Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904003638/http://www.os-skolara-hercegovac.skole.hr/ |date=4. rujna 2011. }} {{Naselja u sastavu Općine Hercegovac}} {{GiO BBŽ}} [[Kategorija:Hercegovac| ]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Hercegovac| ]] rnvmv7p9zfccsahi2v08wrftr6513d2 0 14684 7571459 7502675 2026-08-07T10:17:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571459 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Lovran |vrsta = naselje i općina |grb = Lovran (grb).gif |zastava = |slika = Croatia Lovran BW 2014-10-10 14-52-11.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|PGŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Bojan Simonič ([[Akcija_mladih|AM]]) |naselja = [[#Općinska naselja|5 općinskih naselja]] |površina = 20,3 |površina uža = 1,9 |visina = |z. širina = 45.29177818003039 |z. dužina = 14.27667160001611 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 3527 |stanovništvo uže = 2859 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51415 Lovran |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://lovran.hr/}} |bilješke = }} '''Lovran''' je općina u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]] na istočnoj obali [[Poluotok|poluotoka]] [[Istra|Istre]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. ==Podrijetlo naziva== Lovran je ime dobio po [[lovor]]u koji u izobilju samoniklo raste u njegovoj okolici.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tz-lovran.hr/upoznajte.html |title=TZ Lovran |access-date=22. prosinca 2009. |archive-date=17. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117165553/http://www.tz-lovran.hr/upoznajte.html |url-status=dead }}</ref> Staro antičko ime Lovrana bilo je ''Lauriana'', što u prijevodu znači "[[grad]] [[Lovor|lovora]]". Naziv je ostao i za vrijeme raznih vladavina i nije se promijenio. == Zemljopis == Smješten na istočnoj obali [[Istra|Istre]], odnosno na zapadnoj obali [[Kvarner]]skog zaljeva; u podnožju južnih padina [[Brdo|brda]] Knezgrad (612m) i Lužinski breg (624m) koji pripadaju obroncima planine [[Učka|Učke]]. Udaljen je 6 km od [[Opatija|Opatije]] i 21 km od [[Rijeka|Rijeke]]. [[Klima]] je mediteranska s prosječno 269 [[Sunce|sunčanih]] dana [[Godina|godišnje]]. Prosječna [[temperatura]] u [[Siječanj|siječnju]] 4,7°C. Prosječna temperatura u [[Srpanj|srpnju]] 22,1°C. Graniči s tri JLS : [[Opatija]], [[Mošćenička Draga]] i [[Lupoglav|Lupoglav.]] == Općinska naselja == Općina Lovran ima 5 općinska naselja (stanje 2025.): [[Liganj]], ''Lovran'', [[Lovranska Draga]], [[Medveja]] i [[Tuliševica]] == Stanovništvo == Autohtono stanovništvo je većinski hrvatsko, a u manjoj mjeri talijansko (Talijani su prema popisu iz 1910. bili koncentrirani u Starom gradu, gdje su tvorili relativnu većinu s udjelom od 36%).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kozina.com/premik/1910-03.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323023549/http://kozina.com/premik/1910-03.pdf |archive-date=23. ožujka 2016. |access-date=24. lipnja 2018.}}</ref> Krajem XIX. st. na područje Lovranštine doseljavaju i obitelji iz područja ondašnje [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske monarhije]], najčešće [[Slovenci]], [[Austrijanci]], [[Mađari]] i [[Česi]]. Nakon Drugog svjetskog rata u Lovran se naseljavaju i obitelji iz drugih područja tadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Lovran i Lovranština bili su i područje emigracije, ne samo hrvatskog življa, naročito u drugoj polovini XIX. st. i nakon 1945. {| class="wikitable" cellspacing=2 style="margin-top:7px; margin-right:0px; text-align:left; font-size:90%;" |- style="font-size:100%; text-align:right;" ! <!--style="width:120/75/75/85px"--> Naselje!! 1857.!! 1869.!! 1880.!! 1890.!! 1900.!! 1910.!! 1921.!! 1931.!! 1948.!! 1953.!! 1961.!! 1971.!! 1981.!! 1991.!! 2001.!! 2011. |- | LOVRAN | style="text-align:right;padding-right:2px"|3040|| style="text-align:right;padding-right:2px"|1836|| style="text-align:right;padding-right:2px"|1712|| style="text-align:right;padding-right:2px"|1940|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2240|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3036|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2584|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2733|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2240|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3274|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3591|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3773|| style="text-align:right;padding-right:2px"|4232|| style="text-align:right;padding-right:2px"|4386|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3987|| style="text-align:right;padding-right:2px"|4056 |- |Lovran | style="text-align:right;padding-right:2px"|1484|| style="text-align:right;padding-right:2px"|470|| style="text-align:right;padding-right:2px"|644|| style="text-align:right;padding-right:2px"|621|| style="text-align:right;padding-right:2px"|847|| style="text-align:right;padding-right:2px"|1409|| style="text-align:right;padding-right:2px"|896|| style="text-align:right;padding-right:2px"|1122|| style="text-align:right;padding-right:2px"|1229|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2419|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2745|| style="text-align:right;padding-right:2px"|2989|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3484|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3640|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3241|| style="text-align:right;padding-right:2px"|3283 |- |Liganj | style="text-align:right;padding-right:2px"|827|| style="text-align:right;padding-right:2px"|720|| style="text-align:right;padding-right:2px"|378|| style="text-align:right;padding-right:2px"|560|| style="text-align:right;padding-right:2px"|570|| style="text-align:right;padding-right:2px"|716|| style="text-align:right;padding-right:2px"|875|| style="text-align:right;padding-right:2px"|821|| style="text-align:right;padding-right:2px"|348|| style="text-align:right;padding-right:2px"|290|| style="text-align:right;padding-right:2px"|318|| style="text-align:right;padding-right:2px"|282|| style="text-align:right;padding-right:2px"|252|| style="text-align:right;padding-right:2px"|306|| style="text-align:right;padding-right:2px"|289|| style="text-align:right;padding-right:2px"|336 |- |Tuliševica | style="text-align:right;padding-right:2px"|729|| style="text-align:right;padding-right:2px"|646|| style="text-align:right;padding-right:2px"|363|| style="text-align:right;padding-right:2px"|345|| style="text-align:right;padding-right:2px"|392|| style="text-align:right;padding-right:2px"|389|| style="text-align:right;padding-right:2px"|813|| style="text-align:right;padding-right:2px"|790|| style="text-align:right;padding-right:2px"|256|| style="text-align:right;padding-right:2px"|202|| style="text-align:right;padding-right:2px"|211|| style="text-align:right;padding-right:2px"|208|| style="text-align:right;padding-right:2px"|201|| style="text-align:right;padding-right:2px"|172|| style="text-align:right;padding-right:2px"|216|| style="text-align:right;padding-right:2px"|200 |- |Medveja | style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|226|| style="text-align:right;padding-right:2px"|177|| style="text-align:right;padding-right:2px"|193|| style="text-align:right;padding-right:2px"|262|| style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|208|| style="text-align:right;padding-right:2px"|180|| style="text-align:right;padding-right:2px"|168|| style="text-align:right;padding-right:2px"|157|| style="text-align:right;padding-right:2px"|175|| style="text-align:right;padding-right:2px"|177|| style="text-align:right;padding-right:2px"|170|| style="text-align:right;padding-right:2px"|177 |- |Lovranska Draga | style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|101|| style="text-align:right;padding-right:2px"|237|| style="text-align:right;padding-right:2px"|238|| style="text-align:right;padding-right:2px"|260|| style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|-|| style="text-align:right;padding-right:2px"|199|| style="text-align:right;padding-right:2px"|183|| style="text-align:right;padding-right:2px"|149|| style="text-align:right;padding-right:2px"|137|| style="text-align:right;padding-right:2px"|120|| style="text-align:right;padding-right:2px"|91|| style="text-align:right;padding-right:2px"|71|| style="text-align:right;padding-right:2px"|51 |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Lovran |p1857=3040 |p1869=1836 |p1880=1712 |p1890=1940 |p1900=2240 |p1910=3036 |p1921=2584 |p1931=2733 |p1948=2240 |p1953=3274 |p1961=3591 |p1971=3773 |p1981=4232 |p1991=4386 |p2001=3987 |p2011=4101 |p2021=3527 |napomena=Nastala iz stare općine Opatija. U 1857., 1869., 1880., 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Opatije. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lovran |p1857=1484 |p1869=470 |p1880=644 |p1890=621 |p1900=847 |p1910=1409 |p1921=896 |p1931=1122 |p1948=1229 |p1953=2419 |p1961=2745 |p1971=2989 |p1981=3484 |p1991=3640 |p2001=3241 |p2011=3336 |p2021=2859 |napomena=Iskazano pod imenom Lovrana u 1857. i 1869. te Lovrana i Lovran u 1880. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju Liganj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == === Prethistorija i stari vijek === Područje istočne obale istarskog poluotoka nastanjeno je još u prethistoriji, za što postoje dokazi u arheološkim nalazima. Prije dolaska [[Rimljani|Rimljana]] područje Lovranštine nastanjeno je [[Iliri|ilirskim]] plemenima [[Liburni]]ma po kojima se i čitav taj dio istarske obale naziva [[Liburnija|Liburnijom]]. Nije poznato da li je u to vrijeme na mjestu današnjeg Lovrana postojalo liburnsko naselje. Nakon što su Rimljani u II. stoljeću pr. Kr. pokorili [[Histri|Histre]], ubrzo su došli u sukob s Liburnima koji su napadali i pljačkali rimske trgovačke brodove. Nakon dugotrajnih i mukotrpnih borbi Rimljani su uspjeli pokoriti Liburne u I. st. pr. Kr., a cijela je Liburnija uključena u rimsku provinciju [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Uspostava mira u čitavoj Istri omogućila je uglednijim građanima Rima da širom Istre izgrade svoje rezidencije i poljoprivredno-proizvodna dobra, tzv. [[Villa Rustica|''villae rusticae'']]. Tako je na trgovačkom putu između [[Pula|Pule]] (''Pola'') i [[Trsat]]a (''Tharsatica''), a na mjestu današnjeg Lovrana, svoju vilu rustiku sagradio rimski patricij, državnik, vojskovođa i kartograf [[Marko Vipsanije Agripa]] (''Marcus Vipsanius Agrippa'')(62. – 12. pr. Kr.). Ova vila rustika smatra se začetkom Lovrana kao naselja, a pokoreni Liburni koji su kao robovi ovdje uzgajali [[vinova loza|vinovu lozu]] i [[Maslina|masline]], njegovim prvim stanovnicima. === Srednji vijek === U V. st. pod najezdom [[barbari|barbarskih]] plemena pada [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Prije samog upada u Italiju [[Ostrogoti]] zauzimaju čitav zapadni [[Balkan]] i [[Istra|Istru]]. U vrijeme [[bizant]]skog cara [[Justinijan]]a (527. – 565.) Lovran i čitava Istra su u sastavu Istočnog Rimskog Carstva – Bizanta. Godine 600. papa [[Grgur I.]] piše dalmatinskom biskupu Maksimu: " ... Zbog [[Slaveni|Slavena]] sam vrlo žalostan i zabrinut, budući da su preko Istre počeli prodirati u [[Italija|Italiju]]". Ubrzo nakon toga Slaveni ([[Hrvati]]) zauzeli su velik dio Istre. Za vrijeme pontifikata pape [[Ivan IV., papa|Ivana IV.]]: (640. – 642.) kako se doznaje iz njegove biografije, odnosi s Hrvatima u Istri su miroljubivi, te on šalje opata Martina da od Slavena otkupi kršćanske zarobljenike. Izgleda da Lovran nije stradao u prodoru Slavena. U VII. st. anonimni kozmograf iz [[Ravenna|Ravenne]] u djelu ''"Ravenati Annonymi Cosmographia"'', sastavljenom na temelju starijih spisa, u kratkom opisu Istre spominje gradić '''Lauriana''' – današnji Lovran. U VIII. st. [[Franci]] zauzimaju Istru i pripajaju je kraljevstvu [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Pod njihovom zaštitiom akvilejski patrijarsi počinju širiti kršćanstvo među istarskim hrvatima, a iz ovih krajeva Franci poduzimaju vojne pohode protiv Hrvata i [[Avari|Avara]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Panonija|Panoniji]]. Tako se u okolici Lovrana 799. odigrala bitka između Franaka i Hrvata u kojoj je poginuo franački vojskovođa i friulski markgrof Erik. O toj pogilji akvilejski je patrijarh Paulin (776. – 802.) spjevao ''"Versus Paulini de Herico Duce"'' (Paulinov spjev o knezu Eriku), u kojem kao mjesto pogiblje spominje '''Mons Laurentus''' (Lovransko Brdo). I danas se jedno brdo iznad Lovrana naziva "Knezgrad", i kod lokalnog stanovništva postoji vjerovanje da je upravo to brdo na kojem su Hrvati potukli Franke. Pisani podatak iz tog vremena u ''"Vita Caroli Magni"'' (Život Karla Velikog) koju je napisao suvremeni povjesničar [[Einhard]], kaže da se ova bitka odigrala kraj [[Trsat]]a. 819. – 821. Lovran je pod vlašću hrvatskog kneza [[Borna|Borne]], franačkog vazala, koji je nosio naslov '''dux Dalmatiae atque Liburniae'''. I u [[10. stoljeće|X. st.]] Lovran je u sastavu hrvatske države. Potvrdu za to nalazimo u djelu bizantskog cara i povjesničara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] "[[O upravljanju carstvom]]" (''De administrando imperio''), u kojemu kaže da se Hrvatska "... proteže uz more do granica Istre, tj. do grada Labina". Tako je bilo do [[11. stoljeće|XI. st.]] kada oko [[1060.]] grof Idrijski i Kranjski, [[Ulrich Olenmünde]], ove krajeve oduzima od Kraljevine Hrvatske. U [[12. stoljeće|XII. st.]] Lovran je zajedno s čitavom Istrom u sasatvu tzv. pokrajine [[Merania|Meranie]] (Zemlja uz more) kojom su vladali akvilejski patrijarsi, pulski biskupi i različiti njemački feudalni gospodari od kojih su najznačajniji bili oni iz obitelji Andechs, a njihov najznačajniji predstavnik vojvoda Bertold (hrvatski ban 1209. – 1212.), akvilejski patrijarh 1218. – 1251.). U XII. st. Lovran je i važno trgovačko središte kao i značajan centar brodogradnje čitavog sjevernog Jadrana. [[El Idrissi]], arapski geograf, koji je za potrebe normanskog kralja [[Ruđer II.|Ruđera II.]] i njegovog dvora u [[Palermo|Palermu]] na [[Sicilija|Siciliji]] proputovao istočnu obalu Jadrana, u svojoj knjizi ''"Kitab Rugeri"'' (Ruđerova knjiga) kaže: '''"Lovran je veliki grad, bogat stanovništvom i u stalnom procvatu, u kojem se uvijek nalazi mnogo gotovih brodova i čija su brodogradilišta u stalnom pogonu".''' Krajem XIII. i u XIV. st. Lovran je u feudalnom posjedu [[Gorica|Goričkih]] grofova koji upravljaju i Pazinskom grofovijim. Nakon smrti grofa [[Albert III.|Alberta III.]] [[1342.]] njegovi su posjedi podjeljeni između njegovih sinova. Lovran, Brseč, Lupoglav i Pazin pripali su [[Albert IV.|Albertu IV.]], a nakon njegove smrti 1374. pripali su austrijskoj obitelji [[Habsburg]]. U srednjem vijeku Lovran je bio utvrđen zidinama, ostatak kojih se može prepoznati u rubnim zgradama Starog grada i gradskoj kuli, koja zajedno sa zvonikom crkve sv. Jurja dominira starom jezgrom. Lovran je bio jedan od utvrđenih kaštela, [[Latinski jezik|lat]].[[kastrum]]a, Liburnije na liniji [[Kastav]] – [[Veprinac]] – Lovran – [[Mošćenice]] – [[Brseč]] – [[Plomin]]. Za razliku od ostalih kaštela koji su u pravilu izgrađeni na brdu, Lovran je jedinstven po tome jer je izgrađen uz samo more. === Novi vijek === U XV. st. Istra je podijeljena između dviju političkih sila: [[Mlečani|Mlečana]] (Venecije) koji su držali čitavu zapadnu obalu i dio istočne do [[Plomin]]a, i [[Habsburg]]ovaca koji su kontrolirali čitavu unutrašnjost poluotoka i preostalu obalu. Habsburška [[Istarska grofovija]] obuhvaćala je 20 općina. Lovran je bio jedna od tih općina smještena između općine Veprinac i Općine Mošćenice. Na čelu općine nalazio se [[špan]], a općina je bila prema feudalnom gospodaru obavezna davanjima u žitu i kestenju (marunima). U to vrijeme Lovran je bio i luka iz koje su kretali hodočasnici na hodočašće u marijansko svetište [[Loreto]] u srednjoj Italiji. Tako i carski savjetnik [[Žigmund Herberstein|Sigismund Herberstein]] (1486. – 1566.) u svom životopisu opisujući hodočašće kaže: "... u Lovranu su sjeli na brod i uputili se u [[Ancona|Jakin]], za obaviti to hodočašće, i na isti se način od Ancone do Lovrana vratili natrag...". Nakon pada [[Bosna (država)|Bosne]] [[1463.]] [[Osmansko Carstvo|Turci]] sve češće i sve više napadaju hrvatske krajeve. Godine [[1511.]] prvi su puta upali i poharali [[pazinska grofovija|pazinsku grofoviju]] i do kraja stoljeća to ponovili još 10 puta. Hrvatski živalj koji je pred Turcima izbjegao na zapad naseljava se u istarskim područjima. Tako je i kapetan [[Petar Kružić]] dio tog življa kojeg su nazivali [[Uskoci]]ma (izbjeglice) naselio na svom istarskom posjedu [[Lupoglav]]u, i pod njegovim vodstvom sudjelovao u obrani hrvatskih zemalja. 1528. Petar Kružić zamolio je [[Ferdinand Habsburški|Ferdinanda Habsburškog]] da mu dopusti korištenje lovranske luke za stacioniranje flote koja bi mu koristila za opskrbu [[Klis]]a koji je bio pod stalnim napadima Turaka. Tako je Lovran postao glavno primorsko uporište Uskoka. Petar Kružić koristio se Lovranom kao lukom za opskrbu svojih jedinica i utvrda ljudstvom, hranom i oružjem, sve do svoje junačke smrti [[1537.]] Klis je pao u turske ruke a Uskoci se preselili u [[Senj]], odakle su i dalje vodili borbe protiv Turaka, ali su ubrzo počeli napadati i Mlečane i njihove brodove, što je dovelo do pogoršanja odnosa između Venecije i Habsburgovaca. Tijekom mletačko-uskočkog sukoba nekoliko puta stradao je i Lovran. Kada su Mlečani 1599 napali [[Rijeka|Rijeku]], opljačkali su i Lovran. U prosincu [[1614.]] venecijanska flota bombardirala je Lovran, a potom se posada iskrcala i opljačkala i zapalila dio grada. U svibnju 1615. napali su lovransku luku i opljačkali dva broda, a na Božić [[1616.]] poharali su čitavu obalu između Lovrana i Mošćenica. Pazinska grofovija, a s njom i Lovran, često je mijenjala svoje feudalne gospodare. U drugoj polovici XVII. st. to je bio grof [[Franjo Auersperg]] koji je u Lovranu imao kuću koju je koristio na proputovanjima. U XVII. i XVIII. st Lovran se intenzivno bavio pomorskom trgovinom, trgujući s Venecijom, Anconom, Senigaliom i drugim gradovima izvozeći najviše vino, kestenje (marune) i ribu. Povjesničar [[Jochann Weichard Valvasor]] pak u svom djelu ''"Die Ehre des Herzogthum Krain"'' (Slava Kranjskoga vojvodstva) 1689. za Lovran kaže: "... stanovnici vode opsežnu trgovinu lanenim platnom kojeg preko mora izvoze u udaljene krajeve". Za vrijeme francusko-austrijskog rata za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) francuska flota krstareći Jadranom i napadajući Habsburške gradove, napala je 1702. i Lovran. Početkom XVIII st. Rijeka dobiva status slobodne trgovačke luke, što navodi mnoge lovranske trgovce da svoja sjedišta premjeste u Rijeku. Lovran gubi značaj kao trgovačka luka te se okreće brodogradnji. U brodogradilištima u obližnjoj Iki od 1719. do 1870. gradili su se jedrenjaci i veći ribarski brodovi. Pojavom parobroda počela je zamirati i ova djelatnost. ===XIX. stoljeće === Godine [[1797.]] [[Napoleon Bonaparte]] osvaja Veneciju i dokida mletačku republiku. [[Mir u Canpoformiji|Mirom u Canpoformiji]] 1798. ustupa Napoleon mletačke dijelove Istre Austrijancima koji sada upravljaju cijelom Istrom. U novim sukobima koji su slijedili između Francuza i Austrijanaca, Austrija je pobjeđena pa austrijski car [[Franjo I.]] mora temeljem [[Schonbrunnski mir|Schönbrunnskog mira]] iz listopada [[1807.]] Istru predati Napoleonu. No, Napoleonovi porazi koji su uslijedili na europskim bojišnicama omogućili su Austriji da ponovo zavlada Istrom. 1813. pred lovranskom se lukom usidrila engleska flota koja je davala podršku trupama austrijskog generala Nugenta u njegovim operacijama oslobađanja Istre od Francuza. U vlasti Austrije Lovran ostaje do 1918. I u XIX. st. Lovran je bio značajno pomorsko središte Jadrana, što zbog [[brodogradnja|brodogradnje]], što zbog pomorske tradicije njegovog stanovništva. Tako je Lovran sredinom XIX. st. brojio više od 20 pomorskih kapetana. Jačanje nacionalnih osjećaja u Europi onoga vremena odrazilo se i na Lovranu. On je igrao važnu ulogu u borbi istarskih Hrvata protiv talijanske manjine koja je zahtijevala političke povlastice poput uvođenja talijanskog jezika u škole i državnu službu (službeni jezik je bio njemački), kao i protiv njihove, gotovo nasilne, politike povezivanja s [[Trst]]om i [[Italija|Italijom]]. U prosincu 1848. Lovranci su u Beč poslali "rezoluciju" u kojoj su naglasili svoju nacionalnu ravnopravnost s Talijanima i izjavili da se ''"... protivimo povezivanju i ujedinjenju s talijanskim jezikom i krajevima ... i da smo jednoglasni u svom hrvatskom slavenstvu i za pripajanje našeg kraja vjernom gradu Rijeci''". I u drugoj rezoluciji 1849. Lovranci su istakli slavenski karakter Istre i ekonomsku i kulturnu povezanost istočne obale Istre s Rijekom i Hrvatskom. Ova politička borba narodnog elementa prikazana je i u djelima dvaju književnika rodom iz ovih krajeva: [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] (1850. – 1904.) i [[Viktor Car Emin|Viktora Cara Emina]] (1870. – 1963.). Pojava [[parobrod]]a krajem XIX. st. dovela je do jake ekonomske krize čitave Lovranštine uvjetovane propašću lovranskog brodarstva i brodogradnje, obiju bazirane na jedrenjacima. Mnogi su tada bili prisiljeni emigrirati u prekomorske zemlje. U isto vrijeme rađa se i nova ekonomska grana – [[turizam]]. No domaće stanovništvo tradicionalno vezano na pomorstvo, u njemu se, osim rijetkih iznimaka, nije snašlo. Iako je prvo zdanje specijalno izgrađeno za prihvat turista Villa Fernandea (danas Hotel Belveder), izgrađeno još 1873., a 1898. Lovran dobio službeni status lječilišta, pravi turistički bum uslijedio je tek u prvom desetljeću XX. stoljeća. ===XX. stoljeće=== Početkom XX. stoljeća grad se sve više širi na svoju sjevernu i južnu stranu. Grade se brojne vile i ljetnikovci, te mnogi pansioni i hoteli. Lovran postaje sve poznatiji kao lječilište. Gradi se vodovod, uvodi električna struja, uvodi tramvajska linija koja povezuje Lovran s opatijskom željezničkom postajom u [[Matulji]]ma. Grade se dva javna gradska kupališta. Godine 1909. donose se posebni higijenski propisi koji reguliraju cjelokupnu turističku djelatnost Lovrana. I dok se Opatija razvija kao vrlo dinamično mondeno središte, Lovran zadržava ugled profinjenog i pomalo izoliranog lječilišta u čijem miru svoje utočište nalaze brojni uglednici visokog bečkog i budimpeštanskog društva, ali i ostalih dijelova Europe. Tako Norbert Krebs u svojoj knjizi "Die Halbinsel Istrien" (Poluotok Istra), objavljenoj u Leipzigu 1907. ubraja Lovran u najnjegovanija lječilišta monarhije. Godine 1913. Lovran broji 12.000 posjetitelja. Prvi svjetski rat 1914. – 1918. brutalno je prekinuo ovaj turistički uzlet. Nakon pada Austro-Ugarske Monarhije Istru pa tako i Lovran okupiraju talijanske snage, a potvrdom granice između Italije i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] 1920., Lovran definitivno dolazi pod vlast [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Godine 1922. u Italiji na vlast dolaze [[fašizam|fašisti]] te nastupa razdoblje više-manje forsirane talijanizacije Lovrana i Lovranštine. Lovran mijenja ime u ''Laurana'' (do tada su se ravnopravno koristila dva naziva: Lovran i Lovrana). Pod talijanskom vlašću Lovran gubi svoju prirodnu povezanost s geografskim zaleđem. Ukida se tramvajska linija Matulji – Opatija – Lovran. Turizam stagnira jer talijanske vlasti kao turistička odredišta favoriziraju i podupiru talijanske gradove, prvenstveno [[Ligurija|ligursku]] rivijeru. Godine 1941. započinje novi svjetski sukob. Padom Italije 1943. Lovran dolazi pod okupaciju Nijemaca pod kojom ostaje do oslobođenja u travnju 1945. kada su Nijemci potisnuti od Jugoslavenske narodnooslobodilačke vojske nakon desanta 26. dalmatinske divizije u [[Mošćenička Draga|Mošćeničkoj Dragi]]. Nakon oslobođenja i temeljem mirovnog ugovora između Italije i sada Narodne Federativne Republike Jugoslavije Lovran potpada pod Jugoslaviju. Nova vlast donosi i nove nade ali i nova razočaranja. Veliki dio stanovništva optira i odlazi u Italiju. Nakon 1945. Lovran se postupno oporavlja. Ukida se općina Lovran i čitava Lovranština uključuje u novu općinu Opatija. Turizam se postupno ali uporno obnavlja, grade se novi hotelski kapaciteti, ali taj turistički razvoj ostaje i dalje u sjeni turističkog razvoja Opatije. Neki turistički objekti Lovrana mijenjaju svoju namjenu. Tako nekadašnji Grand Hotel Lovrana koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata prenamijenjen u njemačku ratnu, a nakon oslobođenja u jugoslavensku vojnu bolnicu, postaje državni centar za liječenja koštane tuberkuloze koji prerasta u renomiranu Specijalnu [[Klinika za ortopediju Lovran|kliničku ortopedsku bolnicu]] koja, po svojim stručnim dosezima, spada u sam vrh hrvatske medicine. Malo pomalo, Lovran od nekadašnjeg mjesta elitnog postaje mjesto masovnog turizma, u kojem se u ljetnim mjesecima uzaludno traži mjesto više. No nastupom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. kompletan turistički život Lovrana propada. Iako Lovran nije direktno pogođen ratnim zbivanjima, mnogi su lovranski mladići u njima sudjelovali, najviše na [[Lika|ličkoj]] bojišnici, a neki su i poginuli. U lovranskim su hotelima i drugim turističkim kapacitetima svoj smještaj našli nebrojeni prognanici, najviše iz okupiranih područja istočne [[Slavonija|Slavonije]], u kojima su dočekali ne samo kraj rata već i niz poslijeratnih godina. U samostalnoj Hrvatskoj Lovran ponovo postaje samostalna općina. == Gospodarstvo == Prvenstveno [[turizam]] i [[ugostiteljstvo]]. U manjoj mjeri [[ribarstvo]], malo poduzetništvo i uslužne djelatnosti. Većina radnog stanovništva zaposlena je u susjednom gradu [[Rijeka|Rijeci]] i Opatiji. <!-- [[Datoteka:Lovran – plaža (sjever).jpg|mini|290px|Dio plaže u Lovranu]] --> ===Turizam=== Posljednjih sto godina Lovran se okrenuo turizmu, najprije kao zimovalište i lječilište visokih krugova Austro-Ugarske monarhije, a danas kao mjesto za odmor koje privlači turiste tijekom cijele godine. Iz vremena početka turizma potječe i čitav niz prelijepih secesijskih vila, koje su sagrađene na prijelazu 19. u 20. stoljeće, na obalnom pojasu sjeverno i južno od stare gradske jezgre, a od kojih se neke ubrajaju u sam vrh svjetske graditeljske baštine. Lovran danas privlači turiste tijekom cijele godine i pruža smještaj u brojnim hotelima, pansionima i privatnom smještaju. Turisti se mogu odmarati na brojnim terasama ili uživati sunčajući se i kupajući se na jednom od dva gradska kupališta ili na malim šljunkovitim plažama smještenim u brojnim uvalama. Mogu uživati u šetnji jedinstvenom šetnicom, popularni ''lungomare'', koja se u dužini od 12 km pruža od Lovrana do Voloskog i pruža jedinstven doživljaj gdje stogodišnji hrastovi svojim granama gotovo dodiruju površinu mora. Ljubitelji planinarenja mogu slijediti neku od planinarskih ruta koje iz Lovrana ili [[Medveja|Medveje]] vode na sam vrh [[Učka|Učke]]. Proširenje turističke ponude osmišljeno je i organizacijom niza redovitih, već tradicionalnih manifestacija koje započinju Danima [[Šparoga|šparuga]] u [[travanj|travnju]], Danima [[trešnja|trešanja]] ili, kako domaći kažu, "Dani črešanj", ljetnom sezonom koja je obogaćena brojnim izložbama, koncertima i ribarskim zabavama. A u jesen organizira se tradicionalna i izuzetno popularna "Marunada", svečanosti "maruna", posebne vrste pitomog [[kesten]]a izuzetne kvalitete, koji se tradicionalno već stoljećima uzgaja na Lovranštini i po kojima je Lovran u prošlosti bio poznat u čitavoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. == Politika == Od osamostaljenja Hrvatske Lovranom je upravljao [[IDS]] do 2001., od tada na vlasti se smjenjuju Nezavisne liste i [[SDP]]. Na izborima održanim 2013. godine za načelnika je izabran kandidat [[Akcija_mladih|AM]]. == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Croatia Lovran St. George church BW 2014-10-10 15-04-29.jpg|mini|290px|Crkva sv. Jurja u Lovranu]] * Crkva svetog Jurja u Lovranu * Crkvica svetog Ivana u Starom gradu * Crkvica svetog Trojstva iznad lučice * Stari grad * Gradska kula na Trgu svetog Jurja * Istočna gradska vrata "Stubica" * Reljef svetog Jurja kako probada zmaja * Mustaćon – luneta portala * Kamena ploča u spomen posjete Saskog kralja Friedricha II. Augusta * Hotel Draga di Lovrana (Lovranska Draga) – spomenik kulture * Lovranske vile * Nekadašnje lječilište u Lovranu – Lovran spa * [[Park prirode Učka]] * Obalno šetalište Franje Josipa I. u dužini od 12 km počevši od Lovrana pa sve do kraja Voloska *[[Lovranska Draga|Umjetnička instalacija „Puli Mȁlina“ (kod mlina)]] u Lovranskoj Dragi == Obrazovanje == * Osnovna škola "Viktora Cara Emina" * područna škola "Dobreć" u Dobreću == Kultura == * Puhački orkestar Lovran, utemeljen 1912. * Slovensko kulturno-prosvjetno društvo Snežnik * Atelje i galerija hrvatskog slikara [[Ivan Pessi|Ivana Pessija]]<ref>[http://www.ivanpessi.com/home/atelje-galerija-ivan-pessi Ivan Pessi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Atelje i galerija u Lovranu</ref> * Izložbeni prostor galerija Laurus * Kuća lovranskega guca – galerija ===Manifestacije=== *Lovranski karneval – maškare i maškarana povorka – (siječanj/veljača) *Festival šparuga (travanj) – uz zabavni program u večernjim satima spravlja se vela fritaja od 1000 jaja i 30 kg divljih šparuga u tavi promjera 2 m *[[Dani črešanj va Lovrane|Dani črešanj]] (lipanj) – lovranske brtošinke – Fešta – Veli štrudel – rezanjem velikog lovranskog štrudela od trešanja duljine 10m, te nastupom folklora. *100 Milja Istre / Ultratrail 110 km (travanj) – utrka izdržljivosti – Start: Lovran, cilj: Umag *Međunarodni festival puhačkih orkestara "Naš svijet je glazba" (svibanj) *Regata tradicijskih barki za trofej "Nino Gasparinic" (lipanj) *"Ljeto u Lovranu" manifestaciuja kulturnih događaja u lovranu (srpanj/kolovoz) – Ribarske fešte *MTB Učka Maraton – UCI MTB Marathon Series (srpanj) – utrka za Svjetski kup *Fešta od maruna – Marunada (listopad) – LOVRAN – DOBREĆ – LIGANJ *Utrka u planinskom trčanju Učka vertical (listopad) – MEDVEJA – Lovranska Draga – Vojak *Lovranska regata – (studeni) – za jedrilice klase Optimist i Laser 4. srpnja *Jutro va Lovrane na Viliju Božju – BADNJAK – Friganje i podjela fritula i kuhanog vina uz glazbeni program *Božićni koncert Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a "Lovor" Lovran – 26. prosinca – crkva sv. Jurja *Ispraćaj stare i doček Nove godine uz silvestarski koncert Puhačkog orkestra Lovran (prosinac) *[[Liburnia Jazz Festival & Workshops]], udruge [[Liburnia Jazz]].<ref>[https://www.liburniajazz.hr/onama.html Liburnia Jazz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029040328/http://liburniajazz.hr/onama.html |date=29. listopada 2019. }} O nama (pristupljeno 25. listopada 2019.)</ref> == Poznate osobe == * [[Josip Kaplan]], hrv. skladatelj * [[Viktor Car Emin]], hrv. književnik * [[Guido barun von Call zu Rosenburg und Kulmbach]], austro-ugarski diplomat i političar * [[Antonio Felice Giacich]], liječnik * [[Charles Billich]], hrv. slikar * [[Ivan Pessi]], hrv. slikar * [[Stanisław Witkiewicz]], poljski arhitekt, slikar i pisac, umro je u Lovranu u [[1915.]] * [[Stanisław Ignacy Witkiewicz]] (poznat kao Witkacy), poljski umjetnik, dramatičar i pisac * [[Mario Battifiaca]], glazbenik, glumac, radijski i tv voditelj == Šport == * boćarski klub [[boćarski klub Lovran|Lovran]] * boćarski klub Liganj * boćarski klub Lovranska Draga * [[HNK Lovran]] * Brdsko-biciklistički klub "Marun" * Jedriličarski klub "Istra" * Planinarsko društvo "Knezgrad" * Planinarsko društvo "Tris" * Športsko ribolovno društvo "Zubatac" * Tenis klub Lovran Od 2001. održava se jedriličarska ''Lovranska regata – Marunada''. ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Lovran}} * [http://www.opcinalovran.hr/ Službene stranice općine Lovran] * [http://www.tz-lovran.hr/ Turistička zajednica općine Lovran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117153947/http://www.tz-lovran.hr/ |date=17. siječnja 2010. }} {{GiO PGŽ}} [[Kategorija:Općine u Primorsko-goranskoj županiji]] irmi6raz7uigylgud3dj9lyo3x6wchr 0 15196 7571079 7493936 2026-08-06T19:21:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571079 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CricketSCG1.jpg|mini|300px|Utakmica kriketa.]] [[Datoteka:Cricket pictogram.svg|mini|100px|Olimpijski piktogram za kriket.]] '''Kriket''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''cricket'') je momčadski [[šport|sport]] u kojemu se loptica udara palicom ili batom, sličan [[bejzbol]]u. Potječe iz [[Engleska|Engleske]], a danas je raširen u [[Commonwealth (zajednica država)|zemljama Commonwealtha]]. Igra se na većem travnjaku (najmanje 60 m × 80 m) s ucrtanim poljem (približno 20 m × 3 m), bez vremenskog ograničenja.<ref name=":0">{{Citiranje enciklopedije|naslov=kriket|url=https://enciklopedija.hr/clanak/33954|accessdate=2020-05-02|enciklopedija=Hrvatska enciklopedija|izdavač=LZMK}}</ref> Kriket je najpopularniji u zemljama bivšeg [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], tj. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i članicama [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]].<ref name=":0" /> Prvi kriket klub osnovan je [[1666.]] u engleskom gradiću [[St. Albans]]u.<ref name=":1">{{Citiranje enciklopedije|naslov=kriket|enciklopedija= Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/32723/|accessdate=2020-05-08|izdavač=LZMK}}</ref> Najuspješnija reprezentacija međunarodnog kriketa je Australija koja je osvojila sedam jednodnevnih međunarodnih trofeja, uključujući pet Svjetskih prvanstava, više od bilo koje druge zemlje. Postoje različiti formati u rasponu od Twenty20, koji se igra nekoliko sati s tim da se svako kolo sastoji od 20 [[Serija (kriket)|serija]], do testnih utakmica, koje se igraju pet dana s neograničenim preokretima, a momčadi svaka udarajući po dva kola neograničene dužine. == Povijest == Kriket se počeo igrati u Engleskoj u 16.st. Izvorno se zvao creckett. [[1900.]] se igrao na Ljetnim Olimpijskim igrama u Parizu. Međunarodno Kriket Vijeće je osnovano [[1909.]] Kriket je ušao u novu eru [[1963.]] kada su engleske grofovije uvele varijantu kriketa s ograničenim brojem overa, a u [[21. stoljeće|21. stoljeću]], novi je ograničeni oblik, [[Twenty20]], odmah postao popularan. === Kriket u Hrvatskoj === Kriket su na Visu igrali engleski vojnici u 19. stoljeću, a početkom 20. stoljeća pokušao ga je udomaćiti [[Franjo Bučar]], no igra se tada održala samo nekoliko godina. U Hrvatskoj djeluju tri kluba (u Zagrebu, Splitu i na [[Kriket klub Sir William Hoste|Visu]]).<ref name=":0" /> Od [[2004.]] postoji i [[Hrvatski kriket savez]]. [[Hrvatska kriketaška reprezentacija]] djeluje od [[2000.]] godine. == Pravila == {{multiple image | footer = Dvije vrste loptice za kriket iste veličine: I) Korištena bijela lopta. Bijele lopte uglavnom se koriste u kriketu s ograničenim brojem serija, posebno u utakmicama koje se igraju noću, ispod [[reflektor]]a (lijevo).<br /> II) Korištena crvena lopta. Crvene lopte se koriste testnom kriketu, prvorazrednom kriketu i u još nekim drugim formama (desno). | image1 = White ball 2 (cropped).JPG | alt1 = Korištena bijela lopta | width1 = 150 | width2 = 150 | image2 = Used cricket ball (cropped).jpg | alt2 = Korištena crvena lopta }} Kriket je igra koju igraju dvije jedanaesteročlane momčadi. Momčadi se smjenjuju u ulozi udarača (engl. ''batter'') i čuvara polja (engl. ''bowler''). Tijekom svakog [[Kolo (kriket)|kola]] (engl. ''innings'') udaračka strana nastoji osvojiti bodove trčanjem između vrata; čuvari polja nastoje srušiti vrata. Koliko puta pretrče udaljenost između vrata, toliko bodova osvajaju za svoju ekipu. Nakon što je svih 11 igrača jedne ekipe sudjelovalo u igri kao udarači, uloge ekipa se mijenjaju.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |title=kriket |url=https://www.sportilus.com/sportopedia/kriket/ |website=sportilus.com |accessdate=2020-05-02 |archive-date=21. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210221014109/https://www.sportilus.com/sportopedia/kriket/ |url-status=dead }}</ref> Svi ostali igrači iz udaračke ekipe se u kolu nalaze izvan terena i ulaze u igru tek kad jedan od udarača „ispadne“. Bacač ekipe u polju baca ukupno šest lopti (to se zove serija) s jedne strane terena udaraču koji se nalazi na drugoj strani trkališta. Iza njega i njegovih vrata stoji čuvar vrata koji kao jedini iz svoje momčadi ima pravo nositi rukavice za hvatanje. Ostalih devet igrača tima u polju su raspoređeni po cijelom igralištu. Na kraju trkališta na kojem se baca lopta stoji jedan od dvoje sudaca; drugi se nalazi u blizini udarača, ali udaljen otprilike 20 metara. Nakon svake serije dolazi do promjene bacača i lopta se baca s druge strane terena. Utakmica se sastoji od jednog ili dva kola za svaku stranu. Igra se isključivo [[ljeto|ljeti]] i to po suhim vremenskim uvjetima. == Rezultat == [[File:England vs South Africa.jpg|thumb|Testna utakmica između [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] i [[Engleska|Engleske]] u siječnju [[2005.]] Muškarci u crnim hlačama su [[Sudac (šport)|sudci]]. Momčadi u na ovoj utakmici nose bijele odore.]] Kriket ima posebnost da igra može završiti na četiri različita načina, a rezultat igre može se navesti na dva načina. Rezultat u igri kriketa može biti "pobjeda" za jednu od dvije momčadi koja igraju, "remi" ili "neodlučeno". == Oprema == Igrači po tradiciji nose bijele ili svijetle košulje, hlače i džemper. Odjeća u boji nosi se na nekim jednodnevnim utakmicama. == Natjecanja == * [[Svjetski kup u kriketu]] (četverogodišnji)<ref>[http://www.icc-cricket.com/cricket-world-cup Svjetski kup u kriketu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190114194116/https://www.icc-cricket.com/cricket-world-cup |date=14. siječnja 2019. }}</ref> * [[prvenstvo Hrvatske u kriketu]] * [[Kriket na Olimpijskim igrama]] (1900.) == Izvori == *[https://sportski.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../stranice/sportski-219-220.pdf Kriket], ''Sportski leksikon'', LZMK, 1984. {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cricket}} *[http://library.la84.org/SportsLibrary/SportsHistorian/2000/sh201e.pdf library.la84.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104173459/http://library.la84.org/SportsLibrary/SportsHistorian/2000/sh201e.pdf |date=4. studenoga 2015. }} *[http://www.croatia-cricket.hr/ Hrvatski kriket savez] [[Kategorija:Kriket| ]] d698kjocs3rr7qe7whrue4qmlax7l47 0 16225 7571446 7416987 2026-08-07T09:42:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571446 wikitext text/x-wiki {{Provjeriti vanjske poveznice}} {{Infokvir talijanska regija | ime = Lombardia | puno_ime = Regione Lombardia | grb = Flag of Lombardy square.svg | zastava = Flag_of_Lombardy.svg | ime_genitiv = Lombardije | isocode = &nbsp; | glavno_mjesto = [[Milano]] | guverner = [[Attilio Fontana]] ([[Lega Nord]])| zona = [[Sjeverozapadna Italija]] | pokrajine = [[Pokrajina Bergamo|Bergamo]]<br />[[Pokrajina Brescia|Brescia]]<br />[[Pokrajina Como|Como]]<br />[[Pokrajina Cremona|Cremona]]<br />[[Pokrajina Lecco|Lecco]]<br />[[Pokrajina Lodi|Lodi]]<br />[[Pokrajina Mantua|Mantua]]<br />[[Pokrajina Milano|Milano]]<br />[[Pokrajina Monza e Brianza|Monza e Brianza]] (od 2009.) <br />[[Pokrajina Pavia|Pavia]]<br />[[Pokrajina Sondrio|Sondrio]]<br />[[Pokrajina Varese|Varese]] | općine = 1562| rang_površine = 4.| površina = 23,863| postotak_površine = 7.9| godina_popisa = 2010| rang_stanovništva = 1.| stanovništvo = 9,909,348| postotak_stanovništva = 16.35| gustoća_stanovništva = 415| karta = [[Datoteka:Regione Lombardia 2.svg|220px]]| }} '''Lombardija''' ([[talijanski|tal.]]: ''Lombardia,'' [[lombardski jezik|lom.:]] ''Lumbardia'') je regija u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]], između [[Alpe|Alpa]] i doline rijeke [[Po]]. Graniči sa [[Švicarska|Švicarskom]], [[Trentino-Južni Tirol|Trentinom]], [[Veneto]]m, [[Emilia-Romagna|Emilijom]] i [[Pijemont]]om. Ime je dobila po narodu [[Lombardi]] koji su u 6. st. okupirali skoro cijelu Italiju. Lombardiju omeđuju središnje [[Alpe]] na sjeveru, na jugu [[Padska nizina]], na istoku [[Lago di Garda]] te rijeka [[Ticino]] na zapadu. [[Milano]] je drugi grad po veličini u Italiji, ujedno i glavni grad ove regije. Prijestolnica je talijanskog gospodarstva. Regija je prva po uzgoju goveda i [[svinja]], po mesnoj i mliječnoj industriji (il [[gorgonzola]]). Ekonomski je najrazvijenija, druga je po naseljenosti. U njoj su smještena najveća talijanska jezera: [[Como (jezero)|Lago di Como]], [[Adda (Pad)|Adda]], [[Lago d'Iseo]]. Jedna je od najbogatijih i ekonomski i politički najrazvijenijih regija u [[Europa|Europi]]. {{sectionStub|, Zemljopis}} {{prijevod, zakomentirano}} <!--Lombardy borders the regions of [[Piedmont (Italy)|Piedmont]], [[Emilia-Romagna]], [[Veneto]], [[Trentino-Alto Adige]], and the country of [[Switzerland]]. Lombardy's capital is [[Milan]]. One-sixth of Italy's population lives in Lombardy, and its capital ([[Milan]]) is the fourth largest [[conurbation]] in Europe with more than 6.5 million inhabitants. The current governor of Lombardy is [[Roberto Formigoni]]. Lombardy is one of the three richest regions in [[Europe]], with a [[Gross domestic product|GDP]] per capita 30% higher than the rest of Italy. Many foreign and national companies have their headquarters in Milan. Lombardy seems to be very active in sports with many top-rated clubs in [[Football (soccer)|football]], [[Rugby union|rugby]], [[ice hockey]] and [[basketball (hoops)]]. '''[[Pirelli Tower]]''', the highest skyscraper in Italy (127 m), is the seat of Lombardy Region. Lombardy is candidate, with the city of Milan, for '''[[2016 Summer Olympics|XXXI Summer Olympic Games]]''' ('''''Milan-Lombardy 2016'''''). --> == Povijest == Regija je dobila ime po [[Lombardi]]ma ili [[Langobardi]]ma, koji su u ove krajeve došli nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Dugo vremena su postojale jake veze između [[Franci|Franačkog]], [[Bavarci|Bavarskog]] i Lombardijskog [[plemstvo|plemstva]]. == Lombardski moto == Lombardijski moto je "''Una regione per fare''" ("regija od akcije"). == Pokrajine == Regija je podijeljena u 12 pokrajina, nazvanih po njihovim glavnim gradovima: * [[Bergamo (pokrajina)|Bergamo]] * [[Brescia (pokrajina)|Brescia]] (industrija [[oružje|oružja]]) * [[Como (pokrajina)|Como]] (industrija [[svila|svile]], [[jezero Como]]) * [[Cremona (pokrajina)|Cremona]] * [[Lecco (pokrajina)|Lecco]] * [[Lodi (pokrajina)|Lodi]] * [[Mantova (pokrajina)|Mantova]] * [[Milano (pokrajina)|Milano]] * [[Monza e Brianza (pokrajina)|Monza e Brianza]] (tek od 2009.) (industrija namještaja) * [[Pavia (pokrajina)|Pavia]] (jedno od najstarijih [[sveučilište|sveučilišta]]) * [[Sondrio (pokrajina)|Sondrio]] (Valtellina) * [[Varese (pokrajina)|Varese]] (industrija cipela) Pokrajine su podijeljene u ukupno 1562 [[komuna]], s vrlo raznolikim brojem stanovnika ('''Milano''': 1,256,211, '''Morterone''' na [[Como (jezero)|jezeru Como]]: 33, po popisu iz [[2001.]]) == Veći gradovi == *[[Milano]] 1,321,113 *[[Brescia]] 193,671 *[[Monza]] 122,623 *[[Bergamo]] 119,375 *[[Como]] 85,134 *[[Varese]] 81,583 *[[Busto Arsizio]] 81,911 *[[Sesto San Giovanni]] 81,128 *[[Cinisello Balsamo]] 73,683 *[[Cremona]] 72,121 *[[Pavia]] 71,227 *[[Vigevano]] 63,587 *[[Legnano]] 58,013 *[[Rho]] 50,648 == Transport == === Zračne luke === [[datoteka:Aerial photograph of Milan Malpensa airport.jpg|200px|thumb|Zračna luka Malpensa]] Postoje četiri zračne luke u Lombardiji: * Zračna luka Linate u [[Milano|Milanu]] * Zračna luka Malpensa u blizini grada Busto Arsizio, odnosno u metropolitanskom gradskom području [[Milano|Milana]] * Zračna luka Orio al Serio u gradu Orio al Serio * Zračna luka Brescia u blizini gradića Montichiari. Zračna luka Malpensa je najveća zračna luka u Lombardiji, smještena kraj grada Busto Arsizio, ali mnogi smatraju da je u Milanu jer je u njegovu metropolitanskom širem gradskom području. === Željeznica === {{sectionStub|, Zemljopis}} {{prijevod, zakomentirano}} <!-- The '''Suburban Railway Service''' (called "'''S'''" Lines, the service is similar to the [[France|French]] [[RER]] and [[Germany|German]] [[S-Bahn]]), composed of 8 commuter rail lines (10 as of [[2008.]]), connects the Milan Metropolitan Area ("Great Milan"), and other important cities, like Como or Varese. The '''Regional Railway Service''' (called "'''R'''"), on the other hand, links the cities of Lombardy and connects the region with the national railway system. [[Datoteka:SFS-Milano.PNG|mini|središte|S Lines map.]] --> == Turističke informacije == === Poznate osobe iz Lombardije === *[[Virgilije]] *[[Plinije Stariji]] *[[Plinije Mlađi]] *[[Cesare Beccaria]] *[[Alessandro Volta]] *[[Alessandro Manzoni]] *[[Giorgio Gaber]] === Hrana === * Risotto alla Milanese * Cotoletta alla Milanese * Osso buco * Cassoeula * Panettone * Missoltini * Polenta * Torrone * Bresaola == Vanjske poveznice == === Opće informacije === *[http://www.regione.lombardia.it Regione Lombardia] - službene stranice === Pokrajine === *[http://www.provincia.bergamo.it/ Pokrajina Bergamo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110308225954/http://www.provincia.bergamo.it/ |date=8. ožujka 2011. }} *[http://www.provincia.brescia.it/ Pokrajina Brescia] *[http://www.provincia.como.it/ Pokrajina Como] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226081219/http://provincia.como.it/ |date=26. veljače 2011. }} *[http://www.provincia.cremona.it/ Pokrajina Cremona] *[http://www.provincia.lecco.it/ Pokrajina Lecco] *[http://www.provincia.lodi.it/ Pokrajina Lodi] *[http://www.provincia.mantova.it/ Pokrajina Mantova] *[http://www.provincia.milano.it/ Pokrajina Milano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218190737/http://provincia.milano.it/ |date=18. prosinca 2014. }} *[http://www.provincia.pv.it/ Pokrajina Pavia] *[http://www.provincia.varese.it/ Pokrajina Varese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200308180447/http://www.provincia.varese.it/ |date=8. ožujka 2020. }} *[http://www.provincia.sondrio.it/ Pokrajina Sondrio] === Sveučilišta === *[http://www.polimi.it/ Milan's Politecnic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210501054330/http://www.polimi.it/ |date=1. svibnja 2021. }} *[http://www.unibocconi.it/ Università Bocconi] (Milan) *[http://www.unicatt.it/ Università Cattolica del Sacro Cuore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403083126/http://www.unicatt.it/ |date=3. travnja 2015. }} (Milan) *[http://www.unimi.it/ Università degli Studi di Milano] *[http://www.unimib.it/ Università degli Studi Milano Bicocca] (Milan-Monza) *[http://www.unibg.it/ Università degli Studi di Bergamo] *[http://www.unibs.it/ Università degli Studi di Brescia] *[http://www.unimn.it/ Università degli Studi di Mantova] *[http://www.unipv.it/ Università degli Studi di Pavia] *[http://www.uninsubria.it/ Università degli Studi dell'Insubria] (Varese-Como) {{Mrva-zemlj}} {{Talijanske regije}} {{Pokrajine Lombardije}} [[Kategorija:Lombardija| ]] <!--[[Kategorija:Lombardija| ]] --> kv1b6etsktv37h0wz7qapq56cmxb4z0 0 17800 7570882 7519335 2026-08-06T12:27:17Z Runolist 263374 + poridice nav. 7570882 wikitext text/x-wiki {{Slično|[[jezična porodica|jezičnoj porodici]]|jezik [[Republika Turska|Republike Turske]]|turski jezik}} [[Datoteka:Turkic Languages distribution map.png|mini|366x366px|Raspodjela turkijskih jezika u svijetu]] '''Turkijski jezici''' su skupina od četrdesetak<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=48-16 Ethnologue (16th)]</ref> srodnih [[jezik]]a kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokome području od istočne [[Europa|Europe]] do [[Sibir]]a i zapadne [[Kina|Kine]]. Po uglavnom odbačenim teorijama svrstavaju se u [[Altajski jezici|altajske jezike]]. Turkijski jezik s najviše govornika jest [[turski jezik]]. Turkijski jezici [[aglutinativni jezici|aglutinativni su jezici]] i pokazuju [[samoglasnička harmonija|samoglasničku harmoniju]]. Turkijci su bili [[Stepa|stepski]] [[nomadi]] i tako su se raširili [[Euroazija|Euroazijom]]. Najstariji su zapisi na turkijskim jezicima [[Orhonski natpisi|Orhonski]] i [[Jenisejski natpisi]] uklesani na kamenja uz rijeke [[Orhon]] i [[Jenisej]]. U srednjem se vijeku razvilo nekoliko književnih jezika među kojima su najvažniji [[Kipčački jezik|kipčački]] ([[Zlatna Horda]]), [[Čagatajski jezik|čagatajski]] ([[Timuridsko Carstvo|Timurova država]]) i [[Osmanski turski jezik|osmanski]] ([[Osmansko Carstvo]]).<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Uvod u poredbenu lingvistiku|publisher=Matica Hrvatska|year=2001.|isbn=953-150-612-4|location=Zagreb}}</ref> Pisali su se i pišu mnogim pismima poput [[Ujgursko pismo|ujgurskoga pisma]], [[Arapsko pismo|arapskoga pisma]], [[Latinica|latinice]], [[Ćirilica|ćirilice]], [[Hebrejski alfabet|hebrejskoga]] i [[Grčki alfabet|grčkoga alfabeta]]. == Obilježja == Turkijski jezici uglavnom pokazuju vokalnu harmoniju, to jest vokali u [[Sufiks|sufiksima]] slažu se s onima u osnovi po položaju jezika ili zaobljenosti usana. [[Uzbečki jezik|Uzbečki]] je izgubio harmoniju. Primjerice, u turskome će sufiks za [[lokativ]] glasiti -da nakon stražnjih vokala (''insan-da'', ''kuş-ta''), ali -de nakon prednjih (''göl-de'', ''alev-de''). Morfološki, turkijske jezike karakterizira iznimna aglutinacija, to jest sufiksi se nižu jedan za drugim u velikim nizovima. Naprimjer, u turskome ''gör-üş-eme-yecek-ler-miş'' 'navodno se neće moći vidjeti'. Rabe isključivo sufikse, a [[Predmetak|prefiksi]] su posuđeni i rijetki. Red im je riječi subjekt – objekt – glagol i uglavnom članove sintagme nižu ulijevo. Osobitost im je nedostatak [[Veznici|veznika]] (u turskome su svi veznici posuđeni iz [[Arapski jezik|arapskoga]] i [[Perzijski jezik|perzijskoga]]).<ref name=":0" /> == Podjela turkijskih jezika == [[Datoteka:LinguisticDiagramTurkic.png|mini|295x295px|Genealoško stablo turkijskih jezika]] Iako su se različita turkijska plemena i njihovi jezici miješali s drugima kroz stoljeća, što je znatno otežavalo razredbu, vrlo pojednostavljena razredba izgledala bi ovako: * jugozapadna ili [[Južnoturkijski jezici|oguska skupina]]: ** zapadni: [[turski jezik|turski]], [[gagauski jezik|gagauski]], [[Azerski jezik|azerbejdžanski]], pečeneški ([[Izumrli jezici|izumrli]], moguće da je bio kipčački) ** istočni: [[Horasanski turski|horasanski]], [[turkmenski jezik|turkmenski]] ** južni: [[kaškajski jezik|kaškajski]] ** [[salarski jezik|salarski]] * sjeverozapadna ili [[Zapadnoturkijski jezici|kipčačka skupina]]: ** aralo-kaspijska: [[kazahski jezik|kazahski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[karakalpački jezik|karakalpački]], [[nogajski jezik|nogajski]] ** ponto-kaspijski: [[balkarski jezik|karačajsko-balkarski]], [[kumički jezik|kumički]], [[karaimski jezik|karaimski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[krimčak|krimčački]], [[Urumski jezik|urumski]], [[pečeneški jezik|pečeneški jezik]] (izumrli, moguće da je oguski), [[kumanski jezik|kumanski]] (izumrli) ** uralski: [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[čulimski jezik|čulimski]] *sjeveroistočna ili [[Sjevernoturkijski jezici|sibirska skupina]]: ** sjeverna sibirska skupina: [[Jakutski jezik|jakutski]], [[Dolganski jezik|dolganski]] ** južna sibirska skupina: [[Tuvanski jezik|tuvanski]], [[Karagaski jezik|tofalarski]], [[Žutoujgurski jezik|žutoujgurski]], [[Čulimski jezik|čulimski]] * jugoistočna ili [[Istočnoturkijski jezici|ujgursko-karlučka skupina]]: ** [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[ujgurski jezik|ujgurski]], [[čagatajski jezik|čagatajski]] (izumrli) * [[ogurski]] (ili [[Huni|hunski]]) jezici (takozvani ''lir-turkijski'') ** [[bolgarski jezik]] *** [[čuvaški jezik|čuvaški]], [[povolško-bugarski jezik]] (izumrli jezik, sporno) ** [[kazarski jezik|kazarski]] (izumrli, sporno) ** hunski (sporno) *[[arguska skupina]] **[[Halački jezik|halački]] Osnovna je podjela na ogursku skupinu i ostale, općeturkijske jezike. Razni elementi ušli su u turskijske jezike, posebno iz [[kineski jezik|kineskog]], [[perzijski jezik|perzijskog]], [[ruski jezik|ruskog]] i [[arapski jezik|arapskog jezika]], a razni elementi iz turkijskih jezika proširili su se do najsjevernijih krajeva Rusije. == Povezani članci == * [[Orhonski natpis]] * [[Turkijski narodi]] * [[Jezična porodica|Jezične porodice]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=710 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90010 Ethnologue (15th)] {{Jezične porodice}}{{Altajski jezici}} [[Kategorija:Turkijski jezici| ]] [[Kategorija:Altajski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:T]] lb6hpaofustdirft66odp6hnwhl9fyl 10 18293 7570934 7570296 2026-08-06T14:34:40Z MaGa 20797 +Maraton lađa 7570934 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na Neretvi od Metkovića do Ploča održava natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. Maraton lađa. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Josip Grgurić]], [[Milivoj Puhlovski]], [[Andriana Škunca]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> 9trjqbirnv1ub82fmwc31yylxpkleeo 7570943 7570934 2026-08-06T14:56:21Z MaGa 20797 + 7570943 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na Neretvi od Metkovića do Ploča održava se utrka lađa, tradicijskih autohtonih plovila doline Neretve. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. Maraton lađa. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Josip Grgurić]], [[Milivoj Puhlovski]], [[Andriana Škunca]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> h7nbeib0jddj5b7ryl7hes9wjkxv41o 7570944 7570943 2026-08-06T14:57:04Z MaGa 20797 + 7570944 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na Neretvi od Metkovića do Ploča održava se utrka lađa, tradicijskih autohtonih plovila doline Neretve. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Josip Grgurić]], [[Milivoj Puhlovski]], [[Andriana Škunca]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> tu71vkwjdl6mki5xdjkr4tyw7t0wpnk 0 18410 7571381 7325704 2026-08-07T05:56:16Z ~2026-43299-90 368871 /* Format */ 7571381 wikitext text/x-wiki '''''Reality show''''' ili '''zbiljokaz'''<ref> Božić, Ivan: [https://www.srednja.hr/svastara/svi-zabavni-neokroatizmi-se-pojavili-posljednjih-godina-udna-tuljica-osjecajnik-zbiljokaz/ Svi zabavni neokroatizmi koji su se pojavili posljednjih godina: Udna tuljica, osjećajnik i zbiljokaz] ''srednja.hr'', 24. ožujka 2019. </ref> označava posebnu vrstu [[televizija|televizijske emisije]] u kojima se prati život »običnih ljudi«. == Format == === Natjecateljski formati === ''Reality show'' je najčešće, ali ne nužno, natjecateljskog karaktera. Ovisno o emisiji, ''reality'' može prikazivati sudionike u različitim situacijama, pa tako primjerice postoje kulinarske emisije, pjevačke ili ''talent show'' emisije i emisije u kojima se natjecatelji moraju snaći u neobičnim situacijama ili „preživjeti” na neobičnim lokacijama. Kandidati u takvim emisijama najčešće su osobe koje nisu prethodno poznate javnosti, a za sudjelovanje u emisiji prijavljuju se samoinicijativno jer smatraju da posjeduju određeni talente, vještine ili osobine koje format emisije iziskuje. Jedno od obilježja emisija s natjecateljskim formatom su eliminacije, odnosno ispadanja kandidata iz epizode u epizodu, sve dok u finalnoj emisiji ne bude proglašen pobjednik. Pobjednici natjecateljskih emisija najčešće osvajaju određenu titulu ili novčane i druge vrijedne nagrade koje ih motiviraju za prijavu u emisiju. Reality show emisije u Hrvatskoj započele su pod produkcijom RTL produkcije kuće, a prva sezona Big Brother show-a koji je napravljen unutar [https://voyo.rtl.hr/emisije/reality-show RTL produkcije] emitirao se 2004. godine. <ref>{{Citiranje weba|title=VOYO - Bilo kad i bilo gdje|url=https://voyo.rtl.hr/emisije/reality-show|access-date=2024-08-21|website=voyo.rtl.hr}}</ref> === Ostali formati === U novije su vrijeme popularne i ''dating'' emisije u kojima kandidati kroz razne formate nastoje pronaći ljubavne partnere. Postoje i emisije koje jednostavno prate svakodnevni život običnih ljudi i prikazuju njihove priče koje bi mogle biti od značaja javnosti ili privući pažnju ciljane publike. == U Hrvatskoj == Neke od hrvatskih inačica međunarodnih ''showova'' jesu: * [[Big Brother]] * [[Brak na prvu]] * [[Dvornikovi]]<!-- modeliran prema reality showu The Osbournes --> * [[Gotovčevi]] * [[Farma (Hrvatska)|Farma]] * [[Gospodin Savršeni]] * [[Hrvatski Top Model]] * [[Jezikova juha]]<ref>https://miss7.24sata.hr/lifestyle/jezikova-juha-sanja-pazi-zid-prisjetili-smo-se-emisija-koje-smo-pratili-pocetkom-i-sredinom-2000-ih-27400</ref> * [[Leteći start]]<!-- Flying Start ili Leteći start (Srbija) --> * [[Ljepotice i genijalci]] * [[Ljubav je na selu]] * Sve u šest — Makeover<!-- Extreme Makeover --><ref>https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/najave/makeover-zele-li-ljudi-fizicke-promjene-zbog-sebe-ili-okoline-412e3ce6-b9ed-11ec-8c2e-0242ac12004e</ref> * IN magazin — Ekstremni makeover<!-- Extreme Makeover --><ref>https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/ekstremni-makeover-u-in-magazinu-od-4-listopada---668977.html</ref> * [[MasterChef Hrvatska|MasterChef]] * [[MFC - Fight House]], koji je producirala promotorska kuća Milenium Fighting Challenge iz Splita, je prvi borilački reality show u Hrvatskoj.<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/od-jeseni-balkanska-verzija-borilackog-reality-showa-gladijatori-u-lovu-na-30-tisuca-eura/505126.aspx</ref> * [[Mijenjam ženu]] * [[Punom parom]]<ref>https://mojtv.hr/m2/magazin/clanak.aspx?id=890</ref> * [[Radna akcija]]<!-- Extreme Makeover: Home Edition --> * [[Shopping kraljica]] * [[Survivor Hrvatska]] ** [[Survivor: Kostarika]] * [[Trenutak istine]]<ref>https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=5136</ref><ref>https://www.vecernji.hr/showbiz/regulatorima-prekipjelo-dosta-je-trenutka-istine-46606</ref> * [[Večera za 5]] * [[Život na vagi]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Reality show| ]] e11cg0gafxwvop7fiv64jymwa6r3775 0 20371 7571498 7200186 2026-08-07T11:34:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571498 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Luka Sorkočević |opis_slike=Sorkočevićeva bista u [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića]] u [[Dubrovnik]]u |veličina= |puno_ime=Luka Sorkočević |slika=Luka Sorkočević statue in Dubrovnik.jpg |datum_rođenja=[[13. siječnja]] [[1734.]] |mjesto_rođenja=[[Dubrovnik]] |datum_smrti=[[11. rujna]] [[1789.]] |mjesto_smrti=[[Dubrovnik]] |djela=Simfonije |period=[[klasicizam]] |utjecaj=talijanski skladatelji, [[Mozart]], [[Christoph Willibald Gluck|Gluck]], [[Joseph Haydn|Haydn]] |suradnici= |nagrade= |}} '''Luka Ignacije Antunov Sorkočević''' ([[talijanski|tal.]] '''''Luca Sorgo'''''; [[Dubrovnik]], [[13. siječnja]] [[1734.]] – [[Dubrovnik]], [[11. rujna]] [[1789.]]), hrvatski skladatelj, iz dubrovačke patricijske obitelji [[Sorkočevići|Sorkočević]]. == Životopis == Glazbenu naobrazbu stekao je u [[Dubrovnik]]u i [[Rim]]u. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]] u pregovorima s [[Francuska|Francuskom]] i kod [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] u [[Beč]]u. Ujak [[Tomo Basiljević (prosvjetitelj)|Toma Basiljevića]] i brat erudita [[Miho Sorkočević|Miha Sorkočevića]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1411 Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160413185547/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1411 |date=13. travnja 2016. }} [[Miljenko Foretić]] (1983): Basiljević, Tomo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> Skladanjem se bavio u mladosti i to od [[1754.]] do [[1770.]] U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio ''prvi hrvatski skladatelj simfonija'', a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|samostanu Male braće u Dubrovniku]]. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima ([[Alberto Fortis|Fortis]], [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Christoph Willibald Gluck|Gluck]], [[Julije Bajamonti|Bajamonti]]), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje je susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao [[samoubojstvo]]m, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora. [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola]] u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića. == Izvori == {{izvori}} {{klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{GLAVNIRASPORED:Sorkočević, Luka}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Dubrovačka Republika]] [[Kategorija:Sorkočevići|Luka]] 177euwd1od9pfo6imun3jzp7zwuu7zs 0 21806 7571278 7295219 2026-08-06T23:20:15Z Divna Jaksic 974 7571278 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Jure Kaštelan | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[18. prosinca]] [[1919.]] | mjesto rođenja = [[Zakučac (Omiš)|Zakučac]] kraj [[Omiš]]a, | smrt = [[24. veljače]] [[1990.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = Pjesnik, književnik i književni prevoditelj | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl|• [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] (godišnja i zaživotno djelo)| • [[Goranov vijenac]] | • Nagrada Braća Šimić za esej}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jure Kaštelan''' ([[Zakučac (Omiš)|Zakučac]] kraj [[Omiš]]a, [[18. prosinca]] [[1919.]] – [[Zagreb]], [[24. veljače]] [[1990.]]) bio je [[Hrvati|hrvatski]] pjesnik, književnik i književni prevoditelj. ==Životopis== Rođen je u [[Zakučac (Omiš)|Zakučcu kraj Omiša]], na rijeci Cetini na obroncima Mosora. Klasičnu gimanziju pohađao je u Splitu, a od 1938. studirao je jezike i književnosti na [[FFZG|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Godine 1940. objavio je u vlastitoj nakladi, s ilustracijama [[Edo Murtić|Ede Murtića]], svoju prvu zbirku ''Crveni konj'' (1940.). U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] sudjeluje u [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačkoj borbi]]. Do [[1980.]] godine voditelj je Katedre za teoriju književnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], a neko vrijeme i lektor na [[Sorbonne|Sorbonni]]. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije koji zatim proširuje europskim vidicima ([[Federico García Lorca|Lorca]]). Spoj moderniteta i narodne umjetnosti nalazimo u poemi ''Tifusari''. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je nazočna mitska koncepcija. Prevodio je s [[ruski jezik|ruskog]] i [[talijanski jezik|talijanskog]]. Zajedno s [[Bonaventura Duda|Bonaventurom Dudom]] uredio je [[Zagrebačka Biblija|hrvatsko izdanje Biblije iz 1968]]. Do smrti je obnašao dužnost ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju [[JAZU]]-a. ==Djela== '''Zbirke pjesama''' * ''Crveni konj'' (1940.) * ''Pijetao na krovu'' (1950.) * ''Biti ili ne'' (1955.) * ''Malo kamena i puno snova'' (1957.) * ''Divlje oko'' (1978.) * ''Pjesništvo'' '''Ostalo''' * ''Pijesak i pjena'' (1958.), drama * ''Čudo i smrt'' (1961.) lirska proza ==Nagrade== * 1964. - godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 1984. - [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] za životno djelo * 1979. - [[Goranov vijenac]] * Nagrada Braća Šimić za esej ''Pogled u pjesmu - o lirici Mile Pešorde''<ref>[http://www.simicevisusreti.info/susreti/simiceva-nagrada.html Šimićeva nagrada] simicevisusreti.info {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151120044701/http://www.simicevisusreti.info/susreti/simiceva-nagrada.html |date=20. studenoga 2015. }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat|Jure Kaštelan}} * [http://www.almissa.com/jurekastelan.htm Jure Kaštelan - Kratka biografija i izbor pjesama] * [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kastelanparnas ''Izabrane pjesme'' u odabiru Ante Stamaća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100217053259/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kastelanparnas |date=17. veljače 2010. }} * [http://www.blog.hr/print/id/1622245112/jure-kastelan.html Jure Kaštelan] blog.hr {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Kaštelan, Jure}} [[Kategorija:Životopisi, Omiš]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić]] 4wupjmbzunvgk996lv8fqurkdpvcl5v 0 22638 7570892 7433141 2026-08-06T12:36:51Z Runolist 263374 /* Vanjske poveznice */ 7570892 wikitext text/x-wiki {{ vaterpolski klub |ime = VK Jug AO |puno ime = Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje |slika = [[Datoteka:VK Jug.svg|150px]] |boje kluba = {{colorbox|#d5001c}} [[crvena]]<br/>{{colorbox|#003c82}} [[plava]] |osnovan = [[1923.]] |plivalište = [[Bazen u Gružu]] |kapacitet = 2500 |predsjednik = {{Z|HRV}} Tomislav Dumančić |trener = {{Z|HRV}} [[Vjekoslav Kobešćak]] |liga = [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu|1. HVL]]<br>[[Jadranska vaterpolska liga]] |sezona = [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2021./22.|HVL 2022.]]<br>[[Jadranska vaterpolska liga 2021./22.|JVL 2022.]] |plasman = 1.<br>3. |web stranica =[http://www.jug.hr/ www.jug.hr] }} '''Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje''', skraćeno '''VK Jug AO''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolski]] klub iz [[Dubrovnik]]a utemeljen [[1923.]] godine. Sa 72 osvojena trofeja,<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/jug-osvojio-72-trofej-a-trener-kobescak-odahnuo-uh-u-pravi-trenutak-smo-prekinuli-niz-poraza-1810337 Jug osvojio 72. trofej, a trener Kobeščak odahnuo: "Uh, u pravi trenutak smo prekinuli niz poraza"], ''Večernji list'', objavljeno 23. listopada 2024., pristupljeno 24. listopada 2024.</ref> najtrofejniji je vaterpolski klub u Hrvatskoj. U bogatoj povijesti kluba Jug je osvojio trideset i šest nacionalnih prvenstava čime je rekorder među hrvatskim klubovima u svim športovima. Jug je osvojio šesnaest nacionalnih kupova te rekordne četiri regionalne [[Jadranska vaterpolska liga|Jadranske lige]]. Od osnutka [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] najuspješniji je klub u državi s četrnaest osvojenih [[Prva hrvatska vaterpolo liga|hrvatskih prvenstava]] i četrnaest [[Kup Hrvatske u vaterpolu|hrvatskih kupova]]. Jug je četiri puta osvojio [[Euroliga (vaterpolo)|Ligu prvaka]] te je četvrti klub po uspješnosti u [[Europa|Europi]]. Jug svoje domaće utakmice igra na [[bazen u Gružu|bazenu u Gružu]], koji prima 2500 gledatelja. Nadimak igrača kluba je ''Gospari''.<ref>Bauer, Dean. Gospari imaju ono što se ne može kupiti, ne nastaje preko noći, već se stvara godinama. ''Sportske novosti'', 10. prosinca 2022., str. 21</ref> == Povijest kluba == === Utemeljenje i početci === [[Datoteka:Jug - Pro Recco 29. siječnja 2014.JPG|mini|Euroligaška utakmica Juga pred domaćom publikom]] Klub je osnovan [[1923.]] godine kao sekcija tadašnjeg športskog društva Jug. Ime Jug predložio je Zdenko Šapro. Osnivači vaterpolskog kluba Jug su [[Rudi Reš]], poznati plivač sa [[Sušak|Suška]], uz pomoć Dubrovčana Pera Kolića i Tonča Nardellia. Vaterpolo se u samom početku igrao na improviziranom igralištu na kupalištu [[Danče]] gdje su osim vaterpola organizirana i [[plivanje|plivačka]] natjecanja. Tijekom [[zima|zime]] nije se igralo.<ref name="Jug">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jug.hr/jug.php |title=Službena klupska stranica - Povijest kluba |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926181138/http://jug.hr/jug.php |archive-date=26. rujna 2009. |access-date=19. lipnja 2010.}}</ref> Osim na Dančama, do [[1961.]] godine i izgradnje [[Bazen u Gružu|gruškog bazena]], vaterpolski klub Jug svoje je utakmice igrao i u staroj gradskoj luci (Portu). Godine [[1925.]] Jug je po prvi put u povijesti zaigrao na državnom prvenstvu odigranom u [[Split]]u gdje je odmah osvojio naslov državnog prvaka. Bio je to prvi naslov prvaka uopće u povijesti dubrovačkog športa. S vaterpolskog turnira održanog u Splitu igrači su se vratili [[parobrod]]om. U [[Gruž]]u su ih dočekali mnogobrojni sugrađani s nekoliko [[Limena puhačka glazbala|glazba]]. Na vratima od [[Pile, Dubrovnik|Pila]] dočekao ih je gradonačelnik i ponaosob ih pozdravio te im čestitao na športskoj požrtvovnosti i zaželio im nove natjecateljske uspjehe.<ref name="Jug"/><ref>Perić, Ivo, ''Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja'', Dom i svijet, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-238-001-9}}, str. 121.</ref> Vaterpolski klub Jug je pune 33 godine ostao neporažen na svom plivalištu, za koje je vrijeme 25 puta osvojio naslov državnog vaterpolskog prvaka, od čega je u razdoblju od 1925. do [[1937.]] godine čak 13 naslova osvojio uzastopno.<ref name="Jug"/> Godine 1973. [[PK Jug|Plivački klub Jug]] odvojio se od vaterpolo kluba.<ref name="hvs.hr">{{Citiranje weba |url=http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=DDF804FDF651B445C125840C002AEF45 |title=Arhivirana kopija |access-date=1. lipnja 2019. |archive-date=21. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190821234239/http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=DDF804FDF651B445C125840C002AEF45 |url-status=dead }}</ref> === Najveći klupski uspjeh === Godinu [[2006.]] valja istaknuti kao povijesnu godinu "Jugovih" uspjeha. Osvojena su sva četiri moguća trofeja, u domaćim i međunarodnim natjecanjima, prvenstvo 2005./06., kup 2006., Euroliga 2005./06. i europski Superkup 2006. godine. Jug je nadmoćno osvojio sva četiri trofeja i [[2016.]] godine, kad se prvi put domogao naslova europskog prvaka van domaćeg bazena.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/dubrovnik-slavi-jug-je-cetvrti-put-prvak-europe-u-vaterpolu-477304 www.24sata.hr], "Dubrovnik slavi: Jug je četvrti put prvak Europe u vaterpolu!", objavljeno 4. lipnja 2016., pristupljeno 7. lipnja 2016.</ref> Sastav pobjedničke momčadi Juga 2016.: vratari [[Marko Bijač]] (proglašen najboljim vratarem završnoga turnira) i [[Toni Popadić-Batina]], ostali igrači [[Marko Macan]], [[Loren Fatović]], [[Luka Lončar]], [[Maro Joković]], [[Xavier García (vaterpolist)|Xavier García]], [[Marko Ivanković]], [[Josip Vrlić]], [[Felipe Perrone]] (proglašen najboljim igračem završnoga turnira), [[Hrvoje Benić]], [[Paulo Obradović]], trener [[Vjekoslav Kobešćak]]. Ovim naslovom [[Hrvatska]] je postala najuspješnija država u povijesti vaterpolske Lige prvaka. Njeni su klubovi 14 puta bili prvaci i 9 puta doprvaci, a [[Italija|talijanski]] 13 puta prvaci i 9 puta doprvaci. Savršenu sezonu Jug je okončao osvajanjem petoga trofeja, Europskog superkupa, pobjedom u Gružu nad talijanskom Bresciom 10:4. Dominaciju ilustrira podatak da je nakon prvih triju četvrtina Jug vodio 7:0.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/nezapamcena-dominacija-jug-stigao-do-petog-trofeja-sezone-503379 www.24sata.hr], "Nezapamćena dominacija: Jug stigao do petog trofeja sezone!", objavljeno i pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref> === Igrači Juga u državnoj reprezentaciji === Brojni su Jugovi igrači osvajali odličja na europskim, svjetskim prvenstvima te [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Prvo olimpijsko odličje koje je osvojio neki od igrača Juga bila je srebrena medalja koju su osvojili [[Lovro Štakula]] i [[Vladimir Ivković]] Salko na [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|XV. Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952.]] godine. [[Hrvoje Kačić]] i [[Matko Goszl]] su bili osvajači brončanog odličja na Europskom vaterpolskom prvenstvu [[1950.]] godine u [[Beč]]u, a Hrvoje Kačić i Vladimir Ivković na [[XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.|XVI. Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956.]] godine osvajaju srebrena odličja. Hrvoje Kačić je zajedno s [[Petar Katušić|Petrom Katušićem]] bio osvajač srebrenog odličja na Europskom prvenstvu u Budimpešti.<ref name="Jug"/> [[Elvis Fatović]] je s mladom reprezentacijom [[Jugoslavija|Jugoslavije]] osvojio svjetsko 1989. godine i europsko prvenstvo 1990. godine. Tri igrača vaterpolskog kluba Jug [[Goran Sukno]], [[Veselin Đuho]] i [[Božo Vuletić]], na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984.]] godine osvajaju zlatna odličja, a ista su odličja osvojili Goran Sukno i Veselin Đuho na Svjetskom vaterpolskom prvenstvu [[1986.]] godine odigranom u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Veselin Đuho je na [[XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.|Olimpijskim igrama Seoulu]] [[1988.]] godine osvojio još jedno zlatno odličje.<ref name="Jug"/> Na [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Olimpijskim Igrama u Londonu 2012.]] zlatnu medalju pod barjakom Hrvatske osvojili su igrači Miho Bošković, Nikša Dobud, Maro Joković, Andro Bušlje, Sandro Sukno, Paulo Obradović i Frano Vićan te pomoćni trener reprezentacije Elvis Fatović. == Klupski uspjesi == ==== Državna prvenstva (39) ==== '''[[Hrvatska vaterpolska prvenstva|Prvenstvo Republike Hrvatske]]: (17)''' * prvak (17): 2000., 2001., 2004., 2005., 2006., [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|2007.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2008./09.|2009.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2009./10.|2010.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2010./11.|2011.]], 2012., [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2012./13.|2013.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2015./16.|2016.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2016./17.|2017.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2017./18.|2018.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2018./19.|2019.]], [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2019./20.|2020.]], 2022. ** doprvak (7): 1995., 1996., 1999., 2002., 2003., 2008., [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2014./15.|2015.]] '''[[Prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu|Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije]]: (14)''' * prvak (14): 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1940. ** doprvak: 1939. '''[[Prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu|Prvenstvo SFRJ]]: (8)''' * prvak (8): 1949., 1950., 1951., 1980., 1981., 1982., 1983., 1985. ** doprvak: 1946., 1947., 1948., 1952., 1953., 1954., 1984. <small> Napomena: Jug zbog vlastite prosvjedne akcije nije igrao prvenstvo 1938. Radilo se o tome da je to bila uzvratna mjera drugim klubovima koji su bojkotirali prvenstvo prijašnje godine. Tako je prekinut Jugov niz. Godine 1951. Jug je postao prvak, no tri mjeseca poslije Plivački savez Jugoslavije poništio je odlučujuću Jugovu pobjedu "jer je Jug zadržavao igru", iako se onda nije mjerilo vrijeme. Službeno je na taj način to prvenstvo odigrano, a ostalo je bez prvaka. Jug i dalje ovaj naslov vodi u svojim evidencijama. </small> '''[[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu|Prvenstvo SR Hrvatske]]: (1)''' *prvak: 1949.<!-- prvenstvo NRH ili hrvatske kvalifikacije za jugoslavensko savezno prvenstvo? --> ==== Državni kupovi (18) ==== '''[[Kup Hrvatske u vaterpolu|Hrvatski kup]]: (16)''' * osvajač (16): 1994., 1996., 2000., 2002., 2003., 2004., 2006., 2007., [[Hrvatski kup 2008/09. (vaterpolo)|2008.]], 2009., [[hrvatski kup 2015./16. (vaterpolo)|2015.]], [[hrvatski vaterpolski kup 2016./17.|2016.]], [[Hrvatski vaterpolski kup 2017./18.|2017.]], [[Hrvatski vaterpolski kup 2018.|2018.]], 2022., 2023. ** finalist: 1992., 1993., 1995., 1999., 2001., 2005., 2011., 2012., 2013., [[Hrvatski vaterpolski kup 2019.|2019.]], 2020., 2021. '''[[Jugoslavenski vaterpolski kup|Jugoslavenski kup]]: (2)''' * osvajač (2): 1981., 1983. ** finalist: 1986. ==== Europska natjecanja ==== '''[[Euroliga (vaterpolo)|Liga prvaka]]: (4)''' * osvajač (4): 1980., 2001.,2006., [[LEN Liga prvaka 2015./16.|2016.]] ** drugoplasirani (4): 2007., 2008., 2013., [[LEN Liga prvaka 2016./17.|2017.]] ** četvrtoplasirani (1): 2015. '''[[Kup LEN]]: (2)''' * osvajač (2): 2000., 2024. '''[[Europski superkup (vaterpolo)|Europski superkup]]: (2)''' * osvajač (2): 2006., 2016. ** drugoplasirani (1): 1981. '''[[Kup pobjednika kupova (vaterpolo)|Kup pobjednika kupova]]''' * drugoplasirani (2): 1985., 1988. ==== Regionalna natjecanja ==== '''[[Jadranska vaterpolska liga|Jadranska liga]]: (5)''' * prvak (5): [[Jadranska vaterpolska liga 2008./09.|2009.]],[[Jadranska vaterpolska liga 2015./16.|2016.]], [[Jadranska vaterpolska liga 2016./17.|2017.]], [[Jadranska vaterpolska liga 2017./18.|2018.]] , 2023. * doprvak (8): 2010., 2011., 2013., 2014., 2015., 2019., 2020., 2021. == Momčad u sezoni 2018./19. == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Država !Pozicija |- | |align="left"|[[Antonio Gavranić]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|[[Nikola Šimunović]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|[[Đivo Bobić]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|Nikola Ljepava |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |bek |- | |align="left"|Boris Ivaniš |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|Dorian Raguž |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|Hrvoje Zvono |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|Zvonimir Perić |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |bek |- |11 |align="left"|[[Hrvoje Benić]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |bek |- |2 |align="left"|[[Marko Macan]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |bek |- |10 |align="left"|[[Marko Žuvela]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |bek |- | |align="left"|[[Leo Cukrov]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |centar |- |4 |align="left"|[[Luka Lončar]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |centar |- |7 |align="left"|[[Luka Lozina]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |centar |- |9 |align="left"|[[Alexandros Papanastasiou]] |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]] |vanjski |- |8 |align="left"|[[Daniil Merkulov]] |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|25px]] |vanjski |- |5 |align="left"|[[Filip Kržić]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|[[Kristijan Čulina]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- |3 |align="left"|[[Loren Fatović]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|[[Luka Strahor]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- |14 |align="left"|[[Marin Tomasović]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|[[Roberto Radić]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- |12 |align="left"|[[Paulo Obradović]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vanjski |- |6 |align="left"|[[Xavi Garcia]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] |vanjski |- | |align="left"|Ivan Jurišić |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vratar |- |13 |align="left"|Toni Jarak |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vratar |- |1 |align="left"|[[Toni Popadić]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |vratar |- | |align="left"|[[Vjekoslav Kobešćak]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] |Trener |} == Sastav europskog prvaka 1980. == *[[Ivica Dabrović]], [[Milovan Tomić]], [[Dubravko Staničić]], [[Đuro Savinović]], [[Goran Sukno]], [[Antonio Milat]], [[Božo Vuletić]], [[Niko Matušić]], [[Luko Vuletić]], [[Boško Lozica]] ; vratar [[Luko Vezilić]] je zbog teške ozljede morao prekinuti karijeru uoči natjecanja.<ref>[http://www.dance.hr/gostujuce-kolumne/1020-intervju-s-djuhom.html VU Danče] Intervju s Đuhom, pristupljeno 25. rujna 2010.</ref> Trener: [[Trifko Banđur]]<ref>[http://dulist.hr/content/view/12840/65/ Dubrovački list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110321034429/http://dulist.hr/content/view/12840/65/ |date=21. ožujka 2011. }} Preminuo Trifko Banđur, legendarni trener Juga, 18. ožujka 2011., pristupljeno 20. ožujka 2011.</ref> == Poznati igrači == {| |valign=top| *[[Datoteka:Flag of USA.svg|25px]] [[Tony Azevedo]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] Tomo Boras *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marko Bijač]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Alen Bošković]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miho Bošković]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Andro Bušlje]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luka Ciganović]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikša Dobud]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Veselin Đuho]] *[[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px]] [[Xavier García (vaterpolist)|Xavier García]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Elvis Fatović]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivo Ivaniš]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Aleksandar Ivović]] *[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|25px]] [[Nikola Janović]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Maro Joković]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Kačić]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Frano Karač]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ognjen Kržić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Boško Lozica]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Pavo Marković]] *[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Tamas Molnar]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Antonio Milat]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Paulo Obradović]] *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px]] [[Felipe Perrone]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Đuro Savinović]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mile Smodlaka]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Goran Sukno]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sandro Sukno]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Lovro Štakula]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Slobodan Trifunović]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Luko Vezilić]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Vezjak]] |} == Poznati treneri == *[[Veselin Đuho]] *[[Emil Nikolić]] *[[Elvis Fatović]] *[[Vjekoslav Kobešćak]] Jug su vodili: [[Rudi Reš]], [[Ismet Prcić]], [[Ivica Dabrović]], [[Vlaho Kojaković]], [[Luka Ciganović]], [[Lovro Štakula]], [[Blago Barbieri]], [[Vladimir Ivković]], [[Trifko Banđur]], [[Srđ Murvar]], [[Ivo Trumbić]], [[Đuro Savinović]], [[Tomo Udovičić]], [[Boško Lozica]], [[Božo Valjalo]], [[Neven Kovačević]], [[Veselin Đuho]] i [[Emil Nikolić]] i [[Elvis Fatović]]<ref>[http://www.jug.hr/novost.php?id=1020 VK Jug] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326200538/http://www.jug.hr/novost.php?id=1020 |date=26. ožujka 2014. }} Svi Jugovi treneri, 2. prosinca 2010., pristupljeno 20. ožujka 2011.</ref> ==Publikacije== * Konsuo, Željan. ''Pet do 100''<ref name="hvs.hr"/> == Povezani članci == * [[Ženski vaterpolski klub Jug]] == Izvori == {{izvori|30em}} * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000918/prilozi-sp3.htm#prvaci arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''SPORTSKI VREMEPLOV: DUBROVNIK - GRAD VATERPOLA (1) - PRVACI - IZ PRVE!''], objavljeno 18. rujna 2000., pristupljeno 22, studenog 2016. * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000925/prilozi-sp3.htm#vrem arhiv.slobodnadalmacija.hr, ''SPORTSKI VREMEPLOV: DUBROVNIK - GRAD VATERPOLA (2) - JUG - EUROPSKI PRVAK!''], objavljeno 25. rujna 2000., pristupljeno 22, studenog 2016. == Vanjske poveznice == * [http://www.jug.hr Službene stranice VK JUG] {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{1.HVL}} {{JVL}} {{Dubrovnik-grad}} [[Kategorija:Europski klupski prvaci u vaterpolu (muškarci)|Jug]] [[Kategorija:Vaterpolski klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji|Jug]] [[Kategorija:Vaterpolo u Dubrovniku|Jug]] [[Kategorija:VK Jug Dubrovnik| ]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] 6djk8l7uwytfmi3j26nue8lixce0ej5 0 24678 7571333 7440257 2026-08-07T03:20:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571333 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Dragutin Khuen-Héderváry |datum rođenja=[[23. svibnja]] [[1849.]] |mjesto rođenja=[[Jaseník]], [[Češka]] |datum smrti=[[16. veljače]] [[1918.]] |mjesto smrti=[[Budimpešta]], [[Mađarska]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Khuen-Héderváry Károly.jpg |veličina= |opis slike= |potpredsjednik= |potpredsjednik2= |potpredsjednik3= |potpredsjednik4= |potpredsjednik5= |potpremijer= |potpremijer2= |potpremijer3= |potpremijer4= |potpremijer5= |zamjenik=[[Dane Stanković]]<br>[[Svetislav Šumanović]] |zamjenik2= |zamjenik3= |zamjenik4= |zamjenik5= |stranka=Liberalna straka |supruga= |suprug= |položaj=[[Hrvatski ban|ban]] [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] |čin2=[[Kraljevina Ugarska|ugarski premijer]] |čin3=[[Kraljevina Ugarska|ugarski premijer]] |čin4= |čin5= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik=[[Teodor Pejačević]] |prethodnik=<small>[[Hermann Ramberg]] (v. d.)</small><br>[[Ladislav Pejačević]] |nasljednik2=[[István Tisza]] |prethodnik2=[[Kálmán Széll]] |nasljednik3=[[László Lukács]] |prethodnik3=[[Sándor Wekerle]] |nasljednik4= |prethodnik4= |nasljednik5= |prethodnik5= |predsjednik= |predsjednik3= |predsjednik4= |predsjednik5= |premijer= |premijer2= |premijer3= |premijer4= |premijer5= |mandat_start=[[4. prosinca]] [[1883.]] |mandat_kraj=[[27. lipnja]] [[1903.]] |mandat_start2=[[27. lipnja]] [[1903.]] |mandat_kraj2=[[3. studenog]] [[1903.]] |mandat_start3=[[17. siječnja]] [[1910.]] |mandat_kraj3=[[22. travnja]] [[1912.]] |mandat_start4= |mandat_kraj4= |mandat_start5= |mandat_kraj5= }} Ban grof '''Károly Khuen-Héderváry de Hédervár''' ([[23. svibnja]] [[1849.]] – [[16. veljače]] [[1918.]]) [[Mađarska|mađarski]] je političar koji je bio hrvatski [[ban]] i dvaput [[Kraljevina Ugarska|ugarski]] premijer prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. == Podrijetlo == Károly (Dragutin) Khuen Belási rođen je 23. svibnja 1849. godine u [[Grafenberg]]u kraj Freiwaldaua (današnji [[Jeseník]] u [[Češka|Češkoj]]) kao prvo od ukupno sedmero djece grofa ''Antona III. Khuen Belásija'' i barunice ''Angelice Izdenczy de Monostor''. Školovao se privatno na obiteljskom imanju u Nuštru, a posljednji razred gimnazije završio u liceju u Pečuhu. Studij prava započeo u Zagrebu i okončao u Požunu. Naslov ''Héderváry'' i posjede [[Ozora]], [[Tamási]] i [[Hédervár]] nasljeđuje [[1873.]] nakon smrti svog daljnjeg rođaka po majci, grofa Hédera.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204 |title=Hrvatski biografski leksikon |access-date=22. ožujka 2014. |archive-date=1. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200701090510/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204 |url-status=dead }}</ref> == Javna djelatnost == Svoju javnu i političku djelatnost započinje [[1875.]] godine kao član skupštine okruga Siget. Tu dužnost je obnašao do [[1881.]] godine kada postaje veliki župan u [[Győr]]u. Pristaje uz politiku mađarskog presizanja za hrvatskim teritorijem (tzv. [[mađaroni|mađaronsku]] politiku kojoj je bio cilj pretvoriti Hrvatsku u mađarsku pokrajinu i tako stvoriti [[Velika Mađarska|Veliku Mađarsku]] od [[Karpati|Karpata]] do [[Jadransko more|Jadrana]]). Ubrzo postiže veliki ugled pred mađarskim plemstvom i stječe naklonost i povjerenje cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] == Banovanje == Khuen Héderváry stupa na bansku stolicu [[1883.]] zbog mnogih nemira i nereda koji su izbili zbog mađarskog nepoštovanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] (počeli su se postavljati dvojezični grbovi na javnim zgradama i mađarski jezik je neslužbeno uveden u javne službe, odnosno činovnici su se morali obavezno znati služiti mađarskim jezikom). Franjo Josip I. postavlja ga na mjesto hrvatskog bana kako bi obuzdao hrvatski sve jači otpor dualizmu uspostavljenom [[1867.]] godine Austro - Ugarskom nagodbom (prema Nagodbi monarhija je podijeljena na dva dijela: na austrijski i ugarski) i tako očuvao Austrijsku prevlast i sačuvao Carstvo od mogućeg raspada. Nepunih 20 godina Khuenova banovanja često se nazivaju »khuenovština.« Riječ je o načinu vladavine koju obilježavaju politička samovolja i nasilje. Prema nekim povjesničarima, dolaskom Khuena Héderváryja na mjesto bana nastupilo je jedno od najmračnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti. Osnovna Khuenova zadaća bila je provođenje politike sukladne zahtjevima cara i kralja Franje Josipa koji nije želio dirati u dualističko uređenu Austro-Ugarsku Monarhiju. Hédérvary je stoga dosljedno [[Hrvati]]ma onemogućavao postizanje veće samostalnosti. Svoj je utjecaj nad hrvatskom politikom ostvario uz pomoć unitarističke [[Narodna stranka|Narodne stranke]] uz čiju je pomoć stekao većinu u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] na izborima [[1884.]] Kao pomagače u svojim nastojanjima da održi svoju političku premoć, kao saveznike angažirao je [[Srbi|Srbe]] u Hrvatskoj. Svojim savezicima davao je ekonomske i političke povlastice. Godine [[1884.]] dolazi do izglašavanja [[Srpski zakoni|Srpskih zakona]] koje se upotpunjavaju [[1887.]] u kojem pravoslavna crkva na području Banovine Hrvatske dobiva pravno na samostalno školstvo. === Preuređivanje hrvatskog pravnog sustava === Od [[1885.]] pa do [[1887.]] preuredio je hrvatsko sudstvo i upravu stavljajući ih pod veći utjecaj bana. Znatno je sužena sloboda javnog izražavanja. Godine [[1886.]] na njegovu inicijativu potvrđen je zakon kojim se je izvršila reorganizacija [[županija]] (''Zakon o ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih''). Prema tom zakonu Hrvatska je podijeljena na 8 županija, na čelu svake od njih bio je [[župan]] koji je imao velike ovlasti. Time je Khuen želio učvrstiti svoju vlast i kontrolu nad zemljom. Nakon dvije godine, [[1888.]], potvrdio je novi izborni zakon kojim je pravo glasa imalo samo dva posto najbogatijeg stanovništva. Žene nisu imale pravo glasa, a pravo glasa određivalo se imovinskim i poreznim cenzusom. Omogućeno je pravo glasovanja stranim činovnicima koji su radili u državnim institucijama. Na izborima je pod maskom »održavanja reda i mira« vladalo ozračje stalnoga pritiska, a vlasti se nisu ustručavale koristiti silu tako da je dolazilo i do ubojstava. Tako je u [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] na [[Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine|dan izbora 1897. godine]] ubijeno 8, a ranjeno 80 osoba. Pokušao je izbrisati hrvatsko ime te je poticao korištenje pokrajinskih nazivlja (poput slavonskog imena) kako bi umanjio nacionalnu svijest i pojam Hrvat pripisao nečemu što je »pokrajinsko«. === Obrazovanje i kultura === [[Datoteka:A zágrábi horvát nemzeti szinház zárkövének letétele 1895.png|200px|minijatura|desno|[[Franjo Josip I]]. označava kraj radova na zgradi HNK u Zagrebu, 14. listopada 1895. ]] Na području školstva nije bilo ništa bolje nego kao na političkom planu. Vršio je pritisak na tadašnju [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti]] i [[Sveučilište u Zagrebu]] te otežavao njihov rad. Naposljetku je [[1894.]] godine uveo [[mađarski jezik]] kao obavezni predmet u svim realnim gimnazijama i dao mogućnost za osnivanjem mađarskih škola. Takva odredba potpomagala je mađarizaciju stanovništva koju je on nasilno provodio. Otkada je došao na vlast, pokušavao je na sve moguće načine onemogućiti gradnju nove zgrade Zemaljskog kazališta u Zagrebu. Doveo je u pitanje lokaciju buduće zgrade (predlagao je zemljište do glavnog kolodvora) i načina financiranja. Usprkos tim svojim početnim stavovima, uvidio je kako bi gradnjom kazališta pokazao caru da su nacionalne »strasti« u Hrvatskoj splasnule i da je zemlju smirio. Zbog toga je [[5. siječnja]] [[1894.]] godine sklopio ugovor s tvrtkom Helmer i Fellner iz Beča o izgradnji nove kazališne zgrade, te je čak odredio bolju lokaciju u odnosu na onu koju je zahtijevalo gradsko poglavarstvo (oni su htjeli zgradu smjestiti u Ilicu, a Khuen ju je smjestio u sam centar grada). Na samo otvaranje nove zgrade [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]], [[14. listopada]] [[1895.]], pozvao je Franju Josipa I. Na taj dan skupina studenata i učenika održali su protumađarske [[prosvjed]]e i pred carem su [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|spalili mađarsku zastavu]] ispod Jelačićeva spomenika. Demonstracija je nasilno ugušena, a studenti su izbačeni iz škola. Tada je car mogao vidjeti kako je Hrvatska još daleko od smirivanja. === Gospodarstvo === Bez obzira na Khuenovu strahovladu, gospodarstvo u Hrvatskoj doživljava blagi rast. Osnivaju se banke, osiguravajuća društva, poljoprivredna udruženja. Razvija se industrija: osnivaju se razne tvornice (npr. tvornica kave Franck, tvornica za proizvodnju žigica [[Drava tvornica žigica|Drava]] - Osijek, i mnoge druge). Povećanjem poljoprivredne proizvodnje osnivaju se parni mlinovi (jedan je osnovao čak i Khuenov brat Heinrich II. Jakob – Hinko u Nuštru), pivovare, tkaonice. Polako se pokreće i elektrifikacija Hrvatske (veća mjesta dobivaju javnu rasvjetu, a javne i gospodarske zgrade osvjetljenje kako bi mogle raditi i noću). Počinje i nagli razvoj željeznica. Uz pomoć Hipotekarne banke osnovane [[1893.]] godine u Zagrebu, Khuen potiče gradnju željeznica pod okriljem Mađarske državne željeznice i tako popularizira parolu: "Čije su željeznice, njegova je i zemlja!" U Hrvatskoj se stvaralo nezadovoljstvo financijskom ovisnošću Hrvatske o Ugarskoj, tražila se financijska samostalnost, a kada je Ugarski sabor [[1903.]] godine odbio zahtjev za poboljšanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj, u [[Zagreb]]u se organizirala javna skupština. U drugim hrvatskim gradovima također su se zakazale javne skupštine, ali ih je Khuen zabranio. Izbili su prosvjedi protiv takve odluke u [[Osijek]]u, Zagrebu i drugim gradovima gdje su bile zakazane. Posljedica nemira koji su zahvatili čitavu bansku Hrvatsku, bilo je uvođenje [[Prijeki sud|prijekog suda]] i prepuni zatvori hrvatskih prosvjednika. === Neredi === {{glavni|Narodni pokret 1903. godine}} Zbog sve većeg pritiska Mađara na hrvatski narod i [[dekroatizacija|postavljanja mađarskih zastava]] i grbova na mađarskom jeziku na željezničke postaje, [[1903.]] godine izbija niz nereda diljem zemlje. Najkrvaviji je bio onaj u [[Zaprešić]]u koji je završio pucanjem oružnika na seljake koji su nezadovoljni vlašću i banovim ponašanjem spalili mađarsku zastavu i porazbijali sve prozore na zgradi postaje. == Ugarski premijer == ===Prvi mandat === Uvidjevši da Khuen Héderváry nema više nikakvog utjecaja u Hrvatskoj, car ga smjenjuje s dužnosti nakon 20 godina banovanja i postavlja ga [[23. lipnja]] [[1903.]] na mjesto ugarskog ministra-predsjednika (premijera). === Drugi mandat === Tu dužnost obnašao je do [[1910.]] godine kada se povlači iz političkog života. == Kasniji život == Umro je [[16. veljače]] [[1918.]] godine u [[Budimpešta|Budimpešti]], osamljen i ostavljen od svog naroda i političara koji su ga nekada snažno podupirali. == Nasljeđe == Premda nije bio omiljen kao hrvatski ban, osobito zbog nastojanja oko [[mađarizacija|mađarizacije]] Hrvatske, koja je pak dovela do jačanja hrvatske nacionalne svijesti, Károly Khuen Héderváry zaslužan je i za niz pozitivnih pomaka koji su doveli do razvoja gospodarstva, prometa, unapređenja kulturnog života. Dio hrvatske povijesti je također [[Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju|vritnjak]] koji je ban dobio na sjednici Sabora od [[5. listopada]] [[1885.]] od zastupnika Josipa Gržanića,<ref>[[Mirjana Gross|Gross, Mirjana]]: Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Golden marketing, Zagreb, 2000., str. 492</ref> koja se činjenica u to vrijeme zataškavala lažnim svjedočenjima, brisanjem iz zapisnika i sudskim progonom Gržanića, [[David Starčević|Davida Starčevića]] i [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] (koji je vikao prema galerijama "Narode! Tat je izbačen").<ref>Gross, Mirjana: Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Golden marketing, Zagreb, 2000., str. 498</ref> 18. prosinca 1885. David Starčević i Josip Gržanić osuđeni su na tri godine tamnice, Kumičić je oslobođen. [[Stol sedmorice]] ukinuo je presudu prvostupanjskog suda i skratio kaznu na pet mjeseci.<ref>Gross, Mirjana: Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Golden marketing, Zagreb, 2000., str. 500</ref> == Izvori == {{izvori}} *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200701090510/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204 |date=1. srpnja 2020. }} == Vanjske poveznice == *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B113081%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/kako_je_ban_khuen_dobio_udarac_nogom_u_straznjicu__1907/1141965.html Dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140822151247/http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/kako_je_ban_khuen_dobio_udarac_nogom_u_straznjicu__1907/1141965.html |date=22. kolovoza 2014. }} Kako je ban Khuen dobio udarac nogom u stražnjicu, 28. listopada 2012. *[http://izdrugogkuta.wordpress.com/2009/06/25/khuen-hedervary-%E2%80%93-hrvatozder-ili-patriot/ Iz drugog kuta] {{s-start}} {{s-bef|before=[[Ladislav Pejačević]]}} {{s-ttl|title=[[Ban|hrvatski ban]]|years=1833. – 1903.}} {{s-aft|after=[[Teodor Pejačević]]}} {{s-end}} {{GLAVNIRASPORED:Khuen-Héderváry, Károly}} [[Kategorija:Predsjednici mađarske vlade]] [[Kategorija:Mađarski grofovi]] [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] [[Kategorija:Političari do 1914.]] [[Kategorija:Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministri bez lisnice]] [[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]] [[Kategorija:Mađarsko plemstvo]] t52tqmwu3o5zv2wk3jo7fecu1sz9z0e 0 25623 7570938 7461276 2026-08-06T14:44:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570938 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Kolan |vrsta = naselje i općina |grb = Kolan (grb).gif |zastava = |slika = Kolan.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Šime Gligora<ref>{{Citiranje weba |url=https://ezadar.net.hr/politika/4035676/sime-gligora-novi-nacelnik-opcine-kolan/ |title=Šime Gligora novi načelnik Općine Kolan |date=2021-05-17 |access-date=2021-09-29 |website=eZadar.net.hr}}</ref> |naselja = [[#Općinska naselja|3 općinska naselja]] |površina = 28,8 |površina uža = 22,7 |visina = |z. širina = 44.46 |z. dužina = 14.98 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 815 |stanovništvo uže = 332 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23251 Kolan |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://kolan.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Kolan - središte.JPG|mini|250px|Središte naselja s općinskom zgradom (desno)]] '''Kolan''' je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] na [[otok]]u [[Pag]]u. ==Zemljopis== Kolan je smješten u unutrašnjosti otoka Paga' u udolini podno vrhova ''Gradac'' (206 m) i ''Nebeska'' (256 m) s istočne te vrha ''Brizi'' (134 m) sa zapadne strane. Spomenuta dva brda s istočne strane štite Kolan od snažne [[Bura|bure]] koja često puše s [[Velebit]]a i stvara veliku [[Posolica|posolicu]]. Nalazi se između dvaju najvećih naselja na otoku [[Pag (grad)|Pag]]a i [[Novalja|Novalje]], bliže Novalji. Kraj u kojem se nalazi Kolan, izrazito je [[krš]]evit. Na [[Vapnenac|vapnenačkoj]] podlozi prevladava krški reljef bez ili s vrlo malo plodne zemlje. Zbog toga je [[vegetacija]] vrlo oskudna ili tek vrlo niska. Ponegdje osim goleti i kolonija raznih vrsta niskog raslinja, među kojima prevladava ljekovita [[kadulja]], ima i [[Makija|makije]]. Zbog porozne vapnenačka podloge nema niti površinskih [[Voda|vodenih]] tokova. Iznimka je ''kolansko polje'' u kojemu se nataložio vodonepropusni sloj pa se povremeno javlja manji potok, a na sjevernom dijelu i [[Močvara|polumočvarno]] stanište [[Kolansko blato]] koje je zaštićeni ornitološki rezervat. ==Prometna povezanost== Neposredno uz Kolan prolazi glavna magistralna [[cesta]] na otoku, [[državna cesta D106]]. Na sjevernom kraju ta cesta završava u [[Uvala|uvali]] [[Žigljen]] gdje je [[trajekt]]om povezana s kopnom u uvali [[Prizna]]. Na južnom dijelu otočna je magistrala preko [[Paški most|Paškog mosta]] povezana s [[Dalmacija|Dalmacijom]] i županijskim središtem [[Zadar|Zadrom]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine u općini Kolan živi 791 stanovnik u tri naselja.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_6220.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> Pregled broja stanovnika u općini Kolan: * Kolan - 379 stanovnika * [[Kolanjski Gajac]] - 17 stanovnika * [[Mandre]] - 395 stanovnika {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Kolan |p1857=207 |p1869=245 |p1880=223 |p1890=234 |p1900=289 |p1910=332 |p1921=332 |p1931=532 |p1948=657 |p1953=719 |p1961=761 |p1971=662 |p1981=629 |p1991=685 |p2001=715 |p2011=791 |p2021=815 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Kolan |p1857=207 |p1869=245 |p1880=222 |p1890=234 |p1900=281 |p1910=327 |p1921=327 |p1931=532 |p1948=633 |p1953=678 |p1961=688 |p1971=597 |p1981=542 |p1991=525 |p2001=423 |p2011=379 |p2021=332 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem naselja Mandre, za koje sadrži podatke u 1931., i nenaseljenog dijela područja koje čini novo naselje Kolanjski Gajac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== ==Povijest== Kolan se spominje prvi put [[903.]] godine{{nedostaje izvor}}. U Kolanu su se tijekom 20. stoljeća triput otvorile pučke knjižnice koje se nisu uspjele održati. Prva, „Garda“, bila je [[pučka čitaonica]] koja je nastala kao reakcija hrvatskih domoljuba na [[talijanska okupacija|talijansku okupaciju]] otoka Paga. Djelovala je od 1919. do 1923. godine. U drugom svjetskom ratu je u NDH djelovala Narodna knjižnica od 1942. do 1945. godine. Od 1980. u sklopu KUD-a „Bartul Kašić“ djelovala je [[pučka knjižnica]]. Naposljetku je Općinsko vijeće Općine Kolan pokrenulo je postupak osnivanja Općinske knjižnice 2004. godine. Zgrada u kojoj je knjižnica je obnovljena, knjižna i neknjižna građa te oprema je nabavljena i općinksa knjižnica otvorena je 2007. godine. <ref>[http://www.knjiznica.hr/kolan Portal narodnih knjižnica] ''Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov“'' (pristupljeno 15. ožujka 2017.)</ref> Općina Kolan ustrojena je [[2003.]] izdvajanjem iz područja [[Pag (grad)|Grada Paga]]. ==Gospodarstvo== [[Datoteka:Sir Kolan s otoka Paga.jpg|mini|250px|Sir iz kravljeg mlijeka proizveden u Kolanu]] Mještani Kolana bave se pretežno [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], prvenstveno [[ovčarstvo]]m i [[vinogradarstvo]]m, i [[Turizam|turizmom]]. Turizam je naročito prisutan u priobalnom selu [[Mandre]]. U susjednom selu [[Šimuni]] koji pripada Gradu Pagu, je [[marina]]. Obližnja Novalja je najpoznatije turističko odredište na otoku. U Kolanu su smještene dvije poznate otočke [[sirana|sirane]] ([[Sirana Gligora]], najnagrađivanija sirana u Hrvatskoj, ali i jedna od najnagrađivanijih sirana na svijetu,<ref>[http://gligora.com/sirana/proizvodnja-sireva/nagrade-i-priznanja Sirana Gligora] ''Nagrade i priznanja'' (pristupljeno 15. ožujka 2017.)</ref> te također međunarodno nagrađivana [[MIH Sirana Kolan]]<ref>[http://siranamih.hr/nagrade-hr-html/ MIH Sirana Kolan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170316204702/http://siranamih.hr/nagrade-hr-html/ |date=16. ožujka 2017. }} ''Nagrade'' (pristupljeno 15. ožujka 2017.)</ref>) koje značajno pridonose gospodarstvu općine. Sirana “Gligora“ uvela je Hrvatsku u elitno društvo svjetske sirarske kreme. Njezin sir [[žigljen (sir)|žigljen]] je 2011. na najprestižnijem svjetskom natjecanju [[World Cheese Awards]] u engleskom gradu Birminghamu osvojio medalju Supergold te ušao u odabir 50 najboljih sireva svijeta, a u konkurenciji više od 2600 sireva iz cijeloga svijeta. Godinu prije na istom svjetskom prvenstvu osvojili su četiri medalje Supergold za [[ovčji paški sir]].<ref>[https://www.agroklub.com/stocarstvo/paski-zigljen-medu-50-najboljih-sireva-na-svijetu/6023/ Agroklub] Meri Šilović: ''Paški žigljen među 50 najboljih sireva na svijetu'', 4. prosinca 2011. (pristupljeno 7. rujna 2018.)</ref><ref>[https://ezadar.rtl.hr/biznis/2309223/paski-zigljen-pohvalio-magazin-holiday-villas-and-cottages/ eZadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190802164729/https://ezadar.rtl.hr/biznis/2309223/paski-zigljen-pohvalio-magazin-holiday-villas-and-cottages/ |date=2. kolovoza 2019. }} ''Paški Žigljen pohvalio magazin "Holiday Villas and Cottages" '' 14. ožujka 2012. (pristupljeno 7. rujna 2018.)</ref><ref>[https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/clanak/id/150588/paski-zigljen-meu-50-najboljih-sireva-na-svijetu Slobodna Dalmacija] Meri Šilović: ''Paški žigljen među 50 najboljih sireva na svijetu'', 3. prosinca 2011. (pristupljeno 7. rujna 2018.)</ref> {{Glavni|Kolanjski rudnici}} U prošlosti je Kolan živio i od [[rudarstvo|rudarstva]], od [[ugljen]]a. Ugljen nije vađen u malim kopovima, nego u pravim [[ugljenokop]]ima, rudnicima ugljena. ==Poznate osobe== *[[Šime Šugar]] (Ivanov) hrvatski pjesnik *[[Frane Gligora]], hrvatski slikar i likovni pedagog *[[Zdenko Balabanić]], hrvatski slikar, po ocu iz Kolana [[Datoteka:Kolan - crkva svetog Luke evanđelista.2.jpg|mini|220px|Crkva svetog Luke evanđelista u Kolanu]] ==Spomenici i znamenitosti== *[[Crkva sv. Luke Evanđelista u Kolanu|crkva sv. Luke Evanđelista]], obnovljena [[1929.]] godine. Zvonik je obnovljan od 2017. do 2020. godine. Obnovljeni zvonik blagoslovio je zadarski nadbiskup msgr. Puljić 10. listopada 2020.<ref>I.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/blagoslovljen-zvonik-u-kolanu-na-otoku-pagu/77268 ''Blagoslovljen zvonik u Kolanu na otoku Pagu ''] Dalmatinski portal. 10. listopada 2020.. Pristupljeno 11. listopada 2020. </ref> ==Obrazovanje== * Područna osnovna škola "OŠ Antun Gustav Matoš" iz [[Novalja|Novalje]]. ==Kultura== *KUD Bartol Kašić *[[Klapa]] Kolan *Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov“ ==Šport== * Športska udruga Kolan<ref name="Športska udruga Kolan">[http://www.kolan.hr/home/udruge/43-udruge/755-sportska-udruga-kolan Općina Kolan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170316143632/http://www.kolan.hr/home/udruge/43-udruge/755-sportska-udruga-kolan |date=16. ožujka 2017. }} ''Športska udruga Kolan'' (pristupljeno 15. ožujka 2017.)</ref> Natjecateljska i športska događanja na prostoru današnje kolanske općine odvijala su se od davnina. Nekad su se ljudi natjecali u raznim vještinama pučkih športova. Športska natjecanja u današnjem smislu u Kolanu se odvijaju poslije Drugog svjetskog rata i to uglavnom na nogometnom terenu.<ref name="Športska udruga Kolan"/> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kolan.hr/ Službene stranice Općine Kolan] * [http://www.tzkolan-mandre.com/ Turistička Zajednica Općine Kolan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110130062158/http://tzkolan-mandre.com/ |date=30. siječnja 2011. }} {{mrva-općina}} {{Kolan}} {{GiO ZdŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Pag]] l8zatzdh7fhk8ek595ruo90tsxuivkq 0 29610 7571303 7457085 2026-08-07T00:09:27Z ~2026-43315-36 368867 korekcija 7571303 wikitext text/x-wiki '''Farizeji''' su židovska religiozno-politička stranka koja je djelovala od kraja II. st. pr. Kr. do kraja I. st. poslije Krista borili su se sa [[saduceji]]ma za prevlast u [[Sinedrij]]u. Iz redova farizeja došli su veliki učitelji (rabini) [[Hilel]] i [[Hilel#Rabin Šamaj|Šamaj]] (krajem I. st. pr. Kr.), osnivači dviju osnovnih škola u tumačenju Zakona, zatim povjesničar [[Josip Flavije]] (prva polovica I.st.poslije Krista) i kršćanski apostol Pavao. Nakon razaranja Hrama u Jeruzalemu 70. poslije Krista farizejski [[rabin]]i preuzimaju punu kontrolu, osnivaju novi sinedrij i teološku školu u Jamniji, te postavljaju nove osnove židovske vjere, koji traju do danas. U tome su prestali biti "odvojeni", pa se riječ "farizej" prestala koristiti. U prenesenom smislu, "farizej" u europskim jezicima označava licemjera. == Porijeklo i značenje riječi == Naziv "farizeji", grčki: ''pharisaios'', dolazi od hebrejskog ''perušim'' odnosno aramejskog ''perišajja'', što znači '''odvojeni'''. Ovo ime dobili su zbog svoje suzdržanosti prema sudjelovanju u političkom životu i usmjerenosti na religiju, a također i zbog svojeg odvajanja od običnog puka. Prvenstvena im je briga da u osobnom životu doslovno štuju Zakon, tj. židovske svete spise (Stari zavjet) i usmenu predaju. Njihovo odvajanje međutim nije bilo ni izbliza tako radikalno kao kod [[eseni|esena]], koji su se povukli u vlastite izolirane zajednice. Farizeji su živjeli uobičajenim načinom života Židova. Često su bili [[pismoznanci]] i učitelji. Sudjelovali su u [[Sinedrij]]u kao oporba [[saduceji]]ma. Iako su bili skloni prezirati obični puk koji ne poznaje Zakon, uživali su ugled i bili vrlo utjecajni u narodu zbog svoje učenosti, predanosti vjeri i obično uzornom životu. Njihov je ugled bio od presudnog značaja nakon uništavanja Hrama 70. g.n.e, koje izaziva drastičnu krizu židovstva i propast stranke [[Saduceji|saduceja]]. Farizeji su ustrojili nove temelje judaizma ([[Talmud]]), koji traju do danas. U tome su prestali biti "odvojeni", pa se i riječ među Židovima prestala koristiti. U Evanđeljima i drugim dijelovima Novog zavjeta riječ "farizej" pojavljuje se gotovo isključivo u negativnom kontekstu, npr. u Mt 23, gdje Isus više puta ponavlja zazivanje "Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri!". Tako je u europskim jezicima, posredstvom latinskog prijevoda Novog zavjeta, riječ "farizej" dobila opće značenje »licemjer, podlac, hipokrit«, odnosno "farizejstvo" značenje »prijetvornost, hipokrizija, licemjerstvo, podlost« ([[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]). == Pismoznanci == Zbog čestog spominjanja farizeja zajedno s pismoznancima, kršćani koji čitaju ''Novi zavjet'' često ove izraze doživljavaju kao sinonime. Međutim, '''pismoznanci''' (također i '''književnici''') su društveni sloj, a ne stranka. To su bili obrazovani činovnici u državnoj službi, koji se prvi put pojavljuju još u doba [[Salomon]]a. Njima su pripadali i pisci mudrosne književnosti. Pojam se nekoliko puta pojavljuje u hebrejskoj Bibliji (''Stari zavjet''), npr. za Ezru se kaže da je bio »književnik vješt Mojsijevu Zakonu« (Ezr 7:6). U I. st. poslije Krista pismoznanci su bili obrazovani pravnici, moralisti i teolozi te su vodili i poučavali židovsku zajednicu. Zvali su se "branitelji", "učitelji", "učitelji Zakona" i valjalo ih je oslovljavati s '''rabbi''' ("učitelju"). Većina njih je zaista pripadala farizejima ili ih podržavala, ali neki su pristajali i uz saduceje. == Nastanak i osobine farizeja == Za vrijeme ustanka [[Makabejci|Makabejaca]], oko 160-130 pr.n.e, postojao je religiozno-politički pokret "hasidim" (pokret pobožnih). Nakon toga se pokret razdvojio u dvije struje, koje dobivaju imena farizeji i [[eseni]]. Pojam "farizeji" počinje se koristiti u Judeji za vrijeme vladanja Ivana Hirkana (135-104. pr. Kr.). Farizeji su postali opozicija vladajuće judejske dinastije Hasmonejaca i odbili su položiti zakletvu vjernosti kralju Herodu Velikom. Podržavala ih je međutim kraljica [[Saloma Aleksandra]], koja je samostalno vladala Judejom 76-67. pr. Kr. Nakon njene smrti dolazi do građanskog rata za nasljedstvo između dvojice njezinih sinova, u kojem do izražaja dolazi i sukob farizeja i [[saduceji|saduceja]], što će konačno 63. g. pr. Kr. dovesti do rimskog osvajanja i gubitka samostalnosti Judeje. Uglavnom dolaze iz srednjeg društvenog sloja. Prema Josipu Flaviju u vrijeme Heroda Velikog bilo ih je 6.000. U odnosu na rimske vlasti pružaju pasivni otpor (za razliku od borbenih [[zeloti|zelota]]). Izbjegavaju se miješati u politiku; također je izdvajaju od običnog svijeta, usmjereni su na religiju, na točno poznavanje Mojsijeva Zakona i "predaja starih", usmenih tumačenja Tore. Po prihvaćanju usmene predaje, koju smatraju jednako važnom kao pisani Zakon, razlikuju se od [[saduceji|saduceja]]. Kroz usmenu predaju, prihvatili su nauku o osobnoj besmrtnosti, o sudu nakon smrti, uskrsnuću i postojanju anđela. Saduceji, koji strogo slijede zapisani Zakon, odbacuju ta vjerovanja. Apostol Pavao je iskoristio tu podijeljenost kada su ga izveli pred [[Sinedrij]] (Vijeće), uzviknuvši: "Ljudi! Braćo! Ja sam farizej, sin farizeja – zbog nade i uskrsnuća mrtvih sudi mi se!" (Dj. 23:6) Nakon toga su farizeji u sinedriju stali na njegovu stranu. [[Saduceji]] su bili orijentirani na održavanje Hrama, na značaj obreda i doslovni tekst Zakona. U vanjskim oblicima kulture oni su prihvaćali utjecaje helenske i rimske kulture, npr. nadijevaju djeci grčka imena. Farizeji su pak u cjelini rigidnije branili autohtone židovske tradicije, ali neki od njih dobro su poznavali i djelomično usvajali helensku filozofiju, kao i razne strane religijske i mističke tradicije. Kako su prihvaćali i usmenu tradiciju (i "apokrifne" spise nastale u II. i I. st. pr. Kr.), farizeji su otvoreniji za raznolike interpretacije pisanog teksta Zakona. Dok saduceji doslovno ponavljaju tekst Zakona u obredima, farizeji su usmjereni na razumijevanje njegovog značaja za svakodnevni život. Da bi se to postiglo, nije dovoljno citirati doslovni tekst, nego treba prodrijeti u njegov duh i smisao. U tome su se mogle primjenjivati i forme filozofskog mišljenja (pa je [[Filon]] pokušao obimnu sintezu judaizma i grčke filozofije), ili pak analogije s tekstovima drugih religija te osobito s mističkim iskustvima ([[gnosticizam]]). To je dovodilo do idejnih sukoba i formiranja raznih škola, unutar farizejske stranke ili van nje. Naglašavali su božansku providnost no nisu zapostavljali važnost ljudske slobode. željno su očekivali uspostavu Božjeg kraljevstva na zemlji i gajili mesijansku nadu. Utjecaj farizeja na puk bio je golem. Nakon razaranja hrama, oni su spasili židovstvo od propadanja. Uvijek su vjerovali da je sudbina Židova više religiozne nego političke naravi. Obnovu provode pomoću pisane Tore i usmene predaje, koja se stoljećima prenosila, te putem same rabinske tradicije koja se gradila u prethodnih stotinjak godina, od Herodove vladavine, naročto od rabina [[Hilel]]a. Tek u osmom stoljeću doći će do obnove sukoba, pojavom pokreta [[karaimi|karaima]], čiji je osnivač [[Anan ben David]]. Slično [[saduceji]]ma, oni odbacuju autoritet [[rabin]]a, odbacuju [[Talmud]] i priznaju samo Bibliju kao temelj vjere. Vjerojatno su imali znatan utjecaj u [[Kazari|Kazarskoj]] državi. == Utemeljenje židovstva u dijaspori == Ova intenzivna intelektualna, ali praktično usmjerena aktivnost pokazala je svoju vrijednost nakon uništenja Hrama u Jeruzalemu 70. n.e, čime je bio uništen dosadašnji temelj židovskog vjerskog života i nacionalnog identiteta. U desetljećima nakon razaranja Jeruzalema, farizejski [[rabin]]i okupljeni u gradu Jamnija (nedaleko današnje Jafe) strogo kodificiraju Zakon ([[Talmud]]), obrede i način života ([[rabin]]at, [[sabat]], [[sinagoga]]). Odbacuju sve idejne "devijacije", sve pokušaje pomirenja sa stranim misaonim, književnim i mističkim tradicijama, kao što je bio [[Filon]]ov, prijeteći izopćenjem onima koji naruše čistoću vjere; pri tome su ipak u [[midraš]]ku književnost uključili prerade onih priča koje im odgovaraju, a vjerojatno je na njihove interpretacije utjecala platonistička teorija. ''(Goldstein, str. 24, 34-35)''. Takvom kombinacijom purizma i fleksibilnosti uspješno prevladavaju veliku podijeljenost na stranke, sekte i frakcije koja je ranije postojala među Židovima, pa i među samim farizejima. Nastavljajući farizejsku metodologiju, rabini tekst Nauka slobodno tumače da bi ga narodu razjasnili, kao što su to činili Ezra i njegovi suradnici: »Čitahu iz knjige Božjeg zakona po odlomcima i razlagahu smisao da narod može razumjeti što se čita.« (''Knjiga Nehemijina'', 8:8) Također potiču vjernike da tekst sami tumače i reinterpretiraju da bi pravilno razumjeli njegov duh i smisao u promijenjenim okolnostima ([[Midraš]]). Takav pristup svetim spisima preuzeli su kasnije i kršćani i muslimani. »Kazuistika je bila talmudska tradicija prije nego što je postala skolastička.« ''(Haag, str. 162)'' Dapače: »Svatko može vjerovati ili ne vjerovati u priče. Svatko može sastaviti svoj vlastiti midraš, ili dopuniti tuđe tumačenje.« ''(Goldstein, str. 12)'' == Kršćanska kritika == Naglašavanje usmene predaje može voditi u »legalizam i djetinjastu kazuistiku« (Harrington, str. 29), a inzistiranje na dosljednom obdržavavanju Zakona može postati nepodnošljiv teret; otuda Isusove riječi: »Zaključavate kraljevstvo nebesko pred ljudima; vi ne ulazite, a ne date ući ni onima koji pokušavaju ući.« (Mt 23:13) Apostol Pavao, i sam farizej, zaključuje da je zbog neizlječive griješnosti tijela nemoguće obdržavati cijeli Zakon onako, kako inzistiraju farizeji. »Umom služim zakonu Božjemu, a tijelom zakonu grijeha.« (Rim 7:25) Ponos zbog poznavanja Zakona dovodi do umišljenosti (Lk 18:9-14). Pavao spominje svoj prethodni život kao farizeja, kada je bio »po pravednosti koja je u Zakonu, besprijekoran« (Fil 3:6), ali sve to sada, zbog spoznaje Krista, ne smatra dobitkom nego gubitkom (Fil 3:7-8). (Harrington, 1968/1993:29) Nasuprot ovoj kršćanskoj interpretaciji, citirajmo jednog suvremenog američkog rabina. »Sv. Pavao u Novom zavjetu vidi Zakon kao mamac i klopku jer da zakoni koje ne može obdržati čine čovjeka grešnikom.« Međutim: »Nije Zakon taj koji nas čini grešnima. Zakon nas pokušava ojačati kako bismo se oduprli mnogim svakodnevnim izazovima grijeha. Dok bi kršćanstvo moglo reći da je napor uzaludan i da nikad nismo dovoljno jaki oduprijeti se grijehu (…) židovstvo ustrajava na tome da smo Bogu dužni biti dovoljno ćudoredno ozbiljni da u najmanju ruku to pokušamo.« ''(Kushner, str. 56)'' == Literatura == *Goldstein, David: ''Židovska mitologija'', Opatija: Otokar Keršovani, 1988. (''Jewish Mithology'', London: The Hamlyn Publishing Group, 1980.) *[http://www.ks.hr/detalj.asp?id=451 Harrington, Wilfrid J: ''Uvod u Novi zavjet'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, str. 29-32 *[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]] *Keller, Werner: ''Povijest Židova. Od biblijskih vremene do stvaranja Izraela'', Zagreb: Naprijed, 1992. (''Und wurden zerstreut unter alle Völker. Die nachbibliche Geschichte des jüischen Volkes'', Zürich: Buchklub Ex Libris, 1970.) *Kushner, Harold S.: ''Živjeti! Kako žive i misle Židovi'', Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1997. (''To life! A Celebration of Jewish Being and Thinking'', © Warner Books, 1994) *[[Opća enciklopedija JLZ]] *Werber, Eugen: ''Stara hebrejska književnost'', u: Petrović, Svetozar (ur.): ''Povijest svjetske književnosti'', knjiga I, Zagreb: Mladost, 1982, str. 53-88 == Vanjske poveznice == {{Osobe Novog zavjeta}} [[Kategorija:Povijest judaizma]] [[Kategorija:Povijest Izraela]] [[Kategorija:Novi zavjet]] 9678g12zlehmrktqil2baevaijva1fu 0 32537 7570930 7569909 2026-08-06T14:30:56Z Sk53121 310591 /* Solo na ljestvicama */ Popravljeno 7570930 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Oliver Dragojević | Img = Oliver Dragojević (2) (cropped).jpg | Img_capt = Oliver Dragojević | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[7. prosinca]] [[1947.]] | Mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | Smrt = [[29. srpnja]] [[2018.]] | Mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = [[Split]] | Žanr =[[šansona|dalmatinska šansona]] {{•}}[[pop]] {{•}} [[jazz]] {{•}} [[blues]] | Zanimanje = [[glazbenik]] {{•}} [[tekstopisac]] | Djelatno_razdoblje = [[glazba u 1974.|1974.]] do [[glazba u 2018.|2018.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] {{•}} [[Croatia Records]] {{•}} [[Diskoton]] {{•}} [[Campus|HRT Orfej]] {{•}} [[Aquarius Records]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | URL = [http://www.oliver.hr/ Službena stranica] | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = [[glasovir]] }} '''Oliver Dragojević''' ([[Split]]<!-- Nije se rodio u Veloj Luci, pogledajte izvor ispod -->, [[7. prosinca]] [[1947.]] – [[Split]], [[29. srpnja]] [[2018.]])<ref>[https://web.archive.org/web/20091210035905/http://www.muzika.hr/clanak/8753/knjige/zlatko-gall-oliver-biografija-juznjacka-utjeha.aspx Zlatko Gall: "Oliver biografija - Južnjačka utjeha"] muzika.hr, objavljeno 10. kolovoza 2006., pristupljeno 19. lipnja 2016.</ref> bio je [[hrvatski]] [[glazbenik]]. == Rani život == Dragojević je rođen u [[Split]]u, [[7. prosinca]] [[1947.]] godine od majke Kate (1907. – 1994.) i oca Marka Dragojevića (1908. – 1991.). Bio je podrijetlom iz [[Vela Luka|Vele Luke]], gdje je proveo djetinjstvo. U Splitu je pohađao glazbenu školu. Najprije je učio [[glasovir]], a zatim [[klarinet]] i [[Gitara|gitaru]]. Prvi susret s glazbom ostvario je u petoj godini života kad je od oca na poklon dobio [[Usna harmonika|usnu harmoniku]] kojom je zabavljao djecu iz svoje ulice te putnike na brodu na čestoj relaciji Split – Vela Luka. Prvi estradni nastup ostvario je na splitskomu dječjem festivalu [[1961.]] godine s popularnom pjesmom ''Baloni''. Istovremeno s bratom Aljošom (1946. – 2011.), snimio je tada poznate svjetske hitove za Radio Split. == Osobni život == Godine 1973., prilikom svog koncerta u [[Dubrovnik]]u, upoznao je svoju buduću suprugu Vesnu, koju je oženio godinu kasnije. Oliver i Vesna imali su tri sina; Dina, rođenog 1975. te blizance Damira i Davora, rođene 1978. godine. Oliver je, također, imao petero unučadi; Duju, Luciju, Tonija, Margitu i Vinka.<ref>Dolores Tolić: [https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/ekskluzivno-vesna-dragojevic-od-olivera-se-nisam-uspjela-oprostiti-ali-za-njega-je-to-bio-najbolji-kraj-8718017 EKSKLUZIVNO VESNA DRAGOJEVIĆ: 'OD OLIVERA SE NISAM USPJELA OPROSTITI, ALI ZA NJEGA JE TO BIO NAJBOLJI KRAJ'], gloria.hr, objavljeno 10. travnja 2019., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>Danijela Ana Morić: [https://www.tportal.hr/showtime/clanak/oni-su-bili-njegovo-najvece-blago-upoznajte-sinove-olivera-dragojevica-foto-20180801 Oni su bili njegovo najveće blago: Upoznajte sinove Olivera Dragojevića], tportal.hr, objavljeno 1. kolovoza 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Bio je veliki i bliski prijatelj [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]], pokojnoga hrvatskog tekstopisca. Početkom rujna, a mjesec dana nakon smrti, rodio mu se šesti unuk Marko Dragojević, koji je nazvan po Oliverovu ocu.<ref>{{cite web |title=Rodio se šesti unuk Olivera Dragojevića: Sve je dobro prošlo, evo po kome je maleni Marko dobio ime |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/563570/rodio-se-sesti-unuk-olivera-dragojevica-sve-je-dobro-proslo-evo-po-kome-je-maleni-marko-dobio-ime |website=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=4. rujna 2018.}}</ref> === Stav o nastupima u Srbiji === Dragojević je nastupao diljem svijeta, uključujući gradove poput [[Pariz]]a, [[Tokio|Tokija]], [[New York City, New York|New Yorka]], [[Moskva|Moskve]], no nikada nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije nastupio u Srbiji. Još od Domovinskog rata, Dragojević je više puta isticao stav kako su Srbi nanijeli previše zla Hrvatskoj da bi on ikad ondje nastupio: {{citat2|Nema novaca za koje bi pjevao u zemlji koja je nanijela tolika zla mojoj Hrvatskoj.}}<ref>{{cite web |title=Oliver je u dvije riječi objasnio zašto nakon rata nije želio pjevati u Srbiji |url=https://www.maxportal.hr/vijesti/oliver-je-u-dvije-rijeci-objasnio-zasto-nakon-rata-nije-zelio-pjevati-u-srbiji/ |work=Maxportal |date=29. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref> Više je puta unatoč pritiscima medija odbio mogućnost održavanja koncerta u [[Beograd]]u držeći se svog stava.<ref>{{cite web |title=ZAŠTO OLIVER NIJE NASTUPAO U SRBIJI: ‘Uvijek su dobrodošli na moj koncert drugdje, ali to je moj stav…’ |url=https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |work=Net.hr |date=30. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018. |archive-date=30. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730130009/https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |url-status=dead }}</ref> === Bolest i smrt === Dana [[7. kolovoza]] [[2017.]], na pogrebu prijatelja [[Remi Kazinoti|Remija Kazinotija]], Dragojeviću je pozlilo te je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, gdje mu je nekoliko dana kasnije dijagnosticiran [[rak pluća]].<ref>{{cite web |title=ŽIVOTNA DRAMA NAJPOPULARNIJEG HRVATSKOG PJEVAČA: Oliveru Dragojeviću je dijagnosticiran karcinom: 'Da, bolestan sam...' |url=https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |work=net.hr |accessdate=1. kolovoza 2018. |archive-date=1. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180801190247/https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |url-status=dead }}</ref> Zbog lošega zdravstvenog stanja nije se pojavio na dodjeli [[Porin (nagrada)|Porin]]a u [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]] u ožujku 2018. godine. Kako kemoterapije nisu davale zadovoljavajuće rezultate, Dragojević se osjećao sve lošije pa je krajem lipnja smješten na Onkološki odjel [[KBC Split|splitskoga Kliničkog bolničkog centra]], gdje je 29. srpnja 2018. godine, u 2 sata ujutro, preminuo u 71. godini života, nakon jednogodišnje bitke s rakom pluća.<ref>{{cite web |title=Oliver Dragojević umro u 71. godini |url=https://m.vecernji.hr/showbiz/umro-je-oliver-dragojevic-1261102 |work=m.vecernji.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Brojni njegovi kolege glazbenici, športaši i drugi uzvanici oprostili su se od Dragojevića putem društvenih mreža.<ref>{{cite web |title=DRUŠTVENE MREŽE PREPLAVLJENE OPROŠTAJNIM PORUKAMA OD OLIVERA Svi tuguju za legendom: 'Srce mi se lomi, bio si mi uzor, kolega i frend |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/drustvene-mreze-preplavljene-oprostajnim-porukama-od-olivera-svi-tuguju-za-legendom-srce-mi-se-lomi-bio-si-mi-uzor-kolega-i-frend/7666380/ |work=[[Jutarnji list]] |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Uz medije iz regije, smrt glazbenika objavili su i brojni svjetski mediji.<ref>{{cite web |title=Svjetski mediji prenose vijest o smrti Olivera Dragojevića: 'Otišao je legenda' |url=https://index.hr/vijesti/clanak/svjetski-mediji-prenose-vijest-o-smrti-olivera-dragojevica/2014336.aspx |work=Index.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Dne [[31. srpnja]] [[2018.]], desetci tisuća ljudi na splitskoj rivi ispratili su Dragojevićev kovčeg na katamaran za rodnu mu [[Vela Luka|Velu Luku]], a istoga je dana u prijepodnevnim satima pred punim [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskim Hrvatskim narodnim kazalištem]] održana svečana komemoracija, kojoj je, između ostaloga, nazočio i državni vrh [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na čelu s [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednicom]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindom Grabar-Kitarović]] i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade]] [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]].<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-i-andrej-plenkovic-o-oliveru-dragojevicu---525539.html Predsjednica: "S njegovim sam pjesmama odrastala"; Premijer: "Bio je duša Hrvatske"], dnevnik.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>[https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ FOTO Deseci tisuća Splićana uz bakljadu ispratili Olivera na posljednju plovidbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304142308/https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ |date=4. ožujka 2021. }}, direktno.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Dne [[1. kolovoza]], Dragojević je pokopan u krugu obitelji, prijatelja i sumještana na velolučkom mjesnom groblju sv. Roka.<ref>{{cite web |title=Oliver krenuo na posljednju plovidbu, tisuće ljudi ispratile ga u suzama |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-oliver-krenuo-na-posljednju-plovidbu-tisuce-ljudi-ispratile-ga-u-suzama/2014796.aspx |date=31. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref><ref>[https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ POKOPAN JE OLIVER DRAGOJEVIĆ: Hauser je otpjevao ‘Galeb i ja’, na pogreb došli Gibonni, Dino Rađa, Enis Bešlagić, Šuica…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416095203/https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ |date=16. travnja 2021. }}, net.hr, pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> == Glazbena karijera == === Početci === Već [[1963.]] godine okušao se s velikim uspjehom kao pjevač i klavijaturist kultnog splitskog sastava "Batali". Na natjecanju amatera pjevača Hrvatske osvojio je prvo mjesto pjevajući "[[Yesterday]]" ([[John Lennon|J. Lennon]] - [[Paul McCartney| P. McCartney]]). Festivalski debi imao je na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] [[1967.]] godine na nagovor [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] s njegovim "Picaferajem", skladbom koja nije dospjela na završnu festivalsku večer, no koja će postati jednim od najvećih Oliverovih hitova. Nakon neuspjeha na Splitskom festivalu 1967. sve do [[1972.]], Oliver je pekao zanat svirajući po brojnim zapadnoeuropskim klubovima, usvajajući temeljne odlike kasnijeg izvođačkog stila. Poslije kratke epizode s "[[Dubrovački trubaduri|Dubrovačkim trubadurima]]" koja je trajala manje od godinu dana te sudjelovanja na pionirskim prvim sessionima splitske super-star grupe "[[More (glazbeni sastav)|More]]" u ljeto [[1974.]] ponovno se priključio "Batalima". === Uspjesi do današnjih dana === {{Stil pisanja}} {{Originalne ideje}} Na [[Prokurative]] se vratio 1974. godine te u velikom stilu osvojio prvu nagradu publike sa skladbom "Ča će mi Copacabana". Nakon toga ponovno je uspostavio suradnju sa Zdenkom Runjićem i na Splitskom festivalu [[1975.]] pjevao šansonu "Galeb i ja", ultimativan zgoditak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca. Pobravši najprestižnije festivalske i diskografske nagrade, Oliver je bio i laureat prve dodjele hrvatske diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] koja je dobrano prošla u znaku njegove izvedbe [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijeve]] "Cesarice". Osam dobivenih Porina te odličja [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]], samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja. Njegov album ''Dvi, tri riči'' iz [[2000.]] prodan u platinastoj tiraži, što znači preko 50 tisuća primjeraka. Humanitarnim koncertom koji je održao u ljeto, [[25. kolovoza]] [[2001.]] godine u [[Pulska arena|pulskoj areni]] dokazao je još jednom zbog čega je i nakon toliko dugo godina iznimno bogate i uspješne glazbene karijere na samom tronu. U prepunoj areni, s Oliverom su pjevale i mlade i starije generacije, a gostovanje još nekih domaćih velikih renomiranih imena poput Gibonnija, [[Vanna|Vanne]], [[Oto Pestner|Ota Pestnera]], [[Tedi Spalato|Tedija Spalata]], klape Fortunal i [[Tony Cetinski|Tonyja Cetinskog]], samo su dokaz počasti koju zaslužuje Oliver, kao i cijela akcija, jer je prihod s koncerta išao za pomoć Općoj bolnici u Puli. Audio zapis tog koncerta objavljen je krajem 2001. godine pod imenom ''Oliver u Areni'', i to kao dvostruki CD i kazeta. U listopadu 2010. napunio je Spaladium arenu na koncertu. Oliver Dragojević jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom [[Carnegie Hall]]u, londonskom [[Royal Albert Hall]]u, pariškoj [[Olympia|Olympiji]] te [[Opera u Sydneyu|Opera Houseu u Sydneyju]].<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 Oliver Dragojevic, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161207152024/http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 |date=7. prosinca 2016. }} (pristupljeno 28. veljače 2014.)</ref> Oliver Dragojević je također sudjelovao u brojnim spotovima. Pjevao je pjesmu "Vjerujem u anđele", u kojoj je sudjelovao i [[Josip Zovko]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |title=Oliver pjeva pjesmu za film "vjerujem u andele" |access-date=2. lipnja 2019. |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602225750/http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.imdb.com/title/tt1469896/ Josip Zovko kao Roko u filmu "vjerujem u andele"]</ref> Njemu u spomen održava se glazbeno-umjetnička manifestacija [[Trag u beskraju (manifestacija)|„Trag u beskraju”]] u [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] od 2019. godine.<ref>[https://net.hr/hot/zvijezde/vela-luka-u-suzama-pogledajte-proslogodisnju-atmosferu-traga-u-beskraju-39bcb1e6-6872-11f0-b249-9600040c8f8e Vela Luka u suzama: Pogledajte prošlogodišnju atmosferu „Traga u beskraju”] net.hr Preuzeto 27. srpnja 2025.</ref> == Nagrade i priznanja == {{Col-begin}} {{Col-2}} Osvojio velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]… * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Hit godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Neka nova svitanja")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Lijepa bez duše")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Album godine''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album “Duša mi je more”)]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolje ponovno izdanje''' (album "Zdenko Runjić - Antologija - Oliver mix I Oliver mix II")]] * [[2000.]] [[Dobitnici Porina 2000.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Tu non llores mi querida")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Album godine''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja snimka''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Areni")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Hit godine''' (pjesma "Trag u beskraju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Sve bi da za nju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Trag u beskraju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Album godine''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Duša za nju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja produkcija''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja snimka''' (album "Vridilo je")]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji video program''' (album "Oliver a l’Olympia")]] * [[2008.]] [[Dobitnici Porina 2008.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Picaferaj")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili tv''' (pjesma "Vjerujem u anđele")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja snimka''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Album godine''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji album pop glazbe''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja produkcija''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja snimka''' (album "Tišina mora")]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Album godine''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji pop album''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Sreća”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Produkcija godine''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Rusulica”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Porin za životno djelo''']] * [[2018.]] '''[[Red Ante Starčevića]]'''<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1219.html Odluka u Narodnim novinama] pristupljeno 27. lipnja 2019.</ref> * [[2019.]] [[Dobitnici Porina 2019.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “Do kraja vrimena”)]] {{Col-break}} Bio je nominiran za velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]... * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Album godine''' (album “Neka nova svitanja”)]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “U ljubav vjere nemam”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Album godine''' (album “Vrime”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Morski vuk”)]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Night and day”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Hit godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolji pop album''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Produkcija godine''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ditelina s čet’ri lista”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolji pop album''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Produkcija godine''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja snimka''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Trag u beskraju”)]] * [[2004.]] [[Dobitnici Porina 2004.|'''Najbolji video program''' (“Oliver u Areni”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jesen stiže dunjo moja”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Tvoje ljubavi sam žedan”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolji video program''' (“Oliver Live“)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (“Oliver Live”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Nevera”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji video broj''' (“Nevera”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Album godine''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album “The platinum collection”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje box seta''' (“Oliver 1”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji pop album''' (album “Samo da je tu”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jubavi mala”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji pop album''' (album “Noć nek’ tiho svira”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Kada umire ljubav”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “100 originalnih pjesama”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja snimka''' (album “Familija”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolji video broj''' (“Ako voliš ovu ženu”)]] {{Col-end}} == Festivali == {{Col-begin}} {{Col-2}} [[Splitski festival]]: * 1967. Picaferaj * 1974. Na kraju puta * 1974. Ča će mi Copacabana (Zlatni grb grada Splita); (I. nagrada publike) * 1975. Galeb i ja * 1975. 2002 godine u Splitu * 1976. Skalinada (Nagrada za interpretaciju); (I. nagrada žirija) * 1976. Zelenu granu s tugom žuta voća * 1977. Malinkonija (II. nagrada publike) * 1977. Romanca * 1978. Oprosti mi, pape (I. nagrada publike) * 1978. Poeta (I. nagrada publike) * 1978. Cvit Mediterana (I .nagrada publike i I. nagrada žirija) * 1979. Vjeruj u ljubav * 1980. Piva klapa ispo' volta * 1980. Nadalina (duet: Boris Dvornik) (I. nagrada publike i I. nagrada žirija); (Apsolutni pobjednik Grand Prix) * 1981. Infiša san u te * 1981. Lipa moja ča si blida * 1981. Uvik žaj mi bi'će * 1981. Štorija * 1982. Karoca (I. nagrada žirija) * 1983. A vitar puše (Srebrni grb grada Splita: II. nagrada publike) * 1984. Luce mala (duet: Mariol) * 1984. Anđele moj (III. nagrada) * 1985. Svoju zvizdu slidin * 1986. Dišperadun * 1986. Mižerja * 1987. Stine (5. mjesto) * 1988. Što to bješe ljubav (I. Nagrada stručnog žirija ) * 1988. Veslaj, veslaj (Večer Splitskih bisera, duet: Meri Cetinić) * 1989. Od sveg tebi srca fala (duet: blizanci Smoje) (III. nagrada stručnog žirija) * 1989. Galeb i ja (III. nagrada stručnog žirija i II. nagrada publike na Večeri Splitski biseri 1971. – 1980.) * 1990. Neka se drugi raduju (I. Nagrada publike) * 1990. Ti si moj san (duet: [[Zorica Kondža]]; I. nagrada žirija, II. nagrada publike) * 1990. Nadalina (Večer Splitskih bisera) * 1992. Bez tebe (Zlatna medalja); 4. mjesto [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * 1993. Cesarica (Grand Prix) * 1994. Jubav moja * 1995. Nisan ja za te * 1995. Morski vuk (duet: Toni Cetinski) * 1996. Margarita * 1996. Pjesma anđela (duet: Cecilija) * 1997. Ispod sunca zlatnoga {{Col-break}} [[Vaš šlager sezone]]: * 1977. Ako izgubim tebe * 1979. Danijela * 1982. Gospojice, lipo dite * 1983. Moje prvo pijanstvo (I. nagrada publike, I. nagrada stručnog žirija, nagrada za najbolji tekst i najbolju interpretaciju) * 1988. Jedan od mnogih (II. nagrada) [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]: * 1976. Prva ljubav * 1977. Majko, da li znaš * 1978. Ključ života [[Festival Opatija|Opatijski festival]]: * 1975. Cesta sunca * 1976. Pjevaj s nama * 1978. Zbogom ostaj ljubavi (I. nagrada publike) * 1980. Zabranjeno voće * 1981. Zaboravi * 1982. Laku noć Luigi, laku noć Bepina * 1982. Ćer od stareg kalafata * 1982. Mama * 1984. Kamen ispod glave (I. nagrada žirija jugoslavenskih radio stanica "Zlatna kamelija") [[Karnevalfest]]: * 1977. Nedostaješ mi ti [[Beogradsko proleće]]: * 1978. Molitva za Magdalenu (II. nagrada publike) * 1979. Nocturno [[MESAM - Beograd]]: * 1984. Spavaj Katarina * 1985. Kad bi samo ljubit znala * 1988. Ako ikad ozdravim [[Zadarfest]]: * 1996. Gore si ti [[Jugovizija]]: * 1988. Dženi (2. mjesto) * 1990. Sreća je tamo gdje si ti (duet: Zorica Kondža, 3. mjesto) [[Dora]]: * 1994. Ar'ja (4. mjesto) * 1995. Boginja (2. mjesto) * 1997. Lučija (8. mjesto) {{Col-end}} == Diskografija == === Studijski albumi === <gallery> Datoteka:Oliver75.jpg|''[[Ljubavna pjesma]]'', [[Jugoton]], 1975. Datoteka:Oliver77.jpg|''[[Malinkonija]]'', Jugoton, 1977. Datoteka:Oliver78.jpg|''[[Poeta]]'', Jugoton, 1978. Datoteka:Oliver79.jpg|''[[Vjeruj u ljubav]]'', Jugoton, 1979. Datoteka:Oliver81.jpg|''[[Ðelozija]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver81b.jpg|''[[Jubavi, jubavi]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver82.jpg|''[[Karoca]]'', Jugoton, 1982. Datoteka:Oliver84.jpg|''[[Evo mene među moje]]'', Jugoton, 1984. Datoteka:Oliver85.jpg|''[[Oliver 10: Svoju zvizdu slidin]]'', Jugoton, 1985. Datoteka:Oliver87.jpg|''[[Oliver]]'', Jugoton, 1987. Datoteka:Oliver87a.jpg|''[[Pionirsko kolo]]'', Jugoton, 1987. - album za djecu Datoteka:Oliver88.jpg|''[[Svirajte noćas za moju dušu]]'', Jugoton, 1988. Datoteka:Oliver90.jpg|''Jedina'', Diskoton, 1990. Datoteka:Oliver92.jpg|''[[Teško mi je putovati]]'', Croatia Records, 1992. Datoteka:Oliver94.jpg|''[[Neka nova svitanja]]'', Lobel Verlag, 1994.; Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver95.jpg|''[[Vrime]]'', Croatia Records, 1995. Datoteka:Oliver97.jpg|''[[Duša mi je more]]'', Orfej, 1997. Datoteka:Oliver2000.jpg|''[[Dvi, tri riči]]'', Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver2002.jpg|''[[Trag u beskraju]]'', Croatia Records, 2002. Datoteka:Oliver-vridilo je.jpg|''[[Vridilo je]]'', Aquarius Records, 2005. </gallery> === Live albumi === <gallery> Datoteka:Oliver89.jpg|''[[Oliver u HNK]]'', Jugoton, 1989. Datoteka:Oliver96.jpg|''[[Oliver u Lisinskom - live]]'', Croatia Records, 1996. Datoteka:Oliver2001.jpg|''[[Oliver u Areni]]'', Croatia Records, 2001. Datoteka:Oliver2004.jpg|''[[Oliver: koncert]]'', Croatia Records, 2004. Datoteka:Oliver-olympia.jpg|''[[A l'Olympia]]'', Aquarius Records, 2006. </gallery> === Kompilacije === <gallery> Datoteka:Nasoj-ljubavi-je-kraj.jpg|''[[Našoj ljubavi je kraj]]'', Jugoton, 1976. Datoteka:Oliver80.jpg|''[[Oliver 5]]'', Jugoton, 1980. Datoteka:Oliver86.jpg|''[[Za sva vremena]]'', Jugoton, 1986. Datoteka:Oliver2000a.jpg|''[[Oliver mix]]'', Croatia Records, 1992., 2000. Datoteka:Oliver94a.jpg|''[[Sve najbolje (Oliver Dragojević)|Sve najbolje]]'', Croatia Records, 1994. Datoteka:Oliver2003.jpg|''[[Vjeruj u ljubav (dueti)|Oliver i prijatelji (Vjeruj u ljubav)]]'', Croatia Records, 2003. Datoteka:Oliver2006.jpg|''[[Oliver 1]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006a.jpg|''[[Oliver 2]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006b.jpg|''[[Oliver - The Platinum collection]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2007.jpg|''[[Kozmički dalmatinac]]'', Croatia Records, 2007. </gallery> == Top ljestvice == {{nedostaju izvori}} ===Studijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Vridilo je'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=403|title=Top lista prodaje 09.01.2006 - 15.01.2006|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308151509/http://hdu-toplista.com/download.php?id=403&what=pdf_lista|archivedate=8 March 2016}} *Za ''Samo da je tu'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|title=Top lista prodaje 34. tjedan 2010.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325141129/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|archivedate=25 March 2016}} *Za ''Tišina mora'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-2-tjedan-2024/|title=Top lista prodaje 2. tjedan 2024.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025}} *Za ''Familija'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|title=Top lista prodaje 15. tjedan 2016.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922164625/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|archive-date=22 September 2016|access-date=4 August 2025}} *Za ''Dolaziš'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-31-tjedan-2025/|title=Top lista prodaje 31. tjedan 2025. (28.07.2025. - 03.08.2025.)|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=13 August 2025}} </ref> |- |"Ljubavna pjesma" | * Izdano: 1975. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="18" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}} </ref>}}}} |- |"Malinkonija" | * Izdano: 1977. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Poeta" | * Izdano: 1978. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 1979. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Đelozija" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Jubavi, jubavi" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Karoca" | * Izdano: 1982. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Evo mene među moje" | * Izdano: 1984. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Svoju zvizdu slidin" | * Izdano: 1985. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Oliver" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Pionirsko kolo" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Svirajte noćas za moju dušu" | * Izdano: 1988. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Teško mi je putovati" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Neka nova svitanja" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Lobel verlag]] |- | "Vrime" | * Izdano: 1995. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Duša mi je more" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Dvi, tri riči" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Trag u beskraju" | * Izdano: 2002. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Vridilo je" | * Izdano: 2005. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Samo da je tu" | * Izdano: 2010. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Tišina mora" | * Izdano: 2013. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Familija" s [[Gibonni|Gibonnijem]] | * Izdano: 2016. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Dolaziš" | * Izdano: 2025. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |} === Kompilacije === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Platinum collection'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|title=Top lista prodaje - Hrvatska izdanja 08.01.2007- 14.01.2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304190950/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|archivedate=4 March 2016}} *Za ''Kozmički dalmatinac'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|title=Top lista prodaje 11. tjedan 2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924025357/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|archivedate=24 September 2015}} *Za ''25 greatest hits'':{{cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-22-tjedan-2024/|title=Lista prodaje (domaće) 22. tjedan 2024. (20.05.2024. - 26.05.2024.)|language=hr|publisher=[[Top lista]]|date=4 June 2024|access-date=21 August 2025}} </ref> |- |"Našoj ljubavi je kraj" | * Izdano: 1976. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="10" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} |- |"Oliver 5" | * Izdano: 1980. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Za sva vremena" | * Izdano: 1986. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Oliver mix" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- |"Sve najbolje" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Najbolje od Olivera" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Antologija" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Štorija" | * Izdano: 1998. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver mix" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 2003. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Platinum collection" | * Izdano: 2006. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |"Kozmički dalmatinac" | * Izdano: 2007. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 3. |- |"25 Greatest Hits" | * Izdano: 2024. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |} ===Koncerti=== {| class="wikitable" ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''A L’olympia'': {{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701165303/http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|title=Top lista prodaje 39. tjedan 2006.|archive-date=1 July 2007|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=26 October 2025}}</ref> |- | align=center valign=top | [[1989.]] || "Oliver u HNK" || [[Jugoton]] || #20 |- | align=center valign=top | [[1996.]] || "Oliver u Lisinskom" || [[Croatia records]] || #26 |- | align=center valign=top | [[2001.]] || "Oliver u Areni" || [[Croatia records]] || #19 |- | align=center valign=top | [[2004.]] || "Oliver: koncert" || [[Croatia records]] || #36 |- | align=center valign=top | [[2006.]] || "Oliver: A l'Olympia" || [[Croatia records]] || #1 |- |} ===Singlice=== {| class="wikitable" ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- | align=center valign=top | [[1967.]] || "Picaferaj" (Split 67)|| [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1974.]] || "Ća će mi Copacabana" (Split 1974) / "Na kraju puta" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1974. || "Anđela" || [[Jugoton]] || #24 |- | align=center valign=top | [[1975.]] || "2002 godine u Splitu" (Split 1975) / "Galeb i ja" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1975. || "Volim je ludo" / "Cesta sunca" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1975. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | [[1976.]] || "Pjevaj s nama" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1976. || "Prva ljubav" / "Djevojka u crnini" || [[Jugoton]] || #27 |- | align=center valign=top | 1976. || "Skalinada" / "Zelenu granu s tugom žutog voća"|| [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | 1976. || "Što učinila si ti?" / "Našoj ljubavi je kraj"|| [[Jugoton]] || #4 |- | align=center valign=top | [[1977.]] || "Ako izgubim tebe" / "Fedra" || [[Jugoton]] || #36 |- | align=center valign=top | 1977. || "Majko da li znaš" (Zagreb 1977) / "Na kraju puta"|| [[Jugoton]] || #8 |- | align=center valign=top | 1977. || "Malinkonija" (Split 1977) / "Romanca" || [[Jugoton]] || #9 |- | align=center valign=top | 1977. || "Nedostaješ mi ti" / "Veče oproštaja" || [[Jugoton]] || #3 |- | align=center valign=top | [[1978.]] || "Cvit Mediterana" (Split 78) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ključ života" / "Meni trebaš ti" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | 1978. || "Ča je život vengo fantažija" (Split 1978) / "Molitva za Magdalenu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1978. || "Poeta" (Split 78) / "Oprosti mi pape" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1978. || "Zbogom ostaj ljubavi" (Dani JRT-a Opatija 78) / "Ti me vodi preko voda" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1979.]] || "Danijela" / "Ljubav je tvoja kao vino" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1979. || "Nocturno" / "Picaferaj" || [[Jugoton]] || #28 |- | align=center valign=top | 1979. || "Budi tu" / "Gdje si ti?" || [[Jugoton]] || #41 |- | align=center valign=top | 1979. || "Vjeruj u ljubav" (Split 79) / "Vagabundo" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1980.]] || "Nadalina" (ft. Boris Dvornik - Split 79) / "Piva klapa ispo volta" (Split 80)|| [[Jugoton]] || #5 |- | align=center valign=top | 1980. || "Večernja ljubav" / "Zabranjeno voće" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1981.]] || "Infiša san u te" (Split 81) / "Lipa moja ča si blida" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1981. || "Blago onom tko te ljubi" / "Đelozija" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1982.]] || "Karoca" (Split 82) / "Ćer od stareg kalafata" || [[Jugoton]] || #19 |- | align=center valign=top | [[1983.]] || "Moje prvo pijanstvo" (VŠS 83)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1983. || "A vitar puše" (Split 83) / "Sve je kriva đelozija" || [[Jugoton]] || #21 |- |} ===Solo na ljestvicama=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- |rowspan="4"| [[1984.]] || "Anđele moj" (Split 84) || [[Jugoton]] || #5 |- || "Kamen ispod glave" || [[Jugoton]] || #95 |- || "Luce mala" || [[Jugoton]] || #56 |- || "Spavaj Katarina" || [[Jugoton]] || #111 |- | rowspan="3"| [[1985.]] || "Imala je lijepu rupicu na bradi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Kad bi samo ljubit znala" || [[Jugoton]] || #13 |- || "Svoju zvizdu slidin" (Split 85) || [[Jugoton]] || #19 |- | rowspan="2"| [[1986.]] || "Dišperadun" || [[Jugoton]] || #57 |- || "Mižerja" (Split 86) || [[Jugoton]] || #2 |- | rowspan="2"| [[1987.]] || "Stine" (Split 87) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Žuto lišće ljubavi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | rowspan="6"| [[1988.]] || "Ako ikad ozdravim" || [[Jugoton]] || #16 |- || "Jennie" (Dženi) (Yugovizija 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Jedan od mnogih" || [[Jugoton]] || #58 |- || "Svirajte noćas za moju dušu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Što to biješe ljubav" (Split 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Veslaj, veslaj" - duet s Meri Cetinić || [[Jugoton]] || #12 |- | rowspan="2"| [[1989.]] || "Galeb i ja" (Splitski biseri Split89) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Od sveg tebi srca fala" - duet blizanci Smoje || [[Jugoton]] (Split 89) || #36 |- | rowspan="4"| [[1990.]] || "Nadalina" - duet s Borisom Dvornikom (Splitski biseri - Split 90)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Neka se drugi raduju" (Split 90) || [[Jugoton]] || #13 |- || "Sreća je tamo gdje si ti" - duet sa Zoricom Kondžom (Yugovizija 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Ti si moj san" - duet sa [[Zorica Kondža|Zoricom Kondžom]] (Split 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | rowspan="2"| [[1991.]] || "Jedina" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Manuela" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1992.]] || "Bez tebe" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1993.]] || "Cesarica" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | rowspan="6"| [[1994.]] || "Arja" || [[Lobel verlag]] || #55 |- || "Lijepa bez duše" || [[Lobel verlag]] || #2 |- || "Brod u boci" || [[Lobel verlag]] || '''#1''' |- || "Dobro jutro tugo" || [[Lobel verlag]] || #3 |- || "U ljubav vjere nemam" || [[Lobel verlag]] || #8 |- || "Ljubav moja" || [[Lobel verlag]] || #10 |- | rowspan="4"| [[1995.]] || "Boginja" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Dva put san umra" || [[Croatia records]] || #51 |- || "Morski vuk" - duet s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]] || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Nisan ja za te" || [[Croatia records]] || #12 |- | align=center valign=top | [[1996.]] || "Gore si ti" || [[Croatia records]] || #99 |- | align=center valign=top | 1996. || "Pjesma anđela" - duet s Cecilija || [[Croatia records]] || #9 |- | rowspan="5"| [[1997.]] || "Ispod sunca zlatnoga" || [[Orfej]] || '''#1''' |- || "Lučija" || [[Orfej]] || #59 |- || "Prije svitanja" || [[Orfej]] || #3 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm|title=HR TOP 20 9.3.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610213347/http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm}}</ref> |- || "[[Pismo moja]]" || [[Orfej]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}</ref> |- || "Za život me vežeš samo ti" || [[Orfej]] || '''#1''' |- | rowspan="3"| [[2000.]] || "Ješka o jubavi" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm|title=HR TOP 20 14.11.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610225820/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm}}</ref> |- || "Tko sam ja da ti sudim" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm|title=HR TOP 20 8.8.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230956/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm}}</ref> |- || "Moj lipi anđele" || [[Croatia records]] || #13 |- | rowspan="5"| [[2001.]] || "Kad mi dođeš ti" || [[Croatia records]] || #8 |- || "Trag u beskraju" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50|title=HR TOP 20 28.1.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=20. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040520124851/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50}}</ref> |- || "Pred tvojim vratima" - Prepjev Tereze Kesovije || [[Croatia records]] || #78 |- || "Sve bi da za nju" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104|title=HR TOP 20 2.12.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428013422/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104}}</ref> |- || "Ditelina s čet'ri lista" s grupom [[Dalmatino]]|| [[Dancing Bear]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm|title=HR TOP 20 20.12.2001.|access-date=29. siječnja 2026.|archive-date=6. siječnja 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011229064211/http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2002.]] || "Vridilo je" || [[Croatia records]] || #15 |- |rowspan="2"| [[2003.]] || "Još ovaj put" || [[Dancing Bear]] || #5 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73|title=HR TOP 20 29.4.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521052612/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73}}</ref> |- || "Provaj" s [[Luky|Lukyjem]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79|title=HR TOP 20 10.6.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521060802/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2004.]] || "To nismo mi" s grupom [[Divas]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114|title=HR TOP 20 10.2.2004.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428014438/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114}}</ref> |- |} ===2010e=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 100 ljestvici: *Za "Moje lipo": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174504/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_17_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 17. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "U mom zagrljaju": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174151/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_36_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 36. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "S tobon jubavi":{{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url= https://web.archive.org/web/20170710225700/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_47_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 47. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "Do kraja vremena": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206172355/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/2014/HR_TOP_40_Tjedan_07_2014.pdf|archive-date=6 February 2020|title=HR TOP 40 7. tjedan 2014.|publisher=top lista}} *Za "Gdje to piše?": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2016-21-04-2016-27-04-2016/ |title=HR TOP 40 17. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Sreća": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-34-tjedan-2016-18-08-2016-24-08-2016/ |title=HR TOP 40 34. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Samo s tobom sam upoznao ljubav": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-48-tjedan-2016-24-11-2016-30-11-2016/ |title=HR TOP 40 48. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Ako voliš ovu ženu": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-38-tjedan-2017-11-09-2017-17-09-2017/ |title=HR TOP 40 38. tjedan 2017.|publisher=top lista}} *Za "Za tvoje dobro": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-52-tjedan-2018-17-12-2018-23-12-2018/ |title=HR TOP 40 52. tjedan 2018.|publisher=top lista}} </ref> |- ! scope="row"| "Moje lipo" | rowspan="3"| 2013. | 3. |rowspan="4"| ''Tišina mora'' |- ! scope="row"| "U mome zagljaju" | 2. |- !scope="row"|"S tobon jubavi" |7. |- ! scope="row"| "Do kraja vrimena" | rowspan="2"| 2014. | 5. |- !scope="row"|"Pjaca moga grada" s [[Klapa Friži|Klapom Friži]] |8. |''Pjaca moga grada'' |- !scope="row"|"Gdje to piše" |rowspan="3"|2016. |5. |rowspan="2"|''Familija'' |- !scope="row"|"Sreća" s [[Gibonni|Gibonnijem]] |1. |- !scope="row"|"Samo s tobom sam upoznao ljubav" s [[Marko Škugor|Markom Škugorom]] |10. |''Samo s tobom sam upoznao ljubav'' |- !scope="row"|"Ako voliš ovu ženu" s [[Željko Bebek|Željkom Bebekom]] |2017. |1. |''Ono nešto naše'' |- !scope="row"|"Za tvoje dobro" |2018. |13. |''Familija'' |- |} ===2020e=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="2"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 100 ljestvici: *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-11-tjedan-2024-04-03-2024-10-03-2024/ |title=HR TOP 100 11. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Vrime je": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-32-tjedan-2024-29-07-2024-04-08-2024/ |title=HR TOP 100 32. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Dolaziš": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-30-lipnja-2025/ |title=HR TOP 100 30. lipnja 2025.|publisher=top lista}} *Za "Kapetan bez broda": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-6-travnja-2026/ |title=HR TOP 100 6. travnja 2026.|publisher=top lista}} </ref> ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%" |[[Croatia Songs|HR Billboard]] <ref name="CRO">Plasman na Croatia Songs ljestvici: *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-03-16/|archive-url= https://web.archive.org/web/20240312232612/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=12 March 2024|title=Croatia Songs (Week of 16 March 2024)|magazine=Billboard}} </ref> |- ! scope="row"| "Ne mogu ti reći" | rowspan="2"| 2024. | 1. | 5. | rowspan="4"| ''Dolaziš'' |- ! scope="row"| "Vrime je" | 1. |— |- ! scope="row"| "Dolaziš" | rowspan="1"| 2025. | 11. |— |- ! scope="row"| "Kapetan bez broda" | rowspan="1"| 2026. | 38. |— |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Navigacije | naslov = Oliver Dragojević | popis = {{Navigacije |naslov=Nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] | naslov-style = |popis= {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{Dobitnici Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu}} {{Dobitnici Porina za pjesmu godine}}}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Oliver Dragojević}} }} {{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Oliver}} [[Kategorija:Oliver Dragojević| ]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]{{ČT?|glazba}} ftt6t3a8zmhef1igx4l07bt2az8r10e 7570939 7570930 2026-08-06T14:47:17Z Sk53121 310591 /* Top ljestvice */ 7570939 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Oliver Dragojević | Img = Oliver Dragojević (2) (cropped).jpg | Img_capt = Oliver Dragojević | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[7. prosinca]] [[1947.]] | Mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | Smrt = [[29. srpnja]] [[2018.]] | Mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = [[Split]] | Žanr =[[šansona|dalmatinska šansona]] {{•}}[[pop]] {{•}} [[jazz]] {{•}} [[blues]] | Zanimanje = [[glazbenik]] {{•}} [[tekstopisac]] | Djelatno_razdoblje = [[glazba u 1974.|1974.]] do [[glazba u 2018.|2018.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] {{•}} [[Croatia Records]] {{•}} [[Diskoton]] {{•}} [[Campus|HRT Orfej]] {{•}} [[Aquarius Records]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | URL = [http://www.oliver.hr/ Službena stranica] | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = [[glasovir]] }} '''Oliver Dragojević''' ([[Split]]<!-- Nije se rodio u Veloj Luci, pogledajte izvor ispod -->, [[7. prosinca]] [[1947.]] – [[Split]], [[29. srpnja]] [[2018.]])<ref>[https://web.archive.org/web/20091210035905/http://www.muzika.hr/clanak/8753/knjige/zlatko-gall-oliver-biografija-juznjacka-utjeha.aspx Zlatko Gall: "Oliver biografija - Južnjačka utjeha"] muzika.hr, objavljeno 10. kolovoza 2006., pristupljeno 19. lipnja 2016.</ref> bio je [[hrvatski]] [[glazbenik]]. == Rani život == Dragojević je rođen u [[Split]]u, [[7. prosinca]] [[1947.]] godine od majke Kate (1907. – 1994.) i oca Marka Dragojevića (1908. – 1991.). Bio je podrijetlom iz [[Vela Luka|Vele Luke]], gdje je proveo djetinjstvo. U Splitu je pohađao glazbenu školu. Najprije je učio [[glasovir]], a zatim [[klarinet]] i [[Gitara|gitaru]]. Prvi susret s glazbom ostvario je u petoj godini života kad je od oca na poklon dobio [[Usna harmonika|usnu harmoniku]] kojom je zabavljao djecu iz svoje ulice te putnike na brodu na čestoj relaciji Split – Vela Luka. Prvi estradni nastup ostvario je na splitskomu dječjem festivalu [[1961.]] godine s popularnom pjesmom ''Baloni''. Istovremeno s bratom Aljošom (1946. – 2011.), snimio je tada poznate svjetske hitove za Radio Split. == Osobni život == Godine 1973., prilikom svog koncerta u [[Dubrovnik]]u, upoznao je svoju buduću suprugu Vesnu, koju je oženio godinu kasnije. Oliver i Vesna imali su tri sina; Dina, rođenog 1975. te blizance Damira i Davora, rođene 1978. godine. Oliver je, također, imao petero unučadi; Duju, Luciju, Tonija, Margitu i Vinka.<ref>Dolores Tolić: [https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/ekskluzivno-vesna-dragojevic-od-olivera-se-nisam-uspjela-oprostiti-ali-za-njega-je-to-bio-najbolji-kraj-8718017 EKSKLUZIVNO VESNA DRAGOJEVIĆ: 'OD OLIVERA SE NISAM USPJELA OPROSTITI, ALI ZA NJEGA JE TO BIO NAJBOLJI KRAJ'], gloria.hr, objavljeno 10. travnja 2019., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>Danijela Ana Morić: [https://www.tportal.hr/showtime/clanak/oni-su-bili-njegovo-najvece-blago-upoznajte-sinove-olivera-dragojevica-foto-20180801 Oni su bili njegovo najveće blago: Upoznajte sinove Olivera Dragojevića], tportal.hr, objavljeno 1. kolovoza 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Bio je veliki i bliski prijatelj [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]], pokojnoga hrvatskog tekstopisca. Početkom rujna, a mjesec dana nakon smrti, rodio mu se šesti unuk Marko Dragojević, koji je nazvan po Oliverovu ocu.<ref>{{cite web |title=Rodio se šesti unuk Olivera Dragojevića: Sve je dobro prošlo, evo po kome je maleni Marko dobio ime |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/563570/rodio-se-sesti-unuk-olivera-dragojevica-sve-je-dobro-proslo-evo-po-kome-je-maleni-marko-dobio-ime |website=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=4. rujna 2018.}}</ref> === Stav o nastupima u Srbiji === Dragojević je nastupao diljem svijeta, uključujući gradove poput [[Pariz]]a, [[Tokio|Tokija]], [[New York City, New York|New Yorka]], [[Moskva|Moskve]], no nikada nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije nastupio u Srbiji. Još od Domovinskog rata, Dragojević je više puta isticao stav kako su Srbi nanijeli previše zla Hrvatskoj da bi on ikad ondje nastupio: {{citat2|Nema novaca za koje bi pjevao u zemlji koja je nanijela tolika zla mojoj Hrvatskoj.}}<ref>{{cite web |title=Oliver je u dvije riječi objasnio zašto nakon rata nije želio pjevati u Srbiji |url=https://www.maxportal.hr/vijesti/oliver-je-u-dvije-rijeci-objasnio-zasto-nakon-rata-nije-zelio-pjevati-u-srbiji/ |work=Maxportal |date=29. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref> Više je puta unatoč pritiscima medija odbio mogućnost održavanja koncerta u [[Beograd]]u držeći se svog stava.<ref>{{cite web |title=ZAŠTO OLIVER NIJE NASTUPAO U SRBIJI: ‘Uvijek su dobrodošli na moj koncert drugdje, ali to je moj stav…’ |url=https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |work=Net.hr |date=30. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018. |archive-date=30. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730130009/https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |url-status=dead }}</ref> === Bolest i smrt === Dana [[7. kolovoza]] [[2017.]], na pogrebu prijatelja [[Remi Kazinoti|Remija Kazinotija]], Dragojeviću je pozlilo te je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, gdje mu je nekoliko dana kasnije dijagnosticiran [[rak pluća]].<ref>{{cite web |title=ŽIVOTNA DRAMA NAJPOPULARNIJEG HRVATSKOG PJEVAČA: Oliveru Dragojeviću je dijagnosticiran karcinom: 'Da, bolestan sam...' |url=https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |work=net.hr |accessdate=1. kolovoza 2018. |archive-date=1. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180801190247/https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |url-status=dead }}</ref> Zbog lošega zdravstvenog stanja nije se pojavio na dodjeli [[Porin (nagrada)|Porin]]a u [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]] u ožujku 2018. godine. Kako kemoterapije nisu davale zadovoljavajuće rezultate, Dragojević se osjećao sve lošije pa je krajem lipnja smješten na Onkološki odjel [[KBC Split|splitskoga Kliničkog bolničkog centra]], gdje je 29. srpnja 2018. godine, u 2 sata ujutro, preminuo u 71. godini života, nakon jednogodišnje bitke s rakom pluća.<ref>{{cite web |title=Oliver Dragojević umro u 71. godini |url=https://m.vecernji.hr/showbiz/umro-je-oliver-dragojevic-1261102 |work=m.vecernji.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Brojni njegovi kolege glazbenici, športaši i drugi uzvanici oprostili su se od Dragojevića putem društvenih mreža.<ref>{{cite web |title=DRUŠTVENE MREŽE PREPLAVLJENE OPROŠTAJNIM PORUKAMA OD OLIVERA Svi tuguju za legendom: 'Srce mi se lomi, bio si mi uzor, kolega i frend |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/drustvene-mreze-preplavljene-oprostajnim-porukama-od-olivera-svi-tuguju-za-legendom-srce-mi-se-lomi-bio-si-mi-uzor-kolega-i-frend/7666380/ |work=[[Jutarnji list]] |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Uz medije iz regije, smrt glazbenika objavili su i brojni svjetski mediji.<ref>{{cite web |title=Svjetski mediji prenose vijest o smrti Olivera Dragojevića: 'Otišao je legenda' |url=https://index.hr/vijesti/clanak/svjetski-mediji-prenose-vijest-o-smrti-olivera-dragojevica/2014336.aspx |work=Index.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Dne [[31. srpnja]] [[2018.]], desetci tisuća ljudi na splitskoj rivi ispratili su Dragojevićev kovčeg na katamaran za rodnu mu [[Vela Luka|Velu Luku]], a istoga je dana u prijepodnevnim satima pred punim [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskim Hrvatskim narodnim kazalištem]] održana svečana komemoracija, kojoj je, između ostaloga, nazočio i državni vrh [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na čelu s [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednicom]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindom Grabar-Kitarović]] i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade]] [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]].<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-i-andrej-plenkovic-o-oliveru-dragojevicu---525539.html Predsjednica: "S njegovim sam pjesmama odrastala"; Premijer: "Bio je duša Hrvatske"], dnevnik.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>[https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ FOTO Deseci tisuća Splićana uz bakljadu ispratili Olivera na posljednju plovidbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304142308/https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ |date=4. ožujka 2021. }}, direktno.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Dne [[1. kolovoza]], Dragojević je pokopan u krugu obitelji, prijatelja i sumještana na velolučkom mjesnom groblju sv. Roka.<ref>{{cite web |title=Oliver krenuo na posljednju plovidbu, tisuće ljudi ispratile ga u suzama |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-oliver-krenuo-na-posljednju-plovidbu-tisuce-ljudi-ispratile-ga-u-suzama/2014796.aspx |date=31. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref><ref>[https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ POKOPAN JE OLIVER DRAGOJEVIĆ: Hauser je otpjevao ‘Galeb i ja’, na pogreb došli Gibonni, Dino Rađa, Enis Bešlagić, Šuica…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416095203/https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ |date=16. travnja 2021. }}, net.hr, pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> == Glazbena karijera == === Početci === Već [[1963.]] godine okušao se s velikim uspjehom kao pjevač i klavijaturist kultnog splitskog sastava "Batali". Na natjecanju amatera pjevača Hrvatske osvojio je prvo mjesto pjevajući "[[Yesterday]]" ([[John Lennon|J. Lennon]] - [[Paul McCartney| P. McCartney]]). Festivalski debi imao je na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] [[1967.]] godine na nagovor [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] s njegovim "Picaferajem", skladbom koja nije dospjela na završnu festivalsku večer, no koja će postati jednim od najvećih Oliverovih hitova. Nakon neuspjeha na Splitskom festivalu 1967. sve do [[1972.]], Oliver je pekao zanat svirajući po brojnim zapadnoeuropskim klubovima, usvajajući temeljne odlike kasnijeg izvođačkog stila. Poslije kratke epizode s "[[Dubrovački trubaduri|Dubrovačkim trubadurima]]" koja je trajala manje od godinu dana te sudjelovanja na pionirskim prvim sessionima splitske super-star grupe "[[More (glazbeni sastav)|More]]" u ljeto [[1974.]] ponovno se priključio "Batalima". === Uspjesi do današnjih dana === {{Stil pisanja}} {{Originalne ideje}} Na [[Prokurative]] se vratio 1974. godine te u velikom stilu osvojio prvu nagradu publike sa skladbom "Ča će mi Copacabana". Nakon toga ponovno je uspostavio suradnju sa Zdenkom Runjićem i na Splitskom festivalu [[1975.]] pjevao šansonu "Galeb i ja", ultimativan zgoditak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca. Pobravši najprestižnije festivalske i diskografske nagrade, Oliver je bio i laureat prve dodjele hrvatske diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] koja je dobrano prošla u znaku njegove izvedbe [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijeve]] "Cesarice". Osam dobivenih Porina te odličja [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]], samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja. Njegov album ''Dvi, tri riči'' iz [[2000.]] prodan u platinastoj tiraži, što znači preko 50 tisuća primjeraka. Humanitarnim koncertom koji je održao u ljeto, [[25. kolovoza]] [[2001.]] godine u [[Pulska arena|pulskoj areni]] dokazao je još jednom zbog čega je i nakon toliko dugo godina iznimno bogate i uspješne glazbene karijere na samom tronu. U prepunoj areni, s Oliverom su pjevale i mlade i starije generacije, a gostovanje još nekih domaćih velikih renomiranih imena poput Gibonnija, [[Vanna|Vanne]], [[Oto Pestner|Ota Pestnera]], [[Tedi Spalato|Tedija Spalata]], klape Fortunal i [[Tony Cetinski|Tonyja Cetinskog]], samo su dokaz počasti koju zaslužuje Oliver, kao i cijela akcija, jer je prihod s koncerta išao za pomoć Općoj bolnici u Puli. Audio zapis tog koncerta objavljen je krajem 2001. godine pod imenom ''Oliver u Areni'', i to kao dvostruki CD i kazeta. U listopadu 2010. napunio je Spaladium arenu na koncertu. Oliver Dragojević jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom [[Carnegie Hall]]u, londonskom [[Royal Albert Hall]]u, pariškoj [[Olympia|Olympiji]] te [[Opera u Sydneyu|Opera Houseu u Sydneyju]].<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 Oliver Dragojevic, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161207152024/http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 |date=7. prosinca 2016. }} (pristupljeno 28. veljače 2014.)</ref> Oliver Dragojević je također sudjelovao u brojnim spotovima. Pjevao je pjesmu "Vjerujem u anđele", u kojoj je sudjelovao i [[Josip Zovko]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |title=Oliver pjeva pjesmu za film "vjerujem u andele" |access-date=2. lipnja 2019. |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602225750/http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.imdb.com/title/tt1469896/ Josip Zovko kao Roko u filmu "vjerujem u andele"]</ref> Njemu u spomen održava se glazbeno-umjetnička manifestacija [[Trag u beskraju (manifestacija)|„Trag u beskraju”]] u [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] od 2019. godine.<ref>[https://net.hr/hot/zvijezde/vela-luka-u-suzama-pogledajte-proslogodisnju-atmosferu-traga-u-beskraju-39bcb1e6-6872-11f0-b249-9600040c8f8e Vela Luka u suzama: Pogledajte prošlogodišnju atmosferu „Traga u beskraju”] net.hr Preuzeto 27. srpnja 2025.</ref> == Nagrade i priznanja == {{Col-begin}} {{Col-2}} Osvojio velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]… * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Hit godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Neka nova svitanja")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Lijepa bez duše")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Album godine''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album “Duša mi je more”)]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolje ponovno izdanje''' (album "Zdenko Runjić - Antologija - Oliver mix I Oliver mix II")]] * [[2000.]] [[Dobitnici Porina 2000.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Tu non llores mi querida")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Album godine''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja snimka''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Areni")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Hit godine''' (pjesma "Trag u beskraju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Sve bi da za nju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Trag u beskraju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Album godine''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Duša za nju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja produkcija''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja snimka''' (album "Vridilo je")]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji video program''' (album "Oliver a l’Olympia")]] * [[2008.]] [[Dobitnici Porina 2008.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Picaferaj")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili tv''' (pjesma "Vjerujem u anđele")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja snimka''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Album godine''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji album pop glazbe''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja produkcija''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja snimka''' (album "Tišina mora")]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Album godine''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji pop album''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Sreća”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Produkcija godine''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Rusulica”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Porin za životno djelo''']] * [[2018.]] '''[[Red Ante Starčevića]]'''<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1219.html Odluka u Narodnim novinama] pristupljeno 27. lipnja 2019.</ref> * [[2019.]] [[Dobitnici Porina 2019.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “Do kraja vrimena”)]] {{Col-break}} Bio je nominiran za velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]... * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Album godine''' (album “Neka nova svitanja”)]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “U ljubav vjere nemam”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Album godine''' (album “Vrime”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Morski vuk”)]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Night and day”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Hit godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolji pop album''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Produkcija godine''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ditelina s čet’ri lista”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolji pop album''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Produkcija godine''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja snimka''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Trag u beskraju”)]] * [[2004.]] [[Dobitnici Porina 2004.|'''Najbolji video program''' (“Oliver u Areni”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jesen stiže dunjo moja”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Tvoje ljubavi sam žedan”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolji video program''' (“Oliver Live“)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (“Oliver Live”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Nevera”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji video broj''' (“Nevera”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Album godine''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album “The platinum collection”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje box seta''' (“Oliver 1”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji pop album''' (album “Samo da je tu”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jubavi mala”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji pop album''' (album “Noć nek’ tiho svira”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Kada umire ljubav”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “100 originalnih pjesama”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja snimka''' (album “Familija”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolji video broj''' (“Ako voliš ovu ženu”)]] {{Col-end}} == Festivali == {{Col-begin}} {{Col-2}} [[Splitski festival]]: * 1967. Picaferaj * 1974. Na kraju puta * 1974. Ča će mi Copacabana (Zlatni grb grada Splita); (I. nagrada publike) * 1975. Galeb i ja * 1975. 2002 godine u Splitu * 1976. Skalinada (Nagrada za interpretaciju); (I. nagrada žirija) * 1976. Zelenu granu s tugom žuta voća * 1977. Malinkonija (II. nagrada publike) * 1977. Romanca * 1978. Oprosti mi, pape (I. nagrada publike) * 1978. Poeta (I. nagrada publike) * 1978. Cvit Mediterana (I .nagrada publike i I. nagrada žirija) * 1979. Vjeruj u ljubav * 1980. Piva klapa ispo' volta * 1980. Nadalina (duet: Boris Dvornik) (I. nagrada publike i I. nagrada žirija); (Apsolutni pobjednik Grand Prix) * 1981. Infiša san u te * 1981. Lipa moja ča si blida * 1981. Uvik žaj mi bi'će * 1981. Štorija * 1982. Karoca (I. nagrada žirija) * 1983. A vitar puše (Srebrni grb grada Splita: II. nagrada publike) * 1984. Luce mala (duet: Mariol) * 1984. Anđele moj (III. nagrada) * 1985. Svoju zvizdu slidin * 1986. Dišperadun * 1986. Mižerja * 1987. Stine (5. mjesto) * 1988. Što to bješe ljubav (I. Nagrada stručnog žirija ) * 1988. Veslaj, veslaj (Večer Splitskih bisera, duet: Meri Cetinić) * 1989. Od sveg tebi srca fala (duet: blizanci Smoje) (III. nagrada stručnog žirija) * 1989. Galeb i ja (III. nagrada stručnog žirija i II. nagrada publike na Večeri Splitski biseri 1971. – 1980.) * 1990. Neka se drugi raduju (I. Nagrada publike) * 1990. Ti si moj san (duet: [[Zorica Kondža]]; I. nagrada žirija, II. nagrada publike) * 1990. Nadalina (Večer Splitskih bisera) * 1992. Bez tebe (Zlatna medalja); 4. mjesto [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * 1993. Cesarica (Grand Prix) * 1994. Jubav moja * 1995. Nisan ja za te * 1995. Morski vuk (duet: Toni Cetinski) * 1996. Margarita * 1996. Pjesma anđela (duet: Cecilija) * 1997. Ispod sunca zlatnoga {{Col-break}} [[Vaš šlager sezone]]: * 1977. Ako izgubim tebe * 1979. Danijela * 1982. Gospojice, lipo dite * 1983. Moje prvo pijanstvo (I. nagrada publike, I. nagrada stručnog žirija, nagrada za najbolji tekst i najbolju interpretaciju) * 1988. Jedan od mnogih (II. nagrada) [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]: * 1976. Prva ljubav * 1977. Majko, da li znaš * 1978. Ključ života [[Festival Opatija|Opatijski festival]]: * 1975. Cesta sunca * 1976. Pjevaj s nama * 1978. Zbogom ostaj ljubavi (I. nagrada publike) * 1980. Zabranjeno voće * 1981. Zaboravi * 1982. Laku noć Luigi, laku noć Bepina * 1982. Ćer od stareg kalafata * 1982. Mama * 1984. Kamen ispod glave (I. nagrada žirija jugoslavenskih radio stanica "Zlatna kamelija") [[Karnevalfest]]: * 1977. Nedostaješ mi ti [[Beogradsko proleće]]: * 1978. Molitva za Magdalenu (II. nagrada publike) * 1979. Nocturno [[MESAM - Beograd]]: * 1984. Spavaj Katarina * 1985. Kad bi samo ljubit znala * 1988. Ako ikad ozdravim [[Zadarfest]]: * 1996. Gore si ti [[Jugovizija]]: * 1988. Dženi (2. mjesto) * 1990. Sreća je tamo gdje si ti (duet: Zorica Kondža, 3. mjesto) [[Dora]]: * 1994. Ar'ja (4. mjesto) * 1995. Boginja (2. mjesto) * 1997. Lučija (8. mjesto) {{Col-end}} == Diskografija == === Studijski albumi === <gallery> Datoteka:Oliver75.jpg|''[[Ljubavna pjesma]]'', [[Jugoton]], 1975. Datoteka:Oliver77.jpg|''[[Malinkonija]]'', Jugoton, 1977. Datoteka:Oliver78.jpg|''[[Poeta]]'', Jugoton, 1978. Datoteka:Oliver79.jpg|''[[Vjeruj u ljubav]]'', Jugoton, 1979. Datoteka:Oliver81.jpg|''[[Ðelozija]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver81b.jpg|''[[Jubavi, jubavi]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver82.jpg|''[[Karoca]]'', Jugoton, 1982. Datoteka:Oliver84.jpg|''[[Evo mene među moje]]'', Jugoton, 1984. Datoteka:Oliver85.jpg|''[[Oliver 10: Svoju zvizdu slidin]]'', Jugoton, 1985. Datoteka:Oliver87.jpg|''[[Oliver]]'', Jugoton, 1987. Datoteka:Oliver87a.jpg|''[[Pionirsko kolo]]'', Jugoton, 1987. - album za djecu Datoteka:Oliver88.jpg|''[[Svirajte noćas za moju dušu]]'', Jugoton, 1988. Datoteka:Oliver90.jpg|''Jedina'', Diskoton, 1990. Datoteka:Oliver92.jpg|''[[Teško mi je putovati]]'', Croatia Records, 1992. Datoteka:Oliver94.jpg|''[[Neka nova svitanja]]'', Lobel Verlag, 1994.; Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver95.jpg|''[[Vrime]]'', Croatia Records, 1995. Datoteka:Oliver97.jpg|''[[Duša mi je more]]'', Orfej, 1997. Datoteka:Oliver2000.jpg|''[[Dvi, tri riči]]'', Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver2002.jpg|''[[Trag u beskraju]]'', Croatia Records, 2002. Datoteka:Oliver-vridilo je.jpg|''[[Vridilo je]]'', Aquarius Records, 2005. </gallery> === Live albumi === <gallery> Datoteka:Oliver89.jpg|''[[Oliver u HNK]]'', Jugoton, 1989. Datoteka:Oliver96.jpg|''[[Oliver u Lisinskom - live]]'', Croatia Records, 1996. Datoteka:Oliver2001.jpg|''[[Oliver u Areni]]'', Croatia Records, 2001. Datoteka:Oliver2004.jpg|''[[Oliver: koncert]]'', Croatia Records, 2004. Datoteka:Oliver-olympia.jpg|''[[A l'Olympia]]'', Aquarius Records, 2006. </gallery> === Kompilacije === <gallery> Datoteka:Nasoj-ljubavi-je-kraj.jpg|''[[Našoj ljubavi je kraj]]'', Jugoton, 1976. Datoteka:Oliver80.jpg|''[[Oliver 5]]'', Jugoton, 1980. Datoteka:Oliver86.jpg|''[[Za sva vremena]]'', Jugoton, 1986. Datoteka:Oliver2000a.jpg|''[[Oliver mix]]'', Croatia Records, 1992., 2000. Datoteka:Oliver94a.jpg|''[[Sve najbolje (Oliver Dragojević)|Sve najbolje]]'', Croatia Records, 1994. Datoteka:Oliver2003.jpg|''[[Vjeruj u ljubav (dueti)|Oliver i prijatelji (Vjeruj u ljubav)]]'', Croatia Records, 2003. Datoteka:Oliver2006.jpg|''[[Oliver 1]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006a.jpg|''[[Oliver 2]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006b.jpg|''[[Oliver - The Platinum collection]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2007.jpg|''[[Kozmički dalmatinac]]'', Croatia Records, 2007. </gallery> == Top ljestvice == {{nedostaju izvori}} ===Studijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Vridilo je'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=403|title=Top lista prodaje 09.01.2006 - 15.01.2006|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308151509/http://hdu-toplista.com/download.php?id=403&what=pdf_lista|archivedate=8 March 2016}} *Za ''Samo da je tu'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|title=Top lista prodaje 34. tjedan 2010.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325141129/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|archivedate=25 March 2016}} *Za ''Tišina mora'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-2-tjedan-2024/|title=Top lista prodaje 2. tjedan 2024.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025}} *Za ''Familija'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|title=Top lista prodaje 15. tjedan 2016.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922164625/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|archive-date=22 September 2016|access-date=4 August 2025}} *Za ''Dolaziš'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-31-tjedan-2025/|title=Top lista prodaje 31. tjedan 2025. (28.07.2025. - 03.08.2025.)|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=13 August 2025}} </ref> |- |"Ljubavna pjesma" | * Izdano: 1975. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="18" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}} </ref>}}}} |- |"Malinkonija" | * Izdano: 1977. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Poeta" | * Izdano: 1978. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 1979. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Đelozija" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Jubavi, jubavi" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Karoca" | * Izdano: 1982. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Evo mene među moje" | * Izdano: 1984. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Svoju zvizdu slidin" | * Izdano: 1985. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Oliver" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Pionirsko kolo" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Svirajte noćas za moju dušu" | * Izdano: 1988. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Teško mi je putovati" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Neka nova svitanja" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Lobel verlag]] |- | "Vrime" | * Izdano: 1995. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Duša mi je more" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Dvi, tri riči" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Trag u beskraju" | * Izdano: 2002. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Vridilo je" | * Izdano: 2005. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Samo da je tu" | * Izdano: 2010. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Tišina mora" | * Izdano: 2013. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Familija" s [[Gibonni|Gibonnijem]] | * Izdano: 2016. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Dolaziš" | * Izdano: 2025. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |} === Kompilacije === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Platinum collection'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|title=Top lista prodaje - Hrvatska izdanja 08.01.2007- 14.01.2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304190950/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|archivedate=4 March 2016}} *Za ''Kozmički dalmatinac'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|title=Top lista prodaje 11. tjedan 2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924025357/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|archivedate=24 September 2015}} *Za ''25 greatest hits'':{{cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-22-tjedan-2024/|title=Lista prodaje (domaće) 22. tjedan 2024. (20.05.2024. - 26.05.2024.)|language=hr|publisher=[[Top lista]]|date=4 June 2024|access-date=21 August 2025}} </ref> |- |"Našoj ljubavi je kraj" | * Izdano: 1976. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="10" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} |- |"Oliver 5" | * Izdano: 1980. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Za sva vremena" | * Izdano: 1986. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Oliver mix" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- |"Sve najbolje" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Najbolje od Olivera" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Antologija" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Štorija" | * Izdano: 1998. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver mix" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 2003. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Platinum collection" | * Izdano: 2006. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |"Kozmički dalmatinac" | * Izdano: 2007. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 3. |- |"25 Greatest Hits" | * Izdano: 2024. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |} ===Albumi uživo=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''A L’olympia'': {{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701165303/http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|title=Top lista prodaje 39. tjedan 2006.|archive-date=1 July 2007|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=26 October 2025}}</ref> |- | "Oliver u HNK" | * Izdano: 1989. * Formati: CD, kazeta, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |rowspan="4" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} |- | "Oliver u Lisinskom" | * Izdano: 1996. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver u Areni" | * Izdano: 2001. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver: koncert" | * Izdano: 2004. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver: A l'Olympia" | * Izdano: 2006. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 1. |- |} ===Singlice=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- | align=center valign=top | [[1967.]] || "Picaferaj" (Split 67)|| [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1974.]] || "Ća će mi Copacabana" (Split 1974) / "Na kraju puta" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1974. || "Anđela" || [[Jugoton]] || #24 |- | align=center valign=top | [[1975.]] || "2002 godine u Splitu" (Split 1975) / "Galeb i ja" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1975. || "Volim je ludo" / "Cesta sunca" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1975. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | [[1976.]] || "Pjevaj s nama" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1976. || "Prva ljubav" / "Djevojka u crnini" || [[Jugoton]] || #27 |- | align=center valign=top | 1976. || "Skalinada" / "Zelenu granu s tugom žutog voća"|| [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | 1976. || "Što učinila si ti?" / "Našoj ljubavi je kraj"|| [[Jugoton]] || #4 |- | align=center valign=top | [[1977.]] || "Ako izgubim tebe" / "Fedra" || [[Jugoton]] || #36 |- | align=center valign=top | 1977. || "Majko da li znaš" (Zagreb 1977) / "Na kraju puta"|| [[Jugoton]] || #8 |- | align=center valign=top | 1977. || "Malinkonija" (Split 1977) / "Romanca" || [[Jugoton]] || #9 |- | align=center valign=top | 1977. || "Nedostaješ mi ti" / "Veče oproštaja" || [[Jugoton]] || #3 |- | align=center valign=top | [[1978.]] || "Cvit Mediterana" (Split 78) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ključ života" / "Meni trebaš ti" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | 1978. || "Ča je život vengo fantažija" (Split 1978) / "Molitva za Magdalenu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1978. || "Poeta" (Split 78) / "Oprosti mi pape" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1978. || "Zbogom ostaj ljubavi" (Dani JRT-a Opatija 78) / "Ti me vodi preko voda" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1979.]] || "Danijela" / "Ljubav je tvoja kao vino" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1979. || "Nocturno" / "Picaferaj" || [[Jugoton]] || #28 |- | align=center valign=top | 1979. || "Budi tu" / "Gdje si ti?" || [[Jugoton]] || #41 |- | align=center valign=top | 1979. || "Vjeruj u ljubav" (Split 79) / "Vagabundo" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1980.]] || "Nadalina" (ft. Boris Dvornik - Split 79) / "Piva klapa ispo volta" (Split 80)|| [[Jugoton]] || #5 |- | align=center valign=top | 1980. || "Večernja ljubav" / "Zabranjeno voće" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1981.]] || "Infiša san u te" (Split 81) / "Lipa moja ča si blida" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1981. || "Blago onom tko te ljubi" / "Đelozija" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1982.]] || "Karoca" (Split 82) / "Ćer od stareg kalafata" || [[Jugoton]] || #19 |- | align=center valign=top | [[1983.]] || "Moje prvo pijanstvo" (VŠS 83)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1983. || "A vitar puše" (Split 83) / "Sve je kriva đelozija" || [[Jugoton]] || #21 |- |} ===Solo na ljestvicama=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- |rowspan="4"| [[1984.]] || "Anđele moj" (Split 84) || [[Jugoton]] || #5 |- || "Kamen ispod glave" || [[Jugoton]] || #95 |- || "Luce mala" || [[Jugoton]] || #56 |- || "Spavaj Katarina" || [[Jugoton]] || #111 |- | rowspan="3"| [[1985.]] || "Imala je lijepu rupicu na bradi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Kad bi samo ljubit znala" || [[Jugoton]] || #13 |- || "Svoju zvizdu slidin" (Split 85) || [[Jugoton]] || #19 |- | rowspan="2"| [[1986.]] || "Dišperadun" || [[Jugoton]] || #57 |- || "Mižerja" (Split 86) || [[Jugoton]] || #2 |- | rowspan="2"| [[1987.]] || "Stine" (Split 87) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Žuto lišće ljubavi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | rowspan="6"| [[1988.]] || "Ako ikad ozdravim" || [[Jugoton]] || #16 |- || "Jennie" (Dženi) (Yugovizija 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Jedan od mnogih" || [[Jugoton]] || #58 |- || "Svirajte noćas za moju dušu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Što to biješe ljubav" (Split 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Veslaj, veslaj" - duet s Meri Cetinić || [[Jugoton]] || #12 |- | rowspan="2"| [[1989.]] || "Galeb i ja" (Splitski biseri Split89) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Od sveg tebi srca fala" - duet blizanci Smoje || [[Jugoton]] (Split 89) || #36 |- | rowspan="4"| [[1990.]] || "Nadalina" - duet s Borisom Dvornikom (Splitski biseri - Split 90)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Neka se drugi raduju" (Split 90) || [[Jugoton]] || #13 |- || "Sreća je tamo gdje si ti" - duet sa Zoricom Kondžom (Yugovizija 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Ti si moj san" - duet sa [[Zorica Kondža|Zoricom Kondžom]] (Split 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | rowspan="2"| [[1991.]] || "Jedina" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Manuela" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1992.]] || "Bez tebe" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1993.]] || "Cesarica" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | rowspan="6"| [[1994.]] || "Arja" || [[Lobel verlag]] || #55 |- || "Lijepa bez duše" || [[Lobel verlag]] || #2 |- || "Brod u boci" || [[Lobel verlag]] || '''#1''' |- || "Dobro jutro tugo" || [[Lobel verlag]] || #3 |- || "U ljubav vjere nemam" || [[Lobel verlag]] || #8 |- || "Ljubav moja" || [[Lobel verlag]] || #10 |- | rowspan="4"| [[1995.]] || "Boginja" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Dva put san umra" || [[Croatia records]] || #51 |- || "Morski vuk" - duet s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]] || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Nisan ja za te" || [[Croatia records]] || #12 |- | align=center valign=top | [[1996.]] || "Gore si ti" || [[Croatia records]] || #99 |- | align=center valign=top | 1996. || "Pjesma anđela" - duet s Cecilija || [[Croatia records]] || #9 |- | rowspan="5"| [[1997.]] || "Ispod sunca zlatnoga" || [[Orfej]] || '''#1''' |- || "Lučija" || [[Orfej]] || #59 |- || "Prije svitanja" || [[Orfej]] || #3 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm|title=HR TOP 20 9.3.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610213347/http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm}}</ref> |- || "[[Pismo moja]]" || [[Orfej]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}</ref> |- || "Za život me vežeš samo ti" || [[Orfej]] || '''#1''' |- | rowspan="3"| [[2000.]] || "Ješka o jubavi" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm|title=HR TOP 20 14.11.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610225820/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm}}</ref> |- || "Tko sam ja da ti sudim" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm|title=HR TOP 20 8.8.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230956/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm}}</ref> |- || "Moj lipi anđele" || [[Croatia records]] || #13 |- | rowspan="5"| [[2001.]] || "Kad mi dođeš ti" || [[Croatia records]] || #8 |- || "Trag u beskraju" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50|title=HR TOP 20 28.1.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=20. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040520124851/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50}}</ref> |- || "Pred tvojim vratima" - Prepjev Tereze Kesovije || [[Croatia records]] || #78 |- || "Sve bi da za nju" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104|title=HR TOP 20 2.12.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428013422/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104}}</ref> |- || "Ditelina s čet'ri lista" s grupom [[Dalmatino]]|| [[Dancing Bear]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm|title=HR TOP 20 20.12.2001.|access-date=29. siječnja 2026.|archive-date=6. siječnja 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011229064211/http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2002.]] || "Vridilo je" || [[Croatia records]] || #15 |- |rowspan="2"| [[2003.]] || "Još ovaj put" || [[Dancing Bear]] || #5 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73|title=HR TOP 20 29.4.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521052612/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73}}</ref> |- || "Provaj" s [[Luky|Lukyjem]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79|title=HR TOP 20 10.6.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521060802/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2004.]] || "To nismo mi" s grupom [[Divas]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114|title=HR TOP 20 10.2.2004.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428014438/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114}}</ref> |- |} ===2010e=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 100 ljestvici: *Za "Moje lipo": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174504/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_17_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 17. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "U mom zagrljaju": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174151/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_36_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 36. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "S tobon jubavi":{{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url= https://web.archive.org/web/20170710225700/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_47_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 47. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "Do kraja vremena": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206172355/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/2014/HR_TOP_40_Tjedan_07_2014.pdf|archive-date=6 February 2020|title=HR TOP 40 7. tjedan 2014.|publisher=top lista}} *Za "Gdje to piše?": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2016-21-04-2016-27-04-2016/ |title=HR TOP 40 17. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Sreća": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-34-tjedan-2016-18-08-2016-24-08-2016/ |title=HR TOP 40 34. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Samo s tobom sam upoznao ljubav": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-48-tjedan-2016-24-11-2016-30-11-2016/ |title=HR TOP 40 48. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Ako voliš ovu ženu": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-38-tjedan-2017-11-09-2017-17-09-2017/ |title=HR TOP 40 38. tjedan 2017.|publisher=top lista}} *Za "Za tvoje dobro": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-52-tjedan-2018-17-12-2018-23-12-2018/ |title=HR TOP 40 52. tjedan 2018.|publisher=top lista}} </ref> |- ! scope="row"| "Moje lipo" | rowspan="3"| 2013. | 3. |rowspan="4"| ''Tišina mora'' |- ! scope="row"| "U mome zagljaju" | 2. |- !scope="row"|"S tobon jubavi" |7. |- ! scope="row"| "Do kraja vrimena" | rowspan="2"| 2014. | 5. |- !scope="row"|"Pjaca moga grada" s [[Klapa Friži|Klapom Friži]] |8. |''Pjaca moga grada'' |- !scope="row"|"Gdje to piše" |rowspan="3"|2016. |5. |rowspan="2"|''Familija'' |- !scope="row"|"Sreća" s [[Gibonni|Gibonnijem]] |1. |- !scope="row"|"Samo s tobom sam upoznao ljubav" s [[Marko Škugor|Markom Škugorom]] |10. |''Samo s tobom sam upoznao ljubav'' |- !scope="row"|"Ako voliš ovu ženu" s [[Željko Bebek|Željkom Bebekom]] |2017. |1. |''Ono nešto naše'' |- !scope="row"|"Za tvoje dobro" |2018. |13. |''Familija'' |- |} ===2020e=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="2"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasman na HR Top 100 ljestvici: *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-11-tjedan-2024-04-03-2024-10-03-2024/ |title=HR TOP 100 11. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Vrime je": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-32-tjedan-2024-29-07-2024-04-08-2024/ |title=HR TOP 100 32. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Dolaziš": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-30-lipnja-2025/ |title=HR TOP 100 30. lipnja 2025.|publisher=top lista}} *Za "Kapetan bez broda": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-6-travnja-2026/ |title=HR TOP 100 6. travnja 2026.|publisher=top lista}} </ref> ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%" |[[Croatia Songs|HR Billboard]] <ref name="CRO">Plasman na Croatia Songs ljestvici: *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-03-16/|archive-url= https://web.archive.org/web/20240312232612/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=12 March 2024|title=Croatia Songs (Week of 16 March 2024)|magazine=Billboard}} </ref> |- ! scope="row"| "Ne mogu ti reći" | rowspan="2"| 2024. | 1. | 5. | rowspan="4"| ''Dolaziš'' |- ! scope="row"| "Vrime je" | 1. |— |- ! scope="row"| "Dolaziš" | rowspan="1"| 2025. | 11. |— |- ! scope="row"| "Kapetan bez broda" | rowspan="1"| 2026. | 38. |— |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Navigacije | naslov = Oliver Dragojević | popis = {{Navigacije |naslov=Nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] | naslov-style = |popis= {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{Dobitnici Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu}} {{Dobitnici Porina za pjesmu godine}}}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Oliver Dragojević}} }} {{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Oliver}} [[Kategorija:Oliver Dragojević| ]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]{{ČT?|glazba}} 4575jydxjpgark0oyqklerq7zxfsxy9 7570945 7570939 2026-08-06T14:58:24Z Sk53121 310591 /* Top ljestvice */ 7570945 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Oliver Dragojević | Img = Oliver Dragojević (2) (cropped).jpg | Img_capt = Oliver Dragojević | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[7. prosinca]] [[1947.]] | Mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | Smrt = [[29. srpnja]] [[2018.]] | Mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = [[Split]] | Žanr =[[šansona|dalmatinska šansona]] {{•}}[[pop]] {{•}} [[jazz]] {{•}} [[blues]] | Zanimanje = [[glazbenik]] {{•}} [[tekstopisac]] | Djelatno_razdoblje = [[glazba u 1974.|1974.]] do [[glazba u 2018.|2018.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]] {{•}} [[Croatia Records]] {{•}} [[Diskoton]] {{•}} [[Campus|HRT Orfej]] {{•}} [[Aquarius Records]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | URL = [http://www.oliver.hr/ Službena stranica] | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = [[glasovir]] }} '''Oliver Dragojević''' ([[Split]]<!-- Nije se rodio u Veloj Luci, pogledajte izvor ispod -->, [[7. prosinca]] [[1947.]] – [[Split]], [[29. srpnja]] [[2018.]])<ref>[https://web.archive.org/web/20091210035905/http://www.muzika.hr/clanak/8753/knjige/zlatko-gall-oliver-biografija-juznjacka-utjeha.aspx Zlatko Gall: "Oliver biografija - Južnjačka utjeha"] muzika.hr, objavljeno 10. kolovoza 2006., pristupljeno 19. lipnja 2016.</ref> bio je [[hrvatski]] [[glazbenik]]. == Rani život == Dragojević je rođen u [[Split]]u, [[7. prosinca]] [[1947.]] godine od majke Kate (1907. – 1994.) i oca Marka Dragojevića (1908. – 1991.). Bio je podrijetlom iz [[Vela Luka|Vele Luke]], gdje je proveo djetinjstvo. U Splitu je pohađao glazbenu školu. Najprije je učio [[glasovir]], a zatim [[klarinet]] i [[Gitara|gitaru]]. Prvi susret s glazbom ostvario je u petoj godini života kad je od oca na poklon dobio [[Usna harmonika|usnu harmoniku]] kojom je zabavljao djecu iz svoje ulice te putnike na brodu na čestoj relaciji Split – Vela Luka. Prvi estradni nastup ostvario je na splitskomu dječjem festivalu [[1961.]] godine s popularnom pjesmom ''Baloni''. Istovremeno s bratom Aljošom (1946. – 2011.), snimio je tada poznate svjetske hitove za Radio Split. == Osobni život == Godine 1973., prilikom svog koncerta u [[Dubrovnik]]u, upoznao je svoju buduću suprugu Vesnu, koju je oženio godinu kasnije. Oliver i Vesna imali su tri sina; Dina, rođenog 1975. te blizance Damira i Davora, rođene 1978. godine. Oliver je, također, imao petero unučadi; Duju, Luciju, Tonija, Margitu i Vinka.<ref>Dolores Tolić: [https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/ekskluzivno-vesna-dragojevic-od-olivera-se-nisam-uspjela-oprostiti-ali-za-njega-je-to-bio-najbolji-kraj-8718017 EKSKLUZIVNO VESNA DRAGOJEVIĆ: 'OD OLIVERA SE NISAM USPJELA OPROSTITI, ALI ZA NJEGA JE TO BIO NAJBOLJI KRAJ'], gloria.hr, objavljeno 10. travnja 2019., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>Danijela Ana Morić: [https://www.tportal.hr/showtime/clanak/oni-su-bili-njegovo-najvece-blago-upoznajte-sinove-olivera-dragojevica-foto-20180801 Oni su bili njegovo najveće blago: Upoznajte sinove Olivera Dragojevića], tportal.hr, objavljeno 1. kolovoza 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Bio je veliki i bliski prijatelj [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]], pokojnoga hrvatskog tekstopisca. Početkom rujna, a mjesec dana nakon smrti, rodio mu se šesti unuk Marko Dragojević, koji je nazvan po Oliverovu ocu.<ref>{{cite web |title=Rodio se šesti unuk Olivera Dragojevića: Sve je dobro prošlo, evo po kome je maleni Marko dobio ime |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/563570/rodio-se-sesti-unuk-olivera-dragojevica-sve-je-dobro-proslo-evo-po-kome-je-maleni-marko-dobio-ime |website=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=4. rujna 2018.}}</ref> === Stav o nastupima u Srbiji === Dragojević je nastupao diljem svijeta, uključujući gradove poput [[Pariz]]a, [[Tokio|Tokija]], [[New York City, New York|New Yorka]], [[Moskva|Moskve]], no nikada nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije nastupio u Srbiji. Još od Domovinskog rata, Dragojević je više puta isticao stav kako su Srbi nanijeli previše zla Hrvatskoj da bi on ikad ondje nastupio: {{citat2|Nema novaca za koje bi pjevao u zemlji koja je nanijela tolika zla mojoj Hrvatskoj.}}<ref>{{cite web |title=Oliver je u dvije riječi objasnio zašto nakon rata nije želio pjevati u Srbiji |url=https://www.maxportal.hr/vijesti/oliver-je-u-dvije-rijeci-objasnio-zasto-nakon-rata-nije-zelio-pjevati-u-srbiji/ |work=Maxportal |date=29. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref> Više je puta unatoč pritiscima medija odbio mogućnost održavanja koncerta u [[Beograd]]u držeći se svog stava.<ref>{{cite web |title=ZAŠTO OLIVER NIJE NASTUPAO U SRBIJI: ‘Uvijek su dobrodošli na moj koncert drugdje, ali to je moj stav…’ |url=https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |work=Net.hr |date=30. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018. |archive-date=30. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730130009/https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |url-status=dead }}</ref> === Bolest i smrt === Dana [[7. kolovoza]] [[2017.]], na pogrebu prijatelja [[Remi Kazinoti|Remija Kazinotija]], Dragojeviću je pozlilo te je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, gdje mu je nekoliko dana kasnije dijagnosticiran [[rak pluća]].<ref>{{cite web |title=ŽIVOTNA DRAMA NAJPOPULARNIJEG HRVATSKOG PJEVAČA: Oliveru Dragojeviću je dijagnosticiran karcinom: 'Da, bolestan sam...' |url=https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |work=net.hr |accessdate=1. kolovoza 2018. |archive-date=1. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180801190247/https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |url-status=dead }}</ref> Zbog lošega zdravstvenog stanja nije se pojavio na dodjeli [[Porin (nagrada)|Porin]]a u [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]] u ožujku 2018. godine. Kako kemoterapije nisu davale zadovoljavajuće rezultate, Dragojević se osjećao sve lošije pa je krajem lipnja smješten na Onkološki odjel [[KBC Split|splitskoga Kliničkog bolničkog centra]], gdje je 29. srpnja 2018. godine, u 2 sata ujutro, preminuo u 71. godini života, nakon jednogodišnje bitke s rakom pluća.<ref>{{cite web |title=Oliver Dragojević umro u 71. godini |url=https://m.vecernji.hr/showbiz/umro-je-oliver-dragojevic-1261102 |work=m.vecernji.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Brojni njegovi kolege glazbenici, športaši i drugi uzvanici oprostili su se od Dragojevića putem društvenih mreža.<ref>{{cite web |title=DRUŠTVENE MREŽE PREPLAVLJENE OPROŠTAJNIM PORUKAMA OD OLIVERA Svi tuguju za legendom: 'Srce mi se lomi, bio si mi uzor, kolega i frend |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/drustvene-mreze-preplavljene-oprostajnim-porukama-od-olivera-svi-tuguju-za-legendom-srce-mi-se-lomi-bio-si-mi-uzor-kolega-i-frend/7666380/ |work=[[Jutarnji list]] |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Uz medije iz regije, smrt glazbenika objavili su i brojni svjetski mediji.<ref>{{cite web |title=Svjetski mediji prenose vijest o smrti Olivera Dragojevića: 'Otišao je legenda' |url=https://index.hr/vijesti/clanak/svjetski-mediji-prenose-vijest-o-smrti-olivera-dragojevica/2014336.aspx |work=Index.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}</ref> Dne [[31. srpnja]] [[2018.]], desetci tisuća ljudi na splitskoj rivi ispratili su Dragojevićev kovčeg na katamaran za rodnu mu [[Vela Luka|Velu Luku]], a istoga je dana u prijepodnevnim satima pred punim [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskim Hrvatskim narodnim kazalištem]] održana svečana komemoracija, kojoj je, između ostaloga, nazočio i državni vrh [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na čelu s [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednicom]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindom Grabar-Kitarović]] i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade]] [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]].<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-i-andrej-plenkovic-o-oliveru-dragojevicu---525539.html Predsjednica: "S njegovim sam pjesmama odrastala"; Premijer: "Bio je duša Hrvatske"], dnevnik.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref><ref>[https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ FOTO Deseci tisuća Splićana uz bakljadu ispratili Olivera na posljednju plovidbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304142308/https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ |date=4. ožujka 2021. }}, direktno.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> Dne [[1. kolovoza]], Dragojević je pokopan u krugu obitelji, prijatelja i sumještana na velolučkom mjesnom groblju sv. Roka.<ref>{{cite web |title=Oliver krenuo na posljednju plovidbu, tisuće ljudi ispratile ga u suzama |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-oliver-krenuo-na-posljednju-plovidbu-tisuce-ljudi-ispratile-ga-u-suzama/2014796.aspx |date=31. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}</ref><ref>[https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ POKOPAN JE OLIVER DRAGOJEVIĆ: Hauser je otpjevao ‘Galeb i ja’, na pogreb došli Gibonni, Dino Rađa, Enis Bešlagić, Šuica…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416095203/https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ |date=16. travnja 2021. }}, net.hr, pristupljeno 19. veljače 2021.</ref> == Glazbena karijera == === Početci === Već [[1963.]] godine okušao se s velikim uspjehom kao pjevač i klavijaturist kultnog splitskog sastava "Batali". Na natjecanju amatera pjevača Hrvatske osvojio je prvo mjesto pjevajući "[[Yesterday]]" ([[John Lennon|J. Lennon]] - [[Paul McCartney| P. McCartney]]). Festivalski debi imao je na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] [[1967.]] godine na nagovor [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] s njegovim "Picaferajem", skladbom koja nije dospjela na završnu festivalsku večer, no koja će postati jednim od najvećih Oliverovih hitova. Nakon neuspjeha na Splitskom festivalu 1967. sve do [[1972.]], Oliver je pekao zanat svirajući po brojnim zapadnoeuropskim klubovima, usvajajući temeljne odlike kasnijeg izvođačkog stila. Poslije kratke epizode s "[[Dubrovački trubaduri|Dubrovačkim trubadurima]]" koja je trajala manje od godinu dana te sudjelovanja na pionirskim prvim sessionima splitske super-star grupe "[[More (glazbeni sastav)|More]]" u ljeto [[1974.]] ponovno se priključio "Batalima". === Uspjesi do današnjih dana === {{Stil pisanja}} {{Originalne ideje}} Na [[Prokurative]] se vratio 1974. godine te u velikom stilu osvojio prvu nagradu publike sa skladbom "Ča će mi Copacabana". Nakon toga ponovno je uspostavio suradnju sa Zdenkom Runjićem i na Splitskom festivalu [[1975.]] pjevao šansonu "Galeb i ja", ultimativan zgoditak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca. Pobravši najprestižnije festivalske i diskografske nagrade, Oliver je bio i laureat prve dodjele hrvatske diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] koja je dobrano prošla u znaku njegove izvedbe [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijeve]] "Cesarice". Osam dobivenih Porina te odličja [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]], samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja. Njegov album ''Dvi, tri riči'' iz [[2000.]] prodan u platinastoj tiraži, što znači preko 50 tisuća primjeraka. Humanitarnim koncertom koji je održao u ljeto, [[25. kolovoza]] [[2001.]] godine u [[Pulska arena|pulskoj areni]] dokazao je još jednom zbog čega je i nakon toliko dugo godina iznimno bogate i uspješne glazbene karijere na samom tronu. U prepunoj areni, s Oliverom su pjevale i mlade i starije generacije, a gostovanje još nekih domaćih velikih renomiranih imena poput Gibonnija, [[Vanna|Vanne]], [[Oto Pestner|Ota Pestnera]], [[Tedi Spalato|Tedija Spalata]], klape Fortunal i [[Tony Cetinski|Tonyja Cetinskog]], samo su dokaz počasti koju zaslužuje Oliver, kao i cijela akcija, jer je prihod s koncerta išao za pomoć Općoj bolnici u Puli. Audio zapis tog koncerta objavljen je krajem 2001. godine pod imenom ''Oliver u Areni'', i to kao dvostruki CD i kazeta. U listopadu 2010. napunio je Spaladium arenu na koncertu. Oliver Dragojević jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom [[Carnegie Hall]]u, londonskom [[Royal Albert Hall]]u, pariškoj [[Olympia|Olympiji]] te [[Opera u Sydneyu|Opera Houseu u Sydneyju]].<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 Oliver Dragojevic, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161207152024/http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 |date=7. prosinca 2016. }} (pristupljeno 28. veljače 2014.)</ref> Oliver Dragojević je također sudjelovao u brojnim spotovima. Pjevao je pjesmu "Vjerujem u anđele", u kojoj je sudjelovao i [[Josip Zovko]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |title=Oliver pjeva pjesmu za film "vjerujem u andele" |access-date=2. lipnja 2019. |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602225750/http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.imdb.com/title/tt1469896/ Josip Zovko kao Roko u filmu "vjerujem u andele"]</ref> Njemu u spomen održava se glazbeno-umjetnička manifestacija [[Trag u beskraju (manifestacija)|„Trag u beskraju”]] u [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] od 2019. godine.<ref>[https://net.hr/hot/zvijezde/vela-luka-u-suzama-pogledajte-proslogodisnju-atmosferu-traga-u-beskraju-39bcb1e6-6872-11f0-b249-9600040c8f8e Vela Luka u suzama: Pogledajte prošlogodišnju atmosferu „Traga u beskraju”] net.hr Preuzeto 27. srpnja 2025.</ref> == Nagrade i priznanja == {{Col-begin}} {{Col-2}} Osvojio velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]… * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Hit godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Cesarica")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Neka nova svitanja")]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Lijepa bez duše")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Album godine''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Lisinskom")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album “Duša mi je more”)]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolje ponovno izdanje''' (album "Zdenko Runjić - Antologija - Oliver mix I Oliver mix II")]] * [[2000.]] [[Dobitnici Porina 2000.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Tu non llores mi querida")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Album godine''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja snimka''' (album "Dvi, tri riči")]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Oliver u Areni")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Hit godine''' (pjesma "Trag u beskraju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Pjesma godine''' (pjesma "Sve bi da za nju")]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album "Trag u beskraju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Album godine''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Duša za nju")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja produkcija''' (album "Vridilo je")]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja snimka''' (album "Vridilo je")]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji video program''' (album "Oliver a l’Olympia")]] * [[2008.]] [[Dobitnici Porina 2008.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma "Picaferaj")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili tv''' (pjesma "Vjerujem u anđele")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja snimka''' (pjesma "Brod u boci")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Album godine''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji album pop glazbe''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja produkcija''' (album "Tišina mora")]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja snimka''' (album "Tišina mora")]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Album godine''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji pop album''' (album “Familija”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Sreća”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Produkcija godine''' (pjesma “Gdje to piše?”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Rusulica”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Porin za životno djelo''']] * [[2018.]] '''[[Red Ante Starčevića]]'''<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1219.html Odluka u Narodnim novinama] pristupljeno 27. lipnja 2019.</ref> * [[2019.]] [[Dobitnici Porina 2019.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “Do kraja vrimena”)]] {{Col-break}} Bio je nominiran za velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]... * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Album godine''' (album “Neka nova svitanja”)]] * [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “U ljubav vjere nemam”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Album godine''' (album “Vrime”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Dva put san umra”)]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Morski vuk”)]] * [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Night and day”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Hit godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolji pop album''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Produkcija godine''' (album “Dvi, tri riči”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ditelina s čet’ri lista”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolji pop album''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Produkcija godine''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja snimka''' (album “Oliver u Areni”)]] * [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Trag u beskraju”)]] * [[2004.]] [[Dobitnici Porina 2004.|'''Najbolji video program''' (“Oliver u Areni”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jesen stiže dunjo moja”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Tvoje ljubavi sam žedan”)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolji video program''' (“Oliver Live“)]] * [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (“Oliver Live”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Nevera”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Vridilo je”)]] * [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji video broj''' (“Nevera”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Album godine''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Ako voliš me”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album “Oliver a l’Olympia”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album “The platinum collection”)]] * [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje box seta''' (“Oliver 1”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji pop album''' (album “Samo da je tu”)]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jubavi mala”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji pop album''' (album “Noć nek’ tiho svira”)]] * [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Kada umire ljubav”)]] * [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Moje lipo”)]] * [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “100 originalnih pjesama”)]] * [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja snimka''' (album “Familija”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]] * [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolji video broj''' (“Ako voliš ovu ženu”)]] {{Col-end}} == Festivali == {{Col-begin}} {{Col-2}} [[Splitski festival]]: * 1967. Picaferaj * 1974. Na kraju puta * 1974. Ča će mi Copacabana (Zlatni grb grada Splita); (I. nagrada publike) * 1975. Galeb i ja * 1975. 2002 godine u Splitu * 1976. Skalinada (Nagrada za interpretaciju); (I. nagrada žirija) * 1976. Zelenu granu s tugom žuta voća * 1977. Malinkonija (II. nagrada publike) * 1977. Romanca * 1978. Oprosti mi, pape (I. nagrada publike) * 1978. Poeta (I. nagrada publike) * 1978. Cvit Mediterana (I .nagrada publike i I. nagrada žirija) * 1979. Vjeruj u ljubav * 1980. Piva klapa ispo' volta * 1980. Nadalina (duet: Boris Dvornik) (I. nagrada publike i I. nagrada žirija); (Apsolutni pobjednik Grand Prix) * 1981. Infiša san u te * 1981. Lipa moja ča si blida * 1981. Uvik žaj mi bi'će * 1981. Štorija * 1982. Karoca (I. nagrada žirija) * 1983. A vitar puše (Srebrni grb grada Splita: II. nagrada publike) * 1984. Luce mala (duet: Mariol) * 1984. Anđele moj (III. nagrada) * 1985. Svoju zvizdu slidin * 1986. Dišperadun * 1986. Mižerja * 1987. Stine (5. mjesto) * 1988. Što to bješe ljubav (I. Nagrada stručnog žirija ) * 1988. Veslaj, veslaj (Večer Splitskih bisera, duet: Meri Cetinić) * 1989. Od sveg tebi srca fala (duet: blizanci Smoje) (III. nagrada stručnog žirija) * 1989. Galeb i ja (III. nagrada stručnog žirija i II. nagrada publike na Večeri Splitski biseri 1971. – 1980.) * 1990. Neka se drugi raduju (I. Nagrada publike) * 1990. Ti si moj san (duet: [[Zorica Kondža]]; I. nagrada žirija, II. nagrada publike) * 1990. Nadalina (Večer Splitskih bisera) * 1992. Bez tebe (Zlatna medalja); 4. mjesto [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * 1993. Cesarica (Grand Prix) * 1994. Jubav moja * 1995. Nisan ja za te * 1995. Morski vuk (duet: Toni Cetinski) * 1996. Margarita * 1996. Pjesma anđela (duet: Cecilija) * 1997. Ispod sunca zlatnoga {{Col-break}} [[Vaš šlager sezone]]: * 1977. Ako izgubim tebe * 1979. Danijela * 1982. Gospojice, lipo dite * 1983. Moje prvo pijanstvo (I. nagrada publike, I. nagrada stručnog žirija, nagrada za najbolji tekst i najbolju interpretaciju) * 1988. Jedan od mnogih (II. nagrada) [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]: * 1976. Prva ljubav * 1977. Majko, da li znaš * 1978. Ključ života [[Festival Opatija|Opatijski festival]]: * 1975. Cesta sunca * 1976. Pjevaj s nama * 1978. Zbogom ostaj ljubavi (I. nagrada publike) * 1980. Zabranjeno voće * 1981. Zaboravi * 1982. Laku noć Luigi, laku noć Bepina * 1982. Ćer od stareg kalafata * 1982. Mama * 1984. Kamen ispod glave (I. nagrada žirija jugoslavenskih radio stanica "Zlatna kamelija") [[Karnevalfest]]: * 1977. Nedostaješ mi ti [[Beogradsko proleće]]: * 1978. Molitva za Magdalenu (II. nagrada publike) * 1979. Nocturno [[MESAM - Beograd]]: * 1984. Spavaj Katarina * 1985. Kad bi samo ljubit znala * 1988. Ako ikad ozdravim [[Zadarfest]]: * 1996. Gore si ti [[Jugovizija]]: * 1988. Dženi (2. mjesto) * 1990. Sreća je tamo gdje si ti (duet: Zorica Kondža, 3. mjesto) [[Dora]]: * 1994. Ar'ja (4. mjesto) * 1995. Boginja (2. mjesto) * 1997. Lučija (8. mjesto) {{Col-end}} == Diskografija == === Studijski albumi === <gallery> Datoteka:Oliver75.jpg|''[[Ljubavna pjesma]]'', [[Jugoton]], 1975. Datoteka:Oliver77.jpg|''[[Malinkonija]]'', Jugoton, 1977. Datoteka:Oliver78.jpg|''[[Poeta]]'', Jugoton, 1978. Datoteka:Oliver79.jpg|''[[Vjeruj u ljubav]]'', Jugoton, 1979. Datoteka:Oliver81.jpg|''[[Ðelozija]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver81b.jpg|''[[Jubavi, jubavi]]'', Jugoton, 1981. Datoteka:Oliver82.jpg|''[[Karoca]]'', Jugoton, 1982. Datoteka:Oliver84.jpg|''[[Evo mene među moje]]'', Jugoton, 1984. Datoteka:Oliver85.jpg|''[[Oliver 10: Svoju zvizdu slidin]]'', Jugoton, 1985. Datoteka:Oliver87.jpg|''[[Oliver]]'', Jugoton, 1987. Datoteka:Oliver87a.jpg|''[[Pionirsko kolo]]'', Jugoton, 1987. - album za djecu Datoteka:Oliver88.jpg|''[[Svirajte noćas za moju dušu]]'', Jugoton, 1988. Datoteka:Oliver90.jpg|''Jedina'', Diskoton, 1990. Datoteka:Oliver92.jpg|''[[Teško mi je putovati]]'', Croatia Records, 1992. Datoteka:Oliver94.jpg|''[[Neka nova svitanja]]'', Lobel Verlag, 1994.; Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver95.jpg|''[[Vrime]]'', Croatia Records, 1995. Datoteka:Oliver97.jpg|''[[Duša mi je more]]'', Orfej, 1997. Datoteka:Oliver2000.jpg|''[[Dvi, tri riči]]'', Croatia Records, 2000. Datoteka:Oliver2002.jpg|''[[Trag u beskraju]]'', Croatia Records, 2002. Datoteka:Oliver-vridilo je.jpg|''[[Vridilo je]]'', Aquarius Records, 2005. </gallery> === Live albumi === <gallery> Datoteka:Oliver89.jpg|''[[Oliver u HNK]]'', Jugoton, 1989. Datoteka:Oliver96.jpg|''[[Oliver u Lisinskom - live]]'', Croatia Records, 1996. Datoteka:Oliver2001.jpg|''[[Oliver u Areni]]'', Croatia Records, 2001. Datoteka:Oliver2004.jpg|''[[Oliver: koncert]]'', Croatia Records, 2004. Datoteka:Oliver-olympia.jpg|''[[A l'Olympia]]'', Aquarius Records, 2006. </gallery> === Kompilacije === <gallery> Datoteka:Nasoj-ljubavi-je-kraj.jpg|''[[Našoj ljubavi je kraj]]'', Jugoton, 1976. Datoteka:Oliver80.jpg|''[[Oliver 5]]'', Jugoton, 1980. Datoteka:Oliver86.jpg|''[[Za sva vremena]]'', Jugoton, 1986. Datoteka:Oliver2000a.jpg|''[[Oliver mix]]'', Croatia Records, 1992., 2000. Datoteka:Oliver94a.jpg|''[[Sve najbolje (Oliver Dragojević)|Sve najbolje]]'', Croatia Records, 1994. Datoteka:Oliver2003.jpg|''[[Vjeruj u ljubav (dueti)|Oliver i prijatelji (Vjeruj u ljubav)]]'', Croatia Records, 2003. Datoteka:Oliver2006.jpg|''[[Oliver 1]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006a.jpg|''[[Oliver 2]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2006b.jpg|''[[Oliver - The Platinum collection]]'', Croatia Records, 2006. Datoteka:Oliver2007.jpg|''[[Kozmički dalmatinac]]'', Croatia Records, 2007. </gallery> == Top ljestvice == {{nedostaju izvori}} ===Studijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Vridilo je'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=403|title=Top lista prodaje 09.01.2006 - 15.01.2006|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308151509/http://hdu-toplista.com/download.php?id=403&what=pdf_lista|archivedate=8 March 2016}} *Za ''Samo da je tu'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|title=Top lista prodaje 34. tjedan 2010.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325141129/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=745|archivedate=25 March 2016}} *Za ''Tišina mora'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-2-tjedan-2024/|title=Top lista prodaje 2. tjedan 2024.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025}} *Za ''Familija'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|title=Top lista prodaje 15. tjedan 2016.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922164625/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=1636|archive-date=22 September 2016|access-date=4 August 2025}} *Za ''Dolaziš'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-31-tjedan-2025/|title=Top lista prodaje 31. tjedan 2025. (28.07.2025. - 03.08.2025.)|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=13 August 2025}} </ref> |- |"Ljubavna pjesma" | * Izdano: 1975. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="18" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}} </ref>}}}} |- |"Malinkonija" | * Izdano: 1977. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Poeta" | * Izdano: 1978. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 1979. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Đelozija" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Jubavi, jubavi" | * Izdano: 1981. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Karoca" | * Izdano: 1982. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Evo mene među moje" | * Izdano: 1984. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Svoju zvizdu slidin" | * Izdano: 1985. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Oliver" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Pionirsko kolo" | * Izdano: 1987. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Svirajte noćas za moju dušu" | * Izdano: 1988. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Teško mi je putovati" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Neka nova svitanja" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Lobel verlag]] |- | "Vrime" | * Izdano: 1995. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Duša mi je more" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Dvi, tri riči" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- |"Trag u beskraju" | * Izdano: 2002. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia records]] |- | "Vridilo je" | * Izdano: 2005. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Samo da je tu" | * Izdano: 2010. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Tišina mora" | * Izdano: 2013. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Familija" s [[Gibonni|Gibonnijem]] | * Izdano: 2016. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |"Dolaziš" | * Izdano: 2025. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] | 1. |- |} === Kompilacije === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Platinum collection'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|title=Top lista prodaje - Hrvatska izdanja 08.01.2007- 14.01.2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304190950/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=351|archivedate=4 March 2016}} *Za ''Kozmički dalmatinac'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|title=Top lista prodaje 11. tjedan 2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924025357/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&id=360|archivedate=24 September 2015}} *Za ''25 greatest hits'':{{cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-22-tjedan-2024/|title=Lista prodaje (domaće) 22. tjedan 2024. (20.05.2024. - 26.05.2024.)|language=hr|publisher=[[Top lista]]|date=4 June 2024|access-date=21 August 2025}} </ref> |- |"Našoj ljubavi je kraj" | * Izdano: 1976. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] | rowspan="10" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} |- |"Oliver 5" | * Izdano: 1980. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- | "Za sva vremena" | * Izdano: 1986. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |- |"Oliver mix" | * Izdano: 1992. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- |"Sve najbolje" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Najbolje od Olivera" | * Izdano: 1994. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Antologija" | * Izdano: 1997. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Orfej]] |- | "Štorija" | * Izdano: 1998. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver mix" | * Izdano: 2000. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Vjeruj u ljubav" | * Izdano: 2003. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Platinum collection" | * Izdano: 2006. * Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |"Kozmički dalmatinac" | * Izdano: 2007. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 3. |- |"25 Greatest Hits" | * Izdano: 2024. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 2. |- |} ===Albumi uživo=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/> <ref>Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''A L’olympia'': {{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701165303/http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|title=Top lista prodaje 39. tjedan 2006.|archive-date=1 July 2007|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=26 October 2025}}</ref> |- | "Oliver u HNK" | * Izdano: 1989. * Formati: CD, kazeta, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Jugoton]] |rowspan="4" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} |- | "Oliver u Lisinskom" | * Izdano: 1996. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver u Areni" | * Izdano: 2001. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver: koncert" | * Izdano: 2004. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] |- | "Oliver: A l'Olympia" | * Izdano: 2006. * Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming * Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] | 1. |- |} ===Singlice=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- | align=center valign=top | [[1967.]] || "Picaferaj" (Split 67)|| [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1974.]] || "Ća će mi Copacabana" (Split 1974) / "Na kraju puta" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1974. || "Anđela" || [[Jugoton]] || #24 |- | align=center valign=top | [[1975.]] || "2002 godine u Splitu" (Split 1975) / "Galeb i ja" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1975. || "Volim je ludo" / "Cesta sunca" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1975. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | [[1976.]] || "Pjevaj s nama" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1976. || "Prva ljubav" / "Djevojka u crnini" || [[Jugoton]] || #27 |- | align=center valign=top | 1976. || "Skalinada" / "Zelenu granu s tugom žutog voća"|| [[Jugoton]] || #14 |- | align=center valign=top | 1976. || "Što učinila si ti?" / "Našoj ljubavi je kraj"|| [[Jugoton]] || #4 |- | align=center valign=top | [[1977.]] || "Ako izgubim tebe" / "Fedra" || [[Jugoton]] || #36 |- | align=center valign=top | 1977. || "Majko da li znaš" (Zagreb 1977) / "Na kraju puta"|| [[Jugoton]] || #8 |- | align=center valign=top | 1977. || "Malinkonija" (Split 1977) / "Romanca" || [[Jugoton]] || #9 |- | align=center valign=top | 1977. || "Nedostaješ mi ti" / "Veče oproštaja" || [[Jugoton]] || #3 |- | align=center valign=top | [[1978.]] || "Cvit Mediterana" (Split 78) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ključ života" / "Meni trebaš ti" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | 1978. || "Ča je život vengo fantažija" (Split 1978) / "Molitva za Magdalenu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1978. || "Ne žuri djevojčice" || [[Jugoton]] || #18 |- | align=center valign=top | 1978. || "Poeta" (Split 78) / "Oprosti mi pape" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1978. || "Zbogom ostaj ljubavi" (Dani JRT-a Opatija 78) / "Ti me vodi preko voda" || [[Jugoton]] || #15 |- | align=center valign=top | [[1979.]] || "Danijela" / "Ljubav je tvoja kao vino" || [[Jugoton]] || #11 |- | align=center valign=top | 1979. || "Nocturno" / "Picaferaj" || [[Jugoton]] || #28 |- | align=center valign=top | 1979. || "Budi tu" / "Gdje si ti?" || [[Jugoton]] || #41 |- | align=center valign=top | 1979. || "Vjeruj u ljubav" (Split 79) / "Vagabundo" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1980.]] || "Nadalina" (ft. Boris Dvornik - Split 79) / "Piva klapa ispo volta" (Split 80)|| [[Jugoton]] || #5 |- | align=center valign=top | 1980. || "Večernja ljubav" / "Zabranjeno voće" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | [[1981.]] || "Infiša san u te" (Split 81) / "Lipa moja ča si blida" || [[Jugoton]] || #10 |- | align=center valign=top | 1981. || "Blago onom tko te ljubi" / "Đelozija" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1982.]] || "Karoca" (Split 82) / "Ćer od stareg kalafata" || [[Jugoton]] || #19 |- | align=center valign=top | [[1983.]] || "Moje prvo pijanstvo" (VŠS 83)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | 1983. || "A vitar puše" (Split 83) / "Sve je kriva đelozija" || [[Jugoton]] || #21 |- |} ===Solo na ljestvicama=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! width="50" | Godina ! width="420" | Naziv ! width="130" | Izdavač ! width="50" | Plasman |- |rowspan="4"| [[1984.]] || "Anđele moj" (Split 84) || [[Jugoton]] || #5 |- || "Kamen ispod glave" || [[Jugoton]] || #95 |- || "Luce mala" || [[Jugoton]] || #56 |- || "Spavaj Katarina" || [[Jugoton]] || #111 |- | rowspan="3"| [[1985.]] || "Imala je lijepu rupicu na bradi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Kad bi samo ljubit znala" || [[Jugoton]] || #13 |- || "Svoju zvizdu slidin" (Split 85) || [[Jugoton]] || #19 |- | rowspan="2"| [[1986.]] || "Dišperadun" || [[Jugoton]] || #57 |- || "Mižerja" (Split 86) || [[Jugoton]] || #2 |- | rowspan="2"| [[1987.]] || "Stine" (Split 87) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Žuto lišće ljubavi" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | rowspan="6"| [[1988.]] || "Ako ikad ozdravim" || [[Jugoton]] || #16 |- || "Jennie" (Dženi) (Yugovizija 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Jedan od mnogih" || [[Jugoton]] || #58 |- || "Svirajte noćas za moju dušu" || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Što to biješe ljubav" (Split 88) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Veslaj, veslaj" - duet s Meri Cetinić || [[Jugoton]] || #12 |- | rowspan="2"| [[1989.]] || "Galeb i ja" (Splitski biseri Split89) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Od sveg tebi srca fala" - duet blizanci Smoje || [[Jugoton]] (Split 89) || #36 |- | rowspan="4"| [[1990.]] || "Nadalina" - duet s Borisom Dvornikom (Splitski biseri - Split 90)|| [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Neka se drugi raduju" (Split 90) || [[Jugoton]] || #13 |- || "Sreća je tamo gdje si ti" - duet sa Zoricom Kondžom (Yugovizija 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- || "Ti si moj san" - duet sa [[Zorica Kondža|Zoricom Kondžom]] (Split 90) || [[Jugoton]] || '''#1''' |- | rowspan="2"| [[1991.]] || "Jedina" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Manuela" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1992.]] || "Bez tebe" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | align=center valign=top | [[1993.]] || "Cesarica" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- | rowspan="6"| [[1994.]] || "Arja" || [[Lobel verlag]] || #55 |- || "Lijepa bez duše" || [[Lobel verlag]] || #2 |- || "Brod u boci" || [[Lobel verlag]] || '''#1''' |- || "Dobro jutro tugo" || [[Lobel verlag]] || #3 |- || "U ljubav vjere nemam" || [[Lobel verlag]] || #8 |- || "Ljubav moja" || [[Lobel verlag]] || #10 |- | rowspan="4"| [[1995.]] || "Boginja" || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Dva put san umra" || [[Croatia records]] || #51 |- || "Morski vuk" - duet s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]] || [[Croatia records]] || '''#1''' |- || "Nisan ja za te" || [[Croatia records]] || #12 |- | align=center valign=top | [[1996.]] || "Gore si ti" || [[Croatia records]] || #99 |- | align=center valign=top | 1996. || "Pjesma anđela" - duet s Cecilija || [[Croatia records]] || #9 |- | rowspan="5"| [[1997.]] || "Ispod sunca zlatnoga" || [[Orfej]] || '''#1''' |- || "Lučija" || [[Orfej]] || #59 |- || "Prije svitanja" || [[Orfej]] || #3 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm|title=HR TOP 20 9.3.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610213347/http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm}}</ref> |- || "[[Pismo moja]]" || [[Orfej]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}</ref> |- || "Za život me vežeš samo ti" || [[Orfej]] || '''#1''' |- | rowspan="3"| [[2000.]] || "Ješka o jubavi" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm|title=HR TOP 20 14.11.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610225820/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm}}</ref> |- || "Tko sam ja da ti sudim" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm|title=HR TOP 20 8.8.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230956/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm}}</ref> |- || "Moj lipi anđele" || [[Croatia records]] || #13 |- | rowspan="5"| [[2001.]] || "Kad mi dođeš ti" || [[Croatia records]] || #8 |- || "Trag u beskraju" || [[Croatia records]] || '''#1''' <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50|title=HR TOP 20 28.1.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=20. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040520124851/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50}}</ref> |- || "Pred tvojim vratima" - Prepjev Tereze Kesovije || [[Croatia records]] || #78 |- || "Sve bi da za nju" || [[Croatia records]] || #2 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104|title=HR TOP 20 2.12.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428013422/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104}}</ref> |- || "Ditelina s čet'ri lista" s grupom [[Dalmatino]]|| [[Dancing Bear]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm|title=HR TOP 20 20.12.2001.|access-date=29. siječnja 2026.|archive-date=6. siječnja 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011229064211/http://www.radiodalmacija.hr/emisije/hrtop20/hrtop20.htm}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2002.]] || "Vridilo je" || [[Croatia records]] || #15 |- |rowspan="2"| [[2003.]] || "Još ovaj put" || [[Dancing Bear]] || #5 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73|title=HR TOP 20 29.4.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521052612/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73}}</ref> |- || "Provaj" s [[Luky|Lukyjem]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79|title=HR TOP 20 10.6.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521060802/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79}}</ref> |- | align=center valign=top | [[2004.]] || "To nismo mi" s grupom [[Divas]]|| [[Menart]] || #1 <ref>{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114|title=HR TOP 20 10.2.2004.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428014438/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114}}</ref> |- |} ===2010e=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR">Plasmani na ljestvici HR Top 100 (radio): *Za "Moje lipo": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174504/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_17_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 17. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "U mom zagrljaju": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174151/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_36_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 36. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "S tobon jubavi":{{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url= https://web.archive.org/web/20170710225700/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_47_2013.pdf|archive-date=6 February 2020 |title=HR TOP 40 47. tjedan 2013.|publisher=top lista}} *Za "Do kraja vremena": {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206172355/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/2014/HR_TOP_40_Tjedan_07_2014.pdf|archive-date=6 February 2020|title=HR TOP 40 7. tjedan 2014.|publisher=top lista}} *Za "Gdje to piše?": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2016-21-04-2016-27-04-2016/ |title=HR TOP 40 17. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Sreća": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-34-tjedan-2016-18-08-2016-24-08-2016/ |title=HR TOP 40 34. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Samo s tobom sam upoznao ljubav": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-48-tjedan-2016-24-11-2016-30-11-2016/ |title=HR TOP 40 48. tjedan 2016.|publisher=top lista}} *Za "Ako voliš ovu ženu": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-38-tjedan-2017-11-09-2017-17-09-2017/ |title=HR TOP 40 38. tjedan 2017.|publisher=top lista}} *Za "Za tvoje dobro": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-52-tjedan-2018-17-12-2018-23-12-2018/ |title=HR TOP 40 52. tjedan 2018.|publisher=top lista}} *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-11-tjedan-2024-04-03-2024-10-03-2024/ |title=HR TOP 100 11. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Vrime je": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-32-tjedan-2024-29-07-2024-04-08-2024/ |title=HR TOP 100 32. tjedan 2024.|publisher=top lista}} *Za "Dolaziš": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-30-lipnja-2025/ |title=HR TOP 100 30. lipnja 2025.|publisher=top lista}} *Za "Kapetan bez broda": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-6-travnja-2026/ |title=HR TOP 100 6. travnja 2026.|publisher=top lista}} </ref> |- ! scope="row"| "Moje lipo" | rowspan="3"| 2013. | 3. |rowspan="4"| ''Tišina mora'' |- ! scope="row"| "U mome zagljaju" | 2. |- !scope="row"|"S tobon jubavi" |7. |- ! scope="row"| "Do kraja vrimena" | rowspan="2"| 2014. | 5. |- !scope="row"|"Pjaca moga grada" s [[Klapa Friži|Klapom Friži]] |8. |''Pjaca moga grada'' |- !scope="row"|"Gdje to piše" |rowspan="3"|2016. |5. |rowspan="2"|''Familija'' |- !scope="row"|"Sreća" s [[Gibonni|Gibonnijem]] |1. |- !scope="row"|"Samo s tobom sam upoznao ljubav" s [[Marko Škugor|Markom Škugorom]] |10. |''Samo s tobom sam upoznao ljubav'' |- !scope="row"|"Ako voliš ovu ženu" s [[Željko Bebek|Željkom Bebekom]] |2017. |1. |''Ono nešto naše'' |- !scope="row"|"Za tvoje dobro" |2018. |13. |''Familija'' |- |} ===2020e=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Naslov ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="2"| Plasman na ljestvici ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%;"| [[HR Top 100]] <ref name="HR"/> ! scope="col" style="width:3em; font-size:85%" |[[Croatia Songs|HR Billboard]] <ref name="CRO">Plasman na ljestvici Croatia Songs (streaming): *Za "Ne mogu ti reći": {{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-03-16/|archive-url= https://web.archive.org/web/20240312232612/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=12 March 2024|title=Croatia Songs (Week of 16 March 2024)|magazine=Billboard}} </ref> |- ! scope="row"| "Ne mogu ti reći" | rowspan="2"| 2024. | 1. | 5. | rowspan="4"| ''Dolaziš'' |- ! scope="row"| "Vrime je" | 1. |— |- ! scope="row"| "Dolaziš" | rowspan="1"| 2025. | 11. |— |- ! scope="row"| "Kapetan bez broda" | rowspan="1"| 2026. | 38. |— |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Navigacije | naslov = Oliver Dragojević | popis = {{Navigacije |naslov=Nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] | naslov-style = |popis= {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{Dobitnici Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu}} {{Dobitnici Porina za pjesmu godine}}}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Oliver Dragojević}} }} {{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Oliver}} [[Kategorija:Oliver Dragojević| ]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]{{ČT?|glazba}} 1fokhxxj29lefaaoehd9pshqyd89ouh 0 32539 7571048 7451672 2026-08-06T17:21:09Z Sk53121 310591 /* Glazbena karijera */ 7571048 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Karan | Img = Goran Karan Crikvenica 140808.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[2. travnja]] [[1964.]] | Mjesto rođenja = [[Beograd]], [[SFRJ]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = [[Split]] | Instrument = | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = [[pjevač]] | Djelatno_razdoblje = [[1988.]] – danas | Producentska_kuća = [[Scardona]] | Angažman = Epicentar, Zippo, Deveti krug, Big Blue, Crna udovica | URL = [http://www.gorankaran.hr goran-karan.hr] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | Značajni instrumenti = }} '''Goran Karan''' ([[Beograd]], [[2. travnja]] [[1964.]]<ref>[http://www.vecernji.hr/zvijezde/goran-karan-na-ulicama-graza-moju-svirku-slusao-je-i-dalaj-lama-504172 Goran Karan: Na ulicama Graza moju svirku slušao je i dalaj-lama] (objavljeno 3. veljače 2013., pristupljeno 24. siječnja 2016.)</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač. Godine 2000. predstavljao je [[Hrvatska|Hrvatsku]] na [[Eurovizija|Izboru za pjesmu Eurovizije]] s pjesmom "Kad zaspu anđeli".<ref>{{Citiranje weba|title=Eurovision 2000 Croatia: Goran Karan - "Kada Zaspu Andeli"|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2000/croatia|access-date=2023-08-17|website=Eurovisionworld|language=en-gb}}</ref> == Glazbena karijera == Početkom [[1980-ih|80-ih]] počinje se baviti [[glazba|glazbom]] u sastavima [[Epicentar (glazbeni sastav)|Epicentar]], [[Zippo (glazbeni sastav, Split)|Zippo]], ''Deveti krug'', [[Big Blue]]<ref name="Rožman">Klara Rožman: [https://www.jutarnji.hr/spektakli/ups/kondza-karan-i-giuliano-vracaju-se-svojim-rockerskim-korijenima/2883758/ ''Kondža, Karan i Giuliano vraćaju se svojim rockerskim korijenima ''], Jutarnji list, 30. prosinca 2009. Pristupljeno 11. prosinca 2018.</ref> i [[Crna udovica (sastav)|Crna udovica]]. Godine [[1995.]] kao vokalni solist sastava "Big Blue" dobiva nagradu za [[rock]]-hit godine "Priznaj mi". Iste godine dobiva glavnu ulogu u [[mjuzikl]]u "[[Sarajevski krug]]". Album "[[Sarajevski krug (album)|Sarajevski krug]]", kao i prvijenac sastava "Big Blue", izdani su na hrvatskome i engleskom jeziku, uz mnoge koncerte u [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], te dva gostovanja u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Početkom [[1997.]] godine Goran Karan započinje solo karijeru, a već 1998. osvaja [[Zadar-fest]] s pjesmom "Kazna mi je što te ljubim". Krajem [[1998.]] godine u [[Beč]]u nastupa u glavnoj muškoj ulozi u mjuziklu "[[Rock It]]" u teatru "[[Ronacher]]" u bečkoj produkciji sastavljenoj od osam najpopularnijih mjuzikla od kraja [[1960-ih]] godina naovamo: "[[Jesus Christ Superstar]], "[[Grease]]", "[[Hair]]", "[[Tommy]]", itd. Godine [[1999.]] objavljuje svoj prvi samostalni album "Kao da te ne volim", koji je rezultat suradnje s proslavljenim splitskim skladateljem [[Zdenko Runjić|Zdenkom Runjićem]]. Ploča je bila najprodavanija te godine u Hrvatskoj i nagrađena je dijamantnom certifikacijom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/milo-moje-hit-godine-751285|title=Dodjela nagrada Zlatna ploča 2004.}}</ref> Iste godine on pobjeđuje na najprestižnijem hrvatskom festivalu "[[Melodije hrvatskog Jadrana]]" s Runjićevom pjesmom "Prozor kraj đardina". U anketi "[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]" proglašen je "Pjevačem godine", kao i u izboru i glasovanjima brojnih drugih listova i [[radio]] postaja u Hrvatskoj. Pjesma "[[Lipa si, lipa]]" pobijedila je na festivalu "Hit ljeta" u [[Pula|Puli]]. Goran Karan imao je do sada niz značajnijih koncerata. Sa "Sarajevskim krugom" nastupio je osam puta u [[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"|Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski"]] u Zagrebu, dva puta u "[[Posthof]]u" u [[Linz]]u i u "[[Theater an der Wien]]" u Beču. Vrlo uspješno nastupa kao samostalni izvođač, te je zbog velikog interesa u veljači i ožujku 2000. godine održao četiri velika solistička koncerta u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski". Televizijska snimka koncerta na splitskom [[Peristil]]u (ljeto [[1999.]] godine) nominirana je za svjetski TV festival "[[Zlatna ruža Montreauxa]]". U lipnju [[2000.]] godine održao je uspješnu turneju na Zapadnoj obali [[SAD|Sjedinjenih Država]], a kraj turneje "Kao da te ne volim" obilježio je spektakularnim koncertom na [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgu bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb]]u, kojeg je snimala [[HRT|Hrvatska radiotelevizija]]. Na "[[Dora|Dori]] [[2000.]]" s pjesmom "[[Kad zaspu anđeli]]" Goran Karan osvaja prvo mjesto i na [[Pjesma Eurovizije 2000.|Izboru za pjesmu Eurovizije u Stockholmu]] predstavlja Hrvatsku gdje osvaja deveto mjesto. Na dodjeli [[Dobitnici Porina 2000.|Porina 2000. godine]] najugledniju hrvatsku glazbenu nagradu osvojio je u tri kategorije: "Najbolji album zabavne glazbe", "Najbolja muška vokalna izvedba" i "Najbolja vokalna suradnja" (duet s [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu.hr/porin/htm/dobitnici2000.htm|title=Dobitnici Porina 2000.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040819051856/http://hdu.hr/porin/htm/dobitnici2000.htm|archive-date=19 August 2004}} - Službene stranice Hrvatske diskografske nagrade</ref> Za novu diskografsku kuću "Cantus" u srpnju [[2000.]] godine, Karan izdaje promotivni singl s pjesmom "[[Ja sam samo vagabundo]]", s kojom nastupa na festivalu "Melodije hrvatskog Jadrana 2000" i osvaja nagradu "[[Zlatni galeb]]". Krajem srpnja [[2000.]] objavljuje svoj drugi samostalni album pod nazivom "Vagabundo". Album je u Hrvatskoj prodan u preko 30.000 primjeraka i nagrađen platinastom pločom.<ref>{{Citiranje weba|url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73|title=Dodjela nagrada Zlatna ploča 2005.|access-date=10. srpnja 2024.|archive-date=24. listopada 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73|url-status=bot: unknown}}</ref> Na njemu je s kompozitorom Zdenkom Runjićem okupio istu "pobjedničku" ekipu suradnika kao i na prvom albumu. Iste godine nastupit će na "[[Zagrebfest]]u", održati turneje po Hrvatskoj (s posebnom serijom koncerata "Vagabundo" u kazališnim kućama), [[Slovenija|Sloveniji]] (također s "kazališnim" koncertima), [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. U [[2001.]] godini album "Vagabundo" bilježi uspjehe u [[Turska|Turskoj]], izdan je u izvornoj verziji, a skladba "Stay With Me" (Ostani u [[engleski|engleskoj]] verziji) zauzima prva mjesta na turskim top ljestvicama. Krajem godine Karan je boravio u Turskoj gdje je imao nekoliko nastupa u sklopu promotivne turneje; na izboru Ford Super model of the year, u turskoj inačici [[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]. Nastupi su izuzetno medijski popraćeni, intervjui za 10 televizijskih postaja kao i za časopis Cosmopolitan. Nakon uspjeha u Turskoj pjesma "Stay With Me" doživjela je mnoge obrade u svijetu (južna Koreja, Njemačka). Novi album s najvećim hitovima i dvjema novim skladbama, "Dalmatinske suze", objavio je krajem lipnja [[2001.]] godine. Ploča je prodana u zlatnoj tiraži, a s naslovnom pjesmom osvojio je nagradu "Zlatni galeb" na "Melodijama hrvatskog Jadrana" [[2001.]] godine. Krajem lipnja [[2002.]] godine Goran Karan s naslovnom pjesmom s novog albuma (koji je izašao u kolovozu 2002. godine) "AHOJ", pobjeđuje na "Melodijama hrvatskog Jadrana". U jesen [[2002.]] nastupa u Turskoj na međunarodnom festivalu mediteranske pjesme "Megahit" s engleskom inačicom pjesme "Potonut ću u mrak" i osvaja drugo mjesto. Godina [[2003.]] započeo je s turnejom po Kanadi, zatim je slijedila turneja po Australiji i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], te priprema naslovne uloge u hrvatskom mjuziklu Zdenka Runjića "Grgur". U [[2004.]] godini na Splitskom festivalu osvaja drugu nagradu stručnog žirija s pjesmom "Pristajem na sve", na međunarodnom festivalu "Sunčane skale" u duetu s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]] i pjesmom "Ljubav trebam svaki dan" osvaja drugo mjesto, a na "Ohridfestu" pripala mu je prva nagrada za pjesmu "Svit je luda balota". Godine [[2005.]] potpisuje ugovor s diskografskom kućom Menart za koju iste godine objavljuje svoj četvrti studijski album, "Od srca do usana", sa 16 skladbi. Album je najavljen uspješnim singlom "Bijele zastave" kojeg je Goran izveo na Dori 2005. Uslijedilo je sudjelovanje na Splitskom festivalu sa skladbom "Ružo moja bila" s kojom je Karan pobijedio i osvojio Grand Prix. Usporedo s izlaskom albuma, Goran je započeo i humanitarnu akciju "Od srca do usana" s kojom je do sredine 2006. obilazio Domove za nezbrinutu djecu. Goran dalje nastavlja redati nove singlove koji će se naći na njegovom nadolazećem petom studijskom albumu, čiji se izlazak najavljen za studeni [[2007.]] godine. Finale HRF-a [[2006.]] osigurava mu skladba 'Ovo srce'. Ponovni uspjeh postiže i na Festivalu zabavne glazbe Split '06 s pjesmom 'Da me pojubiš' kojoj je pripalo Srebrno jedro publike u superfinalu festivala. Pjesma 'Dite jubavi', inače duet s mladim opernim umjetnikom Sašom Jakelićem, na 9. po redu Festivalu dalmatinske šansone u [[Šibenik]]u [[2006.]] godine, dobila je prvu nagradu publike i ponovno Karana vratila na vrhove domaćih top lista. Godine [[2007.]] ulazi u finale 11. HRF-a sa skladbom "Vitre moj". A na 10. jubilarnom Festivalu dalmatinske šansone Goran s pjesmom "Dica" osvaja drugu nagradu stručnog žirija. U studenom (15. studenog) Goran je održao veliki koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Pri Zagrebfestu [[2007.]] godine nastupao je s Tamburškim orkestrom i zborom Pinkovac s jačkom "Daleko je more", koju je napisao društvu za 30-ljetni jubilej postojanja. == Albumi == * ''Kao da te ne volim'' (1999., Orfej/GIS-Skalinada) * ''Vagabundo'' (2000., Cantus) * ''Ahoj'' (2002., Croatia Records) * ''Od srca do usana'' (2005., PGP RTS) * ''Dite jubavi'' (2008., Menart) * ''Čovik tvoj'' (2013., Scardona) * ''Glas Juga'' (2018., Scardona) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.gorankaran.hr Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Karan, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] 0zc1u8d4a0gqwgjotibanybtmqmloou 7571050 7571048 2026-08-06T17:24:41Z Sk53121 310591 /* Glazbena karijera */ 7571050 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Goran Karan | Img = Goran Karan Crikvenica 140808.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[2. travnja]] [[1964.]] | Mjesto rođenja = [[Beograd]], [[SFRJ]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = [[Split]] | Instrument = | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = [[pjevač]] | Djelatno_razdoblje = [[1988.]] – danas | Producentska_kuća = [[Scardona]] | Angažman = Epicentar, Zippo, Deveti krug, Big Blue, Crna udovica | URL = [http://www.gorankaran.hr goran-karan.hr] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | Značajni instrumenti = }} '''Goran Karan''' ([[Beograd]], [[2. travnja]] [[1964.]]<ref>[http://www.vecernji.hr/zvijezde/goran-karan-na-ulicama-graza-moju-svirku-slusao-je-i-dalaj-lama-504172 Goran Karan: Na ulicama Graza moju svirku slušao je i dalaj-lama] (objavljeno 3. veljače 2013., pristupljeno 24. siječnja 2016.)</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač. Godine 2000. predstavljao je [[Hrvatska|Hrvatsku]] na [[Eurovizija|Izboru za pjesmu Eurovizije]] s pjesmom "Kad zaspu anđeli".<ref>{{Citiranje weba|title=Eurovision 2000 Croatia: Goran Karan - "Kada Zaspu Andeli"|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2000/croatia|access-date=2023-08-17|website=Eurovisionworld|language=en-gb}}</ref> == Glazbena karijera == Početkom [[1980-ih|80-ih]] počinje se baviti [[glazba|glazbom]] u sastavima [[Epicentar (glazbeni sastav)|Epicentar]], [[Zippo (glazbeni sastav, Split)|Zippo]], ''Deveti krug'', [[Big Blue]]<ref name="Rožman">Klara Rožman: [https://www.jutarnji.hr/spektakli/ups/kondza-karan-i-giuliano-vracaju-se-svojim-rockerskim-korijenima/2883758/ ''Kondža, Karan i Giuliano vraćaju se svojim rockerskim korijenima ''], Jutarnji list, 30. prosinca 2009. Pristupljeno 11. prosinca 2018.</ref> i [[Crna udovica (sastav)|Crna udovica]]. Godine [[1995.]] kao vokalni solist sastava "Big Blue" dobiva nagradu za [[rock]]-hit godine "Priznaj mi". Iste godine dobiva glavnu ulogu u [[mjuzikl]]u "[[Sarajevski krug]]". Album "[[Sarajevski krug (album)|Sarajevski krug]]", kao i prvijenac sastava "Big Blue", izdani su na hrvatskome i engleskom jeziku, uz mnoge koncerte u [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], te dva gostovanja u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Početkom [[1997.]] godine Goran Karan započinje solo karijeru, a već 1998. osvaja [[Zadar-fest]] s pjesmom "Kazna mi je što te ljubim". Krajem [[1998.]] godine u [[Beč]]u nastupa u glavnoj muškoj ulozi u mjuziklu "[[Rock It]]" u teatru "[[Ronacher]]" u bečkoj produkciji sastavljenoj od osam najpopularnijih mjuzikla od kraja [[1960-ih]] godina naovamo: "[[Jesus Christ Superstar]], "[[Grease]]", "[[Hair]]", "[[Tommy]]", itd. Godine [[1999.]] objavljuje svoj prvi samostalni album "Kao da te ne volim", koji je rezultat suradnje s proslavljenim splitskim skladateljem [[Zdenko Runjić|Zdenkom Runjićem]]. Ploča je bila najprodavanija te godine u Hrvatskoj i nagrađena je dijamantnom certifikacijom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/milo-moje-hit-godine-751285|title=Dodjela nagrada Zlatna ploča 2004.}}</ref> Iste godine on pobjeđuje na najprestižnijem hrvatskom festivalu "[[Melodije hrvatskog Jadrana]]" s Runjićevom pjesmom "Prozor kraj đardina". U anketi "[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]" proglašen je "Pjevačem godine", kao i u izboru i glasovanjima brojnih drugih listova i [[radio]] postaja u Hrvatskoj. Pjesma "[[Lipa si, lipa]]" pobijedila je na festivalu "Hit ljeta" u [[Pula|Puli]]. Goran Karan imao je do sada niz značajnijih koncerata. Sa "Sarajevskim krugom" nastupio je osam puta u [[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"|Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski"]] u Zagrebu, dva puta u "[[Posthof]]u" u [[Linz]]u i u "[[Theater an der Wien]]" u Beču. Vrlo uspješno nastupa kao samostalni izvođač, te je zbog velikog interesa u veljači i ožujku 2000. godine održao četiri velika solistička koncerta u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski". Televizijska snimka koncerta na splitskom [[Peristil]]u (ljeto [[1999.]] godine) nominirana je za svjetski TV festival "[[Zlatna ruža Montreauxa]]". U lipnju [[2000.]] godine održao je uspješnu turneju na Zapadnoj obali [[SAD|Sjedinjenih Država]], a kraj turneje "Kao da te ne volim" obilježio je spektakularnim koncertom na [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgu bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb]]u, kojeg je snimala [[HRT|Hrvatska radiotelevizija]]. Na "[[Dora|Dori]] [[2000.]]" s pjesmom "[[Kada zaspu anđeli (Ostani)]]" Goran Karan osvaja prvo mjesto i na [[Pjesma Eurovizije 2000.|Izboru za pjesmu Eurovizije u Stockholmu]] predstavlja Hrvatsku gdje osvaja deveto mjesto. Na dodjeli [[Dobitnici Porina 2000.|Porina 2000. godine]] najugledniju hrvatsku glazbenu nagradu osvojio je u tri kategorije: "Najbolji album zabavne glazbe", "Najbolja muška vokalna izvedba" i "Najbolja vokalna suradnja" (duet s [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu.hr/porin/htm/dobitnici2000.htm|title=Dobitnici Porina 2000.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040819051856/http://hdu.hr/porin/htm/dobitnici2000.htm|archive-date=19 August 2004}} - Službene stranice Hrvatske diskografske nagrade</ref> Za novu diskografsku kuću "Cantus" u srpnju [[2000.]] godine, Karan izdaje promotivni singl s pjesmom "[[Ja sam samo vagabundo]]", s kojom nastupa na festivalu "Melodije hrvatskog Jadrana 2000" i osvaja nagradu "[[Zlatni galeb]]". Krajem srpnja [[2000.]] objavljuje svoj drugi samostalni album pod nazivom "Vagabundo". Album je u Hrvatskoj prodan u preko 30.000 primjeraka i nagrađen platinastom pločom.<ref>{{Citiranje weba|url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73|title=Dodjela nagrada Zlatna ploča 2005.|access-date=10. srpnja 2024.|archive-date=24. listopada 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73|url-status=bot: unknown}}</ref> Na njemu je s kompozitorom Zdenkom Runjićem okupio istu "pobjedničku" ekipu suradnika kao i na prvom albumu. Iste godine nastupit će na "[[Zagrebfest]]u", održati turneje po Hrvatskoj (s posebnom serijom koncerata "Vagabundo" u kazališnim kućama), [[Slovenija|Sloveniji]] (također s "kazališnim" koncertima), [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. U [[2001.]] godini album "Vagabundo" bilježi uspjehe u [[Turska|Turskoj]], izdan je u izvornoj verziji, a skladba "Stay With Me" (Ostani u [[engleski|engleskoj]] verziji) zauzima prva mjesta na turskim top ljestvicama. Krajem godine Karan je boravio u Turskoj gdje je imao nekoliko nastupa u sklopu promotivne turneje; na izboru Ford Super model of the year, u turskoj inačici [[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]. Nastupi su izuzetno medijski popraćeni, intervjui za 10 televizijskih postaja kao i za časopis Cosmopolitan. Nakon uspjeha u Turskoj pjesma "Stay With Me" doživjela je mnoge obrade u svijetu (južna Koreja, Njemačka). Novi album s najvećim hitovima i dvjema novim skladbama, "Dalmatinske suze", objavio je krajem lipnja [[2001.]] godine. Ploča je prodana u zlatnoj tiraži, a s naslovnom pjesmom osvojio je nagradu "Zlatni galeb" na "Melodijama hrvatskog Jadrana" [[2001.]] godine. Krajem lipnja [[2002.]] godine Goran Karan s naslovnom pjesmom s novog albuma (koji je izašao u kolovozu 2002. godine) "AHOJ", pobjeđuje na "Melodijama hrvatskog Jadrana". U jesen [[2002.]] nastupa u Turskoj na međunarodnom festivalu mediteranske pjesme "Megahit" s engleskom inačicom pjesme "Potonut ću u mrak" i osvaja drugo mjesto. Godina [[2003.]] započeo je s turnejom po Kanadi, zatim je slijedila turneja po Australiji i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], te priprema naslovne uloge u hrvatskom mjuziklu Zdenka Runjića "Grgur". U [[2004.]] godini na Splitskom festivalu osvaja drugu nagradu stručnog žirija s pjesmom "Pristajem na sve", na međunarodnom festivalu "Sunčane skale" u duetu s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]] i pjesmom "Ljubav trebam svaki dan" osvaja drugo mjesto, a na "Ohridfestu" pripala mu je prva nagrada za pjesmu "Svit je luda balota". Godine [[2005.]] potpisuje ugovor s diskografskom kućom Menart za koju iste godine objavljuje svoj četvrti studijski album, "Od srca do usana", sa 16 skladbi. Album je najavljen uspješnim singlom "Bijele zastave" kojeg je Goran izveo na Dori 2005. Uslijedilo je sudjelovanje na Splitskom festivalu sa skladbom "Ružo moja bila" s kojom je Karan pobijedio i osvojio Grand Prix. Usporedo s izlaskom albuma, Goran je započeo i humanitarnu akciju "Od srca do usana" s kojom je do sredine 2006. obilazio Domove za nezbrinutu djecu. Goran dalje nastavlja redati nove singlove koji će se naći na njegovom nadolazećem petom studijskom albumu, čiji se izlazak najavljen za studeni [[2007.]] godine. Finale HRF-a [[2006.]] osigurava mu skladba 'Ovo srce'. Ponovni uspjeh postiže i na Festivalu zabavne glazbe Split '06 s pjesmom 'Da me pojubiš' kojoj je pripalo Srebrno jedro publike u superfinalu festivala. Pjesma 'Dite jubavi', inače duet s mladim opernim umjetnikom Sašom Jakelićem, na 9. po redu Festivalu dalmatinske šansone u [[Šibenik]]u [[2006.]] godine, dobila je prvu nagradu publike i ponovno Karana vratila na vrhove domaćih top lista. Godine [[2007.]] ulazi u finale 11. HRF-a sa skladbom "Vitre moj". A na 10. jubilarnom Festivalu dalmatinske šansone Goran s pjesmom "Dica" osvaja drugu nagradu stručnog žirija. U studenom (15. studenog) Goran je održao veliki koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Pri Zagrebfestu [[2007.]] godine nastupao je s Tamburškim orkestrom i zborom Pinkovac s jačkom "Daleko je more", koju je napisao društvu za 30-ljetni jubilej postojanja. == Albumi == * ''Kao da te ne volim'' (1999., Orfej/GIS-Skalinada) * ''Vagabundo'' (2000., Cantus) * ''Ahoj'' (2002., Croatia Records) * ''Od srca do usana'' (2005., PGP RTS) * ''Dite jubavi'' (2008., Menart) * ''Čovik tvoj'' (2013., Scardona) * ''Glas Juga'' (2018., Scardona) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.gorankaran.hr Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Karan, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] kq66td022n7n5s59g4rrm8pr1q11jks 0 39193 7571275 7517126 2026-08-06T23:17:06Z Divna Jaksic 974 /* Dosadašnji dobitnici i dobitnice */ 7571275 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nagrada | ime = Nagrada Ivan Goran Kovačić | izvorno ime = | slika = | veličina = | opis slike = | osnivač = ''[[Vjesnik]]'' | osnutak = [[1. siječnja]] [[1965.]]<br> (posljednji put dodijeljena 2011.) | područje = [[književnost]] | kategorija = najbolje književno ostvarenje | vrsta = godišnja nagrada | web stranica = | dodatak = {{Vjesnikove nagrade}} }} '''Nagrada Ivan Goran Kovačić''' [[hrvatska]] je godišnja [[Književnost|književna]] nagrada. ==Povijest== Nagradu je 1. siječnja [[1965.]] utemeljio hrvatski dnevni list ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]'' kao nagradu za najbolje književno ostvarenje u protekloj godini.<ref>[https://web.archive.org/web/20210118143110/https://www.index.hr/vijesti/clanak/izlozba-u-povodu-40-obljetnice-knjizevne-nagrade-goran/261532.aspx ''Izložba u povodu 40. obljetnice Književne nagrade "Goran"''], www.index.hr, objavljeno 21. travnja 2005. ([[Internet Archive]]), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> Prvi put je dodijeljena za [[1964.]] godinu. Dodjeljivala se za najbolju knjigu od lipnja prošle godine do lipnja tekuće godine.<ref name="T-portal2011.">[http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/130667/Dubravka-Ugresic-dobila-Vjesnikovu-nagradu-za-knjizevnost.html T-portal] Tportal/HINA: Dubravka Ugrešić dobila Vjesnikovu nagradu za književnost, 30. svibnja 2011.</ref> Dodjeljivala se do 2011. godine. == Dosadašnji dobitnici i dobitnice == {| class="wikitable sortable" width=70% ! Godina ! Dobitnici ! Djelo |- | align=center| 1965. | [[Petar Šegedin]] |''[[Orfej u maloj bašti]]'' (zbirka pripovijedaka)<ref>[https://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-625/pdf/ljetopis-petra-segedina.pdf ''Ljetopis Petra Šegedina''], www.matica.hr, pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 1966. | [[Ranko Marinković]] |''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' (roman) |- | align=center| 1967. |[[Meša Selimović]] |''[[Derviš i smrt]]'' (roman) |- | align=center| 1968. | [[Miroslav Krleža]] | ''[[Zastave (roman)|Zastave]]'' (roman) |- | align=center| 1969. | [[Rafo Bogišić]] | ''[[O hrvatskim starim pjesnicima]]'' (studije)<ref>Slavica Stojan, [https://hrcak.srce.hr/clanak/105543 ''Rafo Bogišić (1925-2010)''], ''[[Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku]]'', 2011. (HAW)</ref> |- | align=center| 1970. | [[Drago Ivanišević]] | ''[[Glasine (Ivanišević)|Glasine]]'' (zbirka pjesama) |- | align=center| 1971. | [[Tomislav Ladan]] | ''Te kritike'' (eseji) |- | align=center| 1972. | [[Karlo Štajner]] | ''[[7000 dana u Sibiru]]'' (dokumentarna proza) |- | align=center| 1973. | [[Marko Ristić]] | ''Turpituda'' (poema) |- | align=center| 1974. | [[Jure Franičević-Pločar|Jure Franičević Pločar]] | ''Vir'' (roman) |- | align=center| 1975. | [[Oskar Davičo]] | ''Rituali umiranja jezika'' (pjesme) |- | align=center| 1976. | [[Mirko Božić]] | ''Colonnello'' (roman) |- | align=center| 1977. | [[Danilo Kiš]] | ''[[Grobnica za Borisa Davidoviča]]'' (proza) |- | align=center| 1978. | [[Marijan Matković]] | ''Ogledi i ogledala'' (zbirka eseja) |- | align=center| 1979. | [[Jure Kaštelan]] | ''Divlje oko'' (pjesme) |- | align=center| 1980. | [[Jara Ribnikar]] | ''Život i priča'' (proza) |- | align=center| 1981. | [[Sreten Asanović]] | ''Noć na golom brdu'' (pripovijetke) |- | align=center| 1982. | [[Vojin Jelić]] | ''Doživotni grešnici'' (roman) |- | align=center| 1983. | [[Mihailo Lalić]] | ''Dokle gora zazeleni'' (roman) |- | align=center| 1984. | [[Marin Franičević (pjesnik)|Marin Franičević]] | Povijest hrvatske renesansne književnosti'' (studija) |- | align=center| 1985. | [[Ivan Aralica]] | ''[[Duše robova]]'' (roman)<ref>[https://web.archive.org/web/20180612211520/https://www.vecernji.hr/enciklopedija/ivan-aralica-18487 Ivan Aralica], www.vecernji.hr, objavljeno 1. prosinca 2016. (Internet Archive), pristupljeno 17. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 1986. | [[Matko Peić]] | ''Ljubav na putu'' (putopis) |- | align=center| 1987. | [[Irena Vrkljan]] | ''Marina ili o biografiji'' (proza) |- | align=center| 1988. | [[Vesna Krmpotić]] | ''Brdo iznad oblaka'' (proza) |- | align=center| 1989. | [[Borislav Pekić]], | ''Atlantida'' (roman) |- | align=center| 1990. | | |- | align=center| 1991. | | |- | align=center| 1992. | | |- | align=center| 1993. | [[Ranko Marinković]] | ''[[Never more]]'' (roman) |- | align=center| 1994. | | |- | align=center| 1995. | | |- | align=center| 1996. | | |- | align=center| 1997. | | |- | align=center| 1998. | [[Slavko Mihalić]] | ''[[Pandorina kutija (zbirka pjesama)|Pandorina kutija]]'' (zbirka pjesama) |- | align=center| 1999.: |- | align=center| 2000. | [[Aleksandar Flaker]] | ''[[Književne vedute]]'' (proza)<ref>[https://web.archive.org/web/20210118144913/https://www.matica.hr/media/pdf_knjige/2/flaker.PDF ''Vjesnikov »Goran« Aleksandru Flakeru''], ''Vjesnik'', 14. lipnja 2000. (Internet Archive), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2001. | | |- | align=center| 2002. | [[Josip Vaništa]] | ''[[Knjiga zapisa]]'' (književne crtice)<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/31/161/www.zarez.hr/94-95/z_info.htm ''Vjesnikovi laureati''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211150921/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/31/161/www.zarez.hr/94-95/z_info.htm |date=11. prosinca 2023. }}, ''[[Zarez (časopis)|Zarez]]'', 19. prosinca 2002. (HAW), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2003. | [[Nedjeljko Fabrio]] | ''[[Triemeron]]'' (roman)<ref>[https://web.archive.org/web/20210118135722/https://www.index.hr/vijesti/clanak/dodijeljene-vjesnikove-nagrade-za-umjetnost-za-2002/145089.aspx ''Dodijeljene "Vjesnikove" nagrade za umjetnost za 2002.''], www.index.hr, objavljeno 24. lipnja 2003. (Internet Archive), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2004. | [[Renato Baretić]] | ''[[Osmi povjerenik]]'' (roman)<ref>Ocjenjivački sud: [[Krešimir Nemec]] (predsjednik), [[Vinko Brešić]], Branka Džebić, [[Julijana Matanović]] i Helena Sablić Tomić; [https://web.archive.org/web/20210118082050/https://www.index.hr/vijesti/clanak/renato-baretic-dobitnik-vjesnikove-nagrade-ivan-goran-kovacic-za-knjizevnost/209360.aspx ''Renato Baretić dobitnik Vjesnikove nagrade "Ivan Goran Kovačić" za književnost''], www.index.hr, 22. lipnja 2004. ([[Internet Archive]]), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2005. | [[Danijel Dragojević]] | ''[[Žamor (2005.)|Žamor]]'' (zbirka pjesama)<ref>[https://web.archive.org/web/20210118080447/https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=6985 ''Uručene Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća u 2004.''], www.culturenet.hr, objavljeno 16. lipnja 2005. (Internet Archive), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center rospan=2| 2006. | [[Dubravka Oraić-Tolić]]<br>[[Ivana Sajko]] | ''[[Muška moderna i ženska postmoderna]]'' (književne studije) i<br>''[[Rio bar]]'' (roman)<ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/5/9104/www.vjesnik.hr/html/2006/06/30/Clanak.asp%3fr%3Dkul%26c%3D1.html ''Večer izvrsnosti hrvatske kulture''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211150919/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/5/9104/www.vjesnik.hr/html/2006/06/30/Clanak.asp%3fr%3Dkul%26c%3D1.html |date=11. prosinca 2023. }}, www.vjesnik.hr, objavljeno 30. lipnja 2006. (HAW), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2007. | [[Zdravko Zima]] | ''[[Lovac u labirintu]]'' (knjiga eseja, feljtona i kritika)<ref>[https://web.archive.org/web/20210118083408/https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=15613 ''Dodijeljene Vjesnikove nagrade za umjetnička postignuća''], www.culturenet.hr, objavljeno 14. lipnja 2007. (Internet Archive), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2008. | [[Josip Mlakić]] | ''[[Tragom zmijske košuljice]]'' (roman)<ref>Ocjenjivački sud: Helena Sablić Tomić (predsjednica), Velimir Visković, Zdravko Zima, Miroslav Mićanović i Branka Džebić; [https://web.archive.org/web/20210118163204/https://www.booksa.hr/vijesti/sve/a-sad-za-promjenu-nagrade ''A sad za promjenu - nagrade!''], www.booksa.hr, objavljeno 14. svibnja 2008. (Internet Archive), pristupljeno 18. siječnja 2021.</ref><ref>[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol4/5/35865/www.vjesnik.hr/Article.aspx%3fID%3DAB7C7CC0-1CD5-4480-9340-4469AED60768.html ''Josip Mlakić: Rat je isprika za blato u koje smo upali''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211151116/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol4/5/35865/www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=AB7C7CC0-1CD5-4480-9340-4469AED60768.html |date=11. prosinca 2023. }}, www.vjesnik.hr, objavljeno 14. studenoga 2011. (HAW), pristupljeno 17. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2009. | [[Anka Žagar]] | ''[[Stvarnice, nemirna površina]]'' (zbirka pjesama)<ref>Ocjenjivački sud: Helena Sablić Tomić, Andriana Škunca (predsjednica), Velimir Visković, Zdravko Zima i Živana Morić; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/26864/www.vjesnik.hr/html/2009/05/30/Clanak.asp%3fr%3Dkul%26c%3D1.html ''Dobitnica Vjesnikove književne nagrade Anka Žagar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211150938/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/26864/www.vjesnik.hr/html/2009/05/30/Clanak.asp?r=kul&c=1.html |date=11. prosinca 2023. }}, www.vjesnik.hr, objavljeno 30. svibnja 2009. (HAW), pristupljeno 17. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2010. | [[Zoran Kravar]] | ''[[Uljanice i duhovi]]'' (esejističko-autobiografska proza)<ref>Ocjenjivački sud: Helena Sablić Tomić, [[Andriana Škunca]], Velimir Visković (predsjednik), Zdravko Zima i Branka Džebić; Ines Kotarac, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/30181/www.vjesnik.hr/html/2010/04/19/Clanak.asp%3fr%3Dkul%26c%3D7.html ''Četrdeset i četiri naslova u utrci za »Gorana«''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211150939/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/30181/www.vjesnik.hr/html/2010/04/19/Clanak.asp%3Fr%3Dkul%26c%3D7.html |date=11. prosinca 2023. }}, www.vjesnik.hr, objavljeno 19. travnja 2010. (Haw), pristupljeno 17. siječnja 2021.</ref><ref>Zrinka Zorčec, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/30926/www.vjesnik.hr/html/2010/06/30/Clanak.asp%3fr%3Dkul%26c%3D7.html ''Vjesnikova priznanja izvrsnosti duha''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211150918/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/30926/www.vjesnik.hr/html/2010/06/30/Clanak.asp%3fr%3Dkul%26c%3D7.html |date=11. prosinca 2023. }}, www.vjesnik.hr, objavljeno 30. lipnja 2010. (HAW), pristupljeno 17. siječnja 2021.</ref> |- | align=center| 2011. | [[Dubravka Ugrešić]] | ''[[Napad na minibar]]'' (knjiga eseja)<ref>Ocjenjivački sud: [[Helena Sablić Tomić]] (predsjednica), [[Velimir Visković]], [[Zdravko Zima]], [[Dražen Katunarić]] i Branka Džebić; Sandra Viktorija Katunarić, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/34167/www.vjesnik.hr/Article.aspx%3fID%3DEC65076A-01AB-42A5-B162-08B9214984FA.html ''Dvanaest kandidata za »Gorana«''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231211150917/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/5/34167/www.vjesnik.hr/Article.aspx%3fID%3DEC65076A-01AB-42A5-B162-08B9214984FA.html |date=11. prosinca 2023. }}, www.vjesnik, objavljeno 11. svibnja 2011. (HAW), pristupljeno 17. siječnja 2021.</ref><ref name="T-portal2011."/> |} == Izvori == {{izvori}} * ''[[Vjesnikov leksikon|Vjesnikov leksikon : 1940. - 1990.]]'' (glavni urednik Mirko Peršen), [[Vjesnik]], Zagreb, 1990. (567 str.), ISBN 8673270014 == Poveznice == * [[Goranov vijenac]] * [[Goran za mlade pjesnike]] * [[Nagrada Josip Račić]] * [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] * [[Nagrada Dubravko Dujšin]] * [[Nagrada Krešo Golik]] * [[Plava vrpca Vjesnika]] {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} [[Kategorija:Hrvatske književne nagrade|Kovačić, Ivan Goran]] [[Kategorija:Hrvatska književnost]] gobmymfcvn48r0z57vz18t92fho7jjq 0 42375 7571407 7569495 2026-08-07T07:53:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571407 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2010.}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Lionel Messi | slika = [[File:Leo_Messi_Argentina_v_Egypt_7_July_2026-1.jpg|250px]] | opis slike = Messi na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{Z+X|ARG}} | puno ime = Lionel Andrés Messi Cuccittini<ref>{{citiranje www |url=http://www.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |naslov=Lionel Andrés Messi at Soccerway |preuzeto=14. lipnja 2009. |izdavač=Soccerway}}</ref> | nadimak = ''Leo Messi, Messi, La Pulga Atomica'' | datum rođenja = [[24. lipnja]] [[1987.]] | mjesto rođenja = [[Rosario (Argentina)|Rosario]] | država rođenja = [[Argentina]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 170 cm<ref name="NameBirthHeight">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022™: List of Players: Argentina |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=18 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221218195301/https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |archive-date=18 December 2022 |url-status=live}}</ref> | trenutačni klub = [[Inter Miami CF|Inter Miami]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 1992. – 1995. <br> 1995. – 2000.<br />2000. – 2003. | juniorski klubovi = Grandoli <br> [[Newell's Old Boys]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = 2003. – 2004.<br />2004. – 2005.<br />2004. – 2021.<br />2021. – 2023. <br> 2023. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona C|Barcelona C]]<br />[[FC Barcelona Atletic|Barcelona B]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]]<br />[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] <br> [[Inter Miami CF|Inter Miami]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}520 {{0}}(474)<br />{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(22) <br> {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(62) | godine u reprezentaciji = 2004. – 2005.<br />2008.<br />2005. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]<br />{{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Argentina do 23]]<br />{{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}204 {{0}}(125) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] |}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] |}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2008.|Peking 2008.]] |}} | napomena = | ažurirano = 8. srpnja 2026. |Copa America = srebro 2007.}} '''Lionel Andrés Messi''' ([[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[24. lipnja]] [[1987.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno igra za [[Inter Miami CF|Inter Miami]]. Njegov igrački stil izazvao je usporedbe s [[Diego Maradona|Diegom Maradonom]], koji je Messija proglasio svojim "nasljednikom".<ref>{{citiranje www |prezime=Gardner |ime=Neil |dan=19. travnja 2007. |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |naslov=Is Messi the new Maradona? |izdavač=Times Online |preuzeto=31. ožujka 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629112333/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |url-status=dead }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2006-02/25/content_523966.htm |naslov=Maradona proclaims Messi as his successor |autor=Reuters |izdavač=China Daily |dan=25. veljače 2006. |preuzeto=8. listopada 2006.}}</ref> == Igračka karijera == Messi je počeo igrati nogomet u ranoj dobi, a njegov je potencijal ubrzo primijetila Barcelona. S 13 godina (2000. godine) je napustio mladu momčad [[Newell's Old Boys]]a i s obitelji se preselio u Europu, jer je Barcelona ponudila da će platiti liječenje njegove deficijencije [[hormon rasta|hormona rasta]]. Debitiravši u sezoni 2004./05., srušio je ligaški rekord za najmlađeg igrača koji je zaigrao u ligaškoj utakmici, a postao je i najmlađi strijelac u povijesti. Slijedila su velika priznanja jer je Barcelona u Messijevoj debitantskoj sezoni osvojila prvenstvo i [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|Ligu prvaka]]. Prekretnicom se pokazala sezona 2006./07.: postao je standardni prvotimac, postigavši ''hat-trick'' u ''El Clásicu'' i završivši sezonu s 14 golova u 26 ligaških utakmica. Njegova vjerojatno najbolja sezona bila je [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], u kojoj je postigao 38 golova i bio sastavni dio momčadi koja je osvojila tri trofeja. U prosincu 2009. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu France Footballa]],<ref name="zlatna lopta">{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |naslov=Zlatna lopta u Messijevim rukama |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. prosinca 2009. |preuzeto=1. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090822091405/http://www.sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |archivedate=22. kolovoza 2009.}}</ref> nagradu ''[[World Soccer]]a'' za nogometaša godine<ref name="world soccer">{{citiranje www |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/47092/Ronaldinho-proglasen-nogometasem-desetljeca.html |naslov=Ronaldinho proglašen nogometašem desetljeća |izdavač=Javno.com |dan=10. prosinca 2009. |preuzeto=11. prosinca 2009.}}</ref> i [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inu nagradu za nogometaša godine]].<ref name="fifa">{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/388745/nogomet-nogometni-svijet/messi-najbolji-u-izboru-fife |naslov=Messi najbolji u izboru Fife |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. prosinca 2009. |preuzeto=21. prosinca 2009.}}</ref> Messi je bio najbolji strijelac sa šest postignutih pogodaka, uključujući dva u finalu, Svjetskog nogometnog prvenstva mladih. Ubrzo nakon toga, postao je standardni član argentinske seniorske nogometne reprezentacije. Godine 2006. postao je najmlađi Argentinac koji je zaigrao na [[Svjetsko nogometno prvenstvo|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], a sljedeće je godine bio osvajač srebrne medalje na [[Copa América 2007.|Copa Américi]]. Na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u osvojio je zlatnu medalju, svoje prvo međunarodno priznanje. ==Rani život== Messi je rođen 24. lipnja 1987. u [[Rosario (Argentina)|Rosariju]] u [[Argentina|Argentini]], u obitelji Jorgea Messija, tvorničkog radnika, i Celie (djevojački Cuccitini), honorarne čistačice.<ref>{{citiranje www |url=http://www.pagina12.com.ar/diario/deportes/8-121094-2009-03-07.html |prezime=Veiga |ime=Gustavo |izdavač=Pagina 12 |naslov=Los intereses de Messi |preuzeto=31. svibnja 2009. |jezik=španjolski}}</ref><ref name="mission">{{citiranje www |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |izdavač=Times Online |naslov=Lionel Messi on a mission |prezime=Hawkey |ime=Ian |dan=20. travnja 2008. |preuzeto=30. svibnja 2009. |archive-date=30. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080830020412/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |url-status=dead }}</ref> Očeva strana obitelji potječe iz talijanskog grada [[Ancona|Ancone]] odakle je njegov predak, Angelo Messi, 1883. emigrirao u Argentinu.<ref name="El origen de los Messi">{{citiranje www |url=http://www.aldia.cr/ad_ee/2006/febrero/24/ovacion11.html |naslov=El origen de los Messi está en Italia |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=24. veljače 2006. |izdavač=aldia.cr |prezime=Aguilar |ime=Alexander |jezik=španjolski}}</ref><ref name="Las raíces italianas de Leo Messi">{{citiranje www |url=http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |naslov=Las raíces italianas de Leo Messi |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=7. listopada 2005. |izdavač=elmundodeportivo.es |prezime=Cubero |ime=Cristina |jezik=španjolski |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721211105/http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |url-status=dead }}</ref> Ima dva starija brata Rodriga i Matíasa kao i sestru Mariu Sol.<ref>{{citiranje www |url=http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio/ |izdavač=NBC |naslov=Lionel Messi bio |preuzeto=30. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513153151/http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio |archivedate=13. svibnja 2017.}}</ref> Messi je s pet godina počeo igrati nogomet za Grandoli, mjesni klub koji je trenirao njegov otac Jorge.<ref name="Williams"/> Messi je 1995. prešao u [[Newell's Old Boys]] čije je sjedište u njegovu rodnom gradu Rosariju.<ref name="Williams">{{citiranje www |prezime=Williams |ime=Richard |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/feb/24/championsleague1 |izdavač=The Guardian |naslov=Messi has all the qualities to take world by storm |preuzeto=3. svibnja 2008. |dan=26. veljače 2006.}}</ref> Kad mu je bilo 11, dijagnosticiran mu je manjak hormona rasta.<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |title=Franck Ribery the man to challenge Lionel Messi and Barcelona |publisher=Daily Telegraph |last=White |first=Duncan |date=4. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323094801/http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |archive-date=23. ožujka 2010.}}</ref> Prvoligaš [[Club Atlético River Plate|River Plate]] pokazao je zanimanje za Messijev napredak, ali nije imao dovoljno novca za plaćanje liječenja, jer je ono stajalo 900 dolara mjesečno.<ref name="mission"/> [[Carles Rexach]], sportski direktor [[FC Barcelona|Barcelone]], saznao je za njegov talent jer je Messi imao rođake u [[Katalonija|Kataloniji]], a Messi i njegov otac dogovorili su probni rok.<ref name="mission"/> Barcelona ga je potpisala nakon što su ga vidjeli kako igra,<ref name="fifa.com"/> ponudivši mu plaćanje medicinskih računa, ako bi bio spreman preseliti se u Španjolsku.<ref name="Williams"/> Obitelj mu se preselila u Europu, a on je počeo igrati za omladinsku klupsku momčad.<ref name="fifa.com">{{cite news |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |title=The new messiah |publisher=FIFA.com |date=5. ožujka 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225005810/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |archive-date=25. prosinca 2013.}}</ref> ==Klupska karijera== ===Barcelona=== Messi je svoj neslužbeni prvi nastup u prvoj momčadi ostvario u prijateljskoj utakmici protiv [[F.C. Porto|Porta]] 16. studenog 2003. (sa 16 godina i 145 dana).<ref name="footballdb"/><ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |title=Profile: Lionel Messi |author=Tutton, Mark and Duke, Greg |publisher=CNN |date=22. svibnja 2009. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=11. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411213640/http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |url-status=dead }}</ref> Za manje od godinu dana ostvario je svoj ligaški prvi nastup protiv [[RCD Espanyol|Espanyol]]a 16. listopada 2004. (sa 17 godina i 114 dana), postavši tako treći najmlađi igrač ikad koji je zaigrao za Barcelonu i najmlađi klupski igrač koji je igrao u [[La Liga|La Ligi]] (rekord je u rujnu 2007. srušio njegov suigrač [[Bojan Krkić]]).<ref name="footballdb"/> Kad je postigao svoj prvi seniorski gol za klub protiv [[Albacete Balompié|Albacetea]] 1. svibnja 2005., Messiju je bilo 17 godina, 10 mjeseci i 7 dana, čime je postao najmlađi igrač Barcelone koji je postigao pogodak u La Ligi<ref>{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |naslov=Meteoric rise in three years |preuzeto=3. svibnja 2008. |izdavač=fcbarcelona.com |archive-date=6. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906093707/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |url-status=dead }}</ref> sve do 2007. kad je Bojan Krkić srušio ovaj rekord, pogodivši na Messijevu asistenciju.<ref>{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |naslov=Krkic enters the record books |preuzeto=16. srpnja 2009. |dan=21. listopada 2007. |izdavač=fcbarcelona.cat |prezime=Nogueras |ime=Sergi |archiveurl=https://archive.is/20110819191710/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |archivedate=19. kolovoza 2011.}}</ref> ====Sezona 2005./06.==== {{Quote box | width=30% | align=right | quote= "Mislim da je Messi kao ja, on je najbolji u svijetu uz [[Ronaldinho|Ronaldinha]]."|source= <small>[[Diego Maradona]].<ref>{{cite news|url=http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={83A644F4-1A7E-48B9-AF95-4605613A9A18}&newsid=232152&page=2|title=Funnies: McCarthy's Language Barriers|last = Bartram | first = Steve |publisher=ManUtd.com|date=31. kolovoza 2005.|accessdate=12. lipnja 2009.}}</ref> </small> }} 16. rujna, drugi put u tri mjeseca, Barcelona je najavila obnavljanje Messijeva ugovora – ovaj se put radilo o povećanju plaće kao redovitom prvotimcu i produženju ugovora do lipnja 2014.<ref name="Williams"/> Messi je 26. rujna stekao španjolsko državljanstvo<ref>{{cite news |url=http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=/2005/9/28/sports/12165057&sec=sports |title=Good news for Barcelona as Messi gets his Spanish passport |publisher=The Star |date=28. svibnja 2005. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=30. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030083233/http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=%2F2005%2F9%2F28%2Fsports%2F12165057&sec=sports |url-status=dead }}</ref> te je konačno mogao ostvariti svoj debi u prvom razredu španjolskog nogometa. Messijevo prvo istrčavanje na domaćem terenu bilo je 27. rujna u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] protiv talijanskog [[Udinese Calcio|Udinesea]].<ref name="footballdb">{{cite news |url=http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&Id=222&b=true |title=Lionel Andres Messi - FCBarcelona and Argentina |publisher=footballdatabase.com |accessdate=23. kolovoza 2006.}}</ref> Navijači na Barceloninu stadionu, [[Camp Nou]], ispratili su Messija ovacijama po njegovoj zamjeni, jer su njegove majstorije s loptom i kombinacije s [[Ronaldinho]]m oduševile prisutne.<ref>{{cite news |author=Reuters |url=http://in.rediff.com/sports/2005/sep/28messi.htm |title=Ronaldinho scores the goals, Messi takes the plaudits |publisher=rediff.com |date=28. rujna 2005. |accessdate=23. kolovoza 2006.}}</ref> Messi je u 17 ligaških nastupa šest puta tresao mreže, a u šest je nastupa u Ligi prvaka pogodio jedanput. Međutim, sezona mu je završila 7. ožujka 2006. nakon što je tijekom utakmice drugog kruga Lige prvaka protiv [[Chelsea F.C.|Chelsea]] pretrpio rupturu mišića.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&cc=3436 |title=Frustrated Messi suffers another injury setback |publisher=ESPN Soccernet |date=26. travnja 2006. |accessdate=22. srpnja 2006. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073801/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&cc=3436 |url-status=dead }}</ref> Barcelona je sezonu završila trijumfalno, postavši prvak Španjolske i Europe.<ref>{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/premier-league/arsenal-1-barcelona-2-barcelona-crush-heroic-arsenal-in-space-of-four-brutal-minutes-478659.html |title=Arsenal 1 Barcelona 2: Barcelona crush heroic Arsenal in space of four brutal minutes |last=Wallace |first=Sam |publisher=The Independent |date=18. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4970966.stm |title=Barca retain Spanish league title |publisher=BBC Sport |date=3. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}</ref> ====Sezona 2006./07.==== [[Datoteka:Barcelona vs Rangers.jpg|mini|220px|desno|Messi na utakmici s Rangersom 2007.]] Messi se u sezoni 2006./07. ustalio kao standardni prvotimac, postigavši 14 pogodaka u 26 utakmica.<ref>{{cite news |url=http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=12563 |title=Lionel Messi at National Football Teams |publisher=National Football Teams |accessdate=17. srpnja 2009.}}</ref> 12. studenog, na utakmici protiv [[Real Zaragoza|Zaragoze]], Messi je slomio stopalo, što ga je udaljilo s terena tri mjeseca.<ref>{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |title=Doctors happy with Messi op |publisher=FCBarcelona.com |date=14. studenoga 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126040828/http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |archive-date=26. studenoga 2006.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |title=Messi to miss FIFA Club World Cup |date=13. studenoga 2006. |publisher=FIFA.com/Reuters |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071211061548/http://fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |archive-date=11. prosinca 2007.}}</ref> Messi se od ozljede oporavio u Argentini, a vratio se protiv [[Racing de Santander|Racing Santander]]a 11. veljače,<ref>{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |title=Barcelona - Racing Santander |publisher=The Offside |date=19. siječnja 2008. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=30. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120530090054/http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |url-status=dead }}</ref> gdje je nastupio kao zamjena u drugom poluvremenu. 11. ožujka, u ''[[El Clásico|El Clásicu]]'' Messi je bio u vrhunskoj formi, postigavši ''hat-trick'' u remiju 3:3 kojeg je Barcelona okončala s deset igrača na terenu. Sva tri pogotka bila su izjednačujuća, a treći je postignut u sudačkoj nadoknadi.<ref>{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |title=Magical Messi is Barcelona's hero |last=Hayward |first=Ben |publisher=The Independent |date=11. ožujka 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906081352/http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |archive-date=6. rujna 2011.}}</ref> Tako je postao prvi igrač nakon [[Iván Zamorano|Ivana Zamorana]] (za Real Madrid u sezoni 1994./95.) koji je postigao ''hat-trick'' u ''El Clásicu''.<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |title=Inter beat AC, Messi headlines derby |date=11. ožujka 2007. |publisher=FIFA.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803140827/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> Osim toga, Messi je i najmlađi igrač ikad koji je postigao pogodak u velikom derbiju. U nastavku je prvenstva još češće pronalazio mrežu; 11 od njegovih 14 ligaških golova u sezoni postignuto je u posljednjih 13 utakmica.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843&season=2006&cc=5739 |title=Lionel Messi 2006/07 season statistics |publisher=ESPN Soccernet |accessdate=3. lipnja 2009. |archive-date=26. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100326235840/http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Lionel Messi goal 19abr2007.jpg|mini|lijevo|220px|Messi trenutak prije postizanja zgoditka protiv Getafea]] Messi je dokazao i kako etiketa "novog Maradone" nije bila samo napuhavanje, gotovo repliciravši Maradonine najslavnije golove u istoj sezoni.<ref name="maradonalike">{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/2311407/The-greatest-goal-ever.html |title=The greatest goal ever? |date=20. travnja 2007. |publisher=Daily Telegraph |last=Lowe |first=Sid |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> 18. travnja 2007., postigao je dva gola tijekom polufinala [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[Getafe CF|Getafea]], od kojih je jedan bio iznimno sličan Maradoninom slavnom golu protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]] u Meksiku.<ref>{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&cc=3888 |naslov=Messi dazzles as Barça reach Copa Final |izdavač=ESPN Soccernet |dan=18. travnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073812/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&cc=3888 |url-status=dead }}</ref> Svjetski mediji počeli su ga uspoređivati s Maradonom, dok su ga oni španjolski nazvali "Messidona".<ref>{{citiranje www |url=http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |naslov=Can ‘Messidona’ beat Maradona? |izdavač=The Hindu |dan=14. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=14. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014194308/http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |url-status=dead }}</ref> Pretrčao je otprilike istu razdaljinu, 62 metra, prešao isti broj igrača (šest, uključujući vratara), pogodio iz vrlo slične pozicije te potrčao prema korner zastavici kao i Maradona 21 godinu ranije.<ref name="maradonalike"/> Na konferenciji za novinare nakon utakmice, Messijev suigrač [[Deco]] je rekao: "Bio je to najbolji gol kojeg sam vidio u životu."<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2007/04/20/sfnmes20.xml |title=The greatest goal ever? |last=Lowe |first=Sid |publisher=Daily Telegraph |date=20. travnja 2007. |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513171834/http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=%2Fsport%2F2007%2F04%2F20%2Fsfnmes20.xml |archive-date=13. svibnja 2008.}}</ref> Messi je i protiv [[RCD Espanyol|Espanyola]] postigao gol jako sličan onom Maradoninu kojeg je dao rukom u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. protiv Engleske. Messi se odrazio prema lopti i rukom je proslijedio pokraj vratara [[Carlos Kameni|Carlosa Kamenog]].<ref name="Hand of Messi">{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |title=Hand of Messi saves Barcelona |last=Mitten |first=Andy |publisher=Times Online |date=10. lipnja 2007. |accessdate=2008-01-12 |archive-date=13. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013021540/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |url-status=dead }}</ref> Unatoč protestima igrača Espanyola gol je priznat iako su televizijske snimke jasno ukazivale na igranje rukom.<ref name="Hand of Messi"/> ====Sezona 2007./08.==== Tijekom [[La Liga 2007./08.|sezone 2007./08.]], Messi je u jednom tjednu zabio pet golova odvevši Barcelonu među prve četiri momčadi La Lige. 19. rujna je pogodio jednom u domaćoj pobjedi protiv [[Olympique Lyonnais|Lyona]] 3:0 u Ligi prvaka.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&&cc=5739 |title=Barcelona 3-0 Lyon: Messi orchestrates win |publisher=ESPN Soccernet |date=19. rujna 2007. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081230/http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> 22. rujna protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] postigao je dva zgoditka,<ref>{{cite news |url=http://www.soccerway.com/matches/2007/09/22/spain/primera-division/futbol-club-barcelona/sevilla-futbol-club/480859/ |title=Barcelona vs. Sevilla |publisher=Soccerway |date=22. rujna 2007. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref> a 26. rujna još dva u 4:1 pobjedi nad [[Real Zaragoza|Zaragozom]].<ref>{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |title=Barcelona 4-1 Zaragoza |author=Isaiah |publisher=The Offside |date=26. rujna 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311091432/http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |archive-date=11. ožujka 2012.}}</ref> 27. veljače 2008. odigrao je svoju 100. službenu utakmicu za [[FC Barcelona|Barçu]] protiv [[Valencia CF|Valencije]].<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |title=Xavi late show saves Barca |author=FIFA |publisher=FIFA |date=27. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803053023/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> Nominiran je za nagradu FIFPro u kategoriji napadača.<ref>{{cite news |url=http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&id=14697 |title=FIFPro World XI |publisher=FIFPro |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009021258/http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&id=14697 |url-status=dead }}</ref> U anketi internetskog izdanja španjolskih novina ''[[Diario Marca|Marca]]'' izabran je za najboljeg igrača svijeta sa 77 posto glasova.<ref>{{cite news |url=http://archivo.marca.com/futbol/2007/messi_kun/handicho.html |title=El fútbol a sus pies |last=Villalobos |first=Fran |publisher=Marca |language=španjolski |date=10. travnja 2007. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> Kolumnisti iz novina ''[[El Mundo Deportivo]]'' i ''[[Sport (novine)|Sport]]'' izjavili su da bi [[Ballon d'Or|Zlatna lopta]] trebala pripasti Messiju, što je potvrdio i [[Franz Beckenbauer]].<ref>{{cite news |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idtipusrecurs_PK=7&idnoticia_PK=447107 |title=Si Messi sigue trabajando así, será como Maradona y Pelé |last=Fest |first=Leandro |publisher=Sport.es |language=španjolski |accessdate=7. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080524062418/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idtipusrecurs_PK=7&idnoticia_PK=447107 |url-status=dead }}</ref> Messi je 4. ožujka tijekom utakmice protiv [[Celtic F.C.|Celtica]] pretrpio rupturu mišića koja ga je izbacila s terena na šest tjedana. Bila je to četvrta ozljeda te vrste koju je Messi zadobio u posljednje tri sezone.<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2008/03/05/lionel-messi.html?ref=rss |title=Barcelona's Lionel Messi sidelined with thigh injury |publisher=CBC.ca |date=5. ožujka 2008. |accessdate=14. lipnja 2009.}}</ref> ====Sezona 2008./09.==== [[Datoteka:Lionel Messi 31mar2007.jpg|150px|mini|lijevo|Messi na utakmici protiv [[Deportivo de La Coruña|Deportiva]]]] Nakon Ronaldinhova odlaska iz kluba, Messi je naslijedio njegov broj 10.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/8/main/2008/08/04/803776/messi-inherits-ronaldinhos-no-10-shirt |title=Messi Inherits Ronaldinho's No. 10 Shirt |last=Sica |first=Gregory |publisher=Goal.com |date=4. kolovoza 2008. |accessdate=2. lipnja 2009.}}</ref> 1. listopada 2008., tijekom susreta Lige prvaka protiv [[Šahtar Donjeck|Šahtara]], Messi je pogodio dva puta u posljednjih sedam minuta, ušavši kao zamjena za [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] i tako preokrenuo rezultat od 1:0 na 1:2 za pobjedu Barcelone.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&cc=5739 |title=Late Messi brace nicks it |publisher=ESPN Soccernet |date=1. listopada 2008. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081234/http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> Sljedeća ligaška utakmica protiv [[Atlético Madrid]]a etiketirana je kao prijateljski susret između Messija i njegova dobrog prijatelja [[Sergio Agüero|Sergia Agüera]].<ref>{{cite news |url=http://bleacherreport.com/articles/65327-barcelona-6-1-atletico-madrid-match-report-and-player-ratings |title=Barcelona 6-1 Atletico Madrid |last=Osaghae |first=Efosa |publisher=Bleacher Report |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009.}}</ref> Messi je postigao gol iz slobodnog udarca i asistirao za još jedan u pobjedi Barcelone od 6:1.<ref>{{cite news |url=http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&league=ESP.1&cc=5739 |title=Goal rush for Barcelona |publisher=ESPN Soccernet |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009. |archive-date=10. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810090950/http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&league=ESP.1&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> Messi je ponovno oduševio protiv Seville postigavši gol iz voleja s 23 metra, a zatim predriblavši vratara i pogodivši za drugi iz mrtvog kuta.<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |title=Messi magical, Real miserable |publisher=FIFA.com |date=29. studenoga 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803210929/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> 13. prosinca 2008. godine, tijekom prvog Clásica sezone, Messi je pogodio za drugi gol u Barceloninoj pobjedi 2:0.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/7776472.stm |title=Barcelona 2-0 Real Madrid |publisher=BBC Sport |date=13. prosinca 2008. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref> Završio je i kao drugi u izboru za FIFA-inog igrača godine sa 678 bodova.<ref name="Gala 2008">{{citiranje www |url=http://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2008 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515125420/https://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |url-status=dead}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2007 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630222655/http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |url-status=dead}}</ref> Messi je postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2009. u utakmici Kupa kralja protiv Atlético Madrida koju je Barcelona dobila s 3:1.<ref>{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200901/20090107/article_387234.htm |title=Messi scores hat trick in Barca's 3&ndash;1 win over Atletico |publisher=Shanghai Daily |date=7. siječnja 2009. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref> 1. veljače je, ušavši na poluvremenu kao zamjena, opet zabio dva važna pogotka u pobjedi Barcelone protiv Racing Santandera 1:2 nakon vodstva Racinga. Drugi od dva pogotka bio je Barcelonin 5000. ligaški gol.<ref>[https://web.archive.org/web/20090204172913/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5iZaLqalXOwOJ2FwjihA3svGql1Mw Supersub Messi fires 5,000-goal Barcelona to comeback victory]. AFP (1. veljače 2009.). Preuzeto 1. veljače 2009.</ref> U 28. kolu La Lige, Messi je postigao svoj 30. gol sezone u svim natjecanjima, sudjelujući u pobjedi 6:0 protiv [[Málaga CF|Malage]].<ref>{{cite news |url=http://english.aljazeera.net/sport/2009/03/2009322164115611397.html |title=Barcelona hit Malaga for six |publisher=Al Jazeera English |date=23. ožujka 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}</ref> 8. travnja 2009. pogodio je dvaput u pobjedi protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] u Ligi prvaka, postavivši tako osobni rekord od devet golova u natjecanju.<ref>{{cite news |url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2009-04-09-2372732048_x.htm |title=Barcelona returns to earth with league match |publisher=USA Today |date=9. travnja 2009. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Logothetis |first=Paul}}</ref> 18. travnja Messi je zabio svoj 20. ligaški gol sezone u pobjedi 1:0 kod Getafea, čime je Barcelona zadržala svoju prednost od šest bodova ispred Real Madrida.<ref>{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |title=Messi leads Barcelona to 1-0 win over Getafe |publisher=Shanghai Daily |date=19. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029202746/http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |archive-date=29. listopada 2013.}}</ref> [[Datoteka:039 men at work UEFA 2009, Rome.jpg|200px|mini|desno|[[Michael Carrick]] i Messi u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finalu Lige prvaka 2009.]]]] Pri završetku Barcelonine sezone, Messi je dvaput zabio (svoj 35. i 36. gol u svim natjecanjima) te tako zapečatio veliku pobjedu od 6:2 nad Real Madridom na [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéuu]]<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/02/la-liga-real-madrid-barcelona |title=Barcelona run riot at Real Madrid and put Chelsea on notice |last=Lowe |first=Sid |publisher=The Guardian |date=2. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}</ref> što je bio najteži poraz Reala od 1930.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/03/1244468/real-madrid-fan-poll-says-barcelona-loss-is-most-painful-in-club |title=Real Madrid Fan Poll Says Barcelona Loss Is Most Painful In Club History |last=Macdonald |first=Paul |publisher=Goal.com |date=3. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}</ref> Nakon postizanja oba gola, otrčao je prema kamerama, podigao svoj dres i pokazao majicu s natpisom ''Síndrome X Fràgil'', kako bi pokazao suosjećanje s djecom koja pate od bolesti.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/02/1242691/what-lionel-messis-t-shirt-at-the-bernabeu-meant |title=What Lionel Messi's T-Shirt At The Bernabeu Meant |publisher=Goal.com |last=Macdonald |first=Ewan |date=2. svibnja 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}</ref> Messi je sudjelovao i u akciji koja je prethodila pogotku [[Andrés Iniesta|Andrésa Inieste]] u sudačkoj nadoknadi protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] u polufinalu Lige prvaka kojim je Barcelona prošla u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finale]] s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]]. 13. svibnja je osvojio svoj prvi Kup kralja, postigavši jedan gol i asistiravši za druga dva u pobjedi 4:1 nad [[Athletic Bilbao]]m.<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/5321324/Barcelona-defeat-Athletic-Bilbao-to-win-Copa-del-Rey.html |title=Barcelona defeat Athletic Bilbao to win Copa del Rey |publisher=Daily Telegraph |date=14. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009.}}</ref> Pomogao je svojoj momčadi i u osvajanju dvostrukog naslova konačnim trijumfom u La Ligi. 27. je svibnja pomogao Barceloni da odnese i trofej Lige prvaka postigavši drugi pogodak u 70. minuti; postao je i najbolji strijelac Lige prvaka s devet golova.<ref>{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |title=Messi sweeps up goalscoring honours |publisher=uefa.com |date=27. svibnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227065627/http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |archive-date=27. prosinca 2009.}}</ref> Osvojio je i nagrade UEFA-e za najboljeg napadača i igrača Lige prvaka čime je zaokružio fantastičnu europsku sezonu.<ref>{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |title=Messi recognised as Europe's finest |publisher=uefa.com |date=27. kolovoza 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100204060347/http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |archive-date=4. veljače 2010.}}</ref> Ta je pobjeda označila trostruki trijumf Barcelone koja je u jednoj sezoni osvojila [[Kup kralja]], [[La Liga 2008./09.|La Ligu]] i [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|Ligu prvaka]],<ref>{{cite news |url=http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |title=Barcelona win treble in style |publisher=Gulf Daily News |date=28. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703215248/http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |url-status=dead }}</ref> te postala prvi španjolski klub koji je ikada osvojio tri naslova.<ref>{{cite news |url=http://uk.eurosport.yahoo.com/01062009/3/barcelona-eclipse-dream-team-historic-treble.html |title=Barcelona eclipse dream team with historic treble |publisher=UK Eurosport |date=1. lipnja 2009. |accessdate=3. lipnja 2009.}}</ref> ====Sezona 2009./10.==== Nakon osvajanja [[UEFA Superkup|europskog Superkupa 2009.]], Barcelonin menadžer [[Josep Guardiola]] priznao je kako je Messi vjerojatno najbolji igrač kojeg je ikada vidio.<ref>{{cite news |url=http://www.elmundo.es/elmundodeporte/2009/08/29/futbol/1251499664.html |title='Messi es el mejor jugador que veré jamás' |publisher=El Mundo |date=29. kolovoza 2009. |accessdate=29. kolovoza 2009. |language=španjolski}}</ref> Messi je 18. rujna potpisao novi ugovor s Barcelonom, do 2016. te s otkupnom klauzulom od 250 milijuna eura, čime je postao najplaćeniji igrač u La Ligi sa zaradom koja se kreće oko 9,5 milijuna eura godišnje.<ref>{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |title=Leo Messi extends his stay at Barça |publisher=fcbarcelona.com |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009. |archive-date=7. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907013314/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8184399.stm |title=Messi signs new deal at Barcelona |publisher=BBC Sport |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009.}}</ref> Četiri dana kasnije, 22. rujna, Messi je postigao dva gola i asistirao za još jedan u Barçinoj pobjedi od 4:1 protiv Racinga u prvenstvu.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&sec=europe&cc=5901 |title=Messi and Ibrahimovic put Racing to the sword |publisher=ESPN Soccernet |date=22. rujna 2009. |accessdate=23. rujna 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081351/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&sec=europe&cc=5901 |url-status=dead }}</ref> 29. rujna je postigao svoj prvi europski gol sezone u 2:0 pobjedi nad [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijevom]].<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/1716/champions-league/2009/09/29/1530963/barcelona-2-0-dynamo-kiev-messi-pedro-unlock-stubborn |title=Barcelona 2-0 Dynamo Kiev: Messi & Pedro Unlock Stubborn Ukrainians |publisher=Goal.com |date=29. rujna 2009. |accessdate=3. listopada 2009. |author=KS Leong}}</ref> 1. prosinca nogometni magazin ''[[France Football]]'' objavio je kako je Messi dobitnik [[Zlatna lopta|Zlatne lopte]] s 473 boda, 240 više od drugoplasiranog Cristiana Ronalda.<ref name="zlatna lopta"></ref> 10. prosinca časopis ''[[World Soccer]]'' proglasio ga je nogometašem godine.<ref name="world soccer"></ref> Messi je sezonu nagrada zaključio 21. prosinca trećim najvećim priznanjem, [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inom nagradom za nogometaša godine]].<ref name="fifa"></ref> Messi je u posljednjem mjesecu 2009. s Barcelonom nastupio i na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskom klupskom prvenstvu]]. Barcelona je natjecanje kao europski prvak započela u polufinalu, gdje je svladala meksički [[Atlante F.C.|Atlante]], a u finalu argentinski [[Estudiantes La Plata|Estudiantes]]. Messi je postigao dva pogotka, po jedan u svakoj utakmici, a drugi je ujedno odlučio pobjednika turnira.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sportnet.hr/vijesti/388497/nogomet-nogometni-svijet/barcelona-u-finalu-svjetskog-prvenstva |naslov=Barcelona u finalu Svjetskog prvenstva |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/sp-klubova-messi-donio-povijesni-sesti-trofej-u-sezoni/466050.aspx |naslov=Messi donio Barceloni povijesni šesti trofej u sezoni |izdavač=Index.hr |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}</ref> Proglašen je i najboljim igračem turnira.<ref>{{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=16456 |naslov=Šesti naslov u sezoni: Barcelona osvojila Svjetsko klupsko prvenstvo |izdavač=Sportske novosti |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091223064131/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=16456 |archivedate=23. prosinca 2009.}}</ref> Messi je 10. siječnja 2010. postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2010., ali i u sezoni, protiv [[CD Tenerife|Tenerifea]] u pobjedi 0:5.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/389585/nogomet-spanjolska/video-siguran-real-barcina-petarda |naslov=Siguran Real, Barcina petarda |dan=10. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> 17. siječnja je zabio svoj 100. gol za klub u 4:0 pobjedi protiv [[Sevilla FC|Seville]].<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/390033/nogomet-spanjolska/messi-ne-poznaje-granice |naslov="Messi ne poznaje granice" |dan=18. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> Zatim je ostvario niz od 11 pogodaka u pet utakmica. Prvo je pogodio u 84. minuti protiv [[Málaga CF|Málage]] za pobjedu 2:1, a zatim dva gola protiv [[UD Almería|Almeríje]] u remiju 2:2. Uslijedio je tjedan u kojem je bio strijelac osam pogodaka; započeo je ''hat-trickom'' protiv [[Valencia CF|Valencije]] u domaćoj 3:0 pobjedi, nastavio se u Ligi prvaka s dva gola [[VfB Stuttgart|Stuttgartu]] u pobjedi 4:0, kojom je Barcelona osigurala plasman u četvrtfinale,<ref>{{citiranje www |naslov=Barcelona raspjevala Nou Camp |url=http://sportnet.hr/vijesti/393676/nogomet-liga-prvaka/video-barcelona-raspjevala-nou-camp |izdavač=Sportnet.hr |dan=18. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> te sve zaključio novim ''hat-trickom'' [[Real Zaragoza|Zaragozi]] u gostujućoj pobjedi od 4:2,<ref>{{citiranje www |naslov=Tri pogotka Messija za pobjedu |url=http://sportnet.hr/vijesti/393919/nogomet-spanjolska/video-tri-pogotka-messija-za-pobjedu |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> postavši tako prvi Barcelonin igrač koji je u prvenstvu postigao dva uzastopna ''hat-tricka''.<ref>{{cite news |title=Nadie marcó dos ‘hat trick’ seguidos |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idtipusrecurs_PK=7&idnoticia_PK=698276 |date=23. ožujka 2010. |accessdate=17. travnja 2010. |language=španjolski |archive-date=5. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005160120/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44 |url-status=dead }}</ref> Protiv [[CA Osasuna|Osasune]] 24. ožujka odigrao je svoju 200. službenu utakmicu za Barcelonu. 6. travnja po prvi je put u karijeri postigao četiri gola u jednoj utakmici u pobjedi 4:1 protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Lige prvaka. Tako se izjednačio s [[Rivaldo]]m kao Barcelonin najbolji strijelac u tom natjecanju.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8602344.stm |title=Barcelona 4–1 Arsenal |date=6. travnja 2010. |publisher=BBC Sport |accessdate=17. travnja 2010.}}</ref> Messi je 10. travnja postigao svoj 40. gol sezone kad je bio strijelac prvog pogotka u gostujućoj pobjedi od 2:0 protiv Real Madrida u ''El Clásicu''.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/395103/nogomet-spanjolska/barcelona-odabrala-ucinkovitost |naslov=Barcelona odabrala učinkovitost |izdavač=Sportnet.hr |dan=10. travnja 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> Sezonu je u španjolskoj ligi završio kao najbolji strijelac s 34 gola, čime je izjednačio [[Ronaldo]]v klupski rekord po broju pogodaka u jednoj ligaškoj sezoni, postavljen u sezoni 1996./97. Osim toga, postao je i dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] kao najbolji strijelac europskih liga.<ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/genijalnom-messiju-zlatna-kopacka-/491687.aspx |naslov=Genijalnom Messiju Zlatna kopačka |izdavač=Index.hr |dan=17. svibnja 2010. |preuzeto=17. svibnja 2010.}}</ref> ====Sezona 2010./11.==== Dana 21. kolovoza 2010. godine zabio je hat-trick u pobjedi od 4:0 nad [[Sevilla|Sevillom]] u finalu španjolskog superkupa (u prvoj utakmici je Sevilla pobijedila 3:1) te tako osigurao prvi trofej Barceloni na startu nove sezone. 19. rujna 2010. godine [[Messi]] je pretrpio ozljedu gležnja nakon nesmotrenog starta [[Tomáš Ujfaluši|Ujfalušija]] u utakmici trećeg kola španjolske lige protiv [[Atletico Madrid]]a. Prve prognoze su govorile o lomu gležnja što bi značilo izbivanje s terena od najmanje 6 mjeseci. No srećom sljedećeg dana magnetska rezonanca je pokazala da je riječ o lakšoj ozljedi tj. o uganuću ligamenata gležnja desne noge.<ref>{{citiranje www |url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |naslov=Messijeva ozljeda gležnja |izdavač=arxiu.fcbarcelona.cat |dan=20. listopada 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=14. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160114075147/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |url-status=dead }}</ref> U sljedećoj ligaškoj utakmici protiv [[UD Almería|UD Almeríje]] [[Messi]] je zabio svoj drugi hat-trick sezone u visokoj pobjedi [[Barcelona|Barcelone]] 8:0. Drugi njegov pogodak u toj utakmici mu je bio jubilarni 100-i gol u [[La Liga|La Ligi]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.entradasfcbarcelona.com/ |naslov=Barcelona-UD Almeria (8-0) |izdavač=www.entradasfcbarcelona.com |dan=20. studenoga 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=7. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107040632/http://www.entradasfcbarcelona.com/ |url-status=dead }}</ref> Početkom 2011. godine na svečanoj gala večeri u [[Zurich]]u [[Messi]] je drugu godinu zaredom osvojio [[Ballon d'Or |Zlatnu loptu]] ispred svojih momčadskih kolega [[Xavi]]ja i [[Andrés Iniesta|Inieste]] s 22.65% glasova.<ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/lionel-messi-drugu-godinu-zaredom-dobio-zlatnu-loptu/532450.aspx |naslov=Messi drugu godinu zaredom dobio zlatnu loptu |izdavač=www.index.hr |dan=10. siječnja 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}</ref> 5. veljače 2011. godine Barcelona je postavila rekord s najviše uzastopnih pobjeda u prvenstvu a on je iznosio 16 utakmica, nakon što su pobijedili [[Atletico Madrid]] s 3:0 na [[Camp Nou]]u.<ref>{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/05/futbol/equipos/barcelona/1296946785.html |naslov=Barcelona postavila rekord u pobjedama u nizu |izdavač=www.marca.com |dan=5. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}</ref> Sva tri pogotka u toj utakmici je zabio je naravno [[Messi]] te mu je to bio treći hat-trick sezone. Nakon utakmice je izjavio: "čast je srušiti rekord koji postavljen od igrača kao što je "Di Stefano" i ako je rekord postojao tako dugo to je zato što ga je teško ostvariti a mi smo uspjeli zahvaljujući pobjedama nad vrlo jakim ekipama"<ref>{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/06/futbol/equipos/barcelona/1296948365.html |naslov=Messi o rekordu |izdavač=www.marca.com |dan=6. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}</ref> Nakon što mjesec dana nije uspio postići pogodak, zabio je u ligaškom susretu protiv [[UD Almeria|UD Almerije]] svoj 47. gol u sezoni, čime je izjednačio svoj klupski rekord od prošle sezone.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |naslov=Messi izjednacio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=9. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324035703/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |url-status=dead }}</ref>12. travnja 2014. godine nadmašio je taj rekord u susretu lige prvaka zabivši gol protiv [[Shakhtar Donetsk| Šahtara]] čime je postao igrač koji je zabio najviše golova u jednoj sezoni u povijesti kluba.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |naslov=Messi oborio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=12. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=14. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160214013550/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |url-status=dead }}</ref>23. travnja 2014. godine Messi je postigao svoj 50. gol u sezoni u pobjedi nad [[CA Osasuna| Osasunom]] 2:0, nakon što je ušao u igru u 60. minuti.Završio je sezonu osvojivši [[La Liga|La ligu]] i s 31 golom je zauzeo 2. mjesto na ljestvici najbolji strijelaca lige iza [[Cristiano Ronaldo|Ronalda]] koji je zabio 40. Bio je prvi na ljestvici najboljih asistenta s 18 asistencija u sezoni. 20. travnja 2014. godine Barcelona je u finalu [[Kup Kralja|Kupa kralja]] izgubila od vječnog rivala [[Real Madrid]]a, a jedini gol na utakmici zabio je Cristiano Ronaldo. Messi je turnir završio sa 7 golova i podijelio je prvo mjesto najboljeg strijelca s Ronaldom.<ref>{{citiranje www |url=http://www.guardian.co.uk/football/2011/apr/21/real-madrid-barcelona-copa-del-rey |naslov=Finale kupa kralja 2011. |izdavač=www.the guardina.com |dan=20. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}</ref> U prvoj utakmici polufinala Lige prvaka protiv Real Madrida, Messi je ubilježio nezaboravan nastup. U pobjedi Barcelone od 2:0 Messi je zabio oba pogotka a posebno je fascinantan drugi gol. Naime Messi je uzeo loptu na polovici igrališta i sjurio se prema golu Reala. Nanizao je nekoliko igrača u svom poznatom slalomu i na kraju matirao golmana.Kasnije je taj pogotak proglašen najljepšim u toj fazi natjecanja.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |naslov=Messijev slalom |izdavač=www.sport.es |dan=27. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324095045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |url-status=dead }}</ref> U finalu lige prvaka na [[Wembley]]u Messi je pomogao Barceloni da dođe do svog 4. naslova u povijesti tog natjecanja. U finalu protiv [[Manchester United]]a Messi je zabio jedan gol i dao svoj doprinos u pobjedi. To mu je bio 12. gol u ligi prvaka te sezone.<ref>{{citiranje www |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/13576522 |naslov=Barcelona 3 - Manchester Utd. 1 |izdavač=WWW.BBC.uk |dan=28. svibnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}</ref> Messi je završio sezonu 2010/11. s 53 gola i 24 asistencije i svim natjecanjima ukupno. ====Sezona 2011./12.==== Započeo je sezonu osvojivši [[Supercopa de España|španjolski super kup ]] protiv [[Real Madrid]]a gdje je postigao ukupno 3 gola i 2 asistencije u dvije utakmice, s ukupnim rezultatom 5:4.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |naslov=Barcelona osvojila španjolski Super cup |izdavač=WWW.sport.es |dan=17. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160330055242/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |archivedate=30. ožujka 2016.}}</ref> Sljedeća utakmica bila je protiv [[Porto|Porta]] u finalu [[UEFA Superkup|europskog superkupa]]. [[Barcelona]] je pobijedila s 2:0 a [[Messi]] je odigrao sjajnu utakmicu i postigao pogodak u jedinom natjecanju u kojem nije do tada.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |naslov=Barcelona osvojila europski superkup |izdavač=WWW.sport.es |dan=26. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325170045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |archivedate=25. ožujka 2016.}}</ref> Svojom igrom osvojio je i FIFA-inu ''Zlatnu loptu'' (FIFA Ballon d'Or) i nagradu za nogometaša godine. Iako su mnogi hvalili njegov uspjeh, neki su kritizirali njegov neuspjeh s [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinskom reprezentacijom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu 2010.]] u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]].<ref name="Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award">{{cite news |first=Sid |last=Lowe |title=Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award |newspaper=[[The Guardian]] |date=11. siječnja 2011. |url=http://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/11/lionel-messi-xavi-ballon-dor |accessdate=27. srpnja 2015.}}</ref> Nakon što je primio nagradu, kao i uvijek zahvalio se na glasovima međunarodnih nogometnih trenera i kapetana reprezentacija.<ref name="Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award"/> ==Reprezentativna karijera== U lipnju 2004. debitirao je za Argentinu, odigravši za reprezentaciju do 20 godina prijateljsku utakmicu protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]].<ref>{{cite news |url=http://www.lionelmessi.com/biography/ |title=Lionel Messi Biography |publisher=Lionelmessi.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080802154715/http://lionelmessi.com/biography/ |archive-date=2. kolovoza 2008.}}</ref> 2005. je bio dio momčadi koja je osvojila svjetsko prvenstvo mladih u Nizozemskoj. Na istom je natjecanju osvojio Zlatnu loptu, nagradu za najboljeg igrača turnira, i Zlatnu kopačku, nagradu za najboljeg strijelca.<ref>{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |naslov=FIFA World Youth Championship Netherlands 2005. |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224230512/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |archivedate=24. prosinca 2013.}}</ref> 17. kolovoza 2005. s 18 je godina odigrao svoju prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]]. Trebao je biti zamijenjen u 63. minuti, ali je isključen u 65. jer je sudac [[Markus Merk]] smatrao kako je laktom udario braniča [[Vilmos Vanczák|Vilmosa Vanczáka]], koji je vukao Messija za dres. Odluka je bila prijeporna, a [[Diego Maradona|Maradona]] je čak tvrdio kako je unaprijed smišljena.<ref>{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/4172400.stm |naslov=Messi handles 'new Maradona' tag |izdavač=BBC Sport |dan=22. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Vickery |ime=Tim}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://english.people.com.cn/200508/20/eng20050820_203655.html |naslov=Argentine striker Messi recalled for World Cup qualifier |izdavač=People's Daily Online |dan=20. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009.}}</ref> Messi se vratio u momčad 3. rujna u kvalifikacijskom porazu Argentine 1:0 u gostima kod Paragvaja. Prije utakmice je izjavio: "Ovo je moj ponovljeni debi. Prvi je bio malo prekratak."<ref>{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&cc=5739 |naslov=Messi tries again as Argentina face Paraguay |izdavač=ESPN Soccernet |dan=2. rujna 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628224026/http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&cc=5739 |archivedate=28. lipnja 2011.}}</ref> Zatim je protiv [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]] odigrao prvu utakmicu za reprezentaciju od prve minute; nakon utakmice [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] je opisao Messija kao "dragulj".<ref>{{citiranje www |url=http://www.rediff.com/sports/2005/oct/10messi.htm |naslov=Messi is a jewel says Argentina coach |izdavač=Rediff |dan=10. listopada 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Homewood |ime=Brian}}</ref> 28. ožujka 2009., u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuele]], Messi je po prvi put nosio dres s brojem 10. Bila je to prva službena utakmica Diega Maradone na klupi Argentine. Argentina je pobijedila 4:0, a Messi je postigao prvi pogodak.<ref>{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&cc=5739 |naslov=Argentina 4-0 Venezuela: Messi the star turn |dan=28. ožujka 2009. |preuzeto=7. srpnja 2009. |izdavač=Allaboutfcbarcelona.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121024081458/http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&cc=5739 |archivedate=24. listopada 2012.}}</ref> ===Svjetsko prvenstvo 2006.=== Ozljeda koja ga je na kraju sezone 2005./06. na dva mjeseca udaljila s terena ugrozila je njegovo pojavljivanje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]]. Messi je 15. svibnja 2006. ipak izabran u argentinsku selekciju. Igrao je u posljednjoj utakmici prije prvenstva s argentinskom U-20 reprezentacijom 15 minuta te prijateljsku utakmicu s [[Angolska nogometna reprezentacija|Angolom]] od 64. minute.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5047440.stm |title=Messi comes of age |publisher=BBC Sport |date=5. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Vickery |first=Tim}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5023884.stm |title=Argentina allay fears over Messi |publisher=BBC Sport |date=30. svibnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> S klupe je promatrao prvu utakmicu Argentine protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]].<ref>{{cite news |url=http://www.kicker.de/fussball/wm/startseite/artikel/350938 |title=Messi weiter auf der Bank |publisher=Kicker.de |date=13. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |language=njemački}}</ref> U sljedećoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije]], Messi je postao najmlađi igrač koji je predstavljao Argentinu na svjetskom prvenstvu kad je u 74. minuti ušao kao zamjena za [[Maximiliano Rodríguez|Maxija Rodrígueza]]. Nekoliko trenutaka nakon ulaska asistirao je [[Hernán Crespo|Hernanu Crespu]] te postigao pogodak u pobjedi 6:0, čime je postao najmlađi strijelac na turniru i šesti najmlađi u povijesti svjetskih prvenstava.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853028.stm |title=Argentina 6-0 Serbia & Montenegro |publisher=BBC Sport |date=16. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> Messi je u remiju 0:0 s [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskom]] zaigrao od prve minute.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853328.stm |title=Holland 0-0 Argentina |publisher=BBC Sport |date=21. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]], Messi je ušao kao zamjena u 84. minuti, kad je rezultat bio 1:1. Postigao je pogodak, ali je on poništen zbog zaleđa<ref>{{cite news |url=http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |title=Rodríguez finds an answer but many questions still remain |publisher=The Guardian |date=26. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Walker |first=Michael |archive-date=30. lipnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060630153833/http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991492.stm |title=Argentina 2-1 Mexico (aet) |publisher=BBC Sport |date=24. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> nakon čega je Argentina prošla dalje u produžetku. Trener [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] ostavio je Messija na klupi u četvrtfinalnom okršaju protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]], koju su izgubili s 4:2 na jedanaesterce.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991602.stm |title=Germany 1-1 Argentina |publisher=BBC Sport |date=30. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> ===Copa América 2007.=== [[Datoteka:Messi in Copa America 2007.jpg|mini|Messi na Copa Américi 2007.|220px]] Svoju prvu utakmicu na [[Copa América 2007.|Copa Americi 2007.]] odigrao je 29. lipnja 2007., kad je Argentina u prvoj utakmici porazila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Države]] s 4:1. Messi je u toj utakmici pokazao svoje playmakerske vještine: pripremio je gol za napadača Hernána Crespa te nekoliko puta zaprijetio američkom golu. Tevez ga je zamijenio u 79. minuti i zabio nekoliko minuta kasnije.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6252156.stm |title=Tevez Nets In Argentina Victory |publisher=BBC Sport |date=29. lipnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}</ref> Drugu je utakmicu odigrao protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], u kojoj je izborio jedanaestarac koji je Crespo pretvorio u izjednačenje 1:1. Sudjelovao je i u akciji za drugi pogodak Argentine jer je fauliran ispred šesnaesterca, nakon čega je [[Juan Roman Riquelme]] pogodio iz slobodnog udarca i povisio vodstvo Argentine na 3:1.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6263888.stm |title=Argentina into last eight of Copa |publisher=BBC Sport |date=3. srpnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}</ref> U trećoj utakmici protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]] trener je odmarao Messija jer se Argentina već plasirala u četvrtfinale. U 64. je minuti zamijenio [[Esteban Cambiasso|Estebana Cambiassa]] dok je rezultat bio 0:0. U 79. je minuti pripremio gol za [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]].<ref>{{cite news |url=http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&ano=2007&dv=1&flt=C&id=18&slangab=E |title=Argentina-Paraguay |publisher=Conmebol |date=5. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929133942/http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&ano=2007&dv=1&flt=C&id=18&slangab=E |archive-date=29. rujna 2007.}}</ref> U četvrtfinalu, protiv Perua, Messi je postigao drugi gol nakon Riquelmeova dodavanja u pobjedi 4:0.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347181/nogomet-nogometni-svijet/meksiko-unistio-paragvaj-argentina-oprala-peru |naslov=Meksiko ''uništio'' Paragvaj - Argentina ''oprala'' Peru |izdavač=Sportnet.hr |dan=9. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> U polufinalnom okršaju s Meksikom, Messi je postigao pogodak lobom preko [[Oswaldo Sánchez|Oswalda Sancheza]] u pobjedi Argentine 3:0.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347292/nogomet-nogometni-svijet/argentinci-s-tri-komada-ispratili-meksiko |naslov=Argentinci s tri komada ispratili Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> Argentina je u finalu s 3:0 poražena od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]].<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347453/nogomet-nogometni-svijet/brazil-pregazio-nemocnu-argentinu |naslov=Brazil pregazio nemoćnu Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> [[Datoteka:Messi olympics-soccer-7.jpg|mini|lijevo|200px|Messi na utakmici protiv Brazila na Olimpijskim igrama 2008.]] === Olimpijske igre 2008.=== Nakon što je zabranila Messiju da zaigra za svoju zemlju na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u,<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |title=Lionel Messi out of Olympics after Barcelona win court appeal against Fifa |publisher=Daily Telegraph |date=6. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629193256/http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |archive-date=29. lipnja 2011.}}</ref> Barcelona je pristala pustiti ga nakon razgovora kojeg je održao s Josepom Guardiolom.<ref name="Messi Olympics">{{cite news |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |title=Barcelona give Messi Olympics thumbs-up |publisher=AFP |date=7. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711111228/http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |archive-date=11. srpnja 2011.}}</ref> Pridružio se momčadi Argentine i postigao prvi gol u pobjedi 2:1 protiv Obale Bjelokosti.<ref name="Messi Olympics"/> Zatim je postigao prvi zgoditak i asistirao [[Ángel Di María|Ángelu Di Maríi]] u drugoj utakmici u pobjedi 2:1 u produžetku protiv Nizozemske.<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |title=Messi sets up Brazil semi |publisher=FIFA |date=16. kolovoza 2008. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=12. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090412024404/http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |url-status=dead}}</ref> Nastupio je i u polufinalnom susretu protiv Brazila, kojeg je Argentina dobila 3:0 i tako prošla u finale.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364221/ostali-sportovi-olimpijske-igre/argentina-razbila-brazil |naslov=Argentina ''razbila'' Brazil |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> U utakmici za zlatnu medalju, Messi je ponovno asistirao Di Maríi za jedini pogodak u pobjedi protiv [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]].<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364425/nogomet-nogometni-svijet/argentina-slavi-nogometno-zlato |naslov=Argentina slavi nogometno zlato |izdavač=Sportnet.hr |dan=23. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> ===Svjetsko prvenstvo 2010.=== Nakon uspješne klupske sezone s Barcelonom Messi se pronašao na popisu izbornika [[Diego Maradona|Diega Maradone]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]],<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398214/nogomet-sp-2010/maradona-odredio-putnike-za-jar |naslov=Maradona odredio putnike za JAR |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}</ref> gdje je reprezentacija smještena u skupinu B s [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčkom]], [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južnom Korejom]] i [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerijom]]. U prvom kolu, 12. lipnja, u pobjedi 1:0 protiv Nigerije Messi je odigrao svih devedeset minuta i propustio nekoliko izglednih prilika.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398761/nogomet-sp-2010/heinze-utisao-nigerijske-trube |naslov=Heinze utišao nigerijske trube |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}</ref> 17. lipnja, u drugom kolu protiv Južne Koreje, sudjelovao je u akcijama za sva četiri pogotka Argentine u pobjedi 4:1 te pomogao [[Gonzalo Higuain|Gonzalu Higuainu]] da postigne ''hat-trick''.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399037/nogomet-sp-2010/video-korejci-poceli-higuain-zavrsio |naslov=Korejci počeli, Higuain završio |izdavač=Sportnet.hr |dan=17. lipnja 2010. |preuzeto=18. lipnja 2010.}}</ref> Odigrao je i cijeli susret trećeg kola protiv Grčke (pobjeda 2:0) te je proglašen igračem utakmice.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399336/nogomet-sp-2010/video-argentina-maksimalno-u-drugi-krug |naslov=Argentina maksimalno u drugi krug |izdavač=Sportnet.hr |dan=22. lipnja 2010. |preuzeto=23. lipnja 2010.}}</ref> U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] bio je asistent za prvi gol Carlosa Teveza u pobjedi 3:1. Gol je priznat iako je bilo jasno da je postignut iz zaleđa.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399610/nogomet-sp-2010/video-sudacka-pogreska-presjekla-meksiko |naslov=Sudačka pogreška presjekla Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=27. lipnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}</ref> Messi je Svjetsko prvenstvo završio u četvrtfinalu, kad je Argentina doživjela poraz od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] 4:0.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399906/nogomet-sp-2010/video-cudesni-elf-unistio-argentince |naslov=Čudesni ''Elf'' uništio Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=3. srpnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}</ref> === Copa América Centenario i oproštaj === Nogometaši Argentine svladali su [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Venezuele]] s 4-1, čime je se ova reprezentacija pridružila reprezentacijama [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] i [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] u polufinalu [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]], što se održava na tlu [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Argentinska reprezentacija je na stadionu u Foxboroughu, predgrađu [[Boston, Massachusetts|Bostona]], gdje svoje domaće utakmice igra [[National Football League|NFL]] momčad [[New England Patriots]], već u prvom poluvremenu dvoboja s Venezuelom imali dva pogotka prednosti zaslugom dvostrukog strijelca [[Gonzalo Higuaín|Gonzala Higuaína]]. U 60. minuti je [[Nicolás Gaitán|Gaitán]] asistirao Messiju za treći argentinski pogodak. Messi je se svojim pogotkom izjednačio na listi najboljih argentinskih strijelaca s dotada vodećim [[Gabriel Batistuta|Gabrielom Batistutom]]. Obojica su tada imali 54 pogotka u reprezentativnom dresu.<ref>{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |naslov=VIDEO: Veličanstvena utakmica Čilea, Messi dostigao Batistutu |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. lipnja 2016. |preuzeto=19. srpnja 2016. |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811022946/http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |url-status=dead }}</ref> U finalu, Argentina nije uspjela savladiti [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]], koji su ponovno bili uspješniji od ''Gaučosa'' te su obranili naslov prvaka Južne Amerike. Nakon 120 minuta bez pogodaka o pobjedniku su još jednom morali odlučivati jedanaesterci. Prvi [[jedanaesterac]] Argentine je pucao Messi, no njegov je udarac, završio u tribinama. Nakon poraza u završici, Messi je se oprostio od reprezentacije. "Donio sam odluku, reprezentacija je za mene završena priča. Učinio sam sve što sam mogao, a boli što nikad nisam postao prvak. Vjerujem da sam ovu odluku donio u svoje ime i u ime mnogih koji su to priželjkivali. Trudio sam se, pokušavao, ali jednostavno nije išlo", rekao je Messi.<ref>{{citiranje www |url=http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |naslov=Tragičar Messi s Argentinom izgubio treće uzastopno finale pa šokirao: 'Reprezentacija ja za mene gotova priča' |izdavač=vijesti.rtl.hr |dan=27. lipnja 2016. |preuzeto=27. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628212452/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |url-status=dead }}</ref> == Osobni život == Messi je u braku s Antonellom Roccuzzo, koja je isto tako podrijetlom iz [[Rosario (Argentina)|Rosarija]]. Vjenčali su se 2017. S njom ima tri sina – Thiaga koji je rođen [[2. studenog]] [[2012.]], Matea rođen u [[2015.]] i Cira koji je rođen u [[2018.]] godini.<ref>[https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 The first photo of the Messi family all together after Ciro's birth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190105201327/https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 |date=5. siječnja 2019. }}, sport-english.com, pristupljeno 5. siječnja 2019.</ref> Nalazi se na omotu videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2009]]'', a uključen je i u promotivne kampanje za igru.<ref>{{cite news |url=http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |title=Konami names Messi as face of PES 2009 |publisher=Gamezine.co.uk |date=1. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529044550/http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |archive-date=29. svibnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pesunites.com/eng/index.htm |title=PES Unites - Messi |publisher=PESunites.com |accessdate=9. lipnja 2009. |archive-date=3. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603173802/http://www.pesunites.com/eng/index.htm |url-status=dead }}</ref> Messi je, zajedno s [[Fernando Torres|Fernandom Torresom]],<ref>{{cite news |url=http://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |title=Torres signs for PES 2010. |publisher=Videogamer.com |date=23. lipnja 2009. |last=Orry |first=James |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622083701/https://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |archive-date=22. lipnja 2018.}}</ref> zaštitno lice videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2010]]''.<ref>{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |title=Motions and Emotions in Barcelona |publisher=Konami |date=8. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094627/http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |archive-date=26. ožujka 2014.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |title=E3 2009: PES 2010: Messi fronts exclusive E3 trailer |publisher=Konami |date=2. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094702/http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |archive-date=26. ožujka 2014.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |title=MOTD magazine crew meet Messi in Barcelona |publisher=PESFan (Match of the Day Magazine) |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127192339/http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |archive-date=27. siječnja 2013.}}</ref> Messija sponzorira njemačka kompanija za proizvodnju sportske opreme [[Adidas]], a pojavljuje se i u njihovim televizijskim reklamama.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/media/video/2009/may/27/zidane-messi-adidas-ad |title=Watch Zinedine Zidane and Lionel Messi in Adidas ad |publisher=Guardian |date=27. svibnja 2009. |accessdate=16. kolovoza 2009.}}</ref> ==Klupska statistika== * Stanje 26. listopada 2019.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Argentina - L. Messi - Profile with news, career statistics and history - Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |accessdate=2019-02-26}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Sezona !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Liga !colspan="3"|[[La Liga|Liga]] !colspan="3"|[[Copa del Rey|Kup]] !colspan="3"|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] !colspan="3"|[[Supercopa de España|Superkup]] !colspan="3"|[[UEFA Superkup]] !colspan="3"|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svj. kl. pr.]] !colspan="3"|Ukupno |- !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. |- |2004. – 05. | rowspan="15" |[[FC Barcelona|Barcelona]] | rowspan="15" |[[La Liga]] |7||1||0||1||0||0||1||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||9||1||0 |- |2005. – 06. |17||6||3||2||1||0||6||1||1||0||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||25||8||4 |- |2006. – 07. |26||14||2||2||2||1||5||1||0||2||0||0||1||0||0||0||0||0||36||17||3 |- |2007. – 08. |28||10||12||3||0||0||9||6||1||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||40||16||13 |- |2008. – 09. |31||23||11||8||6||2||12||9||5||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||51||38||18 |- |2009. – 10. |35||34||10||3||1||0||11||8||0||1||2||0||1||0||1||2||2||0||53||47||11 |- |2010. – 11. |33||31||18||7||7||3||13||12||3||2||3||0||colspan=3|—||colspan=3|—||55||53||24 |- |2011. – 12. |37||50||16||7||3||4||11||14||5||2||3||2||1||1||1||2||2||1||60||73||29 |- |2012. – 13. |32||46||12||5||4||1||11||8||3||2||2||0||colspan=3|—||colspan=3|—||50||60||16 |- |2013. – 14. |31 |28 |'''?''' |6 |5 |'''?''' |7 |8 |'''?''' |2 |0 |'''?''' | colspan="3" |— | colspan="3" |— |52 |41 |'''?''' |- |2014. – 15. |38 |43 |'''?''' |6 |5 |'''?''' |13 |10 |'''?''' | colspan="3" |— |1 |2 |'''?''' | colspan="3" |— |58 |60 |'''?''' |- |2015. – 16. |33 |26 |'''?''' |5 |5 |'''?''' |7 |6 |'''?''' |2 |1 |'''?''' | colspan="3" |— |1 |1 |'''?''' |48 |38 |'''?''' |- |2016. – 17. |34 |37 |'''?''' |7 |5 |'''?''' |9 |11 |'''?''' |2 |1 |'''?''' | colspan="3" |— | colspan="3" |— |52 |54 |'''?''' |- |2017. – 18. |36 |34 |'''?''' |6 |4 |'''?''' |10 |6 |'''?''' |2 |1 |'''?''' | colspan="3" |— | colspan="3" |— |54 |45 |'''?''' |- |2018. – 19. |23 |25 |'''?''' |3 |2 |'''?''' |5 |6 |'''?''' |1 |0 |'''?''' | | | | colspan="3" |— |32 |33 |'''?''' |- ! colspan="3" |Ukupno !441!!408!!?!!71!!50!!?!!130!!107!!?!!18!!13!!?!!4!!3!!?!!5!!5!!?!!675!!584!!? |} ===Reprezentativni golovi=== {| class="wikitable" align=center |- ! # ! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Rezultat !! Ishod !! Natjecanje |- | align="center" | 1. || 1. ožujka 2006. || [[Basel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|HRV}} || align="center" | 2:3 || poraz || Prijateljska |- | align="center" | 2. || 16. lipnja 2006. || [[Gelsenkirchen]], [[Njemačka]] || {{NogRep|SCG}} || align="center" | 6:0 || pobjeda || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- | align="center" | 3. || 5. lipnja 2007. || [[Barcelona]], [[Španjolska]] || {{NogRep|ALŽ}} || align="center" | 4:3 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 4. || 5. lipnja 2007. || [[Barcelona]], [[Španjolska]] || {{NogRep|ALŽ}} || align="center" | 4:3 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 5. || 8. srpnja 2007. || [[Barquisimeto]], [[Venezuela]] || {{NogRep|PER}} || align="center" | 4:0 || pobjeda || [[Copa America 2007.]] |- | align="center" | 6. || 11. srpnja 2007. || [[Puerto Ordaz]], Venezuela || {{NogRep|MEX}} || align="center" | 0:3 || pobjeda || Copa América 2007. |- | align="center" | 7. || 16. listopada 2007. || [[Maracaibo]], Venezuela || {{NogRep|VEN}} || align="center" | 0:2 || pobjeda || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010. (CONMEBOL)|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- | align="center" | 8. || 20. studenog 2007. || [[Bogotá]], [[Kolumbija]] || {{NogRep|KOL}} || align="center" | 2:1 || poraz || Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. |- | align="center" | 9. || 4. lipnja 2008. || [[Kalifornija]], [[SAD]] || {{NogRep|MEX}} || align="center" | 1:4 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 10. || 11. listopada 2008. || [[Buenos Aires]], [[Argentina]] || {{NogRep|URU}} || align="center" | 2:1 || pobjeda || Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. |- | align="center" | 11. || 11. veljače 2009. || [[Marseille]], [[Francuska]] || {{NogRep|FRA}} || align="center" | 0:2 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 12. || 28. ožujka 2009. || Buenos Aires, Argentina || {{NogRep|VEN}} || align="center" | 4:0 || pobjeda || Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. |- | align="center" | 13. || 14. studenog 2009. || [[Madrid]], [[Španjolska]] || {{NogRep|ŠPA}} || align="center" | 2:1 || poraz || Prijateljska |- | align="center" | 14. || 7. rujna 2010. || Buenos Aires, Argentina || {{NogRep|ŠPA}} || align="center" | 4:1 || pobjeda || Prijateljska |} == Zanimljivosti == * Svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je u prijateljskoj utakmici protiv Hrvatske [[1. ožujka]] [[Šport u 2006.|2006]] na stadionu [[St. Jakob-Park]] u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Basel]]u.<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |title=Last-gasp Croatia shock Argentina |date=1. ožujka 2006. |publisher=[[CNN]] |accessdate=28. prosinca 2020. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171013013105/http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |archivedate=13. listopada 2017. |df=dmy-all}}</ref> * Svoj prvi gol u Ligi prvaka zabio je hrvatskom vrataru [[Mario Galinović|Mariju Galinoviću]] kojem je Messi zabio 2006." u utakmici protiv [[Panathiaikos]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2241940 |title=Na popisu golmana koji su dobili pivo jer im je Messi zabijao golove je i jedan Hrvat |publisher=Index.hr |work=www.index.hr |date=27. prosinca 2020. |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> ==Nagrade i priznanja== ====Klub==== * [[La Liga]] '''(10)''': 2004./05., 2005./06., [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], [[La Liga 2009./10.|2009./10.]], [[La Liga 2010./11.|2010./11.]], [[La Liga 2012./13.|2012./13.]], [[La Liga 2014./15.|2014./15.]], [[La Liga 2015./16.|2015./16.]], [[La Liga 2017./18.|2017./18.]], [[La Liga 2018./19.|2018./19.]] * [[Kup kralja]] '''(7)''': 2008./09., 2011./12., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2020./21. * [[UEFA Liga prvaka]] '''(4)''': [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|2005./06.]], [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]], [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]], 2014./15. * [[Španjolski superkup]] '''(8)''': 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2016., 2018. * [[UEFA Superkup]] '''(3)''': 2009., 2011., 2016. * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(3)''': [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|2009.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016.]] ====Reprezentacija==== * FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005. * Copa America 2007., 2015., 2016. - Srebrna medalja * [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijska zlatna medalja]]: [[Nogomet na OI 2008. – muškarci|2008.]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]] - Srebrna medalja * Superclásico de las Américas: 2017. * FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005. * Prvenstvo Južne Amerike u nogometu za mlade - Kolumbija 2005. - brončana medalja ====Individualne==== * Europski nogometaš godine do 21 godine: 2007. * Najbolji strijelac FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005. * Najbolji igrač FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005. * [[Copa América|Najbolji mladi igrač Copa Américe]]: 2007. * Igrač godine u Argentini: 2005., 2007. * FIFPro specijalna nagrada za mladog igrača godine: 2006./07., 2007./08. * FIFPro nagrada za svjetskog mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08. * Nagrada World Soccera za mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08. * Premio Don Balón (Najbolji strani igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09. * Trofej EFE (Najbolji ibero-američki igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09. * FIFPro World XI: 2006./07., 2007./08. * UEFA momčad godine: 2007./08., 2008./09. * FIFA momčad godine: 2008. * [[UEFA Liga prvaka|Najbolji strijelac UEFA Lige prvaka]]: 2008./09., 2009./10. * Trofej Alfredo Di Stéfano: 2008./09., 2009./10., 2010./11.,2014./15., 2016./17., 2017./18., 2018./19. * UEFA klupski napadač godine: 2008./09. * UEFA klupski nogometaš godine: 2008./09. * [[Zlatna lopta France Footballa]]: 2009., 2010., 2011, 2012., 2015., 2019., 2021. 2023. * [[World Soccer|Nagrada World Soccera za nogometaša godine]]: 2009. * Najbolji igrač [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskog klupskog prvenstva 2009.]] * [[Trofej Pichichi]] (6): 2009./10., 2011./12., 2012./13., 2016./17., 2017./18., 2018./19. * [[Europska Zlatna kopačka]]: 2010., 2012., 2013., 2017., 2018., 2019. * FIFA Igrač Godine: 2009. * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2010. * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2011. * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2012. *[[Adidas Zlatna lopta]] za najboljeg igrača [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskog prvenstva 2014.]] * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2015. * [[FIFA The Best]]: 2019. * * * ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html Biografija Lionela Messija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903171616/http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html |date=3. rujna 2011. }} na službenoj stranici FC Barcelone * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html Statistika Lionela Messija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629095408/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html |date=29. lipnja 2015. }} na FIFA.com *(engl.) [https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi Profil na One-Versus-One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190603085950/https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi |date=3. lipnja 2019. }} {{Navigacije |naslov=Lionel Messi – sastavi i nagrade |popis1= {{Navigacije |naslov=Nagrade |naslov-style=background:gold; |popis1= {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{FIFA-in igrač godine}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}} {{Najbolji strijelci La Lige}} {{Europska Zlatna kopačka}} {{BBC-jev međunarodni sportaš godine}} }} {{Sastav Argentina 2006 SP}} {{Sastav Argentina 2010 SP}} {{Sastav Argentina 2014 SP}} {{Sastav Argentina 2018 SP}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Messi, Lionel}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] gg58682gu9wr84oc5yinf6k3p40mj2v 0 42998 7571071 6980792 2026-08-06T18:35:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571071 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novine | ime = Kraljski Dalmatin | slika = [[Datoteka:Il Regio Dalmata - Kraglski Dalmatin.jpg|200px|]] | opis slike = Naslovnica prvog izdanja | tip = [[tjednik]] | format = | vlasnik = | izdavač = | glavni urednik = | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen = [[12. srpnja]] [[1806.]] | političko usmjerenje = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Talijanski jezik|talijanski]] | prestao izlaziti = [[1. travnja]] [[1810.]] | sjedište = [[Zadar]] | naklada = | ISSN = | oclc = | stranice = }} '''Kraljski''' ('''Kraglski''') '''Dalmatin''', prve su [[novine]] na hrvatskome jeziku ([[12. srpnja]] [[1806.]] – [[1. travnja]] [[1810.]]).<ref>http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=EC4BD886-2F50-4747-8582-29436F789DE4</ref> == Povijest == Prvi broj novina «''Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin''» tiskan je dana [[12. srpnja]] [[1806.]] godine. Tadašnja je [[Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću|francuska uprava]] za svoju novu pokrajinu pokrenula dvojezični službeni list. Odluku o pokretanju lista za [[Dalmacija|Dalmaciju]] donio je sam car [[Napoleon]] i to pod prvotno određenim imenom ''Dalmata Veneto''. Po vremenu izlaženja list je bio tjednik, čija je svaka stranica bila podijeljena na dva stupca. Na lijevoj je strani tiskan tekst na [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]], a na desnoj [[hrvatski jezik|hrvatski tekst]]. Svaki broj imao je po osam stranica, a format je promijenio u dva navrata. Od prvog je broja izlazio subotom i tiskan je u tiskari Antona Luigia Battare u [[Zadar|Zadru]]. List je čitateljima već u prvom broju jasno dao do znanja da će talijanske tekstove (''taliansko skazanje'') prevesti na [[hrvatski jezik]], jasno nazivajući hrvatski jezik njegovim pravim imenom (''slauni Arvazki jezik'').<ref name="ezadar">[http://www.ezadar.hr/clanak/povijesna-prica-prvih-novina-na-hrvatskom-jeziku Povijesna priča prvih novina na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141022005646/http://www.ezadar.hr/clanak/povijesna-prica-prvih-novina-na-hrvatskom-jeziku |date=22. listopada 2014. }} EZadar, (iz predgovora urednika [[Tihomil Maštrović|Tihomila Maštrovića]]), piše Karla Šorić, 23. rujna 2011.</ref> Od [[31. prosinca]] [[1807.]] do [[25. kolovoza]] [[1809.]] list je izlazio petkom, no tada se počinje neredovito tiskati. Razlog tomu bili su austrijsko-francuski sukobi u tadašnjoj Dalmaciji. Neredovitost izlaženja lista posebno se očituje od [[Schönbrunn]]skog mira [[14. listopada]] [[1809.]], kojim je Austrija izgubila svoje povijesne pokrajine i čime počinje osnivanje [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] sa sjedištem u Ljubljani. Konačnim osnivanjem provincije i prenošenjem sjedišta uprave u [[Ljubljana|Ljubljanu]], Zadar je prestao biti glavni grad, a list je izgubio prvobitno značenje kao glasilo francuskih vlasti u okupiranim i anektiranim područjima. List je izlazio u nakladi od 600 primjeraka, a godišnja pretplata iznosila je 12 mletačkih [[libar]]a. Pretplata se mogla izvršiti i na tri, četiri i šest mjeseci, a pojedinačni je broj u prodaji stajao pet mletačkih [[soldin]]a. List je imao prvenstveno propagandistički značaj, kao sredstvo za pridobivanje naklonosti tadašnje javnosti za Napoleonovu upravu na ovim prostorima, a objavljivao je službena priopćenja i razne upute i naredbe. Upute su se mahom odnosile na unaprijeđenja u gospodarstvu. Teme koje je list pokrivao bili su članci iz područja demografije, gospodarstva, kulture, naobrazbe, odgoja, politike, poljodjelstva, povijesti, prava, religije, vojnih znanosti i zakonodavstva.<ref name="bitno">[http://www.bitno.ba/vijesti/kultura/kraljski-dalmatin-prve-novina-na-hrvatskom-jeziku Kraljski Dalmatin – prve novine na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228173934/http://www.bitno.ba/vijesti/kultura/kraljski-dalmatin-prve-novina-na-hrvatskom-jeziku |date=28. prosinca 2011. }}, 20. rujna 2011., bitno.ba</ref> Do ukidanja lista dolazi [[1. travnja]] [[1810.]] godine, pa su tako prve novine na hrvatskom jeziku izlazile samo tri godine, osam mjeseci i dvanaest dana. Ukupno je izišlo 176 brojeva "Kraljskog Dalmatina", i to na 1392 stranice. Prvi urednik "Kraljskog Dalmatina" je bio dominikanac [[Nikola Dominik Budrović]]. On je bio ujedno i novinarom i prevoditeljem tog lista.<ref name="bitno"/> Autor je prve vijesti na hrvatskom jeziku objavljene u novinama. To je bila [[novinska vijest|vijest]] iz srpnja 1806. o oslobađanju Dubrovnika od opsade te radosti građana zbog tog.<ref name="bitno"/> List su uređivali i pisac i publicist [[Bartolomeo Benincasa]], zatim istaknuti hrvatski intelektualac iz Zadra [[Ivan Kreljanović Albinoni]],<ref>[[Vjekoslav Maštrović]]: Zadranin Ivan Kreljanović Albinoni istaknuti hrvatski intelektualac iz početka XIX st., u Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru ; sv. 19, 1972., str. 63.-98.</ref> a još su prevodili zadarski franjevci [[Andrija Kadčić]], [[Paško Jukić]].<ref name="ezadar"/> i [[Nikola Sandrić]].<ref>Ljerka Šimunković: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61648 Nikola Sandrić, prevoditelj novina „Kraljski Dalmatin“], Građa i prilozi za povijest Dalmacije, sv.21 br.21 rujan 2008.</ref> U Kraljskom je Dalmatinu objavljena i prva novinska recenzija jedne knjige.<ref name="bitno"/> To je bilo u br. 38 iz 1808. u kojoj je prikazana hrvatska gramatika ''Grammatica della lingua illirica'' [[Franjo Marija Appendini|Franje Marije Appendinija]].<ref name="bitno"/> O Kraljskom je Dalmatinu [[Petar Karlić]] 1912. objavio monografiju.<ref name="bitno"/> == Utjecaj na hrvatski preporod == Zbog činjenice da je list tiskan na hrvatskom jeziku, "Kraljski Dalmatin" je bio dosta čitan među hrvatskim stanovništvom, rušeći duboko usađene predrasude određenih društvenih krugova, predrasude o hrvatskom jeziku kao manje vrijednom. Sama ova činjenica je uvelike pridonijela hrvatskom nacionalnom buđenju u Dalmaciji. Kraljski je Dalmatin sudjelovao u stvaranju hrvatskog stručnog nazivlja na mjestima gdje to tada nije postojala hrvatska riječ. Njegovi su prevoditelji stvorili ove hrvatske riječi: filozof - mudroznanac, retorika - liposlovka, harmonija - skladnoglasje, elokvencija - hitroslovlje, akademija - mudroskupština, licej - mudroučionica, agrikultura - težaštvo, teatar - prikazalište, religija - bogoštovije, skretar - otajnik (tajnik), reforma - prinaprava i tako dalje.<ref name="ezadar"/> == Kasnija izdavačka povijest u Zadru == Bogata zadarska tradicija izdavaštva nastavlja se [[1832.]] godine pokretanjem novina na talijanskom i njemačkom jeziku «''[[La Gazzetta di Zara]]''», te novina na hrvatskom jeziku «''[[Zora dalmatinska]]''» iz [[1844.]] godine. Od [[1. ožujka]] [[1862.]] godine u Zadru izlazi i '''«''[[Narodni list]]''» - najstarija živuća hrvatska novina'''. == Bilješke == {{Izvori}} == Literatura == * "Kraljski Dalmatin = Il regio Dalmata, 1806-1810., sv.1: Godište 1806." (pretisak), izd. 'Kraljski Dalmatin', 1806. Zagreb - Zadar, Erasmus naklada, 2006., {{ISBN|953-6132-70-2}} [[Kategorija:Hrvatski tjednici]] [[Kategorija:Periodika|*]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću]] [[Kategorija:Povijest Zadra]] ks5rsqn3q1vz4tt9tkifm5drxt8ciat 0 45118 7571410 7487793 2026-08-07T08:02:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571410 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|travanj 2011.}} {{Naselje | ime = Lisabon | ime_genitiv = Lisabona | izvorno_ime = <small>''Lisboa''</small> | slika_panorama = Lisbon Montage 2020.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_zastava = Lisboa.PNG | slika_zastava_veličina = 130 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Crest of Lisboa.png | slika_grb_veličina = 80 px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 38 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 10 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|POR}} | lokacija1_ime =[[Politička podjela Portugala|Regija]] | lokacija1_info =[[Lisabon (regija)|Lisabon]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Prve naseobine | utemeljenje_datum =oko 1200. pr. Kr. | utemeljenje1_ime =Glavni grad | utemeljenje1_datum =od [[1255.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač =[[Feničani]] | nazvan_po =Feničanski ''Allis Ubbo'', "sigurna luka", <br> [[Latinski]] ''Ulyssippo'', "[[Odisej]]"<br> i/ili [[Vulgarni latinski jezik|Vulgarni latinski]] ''Olissipona'', naziv rijeke [[Tejo]] | dijelovi = Župe (''Freguesias'') | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti =Općinska skupština (''Assembleia Municipal'') | vlast_bilješke = | titula_vođe = Predsjednik općinske skupštine | ime_vođe = António Costa | stranka_vođe = PS | površina_bilješke = | površina_ukupna = 83,84 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira =2957,4 km² | visina = 2 m | visina_izvor = | visina_max = 226 m | visina_min = 0 m | stanovništvo_godina = 2017. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 505526 | stanovništvo_gustoća = 5659 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 2830867 | vremenska_zona = [[WET]] | utc_pomak = +0 | vremenska_zona_DST = [[WEST]] | utc_pomak_DST = +1 | poštanski_broj = 1000 - 1900 | pozivni_broj =+351 21 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =Svetac zaštitnik | prazno_info =[[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antun Lisabonski]] | prazno1_ime =Dan grada | prazno1_info =[[13. lipnja]] | web_stranica = [http://www.cm-lisboa.pt/ cm-lisboa.pt] | slika_karta = LocalLisboa.svg | veličina_karte = 200 px | opis_karte = Položaj Lisabona u Portugalu | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Lisabon''' ([[Portugalski jezik|portugalski]] ''Lisboa''; [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] [liʒˈboɐ]) je [[Glavni grad|glavni]] i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8&nbsp;km², najveći grad [[Portugal]]a.<ref>[https://www.pordata.pt/MicroPage.aspx?DatabaseName=Municipios&MicroName=Popula%C3%A7%C3%A3o+residente+total+e+por+grandes+grupos+et%C3%A1rios&MicroURL=390&] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190630195756/https://www.pordata.pt/MicroPage.aspx?DatabaseName=Municipios&MicroName=Popula%C3%A7%C3%A3o+residente+total+e+por+grandes+grupos+et%C3%A1rios&MicroURL=390& |date=30. lipnja 2019. }} www.pordata.pt</ref> Šire urbanizirano područje grada, površine 958&nbsp;km²,<ref name="World_Urban_Areas" /> s 2,4 milijuna<ref name="World_Urban_Areas">[http://www.demographia.com/db-worldua.pdf Demographia: World Urban Areas], March 2010</ref><ref>{{cite web |url=http://www.urbanaudit.org/DownloadPDF.ashx?CityCode=PT001C |title=Lisboa |author=Urban Audit – Larger Urban Zone |access-date=17. studenoga 2010. |archive-date=19. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111119155647/http://www.urbanaudit.org/DownloadPDF.ashx?CityCode=PT001C |url-status=dead }}</ref> stanovnika, 12. je najnaseljenije gradsko područje u [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Oko 2.831,000<ref>[[Ujedinjeni narodi|United Nations]] Department of Economic and Social Affairs, [http://esa.un.org/wup2009/unup/index.asp?panel=2 World Urbanization Prospects (2009 revision)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131031010136/http://esa.un.org/wup2009/unup/index.asp?panel=2 |date=31. listopada 2013. }}, (United Nations, 2010), Table A.12. Data for 2007.</ref><ref name="ITDS, Rui Campos, Pedro Senos">{{cite web |author=ITDS, Rui Campos, Pedro Senos |url=http://www.ine.pt/ |title=Statistics Portugal |publisher=Ine.pt |date=2009-06-30 |accessdate=2009-07-08}}</ref> stanovnika živi u Metropolitanskoj zoni Lisabona (''Área Metropolitana de Lisboa'', AML), što je oko 27 % ukupnog stanovništva Portugala, dok 3,34 milijuna ljudi živi u široj aglomeraciji Lisabonske metropolitanske regije koja uključuje i gradove [[Leiria|Leiriu]] i [[Setúbal]].<ref name="tgv">Fernando Nunes da Silva (2005), [https://web.archive.org/web/20080226214258/http://www.rave.pt/pdf/Mobilidade+e+Desenvolvimento+Regional.pdf Alta Velocidade em Portugal, Desenvolvimento Regional], Censur ist</ref> Lisabon je najzapadniji veliki i glavni grad u [[Europa|Europi]]. Smješten je na zapadu [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluotoka]] na [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] i ušću rijeke [[Tejo]]. Kao istaknuto središte [[Financije|financija]], trgovine, medija, industrije zabave, [[umjetnost]]i, međunarodnog prometa, [[Obrazovanje|obrazovanja]] i [[Turizam|turizma]], Lisabon se smatra [[w:en:Global city|"Alfa gradom"]].<ref name="GAWC">{{cite web |url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |title=The World According to GaWC 2008 |publisher=Globalization and World Cities Study Group and Network, Loughborough University |accessdate=3. ožujka 2009. |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811203314/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/citylist.html |title=Inventory of World Cities |publisher=Globalization and World Cities (GaWC) Study Group and Network |accessdate=2007-12-01 |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628191825/http://www.lboro.ac.uk/gawc/citylist.html |url-status=dead }}</ref> Jedan je od najvećih ekonomskih centara na kontinentu, s rastućim financijskim središtem i drugom najvećom kontejnerskom lukom na europskoj atlantskoj obali,<ref>[http://www.garraioak.ejgv.euskadi.net/r41-430/es/contenidos/informacion/2935/es_4078/adjuntos/7_avanceplan.pdf "Avance del Plan Territorial Sectorial de la Red Intermodal y Logística del Transporte de la Comunidad Autónoma del País Vasco"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130908215439/http://www.garraioak.ejgv.euskadi.net/r41-430/es/contenidos/informacion/2935/es_4078/adjuntos/7_avanceplan.pdf |date=8. rujna 2013. }} – Eusko Jaurlaritza – Gobierno Vasco</ref> [[Zračna luka Lisabon|međunarodnom zračnom lukom]] s prometom 13 milijuna putnika godišnje, mrežom [[autocesta]], čvorištem [[Vlak velikih brzina|željeznica velikih brzina]] (''Alfa Pendular'') koja povezuje veće gradove u Portugalu te će od 2013. biti povezana sa španjolskom željeznicom velikih brzina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rave.pt/tabid/233/Default.aspx |title=Alta Velocidade em Síntese |journal= |access-date=17. studenoga 2010. |archive-date=4. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101004193127/http://www.rave.pt/tabid/233/Default.aspx |url-status=dead }}</ref> Lisabon je prema časopisu ''Monocle'' 25. najugodniji grad za život u svijetu,<ref>{{cite web |url=http://www.monocle.com/sections/affairs/Magazine-Articles/The-Worlds-top-25-most-liveable-cities/ |title=Monocle, Issue June 2009 |publisher=Monocle.com |date=2009-06-11 |accessdate=2010-06-26 |archiveurl=https://archive.is/20100517063032/http://www.monocle.com/sections/affairs/Magazine-Articles/The-Worlds-top-25-most-liveable-cities/ |archivedate=17. svibnja 2010.}}</ref> i šesti najposjećeniji grad u [[Južna Europa|južnoj Europi]] nakon [[Rim]]a, [[Barcelona|Barcelone]], [[Madrid]]a, [[Atena (grad)|Atene]] i [[Milano|Milana]] s oko dva milijuna turista godišnje.<ref name="Caroline Bremner">{{cite web |url=http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |title=Euromonitor International's Top City Destinations Ranking |publisher=Euromonitor International |first=Caroline |last=Bremner |date=12. prosinca 2008. |accessdate=2. ožujka 2010. |archive-date=11. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111043452/http://www.euromonitor.com/_Euromonitor_Internationals_Top_City_Destinations_Ranking |url-status=dead }}</ref> Lisabonska regija najbogatija je regija u Portugalu, s [[Bruto domaći proizvod|BDP]] [[Paritet kupovne moći|PPP]] od 26 100 [[Euro|eura]] ''per capita'' (4,7% više u odnosu na GDP PPP ''per capita'' Europske unije). Također, lisabonsko metropolitansko područje deseto je najbogatije u Europi prema BDP-u s 98 milijardi eura ili 34 850 po glavi stanovnika,<ref name="pricewater">{{cite web |url=https://www.ukmediacentre.pwc.com/Content/Detail.asp?ReleaseID=3421&NewsAreaID=2 |title=Global city GDP rankings 2008–2025 |publisher=Pricewaterhouse Coopers |accessdate=16. prosinca 2009. |archive-date=31. svibnja 2010. |archive-url=https://www.webcitation.org/5q92vsMPs?url=https://www.ukmediacentre.pwc.com/Content/Detail.asp?ReleaseID=3421 |url-status=dead }}</ref> što je 40 % više u odnosu na prosjek BDP-a po glavi stanovnika Europske unije. Grad zauzima 32. mjesto među gradovima s najvećom bruto zaradom u svijetu.<ref>[http://www.citymayors.com/economics/richest_cities.html "Ranking: The richest cities in the world"] – City Mayors.com</ref> Većina sjedišta multinacionalnih tvrtki u zemlji smještena su u zoni Lisabona koji je na devetom mjestu u svijetu po broju održavanja međunarodnih konferencija.<ref>[http://www.agencialusa.com.br/index.php?iden=7832 "Lisboa é 9ª cidade que mais recebe congressos internacionais"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014181331/http://agencialusa.com.br/index.php?iden=7832 |date=14. listopada 2007. }} – Agência LUSA</ref> Osim toga, grad je i političko središte zemlje, sjedište vlade i šefa države, također i središte okruga Lisabona i Lisabonske regije. U Lisabonu svoja sjedišta imaju dvije agencije [[Europska unija|Europske unije]], Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA). [[Zajednica država portugalskog govornog područja]] (CPLP) također ima svoje sjedište u Lisabonu. U gradu se nalaze dva mjesta uvrštena na popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a: [[Toranj Belém|Belémski toranj]] (''Torre de Belém'') i [[Jeronimitski samostan]] (''Mosteiro dos Jerónimos''). 1994. bio je [[Europski glavni grad kulture]], dok je [[1998.]] bio domaćin [[Svjetska izložba|svjetske izložbe]] (Expo '98). == Povijest == {{Glavni|Povijest Lisabona}} === Od neolitika do Rimskog imperija === Lisabon je jedan od najstarijih gradova na svijetu. Tijekom [[neolitik]]a, regiju su nastanjivali [[Iberi|iberski]] narodi, koji su u to doba živjeli također i u drugim regijama atlantske Europe. Gradili su religiozne spomenike zvane [[megaliti]], te u okolici grada još stoje [[dolmen]]i i [[menhir]]i. [[Indoeuropska jezična porodica|Indoeuropski]] [[Kelti]] naselili su se u području nakon [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeća pr. Kr.]], pomiješali s preindoeuropskim narodima i razvili u lokalna keltska plemena, kao Cempsi. [[Slika:LisbonCathedral-Cloisters1.jpg|mini|180px|Ostaci feničanskih građevina otkriveni u klaustru lisabonske katedrale.]] Osnovali su ga Feničani kao utvrdu, te [[Arheologija|arheološki]] nalazi ukazuju da je od 1200. pr. Kr. na tom području bilo [[Fenicija|feničkih]] utjecaja. Neki povjesničari smatraju da je fenički trgovački centar zauzimao središte današnjeg grada, na južnom obronku brda utvrde. Izvanredna prirodna luka na [[estuarij]]u rijeke [[Tejo]] bila je idealna za naselje koje će prehrambenim proizvodima opskbljivati feničke brodove na putu za [[Otočje Scilly]] i [[Cornwall]]. Novi grad navodno se zvao ''Allis Ubbo'', na feničkom "sigurna luka", u skladu s jednom od mnogo teorija o porijeklu naziva grada.<ref>{{cite web |url=http://www.eorc.jaxa.jp/en/imgdata/topics/2008/tp081105.html |author=Japan Aerospace Exploration Agency |title=Lisbon, Portugal – Where the Land Ends and the Sea Begins |date=5. studenoga 2008. |accessdate=7 December 09}}</ref> Osim radi plovidbe na sjever, Feničani su mogli koristiti prednosti naselja na ušću najveće iberijske rijeke za trgovinu vrijednim metalima s plemenima u unutrašnjosti. Ostali značajni lokalni proizvodi bili su [[sol]], slana riba i [[Lusitano|luzitanski konji]], cijenjeni u antičko doba. U novije vrijeme, fenički ostaci iz 8. stoljeća pr. Kr. pronađeni su ispod [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] ''Sé de Lisboa'' (Lisabonsko more), glavne [[Katedrala|katedrale]] modernog grada. Ipak, većina suvremenih povjesničara<ref>[[:pt:José Mattoso|Mattoso, José]] (dir.), ''História de Portugal. Primeiro Volume: Antes de Portugal'', Lisboa, Círculo de Leitores, 1992 – in [[Portugalski jezik|Portugalski]].</ref> smatraju da mogućnost feničanskog osnivanja grada nije realna, te umjesto toga smatraju da je Lisabon bio drevna autohtona naseobina (koju su Rimljani nazivali ''[[opidum]]'') s trgovačkim vezama s Feničanima, što objašnjava prisutnost feničkog posuđa i drugih predmeta. Na [[Latinski jezik|Latinskom]], geograf [[Pomponije Mela]], rodom iz [[Hispanija|Hispanije]], zapisao je ime grada kao ''Ulyssippo''. Kasnije je [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]] bio poznat kao ''"Olisippo"'', i Grcima kao ''Olissipo (Ολισσιπο)'' i ''Olissipona (Ολισσιπόνα)''.<ref>William Smith's Dictionary of Greek and Roman Geography</ref> U skladu s tradicijom, ime potječe od [[Odisej]]a. U nekim verzijama mita, antički je heroj osnovao grad nakon što je napustio [[Troja|Troju]] i uputio se prema Atlantiku. Ako su se sva Odisejeva putovanja odvijala na Atlantiku, kao što je to tvrdio Théophile Cailleux,<ref>Pays Atlantiques décrits par Homère, Th. Cailleux, 1879, Paris.</ref> tada bi to moglo značiti da je grad osnovao dolazeći sa sjevera, prije pokušaja oplova rta Malea (prema Cailleuxu Cabo de São Vicente) u smjeru jugoistoka prema svom rodnom gradu Itaki, navodno današnjem [[Cádiz (grad)|Cádizu]]. Međutim, prisutnost Feničana (iako povremena) smatra se ranijom od bilo kakve grčke prisutnosti u području. Kasnije, grčki naziv iskvaren je [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnim latinskim]] u ''Olissipona''. Neka od lokalnih [[Luzitanska mitologija|božanstava]] obožavana u Lisabonu bila su Aracus, Carneus, Bandiarbariaicus i Coniumbricenses. === Rimsko carstvo do maurskog osvajanja === Tijekom [[Punski ratovi|punskih ratova]], poslije poraza [[Hanibal]]a, Rimljani su odlučili Kartagi oduzeti jedan od najvrijednijih posjeda, [[Hispanija|Hispaniju]]. Nakon pobjede [[Scipion Stariji|Scipiona Starijeg]] nad Kartažanima u istočnoj Hispaniji, pacifikaciju zapada proveo je [[rimski konzul|konzul]] [[Decim Junije Brut Kalaik]]. On je dogovorio savez s ''Olissipom'', koji je poslao vojsku da se uz rimske legije bori protiv Keltskih plemena na sjeverozapadu. Zauzvrat, ''Olissipo'' je bio uključen u imperij u novoosnovanu privinciju [[Luzitanija|Luzitaniju]] (kojoj je glavni grad bio ''Emerita Augusta'', današnja [[Mérida (Španjolska)|Mérida]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]) pod nazivom ''Felicitas Julia'' (''Municipium Cives Romanorum''), sa samoupravom na području do 50&nbsp;km udaljenosti od grada, izuzet od poreza i priviliegijom rimskog građanstva za stanovnike. Napadi Luzitanaca tijekom čestih pobuna idućih stoljeća oslabili su grad te su izgrađene zidine. [[Slika:Lusitania-karte 3-1275x1575.png|lijevo|mini|180px|Rimska provincija Luzitanija.]] Početkom rimskog perioda, [[Sertorije Kvint]] u Hispaniji je podigao veliku pobunu protiv diktatora [[Lucije Kornelije Sula|Sule]]. Za vrijeme [[August]]a, Rimljani su izgradili veliko [[kazalište]], terme (ispod današnje ''Rua da Prata''), hramove [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]], [[Dijana (mitologija)|Dijane]], [[Kibela|Kibele]], [[Tetija (mitologija)|Tetije]] i Idae Phrygiae (rijedak kult iz [[Anatolija|Male Azije]]), hramove posvećene caru, veliku nekropolu ispod ''Praça da Figueira''; veliki forum i druge građevine kao insule (višekatne stambene zgrade) u zoni između suvremenog brda utvrde i centra. Mnoge od tih ruševina otkrivene su sredinom 18. stoljeća, kada je otkriće [[Pompeji|Pompeja]] potaklo istraživanje rimskih arheoloških nalazišta. Gradom je upravljao [[Oligarhija|oligarhijski]] savjet kojim su dominirale dvije obitelji, Juliji i Kasiji. Ekonomski jak, ''Olissipo'' je bio poznat po garumu, vrsti ribljeg umaka visoko cijenjenog od elite u Rimskom Carstvu i izvoženom [[amfora]]ma u [[Rim]] i druge gradove. Vino, sol, i čuveni brzi [[konj]]i također su bili cijenjeni proizvodi. Širokom cestom, bio je povezan s ostala dva velika grada zapadne Hispanije, ''Bracarom Augustom'' (današnja [[Braga]] u Portugalu) i glavnim gradom Luzitanije ''Emeritom Augustom''. Grad je postao vrlo uspješan suzbijanjem [[Piratstvo|piratstva]] i tehnološkim napretkom, što je omogućilo nagli razvoj trgovine s novim rimskim provincijama Britanije (posebno [[Cornwall]]om) i [[Rajna|Rajne]] uvođenjem rimske kulture plemenima na rijeci Tejo u unutrašnjosti Hispanije. U gradu je živjela i veća [[Grci|grčka]] manjina trgovaca i robova. ''Olissipo'', kao većina velikih gradova zapadnog carstva, bio je središte širenja [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Prvi potvrđeni [[biskup]] bio je Sv. Potamius (cca. 356.), te je iz tog doba poznato nekoliko [[mučenik]]a ubijenih za vrijeme progona kršćana, među kojima su najpoznatiji Maxima, Verissimus i Julia. Pri kraju rimske vladavine, ''Olissipo'' je bio jedan od prvih kršćanskih gradova. Trpio je najezde [[Sarmati|sarmatskih]] [[Alani|Alana]] i [[Germani|germanskih]] [[Vandali|Vandala]], koji su regiju kontrolirali od 409. do 429. Germanski [[Svevi]], koji su osnovali kraljevstvo u ''Gallaeciji'' (današnja [[Galicija, Španjolska|Galicija]] u Španjolskoj) s glavnim gradom u Bragi od 409. do 585., također su duže vrijeme kontrolirali Lisabonsku regiju. 585., kraljevstvo Sveva priključeno je germanskom [[Vizigoti|vizigotskom]] kraljevstvu Toleda, koje je obuhvaćalo cijeli Pirinejski poluotok. Lisabon se tada zvao ''Ulishbona''. === Maurska vladavina === Dne 6. kolovoza 711. Lisabon su osvojili [[Mauri]] (grad se na [[Arapski jezik|arapskom]] zvao ''al-ʾIšbūnah'', ''الأشبونة''), pod čijom je vladavinom procvao. Mauri, [[Muslimani]] iz sjeverne Afrike i [[Srednji istok|srednjeg istoka]], izgradili su mnoge [[Džamija|džamije]], zgrade i nove gradske zidine, danas poznate kao ''Cerca Moura''. Grad je zadržao raznoliko stanovništvo, uključujući [[Kršćanstvo|Kršćane]], [[Berberi|Berbere]], [[Arapi|Arape]], [[Židovi|Židove]] i [[Sakalibi|Sakalibe]]. [[Slika:Cerco de Lisboa 1147 (Gameiro).jpg|mini|180px|Opsada Lisabona 1147.]] [[Arapski jezik|Arapski]] je bio službeni jezik, dok je [[Mozarapski jezik|mozarapski]] bio [[materinski jezik]] većine kršćanskog stanovništva. [[Islam]] je bio službena religija Arapa i [[Muladi|Mulada]]. Kršćani su mogli zadržati svoju religiju, ali pod [[Dhimmi]] statusom i plaćanjem džizije ako se to zahtijevalo (zauzvrat, Kršćani i Židovi nisu morali stupati u islamsku vojsku, dok je njihovu sigurnost jamčila islamska država). Maurski utjecaj još je vidljiv u [[Alfama|Alfami]], starom dijelu Lisabona koji je preživio [[Potres u Lisabonu 1755.|potres 1755.]] Mnogi toponimi porijeklo vuku iz arapskog; Alfama naprimjer, izvedeno je od arapskog ''"al-hamma"''. Nakratko tijekom perioda [[Taifa]], Lisabon je bio glavni grad u ''Regulo Eslavo'' Taife [[Badajoz]]a, i potom nezavisna Taifa kojom su vladali Abd al-Aziz ibn Sabur i Abd al-Malik ibn Sabur, sinovi Sabura al-Jatiba, [[Slaveni|Slaven]]a koji je ranije bio u službi [[Al-Hakam II.|Al-Hakama II.]] [[Slika:Siege of Lisbon - Muslim surrender.jpg|lijevo|mini|180px|Maurska predaja nakon opsade 1147.]] 1147., u sklopu [[Rekonkvista|rekonkviste]], vitezovi [[Križari]] predvođeni [[Alfons I., kralj Portugala|Alfonsom I.]], opkolili su i osvojili Lisabon. Grad, tada s oko 154 000 stanovnika vratio se pod kršćansku vlast. Rekonkvista i ponovno uspostavljanje kršćanstva jedan je od najznačajnijih događaja u povijesti Lisabona, premda je kroz ljetopis ''Expugnatione Lyxbonensi'', pripisan Osburnusu, poznato da su križari ubili jednog biskupa u gradu, i da se napadnuto kugom, stanovništvo molilo Djevici Mariji, što ukazuje da je Mozarapsko stanovništvo prakticiralo [[mozarapski obred]]. Arapski jezik izgubio je značaj u svakodnevnom životu. Sve preostalo muslimansko stanovništvo na silu je preobraćeno na [[Rimokatolička Crkva|Katolicizam]] ili prognano, dok su džamije pretvorene u [[Crkva|crkve]]. === Od srednjeg vijeka do portugalskog imperija === [[Slika:Rossio-Braun-1598.jpg|mini|180px|Lisabon 1598., pogled na trg Rossio.]] Prvi ''foral'' (kraljevska povelja, dokument o osnivanju lokalne vlasti), Lisabonu je dodijeljen 1179. Povremeni pljačkaški pohodi slani su iz [[Al-Andalus]]a u pustošenje kršćanskih pirinejskih kraljevstava. U pohodu na Lisabon 1189., [[Almohadi|almohadski]] kalif Yaqub al-Mansur zarobio je 3000 žena i djece.<ref>[http://libro.uca.edu/rc/rc1.htm Ransoming Captives in Crusader Spain: The Order of Merced on the Christian-Islamic Frontier]</ref> Radi svoje središnje pozicije u novom portugalskom teritoriju, Lisabon je postao 1255. glavni grad portugala, i od tada glavno političko, ekonomsko i kulturno središte zemlje. Ipak, za razliku od većine glavnih gradova, status Lisabona kao prijestolnice nije nikada službeno dodijeljen ili potvrđen statutom ili u pisanom obliku. Položaj glavnog grada formiran je ustavnom konvencijom, što status ''[[de facto]]'' glavnog grada čini dijelom portugalskog ustava. Prvi portugalski univerzitet, osnovao je 1290. u Lisabonu kralj [[Dinis I., kralj Portugala|Dinis I.]] kao ''Estudo Geral'' (opći studij). Sveučilište je nekoliko puta seljeno u [[Coimbra|Coimbru]], gdje je definitivno premješteno u 16. stoljeću (današnje Sveučilište Coimbra). [[Slika:Castle-DuarteGalvao3.jpg|lijevo|mini|180px|Vizura Lisabona početkom 16. stoljeća. Dvije kule bile su u sklopu kraljevske palače (''Alcáçova''), danas u ruševinama. (''Crónica de D. Afonso Henriques'', Duarte Galvao).]] Tijekom posljednjih stoljeća srednjeg vijeka, grad se znatno proširio i postao značajno trgovačko središte sa sjevernom Europom i gradovima na sredozemlju. Većina portugalskih ekspedicija u doba [[Velika geografska otkrića|velikih otkrića]], krenule su iz Lisabona u periodu od 15. do 17. stoljeća, uključujući i put [[Vasco da Gama|Vasca da Game]] u [[Indija|Indiju]] 1497. 1506., tisuće "[[Marani|novih kršćana]]" (preobraćeni [[Sefardi]]) masakrirano je u Lisabonu.<ref>"[http://www.thejewishweek.com/viewArticle/c55_a8585/Editorial__Opinion/Opinion.html A 500-Year-Old Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121094746/http://www.thejewishweek.com/viewArticle/c55_a8585/Editorial__Opinion/Opinion.html |date=21. studenoga 2008. }}". The Jewish Week. April 21, 2009.</ref> 16. stoljeće bilo je zlatno doba za Lisabon. Grad je postao europsko središte trgovine s Afrikom, Indijom, dalekim istokom i kasnije [[Brazil]]om, iskorištavajući bogatstva kao mirodije, roblje, šećer, tekstil i drugo. To je bilo doba kićenog [[Manuelinski stil|Manuelinskog stila]], koji je obilježio dva značajna spomenika it 16. stoljeća: [[Toranj Belém]] i [[Samostan Hijeronimita]], oba uvrštena na popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a. Opis Lisabona iz 16. stoljeća, objavljen 1554., napisao je Damião de Góis.<ref>''Urbis Olisiponis descriptio'' (Évora, 1554.); ''Lisbon in the Renaissance'', trans Jeffrey S. Ruth (New York, 1996.).</ref> Nakon dinastičke krize, Portugal je 1580. izgubio svoju nezavisnost u korist [[Španjolska|Španjolske]], te se pobuna 1640. kojom je zbačen [[Filip III., portugalski kralj|Filip III.]] i obnovljena portugalska samostalnost, odigrala u Lisabonu. Početkom 18. stoljeća, zlato iz Brazila omogućilo je kralju [[Ivan V., kralj Portugala|Ivanu V.]] financiranje gradnje nekoliko [[barok]]nih crkava i kazališta u gradu. === Potres 1755. === {{Glavni|Potres u Lisabonu 1755.}} [[Slika:1755 Lisbon earthquake.jpg|mini|180px|Bakrorez koji prikazuje posljedice potresa u Lisabonu 1755., prateći cunami koji je zasuo brodove u luci i požar koji je uništio mnoge zgrade u gradu.]] Prije 18. stoljeća, Lisabon je pogodilo nekoliko većih potresa – osam u 14. stoljeću, pet u 16. stoljeću (uključujući i potrese 1531. koji je uništio 1500 kuća i 1597. kada su nestale tri ulice), i tri u 1. stoljeću. 1. studenog 1755., grad je uništen u [[Potres u Lisabonu 1755.|još jednom potresu]], s procijenjenim brojem žrtava između 30 000 i 40 000 u samom Lisabonu<ref>[http://www.york.ac.uk/res/cherry/docs/Alvaro3.pdf Pereira, A.S. "The Opportunity of a Disaster: The Economic Impact of the 1755 Lisbon Earthquake," Discussion Paper 06/03, Centre for Historical Economics and Related Research at York, York University, 2006 (pdf), p. 8.]</ref> i 85% razrušenog grada.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nisee.berkeley.edu/lisbon/index.html |title=Historical Depictions of the 1755 Lisbon Earthquake |journal= |access-date=17. studenoga 2010. |archive-date=11. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110311082423/http://nisee.berkeley.edu/lisbon/index.html |url-status=dead }}</ref> S procijenjenim stanovništvom od 200 000 do 275 000,<ref>[http://www.york.ac.uk/res/cherry/docs/Alvaro3.pdf Pereira, "The Opportunity of a Disaster," p. 8, estimates a population of 200,000.]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nisee.berkeley.edu/lisbon/index.html |title=Historical Depictions of the 1755 Lisbon Earthquake, citing an unreferenced estimate of 275,000. |journal= |access-date=17. studenoga 2010. |archive-date=11. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110311082423/http://nisee.berkeley.edu/lisbon/index.html |url-status=dead }}</ref> Lisabon je 1755. bio jedan od najvećih gradova Europe. Između ostaloga, u potresu su uništene Kraljevska palača ''Ribeira'' i bolnica ''Hospital Real de Todos os Santos''. Događaj je šokirao cijelu Europu. [[Voltaire]] je ubrzo nakon potresa napisao dugačku poemu, ''"Poême sur le désastre de Lisbonne"'', koju spominje u svom romanu ''[[Candide]]'' iz 1759. (mnogi smatraju da je njegova kritika optimizma bila nadahnuta potresom u Lisabonu). Oliver Wendell Holmes, Sr. također spominje potres u svojoj poemi iz 1857. ''The Deacon's Masterpiece, or The Wonderful One-Hoss Shay.'' U gradu [[Cascais]], oko 30&nbsp;km zapadno od Lisabona, valovi su uništili nekoliko čamaca, i nakon što se val povukao, na suhom su ostali veći dijelovi morskog dna. U obalnim područjima kao Peniche, oko 80&nbsp;km sjeverno od Lisabona, cunami je izazvao velike štete. U [[Setúbal]]u, 30&nbsp;km južno od Lisabona, voda je dosegla prvi kat zgrada. Velikog razaranja bilo je i u [[Algarve]]u u južnom Portugalu, gdje je cunami razrušio neka od obalnih utvrđenja i u nižim predjelima srušio kuće. U nekim predjelima valovi su bili viši od 30 m. Skoro sva obalna naselja Algarvea bila su teško oštećena, osim grada Faro, kojeg su zaštitili pješčani nasipi. u Lagosu, valovi su dosegli vrh gradskih zidina. [[Slika:Louis-Michel van Loo 003.jpg|lijevo|mini|180px|Obnovu grada predvodio je Markiz de Pombal.]] Za mnoge portugalske obalne predjele, razorni efekt cunamija bili su znatno veća katastrofa od samog potresa. U jugozapadnoj Španjolskoj, tsunami je oštetio gradove [[Cadiz]] i [[Huelva|Huelvu]], te su valovi prodrijeli u rijeku [[Guadalquivir]] i dosegli [[Sevilla|Sevillu]]. U [[Gibraltar]]u, more je iznenada poraslo za oko 2 metra. U [[Ceuta|Ceuti]] cunami također je bio snažan ali u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] brzo se povukao. S druge strane, prouzročio je velike štete i žrtve na zapadnoj obali [[Maroko|Maroka]], od [[Tanger]]a, gdje su valovi dosegli gradska utvrđenja, do [[Agadir]]a, gdje je voda prekoračila zidine i prouzročila mnogo žrtava. Nakon potresa 1755., Lisabon je ponovno izgrađen u skladu s prosvijećenim arhitektonskim i urbanističkim zamislima premijera Sebastiãoa Joséa de Carvalhoa e Meloa, 1. markiza od Pombala; te se radi toga donji grad naziva ''Baixa Pombalina'' (Pombalinski centar). Umjesto obnove srednjovjekovnog grada, Pombal je odlučio srušiti ostatke nakon potresa i izgraditi središte grada u skladu s modernim urbanističkim pravilima prema kojima su, uz ravnocrtne široke aleje, podignute skladne palače. === 19. stoljeće === [[Slika:Estacao do Rossio station Lisboa Portugal 1886.JPG|mini|180px|Izgradnja željezničke stanice estação do Rossio 1886.]] Prvih godina 19. stoljeća, Portugal su osvojile trupe [[Napoléon Bonaparte|Napoléona Bonapartea]], te kraljica Marija I. i princ-regent João (budući Ivan VI.) privremeno bježe u [[Brazil]]. Francusko-španjolski osvajači prisvojili su znatnu imovinu. Grad je osjetio svu snagu Portugalskih liberalnih previranja, započevši tradiciju caféa i kazališta. 1879., otvorena je ''Avenida da Liberdade'', na lokaciji ranijeg javnog parka. === 20. stoljeće === U Lisabonu je 1908. ubijen kralj Karlo I., te se dvije godine kasnije odigrao i republikanski udar koji je uspostavio Portugalsku republiku. [[Slika:Vista de Lisboa - foto de Serra Ribeiro (Ilustração Portuguesa 22 Set 1919).jpg|lijevo|mini|180px|Lisabon 1919.]] Nakon stoljeća neaktivnosti, u gradu je 1911. ponovo osnovano sveučilište, kojemu su priključeni reformirani bivši koledži i druga visoke škole u gradu (kao ''Escola Politécnica'' – danas ''Faculdade de Ciências''). Danas u Lisabonu djeluju tri javna univerziteta (Lisabonsko sveučilište, Tehnički univerzitet u Lisabonu, i Novo sveučilište u Lisabonu), javni univerzitetski institut (ISCTE – ''Instituto Superior de Ciências do Trabalho e da Empresa'') i tehnički institut (IPL – ''Instituto Politécnico de Lisboa''). Tijekom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Lisabon je bio jedna od rijetkih neutralnih i otvorenih europskih atlantskih luka, glavni prolaz za izbjeglice na putu za Sjedinjene Države i mjesto okupljanja međunarodnih špijuna. Više od 100 000 ljudi, izbjeglo je iz [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]] preko Lisabona.<ref>"[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/vjw/Portugal.html Portugal]". The Virtual Jewish History Tour.</ref> 1974., Lisabon je bio glavno poprište [[Revolucija karanfila|revolucije karanfila]], koja je označila kraj portugalskog korporativnog režima ''[[Estado Novo]]''. [[Slika:Tratado de Lisboa 13 12 2007 (08) edited.jpg|mini|180px|Potpisivanje [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]] 2007.]] 1988., požar u povijesnom središtu Chiado, za idućih je deset godina uvelike poremetio normalni život u zoni. 1994., Lisabon je bio [[europski glavni grad kulture]]. [[Svjetska izložba]] ''Expo '98'' održana je u Lisabonu na 500. objetnicu puta [[Vasco da Gama|Vasca da Game]] u [[Indija|Indiju]]. === Suvremena zbivanja === Lisabonska strategija, bila je dogovor [[Europska unija|Europske unije]] o mjerama revitalizacije europske ekonomije, potpisana u Lisabonu ožujka 2000. Listopada 2007., u gradu je održan godišnji sastanak [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]], na kojem je postignut dogovor o novom modelu upravljanja unijom. Proizašli [[Lisabonski ugovor]] potpisan je 13. prosinca, 2007., dok je na snagu stupio 1. prosinca, 2009. [[Svjetski dan mladih 2023.]] održao se u Lisabonu od 1. do 6. kolovoza i na njemu je bilo 1,5 milijuna hodočasnika zajedno s [[papa|papom]] [[Franjo]]m. == Zemljopis == === Topografija === [[Slika:Lisbon SPOT 1015.jpg|lijevo|mini|180px|Ortofotografija Lisabona snimljena iz satelita SPOT, prikazuje opseg urbaniziranog područja grada.]] Lisabon, glavni grad Portugalske Republike, nalazi se na ušću rijeke [[Tejo]], kao najzapadniji glavni grad kontinentalne Europe. Grad se prostire na području od 84,8&nbsp;km², te su granice gradskog područja, za razliku od većine velikih gradova, usko definirane povijesnim središtem. Ostatak urbaniziranog područja, koje se općenito smatra Lisabonom, u stvarnosti je nekoliko administrativno određenih gradova, kao [[Amadora]], [[Queluz, Portugal|Queluz]], [[Agualva-Cacém]], [[Odivelas]], [[Loures]], [[Sacavém]], [[Almada]], [[Barreiro, Portugal|Barreiro]], [[Seixal]] i [[Oeiras]], koji zajedno čine širu administrativnu jedinicu, dio Lisabonske metropolitaske zone. Najzapadniji dio Lisabona zauzet je velikim parkom ''Parque Florestal de Monsanto''. Obuhvaća 10&nbsp;km² ili 10 % Lisabonske općine, te se smatra jednim od najvećih u Europi. === Klima === Lisabon uživa [[Suptropi|suptropsko]]-[[Mediteranska klima|mediteransku klimu]] ([[Köppenova klasifikacija klime]] ''Csa'')<ref>{{cite web |url=http://koeppen-geiger.vu-wien.ac.at/ |title=World Map of Köppen−Geiger Climate Classification}}</ref> s blagim zimama i toplim ili vrućim ljetima. Među svim europskim metropolama, ima najtoplije zime, s prosječnim dnevnim temperaturama iznad 15,2&nbsp;°C i noćnim 8,9&nbsp;°C od prosinca do veljače. Ljetna sezona uobičajeno traje oko šest mjeseci, od svibnja do listopada, premda su i u studenome, ožujku i travnju temperature ponekad iznad 20&nbsp;°C. Prosječna godišnja temperatura je 17&nbsp;°C: 21&nbsp;°C dnevna i 13&nbsp;°C noćna. Prosječna godišnja temperatura [[More|mora]] je 17.5&nbsp;°C. Najhladnijeg mjeseca, siječnja, temperatura se uobičajeno kreće od dnevnih 8 – 17&nbsp;°C, do noćnih 4 – 12&nbsp;°C, dok je prosječna temperatura mora 15&nbsp;°C.<ref name="weather2travel">{{cite web |url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/portugal/lisbon.php |title=Weather2Travel.com: Lisbon Climate Guide}}</ref> Najtoplijeg mjeseca, kolovoza, temperatura se uobičajeno kreće od dnevnih 26 – 32&nbsp;°C (ponekad ima i viših temperatura), do noćnih 18&nbsp;°C, s prosječnom temperaturom mora od 20&nbsp;°C.<ref name="weather2travel" /> Broj sati dnevnog svjetla varira od 10 sati u prosincu do 15 sati u lipnju u srpnju,<ref name="weather2travel" /> što je jedan od naoptimalnijih omjera u Europi. Sunčanih sati godišnje je oko 2800, od prosječnih 4,6 sati dnevno u prosincu do 11,4 sati dnevno u srpnju. Uobičajena ljetna sezona traje oko 6 mjeseci, od svibnja do listopada, s prosječnom temperaturom od 25&nbsp;°C tijekom dana i 16,2&nbsp;°C po noći. Tri su mjeseca, studeni, ožujak i travanj, prelazni mjeseci, s temperaturama koje povremeno prelaze 20&nbsp;°C, i prosječnim temperaturama od dnevnih 18,5&nbsp;°C i noćnih 11,2&nbsp;°C. Prosinac, siječanj i veljača najhladniji su mjeseci, s prosječnim dnevnim temperaturama od 15,2&nbsp;°C i noćnim od 8,9&nbsp;°C. Kišne padaline uglavnom se ograničavaju na zimu, s najčešće suhim ljetima. {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Lisabon|-->Lisabon |Sij_sr_maks=14.5 |Velj_sr_maks=15.9 |Ožu_sr_maks=18.2 |Tra_sr_maks=19.2 |Svi_sr_maks=21.4 |Lip_sr_maks=24.8 |Srp_sr_maks=27.5 |Kol_sr_maks=27.8 |Ruj_sr_maks=26.2 |Lis_sr_maks=22.1 |Stu_sr_maks=18.0 |Pro_sr_maks=15.2 |God_sr_maks=20.9 |Sij_sr=11.3 |Velj_sr=12.6 |Ožu_sr=14.3 |Tra_sr=15.4 |Svi_sr=17.4 |Lip_sr=20.4 |Srp_sr=22.7 |Kol_sr=23.0 |Ruj_sr=21.8 |Lis_sr=18.4 |Stu_sr=14.8 |Pro_sr=12.4 |God_sr=17.0 |Sij_sr_min=8.1 |Velj_sr_min=9.2 |Ožu_sr_min=10.4 |Tra_sr_min=11.5 |Svi_sr_min=13.3 |Lip_sr_min=15.9 |Srp_sr_min=17.9 |Kol_sr_min=18.1 |Ruj_sr_min=17.3 |Lis_sr_min=14.6 |Stu_sr_min=11.5 |Pro_sr_min=9.5 |God_sr_min=13.1 |Sij_obo=96.8 |Velj_obo=90.2 |Ožu_obo=51.2 |Tra_obo=64.7 |Svi_obo=55.6 |Lip_obo=17.2 |Srp_obo=6.1 |Kol_obo=6.8 |Ruj_obo=28.5 |Lis_obo=79.8 |Stu_obo=107.1 |Pro_obo=121.8 |God_obo=725.8 |Izvor=Instituto de Meteorologia<ref name="weather">{{cite web |url=http://www.meteo.pt/pt/oclima/normais/ |title=Monthly Averages for Lisbon. Portugal (1971-2000) |publisher=Instituto de Meteorologia |accessdate=2009-06-16 |archive-date=19. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090619155901/http://www.meteo.pt/pt/oclima/normais/ |url-status=dead }}</ref> }} == Gradski pejzaž == [[Slika:Lisboa-lisbon-_panorama.jpg|središte|mini|590px|Panorama Lisabona. U prvom planu most ''25 de Abril''.]] [[Slika:Lisbon 3 of 3.jpg|središte|mini|590px|Djelomični prikaz starog Lisabona, gledano iz Cacilhasa. Dolje lijevo je ''Praça do Comércio'', gore lijevo ''Castelo de São Jorge'', desno četvrt Alfama sa samostanom ''São Vicente da Fora'' i crkvom ''Santa Engrácia''.]] === Arhitektura === Lisabon je bogat arhitektonskim spomenicima; [[Romanička arhitektura|romaničkim]], [[Gotička arhitektura|gotičkim]], [[Manuelinski stil|manuelinskim]], [[Barokna arhitektura|baroknim]], tradicionalnim portugalskim, [[Modernizam|modernističkim]] i [[Postmoderna|postmodernim]] građevinama. Ističu se i veliki bulevari ukrašeni spomenicima, posebno u gornjim četvrtima; kao ''Avenida da Liberdade, Avenida Fontes Pereira de Melo, Avenida Almirante Reis'' i ''Avenida da República''. === Četvrti === ==== Alcântara ==== [[Slika:Docas de Lisboa.JPG|mini|180px|''Docas'' (dokovi) duž rijeke u Alcântari.]] Premda je danas blizu središta grada, Alcântara je nekad bila samo predgrađe s farmama i palačama. U 16. stoljeću, tu je bio potok kojeg su plemenitaši koristili za izlete čamcima. Pri kraju 19, stoljeća, Alcântara postaje industrijska zona, s mnogo malih tvornica i skladište. Tijekom stoljeća, Alcântara je izgubila sav svoj šarm, većinu starih zgrada i potok. Početkom 1990-ih, kvart postaje središte pubova i diskoteka, većinom iz razloga što je to trgovačka zona gdje noćna buka ne smeta stanovnicima. Danas, radi svoje središnje pozicije i izvrsnog pogleda na rijeku, u nekim se dijelovima tog područja skladišta preuređuju u stanove (''loft'') ili se grade nove stambene zgrade. ==== Alfama ==== [[Slika:Alfama-CCBY.jpg|lijevo|mini|180px|Pogled na četvrt Alfama na vrhu jednog od brda duž rijeke, u kojoj se ističe crkva ''Santa Engrácia''.]] Alfama je najstarija četvrt u Lisabonu, na obronku brda između tvrđave ''São Jorge'' i rijeke Tejo. Gornji grad, sa spletom uličica i slikovitim ozračjem, ne krije svoje arapsko podrijetlo; visinska razlika između pojedinih gradskih četvrti riješena je strmim ulicama, dizalima, uspinjačama i tramvajima koji voze strminama od kojih zastaje dah. Ime vuče porijeklo od [[Arapski jezik|arapskog]] ''Al-hamma'' – fontane ili kupališta. Sadrži mnoge značajne povijesne atrakcije, s mnogim [[Fado]] barovima i restoranima. U doba maurske dominacije, Alfama je obuhvaćala cijeli grad, koji se kasnije proširio na zapad (četvrt Baixa). U Alfamu kasnije su se naseljavali ribari i siromasi, te do danas ostaje siromašnom četvrti grada. Veliki potres 1755. nije razrušio Alfamu, koja je ostala slikovit labirint uskih uličica i malih trgova. U novije vrijeme četvrt je uljepšana obnovom starih kuća i otvaranjem novih restorana gdje se može uživati u Fadu, tradicionalnoj portugalskoj melankoličnoj glazbi. Osim utvrde ''São Jorge'' i Lisabonske katedrale, četvrt još uključuje samostan ''São Vicente de Fora'', crkvu ''Santo António'', vidikovac ''Santa Luzia Belvedere'' i ulicu ''Largo das Portas ao Sol''. [[Slika:0152 BAIRRO ALTO 01 Lisboa.jpg|mini|180px|Ulica između Chiada i Bairro Alto.]] ==== Bairro Alto ==== ''Bairro Alto'' (gornja četvrt) područje je središnjeg Lisabona, stambeni i trgovački kvart, središte noćnog života i okupljalište mladih. Lisabonska [[Punk]], [[Gej]], [[Heavy metal|Metal]], [[gotička supkultura|Goth]], [[hip-hop]] i [[Reggae]] scena baziraju u ''Bairro Alto'', s više klubova i barova posvećenih svakoj od njih. [[Fado]], portugalska nacionalna glazba, još uvijek ima svoje mjesto u lisabonskom noćnom životu, s domaćom i stranom publikom. ==== Baixa ==== [[Slika:Lisbon Praça do Comércio BW 2018-10-08 17-42-58.jpg|lijevo|mini|180px|Statua kralja Josipa I. na trgu ''Praça do Comércio''.]] Središte grada je četvrt ''Baixa'' ili ''Baixa Pombalina'' (donji grad, centar grada). Elegantna četvrt većinom izgrađena nakon potresa 1755. Naziv ''Pombalina'' porijeklo vuče od Sebastiãoa Joséa de Carvalha e Mela, 1. markiza od Pombala, [[premijer]]a portugala od 1750. do 1777., ključne figure [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] u Portugalu, koji je predvodio obnovu nakon potresa 1755. Markiz od Pombala nametnuo je striktna pravila ponovnoj izgradnji grada, te se aktualni raspored ulica znatno razlikuje od rasporeda koji je karakteriziro četvrt prije potresa. [[Slika:0123 RUA AUGUSTA Lisbon.jpg|mini|180px|Trgovačko-turistička ulica ''Rua Augusta'', neposredno uz trg ''Praça do Comércio'']] ''Baixa Pombalina'' jedan je od prvih primjera izgradnje otporne na potres. Arhitektonski modeli ispitani su marširanjem trupa kao simulacijom potresa. Istaknute značajke Pombalinskih građevina uključuju i "Pombalinski kavez", simetrični drveni okvir za raspršivanje snage potresa, međukatne zidove, građene više od krovnih greda radi suzbijanja mogućnosti požara. Uključena je na "pristupnu listu" moguće [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] 7. prosinca, 2004. Druge su istaknute znamenitosti u zoni: ''Praça do Comércio'' (trgovački trg) i trg ''Rossio'', najstariji i povijesno najznačajniji trgovi u Lisabonu, crkva ''Nossa Senhora da Conceição Velha'' s predivnom Manuelinskom fasadom, crkva ''São Domingos'', trg ''Restauradores'' i [[Dizalo Santa Justa]], [[dizalo]] izgrađeno oko godine 1900. u [[Neogotika|neogotičkom]] stilu, koje povezuje Baixu i Chiado. ==== Belém ==== {{Glavni|Santa Maria de Belém}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Toranj Belém]] i [[Jeronimitski samostan]] |slika = Torre Belém April 2009-4a.jpg |godina = [[1983.]] <small>(7. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = |dossier = 263 |država = {{Z+X|POR}} |karta = |karta-oznaka = |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} ''Santa Maria de Belém'', ili jednostavnije ''Belém'' ([[Međunarodna fonetska abeceda|ˈsɐ̃tɐ mɐˈɾiɐ dɨ bɨˈlɐ̃ȷ̃]]) je [[župa]] u Lisbonu, locirana oko 6&nbsp;km zapadno od aktualnog središta grada i 2&nbsp;km zapadno od [[Most 25. travnja|mosta 25. travnja]]. Naziv ''Belém'' izvedenica je [[Portugalski jezik|portugalskog]] naziva za [[Betlehem]]. ''Belém'' je poznat kao lokacija s koje su mnogi Portugalski istraživači krenuli na svoja istraživačka putovanja, među kojima se posebno ističe put [[Vasco da Gama|Vasca da Game]] u [[Indija|Indiju]] 1497. Također, bivše kraljevske palače ''Palácio Nacional de Belém'' iz 17. – 18. stoljeća, i ''Palácio Nacional da Ajuda'' započet 1802. ali nikada dovršen, danas su rezidencija [[Predsjednik Portugala|predsjednika Portugala]] i muzej. Najpoznatija je znamenitost Beléma toranj ''[[Toranj Belém|Torre de Belém]]'', kojega turistička promocija Lisabona često ističe kao glavnu atrakciju grada. Izgrađen je pri kraju vladavine kralja [[Manuel I., kralj Portugala|Manuela I.]] (1515. – 1520.) na malom otoku na rijeci Tejo kao utvrđeni svjetionik na ulazu u luku i radi odbrane [[Jeronimitski samostan|Jeronimitskog samostana]] (''Mosteiro dos Jerónimos''), druge velike znamenitosti Beléma. [[Slika:Jerónimos April 2009-4.jpg|lijevo|mini|180px|''Praça do Império'' i Samostan Hijeronimita, mjesto svjetske baštine UNESCO-a.]] Pedesetgodišnja izgradnja samostana, primjera Manuelinske arhitekture, započeta je 1502. prema uputama kralja Manuela I., kao spomenik uspješnom putu Vasca da Game u Indiju (koji je u samostanu i pokopan), te je financirana porezom na istočne mirodije. U krilima samostana smješteni su Nacionalni arheološki muzej (''Museu Nacional de Arqueologia'') i Pomorski muzej (''Museu da Marinha''). [[Slika:Padrão dos Descobrimentos2.jpg|lijevo|mini|180px|''Padrão dos Descobrimentos''.]] Također, u Belému se ističe i moderni spomenik ''Padrão dos Descobrimentos'' (spomenik otkrićima). 52 metarski betonski monolit podignut je 1960. povodom 500. godišnjice smrti Henrika Moreplovca, te su na stiliziranom pramcu broda istaknute statue mnogih istraživača i samog Henrika Morepolovca. Na površini trga uz spomenik, prikazane su rute raznih portugalskih istraživača. Središte Beléma je ''Praça do Império'': park s velikom središnjom fontanom izgrađen 1940. Zapadno od parka smješten je moderni Kulturni centar Belém (''Centro Cultural de Belém''), izgrađen povodom portugalskog predsjedanja [[EU|Europskom unijom]] 1992., koji između ostaloga sadrži i Muzej dizajna (''Museu do Design''). Drugi veći trg u Belému, ''Praça Afonso de Albuquerque'', nalazi se oko 500 m istočno. Više muzeja u Belému osnovao je [[António de Oliveira Salazar|Salazar]] povodom izložbe ''Belém Expo'' 1940., između ostalih i ''Museu do Centro Científico e Cultural de Macau'' (Kulturni centar Macau) i ''Museu de Arte Popular'' (Muzej narodne umjetnosti). Iz Beléma je i poznati sportski klub [[Belenenses]]. U ''Rua de Belém'', glavnoj ulici u četvrti, nalazi se 160 godina stara slastičarnica u kojoj se može nabaviti poznati kolač ''[[pastel de Belém]]'' (množina ''pastéis de Belém''), lisnato tijesto ispunjeno kremom. ==== Chiado ==== [[Slika:Lisbon 10064 Lisboa Praça Luís de Camões 2006 Luca Galuzzi.jpg|mini|180px|''Praça de Luís de Camões'' u četvrti Chiado.]] Chiado je tradicionalna trgovačka četvrt s nizom starih i novih trgovačkih objekata, koncentriranih u ulicama Carmo i Garrett. Najpoznatija kavana u Chiadu je ''A Brasileira'', čuvena i kao mjesto gdje je zalazio pjesnik [[Fernando Pessoa]]. Chiado je također i značajna kulturna četvrt, s više muzeja i kazališta. Nekoliko zgrada uništeno je u požaru 1988., događaju koji je duboko pogodio zemlju. Desetgodišnjim projektom obnove, pod koordinacijom arhitekta [[Álvaro Siza Vieira|Álvara Siza Vieire]], pogođena zona danas je potpuno obnovljena. U blizini se nalazi i bogato ukrašena crkva ''São Roque''. ==== Estrela ==== Estrela je četvrt u zapadnom Lisabonu, s glavnom atrakcijom [[barok]]no-neoklasičnom ''Basílica da Estrela''. Golema crkva s velikom kupolom smještena je na brdu s pogledom na grad. Izgrađena je u stilu nalik na ''Palácio Nacional de Mafra''. Palača ''São Bento'' u kojoj je sjedište portuglaskog [[parlament]]a, također se nalazi u ovoj četvrti. ==== Parque das Nações ==== [[Slika:Exterior da estação de oriente.jpg|lijevo|mini|180px|''Gare do Oriente'' u Parque das Nações.]] ''Parque das Nações'' najnovija je lisabonska četvrt, izrasla kroz program urbanističke obnove povodom svjetske izložbe ''Expo '98''. Sadašnji naziv usvojen je nakon izložbe, te je četvrt doživjela znatne promjene izgradnjom trgovačkog centra, sajmskog kompleksa, nekoliko hotela, mnogih ureda i stanova i moderne luke s 600 vezova. Također, radi blizine estuarija Teja, ''Parque das Nações'' izvrsno je mjesto za promatranje ptica. Jedna je od glavnih atrakcija četvrti ''Gare do Oriente'', prometno čvorište za željeznicu, metro, autobuse i taxije. Izgrađena prema projektu čuvenog [[Santiago Calatrava|Santiaga Calatrave]], ''Gare do Oriente'' spektakularna je građevina nadahnuta gotičkom arhitekturom. === Znamenitosti === [[Slika:Se de Lisboa Frente.JPG|mini|180px|Lisabonska katedrala ''Sé de Lisboa'', započeta 1147.]] [[Slika:LisbonCastle.jpg|mini|180px|Tvrđava ''Castelo de São Jorge''.]] Među brojnim znamenitostima vrijedi istaknuti tvrđavu ''Castelo de São Jorge'', koja se na visini od 110 m uzdiže nad centrom grada. Na istom je mjestu postojala utvrda još u doba [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], kasnije je pregrađuju i koriste Mauri, a od 1300. godine pa do 1511. bila je i sjedište portugalskih kraljeva. Tvrđava je pretrpjela velika oštećenja u potresu 1755. godine, te je restaurirana tek u vrijeme Salazarove vladavine (1938. – 1940.). Posebno je zanimljiva stara maurska četvrt ''Alfama'' s [[Romanika|romaničko]]-[[Gotika|gotičkom]] katedralom ''Sé Patriarcal'' iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]], [[Renesansa|kasnorenesansnom]] crkvom ''Igreja de São Vicente de Fora'' i Panteonom. Lisabon je posebno prepoznatljiv po ''[[azulejo]]s'' – ukrasnim pocakljenim pločicama kojima su prekrivene fasade čitavih zgrada i ulica. U donjem dijelu grada, reprezentativni su trgovi kao ''Praça do Comércio'' u njegovu južnom dijelu i ''Praça de Dom Pedro IV'' poznata i kao ''Rossio'' s monumentalnom zgradom Nacionalnog teatra (1842. – 1846.) i obližnjim kolodvorom Rossio, gdje se smjestio poslovni i bankarski centar grada. U neposrednom se susjedstvu nalazi i slikovita četvrt ''Chiado''. [[Slika:Elevador de Santa Justa.jpg|lijevo|mini|180px|''Elevador de Santa Justa''.]] Ipak, zaštitni je znak Lisabona ''[[Elevador de Santa Justa]]'', gradsko dizalo u obliku tornja, izgrađeno prema projektu Raoula Mesniera du Ponsarda koje spaja Donji grad (''Baixa'') s Gornjim gradom poznatijim kao ''Bairro Alto'' – boemskom četvrti prepunom restorana, kavana, galerija i trgovina. U tom dijelu grada posebno je zanimljiva crkva ''São Roque'' s kapelom [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] (''Capela de São João Baptista''). Spomenik Isusu Kristu ''Cristo-Rei'' (Krist kralj) stoji na lijevoj strani rijeke u [[Almada|Almadi]]. Raširenih ruku, s pogledom na cijeli grad, podsjeća na [[Kip Krista Iskupitelja]] na [[Corcovado|Corcovadu]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Izgrađen je nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kao znak zahvalnosti Portugala što je bio pošteđen ratnih razaranja. Parque Eduardo VII, drugi je najveći park u gradu nakon ''Parque Florestal de Monsanto'', na produžetku glavne avenije ''Avenida da Liberdade''. Izvorno nazvan ''Parque da Liberdade'', preimenovan je u čast [[UK|britanskog]] [[Popis engleskih i britanskih vladara|kralja]] [[Edvard VII.|Edvarda VII.]] koji je Lisabon posjetio 1903. Park uključuje veliku raznolikost biljaka u zimskom vrtu (''Estufa Fria''). Izvan grada nalazi se kraljevska ljetna rezidencija – dvorac ''Queluz'' iz 1747. Jedna od znamenitosti Lisabona su i čuveni [[tramvaj]]i žute boje, za turiste je zanimljiva vožnja linijom br. 28. == Kultura == [[Slika:Coberturas verdes - Fund. Calouste Gulbenkian.jpg|mini|180px|''Museu Calouste Gulbenkian''.]] Najpoznatiji su muzeji u Lisabonu Nacionalni muzej antičke umjetnosti (''Museu Nacional de Arte Antiga''), Nacionalni muzej Azuleja – tradicionalnog portugalskog mozaika (''Museu Nacional do Azulejo''), Muzej Calouste Gulbenkian (''Museu Calouste Gulbenkian'') s raznim kolekcijama antičke i moderne umjetnosti, Lisabonski oceanarij (''Oceanário de Lisboa''), drugi najveći oceanarij na svijetu, Nacionalni muzej nošnji i [[Moda|mode]] (''Museu Nacional do Traje e da Moda''), Muzej zbirke Berardo (''Museu Colecção Berardo'') pri Kulturnom centru Belém, Muzej elektriciteta (''Museu da Electricidade''), Nacionalni muzej kočija (''Museu Nacional dos Coches'') s najvećom zbirkom kraljevskih kočija u svijetu, Muzej farmaceutike (''Museu da Farmácia'') i Muzej orijenta (''Museu do Oriente''). [[Slika:Teatro Nacional São Carlos.jpg|lijevo|mini|180px|''Teatro Nacional de São Carlos''.]] [[Slika:Alfama Lisboa 2.JPG|lijevo|mini|180px|Alfama za vrijeme Blagdana Svetog Antuna.]] Lisabonska opera, ''Teatro Nacional de São Carlos'', održava relativno aktivan raspored kulturnih dođađaja, posebno ujesen i zimi. Druga su značajna kazališta i koncertne dvorane ''Centro Cultural de Belém'', ''Teatro Nacional D. Maria II'' i '' Fundação Calouste Gulbenkian''. Svakog se lipnja uličnim narodnim proslavama pet dana slavi spomen na [[Sveti Antun Padovanski|Svetog Antuna Padovanskog]] (''Santo António''), sveca rođenog u Lisabonu. Premda je Lisabonski svetac zaštitnik [[Vinko iz Zaragoze|Vincent od Zaragoze]], čiji su ostaci u Lisabonskoj katedrali, ne održavaju se proslave vezane s njim. U Lisabonu svake se godine održavaju ''Queer Lisboa - Festival de Cinema Gay e Lésbico de Lisboa'',<ref>{{cite web |url=http://www.lisbonfilmfest.org/ |title=Official web-site. |work=Lisbon Gay and Lesbian Film Festival |accessdate=2006-11-06 |archive-date=26. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061026065616/http://www.lisbonfilmfest.org/ |url-status=dead }}</ref> Lisboarte, DocLisboa – Međunarodni festival dokumentarnog filma,<ref>{{cite web |url=http://www.doclisboa.org/ |title=::: doclisboa 2009 ::: |publisher=Doclisboa.org |accessdate=2009-07-08 |archive-date=7. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090707070832/http://www.doclisboa.org/ |url-status=dead }}</ref> Arte Lisboa – sajam moderne umjetnosti,<ref>{{cite web |url=http://www.artelisboa.fil.pt/ |title=ARTE LISBOA 2009 – Feira de Arte Contemporânea |publisher=Artelisboa.fil.pt |accessdate=2010-04-30 |archive-date=3. lipnja 2010. |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20100603030417/http%3A//www.artelisboa.fil.pt/ |url-status=dead }}</ref> Festival dos Oceanos,<ref>{{cite web |author=Webcomum |url=http://www.festivaldosoceanos.com/ |title=Festival Dos Oceanos |publisher=Festival Dos Oceanos |accessdate=2009-07-08 |archive-date=16. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100516115429/http://www.festivaldosoceanos.com/ |url-status=dead }}</ref> Festivais de Órgão – međunarodni festival orgulja,<ref>{{cite web |url=http://www.jmp.pt |title=Juventude Musical Portuguesa |publisher=Jmp.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> MOTELx – međunarodni festival Horror Filma,<ref>{{cite web|author=two |url=http://www.motelx.org |title=MOTELx – Festival Internacional de Cinema de Terror de Lisboa = {LISBON INTERNATIONAL HORROR FILM FESTIVAL} |publisher=Motelx.org |date= |accessdate=2009-07-08}}</ref> Lisbon Village Festival,<ref>{{cite web |url=http://lisbon.villagefestival.net/ |title=lisbon village festival |publisher=lisbon village festival |accessdate=2009-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090710010357/http://lisbon.villagefestival.net/ |archivedate=10. srpnja 2009.}}</ref> Festival Internacional de Máscaras e Comediantes, Lisboa Mágica – svjetski festival ulične magije, Monstra – festival animiranog filma, Lisabonski sajam knjiga,<ref>{{cite web |url=http://www.feiradolivrodelisboa.pt |title=Feira do Livro de Lisboa |publisher=Feiradolivrodelisboa.pt |accessdate=2010-04-30}}</ref> Peixe em Lisboa – kulinarski sajam,<ref>{{cite web |url=http://www.peixemlisboa.com |title=Peixe em Lisboa |publisher=Peixemlisboa.com |accessdate=2009-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213234235/http://peixemlisboa.com/ |archivedate=13. veljače 2009.}}</ref> Feira Internacional do Artesanato – međunarodni sajam rukotvorina,<ref>{{cite web |url=http://www.artesanato.fil.pt/ |title=Feira Internacional do Artesanato |publisher=Artesanato.fil.pt |accessdate=2010-04-30 |archive-date=3. lipnja 2010. |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20100603031107/http%3A//www.artesanato.fil.pt/ |url-status=dead }}</ref> Photo Marathon, IndieLisboa – međunarodni festival nezavisnog filma,<ref>{{cite web |url=http://www.indielisboa.com |title=Festival IndieLisboa |publisher=Indielisboa.com |accessdate=2009-07-08}}</ref> Alkantara Festival,<ref>{{cite web |url=http://www.alkantara.pt |title=alkantara |publisher=Alkantara.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> Temps d´Images Festival<ref>{{cite web |url=http://www.tempsdimages-portugal.com/ |title=Festival Temps d'Images Portugal |publisher=Tempsdimages-portugal.com |accessdate=2009-07-08 |archive-date=2. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110202031442/http://tempsdimages-portugal.com/ |url-status=dead }}</ref> i Jazz in August festival.<ref>{{cite web |url=http://www.musica.gulbenkian.pt/ |title=Calouste Gulbenkian Foundation / Music Department |publisher=Musica.gulbenkian.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> U Lisabonu je četiri puta (2004., 2006., 2008., i 2010.) održan ''Rock in Rio'', jedan od najvećih svjetskih pop-rock festivala. Godišnji glazbeni događaji u metropolitanskoj zoni uključuju i festivale Optimus Alive! i Super Bock Super Rock. U gradu se također održava i Lisabonski arhitektonski trienale (''Trienal de Arquitectura de Lisboa''),<ref>{{cite web |url=http://www.trienaldelisboa.com |title=Trienal de Arquitectura de Lisboa |publisher=www.trienaldelisboa.com |accessdate=2009-07-08}}</ref> Moda Lisboa,<ref>{{cite web |url=http://www.modalisboa.pt/ |title=ModaLisboa – LisboaFashionWeek – Semana oficial da moda portuguesa |publisher=Modalisboa.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> ExperimentaDesign – bienale dizajna<ref>{{cite web |url=http://www.experimentadesign.pt/ |title=Experimentadesign |publisher=Experimentadesign.pt |accessdate=2009-07-08 |archive-date=10. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710013202/http://www.experimentadesign.pt/ |url-status=dead }}</ref> i LuzBoa – bijenale svjetla.<ref>{{cite web |url=http://www.luzboa.com |title=Luzboa 2008 |publisher=Luzboa.com |accessdate=2009-07-08}}</ref> === Fado === {{Glavni|Fado}} [[Slika:Jose malhoa fado.jpg|mini|180px|José Malhoa - ''Fado'']] Fado, u prijevodu sudbina, glazbeni je žanr koji se prati od [[1820-ih]], ali vjerojatno ima ranije početke. Smatra se portugalskom nacionalnom glazbom. Karakteriziraju ga tužne melodije i tekstovi, često o moru i životu siromašnih. Usko je vezan uz ''saudade'', teško prevodivu portugalsku riječ koja se uglavnom tumači kao mučna nostalgija ili čežnja. Neki entuzijasti tvrde da je fado mješavina ritmova afričkih robova s tradicionalnom glazbom Portugala, uz arapske utjecaje. Postoje dvije glavne vrste fada, lisabonski fado i [[coimbra]]nski fado. Lisabonski stil je popularniji dok je coimbranski profinjeniji. Moderni fado iznimno je popularan u Portugalu i izvode ga mnogi poznati glazbenici. == Ekonomija == [[Slika:Porto de Lisboa (2).jpg|mini|180px|Lisabonska luka i dokovi Alcantare.]] Lisabonska regija, najbogatija regija u Portugalu, daleko iznad [[EU]] prosjeka [[BDP]]-a po glavi stanovnika, stvara 45 % portugalskog BDP-a. Lisabonska ekonomija uglavnom se temelji na uslugama. Većina sjedišta multinacionalnih kompanija koncentrirano je u podregiji Velikog Lisabona, posebno u [[Oeiras, Portugal|Oeirasu]]. Lisabonska metropolitanska zona vrlo je industrijalizirana, posebno na južnoj obali rijeke Tejo. Stalni ekonomski rast regije, svake godine rezultira većim BDP-om po glavi stanovnika: 22 745 [[Euro|€]] (2004.),<ref>{{cite web |title=GDP per inhabitant in 2004 |publisher=Eurostat |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007_MONTH_02/1-19022007-EN-AP.PDF}}</ref> 23 816 € (2005.),<ref>{{cite web |title=GDP per inhabitant in 2005 |publisher=Eurostat |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2008/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2008_MONTH_02/1-12022008-EN-AP.PDF}}</ref> 25 200 € (2006.),<ref>{{cite web |title=GDP per inhabitant in 2006 |publisher=Eurostat |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2009/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2009_MONTH_02/1-19022009-EN-AP.PDF}}</ref> 26 100 € (2007.).<ref>{{cite web |title=GDP per inhabitant in 2007 |publisher=Eurostat |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/1-18022010-AP/EN/1-18022010-AP-EN.PDF |access-date=17. studenoga 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141109234659/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/1-18022010-AP/EN/1-18022010-AP-EN.PDF |archivedate=9. studenoga 2014.}}</ref> Kao glavna luka u zemlji, s jednim od najvećih i najsofisticiranijih regionalnih tržišta na Pirinejskom polutoku, Lisabon zajedno sa svojim gusto naseljenim okružjem također se razvija i kao financijski i dinamični tehnološki centar. Grad također raspolaže s najvećim i najrazvijenijim sektorom [[Mediji|masovnih medija]] u Portugalu, sa sjedištima više vodećih [[Televizija|televizijskih]], [[Radio|radijskih]] i [[Novine|novinskih]] kompanija. [[Slika:ParqueDosNacioes.JPG|lijevo|mini|180px|Poslovna zona četvrti ''Parque das Nações''.]] [[Burza]] Euronext Lisboa, zajedno s burzama u [[Amsterdam]]u, [[Bruxelles]]u i [[Pariz]]u, dio je sveeuropskog sustava [[Euronext]], i od 2007. povezan s [[Njujorška burza|Njujorškom burzom]] u multinacionalnoj grupi burza dionica NYSE Euronext. [[Industrija]] obuhvaća uglavnom tradicionalne grane, kao što su [[brodogradnja]], željezare, rafinerije nafte, [[tekstil]]na industrija, kemijska industrija, proizvodnja [[šećer]]a, [[Pivo|piva]], [[Keramika|keramike]], [[Lijekovi|lijekova]], [[duhan]]a, ribarstvo i dr. U planu su mnoge investicije i projekti, uključujući izgradnju novog aerodroma, novi most, 30&nbsp;km proširenje podzemne željeznice, izgradnja centralne bolnice, izgradnja dvije [[Vlak velike brzine|željezničke linije velike brzine]] za [[Madrid]], [[Porto]], [[Vigo]] i ostatak Europe, obnovu glavnog dijela grada (između ''Praça do Marquês de Pombal'' i ''Praça do Comércio''), stvaranje velikog broja biciklističkih staza kao i obnovu i modernizaciju raznih objekata.<ref>[http://www.cm-lisboa.pt/?idc=4 "Pequeno Resumo Histórico de Lisboa"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420202721/http://www.cm-lisboa.pt/?idc=4 |date=20. travnja 2010. }} – Câmara Municipal de Lisboa</ref> == Demografija == Prema Nacionalnom institutu za statistiku (''Instituto Nacional de Estatística''), uže gradsko područje nastanjuje 564 477 stanovnika, dok u Lisabonskoj metropolitanskoj zoni živi 2 800 000 stanovnika.<ref name="ITDS, Rui Campos, Pedro Senos"/> Metropolitanska zona obuhvaća dvije europske statističke prostorne jedinice druge razine [[NUTS|NUTS II]]: ''Grande Lisboa'' (Veliki Lisabon), duž sjeverne obale rijeke Tejo, i ''Península de Setúbal'' (poluotok Setúbal) duž južne obale, koje obuhvaća portugalska podregija ''Região Lisboa'' (Lisabonska regija). Gustoća stanovništva užeg dijela grada je 6658 stanovnika po kvadratnom kilometru. Kao većina metropolitanskih gradova, Lisabon je okružen mnogim [[Satelitski grad|satelitskim gradovima]] i predgrađima, te se procijenjuje da iz tih naselja, u Lisabon svakoga dana dolazi više od milijun ljudi. [[Cascais]] i [[Estoril]] najpoznatiji su po noćnom životu i zabavi. Arhitektonske znamenitosti, prirodne ljepote i povijest karakteriziraju [[Sintra|Sintru]] i [[Mafra|Mafru]]. Druga veća naselja u okolici Lisabona uključuju [[Amadora|Amadoru]], [[Oeiras]], [[Odivelas]], [[Loures]], [[Vila Franca de Xira]] i, na južnoj obali [[estuarij]]a rijeke Tejo, [[Almada|Almadu]], [[Barreiro]] i [[Seixal]]. U usporedbi s ostalim portugalskim gradovima, prema godišnjem pregledu [[Životni standard|životnog standarda]] tjednika ''Expresso'', Lisabon se smatra najugodnijim za život.<ref>[http://semanal.expresso.clix.pt/imagens/ed1784/fotos/pdfs/IPDF-u0321.pdf ''Classificação Expresso das melhores cidades portuguesas para viver em 2007''] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20081025035303/http%3A//clix.semanal.expresso.pt/imagens/ed1784/fotos/pdfs/IPDF%2Du0321.pdf |date=25. listopada 2008. }}, Expresso</ref> {| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto; width:500px" |+ colspan="8" | Stanovništvo grada Lisabona (1801. – 2017.) |- !1801. !1849. !1900. !1930. !1960. !1981. !1991. !2001. !2004. !2017. |- | 203 999 | 174 900 | 350 919 | 591 939 | 801 155 | 807 937 | 663 394 | 564 657 | 564 477 | 505 526 |} == Župe == [[Slika:Lisboa - Bairros e Freguesias.svg|mini|Podjela Lisabona na župe (''freguesias'').]] Općina Lisabon uključuje 53 ''[[freguesias]]'' (župe): Ajuda (bivša Nossa Senhora da Ajuda, Alcântara, Alto do Pina, Alvalade, Ameixoeira (bivša Funchal), Anjos, Beato, Benfica, Campo Grande, Campolide, Carnide, Castelo, Charneca, Coração de Jesus (bivša Camões), Encarnação, Graça, Lapa, Lumiar, Madalena, Mártires, Marvila, Mercês, Nossa Senhora de Fátima, Pena, Penha de França, Prazeres, Sacramento, Santa Catarina, Santa Engrácia (bivša Monte Pedral), Santa Isabel, Santa Justa, Santa Maria de Belém, Olivais (bivša Santa Maria dos Olivais), Santiago, Santo Condestável, Santo Estêvão, Santos-o-Velho, São Cristóvão e São Lourenço (bivša São Lourenço), São Domingos de Benfica, São Francisco Xavier, São João, São João de Brito, São João de Deus, São Jorge de Arroios, São Jose4, São Mamede, São Miguel, São Nicolau, São Paulo (bivša Marquês de Pombal), São Sebastião da Pedreira, São Vicente de Fora (bivša Escolas Gerais), Sé i Socorro. Lokalno, stanovnici svoje dijelove grada češće nazivaju imenima povijesnih četvrti (''bairros''), koje nemaju jasno određene granice već ih određuje zajednička [[povijest]] i [[kultura]], arhitektonske znamenitosti, životni standard ili lokalne istaknute ličnosti, kao ''barrios Amoreiras, Bairro Alto, Bica, Alfama, Mouraria, Avenidas Novas, Intendente, Chelas'' i ''Lapa''. == Obrazovanje == [[Slika:Benção_de_finalistas.JPG|lijevo|mini|180px|Lisabonsko sveučilište.]] U gradu djeluje više privatnih i državnih [[Osnovna škola|osnovnih]] i [[Srednja škola|srednjih škola]], U Velikom Lisabonu djeluju i međunarodne škole kao ''Saint Julian's School, Carlucci American International School of Lisbon, Saint Dominic's International School, Deutsche Schule Lissabon, Instituto Español de Lisboa'' i ''Lycée Français Charles Lepierre''. Tri su velika državna univerziteta u Lisabnu: Lisabonski univerzitet (''Universidade de Lisboa''), najstarije [[sveučilište]] u Lisabonu, osnovani 1911., zvano također i Klasični lisabonski univerzitet, Tehnički univerzitet (''Universidade Técnica de Lisboa''), osnovan 1930., i Novi lisabonski univerzitet (''Universidade Nova de Lisboa''), osnovan 1973., koji pruža stupnjeve svih akademskih disciplina. Osim sveučilišta, u gradu djeluju i univerzitetski [[institut]] ''ISCTE'' i politehnički institut ''Instituto Politécnico de Lisboa''. Važnije privatne institicije višeg obrazovanja između ostalih uključuju Portugalski katolički univerzitet ('' Universidade Católica Portuguesa''), Sveučilište Lusíada (''Universidade Lusíada''), Luzofonski univerzitet (''Universidade Lusófona'') i Samostalni lisabonski univerzitet (''Universidade Autónoma de Lisboa''). Ukupni broj studenata u Lisabonu za studijsku godinu 2007. – 2008. bio je 125 867, s 81 507 u državnim institucijama. <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.estatisticas.gpeari.mctes.pt/archive/doc/insc07_08__difusao_.xls |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090623084110/http://www.estatisticas.gpeari.mctes.pt/archive/doc/insc07_08__difusao_.xls |archive-date=23. lipnja 2009. |access-date=17. studenoga 2010.}}</ref> == Transport == [[Slika:Tram 28, Lisbon, 20051011.jpg|mini|180px|Čuveni lisabonski žuti tramvaji.]] [[Slika:Estação de Telheiras.jpg|mini|180px|Lisabonski metro, stanica Telheiras.]] Metro, najznačajniji lisabonski prijevozni sustav, povezuje centar grada s gornjim i istočnim okruzima i predgrađima. Ambiciozni projekt proširenja, mrežu će povećati skoro za trećinu, povezati [[aerodrom]], sjeverne i zapadne okruge. [[Autobus]], [[Uspinjača|uspinjače]] i tramvaje već više od stoljeća osigurava komunalno transportno poduzeće ''Companhia de Carris de Ferro de Lisboa'' (Carris). Tradicionalno sredstvo javnog prijevoza je [[tramvaj]]. Izvorno uvedeni u 19. stoljeću, tramvaji su bili uvezeni iz [[SAD|Sjedinjenih Država]] i nazivani ''americanos''. Originalni tramvaji još se mogu vidjeti u ''Museu da Carris'' (Muzej javnog prijevoza)<ref>[http://www.carris.pt Carris]</ref> Osim na suvremenoj liniji 15, lisabonski tramvajski sustav još uvijek koristi mala vozila s početka 20. stoljeća, karakteristične žute tramvaje koji su jedna od turističkih atrakcija modernog Lisabona, svojim dimenzijama izvrsno prilagođenima strmim usponima i uskim ulicama starog dijela grada.<ref>[http://www.carris.pt/index.php?area=servicos&subarea=servicos_ascensores_bica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103194107/http://www.carris.pt/index.php?area=servicos&subarea=servicos_ascensores_bica |date=3. siječnja 2007. }} Information from Carris, Lisbon transportation company.</ref><ref>[http://www.personal.u-net.com/~luso/listrams.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515002830/http://www.personal.u-net.com/~luso/listrams.htm |date=15. svibnja 2011. }} Details of Lisbon's trams, from Luso Pages</ref> Među ostalim autobusnim prijevoznicima, najznačajniji su Vimeca,<ref>{{cite web |url=http://www.vimeca.pt |title=vimeca |publisher=Vimeca.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> Rodoviaria de Lisboa,<ref>{{cite web |url=http://www.rodoviariadelisboa.pt |title=Bem vindo ao site da Rodoviária de Lisboa |publisher=Rodoviariadelisboa.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> Transportes Sul do Tejo,<ref>{{cite web |url=http://www.tsuldotejo.pt |title=TST – Transportes Sul do Tejo |publisher=Tsuldotejo.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> Boa Viagem,<ref>{{cite web |url=http://www.boa-viagem.pt |title=Boa Viagem |publisher=Boa-viagem.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> Barraqueiro,<ref>{{cite web |url=http://www.barraqueirotransportes.pt |title=Barraqueiro Transportes |publisher=Barraqueirotransportes.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> s raznim terminalima u gradu kao polaznim stanicama. U Lisabonu, svoje polazne stanice imaju četiri prigradske [[Željeznica|željezničke]] linije: Cascais, Sintra i Azambuja (''Comboios de Portugal'', CP) i Setúbal (''Fertagus'') koja prelazi preko mosta ''25 de Abril''. Odvojena CP linija za Setúbal završava na obali Teja i potom se [[trajekt]]om prebacuje u Lisabon. Glavne su željezničke stanice Santa Apolónia, Rossio, Gare do Oriente i Cais do Sodré. Grad ne raspolaže uslugom [[Laka gradska željeznica|lake željeznice]] (tamvajska linija 15, premda koristi nove i brze tramvaje, ne spada u tu kategoriju), ali u planu je izgradnja nekoliko linija u okolici grada. [[Slika:Airport Lisbon a.JPG|lijevo|mini|180px|Lisabonski aerodrom ''Portela''.]] Preko rijeke Tejo pružaju se dva velika [[most]]a: Željezni viseći most ''Ponte 25 de Abril'' (Most 25. travnja), otvoren 6. kolovoza 1966. kao ''Ponte [[António de Oliveira Salazar|Salazar]]'', i kasnije preimenovan po datumu [[Revolucija karanfila|revolucije karanfila]], bio je najduži [[viseći most]] u Europi. Povezuje grad s novim četvrtima koje su nikle na lijevoj obali Teja. Radi svoje slične boje, često se uspoređuje s mostom [[Golden Gate (most)|Golden Gate]] u [[San Francisco|San Franciscu]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. U stvarnosti, most je izgradila ista tvrtka, ''American Bridge Company'', koja je izgradila most [[San Francisco – Oakland Bay Bridge|San Francisco – Oakland Bay]] također u San Franciscu, što objašnjava sličnost dizajna dva mosta. Drugi most, ''[[Most Vasco da Gama|Ponte Vasco da Gama]]'' (Most Vasco da Gama), otvoren svibnja 1998., sa svojih 17,2&nbsp;km, najduži je most u Europi. Usluge prijevoza trajektom održava ''Transtejo-Soflusa'',<ref>{{cite web |url=http://www.transtejo.pt |title=Transtejo e Soflusa |publisher=Transtejo.pt |accessdate=2009-07-08}}</ref> s polascima iz raznih mjesta u gradu za Cacilhas, Seixal, Montijo, Porto Brandão i Trafariu pod brendom Transtejo, i za Barreiro pod brendom Soflusa. Lisabon je sa svojim predgrađima i ostatkom Portugala povezan razvijenom mrežom [[autocesta]]. Grad okružuju tri autoceste: ''2ª Circular, CRIL'' i ''CREL''. Zračna luka [[Zračna luka Lisabon|Lisabon Portela]] locirana unutar gradskih međa, glavno je središte kompanija [[TAP Portugal|TAP]] i [[Portugalia]], s redovnim linijama za Europu, Afriku i obje Amerike. == Sport == [[Slika:Luz-Stadion während des EM-Finales.jpg|mini|180px|''Estadio da Luz'', stadion nogometnog kluba ''Benfica''.]] Lisabon ima dugu tradiciju sporta, no uvjerljivo najpopularniji sport u Portugalu, pa tako i u Lisabonu je [[nogomet]]. Grad je bio jedan od domaćina [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva u nogometu 2004.]] i domaćin finala [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.|Svjetskog prvenstva u rukometu 2003.]] [[2006.]] i [[2007.]] u Lisabonu je bio start [[Reli Dakar|Relija Dakar]]. [[Sport Lisboa e Benfica|Benfica]] (poznatiji kao ''"Benfica Lisabon"'') sportski je klub poznat širom svijeta po svom [[Benfica|nogometnom timu]], jednom od najznačajnijih u Europi, dvostrukom pobjedniku i peterostrukom finalisti [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]], finalisti [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] i [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnog kupa]]. Drugi su veći klubovi [[Sporting Clube de Portugal|Sporting]] (poznatiji kao ''"Sporting Lisabon"''), pobjednik je [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]] [[1964.]] i finalist [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] [[2005.]] i [[Clube de Futebol Os Belenenses|Belenenses]] (poznatiji kao ''"Belenenses Lisabon"''). Ta tri kluba, zajedno su osvojili 57 naslova prvaka i 51 drugo mjesto u [[Portugalska Superliga|Portugalskoj prvoj ligi]], 52 Portugalska kupa i 11 portugalskih superkupova. Sportski klubovi iz Lisabona osvojili su mnoge naslove i u drugim sportovima. Popularni su također i [[Futsal|dvoranski nogomet]] (''Futsal''), [[rukomet]], [[košarka]] i [[hokej na koturaljkama]]. U Lisabonu je mnogo sportskih objekata, od [[Atletika|atletskih]] staza i [[Jedrenje|marina]] do [[golf]] terena i [[Brdski biciklizam|mountain-bike]] staza. Svakog ožujka u gradu se održava Lisabonski [[Maraton|polumaraton]], dok u rujnu Portugalski polumaraton. Lisabon raspolaže s dva, prema [[UEFA]] klasifikaciji [[UEFA-ina kategorizacija stadiona|stadiona s pet zvjezdica]]: ''[[Estádio da Luz]]'' kapaciteta preko 65.000 gledatelja i ''[[Estádio José Alvalade]]'', kapaciteta preko 50.000 gledatelja. Ostali su stadioni ''Estádio do Restelo'', kapaciteta više od 30.000 i ''Estádio Nacional'' u Oeirasu, kapaciteta više od 37.000. == Istaknuti građani == [[Slika:Lisboa-Pessoa-A Brasileira-1.jpg|mini|180px|Statua pjesnika Fernanda Pessoe u ''Café A Brasileira''.]] * Fernando Martins de Bulhões, kasnije [[Sveti Antun Padovanski]] (c.1195<ref>{{cite book |last=Purcell |first=Mary |title=Saint Anthony and His Times |year=1960 |publisher=Hanover House |location=Garden City, New York |pages=19, 275–6}}</ref> – 1231.), [[Rimokatolička Crkva|Katolički]] svetac; * Pedro Julião, kasnije [[papa]] [[Ivan XXI.]] (c. 1215. &ndash; 1277.), jedini portugalski papa. * [[Francisco de Almeida]] (c. 1450. &ndash; 1510.), plemić, vojskovođa i istraživač, savjetnik kralja [[Ivan II., kralj Portugala|Ivana II.]] i prvi potkralj porugalske Indije. * [[Luís de Camões]] (1524. – 1580.), pjesnik * [[António Vieira]] (1608. &ndash; 1697.), [[Jezuit]], pisac i misionar. * [[Katarina od Braganze]] (1638. &ndash; 1705.), supruga [[Popis engleskih i britanskih vladara|engleskog kralja]] [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] * [[Fernando Pessoa]] (1888. &ndash; 1935.), pjesnik, pisac, književni kritičar i prevodioc. Smatra se jednim od najznačajnijih književnika 20. stoljeća. * [[Amália Rodrigues]] (1920. &ndash; 1999.), ''Rainha do Fado'' – "kraljica [[Fado|fada]]", utjecajna u promociji fada širom svijeta. * [[Jorge Ferreira Chaves]] (1920. &ndash; 1982.), arhitekt. * [[Mário Cesariny]] (1923. &ndash; 2006.), [[Nadrealizam|nadrealistički]] pjesnik i slikar. * [[Alexandre O'Neill]] (1924. &ndash; 1986.), pjesnik i pisac. * [[Mário Soares]] (1924.), političar, premijer 1976. – 1978. i 1983. – 1985., i predsjednik Portugala 1986. – 1996. * [[Paula Rego]] (1935.), slikarica, ilustratorica i grafičarka. * [[Jorge Sampaio]] (1939,), političar, gradonačelnik Lisabona 1989. – 1995., predsjednik Portugala 1996. – 2006., i visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za [[Savez civilizacija]]. * [[António Damásio]] (1944.), neuroznanstvenik. * [[António Guterres]] (1949.), političar, premijer Portugala 1995. – 2002. i [[UNHCR|Visoki predstavnik Ujedninjenih naroda za izbjeglice]] od 2005. * [[José Manuel Barroso]] (1956.), političar, premijer Portugala 2002. – 2004., i [[Predsjednik Europske komisije|predsjednik]] [[Europska komisija|Europske komisije]] od 2004. * [[Joaquim de Almeida]] (1957.), glumac * [[Maria de Medeiros]] (1965.), glumica == Međunarodni odnosi == Lisabon je bratimljen sljedećim gradovima: {| | valign = "top" | * {{Z|PAL}} [[Betlehem]], [[Palestinska samouprava]]<ref name="BethlehemTwinning">{{cite web |url=http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |title=::Bethlehem Municipality:: |publisher=www.bethlehem-city.org |accessdate=2009-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140713234635/http://www.bethlehem-city.org/Twining.php |archivedate=13. srpnja 2014.}}</ref> * {{Z|GVB}} [[Bissau]], [[Gvineja Bisau]] * {{Z|BRA}} [[Brasília]], [[Brazil]] * {{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]], [[Mađarska]]<ref>{{cite web |title=Sister cities of Budapest |language=Hungarian |publisher=Official Website of Budapest |url=http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok |accessdate=2009-07-01 |archive-date=9. ožujka 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050309070457/http://www.budapest.hu/engine.aspx?page=20030224-cikk-testvervarosok |url-status=dead }}</ref> * {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]] * {{Z|GVB}} [[Cacheu]], [[Gvineja Bisau]] * {{Z|SAD}} [[Fairfield, Kalifornija|Fairfield]], [[Sjedinjene Države]] * {{Z|BOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]] * {{Z|ANG}} [[Luanda]], [[Angola]] * {{Z|MAO}} [[Macau]], [[Kina]] * {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]<ref name="hermanadas">{{cite web |title=Mapa Mundi de las ciudades hermanadas |publisher=Ayuntamiento de Madrid |url=http://www.munimadrid.es/portal/site/munimadrid/menuitem.dbd5147a4ba1b0aa7d245f019fc08a0c/?vgnextoid=4e84399a03003110VgnVCM2000000c205a0aRCRD&vgnextchannel=4e98823d3a37a010VgnVCM100000d90ca8c0RCRD&vgnextfmt=especial1&idContenido=1da69a4192b5b010VgnVCM100000d90ca8c0RCRDMadrid city council webpage}}</ref> * {{Z|MALE}} [[Malacca]], [[Malezija]] * {{Z|MOZ}} [[Maputo]], [[Mozambik]] | valign="top" | * {{Z|MEX}} [[Mexico City]], [[Meksiko]] * {{Z|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]] (grad partner) * {{Z|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]<ref>{{cite web |title=Sister cities of Beijing |publisher=Official Website of Beijing |url=http://www.ebeijing.gov.cn/Sister_Cities/Sister_City/ |accessdate=2009-07-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5mq6B2fdq?url=http://www.ebeijing.gov.cn/Sister_Cities/Sister_City/ |archivedate=17. siječnja 2010.}}</ref> * {{Z|ITA}} [[Pontelandolfo]], [[Italija]] * {{Z|ZEL}} [[Praia]], [[Cape Verde]] * {{Z|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] * {{Z|BUG}} [[Ruse]], [[Bugarska]] * {{Z|BRA}} [[Salvador (Bahia, Brazil)|Salvador]], [[Brazil]] * {{Z|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]]<ref name="São Paulo">{{Citiranje časopisa |url=http://www2.prefeitura.sp.gov.br/secretarias/relacoes_internacionais/ingles/descentralized_cooperation/sister_cities/0001 |title=Prefeitura.Sp – Descentralized Cooperation |archive-url=https://web.archive.org/web/20081224222805/http://www2.prefeitura.sp.gov.br/secretarias/relacoes_internacionais/ingles/descentralized_cooperation/sister_cities/0001 |archive-date=24. prosinca 2008. |access-date=17. studenoga 2010.}}</ref><ref name="São Paulo2">[http://www.prefeitura.sp.gov.br/cidade/secretarias/relacoes_internacionais/cidadesirmas/index.php?p=1066 International Relations – São Paulo City Hall – Official Sister Cities]</ref> * {{Z|SAD}} [[Suisun City, Kalifornija|Suisun City]], [[Sjedinjene Države]] * {{Z|TUN}} [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]] * {{Z|SAD}} [[Waterbury, Connecticut|Waterbury]], [[Sjedinjene Države]] * {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<ref name="Zagreb Twinning">{{cite web |url=http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |title=Intercity and International Cooperation of the City of Zagreb |publisher=© 2006–2009 City of Zagreb |accessdate=2009-06-23 |archive-date=7. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170707200910/http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |url-status=dead }}</ref></small> |} == Vidi još == * [[Lisabonska regija]] * [[Veliki Lisabon]] * [[Lisabonska metropolitanska zona]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Lisbon}} {{wječnik|Lisabon}} * [http://www.cm-lisboa.pt/ ''Câmara Municipal de Lisboa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19981111184832/http://www.cm-lisboa.pt/ |date=11. studenoga 1998. }} – Službena stranica * [http://www.visitportugal.com/NR/exeres/1CC63B33-2267-4167-AB9F-F35C726A4705,frameless.htm ''Visit Portugal: Lisbon Past and Present''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110106045020/http://www.visitportugal.com/NR/exeres/1CC63B33-2267-4167-AB9F-F35C726A4705,frameless.htm |date=6. siječnja 2011. }} – www.visitportugal.com * [http://www.atl-turismolisboa.pt/ ''Associação de Turismo de Lisboa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070125151752/http://www.atl-turismolisboa.pt/ |date=25. siječnja 2007. }} – Službena stranica Lisabonskog turističkog udruženja * [http://www.otlis.com.pt OTLIS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013152926/http://otlis.com.pt/ |date=13. listopada 2007. }} – Službena stranica konzorcija prijevoznih poduzeća Lisabonske regije * [http://portaldasnacoes.pt/index.php?lang=en ''Portal das Nações''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090925023109/http://portaldasnacoes.pt/index.php?lang=en |date=25. rujna 2009. }} Službena stranica ''Parque das Nações'' * [http://www.lisbon-guide.info/ lisbon-guide.info ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812212213/http://www.lisbon-guide.info/ |date=12. kolovoza 2020. }} – ''Lisbon Guide Your travel guide to Lisbon'' * [https://www.youtube.com/watch?v=qC31v_HKtHQ "Lisabon"], serijal ''72+'', [[Al Jazeera Balkans]], 16. 2. 2024. ([[YouTube]]) {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Lisabon| ]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Europi]] [[Kategorija:Fenički gradovi]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Portugalu]] d4ran8rvpf1zsvssmmnu2921uoy1htb 0 45467 7571340 7512798 2026-08-07T03:52:19Z Jommy3210 368635 7571340 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Australija | grb = Australia national football team badge.svg | nadimak = Socceroos | savez = ''[[Nogometni savez Australije|Football Australia]]'' | izbornik = {{Z|AUS}} [[Tony Popović]] | kapetan = [[Mat Ryan]] | najviše nastupa = [[Mark Schwarzer]] (109) | najbolji strijelac = [[Tim Cahill]] (50) | FIFA = 27. | ažurirano = 11. lipnja 2026.<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id13792 FIFA Ranking]</ref> | pattern_la1 = _aus26h | pattern_b1 = _aus26h | pattern_ra1 = _aus26h | pattern_sh1 = _aus26H | pattern_so1 = | leftarm1 = FFFF00 | body1 = FFFF00 | rightarm1 = FFFF00 | shorts1 = 07563E | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _aus26a | pattern_b2 = _aus26a | pattern_ra2 = _aus26a | pattern_sh2 = _aus26h | pattern_so2 = | leftarm2 = 07563E | body2 = 07563E | rightarm2 = 07563E | shorts2 = 07563E | socks2 = 07563E | prva utakmica = {{NogRep|NZL}} 3:1 {{NogRep-d|AUS}} <br /> ([[Dunedin]], [[17. lipnja]] [[1922.]]) | najveća pobjeda = {{nowrap|{{NogRep|AUS}} [[Australija – Američka Samoa 31:0|31:0]] {{NogRep-d|AMS}} <br /> ([[Coffs Harbour]], [[11. travnja]] [[2001.]])}} | najveći poraz = {{NogRep|AUS}} 0:8 [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južna Afrika]] [[Datoteka:Flag of South Africa (1928-1994).svg|20x22px]] <br/> ([[Adelaide]], [[17. travnja]] [[1955.]]) | Nastupi na SP = 7 | Prvi put na SP = 1974. | Najbolji rezultat na SP = osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[AFC Azijski kup]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 5 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 2007. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak (2015.) | medalje = {{Medalja|Natjecanje|[[FIFA Konfederacijski kup]]}} {{Medalje srebro | [[FIFA Konfederacijski kup 1997.|Saudijska Arabija 1997.]] | }} {{Medalje bronca | [[FIFA Konfederacijski kup 2001.|Japan i Južna Koreja 2001.]] | }} {{Medalja|Natjecanje|[[AFC Azijski kup]]}} {{Medalje zlato | Australija 2015. |}} {{Medalje srebro | Katar 2011. |}} {{Medalja|Natjecanje|[[OFC Kup nacija]]}} {{Medalje zlato | Nova Kaledonija 1980. | }} {{Medalje zlato | ''Bez domaćina'' 1996. | }} {{Medalje zlato | Tahiti 2000. | }} {{Medalje zlato | Australija 2004. | }} {{Medalje srebro | Australija 1998. | }} {{Medalje srebro | Novi Zeland 2002. | }} }} '''Australska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Australija|Australiju]] na međunarodnim nogometnim utakmicama. Službeni nadimak reprezentacije je "'''Socceroos'''". == Povijest == U lipnju 2000. godine Australija je bila 92. momčad Fifine ljestvice. Deset godina trebalo im je da uđu među 15 najboljih, a početak nogometne euforije Australiju je zahvatio 2005. godine, kada su se kvalificirali na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. U grupi F, Australci su pobijedili Japan (3:1, pogoci Cahilla i Aloisija), nešto uvjerljivije izgubili od Brazila i potom u Stuttgartu odigrali ključni remi s Hrvatskom za prolaz dalje. U osmini finala čekao ih je kasniji svjetski prvak. Ispali su, ali Guus Hiddink svejedno je ostao zapisan kao najuspješniji australski izbornik. Jedini koji je Australce odveo na Svjetsko prvenstvo osim Hiddinka je Rale Rašić, kojeg Australci priznaju kao jednog od revolucionara tamošnjeg nogometa. Međutim, razočarao je kada 1974. godine nije prošao skupinu na SP-u u Zapadnoj Njemačkoj. Savez mu je zbog tek jednog izborenog boda na SP-u uručio otkaz. == Trenutni sastav == Australski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 8. studenog 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.footballaustralia.com.au/news/socceroos-fifa-world-cup-qatar-2022tm-squad-announced|title=Socceroos FIFA World Cup Qatar 2022™ squad announced|publisher=[[Football Australia]]|date=8 November 2022|access-date=8 November 2022}}</ref> [[Marco Tilio]] zamijenio je ozlijeđenog [[Martin Boyle|Martina Boylea]] 20. studenog.<ref>{{cite web |url=https://www.socceroos.com.au/news/martin-boyle-withdrawn-socceroos-fifa-world-cup-qatar-2022tm-squad |title=Martin Boyle withdrawn from Socceroos FIFA World Cup Qatar 2022 squad |publisher=[[Football Australia]] |date=20 November 2022 |access-date=20 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novog Zelanda]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime={{sortname|Mathew|Ryan}}|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|8}}|nastupi=75|golovi=0|klub=[[F.C. København|København]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime={{sortname|Milos|Degenek}}|dob={{datum rođenja i godine|1994|4|28}}|nastupi=38|golovi=1|klub=[[Columbus Crew]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime={{sortname|Nathaniel|Atkinson}}|dob={{datum rođenja i godine|1999|6|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime={{sortname|Kye|Rowles}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|24}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime={{sortname|Fran|Karačić}}|dob={{datum rođenja i godine|1996|5|12}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Brescia Calcio|Brescia]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=N|ime={{sortname|Marco|Tilio}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|23}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime={{sortname|Mathew|Leckie}}|dob={{datum rođenja i godine|1991|2|4}}|nastupi=73|golovi=13|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime={{sortname|Bailey|Wright}}|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|28}}|nastupi=27|golovi=2|klub=[[Sunderland A.F.C.|Sunderland]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime={{sortname|Jamie|Maclaren}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|29}}|nastupi=26|golovi=8|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime={{sortname|Ajdin|Hrustić}}|dob={{datum rođenja i godine|1996|7|5}}|nastupi=20|golovi=3|klub=[[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime={{sortname|Awer|Mabil}}|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|15}}|nastupi=29|golovi=8|klub=[[Cádiz CF|Cádiz]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime={{sortname|Andrew|Redmayne}}|dob={{datum rođenja i godine|1989|1|13}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Sydney FC]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime={{sortname|Aaron|Mooy}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|9|15}}|nastupi=53|golovi=7|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime={{sortname|Riley|McGree}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|2}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime={{sortname|Mitchell|Duke}}|dob={{datum rođenja i godine|1991|1|18}}|nastupi=21|golovi=8|klub=[[Fagiano Okayama]]|klubnac=JAP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=B|ime={{sortname|Aziz|Behich}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|10|16}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[Dundee United F.C.|Dundee United]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime={{sortname|Cameron|Devlin}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|7}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=G|ime={{sortname|Danny|Vuković}}|dob={{datum rođenja i godine|1985|3|27}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime={{sortname|Harry|Souttar}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|22}}|nastupi=10|golovi=6|klub=[[Stoke City F.C.|Stoke City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=B|ime={{sortname|Thomas|Deng}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|20}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Albirex Niigata]]|klubnac=JAP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime={{sortname|Garang|Kuol}}|dob={{datum rođenja i godine|2004|9|15}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime={{sortname|Jackson|Irvine}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|3|7}}|nastupi=49|golovi=7|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime={{sortname|Craig|Goodwin}}|dob={{datum rođenja i godine|1991|12|16}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Adelaide United FC|Adelaide United]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime={{sortname|Joel|King}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|10|30}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Odense Boldklub|OB]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime={{sortname|Jason|Cummings}}|dob={{datum rođenja i godine|1995|8|1}}|nastupi=1|golovi=1|klub=[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime={{sortname|Keanu|Baccus}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|7}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[St Mirren F.C.|St Mirren]]|klubnac=ŠKO}} {{nat fs end}} == Statistike == ''Zadnji put ažurirano 6. srpnja 2026.'' {| class="wikitable sortable" style="white-space:nowrap; text-align:center" ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="25" | Mjesto ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="150" | Ime ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Nastupi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Golovi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="100" | Godine |- | 1. | style="text-align:left" | [[Mark Schwarzer]] | 109 | 0 | 1993. – 2013. |- | 2. | style="text-align:left" | [[Tim Cahill]] | 108 | 50 | 2004. – 2018. |- | 3. | style="text-align:left" | '''[[Mathew Ryan]]''' | 105 | 0 | 2012. – ''danas'' |- | 4. | style="text-align:left" | [[Lucas Neill]] | 96 | 1 | 1996. – 2013. |- | 5. | style="text-align:left" | [[Brett Emerton]] | 95 | 20 | 1998. – 2012. |- | rowspan="2"|6. | style="text-align:left" | '''[[Aziz Behich]]''' | 87 | 3 | 2012. – ''danas'' |- | style="text-align:left" | [[Alex Tobin]] | 87 | 2 | 1988. – 1998. |- | 8. | style="text-align:left" | '''[[Jackson Irvine]]''' | 86 | 14 | 2013. – ''danas'' |- | rowspan="2" | 9. | style="text-align:left" | [[Mark Bresciano]] | 84 | 13 | 2001. – 2015. |- | style="text-align:left" | [[Paul Wade]] | 84 | 10 | 1986. – 1996. |- |} {| class="wikitable sortable" style="white-space:nowrap; text-align:center" ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="25" | Mjesto ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="150" | Ime ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Golovi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Nastupi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Omjer ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="100" | Godine |- | 1. | style="text-align:left" | [[Tim Cahill]] | 50 | 108 | 0,46 | 2004. – 2018. |- | 2. | style="text-align:left" | [[Damian Mori]] | 29 | 45 | 0,64 | 1992. – 2002. |- | 3. | style="text-align:left" | [[Archie Thompson]] | 28 | 54 | 0,52 | 2001. – 2013. |- | 4. | style="text-align:left" | [[John Aloisi]] | 27 | 55 | 0,49 | 1993. – 2008. |- | rowspan="2" | 5. | style="text-align:left" | [[John Kosmina]] | 25 | 60 | 0,42 | 1977. – 1988 |- | style="text-align:left" | [[Attila Abonyi]] | 25 | 61 | 0,41 | 1967. – 1977. |- | rowspan="3" | 7. | style="text-align:left" | [[David Zdrilić]] | 20 | 31 | 0,65 | 1997. – 2010. |- | style="text-align:left" | [[Mile Jedinak]] | 20 | 79 | 0,25 | 2008. – 2018. |- | style="text-align:left" | [[Brett Emerton]] | 20 | 95 | 0,21 | 1998. – 2012. |- | 10. | style="text-align:left" | [[Graham Arnold]] | 19 | 56 | 0,34 | 1985. – 1997. |} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:75%" |- !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.#|Četvrtzavršnica]]''' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.#|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color:#000000;">Brazil 2014.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.#|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.#|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.#Osmina finala|Osmina finala]]''' |- |align=center|{{Z|KAN}}{{Z|SAD}}{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#000000;">Sjeverna Amerika 2026.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]''' |} {{col-2}} === Azijsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|INDN}} {{Z|MALE}} {{Z|TAJ}} {{Z|VIJ}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu 2007.|<span style="color:#000000;">2007.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu - Katar 2011.|<span style="color:#000000;">Katar 2011.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|AUS}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu - Australija 2015.|<span style="color:#000000;">Australija 2015.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|0000000}}'''Prvak''' |- |align=center|{{Z|UAE}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu - Ujedinjeni Arapski Emirati 2019.|<span style="color:#000000;">Ujedinjeni Arapski Emirati 2019.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu Katar 2023.|<span style="color:#000000;">Katar 2023.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |} === Oceanijsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|NZL}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Novi Zeland 1973.|<span style="color:#000000;">Novi Zeland 1973.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Nova Kaledonija 1980.|<span style="color:#000000;">Nova Kaledonija 1980.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |- |align=center|<span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu 1996.|<span style="color:#000000;">1996.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |- |align=center|{{Z|AUS}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Australija 1998.|<span style="color:#000000;">Australija 1998.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|000000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|FR POLI}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Francuska Polinezija 2000.|<span style="color:#000000;">Francuska Polinezija 2000.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |- |align=center|{{Z|NZL}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Novi Zeland 2001.|<span style="color:#000000;">Novi Zeland 2002.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|000000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|AUS}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Australija 2004.|<span style="color:#000000;">Australija 2004.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |} {{col-end}} == Hrvati u australskoj reprezentaciji == (popis nepotpun) *[[David Zdrilić]] *[[Tony Popović]] *[[Ante Čović]] *[[Jason Čulina]] *[[Josip Skoko]] *[[Mark Viduka]] *[[Željko Kalac]] *[[Steve Horvat]] *[[Mark Bosnich]] *[[Mark Bresciano]] (po majci) *[[Eddy Bosnar]] *[[Joey Didulica]] *[[Fran Karačić]] == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-nogomet-reprezentacije}} {{AFC}} {{Sastav Australija 2006 SP}} {{Sastav Australija 2010 SP}} {{Sastav Australija 2014 SP}} {{Sastav Australija 2018 SP}} {{Sastav Australija 2022 SP}} {{Sastav Australija 2026 SP}} [[Kategorija:Nogomet u Australiji]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Nogomet]] pqgzatbkatmberzihsg8eb8wj75yj17 7571473 7571340 2026-08-07T10:58:26Z Croxyz 205325 7571473 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Australija | grb = Australia national football team badge.svg | nadimak = Socceroos | savez = ''[[Nogometni savez Australije|Football Australia]]'' | izbornik = {{Z|AUS}} [[Tony Popović]] | kapetan = [[Mat Ryan]] | najviše nastupa = [[Mark Schwarzer]] (109) | najbolji strijelac = [[Tim Cahill]] (50) | FIFA = 27. | ažurirano = 11. lipnja 2026.<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id13792 FIFA Ranking]</ref> | pattern_la1 = _aus26h | pattern_b1 = _aus26h | pattern_ra1 = _aus26h | pattern_sh1 = _aus26H | pattern_so1 = | leftarm1 = FFFF00 | body1 = FFFF00 | rightarm1 = FFFF00 | shorts1 = 07563E | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _aus26a | pattern_b2 = _aus26a | pattern_ra2 = _aus26a | pattern_sh2 = _aus26h | pattern_so2 = | leftarm2 = 07563E | body2 = 07563E | rightarm2 = 07563E | shorts2 = 07563E | socks2 = 07563E | prva utakmica = {{NogRep|NZL}} 3:1 {{NogRep-d|AUS}} <br /> ([[Dunedin]], [[17. lipnja]] [[1922.]]) | najveća pobjeda = {{nowrap|{{NogRep|AUS}} [[Australija – Američka Samoa 31:0|31:0]] {{NogRep-d|AMS}} <br /> ([[Coffs Harbour]], [[11. travnja]] [[2001.]])}} | najveći poraz = {{NogRep|AUS}} 0:8 [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južna Afrika]] [[Datoteka:Flag of South Africa (1928-1994).svg|20x22px]] <br/> ([[Adelaide]], [[17. travnja]] [[1955.]]) | Nastupi na SP = 7 | Prvi put na SP = 1974. | Najbolji rezultat na SP = osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[AFC Azijski kup]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 5 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 2007. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak (2015.) | medalje = {{Medalja|Natjecanje|[[FIFA Konfederacijski kup]]}} {{Medalje srebro | [[FIFA Konfederacijski kup 1997.|Saudijska Arabija 1997.]] | }} {{Medalje bronca | [[FIFA Konfederacijski kup 2001.|Japan i Južna Koreja 2001.]] | }}{{Medalja|Natjecanje|[[AFC Azijski kup]]}} {{Medalje zlato | Australija 2015. |}} {{Medalje srebro | Katar 2011. |}}{{Medalja|Natjecanje|[[OFC Kup nacija]]}} {{Medalje zlato | Nova Kaledonija 1980. | }} {{Medalje zlato | ''Bez domaćina'' 1996. | }} {{Medalje zlato | Tahiti 2000. | }} {{Medalje zlato | Australija 2004. | }} {{Medalje srebro | Australija 1998. | }} {{Medalje srebro | Novi Zeland 2002. | }} }} '''Australska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Australija|Australiju]] na međunarodnim nogometnim utakmicama. Službeni nadimak reprezentacije je "'''Socceroos'''". == Povijest == U lipnju 2000. godine Australija je bila 92. momčad Fifine ljestvice. Deset godina trebalo im je da uđu među 15 najboljih, a početak nogometne euforije Australiju je zahvatio 2005. godine, kada su se kvalificirali na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. U grupi F, Australci su pobijedili Japan (3:1, pogoci Cahilla i Aloisija), nešto uvjerljivije izgubili od Brazila i potom u Stuttgartu odigrali ključni remi s Hrvatskom za prolaz dalje. U osmini finala čekao ih je kasniji svjetski prvak. Ispali su, ali Guus Hiddink svejedno je ostao zapisan kao najuspješniji australski izbornik. Jedini koji je Australce odveo na Svjetsko prvenstvo osim Hiddinka je Rale Rašić, kojeg Australci priznaju kao jednog od revolucionara tamošnjeg nogometa. Međutim, razočarao je kada 1974. godine nije prošao skupinu na SP-u u Zapadnoj Njemačkoj. Savez mu je zbog tek jednog izborenog boda na SP-u uručio otkaz. == Trenutni sastav == Australski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 8. studenog 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.footballaustralia.com.au/news/socceroos-fifa-world-cup-qatar-2022tm-squad-announced|title=Socceroos FIFA World Cup Qatar 2022™ squad announced|publisher=[[Football Australia]]|date=8 November 2022|access-date=8 November 2022}}</ref> [[Marco Tilio]] zamijenio je ozlijeđenog [[Martin Boyle|Martina Boylea]] 20. studenog.<ref>{{cite web |url=https://www.socceroos.com.au/news/martin-boyle-withdrawn-socceroos-fifa-world-cup-qatar-2022tm-squad |title=Martin Boyle withdrawn from Socceroos FIFA World Cup Qatar 2022 squad |publisher=[[Football Australia]] |date=20 November 2022 |access-date=20 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novog Zelanda]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime={{sortname|Mathew|Ryan}}|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|8}}|nastupi=75|golovi=0|klub=[[F.C. København|København]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime={{sortname|Milos|Degenek}}|dob={{datum rođenja i godine|1994|4|28}}|nastupi=38|golovi=1|klub=[[Columbus Crew]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime={{sortname|Nathaniel|Atkinson}}|dob={{datum rođenja i godine|1999|6|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime={{sortname|Kye|Rowles}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|24}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime={{sortname|Fran|Karačić}}|dob={{datum rođenja i godine|1996|5|12}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Brescia Calcio|Brescia]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=N|ime={{sortname|Marco|Tilio}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|23}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime={{sortname|Mathew|Leckie}}|dob={{datum rođenja i godine|1991|2|4}}|nastupi=73|golovi=13|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime={{sortname|Bailey|Wright}}|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|28}}|nastupi=27|golovi=2|klub=[[Sunderland A.F.C.|Sunderland]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime={{sortname|Jamie|Maclaren}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|29}}|nastupi=26|golovi=8|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime={{sortname|Ajdin|Hrustić}}|dob={{datum rođenja i godine|1996|7|5}}|nastupi=20|golovi=3|klub=[[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime={{sortname|Awer|Mabil}}|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|15}}|nastupi=29|golovi=8|klub=[[Cádiz CF|Cádiz]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime={{sortname|Andrew|Redmayne}}|dob={{datum rođenja i godine|1989|1|13}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Sydney FC]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime={{sortname|Aaron|Mooy}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|9|15}}|nastupi=53|golovi=7|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime={{sortname|Riley|McGree}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|2}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime={{sortname|Mitchell|Duke}}|dob={{datum rođenja i godine|1991|1|18}}|nastupi=21|golovi=8|klub=[[Fagiano Okayama]]|klubnac=JAP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=B|ime={{sortname|Aziz|Behich}}|dob={{datum rođenja i godine|1990|10|16}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[Dundee United F.C.|Dundee United]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime={{sortname|Cameron|Devlin}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|7}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=G|ime={{sortname|Danny|Vuković}}|dob={{datum rođenja i godine|1985|3|27}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime={{sortname|Harry|Souttar}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|22}}|nastupi=10|golovi=6|klub=[[Stoke City F.C.|Stoke City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=B|ime={{sortname|Thomas|Deng}}|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|20}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Albirex Niigata]]|klubnac=JAP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime={{sortname|Garang|Kuol}}|dob={{datum rođenja i godine|2004|9|15}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime={{sortname|Jackson|Irvine}}|dob={{datum rođenja i godine|1993|3|7}}|nastupi=49|golovi=7|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime={{sortname|Craig|Goodwin}}|dob={{datum rođenja i godine|1991|12|16}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Adelaide United FC|Adelaide United]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime={{sortname|Joel|King}}|dob={{datum rođenja i godine|2000|10|30}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Odense Boldklub|OB]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime={{sortname|Jason|Cummings}}|dob={{datum rođenja i godine|1995|8|1}}|nastupi=1|golovi=1|klub=[[Central Coast Mariners FC|Central Coast Mariners]]|klubnac=AUS}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime={{sortname|Keanu|Baccus}}|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|7}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[St Mirren F.C.|St Mirren]]|klubnac=ŠKO}} {{nat fs end}} == Statistike == ''Zadnji put ažurirano 6. srpnja 2026.'' {| class="wikitable sortable" style="white-space:nowrap; text-align:center" ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="25" | Mjesto ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="150" | Ime ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Nastupi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Golovi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="100" | Godine |- | 1. | style="text-align:left" | [[Mark Schwarzer]] | 109 | 0 | 1993. – 2013. |- | 2. | style="text-align:left" | [[Tim Cahill]] | 108 | 50 | 2004. – 2018. |- | 3. | style="text-align:left" | '''[[Mathew Ryan]]''' | 105 | 0 | 2012. – ''danas'' |- | 4. | style="text-align:left" | [[Lucas Neill]] | 96 | 1 | 1996. – 2013. |- | 5. | style="text-align:left" | [[Brett Emerton]] | 95 | 20 | 1998. – 2012. |- | rowspan="2"|6. | style="text-align:left" | '''[[Aziz Behich]]''' | 87 | 3 | 2012. – ''danas'' |- | style="text-align:left" | [[Alex Tobin]] | 87 | 2 | 1988. – 1998. |- | 8. | style="text-align:left" | '''[[Jackson Irvine]]''' | 86 | 14 | 2013. – ''danas'' |- | rowspan="2" | 9. | style="text-align:left" | [[Mark Bresciano]] | 84 | 13 | 2001. – 2015. |- | style="text-align:left" | [[Paul Wade]] | 84 | 10 | 1986. – 1996. |- |} {| class="wikitable sortable" style="white-space:nowrap; text-align:center" ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="25" | Mjesto ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="150" | Ime ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Golovi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Nastupi ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="50" | Omjer ! style="background:#FCD116; color:#008751; {{box-shadow border|a|#008751|2px}}" width="100" | Godine |- | 1. | style="text-align:left" | [[Tim Cahill]] | 50 | 108 | 0,46 | 2004. – 2018. |- | 2. | style="text-align:left" | [[Damian Mori]] | 29 | 45 | 0,64 | 1992. – 2002. |- | 3. | style="text-align:left" | [[Archie Thompson]] | 28 | 54 | 0,52 | 2001. – 2013. |- | 4. | style="text-align:left" | [[John Aloisi]] | 27 | 55 | 0,49 | 1993. – 2008. |- | rowspan="2" | 5. | style="text-align:left" | [[John Kosmina]] | 25 | 60 | 0,42 | 1977. – 1988 |- | style="text-align:left" | [[Attila Abonyi]] | 25 | 61 | 0,41 | 1967. – 1977. |- | rowspan="3" | 7. | style="text-align:left" | [[David Zdrilić]] | 20 | 31 | 0,65 | 1997. – 2010. |- | style="text-align:left" | [[Mile Jedinak]] | 20 | 79 | 0,25 | 2008. – 2018. |- | style="text-align:left" | [[Brett Emerton]] | 20 | 95 | 0,21 | 1998. – 2012. |- | 10. | style="text-align:left" | [[Graham Arnold]] | 19 | 56 | 0,34 | 1985. – 1997. |} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:75%" |- !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.#|Četvrtzavršnica]]''' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.#|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color:#000000;">Brazil 2014.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.#|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.#|Grupna faza]]''' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.#Osmina finala|Osmina finala]]''' |- |align=center|{{Z|KAN}}{{Z|SAD}}{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#000000;">Sjeverna Amerika 2026.</span>]]</span> |align=center|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]''' |} {{col-2}} === Azijsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|INDN}} {{Z|MALE}} {{Z|TAJ}} {{Z|VIJ}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu 2007.|<span style="color:#000000;">2007.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu - Katar 2011.|<span style="color:#000000;">Katar 2011.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|AUS}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu - Australija 2015.|<span style="color:#000000;">Australija 2015.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|0000000}}'''Prvak''' |- |align=center|{{Z|UAE}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu - Ujedinjeni Arapski Emirati 2019.|<span style="color:#000000;">Ujedinjeni Arapski Emirati 2019.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Azijsko prvenstvo u nogometu Katar 2023.|<span style="color:#000000;">Katar 2023.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |} === Oceanijsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#008751; background:#FCD116;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|NZL}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Novi Zeland 1973.|<span style="color:#000000;">Novi Zeland 1973.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Nova Kaledonija 1980.|<span style="color:#000000;">Nova Kaledonija 1980.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |- |align=center|<span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu 1996.|<span style="color:#000000;">1996.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |- |align=center|{{Z|AUS}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Australija 1998.|<span style="color:#000000;">Australija 1998.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|000000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|FR POLI}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Francuska Polinezija 2000.|<span style="color:#000000;">Francuska Polinezija 2000.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |- |align=center|{{Z|NZL}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Novi Zeland 2001.|<span style="color:#000000;">Novi Zeland 2002.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|000000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|AUS}} <span style="color:#000000;"> [[Oceanijsko prvenstvo u nogometu - Australija 2004.|<span style="color:#000000;">Australija 2004.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|000000000}}'''Prvak''' |} {{col-end}} == Hrvati u australskoj reprezentaciji == (popis nepotpun) *[[David Zdrilić]] *[[Tony Popović]] *[[Ante Čović]] *[[Jason Čulina]] *[[Josip Skoko]] *[[Mark Viduka]] *[[Željko Kalac]] *[[Steve Horvat]] *[[Mark Bosnich]] *[[Mark Bresciano]] (po majci) *[[Eddy Bosnar]] *[[Joey Didulica]] *[[Fran Karačić]] == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-nogomet-reprezentacije}} {{AFC}} {{Sastav Australija 2006 SP}} {{Sastav Australija 2010 SP}} {{Sastav Australija 2014 SP}} {{Sastav Australija 2018 SP}} {{Sastav Australija 2022 SP}} {{Sastav Australija 2026 SP}} [[Kategorija:Nogomet u Australiji]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Nogomet]] mtwcpxzhpurwmj2xq8zu5jiupf2u385 0 45709 7571018 7564482 2026-08-06T16:45:14Z Wikijunkie 52710 SVG 7571018 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Rudeš | slika = NK Rudeš logo.svg | puno ime = Nogometni klub Rudeš Zagreb | nadimak = ''Plavi'', ''Rudešani'' | godina osnivanja = [[1957.]] | igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]] (utakmice HNL-a)<br> Športski centar Rudeš | kapacitet stadiona = 8000 <br> 1612 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = {{Z|HRV}} [[Josip Šimunić]] | trener = {{Z|HRV}} [[Alen Peternac]] | liga = [[HNL]] | sezona = {{sezona wp|1. NL|2025./26.}} | plasman = 1. ([[1. NL]], promocija) | trenutačna sezona = HNL 2026./27. | igrači = | pattern_la1=_adidastirol23rb |pattern_b1=_adidastirol23rb |pattern_ra1=_adidastirol23rb |pattern_sh1=_adidassquadra21rb|pattern_so1=_3_stripes_white | leftarm1= 0000FF|body1= 0000FF|rightarm1= 0000FF|shorts1= 0000FF|socks1= 0000FF | pattern_la2=_adidastirol23w |pattern_b2=_adidastirol23w |pattern_ra2=_adidastirol23w |pattern_sh2=_adidastirol23w |pattern_so2=_3_stripes_black | leftarm2= FFFFFF|body2= FFFFFF|rightarm2= FFFFFF|shorts2= FFFFFF|socks2= FFFFFF | pattern_la3=|pattern_b3=_adidastabela23y|pattern_ra3=|pattern_sh3=_adidastirol23y|pattern_so3= | leftarm3= FFEF00|body3= FFEF00|rightarm3= FFEF00|shorts3= FFEF00|socks3= FFEF00 }} '''Nogometni klub Rudeš Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Rudeš]] u [[Zagreb]]u. Trenutačno se natječe u [[HNL]]. == Povijest == Nogomet se u Rudešu igrao od početka 1950-ih na bivšoj livadi Celini (lokacija današnje ambulante). Na toj livadi nogomet su igrala djeca s krpenjačom, loptom od krpa.<ref>Ruža Šantek, [https://web.archive.org/web/20060805064327/http://www.nk-rudes.com/index.php?R9RAhG2SKO Kako je sve počelo], NK Rudeš Zagreb, pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> NK Rudeš osnovan je 1957.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rudes-nk Rudeš, NK], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Od 2001. do 2002. zvao se '''Rudeš C.I.O.S.'''<ref>[https://web.archive.org/web/20170413074347/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/rudes.htm Rudeš], [[NK Maksimir Zagreb]], pristupljeno 18. ožujka 2025.</ref> Osvojio je [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2010./11.|2010./11.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2015./16.|2015./16.]] i [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2016./17.|2016./17.]] Klub je igrao u [[1. HNL]] od sezone [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]], pa sve do [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] kada se nakon posljednjeg mjesta u prvenstvu vraća u [[2. HNL]]. To natjecanje koje se od sezone [[1. NL 2022./23.|2022./23.]] zove 1. NL, Rudeš je osvojio te sezone te je time ostvario plasman u HNL (novi naziv za 1. HNL) za sezonu [[HNL 2023./24.|2023./24.]] U toj sezoni ispao je u 1. NL. Kao prvak [[1. NL 2025./26.]] plasirao se u HNL. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman |- |[[Podsavezna liga Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1961./62.|1961./62.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Zagrebačkog podsaveza |4. |- |[[Zagrebačka nogometna liga 1962./63.|1962./63.]] |'''IV.''' |Zagrebačka liga |2. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1963./64.|1963./64.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |8. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1964./65.|1964./65.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |8. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1965./66.|1965./66.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |9. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |11. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1967./68.|1967./68.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |9. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1968./69.|1968./69.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |12. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1969./70.|1969./70.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |3. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1970./71.|1970./71.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |7. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1971./72.|1971./72.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |6. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1972./73.|1972./73.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |7. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1973./74.|1973./74.]] |'''IV.''' |Zagrebačka zona |14. |- |1974./75. | | | |- |1975./76. | | | |- |1976./77. | | | |- |1977./78. | | | |- |1978./79. | | | |- |[[1. Zagrebačka nogometna liga 1979./80.|1979./80.]] |'''V.''' |1. Zagrebačka liga |7. |- |1980./81. | | | |- |1981./82. | | | |- |[[Zagrebačka nogometna zona – Zapad 1982./83.|1982./83.]] |'''V.''' |Zagrebačka zona – Zapad |6. |- |[[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|1983./84.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Zajednice općina Zagreb |5. |- |1984./85. | | | |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1985./86.|1985./86.]] |'''V.''' |Zagrebačka zona |11. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1986./87.|1986./87.]] |'''V.''' |Zagrebačka zona |12. |- |1987./88. | | | |- |1988./89. | | | |- |1989./90. | | | |- |1990./91. | | | |- |1992. | | | |- |1992./93. | | | |- |[[1. Zagrebačka NL 1993./94.|1993./94.]] |'''V.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |14. |- |1994./95. | | | |- |1995./96. | | | |- |1996./97. | | | |- |[[1. Zagrebačka NL 1997./98.|1997./98.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |8. |- |[[2. Zagrebačka NL 1998./99.|1998./99.]] |'''V.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga|2. Zagrebačka liga]] |2. |- |[[1. Zagrebačka NL 1999./2000.|1999./00.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |10. |- |[[1. Zagrebačka NL 2000./01.|2000./01.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |9. |- |[[1. Zagrebačka NL 2001./02.|2001./02.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |10. |- |[[1. Zagrebačka NL 2002./03.|2002./03.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[3. HNL – Središte 2003./04.|2003./04.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Središte]] |2. |- |[[3. HNL – Središte 2004./05.|2004./05.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Središte]] |2. |- |[[3. HNL – Središte 2005./06.|2005./06.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Središte]] |8. |- |[[3. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |6. |- |[[3. HNL – Zapad 2007./08.|2007./08.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |5. |- |[[3. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[2. HNL 2009./10.|2009./10.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |7. |- |[[2. HNL 2010./11.|2010./11.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |4. |- |[[2. HNL 2011./12.|2011./12.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |6. |- |[[2. HNL 2012./13.|2012./13.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |3. |- |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |4. |- |[[2. HNL 2014./15.|2014./15.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |4. |- |[[2. HNL 2015./16.|2015./16.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |5. |- |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] |'''I.''' |[[1. HNL]] |8. |- |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |'''I.''' |[[1. HNL]] |10. |- |[[2. HNL 2019./20.|2019./20.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |5. |- |[[2. HNL 2020./21.|2020./21.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |2. |- |[[2. HNL 2021./22.|2021./22.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |2. |- |[[1. NL 2022./23.|2022./23.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[HNL 2023./24.|2023./24.]] |'''I.''' |[[HNL]] |10. |- |[[1. NL 2024./25.|2024./25.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |9. |- |[[1. NL 2025./26.|2025./26.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[HNL 2026./27.|2026./27.]] |'''I.''' |[[HNL]] | |- |} == Uspjesi == *'''[[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL/1. NL]]''' :*Prvak (3): [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]], [[1. NL 2022./23.|2022./23.]], [[1. NL 2025./26.|2025./26.]] *'''[[Treća hrvatska nogometna liga|3. HNL – Zapad]]''' :*Prvak (1): [[3. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] *'''[[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kup ZNS-a]]''' :*Osvajač (3): [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2010./11.|2011.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2015./16.|2016.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2016./17.|2017.]] :*Finalist (2): [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2003./04.|2004.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2009./10.|2010.]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nk-rudes.hr/ Službena web-stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/599/nk-rudes/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rudes-nk Rudeš, NK], [[Nogometni leksikon]] {{Mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:Rudeš, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Rudeš]] [[Kategorija:NK Rudeš| ]] gra1tuos9m1tqelg9zge0n3fsr51t4m 7571019 7571018 2026-08-06T16:48:34Z Wikijunkie 52710 sorry 7571019 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Rudeš | slika = NK Rudešsvg.svg | puno ime = Nogometni klub Rudeš Zagreb | nadimak = ''Plavi'', ''Rudešani'' | godina osnivanja = [[1957.]] | igralište = [[Gradski stadion Velika Gorica]] (utakmice HNL-a)<br> Športski centar Rudeš | kapacitet stadiona = 8000 <br> 1612 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = {{Z|HRV}} [[Josip Šimunić]] | trener = {{Z|HRV}} [[Alen Peternac]] | liga = [[HNL]] | sezona = {{sezona wp|1. NL|2025./26.}} | plasman = 1. ([[1. NL]], promocija) | trenutačna sezona = HNL 2026./27. | igrači = | pattern_la1=_adidastirol23rb |pattern_b1=_adidastirol23rb |pattern_ra1=_adidastirol23rb |pattern_sh1=_adidassquadra21rb|pattern_so1=_3_stripes_white | leftarm1= 0000FF|body1= 0000FF|rightarm1= 0000FF|shorts1= 0000FF|socks1= 0000FF | pattern_la2=_adidastirol23w |pattern_b2=_adidastirol23w |pattern_ra2=_adidastirol23w |pattern_sh2=_adidastirol23w |pattern_so2=_3_stripes_black | leftarm2= FFFFFF|body2= FFFFFF|rightarm2= FFFFFF|shorts2= FFFFFF|socks2= FFFFFF | pattern_la3=|pattern_b3=_adidastabela23y|pattern_ra3=|pattern_sh3=_adidastirol23y|pattern_so3= | leftarm3= FFEF00|body3= FFEF00|rightarm3= FFEF00|shorts3= FFEF00|socks3= FFEF00 }} [[Datoteka:NK Rudeš logo.svg|mini|Bivši klupski grb]] '''Nogometni klub Rudeš Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz naselja [[Rudeš]] u [[Zagreb]]u. Trenutačno se natječe u [[HNL]]. == Povijest == Nogomet se u Rudešu igrao od početka 1950-ih na bivšoj livadi Celini (lokacija današnje ambulante). Na toj livadi nogomet su igrala djeca s krpenjačom, loptom od krpa.<ref>Ruža Šantek, [https://web.archive.org/web/20060805064327/http://www.nk-rudes.com/index.php?R9RAhG2SKO Kako je sve počelo], NK Rudeš Zagreb, pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> NK Rudeš osnovan je 1957.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rudes-nk Rudeš, NK], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Od 2001. do 2002. zvao se '''Rudeš C.I.O.S.'''<ref>[https://web.archive.org/web/20170413074347/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/rudes.htm Rudeš], [[NK Maksimir Zagreb]], pristupljeno 18. ožujka 2025.</ref> Osvojio je [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2010./11.|2010./11.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2015./16.|2015./16.]] i [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2016./17.|2016./17.]] Klub je igrao u [[1. HNL]] od sezone [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]], pa sve do [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] kada se nakon posljednjeg mjesta u prvenstvu vraća u [[2. HNL]]. To natjecanje koje se od sezone [[1. NL 2022./23.|2022./23.]] zove 1. NL, Rudeš je osvojio te sezone te je time ostvario plasman u HNL (novi naziv za 1. HNL) za sezonu [[HNL 2023./24.|2023./24.]] U toj sezoni ispao je u 1. NL. Kao prvak [[1. NL 2025./26.]] plasirao se u HNL. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:blue;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman |- |[[Podsavezna liga Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1961./62.|1961./62.]] |'''IV.''' |Podsavezna liga Zagrebačkog podsaveza |4. |- |[[Zagrebačka nogometna liga 1962./63.|1962./63.]] |'''IV.''' |Zagrebačka liga |2. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1963./64.|1963./64.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |8. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1964./65.|1964./65.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |8. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1965./66.|1965./66.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |9. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |11. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1967./68.|1967./68.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |9. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1968./69.|1968./69.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |12. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1969./70.|1969./70.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |3. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1970./71.|1970./71.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |7. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1971./72.|1971./72.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |6. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1972./73.|1972./73.]] |'''III.''' |Zagrebačka zona |7. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1973./74.|1973./74.]] |'''IV.''' |Zagrebačka zona |14. |- |1974./75. | | | |- |1975./76. | | | |- |1976./77. | | | |- |1977./78. | | | |- |1978./79. | | | |- |[[1. Zagrebačka nogometna liga 1979./80.|1979./80.]] |'''V.''' |1. Zagrebačka liga |7. |- |1980./81. | | | |- |1981./82. | | | |- |[[Zagrebačka nogometna zona – Zapad 1982./83.|1982./83.]] |'''V.''' |Zagrebačka zona – Zapad |6. |- |[[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|1983./84.]] |'''IV.''' |Regionalna liga Zajednice općina Zagreb |5. |- |1984./85. | | | |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1985./86.|1985./86.]] |'''V.''' |Zagrebačka zona |11. |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1986./87.|1986./87.]] |'''V.''' |Zagrebačka zona |12. |- |1987./88. | | | |- |1988./89. | | | |- |1989./90. | | | |- |1990./91. | | | |- |1992. | | | |- |1992./93. | | | |- |[[1. Zagrebačka NL 1993./94.|1993./94.]] |'''V.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |14. |- |1994./95. | | | |- |1995./96. | | | |- |1996./97. | | | |- |[[1. Zagrebačka NL 1997./98.|1997./98.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |8. |- |[[2. Zagrebačka NL 1998./99.|1998./99.]] |'''V.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga|2. Zagrebačka liga]] |2. |- |[[1. Zagrebačka NL 1999./2000.|1999./00.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |10. |- |[[1. Zagrebačka NL 2000./01.|2000./01.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |9. |- |[[1. Zagrebačka NL 2001./02.|2001./02.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |10. |- |[[1. Zagrebačka NL 2002./03.|2002./03.]] |'''IV.''' |[[1. Zagrebačka nogometna liga|1. Zagrebačka liga]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[3. HNL – Središte 2003./04.|2003./04.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Središte]] |2. |- |[[3. HNL – Središte 2004./05.|2004./05.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Središte]] |2. |- |[[3. HNL – Središte 2005./06.|2005./06.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Središte]] |8. |- |[[3. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |6. |- |[[3. HNL – Zapad 2007./08.|2007./08.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |5. |- |[[3. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] |'''III.''' |[[3. HNL – Zapad]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[2. HNL 2009./10.|2009./10.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |7. |- |[[2. HNL 2010./11.|2010./11.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |4. |- |[[2. HNL 2011./12.|2011./12.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |6. |- |[[2. HNL 2012./13.|2012./13.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |3. |- |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |4. |- |[[2. HNL 2014./15.|2014./15.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |4. |- |[[2. HNL 2015./16.|2015./16.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |5. |- |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] |'''I.''' |[[1. HNL]] |8. |- |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |'''I.''' |[[1. HNL]] |10. |- |[[2. HNL 2019./20.|2019./20.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |5. |- |[[2. HNL 2020./21.|2020./21.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |2. |- |[[2. HNL 2021./22.|2021./22.]] |'''II.''' |[[2. HNL]] |2. |- |[[1. NL 2022./23.|2022./23.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[HNL 2023./24.|2023./24.]] |'''I.''' |[[HNL]] |10. |- |[[1. NL 2024./25.|2024./25.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |9. |- |[[1. NL 2025./26.|2025./26.]] |'''II.''' |[[1. NL]] |align=center bgcolor=gold|1. |- |[[HNL 2026./27.|2026./27.]] |'''I.''' |[[HNL]] | |- |} == Uspjesi == *'''[[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL/1. NL]]''' :*Prvak (3): [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]], [[1. NL 2022./23.|2022./23.]], [[1. NL 2025./26.|2025./26.]] *'''[[Treća hrvatska nogometna liga|3. HNL – Zapad]]''' :*Prvak (1): [[3. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] *'''[[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kup ZNS-a]]''' :*Osvajač (3): [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2010./11.|2011.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2015./16.|2016.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2016./17.|2017.]] :*Finalist (2): [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2003./04.|2004.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2009./10.|2010.]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://nk-rudes.hr/ Službena web-stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/599/nk-rudes/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/rudes-nk Rudeš, NK], [[Nogometni leksikon]] {{Mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:Rudeš, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Rudeš]] [[Kategorija:NK Rudeš| ]] ttgk151tfsw5l47681xh0op7hogp4xv 0 46922 7571356 7071155 2026-08-07T05:02:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571356 wikitext text/x-wiki '''Lassik'''.- Pleme [[Athapaskan]] Indijanaca s [[Eel River]]a i istočnih pritoka Van Dozen, Larrabee i Dobbin u [[Kalifornija|Kaliforniji]], srodno plemenu [[Nongatl]] ili Saiaz. Prema Kroeberu 1770. su zajedno sa [[Sinkyone|Sinkyonama]] i Saiazima imali oko 2.000 duša. Swanton navodi da je ime Lassik nastalo prema njihovom poglavici ''Las'-sik'', čije se značenje ne navodi. Susjedi im prema istoku bijahu [[Wintun]]i, a prema jugu [[Wailaki]], od kojih ih dijeli Kekawaka Creek. U svojim naseljima duž potoka Lassiki su samo tijekom zime. Kuće su im čunjaste, od kore douglasove-omorike ([[Pseudotsuga Douglasii]]). Hodge navodi da Lassiki nisu imali niti parne kupelji, niti plesne kolibe, što izgleda prilično neobično za tamošnje krajeve. Prema istom izvoru običaje oplakivanja pokojnika preuzeli su od [[Wintun]]a za koje su se često ženili. Njihov dijalekt, za Hodgea, u morfologiji je sličan s hupa, a u fonologiji wailakiju. Powers kaže da po jeziki pripadaju Wintunima, što Hodge naziva 'greškom'. Plemena Lassik, [[Nongatl]], [[Sinkyone]], kolektivno nazivani Eel River, imaju 2,000 (1800), da bi (1900) broj spao na svega stotinu. Prema procjeni 2,000 ova tri plemena imaju oko 500 duša na starom domorodačkom području . == Vanjske poveznice == * [http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/calif-1.HTM#Lassik Swanton] *[http://www.fourdir.com/eel_river_tribes.htm Eel River Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060629203615/http://www.fourdir.com/eel_river_tribes.htm |date=29. lipnja 2006. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/athapascan/lassikindianhist.htm Lassik Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060211152229/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/athapascan/lassikindianhist.htm |date=11. veljače 2006. }} *[http://www.indybay.org/newsitems/2004/09/30/16970621.php THE so called "LASSIK TRIBE" was not a tribe] [[Kategorija:Athapaskan]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] qtekak9xuxyrtk3nxwuihpoxcv6wh2r 0 62977 7570866 7492034 2026-08-06T11:59:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570866 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2011.}} {{otheruses2|[[Kir (razdvojba)]]}} {{Monarh | ime = Kir Veliki | titula = [[veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] | slika = [[Slika:Cyrus the Great of Persia.jpg|225px]] | opis = | vladavina = [[559. pr. Kr.|559.]] – [[530. pr. Kr.]] (30 godina) | krunidba = [[546. pr. Kr.]] (Kralj Perzije i Medije) | ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Perzija|Perzije]], [[kralj]] [[Anšan]]a, kralj [[Medija|Medije]], kralj [[Sumer]]a i [[Akad]]a, kralj četiriju strana svijeta<ref>[http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php The Cyrus the Great Cylinder (Iran Chamber)]</ref> | puno ime = Kir II. Veliki od Perzije | datum rođenja = [[600. pr. Kr.|600.]] ili [[576. pr. Kr.]] | mjesto rođenja = [[Anšan]], provincija [[Fars]] | datum smrti = kolovoz [[530. pr. Kr.]] | mjesto smrti = [[Skiti]]ja (prema [[Herodot]]u) ili [[Pasargad]] (prema [[Ksenofont]]u) | mjesto pokopa = [[Pasargad]] | datum pokopa = | prethodnik = [[Kambiz I.]] | nasljednik = [[Kambiz II.]] | način nasljeđivanja = prema obiteljskoj lozi | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = [[Kasandana]]<br>[[Amitis od Medije|Amitis]] | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = [[Kambiz II.]],<br> [[Smerdis]],<br> [[Artistona]],<br> [[Atosa]],<br> ostali nepoznati | obitelj = | dinastija = [[Ahemenidi]] | vladarska himna = | otac = [[Kambiz I.]] | majka = [[Mandana]] od Medije }} '''Kir Veliki'''{{fusg|a}} (rođen [[600. pr. Kr.|600.]] ili [[576. pr. Kr.]], umro u kolovozu [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], vojskovođa, zakonodavac i osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskoga Carstva]]. Za vrijeme vladavine proširio je carstvo na veći dio jugozapadne i centralne [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bospor]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku, i stvorio prvo i [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] [[Stari vijek|starog vijeka]]. Tijekom tri desetljeća vladavine, Kir je pobijedio i pokorio neka najveća kraljevstva tog doba, uključujući [[Medija|Mediju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Babilonija|Babilon]], a vodio je vojne ekspedicije i u centralnu Aziju gdje je pokorio sve narode. Ipak, nije išao u pohode na [[Afrika|afrički]] Egipat ili [[Europa|europsku]] Grčku kao kasnije [[Kambiz II.]] i [[Darije I. Veliki]]. Prema [[Herodot]]u, poginuo je u bitci protiv [[Skiti|Skita]] u ljeto [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]] Naslijedio ga je sin Kambiz II. koji je osvojio [[Egipat]] tijekom kratke vladavine. Kir je bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html |title=Ahemenidska religija (enciklopedija Iranica) |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=31. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090731112025/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html |url-status=dead }}</ref> Osim jakog utjecaja na [[Povijest Irana|iransku povijest]], Kir je snažno utjecao i na [[Judaizam|židovsku religiju]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te općenito na istočnu i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]]. == Uvod == === Etimologija === Riječ Kir je [[latinski|latinska]] odnosno [[grčki|grčka]] izvedenica [[perzijski|staroperzijskog]] imena ''Kuruš''. Antički povjesničari [[Ktezije]] i [[Plutarh]] navode kako je Kir dobio ime od riječi ''Kuros'' što znači [[Sunce]] odnosno „poput Sunca“, spominjući poveznicu s perzijskom imenicom za Sunce (''Khor'') uz koji stoji sufiks ''-vaš'' što znači „sličnost“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |title=Photius' excerpt of Ctesias' Persica (3), Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |archive-date=16. listopada 2010. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Ipak, neki moderni povjesničari poput Karla Hoffmanna i Rüdigera Schmitta iz ''[[Encyclopædia Iranica|Encyclopædia Iranice]]'' navode kako ime znači „''verbalni pobjednik''“. U modernoj Perziji, Kir se uvijek podrazumijevao kao Kurošé Kabir ili Kurošé Bozorg što je perzijska izvedenica od imena Kir Veliki. U [[Biblija|Bibliji]], poznat je pod jednostavnim imenom ''Koresh'', dok je moguće da se i u [[Kuran]]u spominje kao „''Dhul-Qarnayn''“ koji je pokorio istočne i zapadne zemlje. ==== Hrvatski egzonim ==== U gdjekojim starijim književnim djelima ([[Marko Marulić|M. Marulić]], [[Frano Vrinjanin|F. Vrinjanin]], [[Dominiko Zlatarić|D. Zlatarić]], [[Filip Lastrić-Oćevac|F. Lastrić-Oćevac]]) možemo naći potvrdâ za ime '''Cir''' kao ime ovoga kralja. Ti primjeri dolaze od latinskoga ''Cyrus'' ([[Antun Gustav Matoš|A. G. Matoš]] navodi 'Cyrus u Babilonu'). Prevladavajuće ime Kir dolazi od grčkoga ''Kyros'' (grč. Κύρος) odnosno Kýrios. Jedan oblik staroperzijskoga imena ovoga kralja je Kuruš. Ostala su imena izvedenice dva osnovna imena, kao Kir II., Kir Stariji, Kiro, Cir Perzijski, Ciro, Ćir, Ćiro ([[Antun Radić|A. Radić]]). Iako je ime Cir ukorijenjeno u hrvatskome jeziku, a rabe ga i suvremeni pisci, Kira povjesničari ne nazivaju njegovim [[Perzijski jezik|perzijskim]] imenom Kuruš, nego preuzimaju grčko ime Kyros, jer su grčki izvori i posebno [[Herodot]] za njih temeljna vrela za razumijevanje staroga prednjoazijskog svijeta. === Povijest dinastije === {{glavni|Ahemenidi}} [[Datoteka:Sebastiano Ricci 018.jpg|mini|250px|desno|''Djetinstvo Kira Velikog'', Sebastiano Ricci ([[1706.]] – [[1708.]])]] Sukladno s [[heroj]]ima drugih kultura i osnivačima [[Popis najvećih carstava|velikih carstava]], tradicionalna predaja o Kirovoj obitelji je vrlo bogata. Prema [[Herodot]]u, Kir je bio unuk medijskog kralja [[Astijag]]a odgojen u skromnoj [[Stočarstvo|pastirskoj]] obitelji. U drugoj verziji priče, bio je sin siromašnih roditelja i radio je na medijskom dvoru. Te priče su kontradiktorne Kirovnim osobnim svjedočenjima prema kojima je naslijedio tron od svoga oca, djeda i pradjeda. Od 10-15 perzijskih plemena, Kir potječe iz okolice grada [[Pasargad]]a, iz porodice [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Prije nego što je ujedinio [[Perzijanci|Perzijance]] i [[Medijci|Medijce]] unutar jednoga carstva, bio je kralj Perzije te je prema kraljevskog lozi polagao pravo na tron [[Anšan]]a, koje je bio vazalno kraljevstvo unutar [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], a prostiralo se u današnjoj provinciji [[Fars]] u jugozapadnom [[Iran]]u. Na tom području Kir će kasnije osnovati [[Pasargad]], budući glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Dinastiju je najvjerojatnije osnovao [[Ahemen]] oko [[700. pr. Kr.]], kojeg je naslijedio sin Teisp.<ref>[http://www.achemenet.com/ Achemenet.com]</ref> Prema natpisima, poslije Ahemenove smrti na tron su došla dva njegova sina, [[Kir I.]] od Anšana i [[Arijaramn]]a od Perzije. Njih su pak naslijedili njihovi sinovi [[Kambiz I.]] od Anšana odnosno [[Arsam]] od Perzije. Ipak, autentičnost tih starovjekovnih natpisa se dovodi u pitanje s obzirom na kompleksnost i nepouzdanost izvora o Kirovim precima. [[Kambiz I.]] se prema Herodotu smatra plemićem a ne kraljem,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html |title=Kambiz I. (enciklopedija Iranica) |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152454/http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html |url-status=dead }}</ref> a izvori govore kako se oženio princezom [[Mandana|Mandanom]], kćeri [[Lidija|lidijske]] princeze [[Arijena|Arijene]] i [[Astijag]]a, vladara [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. Iz navedenog braka rođen je samo jedan sin, Kir II., poznat kao Kir Veliki, koji je dobio ime po djedu. Prema [[Ktezije|Kteziju]], Kir Veliki oženio je [[Astijag]]ovu kćer [[Amitis od Medije|Amitis]], što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerojatno objašnjenje jest da se Astijag prethodno oženio još jednom ženom koja mu je rodila [[Mandana|Mandanu]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |title=Astijag, Livius.org |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |url-status=dead }}</ref> dok je Amitis bila kćer [[Kijaksar]]a, odnosno Astijagova sestra. Kirova prva žena [[Kasandana]], je jednako zagonetna. Prema [[Herodot]]u i [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], rodila je Kiru najmanje dva sina, [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Smerdis]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |title=Kir, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20141007160002/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |archive-date=7. listopada 2014. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Oba sina kasnije su zasebno vladala Perzijom na kratko vrijeme. Kir je imao i kćeri [[Artistona|Artistonu]]<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artystone/artystone.html Atosa, Livius.org]</ref> i [[Atosa|Atosu]] koja će se kasnije udati za [[Darije Veliki|Darija Velikog]]. Ovo će poslije biti značajno jer će [[Atosa]] roditi [[Kserkso I.|Kserksa I]], Darijevog nasljednika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |title=Parmys, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20090524011542/http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |archive-date=24. svibnja 2009. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> === Rani život === Najpoznatiji datumi Kirova rođenja su [[600. pr. Kr.|600.]] – [[599. pr. Kr.]] prema [[Tora|Tori]] ili [[575. pr. Kr.|575.]] – [[576. pr. Kr.]] prema modernim procjenama. Malo je toga poznato o njegovom djetinjstvu i ranom životu s obzirom na nedostatak izvora odnosno na njihovo oštećenje ili gubitak. [[Herodot]]ova priča o Kirovom ranom životu pripada žanru [[Legenda|legendi]] o napuštenoj djeci poput [[Edip]]a, [[Mojsije|Mojsija]] ili [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)|Rema]] koja se kasnije bore za kraljevski tron. Kirov nadređeni bio je njegov djed [[Astijag]], vladar moćnog [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. Poslije Kirovog rođenja, [[Astijag]] je sanjao san koji je njegov svećenik protumačio kao znak da će ga njegov unuk zbaciti s prijestolja. Svojim naredniku [[Harpag]]u naredio je da ubije dijete. [[Harpag]], kojem moral nije dopustio da ubije novorođenče, pozvao je kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice sa Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira.<ref name="Harpag, Livius.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |title=Harpag, Livius.org |journal= |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=3. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103080139/http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth ''The birth and bringing up of Cyrus'']</ref> Kad je Kir imao deset godina, [[Herodot]] tvrdi da je bilo očito da Kir nije bio pastirev sin jer se ponašao previše gospodski. Nakon što je Kir u dječjoj igri dao bičevati sina [[Medijci|medijskog]] plemića [[Artembar]]a,<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, I. 114.]</ref> kralj Astijag ispitao je dječaka<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.115.1 Herodot, I. 115.]</ref> i otkrio kako vrlo sliče jedan drugom.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.116.1 Herodot, I. 116.]</ref> [[Astijag]] je tada zatražio od [[Harpag]]a da objasni što je učinio s djetetom, i nakon što mu je ovaj priznao kako nije ubio novorođenče, kralj ga je prevario pozivom na [[banket]] gdje mu je poslužio vlastita sina. Astijag je bio popustljiv prema Kiru, pa je dozvolio da se vrati svojim biološkim roditeljima, [[Kambiz I.|Kambizu]] i [[Mandana|Mandani]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |title=''Cyrus overthroweth Astyages and taketh the kingdom to himself'' |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152911/http://mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |url-status=dead }}</ref> Iako se smatra kako je Herodotova priča samo legenda, ona ipak daje uvid u likove iz Kirovog ranog života. == Uspon i vojni pohodi == === Medijsko kraljevstvo === {{glavni|Perzijski ustanak}} [[Datoteka:Median Empire.jpg|mini|350px|desno|[[Medijsko Carstvo|Medijsko]], [[Lidija|lidijsko]] i [[Babilonija|babilonsko]] kraljevstvo uoči Kirovih osvajanja.]] Nakon što mu je umro otac [[552. pr. Kr.]] Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, Kir time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, Kir je morao priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, Medijsko Carstvo uključivalo je veći dio [[Stari Istok|Starog Istoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku. U Herodotovoj verziji, ponukan osvetom Harpag je uvjerio Kira da pobuni Perzijance protiv njihovih nadređenih, Medijaca. Doduše, vrlo je vjerojatno da su se [[Harpag]] i Kir zajedno pobunili zbog neslaganja s Astijagovom politikom.<ref name="Harpag, Livius.org"/> Od početka [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] u ljeto [[553. pr. Kr.|553.]] ili [[552. pr. Kr.]] i prvih bitaka u [[552. pr. Kr.]] Kir je uz Harpagovu pomoć vodio svoju vojsku protiv Medijaca sve dok nije pao glavni grad [[Ekbatana]] u [[549. pr. Kr.]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno. Iako se čini kako je Kir prihvatio medijsku krunu, godine [[546. pr. Kr.]] službeno je zamijenio titulu proglasivši se kraljem Perzije. [[Arsam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog je čina morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Partija (pokrajina)|Partije]] i [[Frigija|Frigije]]. [[Arsam]] će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]], koji je postao [[Šah (vladar)|šah]] ([[car]]) nakon smrti obaju Kirovih sinova. Kirovo pokoravanje Medije pokrenulo je niz njegovih ratova. Astijag je bio saveznik sa šurjakom [[Krez]]om od [[Lidija|Lidije]], [[Nabonid]]om od [[Babilonija|Babilona]] i [[Amazis II.|Amazisom II.]] od [[Drevni Egipat|Egipta]], koji su namjeravali udružiti snage protiv Kira. === Lidijsko kraljevstvo i Mala Azija === [[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|mini|300px|desno|[[Lidija|Lidijsko kraljevstvo]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]]] Precizni datumi osvajanja [[Lidija|Lidije]] su nepoznati, no pretpostavlja se da su se dogodili između Kirovog pokoravanja Medijskog kraljevstva ([[550. pr. Kr.]]) i osvajanja [[Babilon]]a ([[539. pr. Kr.]]). U prošlosti je bilo uobičajeno uzimanje [[547. pr. Kr.]] kao godine pada Lidije prema citatima iz [[Nabonid]]ovih kronika, no nije pouzdano.<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/souspresse/annonces/Rollinger-Iran.pdf The Median "Empire", the End of Urartu and Cyrus' Campaign in 547 B.C. (Nabonidus Chronicle II 16) by Robert Rollinger (Innsbruck)]</ref> Lidijci su prvi napali perzijski grad [[Pterija|Pteriju]] u [[Kapadocija|Kapadociji]]. Krez je postavio opsadu oko grada, i potom odveo stanovnike u [[Ropstvo|roblje]]. U međuvremenu, Perzijanci su pozvali stanovništvo [[Jonija|Jonije]] koji su pripadali Lidijskom kraljevstvu da se pobune protiv njihovog vladara. Ponuda je odbačena, zbog čega je Kir okupio vojsku i krenuo u vojni pohod u Lidiju prilikom kojeg su mu se putem pridruživali mnogi narodi. [[Bitka kod Pterije]] završila je nerješenim ishodom pri čemu su obje strane prije sutona doživjele velike gubitke. Lidijski kralj Krez povukao se u [[Sard]] sljedećeg jutra.<ref>{{Citiranje weba |url=http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |title=''The History of Herodotus'', prijevod Georgea Rawlinsona |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629060743/http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Claude Vignon - Parable of the Unforgiving Servant (detail).jpg|mini|lijevo|[[Lidija|Lidijski]] kralj [[Krez]] na slici ''Krezov danak'' od [[Claude Vignon]]a iz [[1629.]]]] Za vrijeme boravka u Sardu, Krez je poslao apel svojim saveznicima da pošalju pomoć Lidiji. Ipak, pred kraj zime prije nego što su se Krezovi saveznici mogli okupiti, Kir je ušao duboko u Lidiju i opkolio Kreza u glavnom gradu [[Sard]]u. Nedugo prije konačne [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] između Kira i Kreza, Harpag je savjetovao Kira da postavi svoje [[deve]] ispred vojnika, što je trebalo uplaštiti lidijske konje koji nisu navikli na miris deva. Strategija je uspjela i lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio i zarobio Kreza nakon [[Opsada Sarda (547. pr. Kr.)|opsade Sarda]]. Glavni lidijski grad bio je u Kirovim rukama, što je podrazumijavalo konačan pad Lidijskog kraljevstva. Prema Herodotu, Kir je poštedio Krezov život i uzeo ga kao savjetnika, što proturječi nekim prijevodima [[Nabonid]]ovih kronika u kojima se navodi kako je lidijski kralj bio pogubljen.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |title=Krez, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629171925/http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |archive-date=29. lipnja 2011. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Prije nego što se vratio u glavni grad, Kir je [[Lidija|Lidijcu]] po imenu Paktije povjerio da prenese Krezovo blago u [[Fars|Perziju]]. No, ubrzo nakon Kirovog odlaska Paktije je unajmio plaćenike i izazvao pobunu u [[Sard]]u protiv perzijskog satrapa (lidijskog namjesnika) [[Tabal]]a. Kir je tada poslao [[Mazar]]a, jednog od svojih vojskovođa, da uguši pobunu ali da dovode Paktija živog. Prilikom dolaska Mazara u Lidiju, Paktije je pobjegao u [[Jonija|Joniju]] gdje je unajmio plaćenike s kojima je napao grčke gradove [[Magnezija|Magneziju]] i [[Prijena|Prijenu]], gdje je uhvaćen i poslan natrag u [[Ahemenidsko Carstvo|Perziju]] da ga se kazni. [[Mazar]] je nastavio s osvajanjem [[Mala Azija|Male Azije]], no umro je zbog nepoznatih razloga prilikom ekspedicije u [[Jonija|Joniji]]. Kir je tada poslao Harpaga da dovrši Mazarevo osvajanje Male Azije, a on je osvojio [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], koristeći posebne opsadne tehnike za probijanje gradskih zidova koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. S osvajanjima je završio oko [[542. pr. Kr.]] i vratio se u Perziju. === Novobabilonsko kraljevstvo === [[Datoteka:Neo-Babylonian Empire.png|mini|desno|300px|[[Babilonija#Novobabilonsko Kraljevstvo (626. pr. Kr. – 539. pr. Kr.)|Novobabilonsko Carstvo]] oko [[540. pr. Kr.]], uoči Kirovog osvajanja]] Godine [[539. pr. Kr.]] Kir je osvojio [[Elam]] i glavni grad kraljevstva [[Suza (Iran)|Suzu]].<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2004.003-Tavernier.pdf ''Some Thoughts on Neo-Elamite Chronology'', Jan Tavernier]</ref> Pred kraj rujna iste godine, Kirova vojska pod zapovjedništvom [[Gobrias I.|Gubarua]], guvernera Guteje, [[Bitka kod Opisa|napala je Opis]] na rijeci [[Tigris]] i porazila [[Babilonija|babilonske]] snage.<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |title=ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211040755/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |archive-date=11. veljače 2012. |access-date=16. studenoga 2011.}}</ref> Do [[10. listopada]], grad [[Sipar (Babilonija)|Sipar]] je pokoren bez borbe jer njegovi stanovnici gotovo nisu pružali otpor.<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/> Vjerojatno je da se Kir upustio u pregovore s [[babilon]]skim generalima i tako dogovorom izbjegao oružani sukob. Babilonski kralj [[Nabonid]] je boravio u gradu u to vrijeme, no ubrzo je pobjegao u glavni grad [[Babilon]] kojeg nije godinama posjećivao. Dva dana poslije, [[12. listopada]] prema [[Julijanski kalendar|julijanskom]], odnosno [[7. listopada]] prema [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], Gubarove trupe ušle su u Babilon u kojem nije zabilježen otpor.<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.003-Tolini.pdf ''Quelques éléments concernant la prise de Babylone par Cyrus'', Gauthier Tolini]</ref> Herodot objašnjava da su Perzijanci nasamarili Babilonce time što su preusmjerili tok [[Eufrat]]a u susjedni kanal zbog čega je vodostaj rijeke opao na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici koritom rijeke provuku ispod barijera u centar grada.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |title=Pad Babilona |archive-url=https://web.archive.org/web/20070926175902/http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |archive-date=26. rujna 2007. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Nedugo poslije, [[29. listopada]] Kir je osobno ušao u grad [[Babilon]] i zarobio [[Nabonid]]a.<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/> Prije Kirove invazije na Babilon, [[Babilonija#Novobabilonsko Kraljevstvo (626. pr. Kr. – 539. pr. Kr.)|Novobabilonsko carstvo]] osvojilo je mnoga susjedna kraljevstva. Svi podređena kraljevstva sada su pripala Kiru Velikom, uključujući [[Sirija|Siriju]] i [[Judeja|Judeju]]. Poslije pada Babilona, Kir se proglasio „kraljem Babilona, kraljem [[Sumer]]a i [[Akad]]a, kraljem četiriju krajeva svijeta“; zabilježenim na famoznom Kirovom cilindru, valjkastom natpisu položenim u temelje [[Esagila|esagilskog]] hrama posvećenom glavnom babilonskom bogu [[Marduk]]u. Tekst cilindra opisuje Nabonida kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao ugodnog Marduku. U nastavku se spominje kako je Kir unaprijedio životni standard stanovnika Babilona, te da je pomagao izbjeglicama i obnavljao [[hram]]ove, zbog čega se Kirov cilindar smatra kao prvi pisani spomenik o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u povijesti. Prema [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]] [[Darije I. Veliki|Darija Velikog]], Kirova vlast obuhvaćala je [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] dotada u povijesti. Na koncu Kirove vladavine, [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] protezalo se od [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Judeja|Judeje]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. == Smrt == [[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|350px|mini|desno|Preslikano preko modernih državnih granica, [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] pod Kirom Velikim protezalo se od [[Turska|Turske]], [[Palestina|Palestine]] i [[Armenija|Armenije]] na zapadu, do [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i rijeke [[Ind]] na istoku. Perzija je postala [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo starog vijeka]].]] Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi kako je Kir Veliki poginuo u vatrenoj bitci protiv Massagatae, plemena iz južnih pustinja Kgaresma i Kizilhouma na najjužnijem dijelu stepa u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna s njima na njihovom tlu.<ref name="Tomyris (Herodot)">{{Citiranje weba |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |title=''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot) |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=28. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628220048/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |url-status=dead }}</ref> Pleme [[Masagećani|Masagećana]] bilo je u srodstvu s [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura kraljevstvo, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomirija|Tomiriji]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritorij plemena Masagećana zauzeti silom, pa je krenuo s gradnjom mostova i brodova uzduž [[Sir-Darja|Sir-Darje]] koja ih je razdvajala. Kraljica Tomirija pozvala je Kira da obustavi napad, i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenoj lokaciji, oko dan hoda od rijeke. Kir Veliki je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masagećana nije bilo upoznato s vinom i njegovim učincima. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo hrane i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirijine vojske (ujedno i njen sin) Spargapis i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je samoubojstvo. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomirija se zaklela na osvetu i povela u borbu drugi val vojnika koje je osobno predvodila. Kir je bio ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u [[Stari vijek|starom vijeku]] općenito. Kad je bitka završila, Tomirija je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu s krvlju, kao simbolični čin osvete za ubojstvo njena sina.<ref name="Tomyris (Herodot)"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |title=Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229200608/http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |archive-date=29. prosinca 2014. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Ipak, mnogi povjesničari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde kako su perzijski vojnici uspjeli vratiti tijelo Kira Velikog, ili da je Tomirija pronašla i razapela negog drugog a ne samog Kira, ili pak Kirovog dvojnika. [[Ktezije]] u svojoj ''Persici'' navodi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s Derbicovim pješaštvom potpomognutim [[Skiti|skitskim]] [[Strijelac (vojnik)|strijelcima]] i [[Konjica|konjanicima]], te [[Indija|Indijcima]] sa [[slon]]ovima. Prema njegovom izvoru, ovaj događaj dogodio se sjeveroistočno od [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. Alternativna verzija iz [[Ksenofont]]ove ''Kiropedije'' je proturječna ostalima jer tvrdi kako je Kir Veliki mirno umro u glavnom gradu Perzije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html |title=Kirupedija, enciklopedija Iranica |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=15. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090515225032/http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html |url-status=dead }}</ref> Konačna verzija o Kirovoj smrti dolazi od [[Beros]]a, koji pak tvrdi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s [[dahae]]jskim strijelcima sjeveroistočno od [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. === Grobnica === [[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|desno|350px|Grobnica Kira Velikog leži u [[Pasargad]]u u [[Iran]]u, i [[UNESCO]]-ov je spomenik [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] od [[2006.]]]] Posmrtni ostaci Kira Velikog navodno su u gradu [[Pasargad]]u, gdje grobnica postoji i dan danas za koju su mnogi sigurni da se radi o grobnici samog Kira. [[Strabon]] i [[Arijan]] jednako su opisali njegov grob, prema viđenjima [[Aristobul]]a od Kasandrije, koji je u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dvaput posjetio grobnicu. Iako je [[Stari vijek|starovjekovni]] grad u ruševinama, grobnica Kira Velikog je gotovo neoštećena; no grobnica je zadnjih godina parcijalno restaurirana. Prema [[Plutarh]]u, epitaf na grobnici kaže: <blockquote> „''Oj čovječe, tko god da jesi i otkud god dolazio, ja sam Kir koji je stvorio Perzijsko Carstvo. Ne zavidi mi na ovom komadiću zemlje koji skriva moje tijelo.''“ </blockquote> Povijesni nalazi iz Babilona upućuju na to da je Kir Veliki umro u kolovozu [[530. pr. Kr.]], i da ga je naslijedio njegov sin [[Kambiz II.]] Njegov mlađi sin [[Smerdis]] je umro prije nego što je Kambiz krenuo u osvajanje istočnog fronta. Prema Herodotu, Kambiz je ubio brata da izbjegne svađe oko nasljeđivanja carskog prijestolja tijekom njegove odsutnosti. [[Kambiz II.]] je nastavio očevu politiku geografskog širenja i uspio je pokoriti [[Drevni Egipat|Egipat]] koji je dodao Perzijskom Carstvu, no umro je nakon samo sedam godina vladavine. Nakon njegove smrti carstvom je sedam mjeseci vladao uzrupator [[Gaumata]] koji se prozvao Smerdisom, no s prijestolja ga je uklonio [[Darije I. Veliki|Darije Veliki]]. Kir Veliki se slavi u [[Tanakh]]u (Izaija 45:1-6), no također je kritiziran zbog vjerovanja u navodno lažna izvješća Kuthita, koji su željeli spriječiti gradnju [[Jeruzalemski hram|Drugog hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Naime, oni su optužili [[Židovi|Židove]] da spremaju pobunu pa je Kir odučio prekinuti gradnju hrama koji neće biti završen sve do [[516. pr. Kr.]] u vrijeme vladavine Darija Velikog. == Ostavština == [[Datoteka:Cyrus II le Grand et les Hébreux.jpg|mini|desno|250px|Kir Veliki je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[babilon]]skog ropstva, vratio ih u [[Palestina|Palestinu]] i sagradio im [[Drugi hram]] u [[Jeruzalem]]u, čime je osigurao počasno mjesto u [[Judaizam|judaizmu]].]] Citat knjige Charles Freemana, „The Greek Achievement“: <blockquote> „''U domeni opsega dostignuća nalazi se daleko iznad makedonskog kralja Aleksandra („Velikog“) koji je devastirao carstvo 320. pr. Kr. no nije osigurao nikakvu stabilnu alternativu.''“ </blockquote> Kir Veliki je jednako prepoznatljiv i kao državnik i kao vojnik. Provodeći politiku velikodušnosti umjesto represije i poštovanja drugih lokalnih religija, bio je u stanju pretvoriti pokorene narode u svoje gorljive sljedbenike.<ref>[http://www.ccel.org/s/schaff/encyc/encyc03/htm/ii.11.xix.htm Kir Veliki, Walter Goetz]</ref> Zbog političke infrastrukture koju je postavio, [[Ahemenidsko Carstvo]] zadržalo se još dugo poslije Kirove smrti. Uspon Perzije tijekom Kirove vladavine ostavilo je snažan pečat na tijek svjetske povijesti. Perzijska filozofija, književnost i religija imali su dominantnu ulogu u svjetskim razmjerima idućih tisuću godina. Unatoč [[islam]]skom osvajanju Perzije u 7. stoljeću i stvaranja islamskih kalifata, Perzija je zadržala svoj dominantni utjecaj i na islamsku kulturu tijekom Zlatnog doba islama, što je jedan od glavnih razloga uspješne islamske ekspanzije. Mnoge post-ahemenidske dinastije ([[Seleukidi]], [[Sasanidi]], [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]]) tvrdili su kako su nasljednici Kira Velikog. [[Mohammed Reza Pahlavi]] je slavio 2500. obljetnicu [[iran]]ske monarhije [[1971.]] godine, koja je okončala revolucijom [[1979.]] godine. Mnogi učenjaci danas smatraju Kira Velikog jednakim ili većim od [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] s obzirom na dostignuća. Prema profesoru Richardu Fryeu:<ref>{{Citiranje weba |url=http://original.britannica.com/eb/article-1685 |title=Britannica enciklopedija, Richard Frye |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=13. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130813133030/http://original.britannica.com/eb/article-1685 |url-status=dead }}</ref> <blockquote> „''Dokaz sposobnosti osnivača Ahemedindskog Perzijskog Carstva jest to da se carstvo nastavilo širiti i poslije Kirove smrti i da je bilo cijelovito iduća dva stoljeća. No Kir nije bio samo veliki osvajač i administrator; u mislima perzijskog pučanstva on ima sličnu ulogu kao i Romul i Rem za Rimljane ili Mojsije za Židove. Predaja o njemu u mnogim detaljima podsjeća na priče o drugim herojima i osvajačima starog vijeka. Fabula u kojoj se novorođenče Kir daje pastiru na odgoj podsjeća na priču o Mojsiju u Egiptu, a njegovo svrgavanje tiranskog djeda ima odjeka u drugim mitovima i legendama. Nema sumnje da je predaja o Kiru rasla među Perzijancima i da je bila poznata i Grcima. Osjećaji poštovanja ili čak strahopoštovanja u kojima je predaja prepričana Grcima pokazuju kako nije slučajnost da je Ksenofont odabrao Kira Velikog kao model vladara kojeg bi preporučio svojim Grcima.''“ </blockquote> Ukratko, lik Kira je preživio kroz povijest kao mnogo nešto mnogo veće od čovjeka koji je osnovao carstvo. On je postao epitom za visoke kvalitete koje su se očekivale od starovjekovnih vladara, što je uključivalo herojske osobine poput osvajača koji je bio tolerantan i velikodušan jednako koliko hrabar i odvažan. Njegova osobnost utjecala je na Grke i na samog Aleksandra Velikog, te naknadnim prenošenjem tradicije i na [[Rimsko Carstvo|Rimljane]], pa i danas na sve nas. Godine [[1971.]] [[Iran]] je slavio 2500. objetnicu Kirovog osnivanja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. === Religija === [[Datoteka:Yazd fire temple.jpg|mini|300px|desno|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] hram vatre u [[Jazd]]u ([[Iran]], [[2004.]])]] Jedini poznati primjer njegove religijske politike je njegov odnos prema Židovima u [[Babilon]]u. Biblija tvrdi kako je ostatak židovske populacije vraćen iz Babilona u [[Obećana zemlja|Obećanu zemlju]], te kako je Kirov edikt naložio obnovu [[Jeruzalemski hram|hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Ovaj edikt je u potpunosti objavljen u Knjizi Ezre. Kao rezultat Kirove politike, [[Židovi]] su ga slavili kao dostojanstvenog i legitimnog kralja. Kir je jedini nežidov opisan kao mesija ili božanski kralj u [[Tanakh]]u (Izaija 45:1-6). Međutim, istovremeno su postojale i židovske kritike na njegov račun nakon što je slagan od strane Kuthita, koji su željeli spriječiti gradnju [[Drugi hram|Drugog hrama]]. Optužili su Židove da spremaju pobunu, pa je Kir obustavio gradnju hrama koji će neće biti završen sve do [[516. pr. Kr.]], u doba vladavine Darija Velikog. Pojedini moderni [[musliman]]ski učenjaci smatraju, kako je lik iz [[Kuran]]a ''Dhul-Qarnayn'' zapravo Kir Veliki. Ova teorija je postavljena od strane [[Suniti|sunitskog]] učenjaka Abula Kalama Azada i potvrđena od strane [[Šijiti|šijitskog]] učenjaka Allameha Tabatabaeija u njegovu djelu ''Tafsir al-Mizan''. === Politika i filozofija === Za vrijeme vladavine, Kir je ostvario kontrolu nad golemim teritorijem osvojenih kraljevstva, postignutim zadržavanjem i širenjem medijskih [[satrapija]] (pokrajina). Daljna organizacija osvojenih teritorija u provincije kojima vladaju lokalni kraljevi zvani satrapi nastavljena je i u doba Darija Velikog. Kirovo carstvo zahtijevalo je samo [[porez]] i regrute iz svih krajeva države. Kirovo osvajanje započelo je novo doba u stvaranju carstava, gdje se golema superdržava sastoji od desetaka manjih država, rasa, religija i jezika, koje objedinjuje centralna vlast koju moć projicira preko lokalne administracije. Ovaj politički sustav održao se stoljećima, i trajao je i u doba invazijske dinastije [[Seleukidi|Seleukida]] za vrijeme njihove vladavine Perzijom, i u doba kasnijih [[iran]]skih dinastija [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]]. Godine [[1992.]] Kir je uvršten u listu 100 najutjecanijih ljudi u povijesti, prema Michaelu H. Hartu. U prosincu [[2003.]] tijekom prihvaćanja Nobelove nagrade za mir, [[Širin Ebadi]] se pozvala na Kira kazavši: <blockquote> „''Ja sam Iranka, potomak Kira Velikog. Taj car je na vrhuncu moći prije 2500 godina proglasio kako ne želi vladati onima koji to ne žele. Obećao je da neće prisiljavati nikoga da promijeni svoju religiju ili vjeru i da će poštovati sve manjine. Dokument Kira Velikog bi se trebao proučavati u povijesti ljudskih prava.''“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |title=Dobitnici Nobela - Shirin Ebadi |archive-url=https://web.archive.org/web/20060907061116/http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |archive-date=7. rujna 2006. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> </blockquote> Kirova ostavština se osjeća čak do dalekog [[Island]]a i kolonijalne [[Amerika|Amerike]]. Mnogi tvorci [[SAD|Sjedinjenih Država]] tražili su inspiraciju od Kira Velikog kroz radove poput ''Kiropedije''. Primjerice, [[Thomas Jefferson]] je imao dva primjerka te knjige, koje je obavezno štivo za državnika jednako kao i [[Niccolò Machiavelli|Machiavellijev]] „''[[Vladar (Machiavelli)|Vladar]]''“.<ref>[http://www.spentaproductions.com/Cyrus-the-Great-English/cyruspreview_english.htm Preview Cyrus The Great (Spenta Productions)]</ref> ==== Kirov cilindar ==== {{glavni|Kirov cilindar}} [[Datoteka:Cyrus Cylinder.jpg|desno|mini|300px|[[Kirov cilindar]], ondašnji dokument koji proglašava Kira Velikog legitimnim kraljem [[Babilon]]a.]] Jedan od rijetkih preživjelih izvora informacija iz njegova doba je [[Kirov cilindar]], dokument koji je izdao sam Kir na [[Glina (tlo)|glinenom]] valjku. Cilindar je napravljen povodom perzijskog osvajanja [[Babilonija|Babilona]] [[539. pr. Kr.]] Tekst cilindra opisuje babilonskog kralja [[Nabonid]]a kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao heroja prijatnog bogu [[Marduk]]u. U nastavku se spominje kako je Kir poboljšao život stanovnika [[Babilon]]a, da je izbjeglicama obnavljao domove i gradio [[hram]]ove. Cilindar je bio postavljen unutar babilonskih zidina kao kamen temeljac. Godine [[1879.]] pronašao ga je asirsko-britanski arheolog Hormuzd Rassam u temeljima Esagile (babilonskog hrama bogu Marduku) a danas se čuva u Britanskom muzeju u [[London]]u. Špekulira se kako direktori Britanskog muzeja i Iranskog nacionalnog muzeja u [[Teheran]]u dogovaraju privremeno premještanje Kirovog cilindra u iranski Teheran za posebnu izložbu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |title=Cyrus Cylinder to Be Returned to Iran |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=13. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213150854/http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |url-status=dead }}</ref> Prema Britanskom muzeju, cilindar predstavlja dugu tradiciju [[Mezopotamija|mezopotamskih]] vladara u kojima svoje vladavine obilježavaju deklaracijama o političkim reformama.<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)">[http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/me/c/cyrus_cylinder.aspx ''Cyrus Cylinder'' (British Museum)]</ref> Cilindar je sastavljen u formi dugotrajnih babilonskih stilova, a s političke strane predstavlja Kirovu poruku babilonskom narodu u kojoj se proglašava legitimnim kraljem, i u kojoj obećava poštovanje vjerskih i političkih babilonskih tradicija. Dokument se gotovo punih stotinu godina smatrao instrumentom karakteristične mezopotamske političke propagande. Početkom 70-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], iranski šah prihvatio je Kirov cilindar kao simbol 2500. obljetnice iranske monarhije, navodeći kako je to „prvi pisani spomenik o ljudskim pravima u povijesti“. Cilindar je također privukao pozornost podacima o povratku [[Židovi|Židova]] u [[Palestina|Palestinu]] nakon babilonskog ropstva,<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)"/> a također se smatra i potvrdom [[Biblija|biblijskih tekstova]] iz [[Ezra (knjiga)|Knjige o Ezri]] ([[Ezra]] 1.1-6, 6.1-5; [[Izaija]] 44.23-45.8; 2 Kronike 36.22-23). === Vojna strategija === [[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|250px|mini|desno|Kopija reljefa s Kirom Velikim iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]] Kira Velikog smatra se jednim od najvećih vojskovođa [[Stari vijek|starog vijeka]], kojeg je kasnije oponašao i [[Aleksandar Makedonski]]. Njegova [[Vojna strategija|strategija]], hrabrost i lukavost doprinijeli su pokoravanju najvećih tadašnjih vojnih sila poput [[Medija|Medije]], [[Babilonija|Babilonije]] i [[Lidija|Lidije]], te stvaranju [[Najveća carstva svijeta|najvećeg carstva]]. ==== Opsada Pasargadskog brda ==== {{glavni|Opsada pasargadskog brda}} U proljeće [[551. pr. Kr.]] medijski kralj [[Astijag]] sakupio je golemu vojsku od 150.000 ljudi i krenuo ugušiti perzijsku pobunu predvođenu Kirom. Perzijski vladar zapovjedao je mnogo manjom vojskom od 10.000 ljudi, uglavnom [[Perzijski besmrtnici|Perzijskih besmrtnika]] (elitno teško [[pješaštvo]]). Uz brojčanu inferiornost, perzijski problem bio je i taj što su sa sobom vodili cijele obitelji, uključujući žene i djecu, te starce. Kako bi neutralizirao medijsku brojčanu prednost, Kir Veliki stacionirao je svoju vojsku skupa s narodom na vrh '''strmog brda''' u blizini [[Pasargad]]a. Medijci su pokušali iznenaditi Perzijance napadajuću istovremeno planinske prolaze i penjući se uz planinu, no Perzijanci su ih odbacili. Idućeg jutra Astijag je odlučio napasti s glavninom vojske, dok je dio Perzijanaca vidjevši golemu vojsku pobjegao na vrh brda gdje su bili njihovi civili. Nakon što su ih navodno izvrjeđale perzijske žene nazvavši ih kukavicama, Perzijanci se vraćaju na bojište i koristeći povoljan teren uništavaju medijsku vojsku koja je imala gubitke od oko 60.000 vojnika.<ref>Max Duncker, „Povijest antike“ (''The History of Antiquity book''), 7. svezak, str. 352.</ref> ==== Bitka kod Timbre ==== {{glavni|Bitka kod Timbre}} Kir je iznenadio [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a samim početkom invazije na [[Lidija|Lidiju]] za vrijeme zime odnosno velikih hladnoća u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], na što lidijska vojska nije bila pripremljena, a njihovi saveznici poput [[Babilonija|Babilonaca]], [[Arapi|Arapa]] i [[Grci|Grka]] nisu stigli prikupiti trupe za vojnu pomoć Lidiji. Ipak, lidijska je vojska svejedno imala tri do četiri puta veći broj trupa od perzijske, a okosnicu lidijske vojske činila je golema [[konjica]]. Na samom putu prema Lidiji, Kir Veliki primijetio je kako se konji iz njegove vojske plaše '''[[deva]]''' koje su im služile za opskrbu, jer konji nisu navikli na njihov miris. Neposredno prije bitke, Kir je osnovao prvu vojnu jedinicu sastavljenu od deva koje je stavio na čelo svoje vojske. Strategija je uspjela i na samom početku [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] moćno lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio [[Krez]]ovu vojsku. Sam Krez je zarobljen nakon [[Opsada Sarda (547. pr. Kr.)|opsade Sarda]] iste godine, gdje su se prema [[Ktezije|Kteziju]] Perzijanci opet poslužili lukavstom; general [[Oebar]] savjetovao je Kira Velikog da perzijski vojnici hodaju na motkama tako da izgledaju kao gigantski ratnici, što je navodno prestrašilo građane [[Sard]]a i dovelo do samog pada grada,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |title=Oebar (''Oebares''), AncientLibrary.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019040425/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |archive-date=19. listopada 2012. |access-date=12. rujna 2009.}}</ref> odnosno zarobljavanja samog Kreza. ==== Pobjeda nad Skitima ==== Prilikom vojnih ekspedicija protiv polunomadskih plemena [[Skiti|Skita]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]], Kir je dogovorio bitku protiv vojske moćnog plemena Masagećana. Uoči bitke, na dogovorenom mjestu odlučio im je pripremiti lukavu zamku. Vojsku je podijelio na dva dijela; slabiji dio trupa postavio je slabo zaštićenom logoru prepunom hrane i '''vina''', dok je snažniji dio vojske sakrio u neposrednoj blizini. Pleme Masagećana nije bilo upoznato s vinom, niti s učincima '''[[alkohol]]a'''. General skitske vojske (ujedno i plemenski princ) napao je Kirov logor i porazio slabiji dio perzijske vojske, nakon čega je njegova vojska počega konzumirati pronađenu hranu i vino, nesvjesno se napivši što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. U mamurluku ih napada Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih poražava. ==== Opsada Babilona ==== Perzijska opsada Babilona, u to vrijeme najvećeg i najbogatijeg grada na svijetu, primjer je jedne od najlukavijih opsada ikada, usporediva s legendarnom pričom [[Trojanski rat|opsade Troje]]. Za opsadu grada Babilona, Perzijancima je poslužila rijeka '''[[Eufrat]]''' koja je prolazila kroz samo središte grada. [[Perzija]]nci su nasamarili [[Babilon]]ce time što su preusmjerili gornji tok rijeke u susjedni kanal, zbog čega je vodostaj rijeke opao ispod razine barijera, odnosno na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici prikriveni provuku koritom u sam grad. Nakon infiltracije perzijske vojske, poslije čega se babilonska vojska predala gotovo bez otpora, Kir je osobno ušao u grad i zarobio babilonskog kralja [[Nabonid]]a,<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/> time je [[Babilonija]] konačno bila pokorena. === Graditeljski projekti === [[Datoteka:Pasargad audience hall.jpg|mini|350px|desno|Dvorana za prijam ([[Apadana]]) u '''[[Pasargad]]u''']] [[Datoteka:Cyrus made me, I stand to testify!.jpg|mini|200px|desno|[[Stup]] apadane u [[Pasargad]]u]] Najznačajniji Kirov graditeljski projekt svakako je gradnja [[Pasargad]]a, novog [[Glavni grad|glavnog grada]] Perzije. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |title=Pasargad, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303180708/http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=22. svibnja 2009.}}</ref> Gradnja je počela [[546. pr. Kr.]] ili kasnije, i ubrzo je postao središtem političke moći [[Najveća carstva svijeta|golemog carstva]]. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[kanat]]a. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijećem kontroliranja tlaka, u pasargadskom vrtu izgrađen je pravocrtni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kojeg su se nalazile malene [[Fontana|fontane]]. Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu,<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Pasargad, Google Maps]</ref> te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove s južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijam („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijam sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar.<ref>[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad (Iran Chamber)]</ref> Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]]. Općenito, umjetnost i arhitektura u Pasargadu predstavljaju perzijsko miješanje različitih tradicija koje objedinjuje umjetničke elemente [[Elam]]a, [[Babilonija|Babilonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], te [[Anatolija|Anatolije]]. Pasargad se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3&nbsp;km,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |title=''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'' (Payvand) |access-date=22. svibnja 2009. |archive-date=1. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501211055/http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |url-status=dead }}</ref> a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u Pasargadu pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili grad koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |title=''Pasargadae Can Withstand Earthquakes'' (Payvand) |access-date=22. svibnja 2009. |archive-date=24. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |url-status=dead }}</ref> Temelji graditeljskih zdanja u Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti. Značajan doprinos graditeljstvu predstavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih odnosno viših i tankijih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Perzepolis]]u. Legenda kaže kako je u doba [[islam]]skog osvajanja [[Iran]]a [[Arapi|arapska]] vojska htjela razoriti grobnicu, no kako je tamošnje stanovništvo uvjerilo arapske zapovjednike kako se ne radi o grobnici Kira Velikog, već o grobnici majke kralja [[Salomon]]a, što je poštedjelo njeno rušenje. Kao rezultat, natpis na grobnici zamijenjen je citatom iz [[Kuran]]a i grobnica je postala poznata kao ''Qabr-e Madar-e Sulaiman'', odnosno „grobnica Salomonove majke“. U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekoć veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|brojni potresi]] i osvajačka razaranja [[Egejska Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Osim arheološkog značaja, Pasargad danas je i popularno [[Turizam|turističko]] odredište u [[Iran]]u. == Kronologija == * [[600. pr. Kr.]] – rođenje Kira Velikog prema [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]. * [[576. pr. Kr.]] – rođenje Kira Velikog prema modernim procijenama. * [[552. pr. Kr.]] – nakon što mu umire otac [[Kambiz I.]], Kir Veliki postaje kraljem [[Anšan]]a. * [[552. pr. Kr.]] – Kirova pobuna protiv njegovih nadređenih, [[Medijci|Medijaca]]. * [[549. pr. Kr.]] – uz [[Harpag]]ovu pomoć Kir vodi svoju vojsku protiv Medijaca i pada medijski glavni grad [[Ekbatana]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno. * [[546. pr. Kr.]] – Kir prihvaća medijsku krunu, no službeno je zamijenio titulu proglasivši se „kraljem Perzije“. * [[540-ih pr. Kr.]] – poraz [[Krez]]a u pratu protiv Perzijanaca, pad [[Lidija|Lidijskog Carstva]]. * [[540-ih pr. Kr.]] – perzijski vojskovođe [[Mazar]] i [[Harpag]] osvajaju cijelu [[Mala Azija|Malu Aziju]]; [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]] gradove pomoću opsadnih tehnika koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. * [[542. pr. Kr.]] – povratak glavnine perzijskih trupa u Perziju. * [[539. pr. Kr.]] – Kir Veliki pobjeđuje [[Nabonid]]a i osvaja [[Babilonija#Novobabilonsko Carstvo (626. – 539. pr. n. e.)|Novobabilonsko Carstvo]]; što je zabilježeno u djelima [[Sekst Julije Afrikan|Afrikana]], [[Klaudije Ptolomej|Ptolomeja]], [[Euzebije Cezarejski|Euzebija]] i [[Diodor]]a. * [[537. pr. Kr.]] – Nakon osvajanja [[Babilon]]a, Kir Veliki pušta [[Židovi|židove]] da se vrate u [[Jeruzalem]], čime završava 70 godina [[Babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]]. Manji se broj, njih jedva oko 50.000 koristio tom slobodom; većina je ostala u Babilonu gdje je živjela u relativno povoljnim prilikama. * [[530. pr. Kr.]] – smrt Kira Velikog (prema [[Herodot]]u i [[Ktezije|Kteziju]] u borbi protiv [[Skiti|Skita]]; [[Ksenofont]] u „Kiropediji“ tvrdi kako je umro mirno u glavnom gradu Perzije [[Pasargad]]u), nasljeđuje ga njegov sin [[Kambiz II.]] == Poveznice == * '''[[Ahemenidsko Carstvo]]''' * [[Perzijsko Carstvo]] * [[Perzijanci]] * [[Medijci|Medijsko kraljevstvo]] * [[Astijag]] * [[Lidija|Lidijsko kraljevstvo]] * [[Krez]] * [[Babilonija#Novobabilonsko Carstvo (626. – 539. pr. n. e.)|Novobabilonsko Carstvo]] * [[Nabonid]] * [[Kambiz II.]] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Kambiz I.]]<br>([[580. pr. Kr.|580.]] – [[559. pr. Kr.]])<br>____________________ <br>[[Astijag]]<br>([[585. pr. Kr.|585.]] – [[550. pr. Kr.]]) |gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]<br>([[559. pr. Kr.|559.]] – [[530. pr. Kr.]])<br>____________________ <br>[[Kralj]] [[Medija|Medije]]<br>([[550. pr. Kr.|550.]] – [[530. pr. Kr.]]) |nasljednik=[[Kambiz II.]]<br>([[530. pr. Kr.|530.]] – [[522. pr. Kr.]]) }} == Bilješke == :{{fusd|a}}U literaturi se rjeđe pojavljuje pod imenima '''Cir Veliki''',<ref>Mato Marčinko: ''Indoiransko podrijetlo Hrvata'', Zagreb : Naklada Jurčić, 2000., {{ISBN|953-6462-33-8}}) na str. 235. {{Citat|Cir (Kir) iz plemena Ahemenida postao je 559. pr. Kr. kralj Anšana (kraljevstvo Anšana, koje je bilo više ili manje povezano s Elamom, u to je doba bilo vazal medijskoga kraljevstva).}}</ref> '''Kir II. Perzijski''' ili '''Kir Stariji'''.<ref>{{hrv icon}} {{cite web |title=Kir Stariji |work=Hrvatski obiteljski leksikon |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=19047 |year=2005 |accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm Iran, Zaboravljena slava - Dokumentarni film o drevnoj Perziji (Ahemenidi i Sasanidi)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428091251/http://farsmovie.com/eng/index.htm |date=28. travnja 2010. }} * Kratki dokumentarni film „''U potrazi za Kirom Velikim''“ redatelja Cyrusa Kara, na stranicama [http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm International Committee to Save the Archaeological Sites of Pasargadae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304095326/http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm |date=4. ožujka 2010. }} (9 min. i 58 sek.) * Ksenofont, ''Kiropedija: nauka o Kiru'', preveo Henry Graham Dakyns, pregledao F.M. Stawell, [http://www.gutenberg.org/etext/2085 Project Gutenberg] '''Iran Chamber Society:''' * [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus.php Povijesne osobe - Kir Veliki] * [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php Kenofontova Kiropedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220110527/http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php |date=20. veljače 2010. }} '''Ostalo:''' * [http://www.persiandna.com/his_cyrus.htm Perzijski DNA] Kir Veliki - ''Perzijsko carstvo i najveći kralj u povijesti'' * [http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm Fotografije grobnice Kira Velikog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317124618/http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm |date=17. ožujka 2010. }} * [http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html Kirov cilindar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224215254/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html |date=24. veljače 2007. }} Puni babilonski tekst na Kirovom cilindru poznat u 2001. godini; prijevod i kratki uvod * [http://www.ghiasabadi.com/manshur.html Kir Veliki, perzijski tekst منشور کوروش هخامنشی] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100706163150/http://www.ghiasabadi.com/manshur.html |date=6. srpnja 2010. }} * [http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm Tko je bio Zulqarnain?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212947/http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.cyrusgreat.com Kir Veliki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190829082803/http://www.cyrusgreat.com/ |date=29. kolovoza 2019. }} * [http://www.persiandna.com/images/tomb.jpg Fotografije Kirove grobnice] * ''Kirov cilindar se vraća u Iran'', Cultural Heritage News Agency, [[Teheran]], 25. lipnja 2008., [http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 Link na članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213150854/http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |date=13. veljače 2012. }}. === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Cyrus the Great |commonscathr = Kir Veliki |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Iranski vladari}} [[Kategorija:Kraljevi Ahemenidskog Carstva|Kir Veliki]] [[Kategorija:Kraljevi Anšana]] n4he4wx0ky9k07qbt40otn4xx8lqk6l 0 65291 7570908 7368413 2026-08-06T12:58:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570908 wikitext text/x-wiki {{Drugoznačenje2|'''[[sveti Klement]]'''}} {{Infookvir papa | | hrvatsko_ime = Sveti Klement I. | latinsko_ime = Sanctus Clemens I | slika = San Clemente, Papa, por Juan Correa de Vivar.jpg | slika_širina = 200px | papa_od = [[92.]] | papa_do = [[98.]] | prethodnik = [[Anaklet]] | nasljednik = [[Evarist]] | datum_rođenja = [[1. stoljeće]] | mjesto_rođenja = [[Rim]] | datum_smrti = ''oko'' 98. | mjesto_smrti = [[Krim]] | imenjaci = Klement | svetac = Svetac | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Luteranska Crkva]]<br>[[Anglikanska Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]] | nadnevak spomendana =[[23. studenog]] | simboli na slikama toga svetca = sidro, ribe, [[miljokaz]], ključevi, izvor | zaštitnik = | glavna svetišta = | fusnota = |}} '''Klement I.''', papa od [[92.]] do [[98.]] Naziva se još i Klement Rimski jer je bio Rimljanin židovskog podrijetla,<ref>Tomašević, Silvije: ''Pape kroz povijest'', Adamić, Rijeka, 2003., {{ISBN|953-219-111-9}}, str. 68</ref> a ubraja se među [[Apostolski oci|apostolske oce]]. U [[Katolička Crkva|Katoličkoj]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavnoj Crkvi]] časti se kao [[svetac]]. Od njegovih pisanih djela poznata je [[Klementova poslanica Korinćanima|Poslanica Korinćanima]], dok su mu pripisani i mnogi drugi spisi poput Pseudo-Klementove homilije. Prema predaji koja seže do 9. stoljeća, Klement je podnio mučeništvo [[102.]] godine na [[Krim]]u. == Identitet == Prema [[Tertulijan]]u, oko [[199.]], Crkva u [[Rim]]u držala je da je Klementa zaredio [[sveti Petar]] (''De Praescript.'', xxxii), a [[sveti Jeronim]] tvrdi da je u njegovo doba većina Latina bila "uvjerena da je Klement neposredni nasljednik apostola (Petra)" (''De viris illustr.'', xv). U istom djelu Jeronim tvrdi da je Klement bio četvrti papa. I ostali dokumenti pokazuju veliku nesigurnost o tome kamo smjestiti Klementa. Najstariji popis papa načinio je [[Hegesip]] u doba pape [[Anicet]]a, oko [[160.]] godine. Čini se da je isti popis rabio [[Irenej Lionski]] (''Haer.'', III, iii), potom Julije Afrikanac koji je [[222.]] sastavio svoju kronologiju, autor jedne pjesme protiv [[Marcijan]]a iz 3. ili 4. stoljeća, [[Hipolit Rimski]] koji je nastavio kronologiju do [[234.]] godine, te vjerojatno autor [[Liberijev katalog|Liberijeva kataloga]] iz [[354.]] Ovaj posljednji poslužio je prilikom sastavljanja zbirke ''[[Liber pontificalis]]''. [[Euzebije Cezarejski]] u svome Ljetopisu i u svojoj Crkvenoj povijesti preuzima podatke Julija Afrikanca, no u ovom drugom djelu donekle ih je ispravio. Jeronim prevodi Euzebijev Ljetopis, te nam donosi jedini preostali tekst toga djela. Prema ovim različitim autorima, kronologija prvih papa bila bi sljedeća: *[[sveti Lino|Lino]], Klement (Hegesip, Epifan, [[Rimski kanon]]) *Lino, [[Anaklet]], Klement (Irenej, Julije Afrikanac, Euzebije) *Lino, Anaklet, Klement (Jeronim) *Lino, Klement, Kleto, Anaklet (Hipolit, Liberijev katalog, Liber pontificalis) *Lino, Klement, Anaklet (Optat, [[Aurelije Augustin]]) Danas svi stručnjaci drže da su Kleto, Anaklet i Anenklet jedna te ista osoba. Anaklet je pogreška u [[latinski jezik|latinskom jeziku]], dok je Kleto umanjenica od Anenklet. Isto tako, opće je mišljenje da je Klement greškom kod nekih autora premješten prije Anakleta, ne bi li se tako pomirilo više tradicija o tome da ga je zaredio Petar ili da je bio [[sveti Pavao|Pavlov]] suvremenik. Nisu također sasvim sigurne ni točne godine početka i svršetka pontifikata, te se može govoriti samo o okvirnim podacima. [[Origen]] poistovjećuje papu Klementa s pomoćnikom apostola Pavla ([[Poslanica Filipljanima]], 4,3), u čemu ga slijede i Euzebije, Epifanije i Jeronim, no ovaj je Klement vjerojatno bio iz [[Filipi|Filipa]] u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]]. Sredinom 19. stoljeća poistovjećivalo se ovog papu s [[konzul]]om Titom Flavijem Klementom iz [[95.]], kojega je dao pogubiti njegov bratić car [[Domicijan]]. No prema drevnim tekstovima to se ne može zaključiti, jer oni potvrđuju da je Klement živio do [[Trajan]]ove vladavine. Vjerojatno je bio slobodnjak ili sin nekog slobodnjaka koji je pripadao carskoj obitelji. Sigurno je poznato da je u [[Neron]]ovoj obitelji bilo mnogo kršćana (usp. [[Poslanica Filipljanima]] 4,22). == Životopis == O Klementovu životu i smrti nije poznato gotovo ništa. O njegovu mučeništvu govori se u apokrifnim spisima što ih je u svojoj zbirci „Patres apostolici“ [[1724.]] objavio Cotelier. Ondje se uz obilje detalja govori o tome kako je Klement obratio Teodoru, ženu Sisinija, [[Nerva|Nervina]] dvorjanika, a potom i samog Sisinija te još 423 osobe na višem položaju. [[Car]] Nerva je stoga prognao papu na [[Krim]], gdje je izveo razna čuda, a mnogi su se ondje obratili na kršćanstvo i izgradili 75 crkava. To je još više izazvalo bijes novog cara [[Trajan]]a koji naređuje da se Klementa baci u [[more]] sa [[sidro]]m privezanim o vratu. Otada se more postupno povlačilo, dok nije otkrilo na čudesan način načinjeno svetište s kostima sveca. Ova je legenda vjerojatno bila poznata već u 4. stoljeću, a zasigurno u 6. stoljeću (Grgur iz Toursa. [[Ćiril i Metod|Sveti Ćiril]] oko [[868.]] na Krimu nailazi na grobnicu s kostima i sidrom, te se proširio glas da je riječ o Klementovim ostacima. Ćiril je te ostatke prenio u [[Rim]], a papa [[Hadrijan II.]] položio ih je zajedno s ostacima [[Ignacije Antiohijski|Ignacija Antiohijskog]] pod glavni [[oltar]] bazilike sv. Klementa u Rimu. Dio legende koji govori prijenosu kostiju vjerojatno je autentičan, no nije sigurna identifikacija samih ostataka. Također prema legendi bazilika sv. Klementa izgrađena je na temeljima njegove obiteljske kuće tri stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Pape kroz povijest">''Pape kroz povijest''</ref> [[Rufin]] je prvi koji (oko [[400.]] godine) spominje Klementa kao mučenika. Papa [[Zosim]] u jednom pismu afričkim [[biskup]]ima [[417.]] spominje proces i djelomično oslobođenje od krivnje [[hereza|heretika]] Celestija, koji se odvio u bazilici sv. Klementa. Papa kaže da je izabrao tu baziliku upravo stoga što je Klement dao svoj život za pravu vjeru. Oko [[430.]] godine jedan pisac imenom Predestinat te [[sinod]] u Vaisonu iz [[442.]] upisuju Klementa među mučenike. Suvremeni kritičari drže da je moguća zamjena pape Klementa s mučenikom konzulom Klementom. Ipak, s druge strane, u Rimu ne postoji tradicija o ukopu ovog pape, pa se misli da je ipak umro u progonstvu. == Štovanje == U umjetnosti, papa Klement obično se prikazuje sa sidrom i ribom. Uz ove simbole, uz njega se prikazuje [[miljokaz]], ključevi, izvor koji na njegovu molitvu daje vodu, ili knjiga. [[Rimski martirologij]] donosi ga pod imenom "papa sveti Klement I., mučenik", pod nadnevkom [[23. studenog]], a riječ je o danu kad su njegovi ostaci pokopani u Rimu. U [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] spomendan sv. Klementa, pape i mučenika, pada [[23. studenog]], a istoga ga se dana spominje i [[Evangelička Crkva]]. U [[pravoslavlje|pravoslavlju]] većina Crkava spominje ga se [[23. studenog]]. U [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpskoj pravoslavnoj Crkvi]] štuje se [[25. studenog]] prema [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Značaj == U vrijeme Klementa kršćanstvo se značajno proširilo na istok. Osobito je značajna Klementova reakcija prilikom svađe svećenika u [[Grčka|Grčkoj]], kojom prilikom ih je Klement pozvao na poslušnost čime je praktički uvedeno pravilo kojim se potvrđuje primat rimskoga [[biskup]]a nad svim crkvama u svijetu.<ref name="Pape kroz povijest"/> ==Bibliografija== * [[Ivan Petar Bock]], ''Klement Rimski i njegova poslanica Korinćanima'', ''[[Obnovljeni Život]]'' 2/1927. <small>([https://hrcak.srce.hr/clanak/91286 elektronička inačica])</small> * [[Antonija Zaradija Kiš|Antonija Zaradija]], ''Kult svetog Klementa Rimskog na hrvatskoglagoljaškom tlu'', ''Slovo'' 36/1986. <small>([https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7060/77707/hrcak.srce.hr/index.php%3fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D22388.html elektronička inačica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117110037/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7060/77707/hrcak.srce.hr/index.php%3Fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D22388.html |date=17. studenoga 2022. }})</small> * ''Sveti Klement, rimski biskup : na navještaj spasenja odgovoriti velikodušnim i hrabrim obraćenjem'', kateheza pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]] na općoj audijenciji u srijedu 7. ožujka 2007. godine <small>([https://web.archive.org/web/20211127083305/https://www.vatican.va/content/benedict-xvi/hr/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20070307.html elektronička inačica])</small> * Klement Rimski, ''Pismo Korinćanima'' (preveo i priredio [[Marijan Mandac]]), Služba Božja, Split, 2007. (262 str.), ISBN 9789536236289 * ''Apostolski oci II. : Didaché. Klement Rimski: Pismo Korinćanima. Barnabina poslanica'', [[Verbum]], Split, 2010. (160 str.), ISBN 9789532352238 * Davorin Peterlin, ''Želudac, ruke, noge, stopala, oči, uši, usta, gornji i donji zubi, kutnjaci, obrve i glava: Jedinstvo kršćana i drevni topos tijela i udova'', ''Kairos'' 1/2010. <small>([https://hrcak.srce.hr/clanak/79983 elektronička inačica])</small> * Johannes Reinhart, ''Hrvatskoglagoljsko brevijarsko Žitije pape Klementa rimskoga'', ''[[Slovo (časopis)|Slovo]]'' 70/2020. <small>([https://hrcak.srce.hr/clanak/336949 elektronička inačica])</small> * Zdravko Jovanović, ''Γενoςσιμβoυλευτικον i razrješenje konflikta u Klementovoj Prvoj poslanici Korinćanima'', ''[[Bogoslovska smotra]]'' 1/2020. <small>([https://hrcak.srce.hr/clanak/346153 elektronička inačica])</small> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ;Ostali projekti {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Clemens I |commonscathr = Klement I. |wikizvor = |wikicitat = }} ;Mrežna mjesta * [https://enciklopedija.hr/clanak/31819 Klement I., sv.] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska opća enciklopedija'']] * [[Đuro Vidmarović]], [https://haw.nsk.hr/wayback/20161230083306/http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/19045-d-vidmarovic-sveti-papa-klement-i-hersones.html ''Sveti papa Klement I. i Hrvati''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117110043/https://haw.nsk.hr/wayback/20161230083306/http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/19045-d-vidmarovic-sveti-papa-klement-i-hersones.html |date=17. studenoga 2022. }}, Portal [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskoga kulturnog vijeća]], objavljeno 27. studenoga 2014. {{Crkveni oci}} {{pape}} {{Opći rimski kalendar}} [[Kategorija:Pape]] [[Kategorija:Talijanski sveci]] [[Kategorija:Crkveni oci|Klement Rimski]] lht75oain57tnf1i6n475vmb2az0phm 0 68205 7571072 7083739 2026-08-06T18:35:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571072 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kranj.jpg|mini|Kranj]] [[Datoteka:Kranj - Tomšičeva ulica.jpg|mini|Kranj-stari grad]] '''Kranj''' (njemački: ''Krainburg'') je četvrti po veličini grad u [[Slovenija|Sloveniji]], smješten približno 20 km sjeverozapadno od [[Ljubljana|Ljubljane]], na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine. Broj stanovnika: 51.225 ([[2002.]]). Središte je [[Gorenjska|Gorenjske]], sjeverozapadnog predjela Slovenije i [[Gradska općina Kranj|Gradske općine Kranj]]. == Kultura == Sačuvan je i srednjovjekovni stari dio grada na ušću rijeke [[Kokra|Kokre]] u [[Sava|Savu]]. Bivša austrijska pokrajina [[Kranjska]] (do [[1918.]]) je dobila ime po ovom gradu, koji je izvorno i bio glavnim gradom ove pokrajine <!-- kao i Kranjske Alpe (Kranjska Gora???), na granici između Austrije i Italije.--> Grad je pogodan za obilazak pješice ili na biciklu. == Promet == Kranj se nalazi na cestovnoj i željezničkoj prometnici [[Ljubljana]] - [[Jesenice (Slovenija)|Jesenice]] - [[Villach|Beljak]] - [[München]]. Ljubljanska [[zračna luka]] [[Brnik]] je također dosta blizu. == Gospodarstvo == Industrijski je grad, od kojih je najvažnija elektronička industrija (''Iskra''). U blizini je poznato zimovalište [[Kranjska Gora]]. == Gradovi prijatelji/blizanci == * {{Z|ENG}} [[Oldham]] (od [[1961.]]) * {{Z|FRA}} [[La Ciotat]] * [[Büyükcemece, Carigrad]], Turska * [[Oldham]], Velika Britanija * [[Rivoli]], [[Italija]] * [[Banja Luka]], Bosna i Hercegovina * [[Bitola]], Makedonija * [[Herceg Novi]], Crna Gora * [[Osijek]], Hrvatska * [[Zemun]], Srbija * [[Kotor Varoš]], Bosna i Hercegovina * [[Senta]], Srbija * [[Železna Kapla]], Austrija * [[Doberdob]], [[Italija]] * [[Beljak]], Austrija * [[Grožnjan]], Hrvatska * [[Pula]], Hrvatska * [[Amberg]], Njemačka * [[Novi Sad]], Srbija * [[Zenica]], Bosna i Hercegovina * [[Singen]], Njemačka * [[Užice]], Srbija === Znamenitosti === * [[Plečnikovo stopnišče]] * [[crkva sv. Kancijana u Kranju|crkva]] [[Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila|sv. Kancijana]] * kanjon rijeke [[Kokra|Kokre]] * Slap "Šum" u Besnici * [[Šmarjetna gora]] * selo [[Podreča]] * selo [[Hrastje (Kranj, Slovenija)|Hrastje]] * [[Brdo iznad Kranja]] == Poznate osobe == * [[Metod Koch]], mornarički časnik * [[Berta Golob]], slovenska književnica * [[France Prešeren]], slovenski pjesnik * [[Dalaj Eegol]], slovenski reper<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiv Spletne strani Radia Študent Ljubljana 89,3 MHz|url=https://old.radiostudent.si/article.php?sid=20676|access-date=2024-02-19|website=old.radiostudent.si}}</ref> == Panorama == {{Široka slika|Kranj - panorama 03.jpg|800px|Panoramski pogled na Kranj}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Kranj}} * http://www.kranj.si/ * http://www.burger.si/Kranj/Kranj.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051128024327/http://www.burger.si/Kranj/Kranj.html |date=28. studenoga 2005. }} * [http://www.ff.uni-lj.si/sft/ Slovenski za putnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050822123454/http://www.ff.uni-lj.si/sft/ |date=22. kolovoza 2005. }} * http://www.slovenia.info/ {{Kranj}} {{Gradovi u Sloveniji‎}} [[Kategorija:Gradovi u Sloveniji]] [[Kategorija:Kranj| ]] n6mkkqpryc53sq468c4xhe6jbto87ra 0 71214 7571045 6853006 2026-08-06T17:17:47Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571045 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Arheološki pogranični kompleks Hedebyja i [[Danevirke]] |slika = Wikingerhaeuser_Haithabu.jpg |godina = [[2018.]] <small>(42. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1553 |država = {{Z+X|NJE}} |karta = Njemačka |karta-oznaka = Hedeby |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|54|29|28|N|9|33|55|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Hedebyja u Njemačkoj }} '''Hedeby''' ([[njemački|njem.]] ''Haithabu'' od [[Staronordijski jezik|staronordijskog]] ''Heiðabýr'', što znači naselje (''býr'') na vrištini (''heiðr'')) je [[Vikinzi|vikinško]] naselje na krajnjem sjeveru [[Njemačka|njemačke]] pokrajine [[Schleswig-Holstein]], na obali 15 km dugog zaljeva Schlei koji ga povezuje s [[Baltičko more|Baltikom]], nešto južnije od granice s [[Danska|Danskom]]. Uništeno je u velikom požaru krajem [[11. stoljeće|11. stoljeća]] izazvanom ratnim sukobima, vjerojatno s drugim Vikinzima. Prema [[Arheologija|arheološkim]] nalazima bilo je važno brodogradilište i trgovačko i pomorsko čvorište a imalo je i do tisuću stanovnika. God. 1985. u blizini nalazišta otvoren je muzej. Zbog bogatih i dobro očuvanih arheoloških nalaza, Hedeby je postao ključnim mjestom za tumačenje gospodarskog, društvenog i povijesnog razvoja Europe tijekom vikinškog doba. Zbog toga je Hedeby, zajedno s vikinškim pograničnim kompleksom [[Danevirke]], 2018. god. [[UNESCO]] upisao na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1852 World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites] {{eng oznaka}} Pristupljeno 5. srpnja 2018.</ref> == Naziv == U prošlosti a i sadašnjosti postojalo je mnogo imena za ovo naselje. * ''Hedeby'' je moderna inačica naziva naselja u engleskome u danskome jeziku * ''Heiðabýr'' vuče korijene iz staroskandinvaskih izvora te se smatra najstarijim nazivome * ''Heithabyr'' je engleska inačica staroskandinavskog naziva * ''Heidiba'' je latinski naziv. * ''Haithabu'' je moderni njemački naziv korišten za oslovljavanje povijesnog naselja * ''Haddeby'' je moderni njemački naziv za današnji administrativni okrug Haddeby * ''Heddeby'' * ''Sliesthorp'' naziv korišten u drevnim tekstovima Saksonaca i Franaka * ''Sliaswich'' naziv korišten u nešto novijim tekstovima Saksonaca i Franaka ==Povijest== [[Datoteka:Denmark vikings 3.jpg|mini|lijevo|Karta [[Vikinzi|vikinške]] [[Danska|Danske]]]] [[Datoteka:Dannevirke.english.png|mini|Karta drevnih putova, Hedebyja i Danevirke zidina]] Hedeby se prvi put spominje u franačkim kronikama opata [[Einhard]]a (804.) koji je radio za Karla Velikog, no vjerojatnije je grad nastao kojih tridesetak godina ranije. God. 808. danski kralj [[Godfred]] (lat. Godofredus) uništio je rivala, slavensko trgovačko središte [[Rerik]], te se trgovina na Baltiku seli u Hedeby, koji od tada doživljava procvat. Isti izvori navode kako je kralj Godfred također ojačao [[Danevirke]], zemljani zid koji se pružao jugom [[Jutland]]a. Danevirke se spajao s kamenim zidinama Hedebyja tvoreći obrambenu barijeru preko cijelog [[poluotok]]a, od močvara na zapadu do uskog Schlei zaljeva koji je izlazio na [[Baltik]]. [[Datoteka:Hedebyhouses010.jpg|mini|lijevo|Obnovljene vikinške kuće Hedebyja]] [[Datoteka:Runensteine Wikinger-Museum Haithabu.jpg|mini|Kamenje s [[rune|runama]] (10. i 11. st.) u Vikinškom muzeju Haithabu.]] Sam grad bio je okružen s tri kopnene strane (sjever, zapad i jug) zidinama i opkopima. Koncem 9. stoljeća sjeverne i južne zidine grada su napuštene i život se koncentrirao u središnjem dijelu. Kasnije je podignut 9 m visok polukružni zid koji je čuvao zapadni prilaz gradu. Na istočnoj strani grad je izlazio na krajnji dio zaljeva/kanala koji je završavao malim jezerom Haddebyer Noor. [[Datoteka:WMH_Langschiff_02-06-2013.jpg|mini|Vikinški brod u Vikinškom muzeju Haithabu.]] Taj položaj je bio izrazito povoljan jer je grad bio tek 15 km udaljen od rijeke Treene koja je bila plovna do svog ušća u [[Sjeverno more]]. Na taj način je kratkim prijevozom kolima, Baltik bio povezan sa Sjevernim Morem, a roba je mogla zaobići opasnu i dugotrajnu plovidbu oko Jutlanda. Tako je Hedeby postao trgovačko središte na ovom putu, baš kao što će to postati kasnije [[Lübeck]] u trgovačkom Hanzeatskom savezu. Zahvaljujući trgovini Hedeby je postao drugi najveći vikinški grad poslije [[Uppåkra]] na jugu Švedske.<ref>Sveriges Riksdag, [http://www.riksdagen.se/sv/Dokument-Lagar/Forslag/Motioner/Fornlamningen-Uppakra_GX02Kr327/?text=true Fornlämningen Uppåkra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924114309/http://www.riksdagen.se/sv/Dokument-Lagar/Forslag/Motioner/Fornlamningen-Uppakra_GX02Kr327/?text=true |date=24. rujna 2015. }}, 5. listopada 2009</ref> Grad su opisali posjetitelji kao što je [[Wulfstan]] iz [[Engleska|Engleske]] u 9. stoljeću i [[Ibrahim ibn Jakub]] (Al Tartuši) iz [[Al-Andalus]]a u 10. st. Hedby je postao biskupskim središtem 948. godine, a u 11. stoljeću [[Adam Bremenski]] navodi kako su iz njega brodovi plovili do slavenskih zemalja, Švedske, Samlanda, pa čak i do Grčke. Godine 1050. Hedeby je opljačkao norveški kralj [[Harald Hardrada]] tijekom njegova sukoba s danskim kraljem [[Sven II, kralj Danske|Svenom II.]] Hardrada ga je napao poslavši zapaljene brodove u njegovu luku, nakon čega je grad potpuno izgorio. Dokrajčili su ga [[Zapadni Slaveni]] 1066. godine i Hedeby je potpuno napušten.<ref>Nancy Marie Brown, ''[https://books.google.com.br/books?id=aUE9ZFNeCBsC&pg=PT110&lpg=PT110&dq=hedeby+slavs+1066&source=bl&ots=XXYAU9uYbz&sig=nOwUX1OdJyTGCw758s53v22zjkw&hl=pt-BR&sa=X&ved=0ahUKEwi70b3K3KvLAhVFkJAKHcmXBB8Q6AEIIzAB#v=onepage&q=hedeby%20slavs%201066&f=false The Far Traveler: Voyages of a Viking Woman]'', str. 95. </ref> Kasnije je na drugoj strani Schiela osnovan grad [[Schleswig]]. Otkriven je tek u 19. stoljeću a arheološka iskapanja su započeta 1900. godine. Zahvaljujući tomu što na ovom mjestu nije ništa građeno od uništenja grada, te činjenici da je cijeli grad prekrio mulj i more, prilikom iskapanja od 1959. godine otkrivene su cijele gradske zidine i luka, gdje je otkriven i cijeli [[vikinški brod]]. Do danas je otkopano tek 5% naselja i 1% luke, ali je 2005. godine otpočela ambiciozna obnova izvornih vikinških građevina, temeljene na arheološkim nalazima. ==Poveznice== * [[Jelling]], [[Danska]] * [[Birka]] i [[Hovgården]], [[Švedska]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Haithabu}} {{Svjetska baština u Njemačkoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Njemačkoj]] [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Danskoj]] [[Kategorija:Vikinzi]] ta1weoaomcjmqdp38sr8cr53wi3ywek 0 72196 7571506 7567689 2026-08-07T11:55:12Z Prof saxx 7403 /* P */ 7571506 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sibenik1 (js).jpg|mini|''Katedrala Sv. Jakova'' u [[Šibenik]]u najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je [[2000.]] godine uvrštena u [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]]]] Ovo je '''[[UNESCO]]-ov''' popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Europa|Europi]]. Na ovom popisu ne nalaze se mjesta svjetske baštine koji su smješteni u azijskom dijelu ovih država: [[Kazahstan]], [[Cipar]], [[Izrael]], [[Turska]], [[Gruzija]], [[Azerbajdžan]], [[Armenija]], te [[Ruska Federacija]]; ona su na [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji|popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. Također, prekomorska svjetska baština država kao što su [[Francuska]], [[Nizozemska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Danska]], nalazi se na zemljopisno odgovarajućim popisima. Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na [[Popis ugroženih mjesta svjetske baštine|popisu ugroženih mjesta svjetske baštine]]. {{CompactTOC1}} == Svjetska baština koju dijele neke zemlje == * [[Aggtelek i Slovak Karst|Špilje Aggtelek i Slovak Karst (Slovenský Kras)]] (1995., 2000.) – zajednička baština [[Mađarska|Mađarske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. * [[Belfried]] zvonici – zajednička baština [[Belgija|Belgije]] i [[Francuska|Francuske]]. * [[Bjeloveška šuma]] (1979., 1992.) – na granici [[Poljska|Poljske]] i Bjelorusije. * [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] (2007.) – Zajednička baština 18 europskih zemalja. * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013.) – Zajednička baština [[Poljska|Poljske]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. * [[Foz Côa]] i [[Siega Verde]] (2010.) – [[Portugal]]ska i [[Španjolska]] zajednička baština. * [[Höga Kusten]] i [[Kvarken (otočje)|otočje Kvarken]] – Zajednička baština država [[Švedska|Švedske]] i [[Finska|Finske]]. * Kulturni pejzaž Fertő/[[Neusiedlersee]] (2001.) – zajednička baština [[Austrija|Austrije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. * Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu (2016.) – zajednička baština [[Argentina|Argentine]], [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Indija|Indije]], [[Japan]]a, [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]] * [[Limes Germanicus|Granica Rimskog Carstva]]: [[Limes Germanicus|Gornjonjemačka i reatinska granica]], [[Hadrijanov zid]] i [[Antoninov zid]] – zajednička baština [[Njemačka|Njemačke]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/430/multiple=1&unique_number=499 whc.unesco.org ID 430bis]</ref> * [[Kurski pješčani nasip]] – zajednička baština [[Litva|Litve]] i [[Ruska Federacija|Rusije]]. * [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' – zajednička baština [[Italija|Italije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] * [[Monte San Giorgio]] – paleološko područje upisom talijanske strane planine 2010. godine postalo zajednička baština [[Italija|Italije]] i [[Švicarska|Švicarske]]. * [[Muskauer Park]]/[[Park Muzakowski]] s obje strane rijeke [[Lužička Nisa|Lužičke Nise]] – [[Njemačka]] i [[Poljska]] zajednička baština. * [[Pireneji|Pyrénées]]/[[Pireneji|Pirineos]]: planina Perdido/Mont Perdu (1997., 1999.) – [[Francuska]] i [[Španjolska]] zajednička baština. * [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] (2011.) – Zajednička baština svih pet alpskih zemalja (Francuska, Švicarska, Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija) * [[Raetinska pruga]] na alpskom prijelazu Albuli/Bernini – zajednička baština [[Italija|Italije]] i [[Švicarska|Švicarske]]. * Povijesno središte [[Rim]]a, rimski posjedi svete stolice u Rimu i [[Bazilika Svetog Pavla izvan zidina]] – [[Vatikan]]ska i [[Italija|talijanska]] zajednička baština. * [[Stećci]] (2016.) – Zajednička baština [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] * [[Struveov luk]] (2005.) – [[Bjelorusija|Bjeloruska]], [[Estonija|estonska]], [[finska]], [[Latvija|latvijska]], [[litva]]nska, [[Moldavija|moldavska]], [[norveška]], [[švedska]], [[Ruska Federacija|ruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] zajednička baština. * [[Waddenzee]] (2009.) – obalno područje koje dijele tri zemlje: [[Nizozemska]], [[Njemačka]] i [[Danska]]. [[Datoteka:Gjirokastra Albania 2.jpg|mini|Pogled na krovove [[Gjirokastra]]]] ==A== ==={{Z+X|ALB}} (5)=== * 1992. – Ruševine [[Butrint]]a * 2005. – Grad muzej [[Gjirokastra]] ** 2008. – Stari dio grada [[Berat]]a, priključen Gjirokastri * 2017. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] * 2019. – [[Ohridsko jezero|Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja]] (sa [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]]) [[Datoteka:Green-blue dot.svg|8px]] {{Lokacijska karta+|Austrija|width=400|places= {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.800556 |long=13.043333|label=[[Salzburg|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.2523 |long=13.5202 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.1827 |long=14.1329 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.1244 |long=15.1240 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.1960 |long=16.0316 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.0655 |long=16.5141 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.1231 |long=16.2212 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.186667 |long=16.313333|label=[[Schönbrunn|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.216667 |long=16.383056|label=[[Beč|7.]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.559444 |long=13.646389|label=[[Hallstatt|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.2831 |long=13.3623|label=[[Dachstein|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.648778 |long=15.827972|label=[[Semmeringbahn|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.074167 |long=15.391667|marksize=3|label=[[Stari grad (Graz)|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.364444 |long=15.434167|label=[[Wachau|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.719278 |long=16.722722|label=[[Nacionalni park Neusiedler See|8.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.3514 |long=14.0934|label=[[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|9.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.5341 |long=13.32107|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.5335 |long=13.3159|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.56036 |long=13.3316|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.4814 |long=13.2657|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.4714 |long=14.2112|label=|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.4612 |long=15.0251|label=|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.4815 |long=14.1422|label=|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.4960 |long=14.2601|label=|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.4458 |long=14.2856|label=[[Bukove prašume|10.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.0035 |long=16.1401|label=[[Baden bei Wien|11.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Austrija|lat=48.3428 |long=13.2952 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=[[Dunavski limes|12.]]|position=left}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Austrija|Austriji]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Orange pog.svg|8px]] [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]];<br>[[File:Red Point 12.gif|8px]] [[Dunavski limes]] (zapadni dio)}} ==={{Z+X|AND}} (1)=== * 2004. – [[Vall del Madriu Perafita-Clavor]] ==={{Z+X|AUT}} (12)=== # 1996. – Stari dio [[Salzburg]]a # 1996. – Dvorac [[Schönbrunn]] i njegov vrt # 1997. – [[Hallstatt]] i [[Dachstein]] u području [[Salzkammergut]]a # 1998. – [[Semmeringbahn]], dio željezničke pruge preko [[Semmering]]a # 1999. – [[Stari grad (Graz)]] # 2000. – [[Wachau]], dolina u donjoj Austriji # 2001. – Stari dio [[Beč]]a* # 2001. – Kultivirana pokrajina i [[Nacionalni park Neusiedler See]] (koji prelazi i u [[Mađarska|Mađarsku]]) # 2011. – [[Prapovijesna naselja gromila oko Alpa]] [[File:Orange pog.svg|8px]] # 2017. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2021. – [[Veliki lječilišni gradovi Europe]] ([[Baden bei Wien]]) # 2021. – [[Granice Rimskog Carstva]] – [[Dunavski limes]] (zapadni dio), s Njemačkom i Slovačkom [[File:Red Point 12.gif|10px]] {{svjetska baština u Austriji}} ==B== {{Lokacijska karta+|Belgija|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.487|long=4.175|label=[[Canal du Centre|1.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.846|long=4.352|label=[[Veliki trg u Bruxellesu|2.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.40331667|long=4.7638|label=[[Beginenhof|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.12835278|long=4.568263889|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.03165|long=4.473927778|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.32661111|long=4.943111111|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.82116667|long=5.193027778|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.77897222|long=5.469138889|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.02725|long=4.096972222|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.04613889|long=3.736083333|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.05677778|long=51.05677778|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.987252|long=5.061070|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.87192222|long=4.697361111|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.20122222|long=3.222555556|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.82833889|long=3.267772222|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.217|long=3.233|label=[[Brügge|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.2213 |long=4.3992 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=[[Beffroi|4.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.0144 |long=4.2842 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.0536 |long=3.7248 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.27 |long=3.57 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.3620 |long=3.2317 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.5618 |long=4.0220 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.8795 |long=4.7013 |marksize=8|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.828|long=4.362|label=[[Victor Horta|5.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.417|long=3.983|label=[[Spiennes|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.606|long=3.389|label=[[Katedrala Notre-Dame u Tournaiju|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.218|long=4.398|label=[[Plantin Moretu muzej|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.835|long=4.416|label=[[Palača Stoclet|10.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.686|long=5.724|label=[[Važni Valonski rudnici|11.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.111|long=4.2335|label=[[djela Le Corbusiera|12.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.4523|long=4.2458|label=[[Bukove prašume|13.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.4654|long=4.2536|label=[[Bukove prašume|13.]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.29 |long=5.51|label=[[Spa (Belgija)|14.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=51.2410 |long=4.4927|label=[[Kolonije dobrohotnosti|15.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.9414 |long=2.9545 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=[[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)|16.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.7535 |long=2.9341 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.7946 |long=2.8204 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.8314 |long=2.9957 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.8121 |long=2.9930 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.8359 |long=2.9626 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} {{Lokacijska karta~|Belgija|lat=50.7415 |long=2.9259 |marksize=5|mark=Black pog.svg|label=}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Belgija|Belgiji]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Red Point 12 New.gif|8px]] [[Belfried|Belfried zvonici Belgije i Francuske]];<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Beginenhof|Nastambe Begina u Belgiji]]; [[File:Black pog.svg|5px]] [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]]}} ==={{Z+X|BEL}} (16)=== # 1998. – Četiri ustave na kanalu [[Canal du Centre]] # 1998. – [[Veliki trg u Bruxellesu]] # 1998. – Nastambe [[Begini|Begina]] u [[Belgija|Belgiji]] i Flandriji ([[Beginenhof|Beginenhöfe]]) [[File:Blue pog.svg|8px]] # 1999. – Srednjovjekovni zvonici nazvani [[Belfried]], karakteristični za Flandriju i Valoniju [[File:Red Point 12 New.gif|8px]] # 2000. – [[Art nouveau]] objekti [[Victor Horta|Victora Horte]] u Bruxellesu # 2000. – [[Rudnik|Rudnici]] kremena iz mlađeg kamenog doba kod [[Spiennes]] (Mons) # 2000. – Stari dio grada [[Brügge]]a # 2000. – [[Katedrala Notre-Dame u Tournaiju]] ili [[Liebfrauenkathedrale]] # 2005. – [[Plantin Moretu muzej]] tiskarstva u [[Antwerpen]]u # 2012. – [[Važni Valonski rudnici]] # 2013. – [[Palača Stoclet]] # 2016. – Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu <small>(s [[Argentina|Argentinom]], [[Švicarska|Švicarskom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Francuska|Francuskom]])</small> # 2017. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2021. – [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad]] [[Spa (Belgija)|Spa]] # 2021. – [[Kolonije dobrohotnosti]], s Nizozemskom # 2023. – [[Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]] {{Svjetska baština u Belgiji}} {{Lokacijska karta+|BiH|width=250|places= {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.4013|long=17.7854|label=[[Stari most u Mostaru|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.8657|long=19.3717|label=[[Most Mehmed-paše Sokolovića|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.1532|long=17.8526|label=[[Nekropola Radimlja|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.7948|long=17.7718|label=[[Stećci|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.1847|long=18.1147|label=[[Kalufi|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.4948|long=17.6235|label=[[Dugo polje|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.1727|long=17.6522|label=[[Bijača|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.1140|long=17.8229|label=[[Boljuni|3.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.4055|long=17.1538|label=[[Velika i Mala Crljivica|3.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=44.1302|long=17.6030|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.0417|long=18.3752|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=44.3716|long=18.6852|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.74057|long=18.7534|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.5325|long=18.7635|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.9728|long=19.4549|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.3642|long=19.0857|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=43.8904|long=18.6535|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=42.7200|long=18.3520|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=44.0840|long=17.1652|label=[[Prašuma Janj|4.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|BiH|lat=42.84588576|long=17.98397695|label=[[Vjetrenica|5.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]; [[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] [[stećci]]}} [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|lijevo|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] u [[Mostar]]u]] ==={{Z+X|BIH}} (5)=== # 2005. – [[Stari most u Mostaru|Stari most]] i stari dio grada [[Mostar]]a # 2007. – [[Višegradski most]] [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u # 2016. – [[Stećci]], srednjovjekovni nadgrobni spomenici <small>(s [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Srbija|Srbijom]])</small> [[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] # 2021. – [[Prašuma Janj]], dio internacionalne svjetske baštine [[Bukove prašume]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2024. – Špilja [[Vjetrenica]] [[File:Green pog.svg|8px]] ==={{Z+X|BJE}} (4)=== * 1992. – [[Nacionalni park Białowieża]] [[File:Green pog.svg|8px]] * 2000. – [[Dvorac Mir]] * 2005. – [[Nesviški dvorac]] obitelji [[Radziwiłł]] u [[Njasviž]]u * 2005. – [[Struveov luk]] {{Svjetska baština u Bjelorusiji}} {{Lokacijska karta+|Bugarska|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.650000 |long=23.266667|label=[[Bojanska crkva|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=43.300000 |long=27.150000|label=[[Madarski konjanik|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=43.716667 |long=25.966667|label=[[Kamene crkve u Ivanovu|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.616667 |long=25.400000|label=[[Tračanska grobnica u Kazanlăku|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.616667 |long=27.730000|label=[[Nessebar|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=44.114440 |long=27.078060|label=[[Srebarna|6.]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=41.666667 |long=23.500000|label=[[Nacionalni park Pirin|7.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.116667 |long=23.400000|label=[[Samostan Rila|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=43.666670 |long=26.666670|label=[[Tračka grobnica u Sveštariju|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.4810 |long=24.1609|label=[[Bukove prašume|10.]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.4152 |long=25.0818|label=[[Bukove prašume|10.]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Bugarska|lat=42.4444 |long=24.5605|label=[[Bukove prašume|10.]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]}} ==={{Z+X|BUG}} (9)=== # 1979. – [[Bojanska crkva]] ([[Sofija (grad)|Sofija]]) # 1979. – Reljef [[Madarski konjanik|madarskog konjanika]] uklesan u stijenu kod Madare # 1979. – [[Kamene crkve u Ivanovu]] # 1979. – [[Kazanlăk#Tračanska grobnica u Kazanlăku|Tračka grobnica u Kazanlăku]] # 1983. – Stari dio grada [[Nessebar]] # 1983. – Rezervat biosfere [[Srebarna]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1983. – [[Nacionalni park Pirin]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1983. – [[Samostan Rila]] # 1985. – [[Tračka grobnica u Sveštariju]] # 2017. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Bugarskoj}} [[Datoteka:20090719 Crkva Gospa od Zdravlja Kotor Bay Montenegro.jpg|mini|[[Boka kotorska]]]] ==C== ==={{Z+X|CG}} (4)=== # 1979. – [[Boka kotorska|Kotorski zaljev]] # 1980. – [[Nacionalni park Durmitor]] s [[Tara|Kanjonom Tare]] [[Datoteka:Green pog.svg|8px]] # 2016. – [[Stećci]], srednjovjekovni nadgrobni spomenici <small>(s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Srbija|Srbijom]])</small> [[File:Blue pog.svg|8px]] # 2017. – [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' <small>(s [[Italija|Italijom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]])</small> {{Lokacijska karta+|Češka|width=450|places= {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.089722 |long=14.419444|label=[[Prag|1. Prag]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=48.816667 |long=14.316667|label=[[Český Krumlov|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.18333 |long=15.45|label=[[Telč|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.580278 |long=15.941944|label=[[Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.95 |long=15.266667|label=[[Kutná Hora|5.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=48.775833 |long=16.775|label=[[Lednice-Valtice|6.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=48.959722 |long=14.252778|label=[[Holašovice|7.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.3 |long=17.377222|label=[[Dvorac Kroměříž|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.873611 |long=16.314444|label=[[Litomyšl|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.598611 |long=17.269444|label=[[Olomouc|10.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.207222 |long=16.616111|label=[[Vila Tugendhat|11.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.217222 |long=15.878889|label=[[Třebíč|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.032394 |long=15.290333|label=[[Kladruby nad Labem|13.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.54 |long=13.00 |label=[[Rudna gora|14.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.1214 |long=12.2807 |label=[[Frantiskovy Lazne|15.]]|position=bottom|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.2350 |long=12.7721 |label=[[Karlovy Vary|15.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=49.9753 |long=12.6204 |label=[[Mariánské Lázně|15.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.5130 |long=15.0920|label=[[Bukove prašume|16.]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Češka|lat=50.3536 |long=13.4645|label=[[Žatec|17.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Češka|Češkoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]<br>[[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Veliki lječilišni gradovi Europe]]}} ==={{Z+X|ČEŠ}} (17)=== # 1992. – Stari dio [[Prag]]a # 1992. – Stari dio [[Český Krumlov|Češkog Krumlova]] # 1992. – Stari dio [[Telč]]a # 1994. – [[Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka]] u [[Zelená Hora|Zelenoj Hori]] # 1995. – Stari dio [[Kutná Hora|Kutne Hore]] # 1996. – Kultivirani krajolik [[Lednice-Valtice]] # 1998. – Povijesno selo [[Holašovice]] # 1998. – [[Dvorac Kroměříž]] s parkom # 1999. – Dvorac [[Litomyšl]] # 2000. – Stup Svetog Trojstva u [[Olomouc]]u # 2001. – [[Vila Tugendhat]] arhitekta [[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Roha]] u [[Brno|Brnu]] # 2003. – Bazilika i Židovska četvrt u [[Třebíč]]u # 2019. – [[Kladruby nad Labem|Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem]] # 2019. – [[Rudna gora|Rudarsko područje Rudne gore]] <small>(s [[Njemačka|Njemačkom]])</small> # 2021. – [[Veliki lječilišni gradovi Europe]] ([[Frantiskovy Lazne]], [[Karlovy Vary]] i [[Mariánské Lázně]]) [[File:Blue pog.svg|8px]] # 2021. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2023. – [[Žatec]] i krajolik Saaz hmelja {{Svjetska baština u Češkoj}} {{Lokacijska karta+|Danska|width=330|places= {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.4521 |long=9.2510|label=[[Jelling|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.3834 |long=12.0448|label=[[Katedrala u Roskildeu|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=56.0219 |long=12.3719|label=[[Dvorac Kronborg|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.9136 |long=12.3578|label=[[Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.3102 |long=12.4524 |label=[[Stevns Klint|5.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.35667 |long=9.48635|label=[[Christiansfeld|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.29 |long=8.27|label=[[Vadensko more|4.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=56.3524| long=9.4614 |label=[[Vikinške kružne utvrde|8.]]|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=56.5944 |long=9.1518 |label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.2332 |long=10.2317 |label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.2339 |long=11.1555 |label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=55.2811 |long=12.0719 |label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Danska|lat=54.9551| long=12.5708 |label=[[Møns Klint|9.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Danska|Danskoj]]:<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Cyan pog.svg|8px]] [[Vikinške kružne utvrde]]}} ==D== ==={{Z+X|DAN}} (12)=== # 1994. – Kamene [[rune]], humci i crkva u [[Jelling]]u # 1995. – [[Katedrala u Roskildeu]] # 2000. – [[Dvorac Kronborg]] kod Helsingøra # 2014. – [[Vadensko more]] (s Nizozemskom i Danskom) ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2014. – [[Stevns Klint]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2015. – [[Christiansfeld]], naselje Moravske Crkve # 2015. – [[Kraljevski lovački krajolik Sjevernog Zealanda]] # 2023. – [[Vikinške kružne utvrde]] # 2025. – [[Møns Klint]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) Za drugu dansku svjetsku baštinu vidjeti [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] {{Svjetska baština u Danskoj}} ==E== {{Lokacijska karta+|Finska|width=200|places= {{Lokacijska karta~|Finska|lat=61.08 |long=21.30|label=[[Rauma|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=60.0837 |long=24.5904|label=[[Suomenlinna|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=62.1459 |long=25.11|label=[[Stara crkva u Petäjävesi|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=61.0345 |long=26.3815|label=[[Verla|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=61.0710 |long=21.4630|label=[[Sammallahdenmäki|5.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=63.3000 |long=21.00|label=[[Kvarken (otočje)|7.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=68.9057|long=22.9445|label=[[Struveov luk|6.]]|position=right|marksize=12|mark=Red Point 12 New.gif}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=66.2352 |long=23.4331 |marksize=12|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=65.9948|long=24.5926 |marksize=12|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=61.9536|long=25.8201 |marksize=12|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=60.9217|long=26.5012 |marksize=12|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=60.6635|long=26.8612 |marksize=12|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=60.198202|long=24.869621|label=|position=bottom|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=60.464941|long=22.735243|label=[[Aaltova djela|8.]]|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=62.140232|long=25.769095|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=62.786212|long=22.841684|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=61.236697|long=28.856091|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Finska|lat=61.597463|long=21.874539|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} |caption=}} ==={{Z+X|EST}} (3)=== * 1997. – Stari dio grada [[Tallinn]]a * 2003. – Otok [[Kihnu]] * 2005. – [[Struveov luk]] [[File:Red Point 12 New.gif|8px]] ==F== ==={{Z+X|FIN}} (8)=== # 1991. – Grad [[Rauma]] # 1991. – Utvrda [[Suomenlinna]] # 1994. – [[Drvena crkva u Petäjävesi]] # 1996. – Povijesna tvornica kartona u [[Verla]]u # 1999. – Groblje u [[Sammallahdenmäki]] s grobnicama iz [[brončano doba|brončanog doba]] # 2005. – [[Struveov luk]] [[File:Red Point 12 New.gif|12px]] # 2006. – [[Kvarken (otočje)|Kvarken]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2026. – [[Aaltova djela]] [[File:Cyan pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Finskoj}} ==={{Z+X|FRA}} (46)=== {{glavni|Svjetska baština u Francuskoj}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} Za druga zaštićena mjesta Francuske vidi [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] ==G== {{Lokacijska karta+|Grčka|width=450|places= {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.429722 |long=21.900278|label=[[Apolonov hram kod Bassae|1.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=38.483333 |long=22.50 |label=[[Delfi|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.971421 |long=23.726166|label=[[Akropola (Atena)|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=40.457778 |long=24.326667|label=[[Athos|4.]]|position=right|mark=Green-blue dot.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=39.714167 |long=21.631111|label=[[Meteora|5.]]|position=right|mark=Green-blue dot.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=40.633333 |long=22.95|label=[[Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.633333 |long=23.133333|label=[[Epidaur (Grčka)|7.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=36.433333 |long=28.216667|label=[[Rodos (grad)|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.633333 |long=21.616667|label=[[Olimpija|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.066667 |long=22.383333|label=[[Mystras|10.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.383333 |long=25.25|label=[[Delos|11.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=38.013056 |long=23.635833|label=[[Daphni|12.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=38.394722 |long=22.746667|label=[[Hosios Lukas|12.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=38.373906 |long=26.055739|label=[[Nea Moni|12.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.733333 |long=26.833333|label=[[Pythagoreion|13.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=40.481111 |long=22.313611|label=[[Vergina|14.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.730833 |long=22.756111|label=[[Mikena|15.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=37.316667 |long=26.5|label=[[Patmos|16.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=39.616667 |long=19.916667|label=[[Krf|17.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=41.013056 |long=24.286389|label=[[Filipi|18.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=39.54 |long=20.54|label=[[Zagori|19.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=35.2550|long=25.0945|label=[[Minojske palače|20.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=40.0508 |long=22.4231|label=[[Olimp|21.]]|position=right|mark=Green-blue dot.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=35.0904|long=24.5551|label=|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=35.2436|long=25.4933|label=|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=35.1254|long=26.2139|label=|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=35.2155|long=24.7314|label=|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Grčka|lat=35.3802|long=24.0111|label=|position=left|mark=Yellow pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Grčka|Grčkoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green-blue dot.svg|8px]] svjetska mješovita baština;<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[manastir]]i [[bizantska umjetnost|bizantskog zlatog doba]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] [[Minojske palače]]}} ==={{Z+X|GRČ}} (21)=== # 1986. – [[Apolonov hram kod Bassae]] # 1987. – [[Delfi]] # 1987. – [[Akropola (Atena)|Akropola]] u [[Atena (grad)|Ateni]] # 1988. – Planina [[Athos]] [[File:Green-blue dot.svg|8px]] # 1988. – [[Meteora|Samostani Meteora]] [[File:Green-blue dot.svg|8px]] # 1988. – [[Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu]] # 1988. – Antički grad [[Epidaur (Grčka)]] # 1988. – [[Rodos (grad)|Srednjovjekovni dio grada Rodosa]] # 1988. – [[Olimpija]] – arheološko nalazište # 1989. – [[Mystras]] # 1990. – Otok [[Delos]] # 1990. – Samostani [[Daphni]] (kod Atene), [[Hosios Lukas]] ([[Delfi]]) i [[Nea Moni]] (otok [[Kios]]) [[File:Blue pog.svg|8px]] # 1992. – [[Pythagoreion]] i [[Heraion]] na [[Samos]]u # 1996. – Iskopine kod [[Vergina]] # 1999. – Arheološka nalazišta grada [[Mikena|Mikene]] i [[Tirint]]a # 1999. – Stari grad sa samostanom sv. Ivana i spilje apokalipse na otoku [[Patmos]]u # 2007. – Stari grad na otoku [[Krf]]u. # 2016. – Arheološki lokalitet [[Filipi]] # 2023. – Kulturni krajolik [[Zagori]]ja # 2025. – [[Minojske palače]] # 2026. – [[Olimp|Šire područje planine Olimp]] [[File:Green-blue dot.svg|8px]] {{Svjetska baština u Grčkoj}} {{Lokacijska karta+|Hrvatska|width=300|places= {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=42.76 |long=18.17|label=[[Dubrovnik|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.61 |long=16.55|label=[[Split|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=44.8250 |long=15.6659|label= [[Nacionalni park Plitvička jezera|3.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=45.22 |long=13.62|label=[[Eufrazijeva bazilika|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.73 |long=16.25|label=[[Trogir|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.84 |long=15.89|label=[[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.4055 |long=16.5820|label=[[Starogradsko polje|7.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.64 |long=17.05|label=[[Cista Velika|8.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=42.68 |long=18.42|label=[[Konavle|8.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=43.84 |long=15.79|label=[[Utvrda sv. Nikole|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=44.06 |long=15.33|label=[[Zadar|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=44.72 |long=15.16|label= [[Nacionalni park Paklenica|10.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Hrvatska|lat=44.6145 |long=15.25|label= [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|10.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Orange pog.svg|8px]] lokaliteti sa [[stećci]]ma}} ==H== ==={{Z+X|HRV}} (10)=== # 1979. – [[Dubrovnik]], stara gradska jezgra<ref name="unesco.org-hr">{{eng oznaka}} Unesco.org: [http://whc.unesco.org/en/statesparties/hr Croatia]</ref> # 1979. – Povijesni dio [[Split]]a s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]]<ref name="unesco.org-hr" /> # 1979. – [[Nacionalni park Plitvička jezera]]<ref name="unesco.org-hr" /> [[File:Green pog.svg|8px]] # 1997. – Biskupska zgrada [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]] u starom dijelu [[Poreč]]a<ref name="unesco.org-hr" /> # 1997. – Stari dio [[Trogir]]a<ref name="unesco.org-hr" /> # 2000. – [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u<ref name="unesco.org-hr" /> # 2008. – [[Starogradsko polje]]<ref name="unesco.org-hr" /> # 2016. – [[Stećci]], srednjovjekovni nadgrobni spomenici <small>(s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Srbija|Srbijom]])</small> [[File:Orange pog.svg|8px]] # 2017. – [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' <small>(s [[Italija|Italijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]])</small> # 2017. – [[Bukove prašume u Karpatima]] i drugim područjima Europe <small>(Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja)</small> [[File:Green pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Hrvatskoj}} ==I== ==={{Z+X|IRS}} (2)=== [[Datoteka:Skelligs.JPG|mini|[[Skellig Michael]]]] * 1993. – Arheološka nalazišta [[Bend of the Boyne]] * 1996. – Stjenoviti otok [[Skellig Michael]] ==={{Z+X|ISL}} (3)=== * 2004. – Nationalni park [[Þingvellir]] * 2008. – Otok [[Surtsey]] * 2019. – [[Nacionalni park Vatnajökull]] ==={{Z+X|ITA}} (61)=== {{glavni|Svjetska baština u Italiji}} {{Svjetska baština u Italiji}} == K == ==={{Z+X|KOSV}} (1) === * 2004. – [[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]]: [[Visoki Dečani]], [[Manastir Pećka patrijarhija]], [[Crkva Gospe Ljeviške]] i [[Manastir Gračanica]] ==L== [[Datoteka:Riga daugava.jpg|mini|Stari grad [[Riga]]]] [[Datoteka:Luxemburg.jpg|mini|Zidine [[Luxembourg]]a]] ==={{Z+X|LAT}} (3)=== * 1997. – [[Stara Riga]] * 2005. – [[Struveov luk]] [[Datoteka:Red Point 12 New.gif|8px]] * 2023. – Stari grad [[Kuldīga]] ==={{Z+X|LIT}} (5)=== * 1994. – Stari dio grada [[Vilnius]]a * 2000. – [[Kurski pješčani nasip]] * 2004. – Arheološko nalazište [[Kernavė]] * 2005. – [[Struveov luk]] [[File:Red Point 12 New.gif|8px]] * 2023. – [[Modernistički Kaunas]]: Arhitektura optimizma, 1919.-1939. ==={{Z+X|LUKS}} (1)=== * 1994. – Stari dio grada [[Luxembourg]]a {{Lokacijska karta+|Mađarska|width=300|places= {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=47.4825 |long=19.070556|label=[[Budimpešta|1.]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=47.994444 |long=19.529167|label=[[Hollókő|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=47.558889 |long=17.784444|label=[[opatija Pannonhalma|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat= 48.584212|long= 20.563816|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat= 48.2833|long= 20.2913|label=[[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša|3.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat= 48.4667|long= 20.5000|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=47.594444 |long=21.156667|label=[[Nacionalni park Hortobágy|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=46.074444 |long=18.227778|label=[[Pécs|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=47.719167 |long=16.722778|label=[[Nacionalni park Fertő-Hanság|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=48.15 |long=21.35|label=[[Tokajski vinogradi|8.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=48.0900 |long=21.2100|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=48.2333 |long=21.4025|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=48.2023 |long=21.3338|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mađarska|lat=48.1600 |long=21.2700|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša]];<br>[[File:Orange pog.svg|8px]] [[Tokajski vinogradi]]}} ==M== ==={{Z+X|MAĐ}} (8)=== # 1987. – Obala [[Dunav]]a, [[Budimski dvorac]] i [[Andraševa avenija]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] # 1987. – Povijesno selo [[Hollókő]] # 1995. – [[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša]] u [[Aggtelek]]u [[File:Blue pog.svg|8px]] # 1996. – Benediktinska [[opatija Pannonhalma]] # 1999. – [[Nacionalni park Hortobágy]] # 2000. – Ranokršćanska grobnica u [[Pécs]]u # 2001. – Kultivirana pokrajina i [[Nacionalni park Fertő-Hanság]] (koji prelazi i u [[Austrija|Austriju]]) # 2002. – [[Tokajski vinogradi]] [[File:Orange pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Mađarskoj}} ==={{Z+X|MLT}} (3)=== [[Datoteka:St Sebastian Curtain.jpg|mini|[[Valletta]]]] * 1980. – Grad [[Valletta]] * 1980. – [[Megalitski malteški hramovi]] <small>([[Ġgantija]], [[Ħaġar Qim]], [[Mnajdra]], [[Ta' Ħaġrat]], [[Skorba]], [[Tarxien]], i dr.)</small> * 1980. – Podzemni kultni prostor [[Hipogeum u Hal Saflieni]] ==={{Z+X|MOL}} (1)=== * 2005. – [[Struveov luk]] [[Datoteka:Red Point 12 New.gif|8px]] {{Lokacijska karta+|Nizozemska|width=300|places= {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.634183 |long=5.777875|label=[[Schokland|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.374444 |long=4.893056|label=[[Obrambena linija Amsterdama|2.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.883333 |long=4.633333|label=[[Kinderdijk|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.845833 |long=5.678889|label=[[Lemmer|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.55 |long=4.92 |marksize=8|label=[[Beemster|5.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.085228 |long=5.147222|label=[[Rietveld Schröderova kuća|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.483333 |long=6.166666|label=[[Vadensko more|7.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.365 |long=4.887778|label=[[Amsterdamski kanali|8.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=51.9233 |long=4.4333|label=[[Tvornica Van Nelle|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=52.5126 |long=6.1002|label=[[Kolonije dobrohotnosti|10.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.0232 |long=6.2330|label=[[Kolonije dobrohotnosti|10.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Nizozemska|lat=53.1143 |long=5.3238|label=[[Planetarij Eisinga|11.]]|position=left}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]}} ==N== ==={{Z+X|NIZ}} (11)=== # 1995. – Krajolik [[polder]]a [[Schokland]] # 1996. – [[Obrambena linija Amsterdama]] [[File:Red pog.svg|8px]] prošireno na [[Nizozemske vodoobrambene linije]] (2021.) # 1997. – Vjetrenjače mlinovi kod [[Kinderdijk]]a # 1998. – Jedine pumpe na parni pogon koje još i danas rade u [[Lemmer]]u u [[Frizija|Friziji]] # 1999. – [[Polder]] [[Beemster]] # 2000. – [[Rietveld Schröderova kuća]] u [[Utrecht]]u # 2009. – [[Vadensko more]] (s Njemačkom i Danskom) [[File:Green pog.svg|8px]] # 2010. – [[Amsterdamski kanali|Amsterdamski prsten kanala iz 17. stoljeća unutar Singelgrachta]] [[File:Red pog.svg|8px]] # 2014. – [[Tvornica Van Nelle]] # 2021. – [[Kolonije dobrohotnosti]], s Belgijom # 2023. – [[Planetarij Eisinga]] u Franekeru Druga nizozemska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-ovom [[Popis mjesta svjetske baštine u Americi|Popisu mjesta Svjetske baštine u Americi]]. {{Svjetska baština u Nizozemskoj}} ==={{Z+X|NOR}} (8)=== [[Datoteka:Urnes stavkyrkje frå sør.jpg|mini|[[Urneška drvena crkva]]]] * 1979. – Negdašnja četvrt [[Hanza|Hanze]] Bryggen u [[Bergen]]u * 1979. – [[Urneška drvena crkva]] (''Urnes stavkirke'') * 1980. – Stara građevinska jezgra rudarskog mjesta [[Røros]] * 1985. – Crteži na kamenu [[Alta|Alta muzeja na otvorenom]] * 2004. – [[Vega, otočje|Otočje Vega]] [[Datoteka:Green pog.svg|8px]] * 2005. – [[Struveov luk]] [[File:Red Point 12 New.gif|8px]] * 2005. – Zapadnonorveški [[fjord]]ovi [[Geirangerfjord]] i [[Nærøyfjord]] [[File:Green pog.svg|8px]] * 2015. – Industrijska baština [[Rjukan]]–[[Notodden]]a {{Svjetska baština u Norveškoj}} ==={{Z+X|NJE}} (47)=== {{glavni|Svjetska baština u Njemačkoj}} {{Svjetska baština u Njemačkoj}} ==P== {{Lokacijska karta+|Poljska|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=50.061389 |long=19.938333|label=[[Krakov|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.979167 |long=20.063889|label=[[Wieliczka|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=50.035833 |long=19.178333|label=[[Auschwitz-Birkenau|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=52.249800 |long=21.012200|label=[[Varšava|4.]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=52.766667 |long=23.633333|label=[[Bjeloveška šuma|5.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=50.720556 |long=23.258611|label=[[Zamość|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=53.033333 |long=18.616667|label=[[Toruń|7.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=54.039722 |long=19.027778|label=[[Utvrda u Malborku|8.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.866667 |long=19.683333|label=[[Kalwaria Zebrzydowska|9.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=51.054000 |long=16.196000|label=[[Crkve mira|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.7952 |long=21.545|label=[[Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj|11.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.8515 |long=21.1345|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.754 |long=21.5829|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.7128 |long=20.3359|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.66 |long=21.12|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.611 |long=21.424|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.6032 |long=19.4301|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.5056 |long=21.0123|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.61|long=19.21|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=51.550278 |long=14.926667|label=[[Park Muzakowski|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=51.107222 |long=17.076944|label=[[Hala Ludowa|13.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=50.1035 |long=23.0334|label=[[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata|14.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.5704 |long=22.5957|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.654 |long=22.5957|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.4150 |long=22.0824|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.51 |long=20.54|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.6548 |long=21.1010|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.6005 |long=21.424|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.6209 |long=21.0151|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=50.5 |long=18.7|label=[[Tarnowskie Góry|15.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=50.58 |long=21.30|label=[[Krzemionki|16.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.0558 |long=22.3324|label=[[Bukove prašume|17.]]|position=top|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.1051 |long=22.3012|label=|position=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.0537 |long=22.4329|label=|position=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=49.0401 |long=22.4404|label=|position=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Poljska|lat=54.46 |long=18.48|label=[[Gradsko središte Gdynije|18.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Poljska|Poljskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Orange pog.svg|8px]] [[Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]]; [[File:Brown pog.svg|8px]] [[Bukove prašume]]}} ==={{Z+X|POLJ}} (18)=== # 1978. – Povijesna jezgra [[Krakov]]a ([[Krakovsko Staro mjesto]]) # 1978. – Rudnik soli [[Wieliczka]] # 1979. – Logor [[Auschwitz-Birkenau]] # 1980. – Povijesna jezgra [[Varšava|Varšave]] # 1992. – Nacionalni park [[Bjeloveška šuma]] # 1992. – Stari dio grada [[Zamość]]a # 1997. – Srednjovjekovni dio grada [[Torun]]a # 1997. – [[Utvrda u Malborku|Tvrđava teutonskih vitezova]] u [[Malbork]]u # 1999. – Samostan i brdo u [[Kalwaria Zebrzydowska]] # 2001. – [[Crkve mira]] u [[Jawor]]u i [[Świdnica|Swidnici]] # 2003. – [[Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj]] ([[File:Orange pog.svg|8px]]) # 2004. – [[Park Muzakowski]] (Muskauer Park), s Njemačkom # 2006. – [[Hala Ludowa]] u [[Wroclaw]]u # 2013. – [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] ([[File:Blue pog.svg|8px]]) # 2017. – [[Tarnowskie Góry]], rudnik i njegov vodovodni sustav # 2019. – [[Krzemionki]], prapovijesni rudnici kremena # 2021. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2026. – [[Gradsko središte Gdynije|Modernistički centar grada Gdynije]] {{Svjetska baština u Poljskoj}} {{Lokacijska karta+|Portugal|width=220|places= {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=38.811389 |long=-9.237222|label=[[Lisabon|2.]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=39.6578 |long=-8.8269|label=[[Samostan Batalha|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=39.65 |long=-8.429156|label=[[Samostan kristovog reda|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=38.5008 |long=-8.2947|label=[[Évora|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=39.55 |long=-8.97667|label=[[Samostan Alcobaça|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=38.84333 |long=-9.4166|label=[[Sintra|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=41.2318 |long=-8.629156|label=[[Porto|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=40.8333 |long=-7.0167|label=[[Dolina Côa|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=41.10166 |long=-7.898889|label=[[Dolina Douro|11.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=41.3318 |long=-8.3167|label=[[Guimarães|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=38.88055 |long=-7.1633|label=[[Elvas|14.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=40.211183 |long=-8.429156|label=[[Sveučilište Coimbra|15.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=41.4318 |long=-8.4237|label=[[Bom Jesus do Monte|16.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Portugal|lat=39.0614 |long=-9.2931|label=[[Palača Mafra|17.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u kontinentalnom [[Portugal]]u}} ==={{Z+X|POR}} (15)=== # 1983. – Središte grada [[Angra do Heroísmo]] na otoku [[Terceira]], [[Azori]] # 1983. – [[Mosteiro dos Jerónimos]] i [[Torre de Belém]] u [[Lisabon]]u [[File:Red pog.svg|8px]] # 1983. – [[Samostan Batalha]] # 1983. – [[Samostan kristovog reda]] u [[Tomar]]u # 1988. – Povijesno središte [[Évora|Évore]] # 1989. – [[Samostan Alcobaça]] # 1995. – Kulturni krajolik [[Sintra]] <small>(z.B. [[Palácio Nacional da Pena]])</small> # 1996. – Povijesno središte [[Porto|Porta]] # 1998. – Prapovijesni crteži na stijenama u [[Dolina Côa|dolini Côa]] # 1999. – Prašuma [[laurisilva]] na [[Madeira (otok)|Madeiri]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2001. – Vinogorje [[Dolina Douro|doline rijeke Douro]] # 2001. – Povijesno središte [[Guimarães]]a # 2004. – Vinogradi na otoku [[Pico]] # 2012. – Garnizonski pogranični grad [[Elvas]] i njegove utvrde # 2013. – [[Sveučilište Coimbra]] # 2019. – Svetište [[Bom Jesus do Monte]] u [[Braga|Bragi]] # 2019. – [[Palača Mafra|Kraljevska Mafra – palača, bazilika, konvikt, vrt Cerco]] i [[Tapada lovački park]] {{Svjetska baština u Portugalu}} {{Lokacijska karta+|Rumunjska|width=325|places= {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.0833|long=29.5|label=[[Delta Dunava|1.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.40|long=25.1014|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.2636|long=25.3739|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.1440|long=22.4923|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.3733|long=24.2423|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=44.5631|long=22.4807|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.0460|long=24.1643|label=|position=left|mark=Purple pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.0809|long=24.4623|label=|position=left|mark=Purple pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.4321|long=25.4632|label=|position=left|mark=Purple pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.0319|long=25.0525|label=[[Transilvanijske utvrđene crkve|2.]]|position=bottom|mark=Purple pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.1214|long=25.1203|label=|position=left|mark=Purple pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.1141|long=24.5722|label=|position=left|mark=Purple pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.1686|long= 24.0069|label=[[Manastir Horezu|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4642|long=25.4246|label=[[Moldovske oslikane crkve|4.]]|position=left|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4360|long=25.5560|label=|position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4039|long=25.3250|label=|position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4358|long=26.1141|label=|position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.2260|long=27.3000|label=|position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.3160|long=25.5200|label=|position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.623056|long=23.311944|label=[[utvrde u brdima Orăştie|5.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.820833|long=24.055833|label=[[Drvene crkve Maramureşa|6.]]|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4915|long=24.0321|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4037|long=24.1418|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.3530|long=23.3616|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.4627|long=23.5124|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.3624|long=23.4525|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.2812|long=23.5542|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.217778|long=24.792222|label=[[Sighişoara|7.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.1822|long=23.0749|label=[[Roșia Montană|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.0631|long=22.3441|label=[[Bukove prašume|8.]]|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=47.1793|long=23.1573|label=[[Dačanski limes|10.]]|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.050994|long=26.312836|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.885694|long=22.884611|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=46.757343|long=23.380517|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.276667|long=24.311944|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.63577|long=24.26601|label=|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Rumunjska|lat=45.0203|long=23.1629|label=[[Kiparski ansambl Constantina Brâncușija iz Târgu Jiua|11.]]|position=bottom}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]: [[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>2. [[File:Purple pog.svg|8px]] [[Transilvanijske utvrđene crkve]]; 4. [[File:Pink pog.svg|8px]] [[Moldovske oslikane crkve]]; 6. [[File:Orange pog.svg|8px]] [[Drvene crkve Maramureşa]]; 8. [[File:Brown pog.svg|8px]] [[Bukove prašume]]; 10. [[File:Cyan pog.svg|8px]] [[Granice Rimskog Carstva]] - [[Dačanski limes]]}} ==R== ==={{Z+X|RUM}} (10)=== # 1991. – Rezervat biosfere [[Delta Dunava]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1993. – [[Transilvanijske utvrđene crkve]]: <small>[[Biertan]], [[Prejmer]], [[Viscri]], [[Dârjiu]], [[Saschiz]], [[Câlnic]], [[Valea Viilor]]</small> ([[File:Purple pog.svg|8px]]) # 1993. – [[Manastir Horezu]] # 1993. – [[Moldovske oslikane crkve]]: <small>([[Voronet]], [[Suceava]], [[Humor (Rumunjska)]], [[Moldovita]], [[Probota]], [[Patrauti]], [[Arbore]])</small> ([[File:Pink pog.svg|8px]]) # 1999. – [[Dačani|Dačanske]] [[utvrde u brdima Orăştie]] # 1999. – [[Drvene crkve Maramureşa]] ([[File:Orange pog.svg|8px]]) # 1999. – Povijesno središte [[Sighişoara]] # 2017. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] ([[File:Brown pog.svg|8px]]) # 2021. – Rudarski krajolik [[Roșia Montană]] # 2024. – [[Granice Rimskog Carstva]] – [[Dačanski limes]] ([[File:Cyan pog.svg|8px]]) # 2024. – [[Kiparski ansambl Constantina Brâncușija iz Târgu Jiua]] {{Svjetska baština u Rumunjskoj}} [[Datoteka:HermitageAcrossNeva.jpg|mini|[[Ermitaž]] u [[Petrograd]]u]] ==={{Z+X|RUS}} (26)=== {{glavni|Svjetska baština Ruske Federacije}} Druga ruska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-ovom [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji|Popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji]] {{Svjetska baština u Rusiji}} ==S== {{Lokacijska karta+|Slovačka|width=370|places= {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.039281|long= 19.278161|label=[[Vlkolínec|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.025608|long= 20.589889|label=[[Levoča|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.000391|long= 20.767221|label=[[Spišské Podhradie|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.459636|long= 18.893768|label=[[Banská Štiavnica (grad)|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.584212|long= 20.563816|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.667877|long= 20.308851|label=[[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša|4.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.863290|long= 20.311700|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.293087|long= 21.275776|label=[[Bardejov|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.086111|long= 22.536111|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.070556|long= 22.050278|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.929167|long= 22.189722|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.336111|long= 19.558333|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.143056|long= 20.430556|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.190278|long= 19.360278|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.648889|long= 19.154722|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.352500|long= 21.707778|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.328333|long= 21.626389|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.856944|long= 22.296389|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.009722|long= 22.338889|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 48.975000|long= 22.466667|label=[[Bukove prašume|6.]]|position=right|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat= 49.247222|long= 21.204167|label=[[Slovačke drvene crkve|7.]]|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat=47.8442 |long=18.1153 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=|position=left}} {{Lokacijska karta~|Slovačka|lat=48.1320 |long=17.0858 |marksize=5|mark=Red Point 12.gif|label=[[Dunavski limes|8.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]<br>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša]]; [[File:Brown pog.svg|8px]] [[Bukove prašume u Karpatima]]; [[File:Orange pog.svg|8px]] [[Slovačke drvene crkve]];<br>[[File:Red Point 12.gif|10px]] [[Granice Rimskog Carstva]] – [[Dunavski limes]] (zapadni dio)}} ==={{Z+X|SMR}} (1)=== * 2008. Povijesno središte [[San Marino|San Marina]] i brdo [[Titano]] ==={{Z+X|MAK}} (2)=== * 1979. – [[Ohridsko jezero|Prirodna i kulturna baština Ohridskog područja]] (s [[Albanija|Albanijom]]) [[File:Green-blue dot.svg|8px]] # 2021. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] ==={{Z+X|SLK}} (8)=== # 1993. – Selo [[Vlkolínec]] # 1993. – Gradovi [[Levoča]] i [[Spišské Podhradie]] s okolnim spomenicima ([[Dvorac Spiš]], [[Spišská Kapitula]] i [[Žehra]]) # 1993. – Rudarski grad [[Banská Štiavnica (grad)|Banská Štiavnica]] # 1995. – [[Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša]]: [[Gombasecká jaskyňa]], [[Jasovská jaskyňa]], [[Domica]] i [[Ochtinská aragonitová jaskyňa]] [[File:Blue pog.svg|8px]] # 2000. – Povijesno središte [[Bardejov]]a # 2007. – [[Bukove prašume u Karpatima]] [[File:Brown pog.svg|8px]] # 2008. – [[Slovačke drvene crkve|Drvene crkve]] u Slovačkom dijelu Karpata [[File:Orange pog.svg|8px]] # 2021. – [[Granice Rimskog Carstva]] – [[Dunavski limes]] (zapadni dio), s Njemačkom i Austrijom [[File:Red Point 12.gif|10px]] {{Svjetska baština u Slovačkoj}} ==={{Z+X|SLO}} (4)=== * 1986. – [[Škocjanske jame]] [[File:Green pog.svg|8px]] * 2011. – [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] – s ostalih pet alpskih zemalja * 2012. – Baština žive – [[Almadén]] i [[Idrija]] – sa Španjolskom * 2017. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] * 2021. – Arhitektonska [[djela Jože Plečnika]] u [[Ljubljana|Ljubljani]] {{Svjetska baština u Sloveniji}}{{Lokacijska karta+|Srbija|width=200|places= {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=43.2708 |long=20.3522|label=[[Stari Ras|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=43.4909 |long=20.5212|label=[[Studenica|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=44.0357 |long=22.1106|label= [[Gamzigrad|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=44.0728 |long=19.3549|label=[[Bajina Bašta|4.]]|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=44.0645 |long=19.4728|label=[[Prijepolje|4.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=42.7940 |long=20.3556|label=[[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu|5.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=42.4241 |long=20.7409|label=[[Crkva Gospe Ljeviške|5.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=42.6248 |long=20.2618|label= [[Visoki Dečani|5.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Srbija|lat=42.6554 |long=21.1136|label= [[Manastir Gračanica|5.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Srbija|Srbiji]]<br>[[File:Orange pog.svg|8px]] lokaliteti sa [[stećci]]ma<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Srednjovjekovni spomenici na Kosovu]]}} === {{Z+X|SRB}} (4) === # 1979. – Grad [[Stari Ras]] i manastir [[Sopoćani]] (vidi i: [[Petrova crkva (Srbija)|Petrova crkva]]) # 1986. – Manastir [[Studenica]] # 2007. – [[Galerije]]va palača u [[Gamzigrad]]u (''Romuliana'') kod [[Zaječar]]a. # 2016. – [[Stećci]], srednjovjekovni nadgrobni spomenici <small>(s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]])</small> [[File:Orange pog.svg|8px]] ==== [[Datoteka:Civil Flag of Serbia.svg|border|20px]] [[Srbija]] / {{Z+X|KOSV}} (1) ==== 5. 2004. – Srednjovjekovni spomenici na [[Kosovo|Kosovu]] <small>([[Manastir Dečani]], 2006. dodani i: [[Manastir Peć]], [[Manastir Gračanica]], [[Crkva Djevice iz Ljeviša]])</small> * [[File:Blue pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Srbiji}} [[Datoteka:SF - lago1.jpg|mini|[[Djela Antonija Gaudíja]]: [[Sagrada Familia]]]] ==Š== ==={{Z+X|ŠPA}} (47)=== {{glavni|Svjetska baština u Španjolskoj}} Za druga zaštićena mjesta Španjolske vidi [[Popis mjesta svjetske baštine u Africi]] {{Svjetska baština u Španjolskoj}} {{Lokacijska karta+|Švedska|width=200|places= {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=59.323067 |long=17.885000|label=[[Palača Drottningholm|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=59.336210 |long=17.545466|label=[[Birka|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=59.966667 |long=16.008333|label=[[Engelsberg|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=58.723611 |long=11.323611|label=[[Tanumshede|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=59.275556 |long=18.099444|label=[[Skogskyrkogården|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=57.633333 |long=18.283333|label=[[Visby|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=65.645833 |long=22.029167|label=[[Luleå|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=67.317000 |long=17.567000|label=[[Lappland|8.]]|position=right|mark=Green-blue dot.svg}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=56.183333 |long=15.650000|label=[[Karlskrona|9.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=63.000000 |long=18.416667|label=[[Höga kusten|10.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=63.500000 |long=21.000000|label=[[Stora Alvaret|11.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=60.598889 |long=15.612222|label=[[Veliko brdo bakra|12.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=57.105556 |long=12.390278|label=[[Dugovalni odašiljač Grimeton|13.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=67.183333|long=23.366667|label=[[Struveov luk|14.]]|position=left|mark=Red Point 12 New.gif}} {{Lokacijska karta~|Švedska |lat=69.237778 |long=23.489444 |marksize=3|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Švedska |lat=68.384722|long=23.638889 |marksize=3|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Švedska |lat=66.63333|long=23.816667 |marksize=3|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Švedska |lat=65.83333|long=24.13333 |marksize=3|mark=Red Point 12 New.gif|label=}} {{Lokacijska karta~|Švedska|lat=61.707222 |long=16.195833|label=[[Hälsinglandske farme|15.]]|position=right}} |caption=[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]];<br>[[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Green-blue dot.svg|8px]] svjetska mješovita baština;<br>[[File:Red Point 12 New.gif|8px]] [[Struveov luk]]}} ==={{Z+X|ŠVE}} (15)=== # 1991. – Kraljevska ljetna [[Palača Drottningholm]] # 1993. – [[Vikinzi|Vikinška]] naselja [[Birka]] i [[Hovgården]] # 1993. – Povijesna talionica željeza u [[Engelsberg]]u # 1994. – [[Tanumshede|Petroglifi u Tanumu]] # 1994. – [[Skogskyrkogården]] (groblje kod [[Stockholm]]a) # 1995. – Grad [[Visby]] na otoku [[Gotland]] # 1996. – Područje crkve Gammelstad u [[Luleå]]i # 1996. – [[Lappland]] – Arktičko kultivirano područje u [[Laponija|Laponiji]] [[File:Green-blue dot.svg|8px]] # 1998. – Luka [[Karlskrona]] # 2000. – [[Höga kusten]], područje uzdizanja kopna u Botničkom zaljevu i [[Kvarken (otočje)|otočje Kvarken]] ([[Finska]]) [[File:Green pog.svg|8px]] # 2000. – Poljoprivredni krajolik [[Stora Alvaret]] na otoku [[Öland]]u [[File:Green pog.svg|8px]] # 2001. – Povijesno rudarsko područje "[[Veliko brdo bakra]]" u [[Falun]]u # 2004. – [[Dugovalni odašiljač Grimeton]] (SAQ) kod [[Varberg]]a # 2005. – [[Struveov luk]] [[File:Red Point 12 New.gif|8px]] # 2012. – Urešene [[Hälsinglandske farme]] {{Svjetska baština u Švedskoj}} {{Lokacijska karta+|Švicarska|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.4233 |long=9.3778|label=[[Kneževska opatija St. Gallen|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.6295 |long=10.4477|label=[[Benediktinski samostan St. Johann|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.9481 |long=7.4503|label=[[Bern|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.1931 |long=9.0224|label=[[Bellinzona|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.5 |long=8.0331 |marksize=3|label=[[Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn|5.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=45.8889 |long=8.9139|label=[[Monte San Giorgio|6.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.4919 |long=6.7461|label=[[Lavaux|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.4983 |long=9.8464|label=[[Rhätischen Bahn|8.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.9167 |long=9.25|label=[[Tektonikarena Sardona|9.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.1039 |long=6.8328|label=[[La Chaux-de-Fonds|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.04 |long=6.42|label=[[Le Locle|10.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.2783 |long=8.2075|label=[[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|11.]]|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.1643 |long=8.1227|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.0618 |long=7.1247|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.0755 |long=8.1227|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.5419 |long=6.5546|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.5521 |long=7.0525|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.0255 |long=7.09022|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.4739 |long=7.0212|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.1652 |long=6.1014|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.5412 |long=6.4724|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.5822 |long=6.5228|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.5314 |long=6.5335|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=47.2158 |long=8.3238|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Švicarska|lat=46.4684 |long=6.8293|label=[[djela Le Corbusiera|12.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Orange pog.svg|8px]] [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]]}} ==={{Z+X|ŠVI}} (13)=== # 1983. – [[Kneževska opatija St. Gallen]], zadužbeno područje sa [[zadužbena knjižnica St. Gallen|zadužbenom knjižnicom]] i zadužbenom crkvom # 1983. – [[Benediktinski samostan St. Johann]] u [[Müstair]]u # 1983. – Stari dio [[Bern]]a # 2000. – Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra [[Bellinzona|Bellinzone]] # 2002. – [[Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn]] između [[Wengen]]a i [[Fiesch]]a [[File:Green pog.svg|8px]] # 2003. – [[Monte San Giorgio]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2007. – Terasasti vinogradi [[Lavaux]]a # 2008. – Albulabahn i Berninbahn, dijelovi [[Rhätischen Bahn]] (Berninabahn s Italijom) # 2008. – Geotop [[Tektonikarena Sardona]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2009. – Urarski urbanizam gradova [[La Chaux-de-Fonds]] i [[Le Locle]] # 2011. – [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]], s ostalih pet alpskih zemalja [[File:Orange pog.svg|8px]] # 2016. – Arhitektonska [[djela Le Corbusiera]], izniman doprinos modernom pokretu <small>(s [[Argentina|Argentinom]], [[Belgija|Belgijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Francuska|Francuskom]])</small> # 2021. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Green pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Švicarskoj}} ==T== ==={{Z+X|TUR}} (18)=== {{glavni|Svjetska baština u Turskoj}} Druga turska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-ovom [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji|popisu mjesta svjetske baštine u Aziji]]. {{Svjetska baština u Turskoj}} ==U== [[Datoteka:Stonehenge Total.jpg|mini|[[Stonehenge]]]] ==={{Z+X|UK}} (33)=== {{glavni|Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} Druga mjesta Ujedinjenog kraljevstva pod zaštitom nalaze se na UNESCOvom [[Popis mjesta svjetske baštine u Americi|popisu mjesta svjetske baštine u Americi]] i [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji|popisu mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. {{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} {{Lokacijska karta+|Ukrajina|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=50.45 |long=30.523333|label=[[Kijevska Sofijina katedrala|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.83 |long=24.014167|label=[[Lavov|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=45.331667 |long=28.928056|label=[[Struveov luk|3.]]|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.565833 |long=26.756111|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.148611 |long= 26.991667|label=|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.33 |long=26.681944|label=[[Struveov luk|3.]]|position=right|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.082222 |long=22.567778|label=[[Bukove prašume|4.]]|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.5 |long=24|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=50.016667 |long=23.616667|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.683333 |long=26.583333|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.617 |long=23.684|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.3528 |long=23.0736|label=|position=left|mark=Brown pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.3 |long=25.933333|label=[[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola|5.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=44.611667 |long=33.493333|label=[[Hersones|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.908056 |long=23.101111|label=[[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata|7.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.416667 |long=24.616667|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.272778 |long=24.374722|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=50.0553 |long=23.9821|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=50.0553 |long=23.9821|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=49.347778 |long=23.499444|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Ukrajina|lat=48.984 |long=22.8546|label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]<br>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]]; [[File:Brown pog.svg|8px]] [[Bukove prašume u Karpatima]]; [[File:Orange pog.svg|8px]] [[Struveov luk]]}} ==={{Z+X|UKR}} (7)=== # 1990. – [[Kijevska Sofijina katedrala]] i Kijevski spiljski manastir [[Lavra Pečerskaja]] u [[Kijev]]u # 1998. – Stari dio grada [[Lavov]]a # 2005. – [[Struveov luk]] [[File:Orange pog.svg|8px]] # 2007. – [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] [[File:Brown pog.svg|8px]] # 2011. – [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] # 2013. – [[Hersones|Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora (seoska okolica)]] # 2013. – [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] [[File:Blue pog.svg|8px]] {{Svjetska baština u Ukrajini}} ==V== ==={{Z+X|VAT}} (1)=== * 1984. – [[Vatikan]] == Izvori == {{izvori|30em}} * [http://whc.unesco.org/en/list/&order=region#alphaE Europa i Sjeverna Amerika], popis na službenim stranicama UNESCO-a {{Svjetska baština}} [[Kategorija:Svjetska baština u Europi| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|Europa]] [[Kategorija:Popisi mjesta|Svjetska baština u Europi]] pi6yb1l59iqxyez1lmo13l4rtqcfx84 0 73851 7571462 7041724 2026-08-07T10:34:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571462 wikitext text/x-wiki {{dz|[[M/T Lubenice]]|trajekt}} {{dz|[[lubenica]]|voće}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Lubenice |vrsta = naselje |slika = Lubenice-Cres1.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|PGŽ}} |općina = [[Cres (grad)|Cres]] |najbliži grad = [[Cres (grad)|Cres]] |površina = 7,8 |visina = 378 |z. širina = 44.887 |z. dužina = 14.332 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 6 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51557 Cres |pozivni broj = +385 (0)51 |autooznaka = RI |web = |bilješke = }} '''Lubenice''' ({{lat.|Hibernitia}} od ''hibernus'' "zimski, hladan") su naselje na otoku [[Cres]]u. Administrativno, naselje pripada gradu [[Cres (grad)|Cres]]u. [[Datoteka:Lubenice Cres.jpg|mini|lijevo|<center>Panorama Lubenice sa zapada.]] == Zemljopisni položaj == [[Datoteka:Lubenice beach.JPG|mini|lijevo|<center>Pogled na plažu ispod mjesta.]] [[Datoteka:Cres Lubenice Belltower.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Zvonik]] u Lubenicama]] Nalaze se na visokoj klisuri nad morem, na zapadnoj obali Cresa, na 378 metara nadmorske visine. Najbliža naselja su [[Zbičina]] (2 km sjeveroistočno) i [[Mali Podol]] (2 km jugoistočno). == Povijest == Mjesto Lubenice je staro preko četiri tisuće godina, i naseljenost nikad nije bila prekidana; što potvrđuju i pronađeni okolni [[tumuli]] iz [[brončano doba|brončanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. U [[antika|antici]] se Lubenice spominje kao dobro utvrđen i strateški važan grad '''''Hibernitia''''' (tj. „zima” ili „hladno naselje”, najvjerojatnije zbog čestog hladnog vjetra koji je čest u naseljima na vrhu brda) od kojega je vodio odvojak glavne rimske ceste iz [[Osor]]a u [[Beli]]. U to vrijeme to je bio jedan od četiriju najvažnijih mjesta na otoku [[Cres]]u s potpuno formiranim urbanim centrom. U podnožju naselja je važna ''villa rustica'' s okolnim poljoprivrednim područjem i pripadajućom lukom. Tu su pronađeni brojni arheološki materijali iz antike ([[sarkofag]], [[Stari Egipat|egipatski]] natpisi, [[amfora|amfore]], novac, nakit, i sl.). U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] grad je ponovno opasan zidinama i ponovno je postao središte [[župa|župe]]. Danas, Lubenice je mali lokalni centar s oko 40 zgrada i 24 stalnih stanovnika.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/2017/ Lubenice na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 1. lipnja 2013.</ref> Dana 1. veljače 2005. godine, [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]] je nominiralo naselje Lubenice za upis na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] jer je ovo naselje „na visokoj stijeni spojeno u okolni humanizirani krajolik tako što je izgrađeno od istog materijala, što ga čini gotovo potpunim spojem umjetnih i prirodnih elemenata, dok se prirodne značajke područja ogledaju u samom nazivu grada”.<ref name="UNESCO"/> ==Odlike i znamenitosti== Naselje je nepravilnog izduženog i ovalnog tlocrta s brojnim zbijenim kućama. Dvije uzdužne ulice su poprečno povezane malim natkrivenim lučnim prolazima. Građevine imaju visoku kvalitetu izrade i uglavnom ozračje iz razdoblja [[barok]]a, međutim, u supstrukciji i temeljima kuća, kao i u njihovim proporcijama, vidljiv je srednjovjekovni sloj. Također su na istočnoj strani sačuvane srednjovjekovne gradske zidine s povremenim uključenim strukturama, kao što su sjeverna i južna gradska vrata. Ostali urbani elementi uključuju i gradsku [[loža|ložu]] koja se nalazi uz [[zvonik]] župne crkve, [[trg]] s komunalnom cisternom i već spomenuta gradska vrata, župnu crkvu, groblje i niz srednjovjekovnih crkvica (Kapelica svetog Dominika, obnovljena Kapelica svetog Antuna pustinjaka, Kapela sv. Jakova i sv. Barbare i Kapela sv. Stjepana na groblju). Ulice su sporadično popločane lomljencom, a brojne privatne kuće su organizirane oko dvorišta do kojih se dolazi kroz kamene [[portal]]e. Ove monumentalne narodne urbano-ruralne zgrade imaju kamene vodospremnike na drugom katu, do kojih se dolazi kamenim stubama. Pored toga, tu su i monumentalni [[dimnjak|dimnjaci]] iznimnih dimenzija i oblika, kao i ostali elementi ruralne arhitekture (krušne peći, rogovi za sušenje voća, tradicionalno oblikovane strehe i drvene [[pergola|pergole]]).<ref name="UNESCO"/> == Kultura == Ljeti se održava kulturna manifestacija "Lubeničke večeri". Poznat je ples po imenu "lubeniška". Nošnja se sastoji od: crne lepršave suknje, košulje, pregače, marame i prsluka. == Stanovništvo == Prema popisu iz 2001. godine, Lubenice imaju 24 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lubenice |p1857=147 |p1869=148 |p1880=175 |p1890=193 |p1900=187 |p1910=177 |p1921=247 |p1931=246 |p1948=171 |p1953=154 |p1961=109 |p1971=82 |p1981=57 |p1991=43 |p2001=24 |p2011=12 |p2021=6 |napomena=U 1869. i 1880. iskazano pod imenom Ljubenice. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Zbičina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Gospodarstvo se temelji na ovčarstvu i ribarstvu. Pošto prevlada šikara i makija zemlju je nemoguće obrađivati. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Lubenice |commonscathr = Lubenice }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.tzg-cres.hr/o_cresu/Mjesta/Lubenice TZ Grada Cresa: Lubenice] *[http://www.pbase.com/mpreseck/lubenice Galerija slika] *[http://www.pbase.com/pd_zagorske_steze/lubenice Galerija svjetlopisa] *[http://www.croatiaphotos.org/cres/13-lubenice Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728100555/http://www.croatiaphotos.org/cres/13-lubenice |date=28. srpnja 2014. }} {{Cres}} {{Mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Cresa]] [[Kategorija:Cres]] jsxzlhe2n1sl32wnda6h3c9er42i634 0 75852 7571158 7331581 2026-08-06T21:10:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571158 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Krštenje Isusovo | slika = Giotto - Scrovegni - -23- - Baptism of Christ.jpg | veličina = 300px | opis_slike = [[Giotto di Bondone|Giotto]], ''Krštenje Isusovo'' | nadnevak rođenja = | mjesto rođenja = | nadnevak smrti = | mjesto smrti = | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Katolička Crkva]], [[Anglikanska zajednica]] | nadnevak spomendana = | simboli na slikama toga svetca = | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Krštenje Isusovo''' ('''Krštenje Gospodinovo''') naziv je [[katoličanstvo|katoličkog]] i [[Anglikanska Crkva|anglikanskog]] blagdana. == Povijest == Prema [[sinoptička evanđelja|sinoptičkim evanđeljima]], [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivan Krstitelj]] krstio je [[Isus]]a na rijeci [[Jordan (rijeka)|Jordan]]. Kada je Isus izašao iz [[Voda|vode]], molio se, ugledao otvorena nebesa i [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] poput [[golub]]a gdje silazi na njega, a glas se zaorio s nebesa: ''Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!'' ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 3, 17; [[Evanđelje po Marku|Mk]] 1,11; [[Evanđelje po Luki|Lk]] 3,22) Vrhunac Isusovog skrovitog zemaljskog života bilo je [[krštenje]] na Jordanu. Tada je započeo njegov javni život. Isus se nije trebao krstiti zbog toga, da mu se oprosti [[istočni grijeh]]. Kao [[čovjek]] je od [[začeće|začeća]] bio pun Duha Svetoga. [[Bog|Božanska]] osoba je oduvijek, od vječnosti, jedno s [[Bog Otac|Ocem]] i [[Duh Sveti|Duhom Svetim]]. Ali uranjanjem u vodu kod krštenja na Jordanu, solidarizira se s grješnicima, simbolizira nastajanje nečeg novog što prije nije postojalo. Tim činom [[Isus]] naviješta da će zbog grješnika ići do kraja, da će umrijeti za njih. == Blagdan == U tradiciji [[Katolička crkva|katoličke crkve]], blagdan se prije slavio [[13. siječnja]], a sada se slavi u prvu nedjelju nakon [[6. siječnja]]. Nakon ovog blagdana, završava [[božić]]no vrijeme, a započinje crkveno vrijeme kroz godinu. Istovremeno, spomen Isusova krštenja uključen je i u svetkovinu [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]], koja se slavi 6. siječnja. ==Bibliografija== * Veronika Nela Gašpar, [https://www.bib.irb.hr/565731 ''Isusovo krštenje - početak javnog djelovanja''] (2009.)<ref>Prilog u: Ivica Raguž (uredio), ''Teološka promišljanja o knjizi »Isus iz Nazareta« [[Benedikt XVI.|Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.]]'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb, 2009., ISBN 9789531104449</ref> * Zvonko Pažin, [https://hrcak.srce.hr/clanak/203008 ''Svetkovina Bogojavljenja. Liturgijska i teološka analiza''], ''[[Diacovensia]]'' 1/2015. == Izvori == {{Izvori}} * [https://haw.nsk.hr/wayback/20201224040332/http://www.veritas.hr/arhiv/ver2006/ver01_06/zajec.htm ''Mesija, Krist, Pomazanik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223154630/https://haw.nsk.hr/wayback/20201224040332/http://www.veritas.hr/arhiv/ver2006/ver01_06/zajec.htm |date=23. prosinca 2021. }}, ''[[Veritas |Veritas]]'' 1/2006. == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Baptism of Christ |commonscathr = Krštenje Isusovo |wikizvor = Krštenje Isusovo |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} === Mrežne stranice === * [https://haw.nsk.hr/wayback/20121219232441/http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/krstenje-gospodinovo-331.html ''Krštenje Gospodinovo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223154633/https://haw.nsk.hr/wayback/20121219232441/http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/krstenje-gospodinovo-331.html |date=23. prosinca 2021. }}, ''[[Živo vrelo]]'', 13. siječnja 2013. * [https://web.archive.org/web/20210122021917/https://hkm.hr/vjera/ovo-je-mjesto-isusova-krstenja/ ''Ovo je mjesto Isusova krštenja''], [[HKM]], 10. siječnja 2021. * [[Tomislav Ivančić]], [https://web.archive.org/web/20211223142448/https://www.medjugorje-info.com/kolumne-medjugorje/vlc-tomislav-ivancic-krstenje-gospodinovo ''Krštenje Gospodinovo''], www.medjugorje-info.com * Marija Valtorta, [https://web.archive.org/web/20201031191430/https://sites.google.com/site/jeshuahdinazareth/prva-godina-javnog-djelovanja/isusovo-krstenje ''Isusovo krštenje na Jordanu''], ''Spjev o Bogo-čovjeku'' {{Isus}} {{Duh Sveti}} {{Opći rimski kalendar}} [[Kategorija:Kršćanski blagdani]] 9cpgmbp8oodfwduomryayyv7leiw5ko 0 76977 7571036 6849705 2026-08-06T17:02:37Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571036 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Palača i park u Versaillesu |slika = Versailles Palace.jpg |godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, vi |ugroženost = ne |dossier = 83 |država = {{Z+X|FRA}} |karta = Francuska |karta-oznaka = Versailles |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|48|48|17|N|02|7|13|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Versaillesa u Francuskoj }} '''Versajska palača''' ili '''Dvorac Versailles''' ([[francuski|fr.]] '''Château de Versailles''') u [[Versailles]]u ([[Francuska]]) bila je [[palača]], odnosno kraljevska rezidencija [[popis francuskih vladara|francuskih kraljeva]] i više od stotinu godina francuske vlade. Jedno od najposjećenijih turističkih atrakcija [[Europa|Europe]] (više od 9 milijuna posjetitelja na godinu). Objekt u cjelini predstavlja nacionalni povijesni [[muzej]] Francuske u koji je uklopljena ''Galerija slika'' s bitkama (''Galerie des Batailles'') i ''Museé historique de Versailles''. Od [[1979.]] je na [[UNESCO]]vom [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|popisu svjetske kulturne baštine]]. {{Široka slika|Versaillespanoraama2.jpg|750px|'''Versajska palača''' straga|40%|center}} == Povijest == [[Datoteka:Palace of Versailles.jpg|mini|lijevo|Pierre Patel, ''Versailles 1686.'']] [[Datoteka:Chateau Versailles Galerie des Glaces.jpg|mini|240px|''Dvorana ogledala'']] Kada je [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII]]. [[1624.]] započeo gradnju lovačkog paviljona nedaleko od [[Pariz]]a, nije mogao niti zamisliti da će ta skromna građevina jednoga dana postati političko i kulturno središte Europe, prijestolnica njegova sina Luja XIV. Oporbena stranka fronda prisilila je mladog nasljednika na bijeg iz svoje prijestolnice kao jedanaestogodišnjaka. Vratio se kasnije nakon što je ustanak ugušio kardinal [[Mazarin]]. [[Strah]] od građanske bune, [[prijezir]] koji je osjećao prema masi i nepovjerenje u grad koji je ipak bio prijestolnica kraljevstva rezultirali su premještanjem prijestolnice u Versailles. Zamisao da se kraljevsko središte premjesti iz Pariza nije bila nova, još je Mazarin razmišljao o premještanju dvora u Vensan, gdje je postojao dobro utvrđen kraljevski dvorac. Ali [[Luj XIV., kralj Francuske|Kralj Sunce]] nije ni pomislio na ideju da se skloni iza zidina kao neki feudalni kraljević, već je dao sagraditi palaču, palaču a ne dvorac, usred ogromnog parka kakav nije viđen još od vremena rimskog cara [[Hadrijan]]a i njegove vile u [[Tivoli]]ju. Nisu se svi slagali s tom idejom o premještanju prijestolnice, čak je Colbert, čovjek koji je trebao najviše pomoći Luju da se nametne kao apsolutistički vladar, rekao: ''Versailles je stvoren za razonodu, a Pariz za slavu''. Iz nemira koji su mu ispunjavali mladost, Luj je izvukao pouku; suverenova vlast mora biti neograničena. Luj je podigao [[spomenik]] [[Apsolutizam|apsolutizmu]], neograničenoj moći, gdje će punih pedeset godina svijetu prikazivati [[balet]] moći. Palača se gradila tijekom gotovo cijele njegove vladavine ([[1663.]] – [[1715.]]). Kada je Luj XIV. odlučio da središtem njegova dvora postane Versailles, pojavila se potreba da se poveća postojeći dvorac koji je sagradio njegov otac i koji je jedva bio nešto više nego lovačka kuća. Gradnja dvorca je započela [[1661.]] kad je Luj XIV. okupio tadašnje najuglednije umjetnike i stručnjake da osmisle novu kraljevsku palaču. Prvi put je povećan kasnih šezdesetih godina 17. stoljeća, pod ravnanjem [[Louis Le Vau|Louisa Le Vaua]], koji je oko starije zgrade dodao dva niza soba, jedan za kralja, a drugi za kraljicu. Kasnih sedamdesetih godina 17. stoljeća Le Vauov nasljednik [[Jules Hardouin-Mansart]], pranećak [[François Mansart|Françoisa Mansarta]], dodao je ''Dvoranu ogledala'' (''Galerie des Glaces'') da bi načinio jedan od najblistavijih nizova soba u Europi. I Le Vau i Hardouin-Mansart upotrijebili su izvjesna [[barok]]na obilježja: veličinu, bogatstvo materijala i objedinjenje slikarstva i kiparstva s arhitekturom – ali ''bon goût'' (dobar ukus) na koji su Francuzi bili toliko ponosni spriječio je upotrebu izlomljenih i zakrivljenih arhitektonskih oblika koje su voljeli [[Boromini]] i njegovi sljedbenici. Dvorac je dovršen [[1682.]] Versailles prestaje biti kraljevska rezidencija [[1789.]] godine nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. U ''Dvorani ogledala'' je [[1783.]] godine zaključen ''Sporazum o Neovisnosti SAD-a'', a [[1919.]] godine sklopljen mir između Saveznika i Njemačke i tako okončan [[Prvi svjetski rat]], tzv. [[Versajski ugovor|Versailleski mirovni ugovori]]. ==Izgled== [[Datoteka:Versailles Château plan.jpg|mini|200px|Plan Versaillesa (tamno) s vrtovima iz 1750. god.]][[Datoteka:Versailles01.jpg|mini|središte|750px|Panoramska fotografija dvorca iz 1900. godine]] [[Datoteka:BassinApollon1.jpg|mini|240px|Apolonov bazen]] Pročelje Versaillesa uglavnom je sagradio Louis Le Vau [[1669.]] godine, ali je u njegovu planu srednji dio glavnog pročelja bio otvorena terasa. Godine [[1678.]] zatvorio ju je Hardouin-Mansart da se omogući gradnja ''Dvorane ogledala''. Istodobno je utrostručena dužina palače dodavanjem drugih krila, za stanove dvorjanika i administrativnog osoblja. Palača se naposljetku sastojala od stotina soba za oko 20,000 ljudi; dok su 4,000 sluga živjeli u palači, u blizini je bilo još 9,000 vojnika. Unutar zidina Versaillesa moglo je spavati oko 6,000 ljudi. Iznad glavnog ulaza,u samom središtu palače, bila je kraljevska spavaća soba. Ovdje je Luj poticao ceremonije ustajanja (''lever'') i odlaska na počinak (''coucher'') kojima se poistovjećivao sa zorom i sumrakom dnevnog sunca. Slikar [[Charles le Brun]] je ukrasio Versailles odgovarajućom kraljevskom [[Ikonografija|ikonografijom]]; prikazivao je Luja kao ''“Kralja sunce“'' (''Roi Soleil''), slikom koja opravdava njegovo božansko pravo na vlast. ''Dvorana ogledala'' je najraskošnija prostorija u Francuskoj. Dvorana ima sedamnaest golemih ogledala koja ispunjavaju cijeli zid nasuprot prozora koji gledaju na vrtove. U 17. stoljeću ogledala, ali i prozirna stakla, su bila iznimno skupa, a za ovu sobu trebalo je spojiti na tisuće stakala odgovarajućih oblika i veličina s metalnim okvirovima koji su također postali dekorativni element dvorane. Ona je prvobitno bila opremljena i stolovima, stolicama i pokućstvom od srebra (klupama uz zidove i svijećnjacima), a pod je bio potpuno pokriven onerijskim sagovima. To pokućstvo potrajalo je tek deset godina jer ga je kralj poslao u Mint [[1689.]] godine da se pretopi u šipke potrebne za nastavak rata [[Augsburška liga|augsburške lige]]. No nedostatak pokućstva nimalo ne umanjuje ljepotu ove sobe. Na suprotnim krajevima dvorane nalaze se ''„Ratna soba“'' i ''„Soba mira“'' koje su dekorirane prigodnim simbolima. Strani diplomati su primani u ovim sobama, odgovarajući u sobi ovisno o političkoj situaciji Francuske s njihovim državama. Do palače vode tri široke [[Avenija|avenije]] koje se zrakasto ulijevaju u veliki [[trg]] ispred palače. Glavna, središnja, avenija je os koja se nastavlja kao [[perivoj]] dalje u park, otvarajući prostore u beskonačno. Arhitekt pejzaža [[André Le Nôtre]] ([[1613.]] – [[1700.]]) osmislio je bogate vrtove s bazenima i fontanama s tipičnim baroknim osobitostima. Dvorac je usađen u prirodni [[krajolik]] koji je oblikovan u skladu s dvorcom; po strogom geometrijskom principu apsolutne [[Simetrija|simetričnosti]], čime se sve povezuje u cjelinu – tzv. „[[Francuski vrt|francuski park]]“. [[Volumen]]i raslinja se udaljavajući od dvorca postupno ritmički razvode, šireći se u krila pravilnih dvorišta. [[Park]]ovi su geometrizirani i u tlocrtu i obliku (rezanje žbuna), te tako dodatno variraju kompoziciju arhitekture. U parkove su „prirodno“ uklopljene velike kiparske grupne kompozicije kao ''Apolon s nimfama'' u niši-špilji ili ''Apolonova kočija'' u bazenu. [[Veliki Trianon]] sagradio je [[1687.]] godine, za [[Luj XIV.|Luja XIV.]], [[Jules Hardouin-Mansart]] u duhu [[Klasicizam|klasicistički]] koncipirane [[Francuska|francuske]] inačice [[barok]]noga [[stil]]a. [[Mali Trianon]] u Versaillesu izgradio je za [[Madame Du Barry]] [[1763.]] godine [[Ange-Jacques Gabriel]], a pregrađen je za [[Marija Antoaneta|Mariju Antoanetu]] s kojom se uglavnom dovodi u vezu. Kraljica ga je upotrebljavala kao privatno utočište pred formalnostima dvorskog života sredinom 18. stoljeća. Mali Trianon je pravo sklonište okruženo tzv. „[[Francuski vrt|francuskim formalnim vrtom]]“ (''Jardin à la française''). ==Izvori== {{Commonscat|Palace of Versailles}} * Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN|0-7-231717-5}} * ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN|953-214-266-5}} * Marilyn Stokstad, ''Art History (Wolume Two)'', Pearson Prentice Hill, [[New Jersey]], 2005. {{ISBN|0-13-145529}} * Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, [[Zagreb]], 2004. {{ISBN|953-0-21319-0}} * Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska knjiga, Zagreb, 1994. {{ISBN|953-0-20203-2}} ==Poveznice== * [[Arhitektura baroka]] * [[Dvorac]] {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{GLAVNIRASPORED:Versailles, dvorac}} [[Kategorija:Dvorci u Francuskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Barokne palače]] [[Kategorija:Francuske turističke atrakcije]] [[Kategorija:Barokne građevine u Francuskoj]] jn0hy9uw2gsrby7s33p0w440mfr1na2 14 77271 7571479 5856755 2026-08-07T11:02:11Z Judita.5273883 368894 7571479 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici|Ekonomisti]] [[Kategorija:Ekonomisti po državama]] Eni Brgić puxdome6ydtu1g7vwkpa4vv1isq24o3 7571480 7571479 2026-08-07T11:02:29Z Judita.5273883 368894 /* */ 7571480 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici|Ekonomisti]] [[Kategorija:Ekonomisti po državama]] adi6riip5wzfiitkab6x1qyuwb1xqwr 10 79026 7571101 7560519 2026-08-06T20:15:42Z Croxyz 205325 7571101 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetski prvaci u nogometu | naslov = [[Svjetska prvenstva u nogometu|Svjetski prvaci u nogometu (1930. – 2026.)]] | popis1 = <div> <small>SP 1930.</small>:&nbsp;[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]&nbsp;• <small>SP 1934.</small>:&nbsp;[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]&nbsp;• <small>SP 1938.</small>:&nbsp;[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]&nbsp;• <small>SP 1950.</small>:&nbsp;[[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]&nbsp;• <small>SP 1954.</small>:&nbsp;[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka ]]&nbsp;• <small>SP 1958.</small>:&nbsp;[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]&nbsp;• <small>SP 1962.</small>:&nbsp;[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]&nbsp;• <small>SP 1966.</small>:&nbsp;[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]&nbsp;• <small>SP 1970.</small>:&nbsp;[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]&nbsp;• <small>SP 1974.</small>:&nbsp;[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka ]]&nbsp;• <small>SP 1978.</small>:&nbsp;[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]&nbsp;• <small>SP 1982.</small>:&nbsp;[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]&nbsp;• <small>SP 1986.</small>:&nbsp;[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]&nbsp;• <small>SP 1990.</small>:&nbsp;[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka ]]&nbsp;• <small>SP 1994.</small>:&nbsp;[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]&nbsp;• <small>SP 1998.</small>:&nbsp;[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]&nbsp;• <small>SP 2002.</small>:&nbsp;[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]&nbsp;• <small>SP 2006.</small>:&nbsp;[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]&nbsp;• <small>SP 2010.</small>:&nbsp;[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]&nbsp;• <small>SP 2014.</small>:&nbsp;[[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]&nbsp;• <small>SP 2018.</small>:&nbsp;[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]&nbsp;• <small>SP 2022.</small>:&nbsp;[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]&nbsp;• <small>SP 2026.</small>:&nbsp;[[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} {{sport doc}} [[Kategorija: Skupni predlošci reprezentacija]] [[Kategorija: Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> 8x8aacbwbz4xm3cz96u5df6qoor9dbm 0 79254 7571420 6857435 2026-08-07T08:47:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571420 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Ljubičasta ruža Kaira | naslov originala = The Purple Rose of Cairo | slika = Wallenpurplerose.jpg | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Woody Allen]] | producenti = [[Robert Greenhut]] | scenarij = Woody Allen | pripovjedač = | glavne uloge = [[Mia Farrow]]<br>[[Jeff Daniels]]<br>[[Danny Aiello]] | glazba = [[Dick Hyman]] | snimatelj = [[Gordon Willis]] | montaža = [[Susan E. Morse]] | distributer = Orion Pictures | godina = [[1985.]] | trajanje = 79 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $15,000,000 | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0089853 }} '''''Ljubičasta ruža Kaira''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''The Purple Rose of Cairo'') je [[SAD|američka]] [[Fantastika|fantastična]] [[komedija]] iz [[1985.]] koju je režirao [[Woody Allen]] prema vlastitom scenariju. Radnja se vrti oko plahe Cecilije ([[Mia Farrow]]) kojoj jednog dana u kinu filmski lik Tom ([[Jeff Daniels]]) siđe s platna te se zaljubi u nju. Film kroz tu priču govori o utjecaju umjetnosti i mašte na živote ljudi. Woody Allen je u nekoliko navrata izjavio da mu je ovo jedan od najdražih filmova koje je režirao. == Filmska ekipa == Režija: [[Woody Allen]] Glume: [[Mia Farrow]] ('''Cecilia'''), [[Jeff Daniels]] ('''Tom Baxter/Gil Shepherd'''), [[Danny Aiello]] ('''Monk'''), [[Irving Metzman]] ('''Menadžer kina'''), [[Dianne Wiest]] ('''Emma''') i dr. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} [[New Jersey]], 1930-te. '''Cecilia''' je plaha djevojka koja jedva spaja kraj s krajem usred velike ekonomske krize. Njen nasilni suprug '''Monk''' ju tuče, pobira sav novac te vara s drugim ženama. Njena sestra joj je nabavila posao konobarice, no ova jedino razmišlja o filmovima te se nikada ne koncentrira na posao. U lokalnom kinu počeo je igrati novi film, „''Grimizna ruža Kaira''“ u kojem glumi Gil Shepherd, a Cecilia odmah otiđe pogledati ga. Film joj se tako svidi da ga idućih dana otiđe pogledati 20-ak puta. Nakon svađe s Monkom napusti njihovu kuću, ali se ipak odluči vratiti. Kada jedne večeri opet otiđe u kino pogledati „Grimiznu ružu Kaira“, lik iz filma, pustolov '''Tom Baxter''', se „trgne“ iz rutine i počne razgovarati s njom. Cecilia i svi u publici su šokirani, no još ih više iznenadi kada Tom siđe s platna u stvarni svijet i pobjegne s Cecilijom. Cecilia je zbunjena, no Tom joj ispriča da mu je dosadila rutina filma i da se zaželio stvarnog svijeta. Njih dvoje se zaljubi. Istodobno, producenti filma su u panici jer bi takav bizaran incident mogao upropastiti uspjeh na blagajnama. Stoga pošalju '''Gila Shepherda''', glumca koji glumi Toma, u New Jersey kako bi vratio svoj lik natrag u film. Gil doista pronađe Toma, ali ovaj odbije vratiti se natrag u film i pobjegne. Gil se ubrzo također zaljubi u Ceciliju. Tom odvede Ceciliju u njegov film i njih dvoje se zabave, ali ju onda Gil vrati natrag u pravi svijet. Na kraju se Cecilija odluči za Gila jer je on stvaran, dok je Tom fiktivan lik. Razočaran, Tom se vrati natrag u film. No upravo kada Cecilija ponovno napusti Monka i otiđe na ulicu, menadžer joj objasni da je Gil već otišao natrag u Hollywood bez nje. Ona onda shvati da je izabrala krivog čovjeka te opet uđe u kino, ali tamo više ne igra „Grimizna ruža“, nego neki drugi film. == Nagrade == *Osvojen [[Zlatni globus]] (najbolji scenarij) i 3 nominacije (najbolji film – komedija ili mjuzikl, glavna glumica u komediju ili mjuziklu [[Mia Farrow]], najbolji glavni glumac u komediji ili mjuziklu [[Jeff Daniels]]) *Nominacija za [[Oscar]]a (najbolji scenarij) *Osvojene 2 nagrade [[BAFTA]] (najbolji film, scenarij) i 2 nominacije (najbolja glavna glumica [[Mia Farrow]], specialni efekti) *Nominacija za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u (osvojena nagrada ''FIPRESCI'') *Osvojen '''New York Film Critics Circle Award''' (najbolji scenarij) == Zanimljivosti == *Ovo je tek drugi film kojeg je [[Woody Allen]] režirao a da u njemu nije nastupio *[[Michael Keaton]] je isprva dobio glavnu ulogu. No usred snimanja Woody Allen je zaključio da film ne funkcionira s njim pa ga je zamijenio [[Jeff Daniels]]. *Nakon prvih projekcija neki su govorili Allenu da bi film mogao biti hit ako samo promijeni tužan kraj. No Allen je odbio jer je rekao da je kraj jedan od razloga zašto je snimio film. *Sličnu priču o čovjeku koji prelazi iz filmskog svijeta u stvarni i natrag je snimio i [[Buster Keaton]] u svojem filmu "[[Sherlock Jr.]]" iz [[1924.]] == Allenovo mišljenje == [[2001.]] Woody Allen je u intervjuu kod National Film Theatre izjavio da je „Grimizna ruža Kaira“ jedan od njegovih rijetkih filmova koji su ispali baš onako kako je on htio. Izjavio je: „Grimizna ruža“ je film kod kojeg sam se zaključao u svoju sobu kako bi ga pisao...Napisao sam ga napola no nije išao nikuda pa sam ga odložio. Nisam znao što da učinim s njim. Igrao sam se s drugim idejama. Tek kada me je pogodila ideja, mnogo vremena kasnije, da stvarni glumac dođe u grad te da ona mora birati između filmskog glumca i stvarnog glumca a izabere pravog glumca a on ju odbaci, je to postao pravi film. Prije toga to nije bio. No cijela stvar je imala temelje“. == Kritike == Većina kritičara je blagonaklono ocijenilo „'''Grimiznu ružu Kaira'''“ zbog spajanja fantazije, drame i komedije, dok je samo manjina odbacila film kao neuspješan. Tako je u svojoj pohvalnoj recenziji ''Rob Vaux'' napisao: „Satirično razbijanje četvrtog zida u ovom filmu sakriva gorko-slatku poruku o holivudskim snovima i neugodnim stvarnostima koje skrivaju“. ''Jeffrey M. Anderson'' je zaključio: „Jedan od Allenovih najboljih i najšarmantnijih eksperimenata“, a ''Phil Villarreal'' ga je čak ocijenio kao jednim od redateljovih najboljih ostvarenja: „Najpodcijenjeniji od svih Allenovih velikih filmova“. ''Frederic Brussat'' je napisao: „Ovo je angažirajuče, maštovito i zabavno djelo puno opservacija o interakciji između filmova i života...U svim kategorijama, „Grimitzna ruža Kaira“ se dokazuje kao potpuno očaravajuče djelo umjetnosti jednog od naših najboljih filmaša". == Vanjske poveznice == *{{imdb naslov|id=0089853|naslov=Ljubičasta ruža Kaira}} *[http://www.rottentomatoes.com/m/purple_rose_of_cairo/ Recenzije na Rottentomatoes.com] *[http://www.time.com/time/2005/100movies/0,23220,the_purple_rose_of_cairo,00.html TIME - 100 velikih filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228161103/http://www.time.com/time/2005/100movies/0,23220,the_purple_rose_of_cairo,00.html |date=28. veljače 2007. }} *[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3768/is_200101/ai_n8946651 Filmovi Woodyja Allena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529042045/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3768/is_200101/ai_n8946651/print |date=29. svibnja 2005. }} *[http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,6737,562682,00.html Intervju s Allenom o filmu] {{BAFTA Film}} [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e za najbolji film]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e za najbolji scenarij]] [[Kategorija:Fantastični filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 1980-ih]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] 1syz4ym34pva4388jyvesi23nsluvnp 0 82279 7571464 6787226 2026-08-07T10:44:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571464 wikitext text/x-wiki {{prijevod-eng}} [[Datoteka:Luciano_floridi.jpg|mini|'''Luciano Floridi''']] '''Luciano Floridi''' ([[Rim]], [[16. studenog]] [[1964.]]), [[Italija|talijanski]] filozof. == Djela == * ''Augmented Intelligence — A Guide to IT for Philosophers''. Roma: Armando, 1996. * ''Scepticism and the Foundation of Epistemology - A Study in the Metalogical Fallacies''. Leiden: [[Brill]], 1996. * ''Internet - An Epistemological Essay''. Milano: Il Saggiatore, 1997. * ''Philosophy and Computing: An Introduction''. London/New York: [[Routledge]], 1999. * ''Sextus Empiricus, The Recovery and Transmission of Pyrrhonism''. Oxford: [[Oxford University Press]], 2002. * ''The Blackwell Guide to the Philosophy of Computing and Information''. Oxford: [[Blackwell]], 2003. == Vanjske poveznice == *[http://www.philosophyofinformation.net/ Home page and articles online] *[http://www.philosophyofinformation.net/pdf/apapaci.pdf Interview for the American Philosophical Association — ''Philosophy And Computing Newsletter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071216120840/http://www.philosophyofinformation.net/pdf/apapaci.pdf |date=16. prosinca 2007. }} *[http://www.blackwellpublishing.com/pci/author.htm Biography, in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513154630/http://www.blackwellpublishing.com/pci/author.htm |date=13. svibnja 2008. }} *[http://www.philosophyofinformation.net/pdf/auto.pdf Biography, in Italian, from ''Cervelli in Fuga'' (Rome: Accenti, 2001)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907203824/http://www.philosophyofinformation.net/pdf/auto.pdf |date=7. rujna 2008. }} *[http://academicfeeds.friwebteknologi.org/index.php?id=28 Where are we in the philosophy of information? The Bergen podcast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060820223325/http://academicfeeds.friwebteknologi.org/index.php?id=28 |date=20. kolovoza 2006. }} *[http://www.hss.rpi.edu/streaming/conferences/cap2006/nacp_8_10_2006_4_630.asx Floridi's Information Ethics, video of a workshop at NA-CAP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310192724/http://www.hss.rpi.edu/streaming/conferences/cap2006/nacp_8_10_2006_4_630.asx |date=10. ožujka 2007. }} {{mrva-biog-filozof}} {{GLAVNIRASPORED:Floridi, Luciano}} [[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]] [[Kategorija: Talijanski filozofi]] cr14kqoxa18aeheisw3w32zbe1c91b8 0 86025 7571043 6852743 2026-08-06T17:14:57Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571043 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama [[Kapadocija|Kapadocije]] |slika = Göreme Valley in Cappadocia edit1.jpg |godina = [[1985.]] <small>(9. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, v, vii |ugroženost = ne |dossier = 357 |država = {{Z+X|TUR}} |karta = Turska |karta-oznaka = Göreme |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|38|40||N|34|50||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Göremea u Turskoj }} '''Göreme''' (staro[[grčki]]: Κόραμα, Kòrama) je grad u [[krajolik]]u neobičnih [[vulkan]]skih stijena koje su oblikovane [[erozija|erozijom]] u [[Aridna klima|aridnoj klimi]]. Nalazi se u [[Turska|Turskoj]] pokrajni [[Nevşehir (pokrajina)|Nevşehir]], nekad povijesnoj pokrajini [[Kapadocija|Kapadociji]] i ima oko 2.500 stanovnika. Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao '''Korama, Matiana, Maccan''' ili '''Machan''', te '''Avcilar'''. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i [[crkva|crkve]] i [[samostan]]i iz [[bizant]]skog doba nakon [[ikonoklazam|ikonoklazma]]. Neke od njih imaju dobro očuvane [[freska|freske]] iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća. [[Nacionalni park]] Göreme ([[turski]]: ''Göreme Milli Parklar'') je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao [[svjetska baština]] [[UNESCO]]-a 1985. godine. {{Široka slika|GoremePanorama.jpg|850px|Panorama grada Göreme|40%|center}} ==Geografske odlike== [[Image:Goreme National Park, Turkey.jpg|mini|Nacionalni park Goreme iz svemira]] [[Datoteka:View of Cappadocia edit.jpg|mini|Panorama Goremea]] Nakon [[vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] planine [[Erciyes]], prije oko 2000 godina, pepeo i [[lava]] su oblikovale mekane stijene Göremea koje su erodirale djelovanjem vjetra i vode u današnje neobične oblike. Tipični oblici su stupovi, tornjevi, obelisci i igle koje imaju visine do 40 metara i pokrivaju područje od oko 20&nbsp;000&nbsp;km². Najdominantnije je brdo u dolini je Akdağ (1325 m), dok je obližnji vulkan Erciyes još uvijek aktivan. Okolni krajolik je poljoprivredni s mnogo raštrkanih sela. ==Znamenitosti Göremea== Ljudi su vrlo brzo uvidjeli kako se stijene Goremea lako klešu i tako su pogodne za stvaranje uklesanih objekata poput mreže podzemnih špilja koje su korištene kao sklonište, skladište, svetišta ali i stanovanje. U 4. stoljeću je ovdje nastala mala [[anahoret]]ska zajednica djelujući prema učenju [[Bazilije Veliki|sv. Bazilija Velikog]], biskupa [[Cezareja|Cezareje]] ([[Kayseri]]). Oni su isklesali monaške ćelije u mekanim stijenama. Tijekom [[bizant]]skog [[ikonoklazam|ikonoklazma]] (725. – 842.) njihovo ukrašavanje je svedeno na minimum, obično samo slikom simbola poput [[križ]]a, no nakon ovog razdoblja one su bogato oslikane [[freska]]ma, a podignute su i druge seoske crkve na području cijele [[Kapadocija|Kapadocije]]. Kasnije su stanovnici počeli povezivati ove isklesane građevine u mrežu podzemnih sela, poput Kaymaklija ili [[Derinkuyu]]a, kako bi načinili sklonište od invazije [[Arapi|Arapa]]. U njihovoj okolici se nalaze brojne golubarnice uklesane u stijene, koje se još uvijek koriste. Najpoznatije crkve su El Nazar (10. st.), Elmali ("Jabuka crkva"), Azize Barbara, Sakli (11. st.), Yilani, Karanlik, Çarıklı ("Crkva sandala"), Ortahane, Durmus Kadir, Yusuf Koc, Bezirhane i najveća oslikana Tokali ("Crkva kopče") s kraja 12. stoljeća. <gallery> Image:Goreme valley.jpg|Formacije stijena "Bajkovitih dimnjaka" Goremea Slika:The-Church-with-Sandals.jpg|Crkva Çarıklı u stijeni Akdağa Slika:TurkeyGoreme.jpg|Freske crkve Elmali Slika:Göreme OpenAir Museum Dunkle Kirche 2 11 2004.jpg|[[Krist Pantokrator]] na svodu crkve Karanlik Slika:Turkey.Göreme038.jpg|Apsida crkve Tokali </gallery> ==Izvori== {{izvori}} * Spiro Kostof, ''Caves of God: Cappadocia and its Churches'', Oxford University Press, USA 1989. {{ISBN|0195060008}} {{ISBN|978-0195060003}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Göreme}} *[http://nationalparksofturkey.com/goreme-national-park-and-the-rock-sites-of-cappadocia/ Goreme (Göreme) Historical National Park] *[http://www.goreme.org/churches/durmuskadir/index.htm Crkva Durmus Kadir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100520051254/http://www.goreme.org/churches/durmuskadir/index.htm |date=20. svibnja 2010. }} *[https://web.archive.org/web/20070227192255/http://www.fairychimney.com/english/cappadocia/housing.htm Trogloditna arhitektura Göreme.] *[http://www.pvv.org/~bct/ataturk/kappa.html Fotografije s obilaska Göreme] {{Svjetska baština u Turskoj}} [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Aziji]] dic15eywsx5rngkm672volxst3j21m8 0 88706 7570896 7539150 2026-08-06T12:37:42Z Runolist 263374 7570896 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Pavo Marković | slika = | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[20. travnja]] [[1985.]] | mjesto rođenja = [[Dubrovnik]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = Napadač | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko SP 2007.|Melbourne 2007.]] |}} {{medalje dno}} }} '''Pavo Marković''' ([[Dubrovnik]], [[20. travnja]] [[1985.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolist]]. Igrao je za [[VK Jug]] iz [[Dubrovnik]]a, na poziciji napadača. Nastupio je za [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|hrvatsku vaterpolsku reprezentaciju]] 33 puta. S Jugom osvojio je [[Euroliga 2005./06. (vaterpolo)|naslov prvaka Europe]] [[2006.]], [[Europski superkup (vaterpolo)|Europski superkup]], 3 naslova [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu|državnog prvaka]] i 2 [[Kup Hrvatske u vaterpolu|nacionalna kupa]]. Postigao je posljednja dva gola za zlatnu medalju u finalu [[Vaterpolsko SP 2007.|Svjetskog prvenstva 2007. u Melbourneu]]. Kao trener Solituda dva je puta ([[2008.]] i [[2009.]]) osvojio dubrovačko kupališno amatersko natjecanje [[Divlja liga|Divlju ligu]]. {{Sastav Hrvatska 2007 SP vaterpolo}} {{GLAVNIRASPORED:Marković, Pavo}} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] qg7w1y3rvyeencww9zbx2j9yreh74zt 0 89627 7570897 7567774 2026-08-06T12:37:50Z Runolist 263374 7570897 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Maro Joković | slika = Maro Joković 2010.jpg | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[1. listopada]] [[1987.]] | mjesto rođenja = [[Dubrovnik]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{medalje OI}} {{Medalje zlato | [[vaterpolo na OI 2012. – muškarci|London 2012.]] |}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]] |}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2024. – muškarci|Pariz 2024.]] |}} {{medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko SP 2007.|Melbourne 2007.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.|Rim 2009.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] |}} {{Medalje srebro | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|Kazanj 2015.]] |}} {{Medalje zlato | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|Budimpešta 2017.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|Gwangju 2019.]] |}} {{medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2010.|Zagreb 2010.]] |}} {{medalje MI}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{medalje dno}} }} '''Maro Joković''' ([[Dubrovnik]], [[1. listopada]] [[1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolist]]. Podrijetlom iz [[Župa dubrovačka | Župe dubrovačke]] gdje i sada živi u obiteljskoj kući u [[Srebreno]]m. Prve vaterpolske korake počinje u [[vaterpolski klub Gusar (Mlini)| VK Gusar]] iz [[Mlini | Mlina]] u Župi. Brzo napreduje i nakon nekoliko godina prelazi u [[VK Jug]] iz [[Dubrovnik]]a gdje je igrao do kraja sezone 2012./13. na poziciji napadača. Za sezonu 2013./14. i 2014./15. potpisao je ugovor s [[Pro Recco]]m.<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/53420/odlazak-jokovica-novi-je-udarac-za-juga-plus-za-pro-recco-ali-i-za-rijecko-primorje-eb www.dubrovacki.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130709050353/http://dubrovacki.hr/clanak/53420/odlazak-jokovica-novi-je-udarac-za-juga-plus-za-pro-recco-ali-i-za-rijecko-primorje-eb |date=9. srpnja 2013. }}, "Novi udarac za Juga, plus za PRO Recco, ali i za riječko Primorje EB!" objavljeno 5. srpnja 2013., pristupljeno 6. srpnja 2013.</ref> Od sezone 2015./16. ponovno je igrač Juga.<ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/76036/vratio-se-jokovic-otkad-njega-nije-bilo-nije-bilo-ni-trofeja dubrovacki.hr], "VRATIO SE JOKOVIĆ Otkad njega nije bilo, nije bilo ni trofeja", objavljeno 2. srpnja 2015., pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref> Nastupio je za [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|hrvatsku vaterpolsku reprezentaciju]] na mnogo važnih natjecanja. S Jugom osvojio je [[Euroliga 2005./06. (vaterpolo)|naslov prvaka Europe]] [[2006.]] i [[Europski superkup (vaterpolo)|Europski superkup]]. Osvojio je zlatnu medalju na [[Vaterpolsko SP 2007.|Svjetskom prvenstvu 2007. u Melbourneu]]. Kao igrač Juga osvojio je naslov prvaka Europe [[LEN Liga prvaka 2015./16.|2016.]] godine.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/dubrovnik-slavi-jug-je-cetvrti-put-prvak-europe-u-vaterpolu-477304 www.24sata.hr], "Dubrovnik slavi: Jug je četvrti put prvak Europe u vaterpolu!", objavljeno 4. lipnja 2016., pristupljeno 7. lipnja 2016.</ref> Na završnom turniru postigao je niz važnih pogodaka, uključujući dalekometni pogodak za 5:4 u završnoj utakmici protiv [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakosa]]. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Hrvatska 2007 SP vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2015 SP vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2016 OI vaterpolo}} {{Hrvatski vaterpolist godine}} {{GLAVNIRASPORED:Joković, Maro }} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]][[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]] r8uspsoli01kbqcj4k5k20toqk76b70 0 91066 7571106 7477820 2026-08-06T20:27:36Z ~2026-38900-41 366407 /* */ 7571106 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Duje Čop | slika = [[Datoteka:Real Valladolid-Valencia CF, 2019-05-18 (90) (cropped) 2.jpg|250px]] | opis slike = Čop u dresu [[Real Valladolid]]a u [[2019.]] godini. | puno ime = Duje Čop | visina = 187 cm | nadimak = | datum rođenja = [[1. veljače]] [[1990.]] | mjesto rođenja = [[Vinkovci]] | država = {{Z+X|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[HNK Rijeka]] | broj u klubu = | pozicija = pomoćni trener, kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 2006. – 2008. <br /> 2008. – 2009. <br /> 2009. – 2011.<br /> 2011. – 2012.<br />2012. – 2015. <br />2015. – 2017.<br />2015. – 2016. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2017. – 2021.<br /> 2018. – 2019.<br />2021. – 2023. <br> 2022. <br> 2022. – 2023.<br />2023. – 2025.<br />2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Nacional de Madeira|Nacional]] <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br /> [[RNK Split]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[Cagliari Calcio|Cagliari]]<br />{{nowrap|→ [[Málaga CF|Málaga]] (posudba)}}<br />{{nowrap|→ [[Real Sporting de Gijón|Sporting Gijón]] (posudba)}}<br />[[Standard Liège]]<br />{{nowrap|→ [[Real Valladolid]] (posudba)}}<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> → [[NK Celje|Celje]] (posudba) <br> → [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba) <br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br>[[HNK Rijeka|Rijeka]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(43)<br /> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br />{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(18)<br>{{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine u reprezentaciji = 2006. <br /> 2006. <br /> 2009. – 2010.<br /> 2011. <br /> 2014. – 2018. | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=16}} <br /> {{NogRep|HRV|do=17}} <br /> {{NogRep|HRV|do=20}} <br /> {{NogRep|HRV|do=21}} <br /> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br /> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br /> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = 2026.- | klubovi = [[HNK Rijeka|Rijeka]] (pomoćnik) | napomena = | ažurirano = }} '''Duje Čop''' ([[Vinkovci]], [[1. veljače]] [[1990.]]) bivši je [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadač]]a. Sin je [[Davor Čop|Davora Čopa]]. == Klupska karijera == Duje je počeo igrati nogomet s osam godina u [[Vinkovci]]ma, tamošnjoj [[NK Lokomotiva Vinkovci|Lokomotivi]], a kasnije prešao u [[HNK Cibalia|Cibaliju]] gdje mu je otac u to vrijeme bio trener. Kasnije odlazi u redove [[split]]skog [[Hajduk Split|Hajduka]] gdje na proljeće [[2007.]] prelazi u juniorsku momčad [[Joško Španjić|Joška Španjića]] iako je po godinama još uvijek mogao igrati u kadetskoj momčadi. [[18. travnja]] [[2007.]] trener seniorske momčadi [[Ivan Pudar]] zbog velikog broja ozljeda poziva mladog Čopa za prvenstvenu utakmicu s [[NK Kamen Ingrad|Kamen Ingradom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]] (4:0). Duje je u 76. minuti zabilježio debi u momčadi, a u 89. minuti utakmice, u svojoj trinaestoj profesionalnoj minuti, i svoj prvi pogodak. Sezonu potom dobiva puno veće povjerenje trenera, posebice [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]] te bilježi 14 utakmica, no, ne na svojoj prirodnoj napadačkoj poziciji, već kao vezni igrač. Svejedno, i tu pokazuje vrsno nogometno umijeće te privlači pažnju [[zagreb]]ačkog [[Dinamo Zagreb|Dinama]]. Iako je dugo bio na pragu prelaska u [[Stadion Maksimir|Maksimir]] nakon Dinamova odustajanja odlazi u [[portugal]]ski [[Nacional de Madeira|Nacional]]. Nakon povratka iz [[Portugal]]a igra za matični [[Hajduk]] za koji u dvije sezone bilježi 24 nastupa u prvenstvu te 8 golova. Početkom srpnja [[2011.]] dobiva slobodne papire u klubu i potpisuje četverogodišnji ugovor s gradskim rivalom [[RNK Split|Splitom]]. U parku mladeži Duje se zadržao samo godinu dana, a njegove dobre igre u crvenom dresu Splita rezultirale su prelaskom u plavi dres Dinama.<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/420215/nogomet-1-hnl/duje-cop-otisao-u-park-mladezi Duje Čop otišao u Park Mladeži] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121026143256/http://www.hrsport.net/vijesti/420215/nogomet-1-hnl/duje-cop-otisao-u-park-mladezi/ |date=26. listopada 2012. }}, hrsport.net, preuzeto 1. srpnja 2011.</ref> U lipnju [[2012.]] Čop je potpisao četverogodišnji ugovor sa zagrebačkim Dinamom. Duje se u Maksimiru sjajno snašao, odmah izborivši mjesto u udarnoj postavi. U svojoj prvoj sezoni u klubu iz Maksimira, Čop je odigrao 32 službene utakmice, postigavši pritom 12 pogodaka. Bile bi te brojke zasigurno i veće da ga ozljeda i problemi s leđima nisu udaljili s terena gotovo cijeli drugi dio sezone. U novu sezonu 2013./14., opet je odlično ušao, postigavši pogodak u superkup utakmici protiv "svog" Hajduka, doprinijevši tako osvajanju svog drugog trofeja u Dinamu, nakon osvojenog naslova prvaka Hrvatske 2012./13. Te je sezone Duje Čop s 22 postignuta pogotka bio najbolji strijelac 1. HNL.<ref>(admin): [http://prva-hnl.hr/blog/2014/05/duje-cop-najbolji-strijelac-maxtv-prve-lige/ Duje Čop najbolji strijelac MAXtv Prve lige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216151239/http://prva-hnl.hr/blog/2014/05/duje-cop-najbolji-strijelac-maxtv-prve-lige/ |date=16. veljače 2015. }}, Prva hrvatska nogometna liga, 19. svibnja 2014.</ref> Dana [[11. siječnja]] [[2015.]] Duje odlazi u [[Italija|Italiju]], točnije u [[Cagliari Calcio|Cagliari]].<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/modri-nakon-odlaska--copa-henriquez-postaje-prva---spica--olmo-i-hodzic-zamjene-/1271175/ Duje Čop u Cagliariu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112232144/http://sportske.jutarnji.hr/modri-nakon-odlaska--copa-henriquez-postaje-prva---spica--olmo-i-hodzic-zamjene-/1271175 |date=12. siječnja 2015. }}, sportske.jutarnji.hr, preuzeto 11. siječnja 2015.</ref> Nakon samo jedne polusezone u [[Italija|Italiji]], Čop je posuđen [[Španjolska|španjolskoj]] [[Málaga CF|Málagi]].<ref>[http://www.24sata.hr/nogomet/sad-je-i-sluzbeno-duje-cop-na-posudbi-u-spanjolskoj-malagi-428594 Duje Čop na posudbu u Malagu!], 24sata.hr, preuzeto 16. srpnja 2015.</ref> Hrvatski napadač je u Málagi odigrao 31 utakmicu i postigao sedam pogodaka, a nakon isteka posudbe napustio je klub i vratio se u Cagliari. Još krajem sezone Čop je isticao kako mu je želja ostati u Španjolskoj i da ne bi imao ništa protiv nastavka puta s Málagom, želja mu je djelomično ispunjena i priključio se je [[Real Sporting de Gijón|Sporting Gijónu]]. U tom klubu je Čop došao na jednogodišnju posudbu uz mogućnost otkupa ugovora na kraju sezone.<ref> {{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/nogomet/duje-cop-presao-u-sporting-gijon-no-samo-na-jednogodisnju-posudbu-1102312 |naslov=Duje Čop prešao u Sporting Gijon, no samo na jednogodišnju posudbu |rad=vecernji.hr |dan=27. srpnja 2016. |preuzeto=2016-07-28}} </ref> Čop je za [[Asturija|asturijsku]] momčad odigrao 31 utakmicu i postigao devet pogodaka. Nakon što je istekla posudba ponovno se vratio u Cagliari. Krajem kolovoza [[2017.]] godine je hrvatski reprezentativac potpisao za [[Belgija|belgijski]] [[Standard Liège]].<ref>{{citiranje www |url=http://sport.hrt.hr/402997/duje-cop-za-tri-milijuna-eura-u-standard-liegeu |naslov=Duje Čop za tri milijuna eura u Standard Liegeu |rad=sport.hrt.hr |dan=1. rujna 2017. |preuzeto=2017-09-01 |archive-date=1. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170901160820/http://sport.hrt.hr/402997/duje-cop-za-tri-milijuna-eura-u-standard-liegeu |url-status=dead}}</ref> === Čop u Hajduku === Čop je u Hajduku odigrao ukupno 77 utakmica i postigao 30 golova, od toga 10 golova dao je u 22 prijateljske utakmice. U službenim nastupima ima 39/10 u prvenstvu; 9 nastupa u kupu s 9 golova; jedan nastup u superkupu bez golova; i 6 europskih natjecanja s jednim golom. Svoj prvi nastup za ''Bile'' zabilježio je protiv Kamen Ingrada kao zamjena okrunivši ga jednim zgoditkom; konačni rezultat bio je 4:0 za Hajduk. {{Statistika u Hajduku |39|10 |9|9 |1|0 |6|1 |0|0 |55|20 |22|10 |77|30}} == Reprezentativna karijera == U mlađim selekcijama ima nastupe u dobnim uzrastima: do 16, do 17, do 20 i do 21. Dana [[4. rujna]] [[2014.]] Duje je po prvi put nastupio za seniorsku nogometnu reprezentaciju Hrvatske u [[Pula|Puli]] na [[Stadion Aldo Drosina|stadionu Aldo Drosina]] protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]].<ref>[http://www.hrsport.net/Live.aspx?ID=68640 Čop debitirao za A reprezentaciju!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905034301/http://www.hrsport.net/Live.aspx?ID=68640 |date=5. rujna 2014. }}, hrsport.net, preuzeto 4. rujna 2014.</ref> U listopadu [[2015.]] je Čop protiv [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]] dobio crveni karton, par minuta prije završetka utakmice na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]]. Hrvatski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazio Čop.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=2016-06-05}} </ref> Jedinu priliku na Europskom prvenstvu je dobio u zadnjoj utakmici u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina D|grupnoj fazi]] u pobjedi protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. Čop je ušao u 92. minuti na teren [[Nouveau Stade de Bordeaux|Nouveau Stadea u Bordeauxu]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.telegraph.co.uk/football/2016/06/21/croatia-2-spain-1-euro-2016-ivan-persisic-stuns-european-champio/ |naslov=Croatia 2 Spain 1, Euro 2016: Ivan Perisic stuns European champions with late winner |rad=telegraph.co.uk |dan=21. lipnja 2016. |preuzeto=2016-07-28}} </ref> U studenom [[2016.]] je Čop zabio svoj prvi pogodak u dresu ''Vatrenih'' u [[Belfast]]u protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.vecernji.hr/sport/pratite-uzivo-prijateljsku-utakmicu-sjeverne-irske-i-hrvatske-1128779 |naslov=Hrvatska sa šarenim sastavom razbila Sjevernu Irsku, Kramarić zabio golčinu |rad=vecernji.hr |dan=15. studenoga 2016. |preuzeto=2017-05-13}} </ref> U svibnju [[2017.]] za reprezentaciju postigao je i drugi pogodak, u senzacionalnoj pobjedi nad [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksikom]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.vecernji.hr/sport/hrvatska-u-sarenom-sastavu-protiv-neugodnog-meksika-1172651 |naslov=Hrvatska s 'D momčadi' i igračem manje senzacionalno pobijedila Meksiko |rad=24sata.hr |dan=28. svibnja 2017. |preuzeto=2017-08-31}} </ref> === Pogodci za reprezentaciju === {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !# !Datum !Stadion !Protivnik !Gol za !Rezultat !Natjecanje |- |1. |[[15. studenoga]] [[2016.]] |[[Windsor Park|Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] |{{Z+X|SJI}} |<center>0:'''2''' |<center>0:3 |prijateljski susret |- |2. |[[28. svibnja]] [[2017.]] |[[Los Angeles Memorial Coliseum|LA Memorial Coliseum]], [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |{{Z+X|MEX}} |<center>0:'''1''' |<center>1:2 |prijateljski susret |} ==Priznanja== ===Individualna=== * Najbolji strijelac [[Prva HNL|1. HNL]] u sezoni [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]] s 22 pogotka. ===Klupska=== ;Hajduk Split * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2009./10.|2009./10.]] ;Dinamo Zagreb * [[1. HNL]] '''(3):''' [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]], [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]] * [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatski superkup]] '''(1):''' 2013. ;Standard Liège * [[Belgijski nogometni kup]] '''(1):''' 2017./18. ;Rijeka * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2024./25.|2024./25.]] * [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|2024./25.]] == Vidi još == * [[Davor Čop]] * [[Josip Čop]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} * {{HNS|29625/duje-cop}} * [https://int.soccerway.com/players/duje-cop/36591/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.de/duje-cop/profil/spieler/46415 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav Hrvatska 2016. EP}} {{Žuta majica Sportskih novosti}} {{Najbolji strijelci 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2013./14.}} {{GLAVNIRASPORED:Čop, Duje}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama‎]] [[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši C.D. Nacionala]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši RNK Splita]] [[Kategorija:Nogometaši Sporting Gijóna]] [[Kategorija:Nogometaši Málage]] [[Kategorija:Nogometaši Real Valladolida]] [[Kategorija:Nogometaši Standard Lièga]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] nqofbz4j8chmb3bcqaf0ktc4b38cpn1 0 95523 7571405 7155906 2026-08-07T07:41:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571405 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Lima | ime_genitiv = Lime | izvorno_ime = | slika_panorama = Lima2017 A.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Lima | slika_zastava = Flag_of_Lima.svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat_of_arms_of_Lima.svg | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = ''La tres veces coronada villa''<br>(Triput okrunjeni grad)<br>''La Perla del Pacífico'' (Biser pacifika) | geslo = ''Hoc signum vere regum est''<br>(Istina je znak kraljeva) | širina-stupnjevi =12 | širina-minute =2 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =77 | dužina-minute =1 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|PER}} | lokacija1_ime = [[Peruanske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Lima (regija)|Lima]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnutak | utemeljenje_datum = 18. siječnja 1535. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Francisco Pizarro]] | nazvan_po = | dijelovi = 43 distrikta | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnica | ime_vođe = Jorge Muñoz <small>(2019-2022) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 2.672,3 km² | površina_šira = 2.819,3 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 161 m | visina_izvor = | visina_max = 1.548 m | visina_min = 0 m | stanovništvo_godina = '''2017'''. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 9.653.642 | stanovništvo_uže_gustoća = 2.846,2/km² | stanovništvo_šire = 12.140.000 | stanovništvo_šire_gustoća = 3.008,8/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = UTC-5 | utc_pomak = -5 | vremenska_zona_DST = UTC-5 | utc_pomak_DST = -5 | poštanski_broj = 15000 | pozivni_broj = 51 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = [http://www.munlima.gob.pe/ www.munlima.gob.pe/] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Peru | bilješke = | prazno_ime = [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] | prazno_info = '''Povijesno središte Lime''' | prazno1_ime = Godina uvrštenja | prazno1_info = [[1988.]] Prošireno 1991. | prazno2_ime = Vrsta | prazno2_info = Kulturno dobro | prazno3_ime = Mjerilo | prazno3_info = iv | prazno4_ime = Ugroženost | prazno4_info = - | prazno5_ime = Poveznica | prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/500 UNESCO] | prazno6_ime = | prazno6_info = }} '''Lima''' je glavni i najveći [[grad]] [[Peru]]a, prometna, kulturna i gospodarska prijestolnica zemlje. Nalazi se u dolini rijeka [[Chillón]], [[Rímac]] i [[Lurín]], iznad puste [[Tihi Ocean|pacifičke]] obale u središtu Perua. Sa susjednim lučkim gradom [[Callao]] tvori jedinstvenu metropolitansku cjelinu (''Lima Metropolitana'') koja ima oko 9 200 000 stanovnika (približno jedna trećina ukupnog broja stanovnika Perua), što ga čini petim gradom po veličini u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Osnovao ga je [[konkvistador]] [[Francisco Pizarro]] 1535. godine kao '''Ciudad de los Reyes''' (Grad kraljeva) koji je postao glavnim i najvažnijim gradom španjolskog [[Potkraljevstvo Peru|Potkraljevstva Perua]] (1542. – 1824.). Iako je više puta oštećen [[potres]]ima, sačuvane su mnoge značajne kolonijalne građevine poput Samostana sv. Franje (najveći [[samostan]] [[Novi svijet|Novog svijeta]]), koje su bile djelo suradnje lokalnih obrtnika s europskima. Zbog toga je Kompleks samostana sv. Franje upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1988. godine,<ref>[http://whc.unesco.org/en/documents/107081 San Francisco de Lima Rescate de Patrimonio] {{es}} Preuzeto 24. siječnja 2012.</ref> što je prošireno no cijelo Povijesno središte Lime 1991. god.<ref>[http://whc.unesco.org/en/documents/107074 Propuestas y Recomendaciones para el Diseño de Políticas Nacionales para la Investigación, Conservación y Manejo del Patrimonio Arqueológico de El Salvador, con Especial Referencia a Joya De Cerén. Patrimonio Cultural de la Humanidad] {{es}} Preuzeto 24. siječnja 2012.</ref> [[Datoteka:Lima_Luftaufnahme.jpg|mini|lijevo|400px|<center>Pogled na Limu iz zraka]] [[Velegrad]] Lima je također i jedno od najvećih financijskih središta Latinske Amerike, sjedište nadbiskupije i dom jednom od najstarijih sveučilišta u Novom svijetu, Državno sveučilište sv. Marka (''Universidad Nacional Mayor de San Marcos''), osnovanog 1551. god. [[Slika:Square_in_Lima_Peru_01.jpg|mini|lijevo|<center>''Plaza de Armas'']] [[Slika:SanFranciscoDeAsis_view1.jpg|mini|lijevo|<center>''Iglesia de San Francisco'']] ==Povijest== Limu je osnivao [[konkvistador]] [[Francisco Pizarro]] 18. siječnja 1535. godine kao '''Ciudad de los Reyes''' (Grad kraljeva). Današnje ime grada, koje je postalo službeno u 17. st., potječe od [[Quechua]] naziva za rijeku Rimac, '''Lima''' što na [[kečuanski jezik|kečuanskom]] znali "Govornik". Grad je uskoro postao glavnim i najvažnijim gradom španjolskog [[Potkraljevstvo Peru|Potkraljevstva Perua]] (1542. – 1824.) i mjesto odakle se širila španjolska vlast i kršćanstvo. Obližnja luka Callao je bila prvom postajom na prekoocenskom prijevozu dobara i blaga iz Južne Amerike za Španjolsku, do osnutka Argentine. Sveučilište je osnovano [[1551.]], a prvu tiskaru otvorio je Antonio Ricardo iz Torina [[1584.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 121.</ref> God. 1821., po neovisnosti Perua, Lima je postala glavnim gradom države. Tijekom rata Čilea, Bolivije i Perua od 1879. – 83., čileanska vojska je okupirala grad tijekom čega je poginulo oko 175.000 stanovnika. Na trgu sv. Martina je 28. srpnja 1921. godine proslavljena stogodišnjica neovisnosti Perua postavljanjem skulpture osloboditelja, generala Mariana Beulliurea. Početkom 20. stoljeća Lima je imala oko 140.000 stanovnika, a do 1960-ih je prešla brojku od milijun stanovnika, uglavnom jer je privlačila stanovnike iz cijele regije. Danas su glavni problemi grada prenapučenost i zagađenost, koji se pokušavaju riješiti izgradnjom podzemne željeznice koja do sada ima liniju dugu 10&nbsp;km, a taksiji smiju voziti samo na prirodni plin od 2006. god. Dana 29. prosinca 2001. godine dogodio se strašan požar u povijesnom središtu Lime, nastao tijekom demonstracije vatrometa u jednoj prodavaonici, u kojemu je poginulo skoro 300 ljudi i koji je uništio mnoge povijesne građevine. ==Znamenitosti== Katedrala i obližnji Samostan sv. Franje, se smatraju najuspelijim [[Arhitektura|arhitektonskim]] kompleksom u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Katedrala u Limi je sagrađena od [[1535.]] do [[1625.]], a 1746. godine je djelomično obnovljena nakon potresa. U njoj se nalazi grobnica osnivača Lime, [[Francisco Pizarro|Francisca Pizarra]]. Samostan sv. Fanje (''Convento de San Francisco'') ima vrijednu kolekciju slika i tisuće knjiga koji se mogu obići uz organizirani posjet. Ispod nje se nalaze kripte u kojima je do 1808. godine pokopano oko 25.000 stanovnika Lime. Turistička atrakcija je i glavni gradski „Trg od oružja“ (''Plaza de Armas''), na kojemu se nalaze gradska vijećnica, predsjednička palača (1938.) i crkve iz 16. i 17. stoljeća, Merced i San Pedro. Sjaj života bogatih iz doba [[Potkraljevstvo Peru|Potkraljevine Peru]] dočaravaju stare palače u gradu: ''Aliaga, Gojoneche i Tore Tagle''. Na ušću rijeke Rimac se nalaze ostaci velikog svetilišta kulture [[Pachacamac]]. Svetilište je posvećeno istoimenoj božici. Hram Pukllana u četvrti Miraflores, potječe iz 400. godine, i bio je važno upravno središte kulture Lima. <gallery> Slika:Justice_Palace.jpg|<center>Predsjednička palača noću Slika:Lima_Cathedral.jpg|<center>''Catedral de Lima'' Slika:Torre_Tagle_Lima.jpg|<center>Dvorište palače Torre Tagle Slika:Plazasanmartin.JPG|<center>''Plaza San Martin'' Slika:Uni_San_Marcos.jpg|<center>''Universidad Mayor de San Marcos'' </gallery> ==Događanja== Svetkovina kojom se slavi zaštitnica Lime, [[Sveta Ruža Limska|sveta Roza Limska]] (1586. – 1617.), održava se svakog 30. kolovoza u obliku procesije, jedne od najvećih na svijetu, u kojoj se slika "Gospodin od Nazarećanskih čuda" (''Señor de los Milagros de Nazarenas'', koju je naslikao crni rob u 17. stoljeću) nosi kroz ulice Lime. [[Datoteka:Urban districts of Lima Province.svg|mini|<center>Urbano područje grada (tamnocrveno) i ruralno područje (ružićasto)]] ==Uprava== Administrativno područje grada se poklapa s područjem [[Lima (pokrajina)|pokrajine Lima]] koja je podijeljena u 43 [[okrug]]a (''distritos''). Od toga, 30 ih se nalazi u središnjoj gradskoj jezgri (općini Lima): Ate (Vitarte), Barranco, Brena, Cercado de Lima, Chorillos, Comas, El Agustino, Independencia, Jesús María, La Molina, La Victoria, Lince, Los Olivos, Magdalena del Mar, Lima, Pueblo Libre (Magdalena Vieja), Puente Piedra, Rimac, San Borja, San Isidro, San Juan de Lurigancho, San Juan de Miraflores, San Luis, San Martin de Porres, San Miguel, Santa Anita, Santiago de Surco, Surquillo, Villa El Salvador i Villa Maria del Triunfo. 13 okruga Lime se nalaze izvan gradske jezgre, u predgrađima i ruralnim područjima: Ancón, Carabayllo, Chaclacayo, Cieneguilla, Lurigancho (Chosica), Lurin, Pachacámac, Pucusana, Punta Hermosa, Punta Negra, San Bartolo, Santa Maria del Mar i Santa Rosa. [[Datoteka:Costa_Verde_Miraflores.JPG|mini|<center>Ljetovalište Costa Verde u obalnoj četvrti Lime, Mirafloresu]] == Rođeni u Limi == {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Martín de Porres]] (1579. – 1639.), peruanski svetac i prvi sveti crnac, kanoniziran 1962. *[[Sveta Ruža Limska|Sveta Roza Limska]] (1586. – 1617.), peruanska svetica kanonizirana 1671. * [[Javier Pérez de Cuéllar]] (1920.-), peruanski [[političar]] i [[diplomat]] * [[Fernando Fernán Gómez]] (1921. – 2007.), španjolski [[glumac]] i [[redatelj]] * [[Alberto Fujimori]] ([[1938.]]-), bivši predsjednik Perua * [[Isabel Allende]] ([[1942.]]-), [[Čile]]anska spisateljica || * [[Alan García]], bivši predsjednik Perua (1985. – 90., i 2006. – 11.) * [[Jefferson Farfán]] ([[1984.]]-), [[nogometaš]]. * [[Luis Horna]] ([[1980.]]-), [[tenisač]] * [[Reimond Manco]] ([[1990.]]-), nogometaš * [[Claudio Pizarro]] ([[1978.]]-), nogometaš * [[José Paolo Guerrero]] ([[1984.]]-, nogometaš |} ==Gradovi prijatelji== Lima ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{Z|PAR}} [[Asunción]], [[Paragvaj]] * {{Z|SAD}} {{SAD grad|Austin|Teksas}}, [[SAD]] (zbratimljena 1981.) * {{Z|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] * {{Z|FRA}} [[Bordeaux]], [[Francuska]] (zbratimljena 1957.) * {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]] (zbratimljena 1983.) * {{Z|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]] * {{Z|SAD}} [[Cleveland]], [[SAD]] * {{Z|MEKS}} [[Ciudad de Mexico]], [[Meksiko]] * {{Z|MEKS}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]] * {{Z|GVA}} [[Guatemala]], [[Gvatemala]] * {{Z|KUB}} [[Havana]], [[Kuba]] || * {{Z|BOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]] * {{Z|POR}} [[Lisabon]], [[Portugal]] * {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]] * {{Z|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]] * {{Z|FIL}} [[Manila]], [[Filipini]] * {{Z|SAD}} [[Miami]], [[SAD]] * {{Z|URU}} [[Montevideo]], [[Urugvaj]] * {{Z|PAN}} [[Panamá]], [[Panama]] * {{Z|KIN}} [[Peking]], [[Kina]] (zbratimljena 1983.) * {{Z|ITA}} [[Pescara]], [[Italija]] * {{Z|EKV}} [[Quito]], [[Ekvador]] || * {{Z|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] * {{Z|KOS}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Kostarika]] * {{Z|PUE}} [[San Juan, Portoriko]] * {{Z|SAL}} [[San Salvador]], [[Salvador]] * {{Z|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]] * {{Z|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] (zbratimljena 2002.) * {{Z|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]] * {{Z|SAD}} {{SAD grad|Stamford|Connecticut}}, [[SAD]] * {{Z|HON}} [[Tegucigalpa]], [[Honduras]] * {{Z|MEKS}} [[Toluca]], [[Meksiko]] |} ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} * Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, ''The Panama Years'', Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. {{ISBN|1-56328-155-4}} == Vanjske poveznice == * [http://www.worldmonuments.org/ Lima na World Monuments Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020930193523/http://www.worldmonuments.org/ |date=30. rujna 2002. }} {{eng oznaka}} * [http://whc.unesco.org/en/news/373 UNESCO joins United Nations effort in response to Peruvian earthquake] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Peruu}} [[Kategorija:Gradovi u Peruu]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]] 4k5vzn32vwjd9sen8gfjtcgx4cjhs7u 0 95524 7571395 7501227 2026-08-07T06:56:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 8; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571395 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Sir Lewis Hamilton | Slika = [[File:Lewis_Hamilton_2022_São_Paulo_Grand_Prix_(52498120773)_(cropped).jpg|230px]] | Opis slike = Hamilton na Grand Prixu Sao Paula 2022. | Državljanstvo = {{Z|UK}} [[Velika Britanija|britansko]] | Broj_automobila = '''<span style="padding:3px; border-radius:3px; color:#FFFFFF; background:#E60000;">44</span>''' | Momčad = [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] | Utrke = 368 (368 starta) | Prvenstva = 7 <small>([[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]], [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]], [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]], [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]], [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]], [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]) </small> | Pobjede = [[Pobjednici utrka Formule 1|106]] | Prvo_sm = 104 | Najbrži_krugovi = 67 | Podiji = 202 | Odustajanja = 32 | Bodovi = 4965.5 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije]] [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Kanade]] [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada Belgije]] [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] }} ''' [[Sir (naslov)|Sir]] Lewis Carl Davidson Hamilton''' (Stevenage, Hertfordshire, [[Velika Britanija]], [[7. siječnja]] [[1985.]]) je britanski vozač [[automobilizam|automobilističkih]] utrka, koji se trenutno natječe u [[Formula 1|Formuli 1]] za momčad [[Ferrari|Ferrarija]]. Nakon osvajanja šest naslova u raznim [[karting]] natjecanjima od 1995. do 2000., Hamilton je debitirao u [[jednosjed]]u 2001. u Britanskoj Formuli Renault Winter Series. Godine 2003. osvaja naslov prvaka u Britanskoj Formuli Renault 2.0 za momčad [[Manor Motorsport]], a 2005. naslov prvaka u [[Euro Formula 3]] prvenstvu za momčad [[ART Grand Prix|ASM Formule 3]]. Sljedeće 2006. osvaja naslov prvaka u [[GP2 Series]] prvenstvu za momčad [[ART Grand Prix]], a [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] debitira u [[Formula 1|Svjetskom prvenstvu Formule 1]] za momčad [[McLaren]], čiji je član bio od 1998. Prve sezone osvaja titulu viceprvaka, samo jedan bod iza prvaka [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]], dok sljedeće [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] osvaja prvi naslov prvaka za jedan bod ispred [[Felipe Massa|Felipea Masse]]. Godine [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] ulazi u posljednju utrku kao jedan od četiri pretendenata za osvajanje naslova prvaka, no sezonu na kraju završava na četvrtom mjestu. Godine [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] vozi kompetentan bolid za titulu, no učestali kvarovi kao i greške u boksevima, udaljavaju ga od osvajanja naslova čak tri utrke prije kraja sezone. Od [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] vozi za [[Mercedes AMG F1|Mercedes]], a [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] i [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] osvaja drugi i treći naslov svjetskog prvaka u [[Formula 1|Formuli 1]]. Nakon titule viceprvaka [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]], gdje je naslov osvojio njegov momčadski kolega [[Nico Rosberg]], Hamilton od [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] do [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] osvaja četiri uzastopna naslova svjetskog prvaka. Godine [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] osvaja još jednu titulu viceprvaka iza prvaka [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]]. Hamilton je vlasnik mnogih rekorda u [[Formula 1|Formuli 1]], uključujući one s najviše pobjeda (103.), najviše ''pole positiona'' (103.) i najviše postolja (192.), dok rekord od sedam osvojenih naslova svjetskog prvaka dijeli s [[Michael Schumacher|Michaelom Schumacherom]]. == Djetinjstvo i mladost == Lewis Hamilton je rođen [[7. siječnja]] [[1985.]] godine u Stevenageu, Hertfordshireu, [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<small><ref>[http://www.guardian.co.uk/uk/2007/apr/20/paulkelso.uknews4 Profil: Lewis Hamilton] The Guardian. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> Fascinirani uspjesima veličanstvenog američkog atletičara, roditelji, Anthony i Carmen, dali su mu ime po jednom od najvećih, a možda i najvećem športašu u povijesti – [[Carl Lewis|Carlu Lewisu]].<small><ref>[http://sportsillustrated.cnn.com/2007/racing/06/12/hamilton0618/index.html Lewis Hamilton: intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080121143456/http://sportsillustrated.cnn.com/2007/racing/06/12/hamilton0618/index.html |date=21. siječnja 2008. }} Sports Illustrated. CNN. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> Hamiltonova majka, Carmen Brenda Larbalestier (sada u braku kao Carmen Brenda Lockhart) je bjelkinja, dok je njegov otac, Anthony Hamilton, crnac.<small><ref>[http://sportsillustrated.cnn.com/2007/racing/06/12/hamilton0618/index.html Lewis Hamilton i njegovi roditelji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080121143456/http://sportsillustrated.cnn.com/2007/racing/06/12/hamilton0618/index.html |date=21. siječnja 2008. }} Sports Illustrated. CNN. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> Roditelji Anthonyja Hamiltona emigrirali su iz [[Grenada|Grenade]] u Veliku Britaniju 1950-ih.<small><ref>[http://www.independent.co.uk/sport/motor-racing/profile-formula-one-driver-lewis-hamilton-450381.html Profil vozača, Lewis Hamilton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101229172403/http://www.independent.co.uk/sport/motor-racing/profile-formula-one-driver-lewis-hamilton-450381.html |date=29. prosinca 2010. }} The Independent. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> Lewisovi roditelji su se rastavili kad je imao dvije godine te je živio s majkom i s dvije polusestre Nicolom i Samanthom sve dok nije napunio dvanaest godina, kada je počeo živjeti sa svojim ocem, maćehom Lindom i polubratom Nicolasom (koji ima [[Cerebralna paraliza|cerebralnu paralizu]]).<small><ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20070701/ai_n19341883/ My Boy Racer] Daily Mirror. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small><small><ref>[http://www.timesplus.co.uk/tto/news/?login=false&url=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Fsport%2Fformulaone%2F Hamilton govori o sebi] The Times. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> U ranoj 2011., Nicolas je potpisao ugovor za Total Control Racing, gdje je vozio sezonu u Renault Clio Cupu.<small><ref>[http://www.autosport.com/subs/login.php?r=http://www.autosport.com/news/report.php/id/89510&type=news&id=89510 Nicolas (Lewisov polu brat) u Clio Cupu] Autosport. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> Lewis je odgajan kao [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]] dok je živio kod svog oca.<small><ref>[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/news/398979/Lewis-Hamilton-Exclusive-Interview-The-Sun.html Dani kada se Lewis bojao za svoju karijeru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021193930/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/news/398979/Lewis-Hamilton-Exclusive-Interview-The-Sun.html |date=21. listopada 2012. }} The Sun. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small><small><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/formulaone/article-1292598/The-truth-Lewis-Hamilton-father-Anthony-McLaren-star-wanted-man-break-freedom.html Istina o Lewisu i njegovom ocu] Daily Mail. Preuzeto 22. ožujka 2012.</ref></small> Godine 1991., Lewisu je otac kupio igračku automobila na daljinsko upravljanje, te mu je taj događaj bio prvi dodir s automobilskim natjecanjima. Odmah sljedeće godine je osvojio natjecanje u organizaciji British Radio Car Association. Lewis je izjavio: "Vozio sam automobile na daljinsko upravljanje i osvajao prvenstva protiv odraslih osoba".<small><ref>[http://www.f1fanatic.co.uk/lewis-hamilton/ Tko je tko: Lewis Hamilton] F1 Fanatic. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref></small> Kad je Lewis napunio šest godina kao za poklon na Božić je dobio [[karting]] automobil.<small><ref>[http://www.telegraph.co.uk/sport/motorsport/formulaone/lewishamilton/3281489/Lewis-Hamiltons-go-kart-career-helped-him-become-one-of-Formula-Ones-best-drivers-FORMULA-ONE.html Hamiltonu je karting karijera pomogla da dođe u Formulu 1] Telegraph. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref></small> Otac mu je rekao da će ga podržavati u onome što radi, ako bude bolji u školi. Nakon toga Lewis je postajao sve problematičniji u školi, te mu je otac morao napustiti poziciju menadžera i prijeći na poziciju izvođača radova. Kasnije je radio po tri posla u isto vrijeme da bi stigao na Lewisove utrke. Na kraju je osnovao računalnu tvrtku i sam je sinu bio menadžer.<small><ref>[http://www.guardian.co.uk/sport/2007/jun/03/features.sportmonthly/print Lewis Hamilton: The Real Deal] Guardian. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref></small> Lewisov trenutni menadžer je [[Simon Fuller]].<small><ref>[http://www.guardian.co.uk/sport/2011/mar/14/lewis-hamilton-simon-fuller-xix-entertainment Simon Fuller je Hamiltonov novi menadžer] Guardian. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref></small> == Početak utrkivanja == === Karting === [[File:Hamilton Kart.jpg|220px|thumb|Hamiltonov karting na izložbi 2008.]] Hamilton je započeo utrkivanje u [[karting]]u 1993. na karting stazi Rye House, a 1995. osvaja prvi naslov u Super 1 National IAME Cadet prvenstvu.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-cadet-championship/1995/ Super 1 National IAME Cadet Championship 1995 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2020. </ref></small> Sljedeće godine osvaja naslov u Kartmasters British Grand Prix - Comer Cadet kategoriji,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/kartmasters-british-grand-prix---comer-cadet/1996/ Kartmasters British Grand Prix - Comer Cadet 1996 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2020. </ref></small> a 1997. naslov u Super 1 National Formula Yamaha prvenstvu.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/super-1-national-formula-yamaha-championship/1997/ Super 1 National Formula Yamaha Championship 1997 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2020. </ref></small> Godine 1998. [[Ron Dennis]] ispunjava svoje obećanje, te Hamilton postaje član [[McLaren]]ove akademije za mlade vozače, a sljedeće 1999. osvaja naslov u 29° Torneo Industrie Open - ICA kategoriji. <small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/torneo-industrie-ica/1999/ 29° Torneo Industrie Open - ICA 1999 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2020. </ref></small> Iste godine osvaja titulu viceprvaka u European Championship ICA Junior kategoriji iza prvaka Reinharda Koflera.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-ica-junior/1999/ European Championship ICA Junior 1999 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 28. travnja 2021. </ref></small> Godine 2000. u momčadi MBM.com, osvaja naslov u prvenstvu World Cup Formula A ispred Clivia Piccionea <small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/world-cup-formula-a/2000/ World Cup Formula A 2000 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 28. travnja 2021. </ref></small> i naslov u European Championship Formula A kategoriji ispred [[Nico Rosberg|Nice Rosberga]].<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/european-championship-formula-a/2000/ European Championship Formula A 2000 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 28. travnja 2021. </ref></small> Godina 2001. bila je posljednja u Hamiltonovoj kartinškoj karijeri, a najbolji rezultat je ostvario u Italian Open Masters Formula A prvenstvu, gdje je osvojio četvrto mjesto.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/italian-open-masters-formula-a/2001/ Italian Open Masters Formula A 2001 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 28. travnja 2021. </ref></small> === Formula Renault === Od 2001. do 2003. Hamilton se natjecao u Britanskoj Formuli Renault, Britanskoj Formuli Renault Winter Series, Formuli Renault 2000 Eurocup, Formuli Renault 2000 Masters i Njemačkoj Formuli Renault 2000. '''2001.''' Iako je 2001. još nastupao u kartingu, Hamilton je iste godine debitirao u [[jednosjed]]u, u Formula Renault Winter Series prvenstvu za momčad [[Manor Motorsport]]. U bolidu Tatuus FR2000 s [[Renault]]ovim motorom, u četiri utrke osvojio je 48 bodova i 7. mjesto u konačnom poretku.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-renault-20-uk-winter-series/2001/ Formula Renault Winter Championship 2001 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 12. prosinca 2021. </ref></small> '''2002.''' Sljedeće 2002. sudjeluje u Britanskoj Formuli Renault 2.0, vozeći za istu momčad, a momčadski kolege su mu bili Patrick Long, Ernesto José Viso i Matt Griffin, a posljednje dvije utrke i Fabian Coulthard, rođak [[David Coulthard|Davida Coultharda]]. Sezona se sastojala od 11 rundi, gdje se na svakoj rundi vozila jedna utrka, osim na osmoj rundi na Snettertonu i jedanaestoj rundi na Donington Parku, gdje su se vozile dvije utrke. Na prvoj utrci na stazi Brands Hatch dolazi do prvog postolja, a na stazi Thruxton i do prve pobjede. Još dvije pobjede upisuje kasnije u sezoni opet na stazi Brands Hatch i na glavnoj utrci na stazi Donington Park. Još tri druga mjesta osvaja na prvoj utrci osme runde na Snettertonu, na stazi Knockhill, te još jednom na Thruxtonu. S ukupno tri pobjede i tri ''pole positiona'', osvaja treće mjesto u ukupnom poretku s 274 osvojena boda.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-renault-20-uk/2002/ Formula Renault 2.0 UK 2002 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 12. prosinca 2021. </ref></small> Iste godine nastupa na posljednje četiri utrke prvenstva Formula Renault 2000 Eurocup za momčad [[Manor Motorsport]] u bolidu Tatuus FR2000. Pobjeđuje na Donington Parku, te osvaja još dva druga mjesta na stazama [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola]] i Estoril. S osvojena 92 boda, zauzima peto mjesto u konačnom poretku vozača.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-renault-20-eurocup/2002/ Formula Renault 2.0 Eurocup 2002 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 12. prosinca 2021. </ref></small> '''2003.''' Godine 2003. nastavlja natjecanje u Britanskoj Formuli Renault 2.0 za momčad [[Manor Motorsport]] u bolidu Tatuus FR2000 s [[Renault]]ovim motorom, te ostvaruje impresivan učinak. U 15 utrka, pobjeđuje čak deset puta, te ostvaruje još tri postolja. Sezona se sastojala od jedanaest rundi, gdje su se na šest rundi vozile po dvije utrke, a na preostalih pet rundi po jedna utrka. Hamilton je u prvim kvalifikacijama [[19. travnja]] na stazi Snetterton stigao do prvog ''pole positiona'', no utrku je završio na drugom mjestu iza pobjednika Mikea Conwaya. No drugoj utrci na istoj stazi osvaja treće mjesto. Nakon što je na Brands Hatchu upisao prvo odustajanje, na trećoj rundi na stazi Thruxton, osvaja još jedno drugo mjesto, ovoga puta iza pobjednika Jamesa Rossitera. Nakon toga Hamilton upisuje dvije pobjede na četvrtoj i petoj rundi na stazama [[Staza Silverstone|Silverstone]] i Rockingham, te još dvije pobjede na obje utrke šeste runde na stazi Croft. Prvu utrku sedme runde na Donington Parku je krenuo s ''pole positiona'', no na kraju je morao odustati. Nakon toga upisuje šest uzastopnih pobjeda. Na drugoj utrci sedme runde na Donington Parku, na osmoj rundi opet na Snettertonu, te na devetoj i desetoj rundi, gdje su se vozile po dvije utrke opet na Brands Hatchu i Donington Parku. Prvenstvo osvaja s 419 bodova, odnosno 48 bodova ispred drugoplasiranog Alexa Lloyda, s tim da posljednje dvije utrke na posljednjoj jedanaestoj rundi na stazi Oulton Park nije uopće vozio.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-renault-20-uk/2003/ Formula Renault 2.0 UK 2003 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 13. prosinca 2021. </ref></small> Tijekom godine, nastupa i na utrkama Korea Super Prix<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-korea-super-prix/2003/ Formula 3 Korea Super Prix 2003 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> i Macau Grand Prix,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-macau-gp/2003/ Formula 3 Macau GP 2003 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> no odustaje na obje utrke, a pridružuje se još i nekolicini prvenstava. U Formula Renault 2000 Masters prvenstvu nastupa na dvije utrke druge runde na stazi Assen [[2. kolovoza|2.]] i [[3. kolovoza]]. Prvu utrku je službeno završio na četvrtom mjestu, no bez dodjele bodova, jer je utrka prekinuta nakon samo tri kruga zbog velikog sudara Juniora Strousa i [[Giedo van der Garde|Gieda van der Gardea]].<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=Yune_gOiPuE Junior Strous | Formula Renault 2003 Assen] - ''YouTube''. Objavljeno 1. veljače 2021. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> Drugu utrku sljedeći dan završava na drugom mjestu iza pobjednika [[Simon Pagenaud|Simona Pagenauda]]. U dvije odvožene utrke od osam u kalendaru, Hamilton osvaja 24 boda i 12. mjesto u konačnom poretku vozača.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-renault-20-eurocup/2003/ Formula Renault 2.0 Eurocup 2003 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> Nastupio je i na dvije utrke u Njemačkoj Formuli Renault 2000, no nije uspio osvojiti bodove.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-renault-20-germany/2003/ Formula Renault 2.0 Germany 2003 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> Nastupio je i na dvije utrke posljednje runde na Brands Hatchu [[28. rujna]] u Britanskoj Formuli 3. Nakon što je prvu utrku odustao zbog puknuća gume,<small><ref> [https://web.archive.org/web/20070930014439/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=138456&FS=BF3 Brands Hatch round 23 race report] - ''Motorsport.com (archived)''. Objavljeno 10. listopada 2003. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> na drugoj je doživio jedan od svojih najtežih sudara u [[automobilizam|automobilističkoj]] karijeri.<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=ukfXBxcuibg Lewis Hamilton Feeder Series Crash Compilation] - ''YouTube''. Objavljeno 12. studenog 2020. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> Pokušavajući prestići svog momčadskog kolegu Tora Gravesa, došlo je do sudara u kojem su oba vozača završila u barijerama, nakon čega je utrka prekinuta. Graves je završio sa slomljenim prstom, dok je izvlačenje Hamiltona iz bolida potrajalo. S vratom u ovratniku, Hamilton je kolima hitne pomoći odvezen u bolnicu. Povrede vrata i kralježnice nisu bile opasne, ali liječnici su ga zadržali preko noći na promatranju.<small><ref> [https://web.archive.org/web/20070927190701/http://www.motorsport.com/news/article.asp?ID=138458&FS=BF3 Brands Hatch round 24 race report] - ''Motorsport.com (archived)''. Objavljeno 13. listopada 2003. Pristupljeno 14. prosinca 2021. </ref></small> == Euro Formula 3 == === Manor Motorsport (2004.) === Nakon osvajanja naslova u Britanskoj Formuli Renault, Hamilton se 2004. natjecao u [[Euro Formula 3]] prvenstvu. Nastavio je voziti za momčad [[Manor Motorsport]] u [[Dallara]] F302/049 bolidu s [[Mercedes]]ovim motorom, a momčadski kolega mu je bio Charles Zwolsman Jr. Sezona koja je počela [[17. travnja]] na Hockenheimringu, a završila [[3. listopada]] na istoj stazi, sadržavala je deset rundi, na kojim su se vozile po dvije utrke. Prve bodove je osvojio na drugoj utrci prve runde, kada je utrku završio na šestom mjestu. Nakon što na drugoj rundi na Estorilu nije osvojio bodove, na drugoj utrci treće runde na stazi Adria osvaja peto mjesto. Na obje utrke četvrte runde na stazi Pau, Hamilton četvrtim i sedmim mjestom osvaja bodove. Prvi ''pole position'' osvaja u kvalifikacijama za prvu utrku pete runde na Norisringu, a sutradan na utrci dolazi do prve i jedine pobjede u sezoni. Nakon što je na drugoj utrci na Norisringu osvojio treće mjesto, Hamilton je ostao bez bodova na šestoj rundi koja se vozila na Magny-Coursu. Još jedno postolje osvaja na prvoj utrci sedme runde na [[Nürburgring]]u, dok na drugoj utrci na istoj stazi osvaja četvrto mjesto. Na osmoj rundi na [[Staza Zandvoort|Zandvoortu]] osvaja treće i šesto mjesto, a u bodovima završava i na obje utrke deve runde, koja se vozila na stazi Brno. Posljednje postolje osvaja na desetoj rundi na Hockenheimringu, kada osvaja drugo mjesto iza pobjednika Nicolasa Lapierrea. S osvojenih 68 bodova, Hamilton završava na petom mjesto konačnog poretka vozača.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-euro-series/2004/ Formula 3 Euro Series 2004 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2021. </ref></small> Iste godine pobjeđuje na utrci Bahrain F3 Superprix na stazi [[Staza Bahrain International|Sakhir]],<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/bahrain-f3-superprix/2004/ Bahrain F3 Superprix 2004 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2021. </ref></small> a nastupa i na utrkama Masters of Formula 3<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/masters-of-formula-3/2004/ Masters of Formula 3 2004 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2021. </ref></small> i Macau Grand Prix,<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-macau-gp/2004/ Formula 3 Macau GP 2004 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2021. </ref></small> gdje osvaja sedmo i četrnaesto mjesto. === ASM (2005.) === Sljedeće 2005. Hamilton odlazi iz [[Manor Motorsport|Manora]] u momčad [[ART Grand Prix|ASM]], a momčadski kolega mu je [[Adrian Sutil]]. Za razliku od prve sezone, Hamilton ove godine dominantno osvaja naslov prvaka. U 20 odvezenih utrka, pobjeđuje čak 15 puta, te ostvaruje još dva postolja i 13 ''pole positiona'', vozeći bolid [[Dallara]] F305 s [[Mercedes-Benz|Mercedesovim]] motorom. Sezona je započela i završila na stazi Hockenheimring, a sadržavala je deset rundi, na kojima su se vozile po dvije utrke. Hamilton je do prvog ''pole positiona'' i prve pobjede stigao na prvoj utrci, dok je na drugoj utrci osvojio treće mjesto. Na sljedeće dvije utrke druge runde na stazi Pau je upisao dvije pobjede. Zajedno s Átilom Abreuom, [[Sebastian Vettel|Sebastianom Vettelom]], [[Paul di Resta|Paulom di Restom]], Thomasom Holzerom, [[Lucas di Grassi|Lucasom di Grassijem]], Gregom Franchijem i Richardom Antinuccijem biva diskvalificiran nakon prve utrke treće runde na Spa-Francorchampsu, zbog kršenja tehničkih propisa jer dimenzije difuzora svih osam bolida nisu udovoljavale propisima.<small><ref> [https://www.crash.net/f3/news/30127/1/eight-euroseries-drivers-excluded-from-race-one Eight Euroseries drivers disqualified from race1.] ''Crash''. Objavljeno 15. svibnja 2005. Pristupljeno 15. prosinca 2021. </ref></small> Na drugoj utrci na Spa-Francorchampsu, kao i na obje utrke četvrte runde u [[Staza Monaco|Monaku]] dolazi do tri uzastopne pobjede. Nakon trećeg mjesta na prvoj utrci pete runde na stazi Oschersleben, ponovo upisuje tri uzastopne pobjede na drugoj utrci na Oscherslebenu i na obje utrke šeste runde na Norisringu. Prvu utrku sedme runde na [[Nürburgring]]u završava izvan osvajača bodova, dok na drugoj utrci pobjeđuje. Nakon starta s ''pole positiona'' na prvoj utrci osme runde na [[Staza Zandvoort|Zandvoortu]], Hamilton upisuje prvo i jedino odustajanje u sezoni. Na drugoj utrci na [[Staza Zandvoort|Zandvoortu]], kao i na obje utrke devete i desete runde na stazama Lausitz i Hockenheimring, Hamilton ostvaruje pet uzastopnih pobjeda. Naslov osvaja sa 172 boda, odnosno 78 bodova ispred drugoplasiranog [[Adrian Sutil|Adriana Sutila]] koji nije vozio zadnje dvije utrke, već ga je zamijenio Maximilian Götz.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/formula-3-euro-series/2005/ Formula 3 Euro Series 2005 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 15. prosinca 2021. </ref></small> Iste godine Hamilton pobjeđuje na utrci Masters of Formula 3.<small><ref> [https://www.driverdb.com/championships/standings/masters-of-formula-3/2005/ Masters of Formula 3 2005 standings] - ''Driver Database''. Pristupljeno 16. prosinca 2021. </ref></small> == GP2 Series== === ART Grand Prix (2006.) === Nakon osvajanja naslova u [[Euro Formula 3|Euro Formuli 3]], Hamilton se 2006. natjecao u [[GP2 Series]] prvenstvu. Ostao je u istoj momčadi koja je promijenila ime iz ASM u [[ART Grand Prix]], a momčadski kolega mu je bio Alexandre Prémat. Sezona se sastojala od 11 rundi na kojima su se vozile po dvije utrke, osim na petoj rundi u [[Staza Monaco|Monaku]] gdje se vozila samo jedna utrka. Na glavnoj utrci prve runde u Valenciji [[8. travnja]] na stazi Ricardo Tormo, Hamilton je u kvalifikacijama ostvario treće vrijeme – 0,5 sekundi iza [[Nelson Piquet Jr.|Nelsona Piqueta Jr.]] na ''pole positionu'', odnosno 0,3 sekunde ispred momčadskog kolege Prémata na devetom mjestu. Utrku je završio na drugom mjestu sa 16,6 sekundi iza Piqueta, nakon što je drugoplasirani na gridu Tristan Gommendy, odustao u drugom krugu zbog problema s motorom. Na sprint utrci u Valenciji, Hamilton nije mogao bolje od šestog mjesta, te se nakon dvije utrke nalazio na 3. mjestu u poretku vozača s 9 bodova, dva boda iza Nicolasa Lapierrea, odnosno šest bodova iza vodećeg Piqueta. Sezona je nastavljena na stazi [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola]], istog vikenda kada se održavala posljednja [[VN San Marina|Velika nagrada San Marina]] u [[Formula 1|Formuli 1]] [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] Hamilton je ponovo zauzeo treće mjesto u kvalifikacijama, ovoga puta s 0,3 sekunde zaostatka za [[Gianmaria Bruni|Gianmarijom Brunijem]] na ''pole positionu''. == Formula 1 == === McLaren (2007. – 2012.) === ====[[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]]==== Na otvorenju sezone 2007. i u svojoj prvoj utrci u [[Formula 1|F1]] Hamilton je već bio na podiju te je i nakon tog prvog podija u sljedećih osam utrka završavao među prvom trojicom. U svojoj tek šestoj [[Formula 1|F1]] utrci na [[Velika nagrada Kanade|VN Kanade]] stiže do svoje prve pobjede te nastavlja s pobjeđivanjem i na sljedećoj [[Velika nagrada SAD|VN SAD-a]]. S podija ga udaljava nesreća na kvalifikacijama na [[Velika nagrada Europe|VN Europe]] kada je isprva bio upitan njegov nastup na toj utrci. To je bila njegova prva utrka [[Formula 1|F1]] u kojoj nije osvojio bodove. Vraća se pobjedničkom ritmu već na sljedećoj [[Velika nagrada Mađarske|VN Mađarske]], ali nakon kažnjavanja njegove momčadi na toj utrci i kasnijem raspletu kada njegova momčad [[McLaren]] gubi sve konstruktorske bodove pomalo pada i njegova forma. Ipak ne zadugo, vraća se s fenomenalnom pobjedom na kišnoj [[Velika nagrada Japana|VN Japana]] na kojoj njegov momčadski kolega i glavni suparnik za naslov prvaka [[Fernando Alonso]] odustaje. U posljednje dvije utrke ulazi nedovoljno koncentriran, opterećen velikim pritiskom mogućeg osvajanja naslova prvaka – prvog za jednog debitanta. U [[Kina|Kini]] odustaje nakon izlijetanja prilikom ulaska u boks, a u [[Brazil]]u usporen kvarom sredinom utrke i slabim nastupom osvaja tek 7. mjesto, i 2. u ukupnom poretku sa samo bodom zaostatka za osvajačem naslova Raikkonenom. Hamiltonovu izvanredno uspješnu debitantsku sezonu obilježilo je i žestoko rivalstvo s timskim kolegom i tada aktualnim svjetskim prvakom Fernandom Alonsom, koji je na kraju sezone napustio McLaren i vratio se u Renault. ====[[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]]==== U sezoni 2008. sa statusom prvog vozača u timu McLaren, pobjeđuje na pet velikih nagrada i osvaja sedam najboljih startnih pozicija. Za naslov, kojeg je osvojio na [[Velika nagrada Brazila|Velikoj nagradi Brazila]], veći dio sezone se borio zajedno s vozačem [[Scuderia Ferrari|Ferrarija]] [[Felipe Massa|Felipeom Massom]]. Odluka o svjetskom prvaku 2008. godine je otišla na zadnju utrku te sezone u Interlagosu za [[Velika nagrada Brazila|VN Brazila]]. Hamilton je prošao [[Timo Glock|Tima Glocka]] za 5. mjesto u zadnjem krugu što je bilo dovoljno o da uzme naslov svjetskog prvaka te se ta utrka i dan danas smatra najdramatičnijim završetkom sezone i najdramatičnijom odlukom tko će biti svjetski prvak u povijesti Formule 1. ====[[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]]==== Obrana naslova 2009. u [[McLaren]]u MP4-24 nije bila moguća, ali značajno poboljšan bolid od [[VN Njemačke|Velike nagrade Njemačke]] omogućio je Lewisu da se počne boriti za pobjede. Već na idućoj utrci, [[VN Mađarske|Velikoj nagradi Mađarske]] na [[Hungaroring]]u, Lewis je pobijedio ispred [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], što je ujedno bila i prva pobjeda bolida koji je opremljen [[KERS]] sustavom za obnovu kinetičke energije, odnosno prva pobjeda za bolid s hibridnim pogonom u povijesti Formule 1. Hamilton je pobijedio i u [[VN Singapura|Singapuru]] te osvojio dodatna tri pobjednička postolja, a u poretku je završio peti i nagovijestio borbu za naslov prvaka iduće sezone. ====[[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]]==== Hamilton je u vrlo izjednačenoj sezoni 2010. bio pretendent za naslov prvaka. Vezane pobjede u [[VN Turske|Turskoj]] i [[VN Kanade|Kanadi]] istaknule su njegovu kandidaturu za naslov, ali Hamiltona su pogreške u [[VN Singapura|Singapuru]] i [[VN Italije|Italiji]], stajale ozbiljnog pokušaja osvajanja naslova, iako je u posljednjoj utrci bio u teoretskim kombinacijama za naslov. Sezonu je završio na četvrtom mjestu, dva mjesta ispred novog momčadskog kolege [[Jenson Button|Jensona Buttona]]. ====[[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]]==== Sezona 2011. je ostala najteža sezona u Hamiltonovoj F1 karijeri. Hamilton je imao dosta incidenata od kojih su mnogi bili s [[Felipe Massa|Felipeom Massom]], zbog čega je često bio na razgovoru sa sucima, a odnos s medijima bio je nikad gori. Situaciju je dodatno pogoršavao nesređen privatni život, kao i [[Jenson Button]] koji se u svojoj drugoj sezoni za [[McLaren]] pokazao u mnogo boljem svjetlu. Iako su oboje ostvarili po tri pobjede (Hamilton je osvojio [[VN Kine|Kinu]], [[VN Njemačke|Njemačku]] i [[VN Abu Dhabija|Abu Dhabi]]), Button je završio drugi u ukupnom poretku, a Hamilton peti. Bilo je to prvi puta da je Hamilton završio sezonu iza momčadskog kolege. Hamilton je u [[VN Koreje|Koreji]] osvojio jedini ''pole position'' u sezoni, što je bio jedini ''pole position'' u 2011. kojeg nije ostvario neki od [[Red Bull]]ovih vozača.<ref>[https://maxf1.net/lewis-hamilton-biografija-i-pregled-karijere/ Lewis Hamilton, trostruki svjetski prvak: biografija i pregled karijere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201118122520/https://maxf1.net/lewis-hamilton-biografija-i-pregled-karijere/ |date=18. studenoga 2020. }} ''MAXF1'' Objavljeno 27. listopada 2015. Pristupljeno 11. studenog 2020.</ref> ====[[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]==== U prvim kvalifikacijama za [[VN Australije|Veliku nagradu Australije]] na stazi [[Staza Albert Park|Albert Park]] [[17. ožujka]], Hamilton je stigao do ''pole positiona'' s 0,152 sekundi prednosti ispred momčadskog kolege [[Jenson Button|Jensona Buttona]].<small><ref> [https://www.statsf1.com/en/2012/australie/qualification.aspx 2012 Australian Grand Prix F1 Qualification] ''Stats F1'' Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> Bio je to i prvi put, da su Hamilton i Button, otkad su momčadski kolege od [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]], zauzeli prve dvije startne pozicije. Button je bolje startao, te nakon prvog zavoja poveo utrku. Nakon što je [[Vitalij Petrov]] u [[Caterham F1|Caterhamu]] zaustavio svoj bolid na startnom pravcu zbog kvara upravljača u 34. krugu, na stazu je izašao ''safety car'', a Hamilton je u tom trenutku izgubio drugo mjesto kroz boks od [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. Do kraja utrke nije uspio ozbiljnije zaprijetiti Vettelu, te je završio dvije sekunde iza njega.<small><ref> [https://www.eurosport.com/formula-1/button-wins-in-australia_sto3200021/story.shtml Button wins in Australia] ''Eurosport'' Objavljeno 18. ožujka 2012. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=ga-RB3IV6zE 2012 Australian Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube'' Objavljeno 31. svibnja 2020. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> [[File:Lewis Hamilton leads 2012 Malaysian GP.jpg|250px|thumb|right|Lewis Hamilton vodi utrku ispred momčadskog kolege [[Jenson Button|Jensona Buttona]], tijekom prvih krugova na [[VN Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]]] Još jedan prvi startni red za [[McLaren]] uslijedio je na drugoj utrci u [[VN Malezije|Maleziji]], s Hamiltonom na ''pole positionu''. Vozači su utrku na kišnom Sepangu [[25. ožujka]] startali na ''intermediate'' gumama, a Hamilton je ovog puta uspio zadržati vodstvo na startu. Kiša je ubrzo počela pojačavati, te su svi vozači prešli na ''wet'' gume, a u devetom krugu utrka je bila i prekinuta zbog prevelike kiše. Nakon što je utrka nastavljena, vozači su opet otišli u boks po ''intermediate'' gume, a Hamilton je u boksu izgubio vrijeme, prvo zbog problema mehaničara prilikom promjene guma, a onda je morao i pričekati [[Felipe Massa|Felipea Massu]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]] ispred sebe, da ne bi dobio kaznu zbog nesigurnog izlaska. U utrku se vratio na treće mjesto iza [[Sergio Pérez|Sergija Péreza]] u [[Sauber]]u, a na istoj poziciji je utrku i završio.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/17504530 Fernando Alonso wins thrilling Malaysian Grand Prix] ''BBC Sport'' Objavljeno 25. ožujka 2012. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=OyfcMwRtdnI 2012 Malaysian Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube'' Objavljeno 1. lipnja 2020. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> U kvalifikacijama za [[VN Kine|Veliku nagradu Kine]], Hamilton je osvojio drugo mjesto iza [[Nico Rosberg|Nice Rosberga]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]], no utrku je startao sa sedmog mjesta, zbog kazne od pet mjesta na gridu, koju je dobio zbog promjene mjenjača. Na startu je napredovao dvije pozicije, a u posljednjih deset krugova je pretekao [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]] u [[Lotus F1|Lotusu]], te [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] i [[Mark Webber|Marka Webbera]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. Nakon tri utrke, Hamilton je s tri treća mjesta bio vodeći vozač u ukupnom poretku ispred momčadskog kolege [[Jenson Button|Jensona Buttona]].<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/17718458 Dominant Nico Rosberg wins Chinese Grand Prix] ''BBC Sport'' Objavljeno 15. travnja 2012. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> Na stazi [[Staza Bahrain International|Sakhir]] [[21. travnja]], u kvalifikacijama za [[VN Bahreina|Veliku nagradu Bahreina]], Hamilton je zauzeo drugo mjesto iza Vettela, a tu je poziciju i zadržao nakon starta. No dva spora zaustavljanja u boksu zbog problema s pričvršćivanjem gume, prvo u 9. krugu, a potom i u 23. krugu, bacili su ga u sredinu poretka. Treći boks u 36. krugu je prošao nešto bolje, a do kraja utrke Hamilton je uspio dohvatiti osmo mjesto i četiri boda.<small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/2012/apr/22/sebastian-vettel-bahrain-grand-prix Sebastian Vettel's good start ensures victory in Bahrain Grand Prix] ''The Guardian'' Objavljeno 22. travnja 2012. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> U [[VN Španjolske|Španjolskoj]] je Hamilton stigao do trećeg ''pole positiona'' ove sezone s pola sekunde prednosti ispred [[Pastor Maldonado|Pastora Maldonada]] u [[Williams F1|Williamsu]], no startao je posljednji.<small><ref> [https://www.irishexaminer.com/sport/arid-30551268.html Hamilton takes Spanish pole] ''Irish Examiner'' Objavljeno 12. svibnja 2012. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> Britanac je zaustavio svoj bolid na stazi prilikom povratka u boks, nakon čega je ustvrđeno kako nije imao dovoljno goriva. Zbog pravila da se svaki bolid mora vratiti u boks koristeći svoj pogon, te mora ostati jedna litra goriva za analizu od strane [[FIA]]-e, Hamilton je startao s 24. mjesta. U utrci je napredovao kroz grid, te na kraju osvojio još jedno osmo mjesto.<small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/2012/may/13/pastor-maldonado-spanish-grand-prix Pastor Maldonado ends Williams' drought with Spanish Grand Prix win] ''The Guardian'' Objavljeno 13. svibnja 2012. Pristupljeno 2. kolovoza 2021. </ref></small> U [[VN Monaka|Monaku]] je startao s trećeg mjesta iza [[Mark Webber|Marka Webbera]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]] i [[Nico Rosberg|Nice Rosberga]] u [[Mercedes AMG F1|Mercedesu]], a tu je poziciju držao sve do promjene gume, nakon čega je kroz boks izgubio dvije pozicije od [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u drugom [[Red Bull Racing|Red Bullu]] i [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], te utrku završio na petom mjestu.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/18226213 Monaco GP: Mark Webber wins for Red Bull in Monte Carlo] ''BBC Sport'' Objavljeno 27. svibnja 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref></small> U kvalifikacijama za [[VN Kanade|Veliku nagradu Kanade]], koja se vozila [[10. lipnja]], Hamilton je ostvario drugo najbrže vrijeme iza [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]], a na utrci je tu poziciju držao do odlaska vozača u bokseve. Nakon promjene guma, kroz boks je pretekao Vettela, ali izgubio mjesto od [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], kojeg je već u sljedećem krugu pretekao, te zasjeo na vodeću poziciju. Hamilton je po drugu promjenu guma otišao u 49. krugu, dok su Alonso i Vettel ostali na stazi. S novijim gumama, Hamilton je pretekao Vettela u 62. krugu, odnosno osam krugova prije kraja utrke, a Alonsa u 64. krugu, te tako stigao do prve pobjede u sezoni, odnosno svoje [[Pobjednici utrka Formule 1|18. pobjede]] u [[Formula 1|Formuli 1]].<small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/2012/jun/10/lewis-hamilton-wins-canadian-grand-prix Lewis Hamilton wins F1 Canadian Grand Prix in Montreal] ''The Guardian'' Objavljeno 10. lipnja 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref></small> Hamilton je ovom pobjedom postao sedmi različiti pobjednik u sedam utrka na otvaranju sezone. Ovaj novi rekord, koji je srušio onaj stari iz [[Formula 1 – sezona 1983.|1983.]] od pet različitih pobjednika u prvih pet utrka, zadržao se i do danas.<small><ref> [https://richardsamuel888.wordpress.com/2012/12/05/new-f1-record-7-races-7-different-winners-in-2012/ New F1 Record; 7 Races 7 Different Winners in 2012] ''richardsamuel888'' Objavljeno 5. prosinca 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref></small> Druge kvalifikacije zaredom, koje su se vozile [[23. lipnja]] za [[VN Europe|Veliku nagradu Europe]] u Valenciji, Hamilton je završio drugi iza [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. Na startu je zadržao drugu poziciju, ali je istu izgubio u desetom krugu od [[Romain Grosjean|Romaina Grosjeana]] u [[Lotus F1|Lotusu]]. Zbog sudara [[Heikki Kovalainen|Heikkija Kovalainena]] u [[Caterham F1|Caterhamu]] i [[Jean-Éric Vergne|Jean-Érica Vergnea]] u [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rossu]] u 29. krugu utrke, na stazu je izašao ''safety car'', što su pojedini vozači iskoristili za promjenu guma. Među njima je bio i Hamilton, koji je opet zbog problema kod pričvršćivanja guma u [[McLaren]]ovom boksu, izgubio treće mjesto od [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]]. U nastavku su iz utrke odustali Vettel i Grosjean, što je Hamiltona podiglo na drugo mjesto iza Alonsa. Tri kruga prije kraja utrke, Hamilton je izgubio dvoboj s [[Kimi Räikkönen|Kimijem Räikkönenom]] u [[Lotus F1|Lotusu]] za drugo mjesto. U sljedećem krugu, u dvoboju za posljednju stepenicu postolja, došlo je do sudara Hamiltona i [[Pastor Maldonado|Pastora Maldonada]] u [[Williams F1|Williamsu]], pri čemu je Hamilton završio u barijerama, te ostao bez bodova u Valenciji.<small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/2012/jun/24/fernando-alonso-valencia-lewis-hamilton Fernando Alonso wins Valencia F1 thriller as Lewis Hamilton goes out] ''The Guardian'' Objavljeno 24. lipnja 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref></small> [[File:Lewis Hamilton Wins Canada 2012.jpg|230px|thumb|left|Lewis Hamilton nakon prve pobjede u sezoni na [[VN Kanade]] [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]]] U kišnim kvalifikacijama za [[VN Velike Britanije|Veliku nagradu Velike Britanije]] i [[VN Njemačke|Veliku nagradu Njemačke]], Hamilton je ostvario osmo vrijeme, što mu je bio najlošiji kvalifikacijski rezultat do tada. Na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] je Hamilton i vodio utrku tri kruga, ali samo zato što su svi vozači ispred njega otišli u boks po promjenu guma. Kada je i Hamilton promijenio gume, vratio se svoju staru poziciju, te utrku završio na osmom mjestu.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/18759733 British GP: Mark Webber wins after late pass on Fernando Alonso] ''BBC Sport'' Objavljeno 8. srpnja 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref></small> Na Hockenheimringu je startao jedno mjesto poviše, zbog toga što je [[Mark Webber]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]] dobio kaznu zbog promjene mjenjača. Na startu je [[Scuderia Ferrari|Ferrarijev]] [[Felipe Massa]] dotaknuo stražnju lijevu gumu [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]] u [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]], pri čemu je oštetio prednje krilo, a Hamilton je u trećem krugu naletio na Massine krhotine i probušio gumu, što ga je bacilo na 22. mjesto. U nastavku utrke se vozio na začelju, a odustao je u 56. krugu sa 16. mjesta.<small><ref> [https://www.statsf1.com/en/2012/allemagne/classement.aspx 2012 German Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref></small> Nakon prethodne tri razočaravajuće utrke, u kojima je osvojio samo četiri boda, Hamilton je [[29. srpnja]] na [[VN Mađarske|Velikoj nagradi Mađarske]] na stazi [[Hungaroring]], stigao do druge pobjede u sezoni, te svoje [[Pobjednici utrka Formule 1|19. pobjede]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. Britanac je poveo utrku s ''pole positiona'', a u posljednjih 18 krugova, nakon drugog odlaska u boks po promjenu guma, se našao pod pritiskom [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]] u [[Lotus F1|Lotusu]]. Iako se Finac vozio sekundu iza Hamiltona, nije mu uspio ozbiljnije zaprijetiti.<small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/2012/jul/29/motorsports McLaren's Lewis Hamilton wins Hungarian F1 Grand Prix from pole] ''The Guardian'' Objavljeno 29. srpnja 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref></small> Utrku na Spa-Francorchampsu, [[2. rujna]] za [[VN Belgije|Veliku nagradu Belgije]], je završio nakon par stotina metara u prvom zavoju, kada je [[Lotus F1|Lotusov]] [[Romain Grosjean]] uzrokovao veliki sudar na startu, zbog čega mu je [[FIA]] izrekla zabranu nastupa na utrci u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]].<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/19456632 Belgian GP: Jenson Button wins at Spa for McLaren] ''BBC Sport'' Objavljeno 2. rujna 2012. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref></small> Do treće pobjede u sezoni, Hamilton je stigao [[9. rujna]] na [[VN Italije|Velikoj nagradi Italije]]. Britanac je osvojio ''pole position'' ispred momčadskog kolege [[Jenson Button|Jensona Buttona]], a na startu je došao pod pritisak trećeplasiranog u kvalifikacijama – [[Felipe Massa|Felipea Masse]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], no uspio je zadržati vodstvo koje, osim kad je otišao u boks po promjenu guma, nije ispuštao do kraja utrke.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/19532044 Italian GP: Lewis Hamilton wins dominantly at Monza for McLaren] ''BBC Sport'' Objavljeno 9. rujna 2012. Pristupljeno 4. kolovoza 2021. </ref></small> Svoj šesti ''pole position'' u sezoni je osvojio na [[VN Singapura|Velikoj nagradi Singapura]], a u utrci je odustao s vodeće pozicije u 23. krugu zbog problema s mjenjačem.<small><ref> [https://www.racefans.net/2012/09/23/2012-singapore-grand-prix-report/ Vettel wins in Singapore as Hamilton drops out] ''Race fans'' Objavljeno 23. rujna 2012. Pristupljeno 4. kolovoza 2021. </ref></small> Dana [[28. rujna]], nakon dugotrajnih špekulacija, stigla je vijest da je Hamilton potpisao ugovor s [[Mercedes AMG F1|Mercedesom]] na iduće tri godine, gdje će zamijeniti [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]], a momčadski kolega će mu biti [[Nico Rosberg]].<small><ref> [https://www.gp1.hr/2012/09/lewis-hamilton-u-mercedesu/ Lewis Hamilton u Mercedesu!] ''GP1.hr'' Objavljeno 28. rujna 2012. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Na utrkama u [[VN Japana|Japanu]], [[Velika nagrada Koreje|Južnoj Koreji]] i [[Velika nagrada Indije|Indiji]], Hamilton je osvojio bodove, ali bez ostvarenog postolja. Na [[Staza Suzuka|Suzuki]] je [[7. listopada]] u kvalifikacijama bio tek deveti, da bi utrku završio na petom mjestu.<small><ref> [https://www.statsf1.com/en/2012/japon.aspx 2012 Japanese Grand Prix F1 Race results] ''Stats F1'' Pristupljeno 5. kolovoza 2021. </ref></small> Na Yeongamu je ostvario treće vrijeme u kvalifikacijama, ali se u utrci mučio zbog visoke potrošnje guma, uzrokovane polomljenom stražnjom zaštitnom šipkom u 18. krugu, te je zbog toga bio jedini vozač koji je u utrci morao tri puta otići u boks. Pred kraj utrke je izašao sa staze u zavoju broj 13, te tom prilikom zakačio dio umjetne trave, koja mu se u posljednja tri kruga vukla iz bolida. Na kraju je, desetim mjestom, osvojio tek jedan bod.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/19939422 Korean GP: Sebastian Vettel takes title lead with Korea win] ''BBC Sport'' Objavljeno 14. listopada 2012. Pristupljeno 5. kolovoza 2021. </ref></small> Na stazi New Delhi, Hamilton je osvojio četvrto mjesto, nakon što je u utrci imao problema s upravljačem, kojeg je zamijenio u boksu prilikom promjene guma.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/20115603 Indian GP: Sebastian Vettel wins ahead of Alonso to extend lead] ''BBC Sport'' Objavljeno 28. listopada 2012. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> [[File:Hamilton 2012 brazil retire.jpg|thumb|right|250px|Hamilton nakon odustajanja na [[VN Brazila]] [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]]] Sedmi ''pole position'' u sezoni, Hamilton je osvojio u kvalifikacijama za [[Velika nagrada Abu Dhabija|Veliku nagradu Abu Dhabija]], s 0,348 sekunde ispred [[Mark Webber|Marka Webbera]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. Na startu je poveo utrku, te vodio sve do dvadesetog kruga, kada je odustao zbog problema s protokom goriva.<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/20197874 Abu Dhabi: Kimi Raikkonen wins classic ahead of Fernando Alonso] ''BBC Sport'' Objavljeno 4. studenog 2012. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Odustajanjem u Abu Dhabiju, Hamilton je ispao iz svih kalkulacija za osvajanje naslova prvaka. [[VN SAD|Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država]] bila je pretposljednja utrka u sezoni, a vozila se na potpuno novoj stazi [[Staza Americas|COTA]] u [[Austin]]u, čime je [[Teksas]] postao domaćin dugo očekivanog povratka [[Formula 1|Formule 1]] u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] nakon [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] Neslaganje oko ugovora između vlasnika staze i [[Bernie Ecclestone|Bernieja Ecclestonea]] krajem [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] skoro je poremetilo planove oko održavanja utrke, ali je utrka ipak ostala u kalendaru za [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]]<small><ref>[https://maxf1.net/kalendar-2021/sad/ VN SAD-a, Circuit of the Americas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210904201600/https://maxf1.net/kalendar-2021/sad/ |date=4. rujna 2021. }} ''MAXF1'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021.</ref></small> U kvalifikacijama je Hamilton osvojio drugu poziciju iza [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]], ali je na startu izgubio mjesto od [[Mark Webber|Marka Webbera]] u drugom Red Bullu. No u četvrtom krugu, Hamilton se vratio na drugo mjesto iza Vettela. Nakon jedinog ulaska u boks po promjenu guma u 21. krugu, Hamilton se našao na trećem mjestu iza [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]] u [[Lotus F1|Lotusu]]. No nakon što je i Finac otišao u boks, počeo je Hamiltonov lov na vodećeg Vettela. Britanac se 17 krugova nalazio između 0,5 sekundi i 2,5 sekunde iza Nijemca, a u 42. krugu uspio ga je preteći. Do kraja utrke nije ispuštao vodstvo, te je stigao do četvrte i posljednje pobjede ove sezone, te svoje [[Pobjednici utrka Formule 1|21. pobjede]] u [[Formula 1|Formuli 1]].<small><ref> [https://www.bbc.com/sport/formula1/20387974 Lewis Hamilton beats Sebastian Vettel in US GP, Alonso third] ''BBC Sport'' Objavljeno 18. studenog 2012. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=0J2y8HQ5PF8 2012 United States Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube'' Objavljeno 6. lipnja 2020. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> U posljednjim kvalifikacijama sezone, za [[VN Brazila|Veliku nagradu Brazila]] na Interlagosu [[24. studenog]], Hamilton je stigao do osmog ''pole positiona'' ispred momčadskog kolege [[Jenson Button|Jensona Buttona]]. Na utrci nije padala kiša, no staza je bila mokra. Hamilton je poveo utrku, no u šestom krugu Button prelazi u vodstvo. Već u sljedećem krugu Hamilton vraća poziciju, da bi u osmom krugu Button opet prešao u vodstvo. Kako je kiša počela padati, nekoliko vozača je otišlo u boks po ''intermedite'' gume, među njima i Hamilton. Na stazu se vratio kao četvrtoplasirani, no već u sljedećem krugu je pretekao [[Felipe Massa|Felipea Massu]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]] na trećem mjestu. Nakon još jedne promjene guma, Hamilton je pretekao Buttona na drugom mjestu u 31. krugu, a vodećeg [[Nico Hülkenberg|Nicu Hülkenberga]] u [[Force India|Force Indiji]], nakon pogreške Nijemca, u 48. krugu. No Hülkenberg se nije predao, te je u 55. krugu napao Hamiltona u prvom zavoju, no izgubio je kontrolu nad stražnjim krajem bolida, te zadnjom desnom gumom udario u Hamiltonovu prednju lijevu gumu. Hamiltonu se u sudaru slomio ovjes, te je bio primoran odustati iz utrke.<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=w7FPGnZPOy8 Lewis Hamilton vs Nico Hulkenberg Crash] ''YouTube'' Objavljeno 23. kolovoza 2015. Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> Hamilton je sezonu završio na četvrtom mjestu konačnog poretka vozača iza [[Sebastian Vettel|Sebastiana Vettela]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]], [[Fernando Alonso|Fernanda Alonsa]] u [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]] i [[Kimi Räikkönen|Kimija Räikkönena]] u [[Lotus F1|Lotusu]]. Osvojio je 190 bodova, s četiri pobjede, sedam ''pole positiona'' (jer mu se onaj u [[VN Španjolske|Španjolskoj]] danas statistički ne vodi kao ''pole position''), te ukupno sedam postolja. U vodstvu utrke je proveo 229 krugova, odnosno 1 142 kilometara, a ostvario je i jedan najbrži krug utrke.<small><ref> [https://www.statsf1.com/en/2012.aspx 2012 Formula 1 season] ''Stats F1'' Pristupljeno 14. kolovoza 2021. </ref></small> === Mercedes (2013. – 2021.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] ==== Hamilton je pobijedio u [[VN Mađarske|Mađarskoj]], osvojio pet ''pole positiona'' i završio četvrti u ukupnom poretku, dva mjesta iznad novog momčadskog kolege [[Nico Rosberg|Nice Rosberga]]. ==== [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] ==== Sezona 2014. donijela je borbu za naslov dvaju momčadskih kolega u dominantnom [[Mercedes AMG F1|Mercedesovom]] W05. Nije dobro počelo za Lewisa – sezonu je otvorio odustajanjem u [[VN Australije|Australiji]], ali je nakon toga nanizao četiri pobjede. Do izravnog dvoboja na stazi došlo je na [[VN Belgije]] kada je Rosberg prednjim krilom probušio Hamiltonovu stražnju lijevu gumu, zbog čega je Britanac odustao, a Nijemac završio drugi iza [[Daniel Ricciardo|Daniela Ricciarda]]. Nakon toga, Hamilton je pobijedio na šest od preostalih sedam utrka čime je osvojio svoj drugi naslov prvaka u karijeri. ==== [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ==== Haimltom je u obranu naslova krenuo pobjedom s ''pole positiona'' u [[VN Australije|Australiji]], a nakon [[Sebastian Vettel|Vettelovog]] slavlja u [[VN Malezije|Maleziji]], Hamilton ostvaruje dvije pobjede u nizu. Rosberg ga je prvi put porazio na petoj utrci prvenstva u [[VN Španjolske|Španjolskoj]], a Hamilton gubi sigurnu pobjedu u [[VN Monaka|Monaku]] zbog krive procjene momčadi koja ga je nepotrebno pozvala u boks za vrijeme sigurnosnog automobila. U [[VN Kanade|Kanadi]], Lewis dolazi do četvrte pobjede u sezoni, a uslijedio je drugi poraz od momčadskog kolege u [[VN Austrije|Austriji]] gdje je završio drugi. U [[VN Mađarske|Mađarskoj]] je Lewis još jednom startao s ''pole positiona'', ali gubi vodstvo na startu i u utrci punoj grešaka dolazi do šestoga mjesta. Uslijedile su pobjede u [[VN Belgije|Belgiji]] i dominantna pobjeda u [[VN Italije|Italiji]] na novoj specifikaciji motora gdje je startao prvi, odvozio najbrži krug i vodio svaki krug utrke. Na tri utrke u [[VN Japana|Japanu]], [[VN Rusije|Rusiji]] i [[VN SAD|SAD]]-u, Hamilton je startao drugi, ali i upisao tri pobjede što mu je bilo dovoljno za treći naslov prvaka. Time je postao tek deseti vozač u povijesti Formule 1 s tri ili više naslova. ==== [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ==== Nakon što je [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] [[14. veljače]] [[2020.]] pokazao prve fotografije svog novog F1 W11 bolida za [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]],<small><ref>[https://maxf1.net/mercedes-pokazao-prve-fotografije-f1-w11/ Mercedes pokazao prve fotografije F1 W11] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225023422/https://maxf1.net/mercedes-pokazao-prve-fotografije-f1-w11/ |date=25. veljače 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 14. veljače 2020. Pristupljeno 20. siječnja 2021.</ref></small> Lewis Hamilton je istog dana zajedno s [[Valtteri Bottas|Valtterijem Bottasom]] odradio prve krugove na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], pet dana prije početka predsezonskih testiranja u Barceloni. Bottas i Hamilton podijelili su maksimalno dozvoljenih 100 km u sklopu dana za snimanje promotivnih materijala na posebnim [[Pirelli]]jevim gumama, a test se održao u suhim uvjetima.<small><ref>[https://maxf1.net/mercedes-f1-w11-debitirao-na-silverstoneu/ Mercedes F1 W11 debitirao na Silverstoneu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200803091259/https://maxf1.net/mercedes-f1-w11-debitirao-na-silverstoneu/ |date=3. kolovoza 2020. }} ''MAXF1''. Objavljeno 14. veljače 2020. Pristupljeno 20. siječnja 2021.</ref></small> Novi F1 W11 bio je evolucija uspješnog prethodnika F1 W10 koji je [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ostvario pet dvostrukih pobjeda na prvih pet utrka, a momčad je promijenila većinu od 10 000 dijelova na bolidu kako bi izvukli više performansi. [[File:2020 Formula One tests Barcelona, Mercedes-AMG F1 W11 EQ Performance, Hamilton.jpg|260px|thumb|right|Lewis Hamilton na predsezonskom testiranju na stazi Barcelona-Catalunya [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]]] Kada je sezona, koja je bila odgođena četiri mjeseca zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], konačno počela [[3. srpnja]] na [[Red Bull Ring]]u za [[VN Austrije|Veliku nagradu Austrije]], Hamilton je na prvim kvalifikacijama odvezao drugo najbrže vrijeme - 0,012 sekundi iza momčadskog kolege Bottasa.<small><ref> [https://www.statsf1.com/en/2020/autriche/qualification.aspx 2020 Austrian Grand Prix Qualifications] ''Stats F1''. Pristupljeno 8. ožujka 2021. </ref></small> No nakon kvalifikacija, suci su mu dodijelili kaznu od tri mjesta na gridu jer nije usporio za vrijeme žutih zastava u kvalifikacijama.<small><ref> [https://the-race.com/formula-1/hamilton-given-grid-penalty-just-before-austrian-gp-start/ Hamilton given grid penalty just before Austrian GP start] ''The Race''. Objavljeno 5. srpnja 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021. </ref></small> Hamilton je na startu zadržao peto mjesto, a do 11. kruga je pretekao [[Lando Norris|Landa Norrisa]] u [[McLaren]]u, te [[Alexander Albon|Alexandera Albona]] i [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]]. Na drugom mjestu iza Bottasa se vozio sve do 51. kruga, kada je [[George Russell (F1 vozač)|George Russell]] zbog kvara pumpe goriva, parkirao svoj [[Williams F1|Williams]] FW43 na izlazu iz zavoja 4, zbog čega je ''safety car'' izašao na stazu. Na restartu utrke, [[Kimi Räikkönen]] je na ulasku u zadnji zavoj ostao bez prednje desne gume te je svoj bolid zaustavio na startno – ciljnoj ravnini, zbog čega je ''safety car'' ponovo izašao na stazu. Sedam krugova kasnije, zelena zastava je označila ponovni početak utrke. Albon je na novim ''soft'' gumama imao sjajan restart te se značajno približio Hamiltonu. Boljim izlaskom iz trećeg zavoja i uz pomoć DRS-a, Albon je s vanjske strane pokušao prijeći Hamiltona u sljedećem zavoju, no Britanac mu nije ostavio previše prostora te je uslijedio kontakt, gdje se Albon izvrtio u šljunku, što mu je kompromitiralo utrku, bacivši ga na posljednje mjesto.<small><ref>[https://f1.pulsmedia.hr/50310/bottasu-pobjeda-verstappen-odustao-vettel-se-izvrtio-hamilton-albonu-uzeo-postolje-norris-na-postolju/ Bottasu pobjeda, Verstappen odustao, Vettel se izvrtio, Hamilton Albonu uzeo postolje, Leclerc i Norris na postolju!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302020253/https://f1.pulsmedia.hr/50310/bottasu-pobjeda-verstappen-odustao-vettel-se-izvrtio-hamilton-albonu-uzeo-postolje-norris-na-postolju/ |date=2. ožujka 2021. }} ''F1puls''. Objavljeno 5. srpnja 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021.</ref></small> Nekoliko krugova kasnije, Hamiltonu stigla je kazna od pet sekundi. Britanac je prošao ciljem drugi iza Bottasa, no zbog kazne je osvojio četvrto mjesto.<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=1Q470aUwi3E 2020 Austrian Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 5. srpnja 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021. </ref></small> Na sljedeća tri ''grand prix'' vikenda u [[Velika nagrada Štajerske|Štajerskoj]], [[VN Mađarske|Mađarskoj]] i [[VN Velike Britanije|Velikoj Britaniji]], Hamilton je osvojio tri ''pole positiona'' i isto toliko pobjeda. Na kišnim kvalifikacijama u Štajerskoj, Hamilton je odvezao fantastičan krug, te drugoplasiranog [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]] ostavio 1,216 sekundi iza sebe.<small><ref> [https://www.statsf1.com/en/2020/styrie/qualification.aspx 2020 Styrian Grand Prix Qualifications] ''Stats F1''. Pristupljeno 8. ožujka 2021. </ref></small> Sutradan je dominantno stigao do pobjede ispred Bottasa i Verstappena,<small><ref>[https://maxf1.net/hamilton-dominantno-do-pobjede-na-vn-stajerske-ispred-bottasa-i-verstappena/ Hamilton dominantno do pobjede na VN Štajerske ispred Bottasa i Verstappena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200714195906/https://maxf1.net/hamilton-dominantno-do-pobjede-na-vn-stajerske-ispred-bottasa-i-verstappena/ |date=14. srpnja 2020. }} ''MAXF1''. Objavljeno 12. srpnja 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021.</ref></small> a ništa manje dominantno nije pobijedio na [[Hungaroring]]u, gdje je vodio 69 od 70 krugova, i gdje je nakon utrke preuzeo vodstvo u ukupnom poretku vozača, koje nije ispuštao do kraja sezone.<small><ref>[https://maxf1.net/hamiltonu-rekordna-osma-pobjeda-u-madarskoj-i-vodstvo-u-poretku/ Hamiltonu rekordna osma pobjeda u Mađarskoj i vodstvo u poretku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200810021351/https://maxf1.net/hamiltonu-rekordna-osma-pobjeda-u-madarskoj-i-vodstvo-u-poretku/ |date=10. kolovoza 2020. }} ''MAXF1''. Objavljeno 19. srpnja 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021.</ref></small> Na domaćem [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] je vodio sve krugove od starta do cilja, no do pobjede nije stigao lako. Nakon što se Bottas žalio na vibracije u prednjoj lijevoj gumi, došlo je do pucanja gume koje ga je prisililo na ulazak u boks dva kruga prije kraja utrke. [[Max Verstappen]] je iskoristio Bottasovo puknuće gume, te preuzeo drugo mjesto. [[Red Bull Racing|Red Bull]] je nakon toga pozvao Verstappena na promjenu guma kako bi odvozio najbrži krug, vjerujući da je Hamilton nedostižan s 15 sekundi prednosti, ali u posljednjem krugu i Hamiltonu puca prednja lijeva guma nakon čega se jedva dovukao do cilja s pet sekundi prednosti ispred Verstappena.<small><ref>[https://maxf1.net/hamilton-pobjednik-dramaticne-vn-velike-britanije-unatoc-puknucu-gume/ Hamilton pobjednik dramatične VN Velike Britanije unatoč puknuću gume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928014029/https://maxf1.net/hamilton-pobjednik-dramaticne-vn-velike-britanije-unatoc-puknucu-gume/ |date=28. rujna 2020. }} ''MAXF1''. Objavljeno 2. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021.</ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=HmEsqWosuS8 2020 British Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 2. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. ožujka 2021. </ref></small> Na [[Velika nagrada 70. obljetnice|Velikoj nagradi 70. obljetnice]] Hamilton je osvojio drugo mjesto, nakon što je s istog mjesta i startao. [[Valtteri Bottas]] je uspio je obraniti najbolju startnu poziciju ispred Hamiltona, a velika potrošnja guma bila je vidljiva već nakon nekoliko krugova. [[Mercedes AMG F1|Mercedesi]] na ''mediumu'' su se mučili, što je išlo na ruku [[Max Verstappen|Maxu Verstappenu]] koji je startao na ''hard'' gumama. Nakon promjene guma Verstappen se na stazu vratio ispred Hamilton i tik iza Bottasa, kojeg je ubrzo pretekao na stazi. Tri kruga prije kraja, Hamilton je pretekao Bottasa na drugoj poziciji.<small><ref>[https://f1.pulsmedia.hr/51294/51294/ Verstappen pobijedio Mercedese i slavio na VN 70. obljetnice Formule 1!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218010226/https://f1.pulsmedia.hr/51294/51294/ |date=18. veljače 2021. }} ''F1pulsmedia''. Objavljeno 9. kolovoza 2020. Pristupljeno 9. ožujka 2021.</ref></small> U [[VN Španjolske|Španjolskoj]]<small><ref> [https://www.formula1.com/en/latest/article.dominant-hamilton-eases-to-fifth-spanish-gp-win-as-verstappen-splits.7rpPdVJJW3PHkrnNAisQ3G.html Dominant Hamilton eases to fifth Spanish GP win as Verstappen splits Mercedes] ''Formula 1.com''. Objavljeno 16. kolovoza 2020. Pristupljeno 9. ožujka 2021. </ref></small> i [[VN Belgije|Belgiji]],<small><ref> [https://www.formula1.com/en/latest/article.hamilton-takes-masterful-fourth-win-at-spa-from-bottas-as-ferrari-finish-out.E8KCVXQHm4h6OdGoZHySe.html Hamilton takes masterful fourth win at Spa from Bottas as Ferrari finish out of the points] ''Formula 1.com''. Objavljeno 30. kolovoza 2020. Pristupljeno 9. ožujka 2021. </ref></small> Hamilton je stigao do dva ''pole positiona'', a sutradan u utrkama i do pobjede, gdje je vodio od starta do cilja, ukupno 110 krugova u dvije utrke. U Španjolskoj je Mercedesu donio 200. ''pole position'' u [[Formula 1|Formuli 1]]. U kvalifikacijama za [[VN Italije|Veliku nagradu Italije]] na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]], Hamilton je stigao do još jednog ''pole positiona'', a sutradan poveo utrku na startu. U 19. krugu, kada je vodeći Hamilton imao oko 13 sekundi prednosti ispred drugoplasiranog [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]] u [[McLaren]]u, [[Kevin Magnussen]] je zbog kvara zaustavio svoj [[Haas F1|Haas]] pokraj staze nakon ''Parabolice''. Bio je to uzrok izlaska sigurnosnog automobila na stazu, a momčad [[Mercedes AMG F1|Mercedesa]] nakon toga čini neobjašnjivu grešku, pozivajući Hamiltona na promjenu guma u boks kada je on bio zatvoren. Hamilton je obavio promjenu guma, ali su mu suci dodijelili deset sekundi kazne prilikom sljedeće promjene u boksu. Nakon što je obavio kaznu u 28. krugu, Hamilton je pao na posljednje 17. mjesto. U nastavku utrke je uspio napredovati kroz grid, a u posljedjnem krugu je pretekao [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]] u [[Renault F1|Renaultu]], te utrku završio na 7. mjestu.<small><ref>[https://maxf1.net/gasly-pobjednik-dramaticne-vn-italije-sainz-i-stroll-na-postolju/ Gasly pobjednik dramatične VN Italije, Sainz i Stroll na postolju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423121631/https://maxf1.net/gasly-pobjednik-dramaticne-vn-italije-sainz-i-stroll-na-postolju/ |date=23. travnja 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 6. rujna 2020. Pristupljeno 2. travnja 2021.</ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=TB5yhZdF8SI 2020 Italian Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 6. rujna 2020. Pristupljeno 2. travnja 2021. </ref></small> Nakon što je na [[12. rujna]] u kvalifikacijama za [[Velika nagrada Toskane|Veliku nagradu Toskane]] osvojio ''pole position'' s 0,059 sekundi prednosti ispred [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]], Hamilton nije dobro startao utrku na [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]], te je izgubio vodeću poziciju od momčadskog kolege. Nakon što je utrka prekinuta zbog sudara, a potom nastavljena u desetom krugu, Hamilton je na stajaćem restartu pretekao Bottasa. Vodstvo koje je tada stekao, nije ispuštao do kraja utrke, te je stigao do svoje 90. [[Pobjednici utrka Formule 1|pobjede]] u [[Formula 1|Formuli 1]].<small><ref> [https://www.motorsport.com/f1/news/tuscan-gp-race-report-hamilton-bottas/4874458/ Tuscan GP: Hamilton wins crash-filled Mugello race] ''Motorsport''. Objavljeno 13. rujna 2020. Pristupljeno 23. travnja 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=R-Yq1AlIwsc 2020 Tuscan Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 13. rujna 2020. Pristupljeno 23. travnja 2021. </ref></small>[[File:Lewis Hamilton 2020 Tuscan Grand Prix - race day (cropped).jpg|thumb|left|270px|Lewis Hamilton na [[Velika nagrada Toskane|Velikoj nagradi Toskane]] [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] na stazi [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]].]] Nakon što je na [[VN Rusije|Velikoj nagradi Rusije]] osvojio osmi ''pole position'' u sezoni,<small><ref>[https://maxf1.net/hamiltonu-osmi-pole-position-u-sezoni-verstappen-razdvojio-mercedese/ Hamiltonu osmi pole position u sezoni, Verstappen razdvojio Mercedese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223185301/https://maxf1.net/hamiltonu-osmi-pole-position-u-sezoni-verstappen-razdvojio-mercedese/ |date=23. prosinca 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 26. rujna 2020. Pristupljeno 23. prosinca 2021.</ref></small> Hamilton je prije početka utrke dva puta vježbao probni start na nedozvoljenom mjestu. Britanac je zadržao vodstvo na startu, ali u nastavku vodstvo utrke je uskoro objavilo da je Hamilton dobio dvije kazne od pet sekundi zbog nedozvoljenih probnih startova, pa je morao čekati deset sekundi prilikom promjene guma u 16. krugu kada je imao skoro tri sekunde prednosti ispred momčadskog kolege [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]]. Na stazu se vratio na 10. mjestu, a do kraja utrke se uspio probiti do trećega mjesta s točno 15 sekundi zaostatka za [[Max Verstappen|Maxom Verstappenom]] u [[Red Bull Racing|Red Bullu]].<small><ref>[https://maxf1.net/bottas-pobjednik-vn-rusije-nakon-dvostruke-kazne-za-hamiltona/ Bottas pobjednik VN Rusije nakon dvostruke kazne za Hamiltona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201025103353/https://maxf1.net/bottas-pobjednik-vn-rusije-nakon-dvostruke-kazne-za-hamiltona/ |date=25. listopada 2020. }} ''MAXF1''. Objavljeno 27. rujna 2020. Pristupljeno 23. prosinca 2021.</ref></small><small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=EmZtTd1YRmA 2020 Russian Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 27. rujna 2020. Pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref></small> Hamilton je zbog probnih startova prvotno dobio i dva kaznena boda, no naknadno su poništena. [[FIA]]-in trkaći direktor Michael Masi nakon utrke je izjavio da su kazneni bodovi u ovom slučaju neprimjereni iako je kazna od dvaput po pet sekundi na mjestu, što je kasnije dovelo do poništavanja kaznenih bodova. Umjesto dva kaznena boda za Hamiltona, [[FIA]] je kaznila [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] s 25 000 eura kazne jer Hamiltona nisu upozorili da ne smije izvoditi probne startove na mjestima na kojima je to učinio.<small><ref>[https://maxf1.net/hamiltonu-ponistena-dva-kaznena-boda-za-incidente-na-vn-rusije/ Hamiltonu poništena dva kaznena boda za incidente na VN Rusije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223185253/https://maxf1.net/hamiltonu-ponistena-dva-kaznena-boda-za-incidente-na-vn-rusije/ |date=23. prosinca 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 28. rujna 2020. Pristupljeno 23. prosinca 2021.</ref></small> Na sljedećih pet utrka, Hamilton je upisao pet uzastopnih pobjeda. Na prvi put u povijesti [[Formula 1|Formule 1]] održanoj [[Velika nagrada Eifela|Velikoj nagradi Eifela]], koja se prvi put od [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] vozila na [[Nürburgring]]u, Hamilton je u kvalifikacijama odvezao drugo vrijeme iza Bottasa. Hamilton je zaprijetio Bottasu boljim startom, ali Bottas je uspio zadržati vodstvo s vanjske strane drugoga zavoja. U nastavku utrke, Bottas je odustao zbog problema s pogonskom jedinicom u 18. krugu, a Hamilton je [[Pobjednici utrka Formule 1|91. pobjedom]] u Formuli 1 u 261 nastupu, izjednačio rekord [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]] koji je posljednju 91. pobjedu u [[VN Kine|Kini]] [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]] ostvario u 246. nastupu.<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=2femix89pTE 2020 Eifel Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 11. listopada 2020. Pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/live/2020/oct/11/formula-one-eifel-grand-prix-live F1: Lewis Hamilton equals Schumacher wins record by taking Eifel GP – as it happened] ''The Guardian''. Objavljeno 11. listopada 2020. Pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref></small> U kvalifikacijama za [[VN Portugala|Veliku nagradu Portugala]], koja se vozila prvi put od [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] na novoj stazi [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve]], Hamilton je stigao do devetog ''pole positiona'' u sezoni. Zbog nedostatka gripa u gumama, Hamilton je na startu izgubio dva mjesta od momčadskog kolege [[Valtteri Bottas|Valtterija Bottasa]] i [[Carlos Sainz Jr.|Carlosa Sainza]] u [[McLaren]]u. No u 7. krugu je pretekao Sainza, a u 20. krugu i Bottasa, te stigao do [[Pobjednici utrka Formule 1|92. pobjede]] u [[Formula 1|Formuli 1]], postavši tako prvi vozač u povijesti s 92 pobjede.<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=nQ8du5ysxTI 2020 Portuguese Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 25. listopada 2020. Pristupljeno 25. prosinca 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.motorsportmagazine.com/articles/single-seaters/f1/2020-f1-portuguese-grand-prix-race-report-hamilton-wins-to-take-record-92nd-f1-win 2020 Portuguese Grand Prix report: Hamilton takes record 92nd F1 win] ''Motorsport Magazine''. Objavljeno 25. listopada 2020. Pristupljeno 25. prosinca 2021. </ref></small> Prvi put nakon [[Formula 1 – sezona 2006.|2006.]], [[Formula 1]] se vozila na [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imoli]], a prvi put u povijesti se održala [[Velika nagrada Emilia Romagne]]. [[Valtteri Bottas]] je poveo s ''pole positiona'', a Hamilton je s drugog pao na treće mjesto iza [[Max Verstappen|Maxa Verstappena]] u [[Red Bull Racing|Red Bull]]u. Nakon što su Verstappen i Bottas otišli u boks po promjenu guma, Hamilton je preuzeo vodstvo. Odustajanje [[Esteban Ocon|Estebana Ocona]] u [[Alpine F1 Team|Alpineu]] zbog problema s mjenjačem, izazvalo je uvjete virtualnoga sigurnosnog automobila i Hamiltonu omogućilo da se nakon promjene guma vrati u vodstvo, koje nije ispuštao do kraja utrke. Na istoj utrci je [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] stigao do sedme uzastopne konstruktorske titule.<small><ref> [https://www.youtube.com/watch?v=RL1oFTz-NvA 2020 Emilia Romagna Grand Prix: Race Highlights] ''YouTube''. Objavljeno 1. studenog 2020. Pristupljeno 26. prosinca 2021. </ref></small><small><ref> [https://www.theguardian.com/sport/2020/nov/01/hamilton-wins-emilia-romagna-gp-as-mercedes-claim-record-seventh-f1-title Lewis Hamilton wins Emilia Romagna GP as Mercedes claim seventh F1 title] ''Motorsport Magazine''. Objavljeno 1. studenog 2020. Pristupljeno 26. prosinca 2021. </ref></small> ==== [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Ostalo == === Način vožnje === [[Datoteka:Lewis Hamilton 2009 China.jpg|mini|desno|220px|Lewis Hamilton na [[VN Kine|Velikoj nagradi Kine]] [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]]]] Lewis Hamilton je poznat po svom agresivnom i zanimljivom načinu vožnje. Također je poznat po svom oštrom ulasku u zavoj.<ref>[http://www.itv-f1.com/Feature.aspx?Type=Martin_Brundle&id=41531 Lewis Hamilton - The Real Deal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001213930/http://www.itv-f1.com/Feature.aspx?Type=Martin_Brundle&id=41531 |date=1. listopada 2008. }} ITV-F1. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Povjerenje u kontrolu automobila Hamiltonu omogućuje izvrsnu vožnju u kišnim uvjetima što je bio dokaz na [[VN Velike Britanije|Velikoj nagradi Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] godine. Samouvjerenost je pokazao i tijekom pretjecanja, što je odrazilo 32 pretjecanja u četiri utrke tijekom [[Formula 1 – sezona 2010.|sezone 2010]].<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/formulaone/article-1273060/Lewis-Hamilton-Ive-unqualified-failure-far-needs-change--fast.html Nisam se kvalificirao, a to je znak da trebam postati brži] Daily Mail. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Njegov agresivni način vožnje ponekad privlači pozornost kritičara. U sezoni 2010. tijekom [[VN Malezije|Velike nagrade Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] kritičari su tvrdili da je obrambena vožnja Hamiltona bila namjera slomiti ravnotežu [[Renault F1|Renaultu]] za čijim je upravljačem bio [[Vitalij Petrov]]. Hamilton se ubrzo obranio od tih optužbi, ali je voditelj utrka [[Charlie Whiting]] proglasio da će se ubuduće kažnjavati takva vožnja.<ref>[http://www.planetf1.com/news/3213/6139568/Hamilton-defends-driving-tactics Hamilton brani svoj način vožnje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510020319/http://planetf1.com/news/3213/6139568/Hamilton-defends-driving-tactics |date=10. svibnja 2010. }} Planet F1. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Lewis Hamilton je na [[VN Malezije|Velike nagrade Malezije]] [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] godine bio kažnjen zbog istog prekomjernog krivudanja stazom zajedno s bivšim timskim kolegom [[Fernando Alonso|Fernandom Alonsom]]. Na [[VN Monaka|Velikoj nagradi Monaka]] [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] godine ponovno je kažnjen zbog namjernog sudara s [[Pastor Maldonado|Pastorom Maldonadom]], vozačem Williamsa.<ref>[http://www.autosport.com/subs/login.php?r=http://www.autosport.com/news/report.php/id/91858&type=news&id=91858 Lewis Hamilton kažnjen poslije utrke zbog sudara s Maldonadom] Autosport. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> === Momčadski kolege === {| class="wikitable" |- !rowspan=2|Sezona !rowspan=2|Vozač !rowspan=2|Plasman !rowspan=2|Bodovi !colspan=3|Postolja !rowspan=2|Prvo startno <br> mjesto !rowspan=2|Najbrži krug !rowspan=2|Krugovi <br> u vodstvu |- !style="background:#ffffbf;"|1. mjesto !style="background:#dfdfdf;"|2. mjesto !style="background:#FFDF9F;"|3. mjesto |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 2. | align="center"| 109 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 4 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 5 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 3 | align="center"| 6 | align="center"| 2 | align="center"| 321 |- | {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] | align="center"| 3. | align="center"| 109 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 4 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 4 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 4 | align="center"| 2 | align="center"| 3 | align="center"| 203 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 98 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 5 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 2 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 3 | align="center"| 7 | align="center"| 1 | align="center"| 294 |- | {{Z|FIN}} [[Heikki Kovalainen]] | align="center"| 7. | align="center"| 53 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 1 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 1 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 1 | align="center"| 1 | align="center"| 2 | align="center"| 31 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 5. | align="center"| 49 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 2 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 1 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| 4 | align="center"| - | align="center"| 182 |- | {{Z|FIN}} [[Heikki Kovalainen]] | align="center"| 12. | align="center"| 22 | style="background:#ffffbf;" align="center"| - | style="background:#dfdfdf;" align="center"| - | style="background:#FFDF9F;" align="center"| - | align="center"| - | align="center"| - | align="center"| 2 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 4. | align="center"| 240 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 3 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 5 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 1 | align="center"| 1 | align="center"| 5 | align="center"| 100 |- | {{Z|UK}} [[Jenson Button]] | align="center"| 5. | align="center"| 214 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 2 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 3 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| - | align="center"| 1 | align="center"| 145 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#ffcccc;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 5. | align="center"| 227 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 3 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 3 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| - | align="center"| 1 | align="center"| 3 | align="center"| 150 |- | {{Z|UK}} [[Jenson Button]] | align="center"| 2. | align="center"| 270 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 3 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 4 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 5 | align="center"| - | align="center"| 3 | align="center"| 88 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 4. | align="center"| 190 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 4 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| - | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 3 | align="center"| 7 | align="center"| 1 | align="center"| 229 |- | {{Z|UK}} [[Jenson Button]] | align="center"| 5. | align="center"| 188 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 3 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 3 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| - | align="center"| 1 | align="center"| 2 | align="center"| 136 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 4. | align="center"| 189 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 1 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| - | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 4 | align="center"| 5 | align="center"| 1 | align="center"| 66 |- | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="center"| 6. | align="center"| 171 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 2 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 1 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 1 | align="center"| 3 | align="center"| - | align="center"| 104 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 384 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 11 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 3 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| 11 | align="center"| 7 | align="center"| 495 |- | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="center"| 2. | align="center"| 317 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 5 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 10 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| - | align="center"| 7 | align="center"| 5 | align="center"| 483 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 381 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 10 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 6 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 1 | align="center"| 11 | align="center"| 8 | align="center"| 587 |- | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="center"| 2. | align="center"| 322 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 6 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 7 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| 7 | align="center"| 5 | align="center"| 349 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#ffcccc;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 2. | align="center"| 380 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 10 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 3 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 4 | align="center"| 12 | align="center"| 3 | align="center"| 566 |- | {{Z|NJE}} [[Nico Rosberg]] | align="center"| 1. | align="center"| 385 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 9 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 5 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| 8 | align="center"| 6 | align="center"| 489 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 363 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 9 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 4 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| - | align="center"| 11 | align="center"| 7 | align="center"| 527 |- | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"| 3. | align="center"| 305 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 3 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 6 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 4 | align="center"| 4 | align="center"| 2 | align="center"| 187 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 408 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 11 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 3 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 3 | align="center"| 11 | align="center"| 3 | align="center"| 458 |- | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"| 5. | align="center"| 247 | style="background:#ffffbf;" align="center"| - | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 7 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 1 | align="center"| 2 | align="center"| 7 | align="center"| 84 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 413 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 11 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 4 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| 5 | align="center"| 6 | align="center"| 511 |- | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"| 2. | align="center"| 326 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 4 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 7 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 4 | align="center"| 5 | align="center"| 3 | align="center"| 185 |- |- style="border-top:2px solid #aaaaaa" | style="background:#dfffdf;" align="center" rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] | {{Z|UK}} Lewis Hamilton | align="center"| 1. | align="center"| 347 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 11 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 1 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 2 | align="center"| 10 | align="center"| 6 | align="center"| 668 |- | {{Z|FIN}} [[Valtteri Bottas]] | align="center"| 2. | align="center"| 223 | style="background:#ffffbf;" align="center"| 2 | style="background:#dfdfdf;" align="center"| 6 | style="background:#FFDF9F;" align="center"| 3 | align="center"| 5 | align="center"| 2 | align="center"| 188 |} === Kaciga === [[Datoteka:Hamilton_helmet_2007.jpg|mini|desno|220px|Hamiltonova kaciga iz [[Formula 1 – sezona 2007.|sezone 2007.]]]] S obzirom na činjenicu da je Hamilton rekao za [[Ayrton Senna|Ayrtona Sennu]] da je on njegov uzor, tako da su mnogi ljudi pretpostavljali da je žuta boja na kacigi u čast njemu.<ref>[http://www.wheels24.co.za/Columnists/Egmont_Sippel/That-yellow-helmet-20070404 Žuta kaciga] Wheels24. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> U stvarnosti, kaciga je žuta jer je njegov otac želio da ga ta boja podsjeća na Lewisove dane dok se natjecao u kartingu. Hamilton je za kacigu izabrao plavu, zelenu i crvenu boju koje su izgledale kao vrpca; međutim, Hamilton je kasnije taj dizajn smatrao zastarjelim. Kasnije je umjesto vrpce stavio bijeli prsten na kojem je napravio mjesta za sponzore i logoe.<ref>[http://www.asiaone.com/Multimedia/Story/A1Multimedia20070723-844.html Kaciga - Lewis Hamilton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081024084323/http://www.asiaone.com/Multimedia/Story/A1Multimedia20070723-844.html |date=24. listopada 2008. }} Asiaone. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Tijekom [[VN Monaka|Velike nagrade Monaka]] [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] godine, Hamilton je promijenio dizajn svoje kacige dodatkom rulete na vrh kacige. Hamilton je rekao, "...Nosim posebno oslikanu kacigu za svaku prigodu. Kada je vidite, znat ćete da se nadam boljim rezultatima."<ref>[http://f1chronicles.com/2010/05/13/mclarens-lewis-hamilton-looks-to-repeat-monaco-2008-with-new-helmet/ Hamilton ponavlja izgled svoje kacige iz 2008. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100518141459/http://f1chronicles.com/2010/05/13/mclarens-lewis-hamilton-looks-to-repeat-monaco-2008-with-new-helmet/ |date=18. svibnja 2010. }} F1 Chronicles. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Za [[VN Indije|Veliku nagradu Indije]] [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] godine, Hamilton je imao sliku pjevača [[Bob Marley|Boba Marleya]] na vrhu svoje kacige, jer je njegov veliki obožavatelj.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/formulaone/article-2054846/Lewis-Hamilton-suffers-grid-penalty-inaugural-Indian-Grand-Prix.html Kazna na Velikoj nagradi Indije] Daily Mail. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Lewis je na [[VN Brazila|Velikoj nagradi Brazila]] iste godine imao kacigu na kojoj se njegov dizajn preklapa s onim dizajnom Ayrtona Senne. Poslije utrke kaciga je na aukciji donirana kao pomoć [[Instituto Ayrton Senna|zakladi Ayrtona Senne]].<ref>[http://uk.autoblog.com/2011/11/25/hamilton-proud-of-senna-helmet-design/ Hamilton ponosan što je kaciga donirana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120123021950/http://uk.autoblog.com/2011/11/25/hamilton-proud-of-senna-helmet-design |date=23. siječnja 2012. }} UK-Auto. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> === Slika === U listopadu 2008. godine, slikar Ian Cook je napravio Hamiltonov portret veličine kao dva dvokatna [[London]]ska autobusa, koji je postavljen na [[Tower Bridge]]. Cook je koristio pedeset različitih autića umočenih u boju da bi stvorio sliku. Slika je visoka 12 metara, te široka 8 metara.<ref>[http://news.sky.com/home/uk-news/article/15133321 Ian Cook izradio veliku sliku Lewisa Hamiltona] Sky News. Preuzeto 20. ožujka 2012.</ref> Lewis Hamilton je 19. ožujka 2009. godine dobio kip od voska u muzeju [[Madame Tussauds]] u [[London]]u, gdje se pridružio [[Michael Schumacher|Michaelu Schumacheru]], [[Ayrton Senna|Ayrtonu Senni]] i [[Nigel Mansell|Nigelu Mansellu]].<ref>[http://jalopnik.com/5175707/lewis-hamilton-wax-statue-so-expensive-only-lewis-hamilton-can-buy-it Lewis Hamilton dobio kip od voska] Jalopnik. Preuzeto 29. svibnja 2012.</ref> == Rezultati == === Karting === {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" |- ! Sezona ! Prvenstvo / Utrka ! Plasman |- ! 1995. |style="background-color:#ffffbf" align=left| Super 1 National IAME Cadet Championship |style="background-color:#ffffbf" align=center| 1. |- ! 1996. |style="background-color:#ffffbf" align=left| Kartmasters British Grand Prix - Comer Cadet |style="background-color:#ffffbf" align=center| 1. |- ! 1997. |style="background-color:#ffffbf" align=left| Super 1 National Formula Yamaha Championship |style="background-color:#ffffbf" align=center| 1. |- ! rowspan=3| 1998. |align=left| 28° Torneo Industrie - 100 Junior |align=center| 19. |- |align=left| Green Helmet Trophy Cadets |align=center| 12. |- |align=left| Italian Open Masters ICA Junior |align=center| 4. |- ! rowspan=5| 1999. |style="background-color:#ffffbf" align=left| 29° Torneo Industrie Open - ICA |style="background-color:#ffffbf" align=center| 1. |- |align=left| South Garda Winter Cup ICA Junior |align=center| 6. |- |align=left| 10° Trofeo Andrea Margutti - 100 Junior |align=center| 18. |- |align=left| Italian Open Masters ICA Junior |align=center| 4. |- |style="background-color:#dfdfdf" align=left| European Championship ICA Junior |style="background-color:#dfdfdf" align=center| 2. |- ! rowspan=4| 2000. |align=left| Andrea Margutti Trophy - Formula A |align=center| 7. |- |style="background-color:#ffffbf" align=left| World Cup Formula A |style="background-color:#ffffbf" align=center| 1. |- |style="background-color:#ffffbf" align=left| European Championship Formula A |style="background-color:#ffffbf" align=center| 1. |- |align=left| World Championship Formula A |align=center| 20. |- ! rowspan=3| 2001. |align=left| South Garda Winter Cup Formula Super A |align=center| 7. |- |align=left| Italian Open Masters Formula A |align=center| 4. |- |align=left| World Championship Formula Super A |align=center| 15. |} === Automobilizam === {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:left" |- !Sezona !Prvenstvo / *Utrka !Momčad !Šasija !Motor !Utrke !Pobjede !Podiji !Bodovi !Plasman |- ! 2001. | Britanska Formula Renault 2.0 Winter Series | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | Tatuus FR2000 | [[Renault]] | align="center"|4 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|48 | align="center"|7. |- ! rowspan=3| 2002. |-style="background:#ffdf9f;" | Britanska Formula Renault | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | Tatuus FR2000 | [[Renault]] | align="center"|13 | align="center"|3 | align="center"|7 | align="center"|274 | align="center"|3. |- | Formula Renault 2000 Eurocup | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | Tatuus FR2000 | [[Renault]] | align="center"|4 | align="center"|1 | align="center"|3 | align="center"|92 | align="center"|5. |- ! rowspan=7| 2003. |-style="background:#ffffbf;" | Britanska Formula Renault | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | Tatuus FR2000 | [[Renault]] | align="center"|15 | align="center"|10 | align="center"|13 | align="center"|419 | align="center"|1. |- | Britanska Formula 3 | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F303 | Mugen-Honda | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|− |- | Formula Renault 2000 Masters | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | Tatuus FR2000 | [[Renault]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|1 | align="center"|24 | align="center"|12. |- | Njemačka Formula Renault 2000 | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | Tatuus FR2000 | [[Renault]] | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|25 | align="center"|27. |- | Korea Super Prix* | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F302 | Mugen-Honda | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|- | align="center"|− |- | Macau Grand Prix* | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F302 | Mugen-Honda | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|- | align="center"|− |- ! rowspan=4| 2004. | [[Euro Formula 3]] | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F302 | [[Mercedes]] | align="center"|20 | align="center"|1 | align="center"|5 | align="center"|69 | align="center"|5. |- |-style="background:#ffffbf;" | Bahrain F3 Superprix* | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F302 | [[Mercedes]] | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|- | align="center"|1. |- | Macau Grand Prix* | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F302 | [[Mercedes]] | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|- | align="center"|14. |- | Masters of Formula 3* | {{Z|UK}} [[Manor Motorsport]] | [[Dallara]] F302 | [[Mercedes]] | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|- | align="center"|7. |- ! rowspan=3| 2005. |-style="background:#ffffbf;" | [[Euro Formula 3]] | {{Z|FRA}} [[ART Grand Prix|ASM Formule 3]] | [[Dallara]] F305 | [[Mercedes]] | align="center"|20 | align="center"|15 | align="center"|17 | align="center"|172 | align="center"|1. |- |-style="background:#ffffbf;" | Masters of Formula 3* | {{Z|FRA}} [[ART Grand Prix|ASM Formule 3]] | [[Dallara]] F305 | [[Mercedes]] | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|1 | align="center"|- | align="center"|1. |- ! rowspan=2| 2006. |-style="background:#ffffbf;" | [[GP2 Series]] | {{Z|FRA}} [[ART Grand Prix]] | [[Dallara]] GP2/05 | [[Renault]] 4.0 V8 | align="center"|21 | align="center"|5 | align="center"|14 | align="center"|114 | align="center"|1. |- ! rowspan=2| 2007. |-style="background:#DFDFDF;" | [[Formula 1 – sezona 2007.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | [[McLaren]] MP4-22 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108T 2.4 V8 | align="center"|17 | align="center"|4 | align="center"|12 | align="center"|109 | align="center"|2. |- ! rowspan=2| 2008. |-style="background:#ffffbf;" | [[Formula 1 – sezona 2008.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | [[McLaren]] MP4-23 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108V 2.4 V8 | align="center"|18 | align="center"|5 | align="center"|10 | align="center"|98 | align="center"|1. |- ! 2009. | [[Formula 1 – sezona 2009.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | [[McLaren]] MP4-24 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108W 2.4 V8 | align="center"|17 | align="center"|2 | align="center"|5 | align="center"|49 | align="center"|5. |- ! 2010. | [[Formula 1 – sezona 2010.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | [[McLaren]] MP4-25 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108X 2.4 V8 | align="center"|19 | align="center"|3 | align="center"|9 | align="center"|240 | align="center"|4. |- ! 2011. | [[Formula 1 – sezona 2011.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | [[McLaren]] MP4-26 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108Y 2.4 V8 | align="center"|19 | align="center"|3 | align="center"|6 | align="center"|227 | align="center"|5. |- ! 2012. | [[Formula 1 – sezona 2012.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] | [[McLaren]] MP4-27 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108Z 2.4 V8 | align="center"|20 | align="center"|4 | align="center"|7 | align="center"|190 | align="center"|4. |- ! 2013. | [[Formula 1 – sezona 2013.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] F1 W04 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] FO 108F 2.4 V8 | align="center"|19 | align="center"|1 | align="center"|5 | align="center"|189 | align="center"|4. |- ! rowspan=2| 2014. |-style="background:#ffffbf;" | [[Formula 1 – sezona 2014.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] F1 W05 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] PU106A Hybrid 1.6 V6 | align="center"|19 | align="center"|11 | align="center"|16 | align="center"|384 | align="center"|1. |- ! rowspan=2| 2015. |-style="background:#ffffbf;" | [[Formula 1 – sezona 2015.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] F1 W06 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] PU106B Hybrid 1.6 V6 | align="center"|19 | align="center"|10 | align="center"|17 | align="center"|381 | align="center"|1. |- ! rowspan=2| 2016. |-style="background:#DFDFDF;" | [[Formula 1 – sezona 2016.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|NJE}} [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] F1 W07 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] PU106C Hybrid 1.6 V6 | align="center"|21 | align="center"|10 | align="center"|17 | align="center"|380 | align="center"|2. |- |} ==== Potpuni popis rezultata u Formuli Renault 2000 Eurocup ==== ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! Poredak ! Bodovi |- | [[2002.]] ! [[Manor Motorsport]] | [[Circuit de Nevers Magny-Cours|MAG]]<br> | [[Silverstone Circuit|SIL]]<br> | [[Circuito Permanente del Jarama|JAR]]<br> | [[Scandinavian Raceway|AND]]<br> | [[Motorsport Arena Oschersleben|OSC]]<br> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Circuit de Spa-Francorchamps|SPA]]<br><small>7</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Autodromo Enzo e Dino Ferrari|IMO]]''<br><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Donington Park|DON]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Autódromo do Estoril|EST]]<br><small>2</small> ! 5. ! 92 |} ==== Potpuni popis rezultata u Britanskoj Formuli 3 ==== ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! 23. ! 24. ! Poredak ! Bodovi |- |[[2003.]] ![[Manor Motorsport]] |[[Donington Park|DON<br>1]]<br /> |[[Donington Park|DON<br>2]]<br /> |[[Snetterton Motor Racing Circuit|SNE<br>1]]<br /> |[[Snetterton Motor Racing Circuit|SNE<br>2]]<br /> |[[Croft Circuit|CRO<br>1]]<br /> |[[Croft Circuit|CRO<br>2]]<br /> | [[Knockhill Racing Circuit|KNO<br>1]]<br /> | [[Knockhill Racing Circuit|KNO<br>2]]<br /> | [[Silverstone Circuit|SIL<br>1]]<br /> | [[Silverstone Circuit|SIL<br>2]]<br /> | [[Castle Combe Circuit|CAS<br>1]]<br /> | [[Castle Combe Circuit|CAS<br>2]]<br /> | [[Oulton Park|OUL<br>1]]<br /> | [[Oulton Park|OUL<br>2]]<br /> | [[Rockingham Motor Speedway|ROC<br>1]]<br /> | [[Rockingham Motor Speedway|ROC<br>2]]<br /> | [[Thruxton Circuit|THR<br>1]]<br /> | [[Thruxton Circuit|THR<br>2]]<br /> | [[Circuit de Spa-Francorchamps|SPA<br>1]]<br /> | [[Circuit de Spa-Francorchamps|SPA<br>2]]<br /> | [[Donington Park|DON<br>1]]<br /> | [[Donington Park|DON<br>2]]<br /> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Brands Hatch|BRH<br>1]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Brands Hatch|BRH<br>2]]<br /><small>Ret</small> | '''NC''' | '''0''' |} ==== Potpuni popis rezultata u [[Euro Formula 3|Euro Formuli 3]] ==== ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Momčad ! Šasija ! Motor ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! Poredak ! Bodovi |- | [[2004.]] ! [[Manor Motorsport]] ! [[Dallara]] F302/049 ! [[Mercedes|HWA-Mercedes]] |bgcolor="#CFCFFF"| [[Hockenheimring|HOC<br />1]]<br><small>11</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Hockenheimring|HOC<br />2]]<br><small>6</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Autódromo do Estoril|EST<br />1]]<br><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Autódromo do Estoril|EST<br />2]]<br><small>9</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Adria International Raceway|ADR<br>1]]<br><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Adria International Raceway|ADR<br>2]]<br><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Pau Grand Prix|PAU<br>1]]<br><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Pau Grand Prix|PAU<br>2]]<br><small>7</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Norisring|NOR<br />1]]'''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Norisring|NOR<br />1]]''<br><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Circuit de Nevers Magny-Cours|MAG<br>1]]<br><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Circuit de Nevers Magny-Cours|MAG<br>2]]''<br><small>21</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Nürburgring|NÜR<br>1]]<br><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Nürburgring|NÜR<br>2]]<br><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Circuit Park Zandvoort|ZAN<br>1]]<br><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Circuit Park Zandvoort|ZAN<br>2]]<br><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Masaryk Circuit|BRN<br>1]]<br><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Masaryk Circuit|BRN<br>2]]<br><small>4</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Hockenheimring|HOC<br>3]]<br><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Hockenheimring|HOC<br>4]]<br><small>6</small> ! 5. ! 68 |- | [[2005.]] ! [[ART Grand Prix|ASM Formule 3]] ! [[Dallara]] F305/021 ! [[Mercedes]] |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Hockenheimring|HOC<br>1]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Hockenheimring|HOC<br>2]]<br><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Pau Grand Prix|PAU<br>1]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Pau Grand Prix|PAU<br>2]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#000000" style="color:white"| '''[[Circuit de Spa-Francorchamps|<span style="color:white">SPA<br />1]]'''<br><small>DSQ</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Circuit de Spa-Francorchamps|SPA<br>2]]''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Circuit de Monaco|MON<br>1]]'''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Circuit de Monaco|MON<br>2]]''''' <br><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Motorsport Arena Oschersleben|OSC<br>1]]<br><small>3</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Motorsport Arena Oschersleben|OSC<br>2]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Norisring|NOR<br>1]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Norisring|NOR<br>2]]'''<br><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Nürburgring|NÜR<br>1]]<br><small>12</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Nürburgring|NÜR<br>2]]''<br><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Circuit Park Zandvoort|ZAN<br>1]]'''<br><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Circuit Park Zandvoort|ZAN<br>2]]'''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[EuroSpeedway Lausitz|LAU<br>1]]<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[EuroSpeedway Lausitz|LAU<br>2]]''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Hockenheimring|HOC<br>3]]'''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Hockenheimring|HOC<br>4]]'''''<br><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |bgcolor="#FFFFBF"| '''172''' |} ==== Potpuni popis rezultata u [[GP2 Series]] ==== ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! Poredak ! Bodovi |- | [[2006.]] ! [[ART Grand Prix]] |bgcolor="#DFDFDF"| [[Valencija|VAL<br />1]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Valencija|VAL<br />2]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#000000" style="color:white"| [[San Marino|<span style="color:white">SMR<br />1</span>]]<br /><small>DSQ</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[San Marino|SMR<br />2]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#ffffbf"| ''[[Europa|EUR<br />1]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#ffffbf"| [[Europa|EUR<br />2]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Španjolska|ŠPA<br />1]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Španjolska|ŠPA<br />2]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#ffffbf"| '''[[Monako|MON<br />1]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#ffffbf"| ''[[Velika Britanija|VBR<br />1]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#ffffbf"| ''[[Velika Britanija|VBR<br />2]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Francuska|FRA<br />1]]''<br /><small>19</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Francuska|FRA<br />2]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Njemačka|NJE<br />1]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Njemačka|NJE<br />2]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Mađarska|MAĐ<br />1]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Mađarska|MAĐ<br />2]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Turska|TUR<br />1]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Turska|TUR<br />2]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Italija|ITA<br />1]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Italija|ITA<br />2]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |bgcolor="#FFFFBF"| '''114''' |} ==== Potpuni popis rezultata u [[Formula 1|Formuli 1]] ==== ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:87%" ! Godina ! Konstruktor / Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! 23. ! Bodovi ! Poredak |- ! [[Formula 1 – sezona 2007.|2007.]] ! {{Z|UK}} <br/> [[McLaren]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] </small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Japana|JAP]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>7</small> | | | | | | |bgcolor="#DFDFDF"| '''109''' |bgcolor="#DFDFDF"| '''2.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] ! {{Z|UK}} <br/> [[McLaren]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] </small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#CFCFFF"| '''[[Velika nagrada Japana|JAP]]'''<br /><small>12</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>5</small> | | | | | |bgcolor="#FFFFBF"| '''98''' |bgcolor="#FFFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] ! {{Z|UK}} <br/> [[McLaren]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] </small> |bgcolor="#000000" style="color: #ffffff"| [[Velika nagrada Australije|<span style="color:white;">AUS</span>]]<br /><small>DSQ</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>7{{smallsup|‡}}</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>16</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>18</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Europe|EUR]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>12{{smallsup|†}}</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>Ret</small> | | | | | | ! '''49''' ! '''5.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] ! {{Z|UK}} <br/> [[McLaren]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] </small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Kine|KIN]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#CFCFFF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>14{{smallsup|†}}</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]''<br /><small>2</small> | | | | ! '''240''' ! '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2011.|2011.]] ! {{Z|UK}} <br/> [[McLaren]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFFFBF"| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Italije|ITA]]''<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Koreje|KOR]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Indije|IND]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>Ret</small> | | | | ! '''227''' ! '''5.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] ! {{Z|UK}} <br/> [[McLaren]]-[[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[McLaren|Vodafone McLaren Mercedes]] </small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>19{{smallsup|†}}</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>8</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Indije|IND]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFFFBF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''''<br /><small>Ret</small> | | | ! '''190''' ! '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Malezije|MAL]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]'''<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFFFBF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Italije|ITA]]''<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Koreje|KOR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Indije|IND]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>9</small> | | | | ! '''189''' ! '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] </small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Japana|JAP]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Rusije|RUS]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>1</small> | | | | |bgcolor="#FBFFBF"| '''384''' |bgcolor="#FBFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2015.|2015.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] </small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Monaka|MON]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>6</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Japana|JAP]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]''<br /><small>2</small> | | | | |bgcolor="#FBFFBF"| '''202''' |bgcolor="#FBFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Monaka|MON]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Europe|EUR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| '''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Meksika|MEX]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>1</small> | | |bgcolor="#DFDFDF"| '''380''' |bgcolor="#DFDFDF"| '''2.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas Motorsport]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Kine|KIN]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Kanade|KAN]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]'''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]''<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Malezije|MAL]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Japana|JAP]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>2</small> | | | |bgcolor="#FBFFBF"| '''363''' |bgcolor="#FBFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas Motorsport]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Italije|ITA]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Japana|JAP]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]'''''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Brazila|BRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''<br /><small>1</small> | | |bgcolor="#FBFFBF"| '''408''' |bgcolor="#FBFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas Motorsport]] </small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Australije|AUS]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Monaka|MON]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Francuske|FRA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''[[Velika nagrada Njemačke|NJE]]'''<br /><small>9</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Italije|ITA]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Rusije|RUS]]''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FFDF9F"| ''[[Velika nagrada Japana|JAP]]''<br /><small>3</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''''[[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]'''''<br /><small>1</small> | | |bgcolor="#FBFFBF"| '''413''' |bgcolor="#FBFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br />4 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Štajerske|'''ŠTJ''']]<br />1 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Mađarske|'''''MAĐ''''']]<br />1 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|'''VBR''']]<br />1 |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada 70. obljetnice|''70A'']]<br />2 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Španjolske|'''ŠPA''']]<br />1 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Belgije|'''BEL''']]<br />1 |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Italije|'''''ITA''''']]<br />7 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Toskane|'''''TOS''''']]<br />1 |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Rusije|'''RUS''']]<br />3 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Eifela|EIF]]<br />1 |bgcolor="#FBFFBF"| ''[[Velika nagrada Portugala|'''POR''']]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Emilia Romagne|'''EMI''']]<br />1 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Turske|'''TUR''']]<br />1 |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Bahreina|'''BAH''']]<br />1 |[[Velika nagrada Sakhira|SAK]] |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|'''ABU''']]<br />3 | | | | | | |bgcolor="#FBFFBF"| '''347''' |bgcolor="#FBFFBF"| '''1.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ! {{Z|NJE}} <br/> [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] <br/> <small> [[Mercedes AMG F1|Mercedes AMG Petronas F1 Team]] </small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''''[[Velika nagrada Emilia Romagne|EMI]]'''''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Portugala|POR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Monaka|MON]]''<br /><small>7</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Štajerske|ŠTJ]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>3{{smallsup|‡}}</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Turske|TUR]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFDFDF"| ''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]''<br /><small>2</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>2</small> |bgcolor="#FBFFBF"| [[Velika nagrada São Paula|SÃO]]<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Katara|KAT]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Saudijske Arabije|SAU]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>2</small> | |bgcolor="#DFDFDF"| '''387.5''' |bgcolor="#DFDFDF"| '''2.''' |} <nowiki>†</nowiki> Nije završio, ali je klasificiran jer je završio više od 90% utrke.<br><nowiki>‡</nowiki> Dodijeljeno pola bodova zbog neodvežene utrke s minimalnom distancom od 75% dužine ukupne utrke.<br><nowiki>*</nowiki> Sezona u tijeku. === Rekordi u Formuli 1 === {| class="wikitable" style="font-size:90%; width:70%;" |- !colspan=3| Prvenstva |- |[[Kuća slavnih Formule 1|Najviše naslova svjetskog prvaka]] |align=center| 7 | Rekord dijeli s [[Michael Schumacher|Michaelom Schumacherom]]. |- !colspan=3| Pobjede |- |[[Pobjednici utrka Formule 1|Najviše pobjeda]] |align=center|99 | Rekord drži od [[VN Portugala]] [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] |- | Najviše pobjeda u debitantskoj sezoni |align=center| 4 | Rekord dijeli s [[Jacques Villeneuve|Jacquesom Villeneuveom]] iz [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]] |- | Najviše pobjeda u sezoni bez osvojenog naslova prvaka |align=center| 10 | [[Formula 1 – sezona 2016.|Sezona 2016.]] |- | Najviše pobjeda s jednom momčadi |align=center| 78 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] |- | Najviše pobjeda na istoj [[Popis Velikih nagrada Formule 1|Velikoj nagradi]] |align=center| 8 | {{Z|MAĐ}} [[VN Mađarske]] <br> {{Z|UK}} [[VN Velike Britanije]] |- | Najviše pobjeda na domaćoj [[Popis Velikih nagrada Formule 1|Velikoj nagradi]] |align=center| 8 | {{Z|UK}} [[VN Velike Britanije]] |- | Najviše pobjeda na različitim stazama |align=center| 29 | Rekord drži od [[VN Brazila]] [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] |- | Najviše pobjeda s ''pole positiona'' |align=center| 59 | Rekord drži od [[VN SAD]] [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] |} == Izvori == === Bilješke === {{Izvori}} === Citirana literatura === ==== Hamilton kao autor ==== *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Hamilton |ime=Lewis |naslov=Lewis Hamilton: My Story |izdavač=HarperSport |lokacija=London |datum=2008-03-17 |isbn=978-0007270057}} ==== Drugi autori ==== *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Hughes |ime=Mark |naslov=Lewis Hamilton: The Full Story |izdavač=Icon Books Ltd |lokacija=Thriplow |datum=2007-08-11 |isbn=978-0007270064}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Worral |ime=Frank |naslov=Lewis Hamilton: The Biography |izdavač=John Blake Publishing |lokacija=London |datum=2007-01-10 |isbn=978-1844545438}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Stafford |ime=Ian |naslov=Lewis Hamilton: New Kid on the Grid |izdavač=Mainstream Publishing Co |lokacija=Edinburgh |datum=2007-01-11 |isbn=978-1845963385}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Belton |ime=Brian |naslov=Lewis Hamilton: A Dream Comes True |izdavač=Pennant Publishing Ltd |lokacija=London |datum=2007-03-09 |isbn=978-1906015077}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Rogers |ime=Gareth |naslov=Lewis Hamilton: The Story So Far |izdavač=The History Press Ltd |lokacija=Stroud |datum=2007-01-10 |isbn=978-0752444802}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=van de Burgt |ime=Andrew |naslov=Lewis Hamilton: A portrait of Britain's new F1 hero |izdavač=J H Haynes & Co Ltd |lokacija=Yeovil |datum=2007-11-15 |isbn=978-1844254804}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Jones |ime=Bruce |naslov=Lewis Hamilton: The People's Champion |izdavač=Carlton Books Ltd |lokacija=London |datum=2007-01-10 |isbn=978-1844420278}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Apps |ime=Roy |naslov=Lewis Hamilton (Dream to Win) |izdavač=Franklin Watts Ltd |lokacija=London |datum=2008-11-09 |isbn=978-0749682330}} *{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Townsend |ime=John |naslov=Lewis Hamilton: The Rise of F1's New Superstar |izdavač=Raintree Publishers |lokacija=Oxford |datum=2008-06-03 |isbn=978-1406209532}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Lewis Hamilton}} {{Wikicitat|Lewis Hamilton}} === Službene stranice === *[http://www.lewishamilton.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411190633/http://www.lewishamilton.com/ |date=11. travnja 2006. }} *[http://twitter.com/#!/lewishamilton Lewis Hamilton] na [[Twitter]]u === Statistike === *[http://www.driverdb.com/drivers/lewis-hamilton/ Lewis Hamilton – Driver Database] *[http://espn.go.com/racing/driver/_/id/868/lewis-hamilton Lewis Hamilton – ESPN] === Profili === *[http://www.formula1.com/teams_and_drivers/drivers/828/ Lewis Hamilton – Formula 1] *[http://www.mclaren.com/lewis-hamilton Lewis Hamilton – McLaren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317175444/http://www.mclaren.com/lewis-hamilton |date=17. ožujka 2012. }} *[http://news.speedtv.com/topic/Lewis_Hamilton Lewis Hamilton – SPEEDTV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119082825/http://news.speedtv.com/topic/Lewis_Hamilton |date=19. siječnja 2012. }} *[http://www.imdb.com/name/nm2619894/ Lewis Hamilton – Internet Movie Database] {{GLAVNIRASPORED:Hamilton, Lewis}} {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{Svjetski prvaci u Formuli 1}} [[Kategorija:Britanski vozači Formule 1]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u Formuli 1]] glpf5z1vj8morgb41pvda7qm64o7zgp 0 95735 7571052 7435480 2026-08-06T17:33:45Z Croxyz 205325 7571052 wikitext text/x-wiki {{redirect|Panteon}}{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|3. tjedan 2024.}} {{Infookvir građevina | naziv = Panteon | izvorno_ime = Pantheon | izvorni_jezik = lat | slika = Pantheon Rom 1 cropped.jpg | opis = Pročelje Panteona | alternativna_imena = ''Sancta Maria ad Martyres'' | stil = [[antika]] | vrsta_građevine = [[rimski hram]], danas katolička crkva | vlasnik = | lokacija = [[Rim]] | adresa = | karta = Italija Rim | pushpin_relief = si | pushpin_position = left | koordinate = {{coord|41|53|55|N|12|28|37|E|display=it}} | početak_datum = 112. | završetak_datum = 125. | visina = 45,6 m | podna_površina = 2000 [[četvorni metar|m²]] | datum_renoviranja = | datum_otvaranja = | arhitekt = | mrežno_mjesto = [https://www.pantheonroma.com pantheonroma.com] }} '''Panteon''' ([[starogrčki jezik|grč.]] Πάνθειον ''Pantheion'' = hram svih bogova, ''pan'' = svi, ''theos'' = bogovi) ili '''Hram svih bogova''' jest [[rimski hram]] sagrađen tijekom vladavine cara [[Hadrijan]]a. Jedna je od najočuvanijih [[Umjetnost starog Rima|starorimskih građevina]], velikim dijelom zato što je bila u neprekinutoj uporabi tijekom svoje povijesti. Od 7. stoljeća to je [[katoličanstvo|katolička]] [[crkva]] posvećena [[Marija (majka Isusova)|sv. Mariji]] od mučenika ({{Lat.|Sancta Maria ad Martyres}}), ali neslužbeno se naziva ''Santa Maria Rotonda''.<ref name="MacDonald 1976 p=18">{{Harvnb|MacDonald|1976}}</ref> Tijekom gradnje na obrub [[arhitrav]]a dodan je natpis koji je izvorno pripadao predhodnome hramu koji je gradio [[Marko Vipsanije Agripa]] [[27. pr. Kr.|27.]] – [[25. pr. Kr.]] Drugi natpis pod prvim obilježava obnavljanje Panteona po nalogu cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]] i njegova sina [[Karakala|Karakale]] [[202.]] Panteon je izdržao nekoliko pljačkī, izmjenā i restauracija, a za to je djelomično zaslužan bizantski car [[Foka, bizantski car|Foka]] koji je ovu zgradu poklonio papi [[Bonifacije IV.|Bonifaciju IV.]] [[608.]], a on ju je preobrazio u crkvu zvanu ''Sveta Marija od mučenika''. Građevina je okrugla [[tlocrt]]a osim [[Portik|trijema]] u kojem se ističu veliki [[granit]]ni [[Korintski red|korintski]] stupovi (osam u prvom redu i dvije skupine od četiriju stupova straga) pod [[Timpan (arhitektura)|zabatom]]. Pravokutno [[Vestibul|predvorje]] povezuje trijem s valjkastim tijelom građevine ([[Rotunda|rotundom]]) nadsvođenom [[Kasetirani strop|kasetiranom]] [[beton]]skom [[Kupola|kupolom]] sa središnjim otvorom ([[okulus]]om) prema nebu. Gotovo dvije tisuće godina nakon što je izgrađena Panteonova kupola još uvijek je najveća kupola od nearmiranog betona na svijetu.<ref name="MooreCh1">{{Citiranje weba|last=Moore|first=David|year=1999|title=The Pantheon|url=http://www.romanconcrete.com/docs/chapt01/chapt01.htm|access-date=September 26, 2011|website=romanconcrete.com}}</ref> Visina do okulusa i promjer unutarnjeg kruga jednake su i iznose 43 metra.<ref>{{Harvnb|Rasch|1985}}</ref> Trg ispred Panteona zove se [[Piazza della Rotonda]]. Panteon je državno vlasništvo Republike Italije kojim upravlja talijansko Ministarstvo kulturnog naslijeđa i turizma preko ministarskog ureda ''Polo Museale del Lazio''. Godine 2019. posjetilo ga je više od 8,95 milijuna ljudi što ga čini najposjećenijim spomenikom Rima.<ref> [https://www.comune.roma.it/web/it/i-numeri-di-roma-capitale.page I numeri di Roma Capitale]</ref> Panteonovo veliko kružno tijelo građevine ([[tambur]]) s [[Kupola|kupolom]] i konvencionalni [[portik]] bili su jedinstveni u rimskoj [[arhitektura|arhitekturi]], a građevinu se mnogo puta tijekom povijesti kopiralo, posebice u [[Klasicizam|klasicizmu]].<ref>Summerson (1980.), str. 38–39</ref> ==Etimologija== Naziv ''Panteon'' dolazi od starogrčkog ''Πάνθειον'' (''Pantheion'') što znači 'koji se odnosi na bogove ili zajedničko svim bogovima': (''παν-'', ''pan-'', 'svi' + ''θεῖον'', ''theion'', 'božje ili bogu posvećeno').<ref>''Oxford English Dictionary''</ref> ''Panteon'' naziv je koji nam je prenio rimski povjesničar i senator [[Dion Kasije Kokcejan|Kasije Dion]] koji je pisao [[Starogrčki jezik|starogrčkim jezikom]]. On je objasnio da taj naziv doslovno znači 'posvećen svim bogovima', vjerojatno zbog mnogih kipova bogova tada postavljenih oko građevine ili zbog sličnosti unutrašnjosti kupole s nebeskim svodom.<ref>[[Dion Kasije Kokcejan|Cassius Dio]], ''Roman Histories'' 53.27, referenced in {{Harvnb|MacDonald|1976}}</ref> Međutim, moguće je da je Agripina građevina bila posvećena [[Mars (mitologija)|Marsu]] i da je ''panteon'' bio naziv u općoj uporabi za hram koji je izgradio [[Hadrijan]]. Kasijeva nesigurnost oko naziva snažno sugerira da je ''Panteon'' (ili ''Panteum'') bio samo nadimak, a ne službeni naziv građevine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ziolkowski|first=Adam|date=1994|title=Was Agrippa's Pantheon the Temple of Mars 'In Campo'?|journal=Papers of the British School at Rome|volume=62|page=271|doi=10.1017/S0068246200010084|issn=0068-2462 }}</ref> Povjesničari Godfrey i Hemsoll ističu da antički autori nikad ne spominju Hadrijanov Panteon riječju ''aedes'' kao što to čine s drugim hramovima, a Severanov natpis uklesan na [[Arhitrav|arhitravu]] koristi jednostavno izraz ''Pantheum'', a ne ''Aedes Panthei'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]]: 'hram svih bogova').<ref name="Godfrey 1986 199">{{Citiranje knjige|last=Godfrey|first=Paul|title=Pagan Gods and Shrines of the Roman Empire|last2=Hemsoll, David|date=1986|publisher=Oxford University Committee for Archaeology|editor-last=Martin Henig|edition=Monograph No 8|page=199|chapter=The Pantheon: Temple or Rotunda?|author-link2=David Hemsoll|editor-last2=Anthony King}}</ref> Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kada je crkva [[Sveta Genoveva|Sainte-Geneviève]] u [[Pariz|Parizu]] dekonsekrirana i pretvorena u svjetovni spomenik nazvan [[Panteon u Parizu|Pariški Panteon]], opći izraz ''panteon'' ponekad se primjenjivao na druge građevine u kojima se odaje počast ili pokapaju slavni mrtvi.<ref name="OED">{{Citiranje knjige|title=[[Oxford English Dictionary]]|date=December 2008|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|chapter=Pantheon}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Dehio 1 Pantheon Floor plan.jpg|mini|[[Tlocrt]] Panteona|371x371px]] === Antika === [[Datoteka:Rome-Pantheon.jpg|mini|250x250px|Kupola Panteona. [[Kasetirani strop|Kasetirana]] kupola ima središnji okulus kao glavni izvor prirodnog svjetla.]] Nakon [[Bitka kod Akcija|bitke kod Akcija]] (31. pr. Kr.), [[Marko Vipsanije Agripa|Marko Agripa]] započinje impresivan program izgradnje novih građevina diljem Rima. Panteon je bio dio šireg kompleksa koji je izgradio 29. - 19. pr. Kr. na vlastitom posjedu na [[Campus Martius|Campus Martiusu]], a kojega su činile tri građevine poredane od juga prema sjeveru: [[Agrippine kupke|Agripine terme]], Neptunova bazilika i Panteon.<ref>{{Citiranje weba|last=Dio|first=Cassius|title=Roman History|url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/53*.html|page=53.23.3}}</ref> Čini se vjerojatnim da su Panteon i Neptunova bazilika bili Agripina ''sacra privata'' (privatni posjed), a ne ''aedes publicae'' (javni hramovi),<ref>{{Citiranje knjige|last=Ziolkowski|first=Adam|title=Lexicon topographicum urbis Romae 4|date=1999|publisher=Quasar|location=Rome|pages=55–56}}</ref> što bi moglo objasniti zašto je zgrada mogla tako lako izgubiti svoje izvorno ime i svrhu (Ziolkowski tvrdi da je to izvorno bio [[Mars (mitologija)|Marsov]] hram)<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ziolkowski|first=Adam|date=1994|title=Was Agrippa's Pantheon the Temple of Mars 'In Campo'?|journal=Papers of the British School at Rome|volume=62|pages=261–277|doi=10.1017/S0068246200010084}}</ref> u relativno kratkom vremenskom razdoblju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ziolkowski|first=Adam|date=1994|title=Was Agrippa's Pantheon the Temple of Mars 'In Campo'?|journal=Papers of the British School at Rome|volume=62|page=275|doi=10.1017/S0068246200010084}}</ref> Dugo se mislilo da je sadašnju zgradu sagradio Agripa, a da je kasnije došlo do preinaka, dijelom zbog latinskog natpisa na pročelju hrama koji glasi:<ref>{{Harvnb|Thomas|1997}}</ref> '''M·AGRIPPA·L·F·COS·TERTIVM·FECIT''' ili u cijelosti: ''M[arcus] Agrippa L[ucii] f[ilius] co[n]s[ul] tertium fecit'', što znači '[[Marko Vipsanije Agripa|Marko Agripa]], [[Lucije Vipsanije Agripa|Lucijev]] sin, izgradio je [ovu zgradu] kada je bio konzul po treći put'.<ref>{{Citiranje weba|title=Pantheon|url=http://www.romereborn.virginia.edu/ge/TS-010.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121109095703/http://www.romereborn.virginia.edu/ge/TS-010.html|archive-date=9 November 2012|access-date=2013-03-12|publisher=Romereborn.virginia.edu}}</ref> Međutim arheološka su iskapanja pokazala da je osim pročelja Agripin Panteon bio potpuno uništen. Arheologinja Lise Hetland tvrdi da je sadašnja gradnja započela 114. godine pod [[Trajan|Trajanom]], četiri godine nakon što je po drugi put uništen u požaru. Preispitala je rad Herberta Blocha iz 1959., koji je tvrdio da je hram iz [[Hadrijan|Hadrijanova]] doba i tvrdi da on iz svoje studije o žigovima na ciglama nije trebao isključiti sve opeke iz Trajanova doba. Njezin je argument posebno zanimljiv u svjetlu Heilmeyerovog argumenta da je na temelju stilskih dokaza Trajanov arhitekt [[Apolodor iz Damaska]] bio arhitekt i ove građevine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hetland|first=Lise|date=November 9–12, 2006|editor-last=Graßhoff|editor-first=G|editor2-last=Heinzelmann|editor2-first=M|editor3-last=Wäfler|editor3-first=M|title=Zur Datierung des Pantheon|journal=The Pantheon in Rome: Contributions to the Conference|location=Bern}}</ref> [[Datoteka:Pantheon_Rome-The_Dome.jpg|mini|250x250px|Pogled na betonsku kupolu Panteona]] Postoje nedoumice o obliku i [[Tlocrt|tlocrtu]] Agripina Panteona. Na temelju iskapanja u kasnom 19. stoljeću, arheolog Rodolfo Lanciani zaključio je da je Agripin Panteon bio orijentiran tako da je ulaz bio okrenut prema jugu za razliku od sadašnjeg rasporeda koji je okrenut prema sjeveru, te da je imao skraćeni tlocrt u obliku slova T s ulazom na osnovi slova ''T''. Ovo je tumačenje bio široko prihvaćeno sve do kraja 20. stoljeća, dok su novija arheološka iskapanja sugerirala da je Agrippina zgrada mogla imati kružni oblik s trokutastim trijemom, te da je također mogla biti okrenuta prema sjeveru. Ziolkowski tvrdi da su raniji zaključci u potpunosti utemeljeni na pretpostavkama. Prema njegovom mišljenju raniji arheolozi nisu pronašli nikakav novi materijal koji se može datirati, ali su sve što su pronašli pripisali Agripinovoj fazi, zanemarujući činjenicu da je [[Domicijan]], poznat po svojem entuzijazmu za gradnju, obnovio Panteon nakon 80. godine, te da je sav materijal što su pronašli možda iz tog doba. Ziolkowski izražava skepsu glede građevine koje Lanciani opisuje: ''jedna građevina koju čini golemi [[Naos|pronaos]] i kružna cella istog promjera, povezane relativno uskim i vrlo kratkim prolazom (mnogo tanjim od sadašnjeg međubloka), nema poznatih paralela u klasičnoj arhitekturi i bio bi protivan svemu što znamo o rimskim arhitektonskim načelima općenito, a posebice o augustinskoj arhitekturi.''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ziolkowski|first=Adam|date=November 9–12, 2006|editor-last=Graßhoff|editor-first=G|editor2-last=Heinzelmann|editor2-first=M|editor3-last=Wäfler|editor3-first=M|title=What did Agrippa's Pantheon Look like? New Answers to an Old Question|journal=The Pantheon in Rome: Contributions to the Conference|location=Bern|pages=31–34}}</ref> Jedini odlomci napisani rukom ljudi onoga doba koji se odnose na ukrase Agripina Panteona nalaze se u ''[[Prirodoslovlje (Plinije)|Prirodoslovlju]]'' [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]]. Od njega znamo da su ''i kapiteli stupova koje je M. Agripa postavio u Panteon načinjeni od sirakuške bronce'',<ref>{{Citiranje weba|last=Pliny|first=The Elder|title=The Natural History|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0137%3Abook%3D34|page=34.7}}</ref> da je ''Agripin Panteon ukrasio Diogen iz Atene, a [[Karijatida|karijatide]] koje tvore stupove toga hrama smatraju se remek djelom izvrsnosti, kao i kipovi koji se nalaze na krovu'',<ref>{{Citiranje weba|last=Pliny|first=The Elder|title=The Natural History|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0137%3Abook%3D34|page=36.4}}</ref> te da je jedan od Kleopatrinih bisera izrezan na pola tako da svaka polovica ''može poslužiti kao privjesak za uši Venerina kipa u rimskom Panteonu''.<ref>{{Citiranje weba|last=Pliny|first=The Elder|title=The Natural History|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0137%3Abook%3D34|page=9.58}}</ref> Agripin Panteon je zajedno s drugim zgradama uništen u požaru 80. godine. [[Domicijan]] je dao ponovo izgraditi Panteon, koji je ponovo uništen u požaru izazvanom udarom groma 110. godine tijekom [[Trajan|Trajanove]] vladavine.<ref>{{Harvnb|Kleiner|2007}}</ref> Građevinu je dao rekonstruirati car [[Hadrijan]] u razdoblju između [[114.]] i [[127.]] godine. Nejasno je koje se dekorativne sheme treba pripisati Hadrijanovim arhitektima. Po dovršetku radova Hadrijan nije posvetio Panteon sebi, već je na novom pročelju koristio tekst izvornog natpisa što je uobičajena praksa u njegovim projektima obnove diljem Rima.<ref name="ramage">{{Harvnb|Ramage|Ramage|2009}}</ref> Nije poznato koju je svrhu građevina imala. U djelu [[Historia Augusta|''Historia Augusta'']] stoji da je Hadrijan posvetio Panteon (između ostalih građevina) izvornome graditelju [[Marko Vipsanije Agripa|Agripi]] (Hadr. 19.10), ali sadašnji natpis ne može biti kopija izvornika. Prema mišljenju Ziolkowskog, malo je vjerojatno da bi se [[25. pr. Kr.]] Agripa predstavljao kao ''consul tertium''. Na [[Rimski carski novac|novčićima]] se isti tekst ''M. Agrippa Lf cos. tertium'' koristio kada se odnosio na njega nakon njegove smrti ''Consul tertium'' jest ''neka vrsta posthumnog cognomena ex virtute, sjećanje na činjenicu da je od svih ljudi njegove generacije osim samog Augusta on bio jedini koji je triput bio konzul''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ziolkowski|first=Adam|date=November 9–12, 2006|editor-last=Graßhoff|editor-first=G|editor2-last=Heinzelmann|editor2-first=M|editor3-last=Wäfler|editor3-first=M|title=What did Agrippa's Pantheon Look like? New Answers to an Old Question|journal=The Pantheon in Rome: Contributions to the Conference|location=Bern|page=39}}</ref> Koji god bio razlog izmjene natpisa, novi natpis odražava činjenicu da je došlo do promjene namjene građevine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ziolkowski|first=Adam|title=Res Bene Gestae: Ricerche di storia urbana su Roma antica in onore di Eva Margreta Steinby|date=2007|publisher=Quasar|editor-last=Leone|location=Rome|editor-last2=Palombi|editor-last3=Walker}}</ref> Grčko-rimski senator i konzul [[Dion Kasije Kokcejan|Kasije Dion]] autor sveobuhvatne ''Povijesti Rima'' napisanoj otprilike 75 godina nakon obnove Panteona, greškom je pripisao kupolastugrađevinu Agripi, a ne Hadrijanu. Čini se da je Dion jedini pisac gotovo istovremenik koji spominje Panteon. Čak do 200. godine postojala je neizvjesnost o podrijetlu građevine i njezinoj namjeni:{{citat|Agripa je završio izgradnju građevine nazvane Panteon. Možda je dobila to ime jer je među prikazima koji su je krasili imala kipove mnogih bogova, uključujući Marsa i Veneru, ali moje vlastito mišljenje o imenu je da zbog svojeg krova u obliku kupole podsjeća na nebesa.}}Godine 202. građevinu su zajednički obnovili carevi [[Septimije Sever]] i njegov sin [[Karakala]] (pravim imenom ''Marko Aurelije Antonin''), čemu svjedoči još jedan manji natpis na [[Arhitrav|arhitravu]] pročelja ispod spomenutog većeg teksta.<ref name="PialeVasi1851">{{Citiranje knjige|last=Luigi Piale|url=https://books.google.com/books?id=Bg0YAAAAYAAJ&pg=PA272|title=New Guide of Rome and the Environs According to Vasi and Nibby: Containing a Description of the Monuments, Galleries, Churches &#91;etc.&#93; Carefully Revised and Enlarged, with an Account of the Latest Antiquarian Researches|last2=Mariano Vasi|publisher=L. Piale|year=1851|page=272}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Giuseppe Melchiorri|date=1834|editor-last=Paolo Badalì|title=Nuova guida metodica di Roma e suoi contorni – Parte Terza ("New Methodic Guide to Rome and Its Suburbs – Third Part")|url=http://avirel.unitus.it/bd/autori/melchiorri/nuova_guida_metodica/parte_terza.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120504045731/http://avirel.unitus.it/bd/autori/melchiorri/nuova_guida_metodica/parte_terza.html|archive-date=4 May 2012|access-date=3 March 2014|website=Archivio viaggiatori italiani a roma e nel lazio – Istituto Nazionale Di Studi Romani|publisher=[[Tuscia University]]|language=it}}</ref> Ovaj sada jedva čitljivi natpis glasi: : IMP · CAES · L · SEPTIMIVS · SEVERVS · PIVS · PERTINAX · ARABICVS · ADIABENICVS · PARTHICVS · MAXIMVS · PONTIF · MAX · TRIB · POTEST · X · IMP · XI · COS · III · P · P · PROCOS&#x2003;&#x2003;ET : IMP · CAES · M · AVRELIVS · ANTONINVS · PIVS · FELIX · AVG · TRIB · POTEST · V · COS · PROCOS · PANTHEVM · VETVSTATE · CORRVPTVM · CVM · OMNI · CVLTV · RESTITVERVNT Prijevod: : Car Lucije Septimije Sever Pius Pertinax, pobjednik u [[Arapski poluotok|Arabiji]], pobjednik nad [[Adijabena|Adijabenom]], najveći pobjednik u [[Partija (pokrajina)|Partiji]], [[Pontifex maximus|Pontif[ex] Max[imus]]], 10 puta tribun, 11 puta proglašen carem, tri puta konzul, [[Otac domovine|P[ater] P[atriae]]], prokonzul i Car i [[Karakala|Marko Aurelije Antonin Pius Felix Aug[ustus]]], pet puta tribun, konzul i prokonzul, pažljivo su obnovili Panteon propao s vremenom.<ref name="Rodocanachi1920">{{cite book|author=Emmanuel Rodocanachi|url=https://books.google.com/books?id=Z0HQAAAAMAAJ&pg=PA192|title=Les monuments antiques de Rome encore existants: les ponts, les murs, les voies, les aqueducs, les enceintes de Rome, les palais, les temples, les arcs|publisher=Libr. Hachette|year=1920|page=192|language=fr}}</ref> === Srednji vijek === [[Datoteka:Jakob_Alt_-_Das_Pantheon_und_die_Piazza_della_Rotonda_in_Rom_-_1836.jpg|mini|250x250px|Pogled na Panteon iz 1836. slikara [[Jakob Alt|Jakoba Alta]] prikazuje dvostruke zvonike postavljene u ranom 17. do kasnog 19. stoljeća.]] Godine 609. [[Bizant|bizantski car]] [[Foka, bizantski car|Foka]] poklonio je građevinu [[Bonifacije IV.|papi Bonifaciju IV.]], koji ju je pretvorio u kršćansku crkvu i posvetio Svetoj Mariji i mučenicima [[13. svibnja]] [[609.]]: ''Drugi papa Bonifacije naredio je da se u starom hramu zvanom Panteon, nakon uklanjanja poganske prljavštine, napravi crkva posvećena svetoj Djevici Mariji i svim mučenicima, kako bi se spomen na svece od sada održavao tamo gdje se prije nisu štovali bogovi nego demoni''.<ref>John the Deacon, ''Monumenta Germaniae Historia'' (1848) 7.8.20, quoted in {{Harvnb|MacDonald|1976}}</ref> Zabilježeno je da je dvadeset i osam kola natovarenih svetim relikvijama mučenika uklonjeno iz [[Rimske katakombe|katakombi]] i položeno u [[Porfirit|porfirni]] bazen ispod glavnog oltara.<ref>[https://web.archive.org/web/20080415104604/http://oce.catholic.com/index.php?title=Popes_Boniface_III-VII Popes Boniface III–VII (archived copy)] ''oce.catholic.com'', accessed 11 April 2021</ref> Bonifacije je prilikom posvećenja u novo svetište postavio ikonu Majke Božje kao ''Panagia Hodegetria'' ('Sveta upraviteljica').<ref>Andrew J. Ekonomou. Byzantine Rome and the Greek Popes. Lexington books, Toronto, 2007</ref> Posvećenje građevine u crkvu u ranom [[Srednji vijek|srednjem]] vijeku spasilo ju je od napuštanja i propadanja koje je zadesilo većinu građevina [[Antički Rim|Staroga Rima]]. [[Pavla Đakona|Pavao Đakon]] je međutim u svojim zapisima zabilježio uništavanje građevine od ruke cara [[Konstans II.|Konstansa II.]], koji je posjetio Rim u srpnju 663.:{{citat|Ostavši u Rimu dvanaest dana srušio je sve što je u staro doba bilo izrađeno od metala za ukras grada, do te mjere da je skinuo čak i krov crkve [Blažene Marije], koja se nekada zvala Panteon i bila je izgrađena u čast svih bogova, a sada je uz pristanak bivših vladara bila mjestom štovanja svih mučenika, te je odande odnio brončane pločice i poslao ih sa svim ostalim ukrasima u [[Carigrad]].}}Velika količina najfinijega vanjskog [[Mramor|mramora]] uklonjena je tijekom stoljeća, primjerice [[Kapitel|kapiteli]] s nekih [[Pilastar|pilastara]] nalaze se u [[Britanski muzej|Britanskome muzeju]].<ref>{{Citiranje weba|title=British Museum Highlights|url=https://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/gr/m/pantheon_marble_capitals.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151027021127/http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/gr/m/pantheon_marble_capitals.aspx|archive-date=27 October 2015}}</ref> Dva su stupa ugrađena u srednjovjekovne građevine koje su se naslanjale na Panteon s istočne strane i danas izgubljene. U ranom 17. stoljeću papa [[Urban VIII.]] skinuo je brončani strop trijema i zamijenio srednjovjekovni zvonik dvjema zvonicima blizancima (često se pogrešno pripisuju [[Gian Lorenzo Bernini|Berniniju]])<ref>{{Citiranje knjige|last=Mormando|first=Franco|url=https://books.google.com/books?id=oeJ0qXzP9HsC&q=bernini+pantheon+ass&pg=PT148|title=Bernini: His Life and His Rome|publisher=University of Chicago Press.|year=2011|isbn=978-0-226-53851-8|access-date=January 3, 2012}}</ref> koje su njegovi kritičari posprdno nazivali ''magareće uši''.<ref>{{Citiranje knjige|last=DuTemple|first=Leslie A.|url=https://archive.org/details/pantheongreatbui00lesl|title=The Pantheon|publisher=Lerner Publns.|year=2003|isbn=978-0822503767|location=Minneapolis|page=[https://archive.org/details/pantheongreatbui00lesl/page/64 64]|quote=bernini pantheon towers.|access-date=May 8, 2011|url-access=registration}}</ref> Zvonici su uklonjeni krajem 19. stoljeća.<ref name="Marder2">{{Harvnb|Marder|1991}}</ref> Uklonjeni su i vanjski kipovi koji su krasili [[Timpan (arhitektura)|zabat]] iznad Agripinog natpisa, ali unutrašnjost crkve u [[Mramor|mramoru]] uglavnom je sačuvana, iako uz opsežnu obnovu. === Renesansa === [[Datoteka:Giovanni_Paolo_Panini_-_Interior_of_the_Pantheon,_Rome_-_Google_Art_Project.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Giovanni_Paolo_Panini_-_Interior_of_the_Pantheon,_Rome_-_Google_Art_Project.jpg|mini|326x326px|Unutrašnjost Panteona u 18. stoljeću, slika Giovannija Paola Paninija.<ref>{{Cite web|title=Another view of the interior by Panini (1735), Liechtenstein Museum, Vienna|url=http://www.liechtensteinmuseum.at/en/pages/artbase_main.asp?module=browse&action=m_work&lang=en&sid=31032196&oid=W-147200412195342017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928031043/http://www.liechtensteinmuseum.at/en/pages/artbase_main.asp?module=browse&action=m_work&lang=en&sid=31032196&oid=W-147200412195342017|archive-date=28 September 2011}}</ref>]] Od [[Renesansa|renesanse]] Panteon je bio mjestom nekoliko ukopa važnih ličnosti. U unutrašnjosti crkve nalaze se grobovi [[Rafael|Rafaela]] i [[Annibale Carracci|Annibalea Carraccija]], skladatelja [[Arcangelo Corelli|Arcangela Corellija]] i [[Arhitektura|arhitekta]] [[Baldassarre Peruzzi|Baldassarea Peruzzija]]. U 15. stoljeću Panteon je bio ukrašen slikama, a najpoznatija je slika ''Navještenje'' [[Melozzo de Forlì|Melozza da Forlìja]]. [[Filippo Brunelleschi]] je često uzeo Panteon kao inspiraciju za svoja djela. [[Urban VIII.|Papa Urban VIII.]] (1623. do 1644.) naredio je da se otopi brončani strop trijema Panteona. Većina bronce korištena je za izradu [[Bombarda|bombardi]] za [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku tvrđavu]], a ostatak je upotrijebila [[Apostolska kamera|''Camera apostolica'']] za druge radove. Postoje hipoteze da je broncu upotrijebio [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] u izradi poznatog [[Baldahin|baldahina]] iznad glavnog [[Oltar|oltara]] [[Bazilika sv. Petra|bazilike svetog Petra]], ali prema barem jednom stručnjaku papini izvještaji navode da je oko 90% bronce korišteno za izradu topova, a da je bronca za baldahin došla iz [[Venecija|Venecije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Pantheon, The ruins and excavations of ancient Rome|url=http://gnv.fdt.net/~aabbeama/Christmas/Pantheon.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701023945/http://gnv.fdt.net/~aabbeama/Christmas/Pantheon.html|archive-date=2007-07-01|publisher=Rodolpho Lanciani}}</ref> Anonimni rimski satiričar toga doba našalio se u [[Paskvila|paskvili]] (javno objavljenoj pjesmi) u vezi skidanja brončanih ukrasa s Panteona: ''quod non fecerunt barbari fecerunt Barberini'' (''Ono što nisu učinili barbari, učinili su [[Barberini]] [prezime Urbana VIII.]''). Godine [[1747.]] široki friz ispod kupole sa svojim lažnim prozorima bio je ''obnovljen'', ali je imao malo sličnosti s izvornim izgledom. U prvim desetljećima 20. stoljeća dio originala, koliko se moglo rekonstruirati iz renesansnih crteža i slika, obnovljen je u jednoj od ploča. === Moderno doba === U Panteonu su pokopana dva talijanska kralja: [[Viktor Emanuel II.]] i [[Umberto I.]], te Umbertova supruga kraljica [[Margarita Savojska]]. To je trebalo biti posljednje počivalište za sve talijanske monarhe iz [[Savojska dinastija|kuće Savoja]], ali Monarhija je ukinuta 1946. i vlasti su odbile odobriti pokop bivših kraljeva koji su umrli u izgnanstvu ([[Viktor Emanuel III.]] i [[Umberto II.]]). Nacionalni institut za počasnu stražu kraljevskih grobnica Panteona, izvorno je unajmila [[Savojska dinastija|kuća Savoja]] i kasnije djeluje uz ovlaštenje Talijanske Republike, postavlja [[počasna straža|počasnu stražu]] pred kraljevskim grobovima.<ref name="senate">{{Citiranje weba|title=Legislatura 14 Atto di Sindacato Ispettivo n° 4-08615|url=http://www.senato.it/japp/bgt/showdoc/showText?tipodoc=Sindisp&leg=14&id=136775|access-date=December 29, 2017|website=Senato della Republica|publisher=[[Senate of Italy]]|language=Italian}}</ref> Panteon je danas u uporabi kao katolička crkva, pa se od posjetitelja traži da zadrže odgovarajuću razinu poštovanja. Tu se služe [[Misa|mise]] nedjeljom i [[Zapovjedni blagdani|zapovjednim blagdanima]], a ponekad se održavaju i vjenčanja. ==Arhitektura== Raniji hram bio je pravokutan, gledao je na [[jug]] i bio je sagrađen od [[Sedra|travertina]]. Restaurirao ga je [[Domicijan]] nakon požara [[80.]] godine, a bio je po drugi put ponovno izgrađen nakon razaranja u drugom požaru tijekom [[Trajan|Trajanove]] vladavine. [[Hadrijan|Hadrijanova]] rekonstrukcija [[125.]] godine radikalno je preobrazila raniju zgradu: pročelje je bilo okrenuto za 180° da bi bilo okrenuto prema [[Sjever|sjeveru]], a rotonda je sagrađena u praznom prostoru koji je ležao ispred prvog hrama. Sadašnja inačica – prepoznatljiva po svom ugrađenom kolonadnom trijemu koji gleda na [[trg]] i visokom, izoliranom i vidljivom valjku iznad kojeg se diže kupola - potpuno je drugačija od Panteona iz Hadrijanovog doba. Okruglo tijelo je nekada bilo okruženo drugim zgradama, a ispred impozantnog pročelja podignutog na stubištu, nalazio se dugi trg s trijemovima na tri strane. Slavna rotonda nije bila vidljiva izvana jer je bila skrivena [[Arkada (arhitektura)|arkadama]] i mogla se bolje procijeniti iznutra. Zgrada je bila jednodijelna, velika i kružna prostorija promjera 43,5 metra, na vrhu pokrivena polutkom. === Trijem === [[Datoteka:20190406-DSC5193_Panteon.jpg|mini|250x250px|Trijem Panteona]] [[datoteka:Pantheon inside.jpg|thumb|upright=1|250px|Krovište trijema]] Građevini se izvorno pristupalo stubama, no kasnijom gradnjom razina tla koja vodi do [[Portik|trijema]] je podignuta i stepenice su uklonjene.<ref name="MacDonald 1976 p=182">{{Harvnb|MacDonald|1976}}</ref> [[Zabat]] je bio ukrašen reljefnim skulpturama, vjerojatno od pozlaćene bronce. Rupe koje označavaju mjesto stezaljki koje su držale brončani reljef sugeriraju da je na reljefu vjerojatno bio prikazan orao u vijencu i vrpcama koje su se protezale od vijenca do uglova zabata.<ref>{{Harvnb|MacDonald|1976}}; {{Harvnb|Claridge|1998}}</ref> Vanjski red stupova na trijemu sačinjen je od osam monolita sivog granita postavljenih na bazu od bijelog [[Mramor|mramora]], a na vrhu su [[Korintski red|korintski kapiteli]]. Stupovi u unutarnjem redu su izrezani od ružičastog [[Granit|granita]] i čine tri prolaza: središnji prolaz koji vodi do vrata Panteona širi je od dvaju lateralnih gdje su velike [[Niša|niše]] nekada sadržavale kipove [[August|Augusta]] i [[Agrippa|Agripe]]. Ovaj veliki trijem je povezan s rotondom pomoću masivnog ciglenog ''avant-corpsa'' prošaranog mramorom. Na srednjem bloku između trijema i [[Rotunda|rotunde]], ostaci drugog zabata upućuju na to da je postojeći trijem bitno niži nego što je prvobitno zamišljeno. Trijem poravnat s drugim zabatom odgovarao bi [[Stup|stupovima]] visine 50 [[Starorimske mjerne jedinice|rimskih stopa]] (14,8 metara) i kapitelima visokim 10 rimskih stopa (3 metra), dok su stupovi postojećeg trijema visoki 40 rimskih stopa (11,9 metara) i kapiteli dimenzija osam rimskih stopa (2,4 metra).<ref name=":0">{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 199–206</ref><ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Taylor|first=Rabun|title=Roman Builders, a study in architectural process|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=0521803349|location=Cambridge|pages=129–131|language=English}}</ref> Arhitekt Mark Wilson Jones iznio je hipotezu da su graditelji morali prilagoditi visinu trijema nakon što je konstruiran viši zabat zato što potrebni stupovi od 50 stopa nisu bili dostavljeni (vjerojatno kao rezultat logističkih poteškoća).<ref name=":02">{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 199–206</ref> Graditelji su tada morali napraviti neke nezgrapne preinake kako bi uklopili kraće stupove. Rabun Taylor je primijetio da su osnovna konstrukcijska ograničenja spriječila podizanje i ugradnju viših stupova zbog premalo prostora čak iako su možda bili isporučeni.<ref name=":12">{{Citiranje knjige|last=Taylor|first=Rabun|title=Roman Builders, a study in architectural process|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=0521803349|location=Cambridge|pages=129–131|language=English}}</ref> Sivi [[Granit|granitni]] stupovi koji su korišteni u [[Naos|pronaosu]] Panteona iskopani su u kamenolomu [[Mons Claudianus]] u planinama istočnog [[Egipat|Egipta]]. Svaki je stup 11,9 metara visok, 1,5 metara u promjeru i težak 60 [[tona]].<ref>{{Citiranje weba|last=Parker|first=Freda|title=The Pantheon – Rome – 126 AD|url=http://www.monolithic.com/stories/the-pantheon-rome-126-ad|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090526073555/http://www.monolithic.com/stories/the-pantheon-rome-126-ad|archive-date=2009-05-26|access-date=2009-07-08|publisher=Monolithic}}</ref> Stupovi su drvenim saonicama odvučeni više od 100 km od kamenoloma do rijeke [[Nil]] gdje su ukrcani na teglenice kada je razina vode bila dovoljno visoka tijekom proljetnih poplava, zatim prebačeni na brodove koji su ih prevezli [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] do rimske luke [[Ostia]]. U luci su prekrcani natrag na teglenice i [[Tiber|rijekom Tiber]] dotegljeni u Rim.<ref>{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 206–212</ref> Nakon što su istovareni u blizini [[Augustov mauzolej|Augustovog mauzoleja]] stupovi odvučeni na mjesto gradnje Panteona koje je bilo udaljeno oko 700 metara od točke iskrcaja.<ref>{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 206–207</ref> Velika brončana vrata u [[Naos|naosu]] širine 4,45 metara i visine 7,53 metara najstarija su u cijelom Rimu.<ref name="Cinti29">{{Harvnb|Cinti|De Martino|Carandini|De Carolis|2007}}</ref> U prošlosti se smatralo da su vrata izrađena u 15. stoljeću po uzoru na original, uglavnom zato što su ih suvremeni arhitekti smatrali premalenima za okvire.<ref>{{Harvnb|Claridge|1998}}</ref> Kasnija analiza tehnike izrade potvrdila je da se radi o originalnim rimskim vratima, što je rijetki preživjeli primjer rimske monumentalne bronce unatoč uklanjanju poganskih i postavljanju kršćanskih ukrasa tijekom stoljeća.<ref name="Cinti29" /> === Rotunda === [[Datoteka:Pantheon.drawing.jpg|lijevo|mini|250x250px|Presjek Panteona]] [[Datoteka:Pantheon_section_sphere.svg|mini|250x250px|Presjek Panteona koji pokazuje kako kugla promjera 43,3 metra staje ispod njegove kupole.]] [[Datoteka:Pantheon (Rome) - Dome.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pantheon_(Rome)_-_Dome_interior.jpg|mini|250x250px|[[Kasetirani strop|Kasetirani]] ukrasi [[Kupola|kupole]] Panteona zrakasto se šire od središnjeg [[Okulus|okulusa]].]] Da bi se rasteretila težina, [[zid]] rotonde (visok 21,7 m, debeo 6,2 m) sagrađen je pomoću posebnih arhitektonskih tehnika i od sve lakših materijala kako se diže u visinu, sve dok ne dođe do malog [[vulkan]]skog kamenja oko okulusa.<ref name="cowan">{{Harvnb|Cowan|1977}}</ref> Raspored masivnih [[Luk (arhitektura)|luk]]ova podupire strukturu pojačanu radijalnim potpornim stupovima. Oni raspoređuju težinu na osam masivnih, ali djelomično šupljih lukova koji unutra izgledaju kao osam velikih niša (eksedre i ulaz) u zidnoj konstrukciji. Polukružne ili pravokutne [[eksedra|eksedre]], izmjenjuju se s osam kioska na [[stup]]ovima, od kojih svaki sadrži tri niše i stoji iza dva izbrazdana, monolitna plava ili stara [[Korintski red|korintska stupa]].<ref name="cowan2">{{Harvnb|Cowan|1977}}</ref> Savršeno polukružna [[kupola]] napravljena je od jednog dijela promjera 43,5 metara: to je najveća kupola na svijetu ikad izgrađena uporabom nearmiranog betona.<ref>{{Harvnb|Lancaster|2005}}</ref> Unutarnje lice kupole podijeljeno je na pet redova kaseta, koncentrično posloženih prema [[Okulus|okulusu]], okruglom otvoru na vrhu. Okulus ima promjer od 8,9 m. Vanjsko lice kupole je ukrašeno pomoću sedam prstenastih stuba, ali samo najviši dio je vidljiv. Proporcije ove zgrade su u skladu s [[Arhimed]]ovom simetrijom: rotonda i kupola imaju isti promjer.<ref name="roth">{{Harvnb|Roth|1992}}</ref> Težina [[Opus caementicium|rimske betonske]] kupole je 4535 tona, a prsten koji tvori okulus je 9,1 metar u promjeru. Debljina kupole varira od 6,4 metara u podnožju do 1,2 metra oko okulusa. Materijali korišteni u betonu kupole također se razlikuju. Na najdebljem mjestu agregat je [[sedra]], zatim [[terakota]], pa na samom vrhu [[sedra]] i [[Plavac (kamen)|plovućac]], oba porozni materijali. Na samom vrhu, gdje je kupola najslabija i podložna kolapsu, okulus smanjuje teret.<ref>{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}</ref> Utvrđeno je da su naprezanja u kupoli znatno smanjena uporabom manje gustih kamenih agregata kao što su male posude ili komadi plovućca u višim slojevima kupole. Izračuni su pokazali da bi naprezanja u luku bila oko 80% veća da je u cijelosti korišten beton standardne težine. Skrivene komore izgrađene unutar [[Rotunda|rotunde]] tvore sofisticirani strukturni sustav čime je smanjena težina krova, čemu je pridonio i okulus koji je eliminirao vrh.<ref>{{Harvnb|MacDonald|1976|}} "There are openings in it [the rotunda] here and there, at various levels, that give on to some of the many different chambers that honeycomb the rotunda structure, a honeycombing that is an integral part of a sophisticated engineering solution..."</ref><ref name="Ancient Roman Concrete">{{Citiranje weba|last=Moore, David|date=February 1993|title=The Riddle of Ancient Roman Concrete|url=http://www.romanconcrete.com/docs/spillway/spillway.htm|access-date=20 May 2013|website=S Dept. of the Interior, Bureau of Reclamation, Upper Colorado Region|publisher=www.romanconcrete.com}}</ref> Iako je često crtana kao samostojeća građevina, sa stražnje strane nalazila se građevina koja se na nju oslanjala, ali nije postojala unutarnja komunikacija od jedne do druge zgrade.<ref>{{Harvnb|MacDonald|1976}}, {{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}</ref> Panteon je građevina simetrična s obzirom na smjer kretanja, tlocrt mu je [[kružnica]]. Tlocrtno građevina se sastoji od dva bitno različita dijela: velikog kružnog središnjeg prostora (cele) presvođenog [[Kupola|kupolom]], te pravokutnog [[Trijem|trijema]] djelomično zatvorenog zidom, a na pročelju raščlanjenog [[Stup|stupovima]]. Središnji prostor zatvoren je zidom koji je s unutrašnje strane raščlanjen [[Niša|nišama]] i parovima stupova. Okomiti presjek pokazuje da se zid sastoji od dva koncentrična omotača načinjena od vodoravno položenih [[opeka]] između kojih je šupljina ispunjena [[beton]]skom smjesom od [[kamen]]a i žbuke. Kupola je konstruirana u tri vodoravna pojasa: najdonji je od slojeva sitne opeke, središnji od naizmjeničnih slojeva opeke i [[Pršinac|tufa]] i završni od slojeva tufa i, zbog njegove lakoće, vulkanskog kamena. U unutrašnjosti kupola počinje na otprilike dvije trećine visine vanjskog valjka, pa je time, kao i većim zakošenjem donjeg dijela kazeta ([[kvadrat]]ne udubine u stropu ili svodu) kojim se stvara optička varka da se središte kupole nalazi niže nego što zapravo jest, postignut učinak posvemašnje dominacije svoda. Taj učinak je istodobno potvrđen i oslobođen otvorom u sredini: pogled u nebo iznutra i prodor svjetla i sunčanih zraka izvana naglašavaju prsten otvora, materiju i oblik kupole, njezin prostor i površinu. === Unutrašnjost === {{external media|width=200px|float=right|headerimage=[[File:Roma Pantheon 001.jpg|160px]]|video1=[http://smarthistory.khanacademy.org/roman-architecturethe-pantheon.html Panteon u Rimu], (8:31)}}Unutarnji prostor je jedinstven, pregledan i statičan. Takav karakter prostora određen je prije svega potpuno uravnoteženim odnosom [[Normala|okomica]] i vodoravnica (promjer = visina). Statičnosti pridonosi i gotovo isključivo vodoravna podijeljenost mase: niz usporednih prstenova sve manjeg i manjeg promjera potpuno vode pogled do otvora odakle se svjetlost ravnomjerno rasprostire dohvaćajući svaki dio. Omjeri zgrade su takvi da pri ulazu jednim pogledom možemo obuhvatiti čitav prostor. Drugi vijenac vidimo pod kutom od 25°, gornji rub kupole pod 45°, što ne zahtijeva nikakvo naprezanje jer je prilagođeno fiziološkim svojstvima oka. Statičnost i preglednost prostora neznatno je negirana njegovim ulaženjem u masu zida. Prostor stupnjevito istiskuje masu. U donjem dijelu, gdje je masa najdeblja, prostor u obliku niša prodire u nju najdublje. U lažnim prozorima iznad niša prodor prostora mnogo je plići. S kazetama prostor ulazi sasvim plitko, što odgovara stanjivanju mase kupole, ali postupno, čime je još jednom ponovljen osnovni ritam mase i prostora. U odnosu mase i prostora uključeno je i kretanje [[svjetlost]]i. Svjetlost dolazi s vrha okomite osi kocke-kugle, u koju je, odnosno oko koje je građevina komponirana. Ona dolazi s mjesta gdje je masa najtanja te se ravnomjerno rasprostire i do onih dijelova gdje je najdeblja, do [[niša]], gdje prostor duboko ulazi u masu, te se tako stvara vrlo oštar kontrast svjetlosti i sjene u kojem se ističe plastičnost svakog detalja. [[Okulus]] na vrhu kupole i ulazna vrata jedini su prirodni izvori svjetla u unutrašnjosti. Tijekom dana, svjetlost iz okulusa kreće se ovim prostorom u efektu obrnutog [[Sunčani sat|sunčanog sata]] : označavajući vrijeme svjetlom, a ne sjenom.<ref>{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 182–184</ref> Okulus na vrhu kupole nikada nije bio pokriven, stoga su padaline kroz strop slobodno padale na pod. Zbog toga je pod opremljen odvodima i podzemnim drenažnim sustavom i izveden je pod nagibom od oko 30 centimetara kako bi voda otjecala iz unutrašnjosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Pantheon|url=https://www.history.com/topics/ancient-greece/pantheon|access-date=2018-11-07|website=history.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roman Pantheon|url=https://www.rome.info/pantheon/|access-date=2018-11-07|website=www.rome.info|language=en}}</ref> Okulus također ima za svrhu hlađenje i ventilaciju cijelog prostora. Unutrašnjost [[Kupola|kupole]] je vjerojatno trebala simbolizirati [[Nebeska sfera|nebeski svod]].<ref name="roth2">{{Harvnb|Roth|1992}}</ref> Kupola ima udubljene površine ([[Kasetirani strop|kasete]]) u pet prstenova od po 28. Ovaj ravnomjerni raspored bilo je teško postići i, pretpostavlja se, imao je simbolično značenje, bilo numeričko, geometrijsko ili lunarno.<ref>{{Harvnb|Lancaster|2005}}</ref><ref>{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 182–183.</ref> U antici su kasete možda sadržavale brončane [[Rozeta (arhitektura)|rozete]] koje su simbolizirale zvjezdani nebeski svod.<ref>{{Citiranje knjige|last=De la Croix|first=Horst|url=https://archive.org/details/gardnersartthrou00gard/page/228|title=Gardner's Art Through the Ages|last2=Tansey|first2=Richard G.|last3=Kirkpatrick|first3=Diane|date=1991|publisher=Thomson/Wadsworth|isbn=0155037692|edition=9th|page=[https://archive.org/details/gardnersartthrou00gard/page/228 228]|url-access=registration}}</ref> Većina poda je izvorna; napravljena je od višebojnog [[mramor]]a i kamena raspoređenog u dijagonalne redove kvadrata i krugova upisanih unutar kvadrata. Podni uzorak krugova i kvadrata u kontrastu je s koncentričnim krugovima četvrtastih kaseta u kupoli. Svaka zona u unutrašnjosti od poda do stropa podijeljena je prema različitom uzorku, zbog toga se unutarnje dekorativne zone ne slažu. Ovaj nesklad nije uvijek cijenjen, a potkrovlje je preuređeno prema [[Neoklasicizam|neoklasičnom]] ukusu 18. stoljeća.<ref>{{Harvnb|Wilson-Jones|2003}}, pp. 184–197</ref> [[Datoteka:Einblick_Panorama_Pantheon_Rom.jpg|središte|mini|700x700px|Panoramska fotografija unutrašnjosti Panteona]] === Katolički dodatci === [[Datoteka:Pantheon_0931_2013.jpg|mini|Oltar u Panteonu]] Sadašnje glavne oltare i apside naručio je [[Klement XI.|papa Klement XI.]] [[1700.|(1700.]] – [[1721.]]), a projektirao ih je [[Alessandro Specchi]]. Na apsidi iznad glavnog oltara nalazi se [[Bizantska umjetnost|bizantska ikona]] [[Bogorodica|Bogorodice]] s djetetom iz 7. stoljeća, koju je bizantski car [[Foka, bizantski car|Foka]] poklonio papi [[Bonifacije IV.|Bonifaciju IV.]] prigodom [[Posveta|posvete]] Panteona za kršćansko bogoslužje [[13. svibnja]] [[609. pr. Kr.|609.]] godine. U prvoj niši desno od ulaza nalaze se slike ''Bogorodice od pojasa i sv. Nikole iz Barija'' (1686.) nepoznatog umjetnika. Prva kapela s desne strane je kapela [[Blagovijest|Navještenja]] oslikana freskom ''Navještenja'' koja se pripisuje [[Melozzo de Forlì|Melozzu da Forlìju]]. S lijeve strane je platno Clementa Maiolija ''svetog Lovre i svete Agneze'' (1645. – 1650.). Na desnom zidu nalazi se ''Nevjerica svetog Tome'' (1633.) [[Pietro Paolo Bonzi|Pietra Paola Bonzija]]. U drugoj niši nalazi se freska toskanske škole iz 15. stoljeća s prikazom ''Krunjenja Djevice''. U obližnjoj drugoj kapeli smještena je grobnica [[Viktor Emanuel II.|kralja Viktora Emanuela II.]] (umro 1878.), koja je izvorno bila posvećena [[Duh Sveti|Duhu Svetome]]. Na natječaju za projektiranje grobnice pobijedio je arhitekt [[Manfredo Manfredi]] i započeo s radovima 1885. Grobnicu čini velika brončana ploča nadvišena rimskim orlom i grbom [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]]. Zlatna lampa iznad groba gori u čast [[Viktor Emanuel III.|Viktora Emanuela III.]] koji je umro u izgnanstvu 1947. U trećoj niši smješten je kip ''Svete Ane i Blažene Djevice'' talijanskog kipara Lorenza Ottonija poznatijeg kao [[Il Lorenzone]]. U trećoj kapeli nalazi se slika umbrijske škole iz 15. stoljeća ''Gospa od milosrđa između svetog Franje i svetog Ivana Krstitelja p''oznata i kao Bogorodica od ograde, jer je izvorno visjela u niši na lijevoj strani trijema gdje je bila zaštićena ogradom. Premještena je u kapelu Navještenja Marijina, a zatim na današnji položaj nakon 1837. godine. Brončani [[epigram]] slavi obnovu svetišta od strane pape [[Klement XI.|Klementa XI.]] Na desnom zidu je platno ''Car Foka daruje Panteon papi Bonifaciju IV.'' (1750.). Na podu se nalaze tri spomen-ploče od kojih je jedna ispisana narodnim jezikom. U posljednjoj niši s desne strane nalazi se kip ''sv. Anastazija'' (1725.) talijanskog kipara [[Bernardino Cametti|Bernardina Camettija]].<ref name="Marder1">{{Harvnb|Marder|1980}}</ref> U prvoj niši lijevo od ulaza nalazi se slika ''Uznesenja'' (1638.) slikara [[Andrea Camassei|Andree Camasseija]]. Prva kapela s lijeve strane je kapela svetog Josipa u Svetoj zemlji i kapela je [[Bratovština|bratovštine]] umjetnika i glazbenika ''Virtuosi al Pantheon'' koju je osnovao [[kanonik]] iz 16. stoljeća Desiderio da Segni kako bi se osiguralo održavanje bogoslužja u kapeli. Prvi članovi bili su između ostalih [[Antonio da Sangallo|Antonio da Sangallo mlađi]], Jacopo Meneghino, [[Giovanni Mangone]], [[Taddeo Zuccari]], [[Domenico Beccafumi]] i [[Flaminio Vacca]]. Bratovština je nastavila privlačiti članove iz elite rimskih umjetnika i arhitekata, a među kasnijim članovima nalazimo [[Gian Lorenzo Bernini|Berninija]], [[Pietro da Cortona|Cortonu]], [[Alessandro Algardi|Algardija]] i mnoge druge. Institucija još uvijek postoji i sada se zove ''Pontificia Insigne Accademia di Belle Arti e Letteratura dei Virtuosi al Pantheon'' sa sjedištem u [[Palazzo della Cancelleria|palači Cancelleria]]. Oltar u kapeli obložen je lažnim mramorom, a na oltaru je kip ''svetog Josipa i Svetog Djeteta'' kipara [[Vincenzo de' Rossi|Vincenza de' Rossija]]. Sa strane su slike (1661.) [[Francesco Cozza (slikar)|Francesca Cozze]], jednog od virtuoza papinske akademije: ''Poklonstvo pastira'' s lijeve strane i ''Poklonstvo mudraca'' s desne. Štukaturni reljef s lijeve strane ''San svetog Josipa'' djelo je Paola Benaglie, a onaj s desne strane ''Odmor tijekom bijega iz Egipta'' djelo je Carla Monaldija. Na svodu je nekoliko platna iz 17. stoljeća, s lijeva na desno: ''Kumejska sibila'' [[Ludovico Gimignani|Ludovica Gimignanija]], ''Mojsije'' [[Francesco Rosa|Francesca Rosa]], ''Vječni Otac'' [[Giovanni Peruzzini|Giovannija Peruzzinija]], ''David'' [[Luigi Garzi|Luigija Garzija]] i ''Eritrejska Sibila'' Giovannija Andrea Carlonea. U drugoj niši nalazi se kip ''svete Agneze'' Vincenza Felicija. Bista s lijeve strane je portret [[Baldassarre Peruzzi|Baldassarea Peruzzija]] izveden iz gipsanog portreta [[Giovanni Duprè|Giovannija Duprèa]]. Grobnica kralja [[Umberto I.|Umberta I.]] i njegove supruge [[Margarita Savojska|Margarite Savojske]] nalazi se u susjednoj kapeli, kojeg je osmislio arhitekt [[Giuseppe Sacconi]] nakon što je izgubio na natječaju za prethodnu grobnicu Viktora Emanuela II. Sadašnju kapelu dovršio je njegov učenik Guido Cirilli nakon Sacconijeve smrti. Grobnicu čini ploča od alabastra montirana u pozlaćenu broncu. Kapela je prvotno bila posvećena [[Sveti Mihael|svetom Mihaelu arkanđelu]], a potom [[Toma Apostol|svetom Tomi apostolu]]. [[Friz]] ima [[Alegorija|alegorijske]] prikaze ''Velikodušnosti'' Eugenia Maccagnanija i ''Mnogodušnosti'' Arnalda Zocchija. Kraljevske grobnice održava [[Nacionalni institut za počasnu stražu kraljevskih grobnica Panteona|Nacionalni institut počasne straže kraljevskih grobnica]] osnovan 1878. koji organizira počasne straže na grobovima. U trećoj niši nalaze se posmrtni ostaci velikog umjetnika [[Rafael|Rafaela]], kako je navedeno u natpisu na [[Sarkofag|sarkofagu]]: njegova ''ossa et cineres'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] 'kosti i pepeo'). Njegova zaručnica Maria Bibbiena pokopana je desno od njegova sarkofaga. Umrla je prije nego što su se stigli vjenčati. Sarkofag je dao izraditi papa [[Grgur XVI.]], a na njemu stoji natpis ''ILLE HIC EST RAPHAEL TIMUIT QUO SOSPITE VINCI/RERUM MAGNA PARENS ET MORIENTE MORI'', u prijevodu ''Ovdje leži Rafael od kojeg se velika majka svih stvari (Priroda) bojala da će biti pobijeđena dok je on živ i da ne umre kada on umre.'' Epigraf je napisao [[Pietro Bembo]]. Sadašnje uređenje Rafaelove grobnice datira iz 1811. godine, a dizajnirao ju je Antonio Muñoz, dok je [[poprsje]] Rafaela (1833.) djelo Giuseppea Fabrisa. Dvije ploče obilježavaju Mariju Bibbienu i [[Annibale Carracci|Annibalea Carraccija]]. Iza grobnice nalazi se kip poznat kao ''Madonna del Sasso'' ('Bogorodica od stijene') nazvana tako jer se jednom nogom oslanja na stijenu. Naručio ga je Rafael, a izradio [[Lorenzo Lotti|Lorenzetto]] 1524. godine. U kapeli Raspeća u nišama vidljiv je antički zid od rimske opeke. Drveno raspelo na oltaru je iz 15. stoljeća, a na lijevom zidu je ''Silazak Duha Svetoga'' (1790.) Pietra Labruzija. S desne strane je niski reljef ''Kardinal Consalvi predstavlja papi Piju VII. pet pokrajina vraćenih Svetoj Stolici'' (1824.) koji je izradio danski kipar [[Bertel Thorvaldsen]]. Poprsje koje se nalazi u kapeli portret je kardinala [[Agostino Rivarola|Agostina Rivarole]]. Posljednja niša s ove strane ima kip ''sv. Evazija'' (1727.) Francesca Moderatija.<ref name="Marder12">{{Harvnb|Marder|1980}}</ref> == Utjecaj == [[Datoteka:Jefferson Memorial Washington April 2017 002.jpg|250px|mini|[[Jefferson Memorial]] u [[Washington|Washingtonu]].]] Kao najočuvaniji primjer [[Umjetnost starog Rima|drevne rimske monumentalne građevine]], Panteon je imao ogroman utjecaj na arhitekturu Zapada, posebice u razdoblju [[Renesansa|renesanse]] i [[Neoklasicizam|neoklasicizma]].<ref>{{Harvnb|MacDonald|1976}}</ref> Mnoge crkve, svjetovne građevine, knjižnice i sveučilišta inspirirani su njegovim specifičnim oblikom trijema i kupole.<ref>{{Citiranje knjige|last=MacDonald|first=William Lloyd|url=https://books.google.com/books?id=vjKDS_XoPXQC|title=The Pantheon: Design, Meaning, and Progeny|publisher=Harvard University Press|year=2002|isbn=978-0674010192|pages=94|language=en}}</ref> Najviše se takvih građevina nalazi u Italiji, primjerice ''Pantheon'' na monumentalnom groblju Staglieno di [[Genova|Genovi]],<ref>{{cite book|author=Francesco Marino|title=Edilizia funeraria|location=Santarcangelo di Romagna|editor=Maggioli Editore|year=2014|isbn=978-88-916-0632-7|p=15|url=https://books.google.it/books?id=W0xZBAAAQBAJ&pg=PA15&hl=it&sa=X&ei=RiOtVK-IJsKqywPE-4GgDA&ved=0CCcQ6AEwAQ#v=onepage&f=false}}</ref> kazalište ''Teatro Massimo'' u [[Palermo|Palermu]], crkva sv. Karla u [[Milano|Milanu]],<ref>{{cite book|author=Marco Rossi|title=Disegno storico dell'arte lombarda|location=Milano|editor=Vita e Pensiero|year=2005|isbn=978-88-343-1212-4|p=130|url=https://books.google.it/books?id=90Da6zD-OjYC&pg=PA130&hl=it&sa=X&ei=TCWtVJ2DD4miygPJyoDQCw&ved=0CCsQ6AEwAg#v=onepage&f=false}}</ref> bazilika sv. Franje di Paola u [[Napulj|Napulju]]<ref>{{cite book|author=Harold Acton|title=I Borboni di Napoli (1734-1825)|location=Firenze|editor=Giunti Editore|year=1997|isbn=978-88-09-21079-0|p=729|url=https://books.google.it/books?id=DQLPYNHmNPUC&pg=PA729&hl=it&sa=X&ei=_OKuVI6HFI3lsAS284DIDg&ved=0CEAQ6AEwBg#v=onepage&f=false}}</ref> crkva sv. Simeona maloga u [[Venecija|Veneciji]],<ref>{{cite book|author=Wittkower Rudolf|title=Arte e architettura in Italia (1600-1750)|location=Torino|editor=Einaudi|year=1993|isbn=9788806132415}}</ref> građevina za pohranu pitke vode ''Il Cisternone'' u [[Livorno|Livornu]],<ref>{{cite book|title=Toscana (esclusa Firenze)|location=Milano|editor=Touring Editore|year=1997|isbn=978-88-365-0948-5|pp=411-412|url=https://books.google.it/books?id=daPLXG957RgC&pg=PA411&hl=it&sa=X&ei=CueuVMedE9WHsQS3pICQCg&ved=0CCAQ6AEwAA#v=onepage&f=false}}</ref> crkva sv. Trojstva, poznata i kao ''Tempio Canoviano'' u [[Possagno|Possagnu]],<ref>{{cite book|author=Michele D'Innella|title=Venezia e il Veneto|location=Milano|editor=Touring Editore|year=1999|isbn=978-88-365-1465-6|p=259|url=https://books.google.it/books?id=QQ_ogUwe25QC&pg=PA259&hl=it&sa=X&ei=buWuVM76LMWogwTQ7oGICg&ved=0CFYQ6AEwCQ#v=onepage&f=false}}</ref> crkva Velike majke Božje<ref>{{cite book|author=Giuliana Ricci|author2=Giovanna D'Amia|title=La cultura architettonica nell'età della restaurazione|location=Sesto San Giovanni|editor=Mimesis Edizioni|year=2002|isbn=978-88-8483-199-6|p=315|url=https://books.google.it/books?id=4rIkKzpLN1sC&pg=PA315&hl=it&sa=X&ei=auiuVMSfI_GTsQTT1IHgAQ&ved=0CCAQ6AEwAA#v=onepage&f=false}}</ref> i mauzolej Belle Rosin<ref>[http://www.comune.torino.it/cultura/biblioteche/sedi_orari/mausoleo.shtml Mausoleo della Bela Rosin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200221213423/http://www.comune.torino.it/cultura/biblioteche/sedi_orari/mausoleo.shtml|date=21 febbraio 2020}} - sito web del Comune di Torino</ref><ref>[http://www.museotorino.it/view/s/d3d46848e060400bb937a8c913465f88 Pantheon di Mirafiori, Mausoleo della Bela Rosin] - MuseoTorino</ref> u [[Torino|Torinu]]. Najpoznatiji primjeri izvan Italije su [[Panteon u Parizu]]<ref name="Remei">{{cite book|author=Remei Capdevila-Werning|title=Goodman for Architects|location=|editor=Routledge|language=english|year=2013|isbn=978-1-134-66061-2|pp=61-62|url=https://books.google.it/books?id=EY1mAQAAQBAJ&pg=PT61&hl=it&sa=X&ei=kwuzVKraJ5DgaM-cgMgE&ved=0CCUQ6AEwAA#v=onepage&f=false}}</ref>, [[rotunda]] [[Britanski muzej|British Museuma]], [[Vila (građevina)|vila]] trećeg predsjednika SAD-a [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] u Charlottesvilleu u [[Virginija|Virginiji]] i rotunda [[Sveučilište u Virginiji|Sveučilišta u Virginiji]] koju je [[Thomas Jefferson]] dao izgraditi,<ref name="Remei" /><ref>{{cite book|author=William Lloyd MacDonald|title=The Pantheon: Design, Meaning, and Progeny|location=|editor=Harvard University Press|language=english|year=2002|isbn=978-0-674-01019-2|p=131|url=https://books.google.it/books?id=vjKDS_XoPXQC&pg=PA131&hl=it&sa=X&ei=AvmyVI7ALtjnaofQgegG&ved=0CC8Q6AEwAQ#v=onepage&f=false}}</ref> knjižnica ''Low Memorial Library'' [[Sveučilište Columbia|Sveučilišta Columbia]] u [[New York City, New York|New Yorku]]<ref name="Remei" /> i [[Jefferson Memorial]] u [[Washington|Washingtonu]].<ref>{{cite book|author=Rick Spaulding|author2=Maurice York|title=A Sanctuary for the Rights of Mankind: The Founding Fathers and the Temple of Liberty|location=|editor=Wrightwood Press|language=english|year=2008|isbn=978-0-9801190-2-2|p=126|url=https://books.google.it/books?id=XFHwNG3gcScC&pg=PA126&hl=it&sa=X&ei=tA6zVJjlIITvaN2ogcgE&ved=0CE0Q6AEwBg#v=onepage&f=false}}</ref> Još jedan značajni primjer inspiracije Panteonom je crkva sv. Trojstva (''Trefaldighetskyrkan)'' u [[Karlskrona|Karlskroni]] u južnoj Švedskoj. == Galerija slika == <gallery widths="200" heights="200"> Datoteka:Pantheon (J).jpg|Pročelje Panteona Datoteka:Roma-pantheondietro2.jpg|Stražnji dio rotunde Datoteka:Pantheon 0918 2013.jpg|Unutrašnjost Panteona Datoteka:Pantheon all'equinozio di primavera.jpg|Unutrašnjost za [[Ravnodnevica|proljetnog ekvinocija]] Datoteka:Pantheon 0935 2013.jpg|Grobnica kralja [[Viktor Emanuel II.|Viktora Emanuela II.]]<nowiki/>oca domovine. Datoteka:Rome Pantheon 2020 P05.jpg|Ikona Bogorodice koju je car [[Foka, bizantski car|Foka]] poklonio papi [[Bonifacije IV.|Bonifaciju IV.]] </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== {{Refbegin}} * {{cite book | last1 = Cinti| first1 = Siro | last2 = De Martino| first2 = Federico|last3 = Carandini| first3 = Andrea|last4 = De Carolis| first4 = Marco |last5 = Belardi| first5 = Giovanni |title = Pantheon. Storia e Futuro / History and Future| publisher = Gangemi Editore | location = Rome, Italy | year = 2007| isbn = 978-8849213010 | language = it }} * {{cite book | last = Claridge | first = Amanda | title = Rome | series = Oxford Archaeological Guides | publisher = Oxford University Press | location = Oxford Oxfordshire | year = 1998 | isbn = 0192880039 | url = https://archive.org/details/romeoxfordarchae00aman }} * {{cite book | last = Cowan | first = Henry | title = The Master Builders: : A History of Structural and Environmental Design From Ancient Egypt to the Nineteenth Century | publisher = John Wiley and Sons | location = New York | year = 1977 | isbn = 0471027405 | url = https://archive.org/details/masterbuildershi0000cowa }} * {{cite book |last=Favro |first=Diane |contribution=Making Rome a World City |title=The Cambridge Companion to the Age of Augustus |year=2005 |publisher=Cambridge University Press |pages=234–263 |isbn=978-0521003933}} * {{cite journal | last = Hetland |first= L. M.| title = Dating the Pantheon | year = 2007 | pages = 95–112 | volume = 20|issue=1 | journal = Journal of Roman Archaeology |doi= 10.1017/S1047759400005328|s2cid= 162028301|issn=1047-7594}} * {{cite book | last = King | first = Ross | title = Brunelleschi's Dome | publisher = Chatto & Windus | location = London | year = 2000 | isbn = 0701169036 }} * {{cite book | last = Kleiner | first = Fred S.| title = A History of Roman Art | publisher = Wadsworth Publishing | location = Belmont | year = 2007 | isbn = 978-0534638467 }} * {{cite book | last = Lancaster | first = Lynne C. | title = Concrete Vaulted Construction in Imperial Rome: Innovations in Context | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 2005 | isbn = 0521842026 }} * {{cite book |last=Loewenstein|first=Karl|title=The Governance of Rome|year=1973|publisher=Martinus Nijhof|location=The Hague, Netherlands|isbn=978-9024714582}} * {{cite book |last=MacDonald|first = William L.|title=The Pantheon: Design, Meaning, and Progeny |url=https://archive.org/details/pantheondesignme0000macd|url-access=registration|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|year=1976|isbn=0674010191}} * {{cite journal |last=Marder|first=Tod A. |year=1980|title=Specchi's High Altar for the Pantheon and the Statues by Cametti and Moderati|journal=The Burlington Magazine|volume=122|issue=922|pages=30–40|publisher=The Burlington Magazine Publications, Ltd.| jstor = 879867}} * {{cite journal |last=Marder|first=Tod A. | title = Alexander VII, Bernini, and the Urban Setting of the Pantheon in the Seventeenth Century | year = 1991 | journal = The Journal of the Society of Architectural Historians | pages = 273–292|volume=50|issue=3|doi=10.2307/990615|publisher=Society of Architectural Historians | jstor = 990615}} * {{cite journal | last1 = Mark | first1 = R.| last2 = Hutchinson | first2 = P.| title = On the structure of the Pantheon | year = 1986 | journal = Art Bulletin | pages = 24–34 | volume = 68 | doi = 10.2307/3050861 | issue = 1 | publisher = College Art Association | jstor = 3050861}} * {{cite book|first1=Nancy H.|last1=Ramage|last2=Ramage|first2=Andrew|title=Roman art : Romulus to Constantine|year=2009|publisher=Pearson Prentice Hall|location=Upper Saddle River, NJ|isbn=978-0136000976|edition=5th|url-access=registration|url=https://archive.org/details/romanartromulust05edrama_r8s8}} * {{cite journal |last=Rasch|first=Jürgen| title = Die Kuppel in der römischen Architektur. Entwicklung, Formgebung, Konstruktion, Architectura | year = 1985 | journal = Architectura | pages = 117–139 | volume = 15}} * {{cite book | last = Roth | first = Leland M. | title = Understanding Architecture: Its Elements, History, And Meaning | publisher = Westview Press | location = Boulder | year = 1992 | isbn = 0064384934 | url = https://archive.org/details/understandingarc00roth }} * {{cite book |last1=Stamper |first1=John W. |title=The Architecture Of Roman Temples: The Republic To The Middle Empire|publisher=Cambridge University Press |location=The Edinburgh Building, Cambridge | year = 2005 | isbn = 052181068X}} * Summerson, John: ''The Classical Language of Architecture'', Thames and Hudson, 1980. {{ISBN|0500201773}} * {{cite journal |last=Thomas |first=Edmund|title=The Architectural History of the Pantheon from Agrippa to Septimius Severus via Hadrian |journal=Hephaistos |volume=15 |year=1997 |pages=163–186}} * {{cite book | last = Wilson-Jones| first = Mark | title = Principles of Roman Architecture | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2003 | isbn = 9780300102024}} {{Refend}} ==Poveznice== {{Commonscat|Pantheon (Rome)}} * [[Umjetnost starog Rima]] * [[Rimski hram]] * [[Aja Sofija]] * [[Panteon u Parizu|Panteon (Pariz)]] {{Znamenitosti Rima}} [[Kategorija:Rimski hramovi u Italiji]] [[Kategorija:Građevine u Rimu]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Rimu]] 5hb02xf1o8l6o1wf5f5b9w4gq9ira3g 0 98286 7570921 7459315 2026-08-06T14:22:19Z Makenzis 188047 7570921 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Aberdeen F.C. | slika = Aberdeen_FC_logo.svg | puno ime = Aberdeen Football Club | nadimak = ''The Reds'' (Crveni) | godina osnivanja = [[14. travnja]] [[1903.]] | igralište = [[Pittodrie Stadium]] | kapacitet stadiona = 20.866 | direktor = | trener = {{Z|ŠKO}} [[Jimmy Thelin]] | liga = [[Škotski Premiership]] | sezona = 2025./26. | plasman = 9. | trenutačna sezona = <!-- Domaći dres --> | pattern_la1 = _aberdeen2425h | pattern_b1 = _aberdeen2425h | pattern_ra1 = _aberdeen2425h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _aberdeen2425hl | leftarm1 = DF0000 | body1 = DF0000 | rightarm1 = DF0000 | shorts1 = DF0000 | socks1 = DF0000 | pattern_la2 = _aberdeen2526a | pattern_b2 = _aberdeen2526a | pattern_ra2 = _aberdeen2526a | pattern_sh2 = _aberdeen2526a | pattern_so2 = _aberdeen2526al | leftarm2 = 000029 | body2 = 000029 | rightarm2 = 000029 | shorts2 = 000029 | socks2 = 000029 | pattern_la3 = _aberdeen2425t | pattern_b3 = _aberdeen2425t | pattern_ra3 = _aberdeen2425t | pattern_sh3 = _aberdeen2425t | pattern_so3 = _aberdeen2425tl | leftarm3 = adabb8 | body3 = adabb8 | rightarm3 = adabb8 | shorts3 = adabb8 | socks3 = adabb8 }} '''Aberdeen Football Club''' je [[Škotska|škotski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Aberdeen]]a. Osnovan je 1903. Jedan od uspješnijih trenera kluba je [[Alex Ferguson]] koji je 1983. s klubom osvojio [[UEFA]] [[Kup pobjednika kupova]] pobijedivši [[Real Madrid]] u finalu. Kluba nastupa na stadionu [[Pittodrie]] koji prihvaća 22.199 gledatelja i bio je prvi stadion u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] koji je bio potpuno natkriven i imao sva sjedeća mjesta. Njihovi najveći rivali su [[Dundee United FC|Dundee United]] i [[Rangers F.C.]] == Klupski uspjesi == === Domaći upsjesi === [[Škotski Premiership|Škotsko prvenstvo]]: * Prvak (4): 1955., 1980., 1984., 1985. * Doprvak (17): 1911., 1937., 1956., 1971., 1972., 1978., 1981., 1982., 1989., 1990., 1991., 1993., 1994., 2015., 2016., 2017., 2018. [[Škotski kup]]: * Osvajač (8): 1947., 1970., 1982., 1983., 1984., 1986., 1990., 2025. * Finalist (9): 1937., 1953., 1954., 1959., 1967., 1978., 1993., 2000., 2017. [[Škotski liga-kup]]: * Prvak (6): 1956., 1977., 1986., 1990., 1996., 2014. * Finalist (10): 1947., 1979., 1980., 1988., 1989., 1993., 2000., 2017., 2019., 2024. [[Drybrough Cup]]: * Prvak (2): 1971., 1980. [[Summer Cup]]: * Finalist (1): 1964. === Lokalni uspjesi === [[North Eastern Football League]] <small> (''FS - First Series, SS - Second Series'') </small>: * Prvak (4): 1942./43.^FS, 1942./43.^SS, 1943./44.^SS, 1944./45.^SS * Drugi (1): 1941./42.^SS [[Northern Football League]] <small>(igrano s rezevnom momčadi)</small>: * Prvak (2): 1906., 1911. [[Southern League Cup]]: * Prvak (1): 1946. [[North Eastern Football League Cup]] <small> (''FS - First Series, SS - Second Series'') </small>: * Prvak (5): 1941./42.^FS, 1942./43.^FS, 1942./43.^SS, 1944./45.^FS, 1944./45.^SS * Finalist (1): 1941./42.^SS [[Aberdeenshire Cup]]: * Prvak: 1888., 1889., 1890., 1898., 1902., 1904., 1905., 1907., 1908., 1909., 1910., 1912., 1913., 1914., 1915., 1920., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1981., 1982., 1983., 1988., 1990., 1991., 1993., 1998., 2003., 2004., 2005. === Europski uspjesi === [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]: * Prvak (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1982./83.|1982./83.]] [[UEFA Superkup|Europski superkup]]: * Prvak (1): [[UEFA Superkup 1983.|1983.]] == Treneri == *{{Z|ŠKO}} [[Jimmy Philip]] (1903. – 1924.) *{{Z|ŠKO}} [[Patrick Travers]] (1924. – 1938.) *{{Z|ŠKO}} [[David Halliday]] (1938. – 1955.) *{{Z|ŠKO}} [[Davie Shaw]] (1955. – 1959.) *{{Z|ŠKO}} [[Tommy Pearson]] (1959. – 1965.) *{{Z|ŠKO}} [[Eddie Turnbull]] (1965. – 1971.) *{{Z|ŠKO}} [[Jimmy Bonthrone]] (1971. – 1975.) *{{Z|ŠKO}} [[Ally McLeod]] (1975. – 1977.) *{{Z|ŠKO}} [[Billy McNeill]] (1977. – 1978.) *{{Z|ŠKO}} [[Alex Ferguson]] (1978. – 1986.) *{{Z|ŠKO}} [[Ian Porterfield]] (1986. – 1988.) *{{Z|ŠKO}} [[Alex Smith]] & {{Z|ŠKO}} [[Jocky Scott]] (1988. – 1992.) *{{Z|ŠKO}} [[Willie Miller]] (1992. – 1995.) *{{Z|ŠKO}} [[Roy Aitken]] (1995. – 1997.) *{{Z|ŠKO}} [[Alex Miller]] (1997. – 1998.) *{{Z|ŠKO}} [[Paul Hegarty]] (1998. – 1999.) *{{Z|DAN}} [[Ebbe Skovdahl]] (1999. – 2002.) *{{Z|ŠKO}} [[Steve Paterson]] (2002. – 2004.) *{{Z|ŠKO}} [[Jimmy Calderwood]] (2004. – 2009.) *{{Z|ŠKO}} [[Mark McGhee]] (2009. – 2010.) *{{Z|ŠKO}} [[Craig Brown]] (2010. – 2013.) *{{Z|ŠKO}} [[Derek McInnes]] (2013.-danas) == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://www.afc.co.uk/ Službene internetske stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051107234617/http://www.afc.co.uk/ |date=7. studenoga 2005. }} *{{eng oznaka}}[http://www.afc-chat.co.uk/ AFC CHAT - neslužbene stranice navijača] *{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20070716070335/http://www.afc1903.co.uk/ Reds Online - interaktivne stranice navijača] {{Škotska Premier Liga}} [[Kategorija:Škotski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Aberdeen]] pho12rz1c6jczthf7wyov3tjfpi2vi4 0 98352 7570910 7570351 2026-08-06T12:58:52Z J budissin 7757 bolja slika 7570910 wikitext text/x-wiki {{Infobox valuta |boja = |ime_valute = Dinar Republike Srpske Krajine |izvorno_ime = Динар Републике Српске Крајине |slika_1 = Dinara RSK.jpg |slika_1_širina = 250px |opis_1 = Novčanice krajinskog dinara izložene u Muzeju Oluje na kninskoj tvrđavi |slika_2 = |slika_2_širina = |opis_2 = |iso_kod = |korisnik_država = {{ZD+X|RSK}} <small>(do [[1994.]])</small> |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice = ''nisu izdane'' |novčanice = |oznaka = |nacionalna_banka = |web_banka = |tiskara = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Dinar Srpske Krajine''' je naziv [[Valuta|valute]] koja se koristila u samoproglašenoj [[Republika Srpska Krajina|Republici Srpskoj Krajini]], točnije na hrvatskom teritoriju kojeg su za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] okupirali Srbi potpomognuti snagama [[JNA]]. == Povijest == Kako tzv. [[Republika Srpska Krajina]] nije bila međunarodno priznata, tako ni valuta nije imala međunarodni ISO kôd. [[Novčanica|Novčanice]] dinara tiskane su u [[Beograd]]u ([[Srbija]]), iako je na novčanicama bio naznačen [[Knin]], s godinama izdavanja [[1993.]] i [[1994.]] [[Kovanica|Kovanice]] nisu izdavane. Prednja i zadnja strana cijele serije novčanica bila je ista, a prva serija novčanica bila je u likovnom rješenju jednaka novčanicama [[Dinar Republike Srpske|Dinara Republike Srpske]]. Ove novčanice tiskane su na slabo zaštićenom papiru, a kako je inflacija dosezala velike stope tako su postojale novčanice od 50 milijardi dinara. Novčanice ''reformiranog dinara'' puštene su u optjecaj [[20. srpnja]] [[1992.]] godine. Stari [[jugoslavenski dinar|jugoslavenski konvertibilni dinari]] (YUN) mijenjani su za krajinske ''reformirane dinare'' u omjeru 1:10. Novčanice su tiskane u apoenima od 10 do 10 milijardi dinara. Novčanice ''listopadskog dinara'' puštene su u optjecaj [[1. listopada]] [[1993.]] nakon denominacije u omjeru 1:1.000.000. Novčanice su tiskane u apoenima od 5000 do 50 milijardi dinara. Novčanice ''siječanjskoj dinara'' puštene su u optjecaj [[1. siječnja]] [[1994.]] nakon denominacije u omjeru 1:1.000.000.000. Novčanice su tiskane u apoenima od 1000 do 10 milijuna dinara. === Ukidanje === Prema »Protokolu o uspostavi jedinstvenog monetarnog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK« od [[15. veljače]] [[1994.]], dinar [[SR Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] je uveden kao jedino službeno sredstvo plaćanja na području [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te je prekinuto tiskanje krajinskog dinara. Krajinske dinare nije bilo moguće zamijeniti za novouvedene dinare SR Jugoslavije. == Vidi još == * [[Dinar Republike Srpske]] * [[Hrvatski dinar]] * [[Bosanskohercegovački dinar]] * [[Jugoslavenski dinar]] * [[Hrvatski dinar]] == Vanjske poveznice == * [http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/ Novci „Republike Srpske Krajine” 1991. - 1994.] [[Kategorija:Povijesne valute]] [[Kategorija:Europske valute]] [[Kategorija:Republika Srpska Krajina]] 3ewm5ubb5dp4lwvhoz255nj5tsgolmr 7571066 7570910 2026-08-06T18:13:20Z MaGa 20797 ispravak 7571066 wikitext text/x-wiki {{Infobox valuta |boja = |ime_valute = Dinar Republike Srpske Krajine |izvorno_ime = Динар Републике Српске Крајине |slika_1 = Dinara RSK.jpg |slika_1_širina = 250px |opis_1 = Novčanice krajinskog dinara izložene u Muzeju Oluje na kninskoj tvrđavi |slika_2 = |slika_2_širina = |opis_2 = |iso_kod = |korisnik_država = {{ZD+X|RSK}} <small>(do [[1994.]])</small> |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice = ''nisu izdane'' |novčanice = |oznaka = |nacionalna_banka = |web_banka = |tiskara = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Dinar Srpske Krajine''' je naziv [[Valuta|valute]] koja se koristila u samoproglašenoj [[Republika Srpska Krajina|Republici Srpskoj Krajini]], točnije na hrvatskom teritoriju kojeg su za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] okupirali Srbi potpomognuti snagama [[JNA]]. == Povijest == Kako tzv. [[Republika Srpska Krajina]] nije bila međunarodno priznata, tako ni valuta nije imala međunarodni ISO kôd. [[Novčanica|Novčanice]] dinara tiskane su u [[Beograd]]u ([[Srbija]]), iako je na novčanicama bio naznačen [[Knin]], s godinama izdavanja [[1993.]] i [[1994.]] [[Kovanica|Kovanice]] nisu izdavane. Prednja i zadnja strana cijele serije novčanica bila je ista, a prva serija novčanica bila je u likovnom rješenju jednaka novčanicama [[Dinar Republike Srpske|dinara Republike Srpske]]. Ove novčanice tiskane su na slabo zaštićenom papiru, a kako je inflacija dosezala velike stope tako su postojale novčanice od 50 milijardi dinara. Novčanice ''reformiranog dinara'' puštene su u optjecaj [[20. srpnja]] [[1992.]] godine. Stari [[jugoslavenski dinar|jugoslavenski konvertibilni dinari]] (YUN) mijenjani su za krajinske ''reformirane dinare'' u omjeru 1:10. Novčanice su tiskane u apoenima od 10 do 10 milijardi dinara. Novčanice ''listopadskog dinara'' puštene su u optjecaj [[1. listopada]] [[1993.]] nakon denominacije u omjeru 1:1.000.000. Novčanice su tiskane u apoenima od 5000 do 50 milijardi dinara. Novčanice ''siječanjskoj dinara'' puštene su u optjecaj [[1. siječnja]] [[1994.]] nakon denominacije u omjeru 1:1.000.000.000. Novčanice su tiskane u apoenima od 1000 do 10 milijuna dinara. === Ukidanje === Prema »Protokolu o uspostavi jedinstvenog monetarnog sustava na području SR Jugoslavije, Republike Srpske i RSK« od [[15. veljače]] [[1994.]], dinar [[SR Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] je uveden kao jedino službeno sredstvo plaćanja na području [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te je prekinuto tiskanje krajinskog dinara. Krajinske dinare nije bilo moguće zamijeniti za novouvedene dinare SR Jugoslavije. == Vidi još == * [[Dinar Republike Srpske]] * [[Hrvatski dinar]] * [[Bosanskohercegovački dinar]] * [[Jugoslavenski dinar]] * [[Hrvatski dinar]] == Vanjske poveznice == * [http://www.kunalipa.com/katalog/rsk-dinar/ Novci „Republike Srpske Krajine” 1991. - 1994.] [[Kategorija:Povijesne valute]] [[Kategorija:Europske valute]] [[Kategorija:Republika Srpska Krajina]] d7j3cee9ou0rw5u9i7aslbam1qemufp 0 99906 7571205 7557653 2026-08-06T22:03:01Z Divna Jaksic 974 7571205 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Ivan Slamnig | slika = Ivan Slamnig.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[24. lipnja]] [[1930.]] | mjesto rođenja = [[Metković]] | smrt = [[3. srpnja]] [[2001.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = Pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = Poezija i proza | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl| • [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] (godišnja i za životno djelo)| • [[Nagrada Tin Ujević]]| • [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]| • [[Nagrada grada Metkovića]]}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ivan Slamnig''' ([[Metković]], [[24. lipnja]] [[1930.]] – [[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[2001.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, prozni pisac, [[esej]]ist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti. Njegova je [[poezija]] značajna i prepoznatljiva po svojoj duhovitoj igri riječi, lucidnom ludizmu, istovremenoj erudiciji i depatetizaciji, uporabi žargona i intoniranosti ironijom, a [[proza]] po temama o ratnom iskustvu dječaštva. Značajne su određene njegove pjesničke zbirke (''Aleja poslije svečanosti, Odron, Naronska siesta, Dronta'' i dr.) te zbirke priča (''Neprijatelj'' i ''Povratnik s Mjeseca''). S [[Antun Šoljan|Antunom Šoljanom]], s kojim je još kao mladić surađivao u časopisu ''Međutim'' 1953., objavio je u suautorstvu niz književnoteorijskih priloga, zajedno s njim prevodio te napisao jedan kriminalistički roman. [[Roman]] "''Bolja polovica hrabrosti''" bavi se suvremenom [[društvo|društvenom]] problematikom, a uz njegovu ostalu prozu pripada tzv. »prozi u trapericama«.<ref>{{Citiranje weba|title=Slamnig, Ivan|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56562|url-status=live|access-date=25. listopada 2023.|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Sastavio je više antologija hrvatske poezije, a obilato je prevodio s [[engleski|engleskog]] i [[ruski|ruskog jezika]]. Nije zanemariv ni njegov znanstveni doprinos, koji pokazuju objavljene knjige iz područja versifikacije te komparativne književnosti (''Disciplina mašte, Hrvatska versifikacija, Sedam pristupa pjesmi, Stih i prijevod; Svjetska književnost zapadnoga kruga''). Neke su mu pjesme i uglazbljene (Barbara). Jedna je od njegovih najznačajnijih književnokomparatističkih publikacija knjiga pod naslovom ''Svjetska književnost zapadnoga kruga - od srednjeg vijeka do današnjih dana'', čije je prvo izdanje objavljeno 1973., a treće 2001. (Školska knjiga, Zagreb).<ref>{{Citiranje weba|title=Svjetska književnost zapadnoga kruga|url=https://shop.skolskaknjiga.hr/svjetska-knjizevnost-zapadnoga-kruga.html|url-status=live|access-date=25. listopada 2023.|website=Školska knjiga}}</ref> Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. ==Popis djela== ===Poezija=== *''Aleja poslije svečanosti'' (1956.) *''Odron'' (1956.) *''Naronska siesta'' (1963.) *''Limb'' (1968.) *''Analecta'' (1971.) *''Dronta'' (1981.) *''Sed scholae'' (1987.) *''Reativno naopako'' (1987.) *''Tajna'' (1988.) *''Ranjeni tenk'' (2000.) ===Proza=== *''Neprijatelj'' (1959.), kratke priče *''Povratnik s mjeseca'' (1964.), kratke priče *''Bolja polovica hrabrosti'' (1972.), roman *''Firentinski capriccio'' (1987.), radio-drame ===Znanstveni radovi=== *''Disciplina mašte'' (1965.) *''Svjetska književnost zapadnog kruga'' (1973.) *''Hrvatska versifikacija'' (1981.) *''Sedam pristupa pjesmi'' (1986.) *''Stih i prijevod'' (1997.) == Nagrade i priznanja == Njegovu pjesmu "''Ubili su ga ciglama''" uvrstio je u [[Matica hrvatska|Matičinu]] "Zlatnu knjigu hrvatskog pjesništva" (1970., ⁴1991.) [[Vlatko Pavletić]], njezin priređivač. * 1981. godišnja[[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 1988. [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] za životno djelo * 1991. [[Goranov vijenac]] za cjelokupni pjesnički opus * 1999. [[Nagrada grada Metkovića]] za životno djelo * 2001. [[Nagrada "Tin Ujević"]] za zbirku pjesama "''Ranjeni tenk''" (posmrtno) == Izvori == {{izvori}} *Helena Peričić, “Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema Slamnigovim raspravama u časopisu ''Međutim'')”, ''Književna revija'' (Dani Ivana Slamniga, Osijek, 26. – 29. listopada 2000.), ur. Branka Ban et al., Osijek, Matica hrvatska - Osijek, 1-2, 2001., 65-67. *Helena Peričić, “Stvarno/nestvarno u radio-dramama Ivana Slamniga”, ''OS lamnigu - drugi'', zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnoga znanstvenog skkupa ''Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig - Boro Pavlović, postmodernitet'', Dani Ivana Slamniga (Osijek, studenog 2002., Osijek - Budimpešta, prosinca 2003.-siječnja 2004, Poznan, listopada 2005.), 2006., Osijek/Poznan, Filozofski fakultet Osijek, Uniwersytet im Adama Mickiewicza w Poznaniu, 2006., 227-234. *Helena Peričić, “Između stvaralačkog egzila i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, ''Dani hvarskog kazališta'' (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359. *Helena Peričić, “Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, ''Identities in Transition in the English-Speaking World'', ed. by Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260. <div class="Boxmerge">{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}{{Dobitnici nagrade Tin Ujević}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Slamnig, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade grada Metkovića]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] e0aaliyjrewgu5bsf1ngdscsm9289cb 0 104249 7571195 7368485 2026-08-06T21:49:37Z Divna Jaksic 974 7571195 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Danijel Dragojević | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[28. siječnja]] [[1934.]] | mjesto rođenja = [[Vela Luka]] | smrt = [[19. veljače]] [[2024.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = Pjesnik, esejist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = Poezija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl| • [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]]| • [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]]| • nagrada [[Goranov vijenac]]}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Danijel Dragojević''' ([[Vela Luka]], [[28. siječnja]] [[1934.]] – [[Zagreb]], [[19. veljače]] [[2024.]]) bio je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], [[esej]]ist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik. ==Životopis== Rodio se 28. siječnja 1934. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a povijest umjetnosti u Zagrebu. Poezijom se prvi put javio 1956, u splitskom časopisu [[Mogućnosti|"Mogućnosti"]]. Jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca danas. Utjecao na generacije hrvatskih autora svojim tekstovima, pjesmama, osebujnim stilom i beskompromisnim držanjem. Dugogodišnji urednik autorskih emisija na III programu [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]]: [[Bibliovizor|"Bibilovizor"]], [[Poezija naglas|"Poezija naglas"]] te [[Dnevnici i pisma|"Dnevnici i pisma"]]. Godine 2019. odbio je [[nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor za životno djelo]] *dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih književnih nagrada, između kojih [[Goranova nagrada|Goranove nagrade]] 2005. za knjigu "Žamor", [[nagrada Vladimir Nazor|nagrade Vladimir Nazor]] 1981., [[Zmajeva nagrada|Zmajeve nagrade]] 1981. za knjigu "Razdoblje karbona", [[nagrada Branko Milković|nagrade "Branko Miljković"]] za knjigu "Prirodopis" 1974. godine, i drugih. *brat blizanac pisca [[Ivan Dragojević|Ivana Dragojevića]] (U srcu ljeta, Vukodlaci, Smrt gospodina Medara, Kaučenica i R4), umrlog 3. kolovoza 1999. u Zagrebu. ==Objavljena djela== *Kornjača i drugi predjeli (poezija), Matica hrvatska, Split, 1961. *U tvom stvarnom tijelu (poezija), Naprijed, Zagreb, 1964. *Svjetiljka i spavač (poezija), Naprijed, Zagreb, 1965. *Nevrijeme i drugo (poezija), Razlog, Zagreb 1968. *Bijeli znak cvijeta (poezija), izdanje autora, Zagreb 1969. *O Veronici, Bezlebubu i kucanju na nezvjesna vrata (proza), Matica hrvatska, Zagreb, 1970. *Bajka o vratima (proza), Zagreb 1972. *Četvrta životinja (poezija), Naprijed, Zagreb, 1972. *Prirodopis (poezija), Biblioteka Teka, Zagreb, 1974. *Izmišljotine (proza), Naprijed, Zagreb 1976. *Razdoblje karbona (poezija), [[Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb|Cekade]], Zagreb 1981. *Rasuti teret (proza), Nolit, Beograd 1985. *Zvjezdarnica (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. *Cvjetni trg (proza), Durieux, Zagreb 1994. *Hodanje uz prugu (poezija), Matica hrvatska, Zagreb 1997. *Žamor (poezija), Meandar, Zagreb, 2004. ([[Goranova nagrada]] za najbolju knjigu, 2005.)<ref>Danijel Dragojević, [https://cupdf.com/document/danijel-dragojevic-zamor.html ''Žamor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831193358/https://cupdf.com/document/danijel-dragojevic-zamor.html |date=31. kolovoza 2021. }},&nbsp;Meandar, Zagreb, 2005. (169 str.), ISBN&nbsp;9532061711</ref><ref>[[Tea Benčić Rimay]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19977/www.matica.hr/Vijenac/vijenac292.nsf/AllWebDocs/DANIJEL%2B.html ''Danijel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831193401/https://haw.nsk.hr/redirect.php?http%3A%2F%2Fwww.matica.hr%2FVijenac%2Fvijenac292.nsf%2Fc9229dcf25deb87e002568790033d4aa%2F571de25b87564549c1257005007a4a26%2F%24FILE%2FSTG46025%2FSTG46025.gif%3FOpenElement |date=31. kolovoza 2021. }}, [[Vijenac (časopis)|''Vijenac'']] 292/2005.</ref><ref>[[Igor Grbić]], [https://www.bib.irb.hr/607424 ''Danijel Dragojević, "Žamor"''], [[Bibliovizor]], Treći program [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], 2005. ([[CROSBI]])</ref> *Negdje (poezija), Fraktura, Zagreb 2013. *Kasno ljeto (poezija), Fraktura, Zagreb 2018. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. ==Filmski scenariji== *[[Jutro čistog tijela (1969.)| Jutro čistog tijela]] (1969.), [[redatelj]]: [[Bogdan Žižić]] ==Monografije i druge knjige== *[[Kosta Angeli Radovani]], Mala likovna biblioteka sv XIX, Naprijed, Zagreb, 1961. *[[Albert Kinert]], Mala likovna biblioteka, Naprijed, Zagreb, 1963. ==Članci i eseji (izbor)== *Danijel Dragojević : Neki sebeznani nemir, Književna tribina, Zagreb, siječanj 1959. *Danijel Dragojević: Postoji li kriza dalmatinske skulpture. Slobodna Dalmacija, Split 24. 9. 1960. *Danijel Dragojević : Kosta Angeli Radovani, Mediteran čistog ljudskog tijela, Oslobođenje, Sarajevo 24. 11. 1963. *Danijel Dragojević : Kosta Angeli Radovani – Materija i tijelo (Spektar), Telegram, Zagreb, 28. 11. 1969. ==Izdanja na stranim jezicima (izbor)== *Danijel Dragojević: Epoca del carbone, Quaderni di letteratura croata, 1995; *The Bridge – Literary Magazine (1-2/2002) Pjesme na francuskom: La Carte; Le plan de la ville; Automne; Si un jour; Sous le parapluie; Prose: Le paradis. *Slope, online journal, issue No. 10.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slope.org/archive/ten/dragojevic.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. srpnja 2007. |archive-date=5. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091205232634/http://www.slope.org/archive/ten/dragojevic.html |url-status=dead }}</ref> == Nagrade == * 1981. - godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 1992. - nagrada [[Goranov vijenac]] * 2005. - [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] za zbirku pjesama ''Žamor'' * 2018. - [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] za životno djelo (nije uručena jer ju nije prihvatio) ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.booksa.hr/dossier/24 Booksa] Danijel Dragojević *[http://www.matica.hr/vijenac/502/svjetlo-zarulje-i-svjetlo-vijka-21802/ Vijenac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107014028/http://www.matica.hr/vijenac/502/svjetlo-zarulje-i-svjetlo-vijka-21802/ |date=7. studenoga 2017. }}, Krešimir Bagić, Svjetlo žarulje i svjetlo vijka *[http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/danijel_dragojevic.html Utjeha kaosa], Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva, urednik Miroslav Mićanović *[http://openlibrary.org/a/OL491549A Open Library] Danijel Dragojević *[http://www.knjigomat.com/detail.asp?iNews=522&iType=4 Knjigomat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410013544/http://www.knjigomat.com/detail.asp?iNews=522&iType=4 |date=10. travnja 2008. }} "Je li ovo poezija?" *[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080522.php Croatia.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105031226/http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080522.php |date=5. siječnja 2009. }} Pregled novije hrvatske književnosti *[http://www.pipschipsvideoclips.com/hr/astronauti/af/?postId=582 Astronauti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091120233213/http://www.pipschipsvideoclips.com/hr/astronauti/af/?postId=582 |date=20. studenoga 2009. }}Danijel Dragojević - pjesme {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Danijel}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Životopisi, Vela Luka]] h8k5ug7uekikb6j7ka76j0jhf00ctoi 7571231 7571195 2026-08-06T22:26:02Z Divna Jaksic 974 7571231 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Danijel Dragojević | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[28. siječnja]] [[1934.]] | mjesto rođenja = [[Vela Luka]] | smrt = [[19. veljače]] [[2024.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = Pjesnik, esejist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = Poezija | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl| • [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]]| • [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]]| • nagrada [[Goranov vijenac]]}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Danijel Dragojević''' ([[Vela Luka]], [[28. siječnja]] [[1934.]] – [[Zagreb]], [[19. veljače]] [[2024.]]) bio je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], [[esej]]ist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik. ==Životopis== Rodio se 28. siječnja 1934. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a povijest umjetnosti u Zagrebu. Poezijom se prvi put javio 1956, u splitskom časopisu [[Mogućnosti|"Mogućnosti"]]. Jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca danas. Utjecao na generacije hrvatskih autora svojim tekstovima, pjesmama, osebujnim stilom i beskompromisnim držanjem. Dugogodišnji urednik autorskih emisija na III programu [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]]: [[Bibliovizor|"Bibilovizor"]], [[Poezija naglas|"Poezija naglas"]] te [[Dnevnici i pisma|"Dnevnici i pisma"]]. Godine 2019. odbio je [[nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor za životno djelo]] *dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih književnih nagrada, između kojih [[Goranova nagrada|Goranove nagrade]] 2005. za knjigu "Žamor", [[nagrada Vladimir Nazor|nagrade Vladimir Nazor]] 1981., [[Zmajeva nagrada|Zmajeve nagrade]] 1981. za knjigu "Razdoblje karbona", [[nagrada Branko Milković|nagrade "Branko Miljković"]] za knjigu "Prirodopis" 1974. godine, i drugih. *brat blizanac pisca [[Ivan Dragojević|Ivana Dragojevića]] (U srcu ljeta, Vukodlaci, Smrt gospodina Medara, Kaučenica i R4), umrlog 3. kolovoza 1999. u Zagrebu. ==Objavljena djela== *Kornjača i drugi predjeli (poezija), Matica hrvatska, Split, 1961. *U tvom stvarnom tijelu (poezija), Naprijed, Zagreb, 1964. *Svjetiljka i spavač (poezija), Naprijed, Zagreb, 1965. *Nevrijeme i drugo (poezija), Razlog, Zagreb 1968. *Bijeli znak cvijeta (poezija), izdanje autora, Zagreb 1969. *O Veronici, Bezlebubu i kucanju na nezvjesna vrata (proza), Matica hrvatska, Zagreb, 1970. *Bajka o vratima (proza), Zagreb 1972. *Četvrta životinja (poezija), Naprijed, Zagreb, 1972. *Prirodopis (poezija), Biblioteka Teka, Zagreb, 1974. *Izmišljotine (proza), Naprijed, Zagreb 1976. *Razdoblje karbona (poezija), [[Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb|Cekade]], Zagreb 1981. *Rasuti teret (proza), Nolit, Beograd 1985. *Zvjezdarnica (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. *Cvjetni trg (proza), Durieux, Zagreb 1994. *Hodanje uz prugu (poezija), Matica hrvatska, Zagreb 1997. *Žamor (poezija), Meandar, Zagreb, 2004. ([[Goranova nagrada]] za najbolju knjigu, 2005.)<ref>Danijel Dragojević, [https://cupdf.com/document/danijel-dragojevic-zamor.html ''Žamor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831193358/https://cupdf.com/document/danijel-dragojevic-zamor.html |date=31. kolovoza 2021. }},&nbsp;Meandar, Zagreb, 2005. (169 str.), ISBN&nbsp;9532061711</ref><ref>[[Tea Benčić Rimay]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19977/www.matica.hr/Vijenac/vijenac292.nsf/AllWebDocs/DANIJEL%2B.html ''Danijel''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831193401/https://haw.nsk.hr/redirect.php?http%3A%2F%2Fwww.matica.hr%2FVijenac%2Fvijenac292.nsf%2Fc9229dcf25deb87e002568790033d4aa%2F571de25b87564549c1257005007a4a26%2F%24FILE%2FSTG46025%2FSTG46025.gif%3FOpenElement |date=31. kolovoza 2021. }}, [[Vijenac (časopis)|''Vijenac'']] 292/2005.</ref><ref>[[Igor Grbić]], [https://www.bib.irb.hr/607424 ''Danijel Dragojević, "Žamor"''], [[Bibliovizor]], Treći program [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], 2005. ([[CROSBI]])</ref> *Negdje (poezija), Fraktura, Zagreb 2013. *Kasno ljeto (poezija), Fraktura, Zagreb 2018. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. ==Filmski scenariji== *[[Jutro čistog tijela (1969.)| Jutro čistog tijela]] (1969.), [[redatelj]]: [[Bogdan Žižić]] ==Monografije i druge knjige== *[[Kosta Angeli Radovani]], Mala likovna biblioteka sv XIX, Naprijed, Zagreb, 1961. *[[Albert Kinert]], Mala likovna biblioteka, Naprijed, Zagreb, 1963. ==Članci i eseji (izbor)== *Danijel Dragojević : Neki sebeznani nemir, Književna tribina, Zagreb, siječanj 1959. *Danijel Dragojević: Postoji li kriza dalmatinske skulpture. Slobodna Dalmacija, Split 24. 9. 1960. *Danijel Dragojević : Kosta Angeli Radovani, Mediteran čistog ljudskog tijela, Oslobođenje, Sarajevo 24. 11. 1963. *Danijel Dragojević : Kosta Angeli Radovani – Materija i tijelo (Spektar), Telegram, Zagreb, 28. 11. 1969. ==Izdanja na stranim jezicima (izbor)== *Danijel Dragojević: Epoca del carbone, Quaderni di letteratura croata, 1995; *The Bridge – Literary Magazine (1-2/2002) Pjesme na francuskom: La Carte; Le plan de la ville; Automne; Si un jour; Sous le parapluie; Prose: Le paradis. *Slope, online journal, issue No. 10.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slope.org/archive/ten/dragojevic.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. srpnja 2007. |archive-date=5. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091205232634/http://www.slope.org/archive/ten/dragojevic.html |url-status=dead }}</ref> == Nagrade == * 1981. - godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 1992. - nagrada [[Goranov vijenac]] * 2005. - [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] za zbirku pjesama ''Žamor'' * 2018. - [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] za životno djelo (nije uručena jer ju nije prihvatio) ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.booksa.hr/dossier/24 Booksa] Danijel Dragojević *[http://www.matica.hr/vijenac/502/svjetlo-zarulje-i-svjetlo-vijka-21802/ Vijenac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107014028/http://www.matica.hr/vijenac/502/svjetlo-zarulje-i-svjetlo-vijka-21802/ |date=7. studenoga 2017. }}, Krešimir Bagić, Svjetlo žarulje i svjetlo vijka *[http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/danijel_dragojevic.html Utjeha kaosa], Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva, urednik Miroslav Mićanović *[http://openlibrary.org/a/OL491549A Open Library] Danijel Dragojević *[http://www.knjigomat.com/detail.asp?iNews=522&iType=4 Knjigomat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410013544/http://www.knjigomat.com/detail.asp?iNews=522&iType=4 |date=10. travnja 2008. }} "Je li ovo poezija?" *[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080522.php Croatia.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105031226/http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080522.php |date=5. siječnja 2009. }} Pregled novije hrvatske književnosti *[http://www.pipschipsvideoclips.com/hr/astronauti/af/?postId=582 Astronauti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091120233213/http://www.pipschipsvideoclips.com/hr/astronauti/af/?postId=582 |date=20. studenoga 2009. }}Danijel Dragojević - pjesme {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Danijel}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić]] [[Kategorija:Životopisi, Vela Luka]] m56uia066xbiguhzuywij4w5whjo93g 0 105509 7571323 6931471 2026-08-07T02:42:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571323 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Kusonje |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|PSŽ}} |općina = [[Pakrac]] |najbliži grad = |površina = 14,9 |visina = |z. širina = 45.467 |z. dužina = 17.233 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 257 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 34550 Pakrac |pozivni broj = +385 (0)34 |autooznaka = PŽ |web = |bilješke = }} '''Kusonje''' su naselje u sastavu Grada [[Pakrac]]a ([[Požeško-slavonska županija]]). Prema popisu iz 2001. imaju 200 stanovnika. == Zemljopis == Kusonje se nalazi istočno od Pakraca s kojim su spojene, na cesti prema [[Požega|Požegi]]. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Kusonje su imale 308 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Kusonje |p1857=432 |p1869=480 |p1880=523 |p1890=598 |p1900=767 |p1910=909 |p1921=886 |p1931=916 |p1948=450 |p1953=519 |p1961=658 |p1971=744 |p1981=1047 |p1991=1101 |p2001=200 |p2011=308 |p2021=257 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br> == Šport == U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Mladost Kusonje]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-mladost-kusonje/312116/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304230957/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-mladost-kusonje/312116/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> == Povezani članci == * [[Pokolj u Kusonjama]] * [[Zasjeda u Kusonjama]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje_hr}} {{Gradska naselja Pakraca}} [[Kategorija:Naselja u Požeško-slavonskoj županiji]] 1bk4zu34v7sn3vu8ie7qfrl602uygrv 0 115515 7571332 6232006 2026-08-07T03:16:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571332 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 21em; font-size: 90%; text-align: left" |- ! colspan="2" style="text-align:center;" | ''Kyle Reese'' |- | colspan="2" style="text-align:center;" | [[Datoteka:Kyle Reese.jpg|165px]] |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: larger; background-color: #001; color: #ffa;" | Kyle Reese |- ! Spol: | Muški |- ! Boja kože: | Bijela |- ! Pojavljivanje: | [[Terminator (film)|Terminator]] <br> [[Terminator 2: Sudnji Dan]] (izbačene scene) |- ! Visina: | 183 cm |- ! Lokacija: | [[Zemlja]] |- ! Omiljeno oružje: | Nepoznato |- ! Obitelj: | [[Sarah Connor (Terminator)|Sarah Connor]] (kratka ljubavna veza) <br> [[John Connor]] (sin) |- ! Neprijatelji: | [[T-800]] |- ! Glumac koji tumači lika: | [[Michael Biehn]] |} [[Narednik]] '''Kyle Reese''' (2008–2029/[[1984.]]), fiktivni je lik i protagonist [[SF]] [[Akcijski film|akcijskog]] filma ''[[Terminator (film)|Terminator]]'' iz [[1984.]] godine, redatelja [[James Cameron|Jamesa Camerona]], a tumači ga [[SAD|američki]] glumac [[Michael Biehn]]. Kyle je otac [[John Connor|Johna Connora]], koji je plod kratke ljubavne veze s njegovom majkom, [[Sarah Connor (Terminator)|Sarah Connor]]. ==Povijest lika== ===Terminator=== [[Datoteka:Reese i sarah connor.jpg|mini|lijevo|250px| Kyle Reese i Sarah Connor]] Kyle Reese bio je vojnik u post-[[Kraj svijeta|apokaliptičnoj]] budućnosti u kojoj Zemljom vladaju Terminatori, a većina populacije je istrijebljena u nuklearnom Trećem Svjestkom Ratu kojega je započelo superračunalo [[Skynet]]. Inteligentno računalo, izazvalo je novi [[genocid]]ni rat, s ciljem istrijebljenja preživjelih između [[Istočni blok|Istočnog bloka]] i Zapada. Reese je rođen nakon prvoga rata, te je odigrao vitalnu ulogu (iako toga nije bio svjestan) za spas ljudske rase. Reese je preživio zarobljavanje i smrt svojih prijatelja samo da bi služio u [[Sonderkommando]]u u jednom od Skynetovih [[Koncentracijski logor|koncentracijskih kampova]], gdje su on i drugi zarobljenici bili prisiljeni spaljivati velike količine mrtvih tijela u Skynetovim pećima. Reeseovo oslobođenje stiglo je u obliku [[Tech-Com|pokreta otpora]], vođenog od strane Johna Connora (kojemu će Reese kasnije igrom slučaja postati otac). Connor je oslobodio njega i ostale iz koncentracijskog kampa. Nakon toga, Reese je služio u 132. diviziji pod zapovjedništvom Perryja između 2021. i 2027. prije promocije u [[narednik]]a i premještenja, te službom pod zapovjedništvom samog Johna Connora. John Connor i pokret otpora naposljetku će sakupiti dovoljno resursa, te organizirati konačni napad na Skynet. [[Datoteka:Reese2promo.jpg|mini|desno|300px|Kyle Reese]] Posljednji napad omogućio je ljudima da oštete Skynet, kako je Reese objasnio u ''Terminatoru''. Pokret otpora uspio je uništiti Skynetovu obrambenu mrežu i tako omogućiti ulaz u Skynetov glavni kompleks, gdje je superračunalo trebalo biti uništeno. No, prije uništenja, Skynet je, koristeći tehnologiju putovanja kroz vrijeme, poslao robota, Terminatora (model T-800), u [[1984.]] godinu da ubije mladu Sarah Connor. Njenim ubojstvom, John Connor se nikada ne bi rodio, a pokret otpora ne bi postojao. Shvativši što Skynet pokušava, John Connor odlučuje poslati vojnika za Terminatorom da ga spriječi i zaštiti Sarah Connor. Reese je bio dragovoljac koji je prihvatio zadatak. Kada se Reese vratio u prošlost, tehnologija putovanja kroz vrijeme biva uništena, te on i Terminator ostaju "nasukani" u [[1984.]] godini. Stigavši nenaoružan i ne znajući kako Terminator izgleda, Reese pronalazi Sarah Connor i upozori je na propast čovječanstva u slučaju da ona, a s njome i njezin tada još nerođeni sin, umru. Iako u početku neprijateljski nastrojena prema Reeseu, Sarah mu polako počinje sve više vjerovati i voljeti ga. Naposljetku, Reese postaje jedina osoba koja ju može zaštititi od Terminatora. U bijegu, Reese i Sarah podijele jednu intimnu noć. Iz ove kratke veze začet je budući vođa pokreta otpora i osloboditelj čovječanstva - John Connor. Reeseov život je prekinut kada on i Sarah bivaju prisiljeni izravno suočiti se s Terminatorom. Reese pogiba u eksploziji bombe kojom je pokušao uništiti robota, ali koja ga je samo oštetila (uništio mu je donje udove). Sarah Connor uspijeva uništiti obogaljenog kiborga, te se priprema za ono što joj donosi nesigurna budućnost. ===Terminator 2: Sudnji Dan=== U ''[[Terminator 2: Sudnji Dan|Terminatoru 2: Sudnji Dan]]'', Biehn je reprizirao ulogu Kylea Reesea. Sarah Connor nalazi se u mentalnoj ustanovi jer joj nitko ne vjeruje na nadolazeću opasnost od strojeva, te pod teškim sedativima halucinira. U toj halucinaciji, Kyle Reese dolazi joj u posjet i ohrabruje je da krene u pomoć njihovu sinu, koji je treba. Ova scena izbrisana je iz originalne kino verzije, ali je naknadno ubačena u produženo VHS i DVD izdanje. ==Karakter== Odrastavši u budućnosti u kojoj strojevi nemilosrdno vladaju Zemljom i istrijebljuju ljudsku rasu, Reese je fizički i mentalno "otvrdnuo". Tijekom odrastanja bio je svjedok smrti mnogih prijatelja i kolega vojnika. Tijelo mu je puno ožiljaka iz prijašnjih borbi sa Skynetom i ima nekoliko opekotina, koje su posljedice putovanja kroz vrijeme. Reese je iznimno hrabar i pravedan, te je svojim akcijama nakon oslobođenja iz koncentracijskog kampa zaradio čin narenika, pod zapovjedništvom samog Johna Connora. Znajući da se neće moći vratiti u svoje vrijeme, i znajući za veliku opasnost zadataka, Reese je ipak volontirao da slijedi Terminatora u prošlost i pokuša ga spriječiti da ubije Sarah Connor. Iako emocionalno i psihički izmoren od borbe, Reese se zaljubio u Sarah, ženu koju nikada to tada nije sreo i koju je poznavao samo po fototgrafiji. Privrženost koju je Reese osjećao prema njoj potječe iz legendi koje su se pričale, te o već spomenutoj fotografiji koju mu je dao John Connor. ==Zanimljivosti== :* U ranoj verziji scenarija, dvojica vojnika trebala su biti vraćena u prošlost da spriječe Terminatora. No drugi vojnik, Sumner, bi poginuo pri putovanju kroz vrijeme, kada bi se materijalizrao u fizičkoj prepreci (u kasnijim nastavcima objašnjeno je kako energetsko polje koje nastane pri putovanju kroz vrijeme rastopi sve što mu je na putu, tako da se ova nesreća ne bi mogla dogoditi). U tom scenariju, Reese reče Silbermanu: ''"Terminator je već prošao. Connor je poslao nas dvojicu, no Sumner nije preživio."''. [[Robert Patrick]], glumac koji je utjelovio model [[T-1000]] u nastavku, kasnije je glumi lika zvanog Sumner u seriji ''[[Stargate: Atlantis]]. :* Fotografija Kylea Reesea iz filma ''Terminator'' poslužila je kao inspiracija za lik [[Solid Snake|Solida Snakea]] u [[videoigra|videoigri]] ''[[Metal Gear (videoigra)|Metal Gear]]'' za platformu [[MSX]], [[1987.]] godine. :* [[Arnold Schwarzenegger]] bio je prvi izbor za ulogu Reesea, dok je Cameron za ulogu Terminatora htio postaviti mršavijeg lika. Prvi izbor bio je [[Lance Henriksen]]. Nakon upoznavanja sa Schwarzeneggerom, dao mu je ulogu Terminatora, a Henriksenu ulogu detektiva. :* Michael Biehn gotovo nije dobio ulogu Kylea Reesea jer je na audiciji govorio [[Jug SAD-a|južnjačkim]] naglaskom, a producenti nisu htjeli da Reese ima neki prepoznatljivi naglasak. Biehn, koji je tog jutra bio na audiciji za ulogu u predstavi ''[[Mačka na vrućem limenom krovu]]'', nije se mogao riješiti naglaska. Kada je njegov agent to objasnio producentima, dobio je priliku za još jednu audiciju, te naposljetku i ulogu. :* U početnom scenariju, Reese ima 21 godinu. Službena dob, pri prikazivanju filma, bila je 22 godine. Biehn je u doba snimanja imao 27 godina. ==Vanjske poveznice== * {{imdb naslov|id=0088247|naslov=Terminator}} * {{imdb naslov|id=0103064|naslov=Terminator 2: Judgment Day}} * [http://www.michaelbiehnfanclub.com/filmography_terminator.asp Biografija i fotogalerija lika (michaelbiehnfanclub.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070822080708/http://www.michaelbiehnfanclub.com/filmography_terminator.asp |date=22. kolovoza 2007. }} {{GLAVNIRASPORED:Reese, Kyle}} [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Fiktivni vojnici]] trz2srjfpa6t9fxeqsu5cdar9p1qh5p 10 115657 7570971 7570834 2026-08-06T16:04:57Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintErrors/self-closed-tag]] 7570971 wikitext text/x-wiki {{Navigacija sa sklopivim grupama | naziv = Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost | naslov = Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za književnost | stanje = collapsed | izabrani = {{{1|}}} | grupa1 = Za životno djelo | naziv1 = Životno djelo | popis1 = <div> <small>1962.</small> [[Miroslav Krleža]] • <small>1967.</small> [[Vjekoslav Kaleb]] & [[Dragutin Tadijanović]] • <small>1968.</small> [[Gustav Krklec]] & [[Dobriša Cesarić]] • <small>1969.</small> [[Vjekoslav Majer]] • <small>1970.</small> [[Nikola Šop]] • <small>1971.</small> [[Miroslav Feldman]] • <small>1972.</small> [[Šime Vučetić]] • <small>1973.</small> [[Novak Simić]] • <small>1974.</small> [[Marijan Matković]] • <small>1975.</small> [[Ranko Marinković]] • <small>1976.</small> [[Vladimir Popović (pjesnik)|Vladimir Popović]] • <small>1977.</small> [[Drago Ivanišević]] • <small>1978.</small> [[Joža Horvat]] • <small>1979.</small> [[Marin Franičević (pjesnik)|Marin Franičević]] • <small>1980.</small> [[Josip Barković]] • <small>1982.</small> [[Vesna Parun]] • <small>1983.</small> [[Jure Franičević-Pločar]] • <small>1984.</small> [[Aleksandar Flaker]] & [[Jure Kaštelan]] • <small>1985.</small> [[Mirko Božić]] • <small>1986.</small> [[Vojin Jelić]] • <small>1987.</small> [[Živko Jeličić]] • <small>1988.</small> [[Ivan Slamnig]] • <small>1989.</small> [[Slobodan Novak]] • <small>1990.</small> [[Olinko Delorko]] • <small>1991.</small> [[Petar Šegedin]] • <small>1992.</small> [[Ivo Frangeš]] • <small>1993.</small> [[Srećko Diana]] • <small>1994.</small> [[Nikola Milićević]] • <small>1995.</small> [[Rajmund Kupareo]] • <small>1996.</small> [[Slavko Mihalić]] • <small>1997.</small> [[Ivan Kušan]] • <small>1998.</small> [[Miroslav Slavko Mađer]] • <small>1999.</small> [[Vesna Krmpotić]] • <small>2000.</small> [[Stanko Lasić (književni povjesničar)|Stanko Lasić]] • <small>2001.</small> [[Ivo Brešan]] • <small>2002.</small> [[Gajo Peleš]] • <small>2003.</small> [[Viktor Žmegač]] • <small>2004.</small> [[Josip Tabak]] • <small>2005.</small> [[Irena Vrkljan]] • <small>2006.</small> [[Miroslav Šicel]] • <small>2007.</small> [[Nedjeljko Fabrio]] • <small>2008.</small> [[Zvonimir Mrkonjić]] • <small>2009.</small> [[Milivoj Solar]] • <small>2010.</small> [[Ivan Aralica]] • <small>2011.</small> [[Nikica Petrak]] • <small>2012.</small> [[Luko Paljetak]] • <small>2013.</small> [[Tonko Maroević]] • <small>2014.</small> [[Zvonimir Majdak]] • <small>2015.</small> [[Pavao Pavličić]] • <small>2016.</small> [[Dubravko Jelčić]] • <small>2017.</small> [[Feđa Šehović]] • <small>2018.</small> [[Danijel Dragojević]] • <small>2019.</small> [[Andriana Škunca]] • <small>2020.</small> [[Dubravka Oraić Tolić]] • <small>2021.</small> [[Hrvoje Hitrec]] • <small>2022.</small> [[Ivan Rogić Nehajev]] •<small>2023.</small> [[Mladen Machiedo]] •<small>2024.</small> [[Goran Tribuson]] •<small>2025.</small> [[Ludvig Bauer]] </div> | grupa2 = Godišnja nagrada | naziv2 = Godišnja | popis2 = <div> <small>1959.</small> [[Vesna Parun]] • <small>1962.</small> [[Petar Šegedin]] • <small>1964.</small> [[Dobriša Cesarić]] & [[Jure Kaštelan]] • <small>1965.</small> [[Ranko Marinković]] • <small>1966.</small> [[Jure Franičević-Pločar]] • <small>1968.</small> [[Slobodan Novak]] • <small>1969.</small> [[Krsto Špoljar]] • <small>1970.</small> [[Stanko Lasić (književni povjesničar)|Stanko Lasić]] & [[Antun Šoljan]] • <small>1971.</small> [[Oto Šolc]] • <small>1972.</small> [[Nikola Milićević]] & [[Svetozar Petrović]] • <small>1973.</small> [[Živko Jeličić]] • <small>1974.</small> [[Marin Franičević (pjesnik)|Marin Franičević]] • <small>1975.</small> [[Vesna Krmpotić]] & [[Predrag Matvejević]] • <small>1976.</small> [[Zvane Črnja]] & [[Milivoj Solar]] • <small>1978.</small> [[Drago Kekanović]] & [[Milivoj Slaviček]] • <small>1979.</small> [[Ivan Katušić]] & [[Miroslav Slavko Mađer]] • <small>1980.</small> [[Tito Bilopavlović]] & [[Nikica Petrak]] • <small>1981.</small> [[Ivan Slamnig]] & [[Danijel Dragojević]] • <small>1983.</small> [[Zvonko Maković]] • <small>1984.</small> [[Luko Paljetak]] • <small>1985.</small> [[Nedjeljko Fabrio]] & [[Zvonimir Majdak]] • <small>1986.</small> [[Viktor Žmegač]] • <small>1987.</small> [[Nusret Idrizović]] & [[Augustin Stipčević]] • <small>1988.</small> [[Branimir Bošnjak]] • <small>1989.</small> [[Zvonimir Mrkonjić]] • <small>1990.</small> [[Bruno Popović]] • <small>1991.</small> [[Željka Čorak]] • <small>1992.</small> [[Slavko Mihalić]] • <small>1993.</small> [[Sibila Petlevski]] • <small>1994.</small> [[Ivan Golub]] • <small>1995.</small> [[Ante Stamać]] • <small>1996.</small> [[Jozo Laušić]] • <small>1997.</small> [[Željko Knežević]] • <small>1998.</small> [[Jakša Fiamengo]] • <small>1999.</small> [[Goran Tribuson]] • <small>2000.</small> [[Stanko Andrić]] • <small>2001.</small> [[Drago Glamuzina]] • <small>2002.</small> [[Andriana Škunca]] • <small>2003.</small> [[Renato Baretić]] • <small>2004.</small> [[Luko Paljetak]] • <small>2005.</small> [[Delimir Rešicki]] • <small>2006.</small> [[Mate Ganza]] • <small>2007.</small> [[Mirko Kovač]] • <small>2008.</small> [[Anka Žagar]] • <small>2009.</small> [[Ivana Šojat|Ivana Šojat-Kuči]] • <small>2010.</small> [[Nada Gašić]] • <small>2011.</small> [[Zoran Ferić]] • <small>2012.</small> [[Tatjana Gromača]] • <small>2013.</small> [[Milko Valent]] • <small>2014.</small> [[Josip Mlakić]] • <small>2015.</small> [[Delimir Rešicki]] • <small>2016.</small> [[Krešimir Nemec]] • <small>2017.</small> [[Branko Maleš]] • <small>2018.</small> [[Ludwig Bauer]] • <small>2019.</small> [[Maša Kolanović]] • <small>2020.</small> [[Marko Gregur]] • <small>2021.</small> [[Ivica Prtenjača]] • <small>2022.</small> [[Denis Peričić]] • <small>2023.</small> [[Kristian Novak]] • <small>2024.</small> [[Franjo Nagulov]] • <small>2025.</small> [[Evelina Rudan Kapec]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni književni predlošci]] [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nagrada]] [[Kategorija:Hrvatski predlošci]] </noinclude> 8rje8ixob5l3dmduv63d6r8e1offtm9 0 118265 7570987 7165960 2026-08-06T16:14:59Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7570987 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RockyMountainsLocatorMap.png|mini|Rasprostiranje Stjenjaka u Sjevernoj Americi]] '''Stjenjak''' ([[engleski]]: ''Rocky Mountains'', Rockies, špa. Montañas Rocosas, Rocallosas, [[francuski]]: ''les Rocheuses'') je 4800 km dugo i 700 km široko, na oko 4400 m nadmorske visine, [[gorje]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koje se pruža od sjevera [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] ([[Kanada]]) na sjeveru do [[Novi Meksiko|Novog Meksika]] ([[SAD]]) na jugu. Tvori najveći i najstariji dio zapadnog planinskog područja Kanade i SAD-a, te pripada istočnim [[Kordiljeri]]ma. Prema istoku se spušta u [[Velika središnja nizina|Veliku središnju nizinu]] (''Great Central Plain''), a na zapadu prema pojasu unutarnjih kotlina i ravnjaka. Nadmorskom visinom od 4401 metra, najviši vrh je [[Mount Elbert]] u [[Kolorado|Koloradu]], a najviši vrh u [[Kanadski Stjenjak|Kanadskom Stjenjaku]] je [[Mount Robson]] visine 3954 metra. Zbog prirodnih ljepota neki su dijelovi Stjenjaka zaštićeni i proglašeni nacionalnim parkovima, od kojih su najpoznatiji [[Nacionalni park Yellowstone|Yellowstone]] u SAD i [[Nacionalni park Banff|Banff]] u Kanadi. {{Široka slika|Mountains_from_westlands.jpg|900px|Istočni kraj Stjenjaka kod [[Denver]]a|40%|središte}} ==Prirodne odlike== [[Datoteka:Moraine_Lake_17092005.jpg|mini|desno|Jezero Morraine u [[Nacionalni park Banff|Nacionalnom parku Banff]] ([[Alberta]], [[Kanada]])]] Stjenjak se proteže od [[Liard (rijeka)|rijeke Liard]] u Britanskoj Kolumbiji, do rijeke [[Rio Grande]] u Novom Meksiku. Drugi planinski masivi koji se nastavljaju iza pomenutih rijeka, na sjeveru [[Selwyn Range]] u [[Yukon (teritorij)|Yuconu]] i [[Brooks Range]] na [[Aljaska|Aljaski]] i na jugu [[Sierra Madre]] u [[Meksiko|Meksiku]]. U SAD-u u Stjenjake se ubrajaju gorja [[Cabinet (gorje)|Cabinet]] i [[Salish (gorje)|Salish]] u [[Idaho|Idahu]] i [[Montana|Montani]], dok se [[Kolumbijske planine]] u Kanadi, iako u sličnoj situaciji, smatraju posebnim planinskim sustavom. [[Datoteka:Mount_Elbert_and_horses.jpg|mini|desno|[[Mount Elbert]] ([[Kolorado]]) je najviša planina Stjenjaka.]] [[Datoteka:Roxborough.jpg|mini|desno|[[Sedimentne stijene]] Stjenjaka u Koloradu]] [[Datoteka:Jackson_Glacier_terminus.jpg|mini|desno|[[Ledenjak|Ledenjaci]] poput Jackson ledenjaka su snažno preoblikovali Stjenjak]] Mlađi dijelovi Stjenjaka su se uzdigli tijekom kasnog [[Kreda (period)|razdoblja Krede]] (prije 100-65 milijuna godina), neki južni dijelovi potječu iz [[prekambrij]]a (prije 3980-600 milijuna godina). [[Geologija|Geološki]] gorje je sastavljeno od [[eruptivne stijene|eruptivnih]] i [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]; mlađe [[sedimentne stijene]] se pojavljuju duž južnog Stjenjaka, a [[magmatske stijene|vulkanske stijene]] iz [[tercijar]]a (prije 65-1,8 mlijuna godina) duž [[San Juan gorje|San Huan gorja]], i u nekim drugim područjima. Stoljetne erozije su pretvorile planinski Wyominški bazen u, relativno, ravan teren. [[Tetoni]] sadrže stijene iz razdoblja [[paleozoik]]a i [[mezozoik]]a koje pokrivaju samo jezgro sastavljeno od eruptivnih i metamorfnih stijena iz razdoblja [[protrozoik]]a i [[arhej]]a, starosti od 1,2 milijarde do više od 3,3 milijarde godina ([[Beartooth gorje]]). [[Ledeno doba]] je također imao značajan utjecaj u izgledu Stjenjaka, tako da je prije nekih 15.000-20.000 godina 90% nacionalnog parka Yellowstone bilo pokriveno ledom. Razdoblje koji se naziva [[malo ledeno doba]], od 1550. do 1860. godine, je vrijeme tijekom kojega su ledenjaci Agassiz i Jackson dosegli svoj vrhunac. Voda je također na razne načine izgradila današnji igled Stjenjaka. Topljenje snijega i otjecanje vode sa Stjenjaka osigurava vodu za četvrtinu SAD-a. Rijeke koje teku sa Stjenjaka se na kraju ulijevaju u tri [[ocean]]a, [[Atlantski ocean|Atlantski]], [[Tihi ocean]] i [[Arktički ocean]]: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Arkansas (rijeka)]] * [[Athabasca (rijeka)]] * [[Clark Fork (rijeka)]] * [[Colorado (rijeka)]] * [[Columbia (rijeka)]] * [[Coeur d'Alene (rijeka)]] * [[Fraser (rijeka)]] * [[Kootenay (rijeka)]] || * [[Missouri (rijeka)]] * [[North Saskatchewan (rijeka)]] * [[Peace (rijeka)]] * [[Platte (rijeka)]] * [[Rio Grande]] * [[South Saskatchewan (rijeka)]] * [[Snake (rijeka)]] * [[Yellowstone (rijeka)]] |} ''[[Continental divide]]'' na Stjenjaku označava liniju koje određuje da li će rijeka teći u Atlantski ili Tihi ocean. ''[[Triple Divide Peak]]'' ([[Engleski jezik|eng.]] za ''Vrh trostruke podjele'') je dobio ime po činjenici da se sva voda koja padne na planinu dijeli na tri pravca, za Atlantski, Tihi i Arktički ocean. ==Ljudska povijest== [[Datoteka:Rig_wind_river.jpg|mini|desno|Vađenje prirodnog plina zapadno od gorja Wind River ([[Wyoming]])]] [[Datoteka:Steam_Phase_eruption_of_Castle_geyser_with_double_rainbow.jpg|mini|desno|[[Gejzir]] Castle u [[Nacionalni park Yellowstone|Nacionalnom parku Yellowstone]]]] Poslije zadnjeg velikog ledenog doba, Stjenjak su nastanili [[paleoindijanci]], a potom i druga [[Indijanci|indijanska plemena]] ([[Apači]], [[Arapaho]], [[Beaver]], [[Blackfoot]], [[Crow Indijanci]], [[Flathead]], [[Juti]], [[Kutenai]], [[Siuski Indijanci|Siusi]], [[Šajeni]], [[Šošoni]] i drugi). Paleoindijanci su lovili sada izumrle vrste, [[mamut]]e i prapovijesne [[bizon]]e (životinje 20% veće od današnjih bizona) na padinama i u dolinama planina. U Koloradu, duž grebena Continental Divide, postoje kameni zidovi koje su Indijanci sagradili prije 5400 do 5800 godina. Također, postoje značajni dokazi koji upućuju na zaključak da su Indijanci, loveći ih, imali značajan utjecaj na sisavce i na vegetaciju, namjernim izazivanjem požara. [[Španjolska|Španjolski]] istraživač [[Francisco Vásquez de Coronado]] je s grupom vojnika, misionara i robova došao s juga na teritorij Stjenjaka [[1540.]] godine. Masovnija upotreba konja, metalnog alata, vatrenog oružja, nove bolesti i nove kulture, utjecala je na promjenu indijanske ih kultura. Indijanska populacija je istjerana iz svojih povijesnih staništa bolestima, ratovima, istrebljivanjem bizona i stalnim napadima. [[Alexander MacKenzie]] je postao prvi Europljanin koji je prešao Stjenjak 1793. god. Ekspedicija Lewisa i Clarka (1804. – 1806.) je prva priznata znanstvena ekspedicija na Stjenjaku. Tada su sakupljeni prvi botanički, zoološki i geološki uzorci Stjenjaka. Vjeruje se da je upravo ova ekspedicije otvorila put masovnijem prelasku Stjenjaka. Planinari su preplavili Stjenjak od 1720. do 1800. godine u potrazi za mineralima i krznima, a počele su nicati i otkupne postaje koje su ujedno služile i kao baze za većinu aktivnosti Europljana u Kanadskom Stjenjaku. [[Mormoni]] su se počeli naseljavati u blizini [[Veliko slano jezero|Velikog slanog jezera]] 1947. 1859. godine, a u blizini [[Cripple Creek]]a je otkriveno [[zlato]], što je zauvijek izmijenilo regionalno gospodarstvo Stjenjaka. [[Transkontinentalna pruga]] je završena 1869., a [[Nacionalni park Yellowstone]] je osnovan 1872. godine. Zlato i pruga su drastčno ubrzali naseljavanje Stjenjaka, zbog čega je [[Benjamin Harrison|američki predsjednik Harrison]] uspostavio nekoliko šumskih zaštićenih područja 1891. – 82, a 1905. godine predsjednik [[Theodore Roosevelt]] proširio teritorij zaštićenih šuma, na današnji [[Nacionalni park Stjenjaka]]. Gospodarski razvoj je otpočeo [[rudarstvo]]m i [[šumarstvo]]m, a nastavio se [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[rekreacija|rekreacijom]], kao i pratećim granama koje ih podržavaju. == Gospodarstvo == Gospodarski resursi Stjenjaka su raznovrsni i bogati; [[minerali]] pronađeni na Stjenjaku uključuju značajne zalihe [[bakar (element)|bakra]], [[cink]]a, [[molibden]]a, [[Olovo (element)|olova]], [[srebro|srebra]], [[volfram]]a i [[zlato|zlata]]. Wyominški bazen i nekoliko manjih područja sadrže značajne količine [[nafta|nafte]], [[prirodni plin|prirodnog plina]] i [[ugljen]]a. Za primjer može poslužiti rudnik Climax u Koloradu, koji je najveći proizvođač molibdena na svijetu i zapošljava preko 3000 radnika. Kanadski najveći rudnici ugljena se nalaze upravo na području Stjenjaka. Brojni rudnici su u prošlosti remetili [[ekologija|ekologiju]] Stjenjaka, ali se danas sve više vodi računa o čistoj okolici. Zemljoradnja i šumarstvo su vodeće grane industrije. Stočarstvo se odvija ljeti u planinskim predjelima, a zimi u dolinama. Stjenjak se odlikuje slabom naseljenošću (4 stanovnika na km²) i malim brojem gradova s preko 50 000 stanovnika. Ipak poslije 1950. godine nastalo je razdoblje od 40 godina s ubrzanim naseljavanjem tijekom kojeg je postotak stanovništva porastao, od 35% u Montani do 150% u Utahu i Coloradu. ===Turizam=== Lijepa priroda i mogućnosti rekreacije na Stjenjaku svake godine privuku milijune turista. Glavni jezik na Stjenjaku je [[Engleski jezik|engleski]], premda postoje manja područja u kojima se priča [[Španjolski jezik|španjolski]] ili [[indijanski jezici]]. Glavne turističke destinacije su brojni [[nacionalni park]]ovi: {| cellpadding="10" |- valign="top" | U SAD-u: * [[Pikes Peak]] * [[Royal Gorge]] * [[nacionalni park Stjenjaka]] * [[nacionalni park Yellowstone]] * [[nacionalni park Grand Teton]] * [[nacionalna šuma Arapaho]] || U Kanadi: * [[nacionalni park Banff]] * [[nacionalni park Jasper]] * [[nacionalni park Kootenay]] * [[nacionalni park Yoho]] || i zajednički: * [[međunarodni park mira Waterton-Glacier]] |} {{commonscat|Rocky Mountains}} == Vanjske poveznice == * [http://wrgis.wr.usgs.gov/docs/parks/province/rockymtn.html U.S. Geological Survey stranica Stjenovitih planina] {{eng oznaka}} * [http://www.blueplanetbiomes.org/rocky_mountain.htm Blue Planet –Stjenjak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060812054319/http://www.blueplanetbiomes.org/rocky_mountain.htm |date=12. kolovoza 2006. }} {{eng oznaka}} * [http://www.headwatersnews.org Headwaters novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160412073019/http://www.headwatersnews.org/ |date=12. travnja 2016. }} {{eng oznaka}} {{SAD}} [[Kategorija:Gorja u SAD-u]] [[Kategorija:Gorja u Kanadi]] a20xrq7ecsv7x148au0hxnw703otzca 7570989 7570987 2026-08-06T16:16:22Z PonoRoboT 259157 oblikovanje 7570989 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:RockyMountainsLocatorMap.png|mini|Rasprostiranje Stjenjaka u Sjevernoj Americi]] '''Stjenjak''' ([[engleski]]: ''Rocky Mountains'', Rockies, špa. Montañas Rocosas, Rocallosas, [[francuski]]: ''les Rocheuses'') je 4800 km dugo i 700 km široko, na oko 4400 m nadmorske visine, [[gorje]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], koje se pruža od sjevera [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] ([[Kanada]]) na sjeveru do [[Novi Meksiko|Novog Meksika]] ([[SAD]]) na jugu. Tvori najveći i najstariji dio zapadnog planinskog područja Kanade i SAD-a, te pripada istočnim [[Kordiljeri]]ma. Prema istoku se spušta u [[Velika središnja nizina|Veliku središnju nizinu]] (''Great Central Plain''), a na zapadu prema pojasu unutarnjih kotlina i ravnjaka. Nadmorskom visinom od 4401 metra, najviši vrh je [[Mount Elbert]] u [[Kolorado|Koloradu]], a najviši vrh u [[Kanadski Stjenjak|Kanadskom Stjenjaku]] je [[Mount Robson]] visine 3954 metra. Zbog prirodnih ljepota neki su dijelovi Stjenjaka zaštićeni i proglašeni nacionalnim parkovima, od kojih su najpoznatiji [[Nacionalni park Yellowstone|Yellowstone]] u SAD i [[Nacionalni park Banff|Banff]] u Kanadi. [[Slika:Mountains_from_westlands.jpg|800px|središte|Istočni kraj Stjenjaka kod [[Denver]]a]] ==Prirodne odlike== [[Datoteka:Moraine_Lake_17092005.jpg|mini|desno|Jezero Morraine u [[Nacionalni park Banff|Nacionalnom parku Banff]] ([[Alberta]], [[Kanada]])]] Stjenjak se proteže od [[Liard (rijeka)|rijeke Liard]] u Britanskoj Kolumbiji, do rijeke [[Rio Grande]] u Novom Meksiku. Drugi planinski masivi koji se nastavljaju iza pomenutih rijeka, na sjeveru [[Selwyn Range]] u [[Yukon (teritorij)|Yuconu]] i [[Brooks Range]] na [[Aljaska|Aljaski]] i na jugu [[Sierra Madre]] u [[Meksiko|Meksiku]]. U SAD-u u Stjenjake se ubrajaju gorja [[Cabinet (gorje)|Cabinet]] i [[Salish (gorje)|Salish]] u [[Idaho|Idahu]] i [[Montana|Montani]], dok se [[Kolumbijske planine]] u Kanadi, iako u sličnoj situaciji, smatraju posebnim planinskim sustavom. [[Datoteka:Mount_Elbert_and_horses.jpg|mini|desno|[[Mount Elbert]] ([[Kolorado]]) je najviša planina Stjenjaka.]] [[Datoteka:Roxborough.jpg|mini|desno|[[Sedimentne stijene]] Stjenjaka u Koloradu]] [[Datoteka:Jackson_Glacier_terminus.jpg|mini|desno|[[Ledenjak|Ledenjaci]] poput Jackson ledenjaka su snažno preoblikovali Stjenjak]] Mlađi dijelovi Stjenjaka su se uzdigli tijekom kasnog [[Kreda (period)|razdoblja Krede]] (prije 100-65 milijuna godina), neki južni dijelovi potječu iz [[prekambrij]]a (prije 3980-600 milijuna godina). [[Geologija|Geološki]] gorje je sastavljeno od [[eruptivne stijene|eruptivnih]] i [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]; mlađe [[sedimentne stijene]] se pojavljuju duž južnog Stjenjaka, a [[magmatske stijene|vulkanske stijene]] iz [[tercijar]]a (prije 65-1,8 mlijuna godina) duž [[San Juan gorje|San Huan gorja]], i u nekim drugim područjima. Stoljetne erozije su pretvorile planinski Wyominški bazen u, relativno, ravan teren. [[Tetoni]] sadrže stijene iz razdoblja [[paleozoik]]a i [[mezozoik]]a koje pokrivaju samo jezgro sastavljeno od eruptivnih i metamorfnih stijena iz razdoblja [[protrozoik]]a i [[arhej]]a, starosti od 1,2 milijarde do više od 3,3 milijarde godina ([[Beartooth gorje]]). [[Ledeno doba]] je također imao značajan utjecaj u izgledu Stjenjaka, tako da je prije nekih 15.000-20.000 godina 90% nacionalnog parka Yellowstone bilo pokriveno ledom. Razdoblje koji se naziva [[malo ledeno doba]], od 1550. do 1860. godine, je vrijeme tijekom kojega su ledenjaci Agassiz i Jackson dosegli svoj vrhunac. Voda je također na razne načine izgradila današnji igled Stjenjaka. Topljenje snijega i otjecanje vode sa Stjenjaka osigurava vodu za četvrtinu SAD-a. Rijeke koje teku sa Stjenjaka se na kraju ulijevaju u tri [[ocean]]a, [[Atlantski ocean|Atlantski]], [[Tihi ocean]] i [[Arktički ocean]]: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Arkansas (rijeka)]] * [[Athabasca (rijeka)]] * [[Clark Fork (rijeka)]] * [[Colorado (rijeka)]] * [[Columbia (rijeka)]] * [[Coeur d'Alene (rijeka)]] * [[Fraser (rijeka)]] * [[Kootenay (rijeka)]] || * [[Missouri (rijeka)]] * [[North Saskatchewan (rijeka)]] * [[Peace (rijeka)]] * [[Platte (rijeka)]] * [[Rio Grande]] * [[South Saskatchewan (rijeka)]] * [[Snake (rijeka)]] * [[Yellowstone (rijeka)]] |} ''[[Continental divide]]'' na Stjenjaku označava liniju koje određuje da li će rijeka teći u Atlantski ili Tihi ocean. ''[[Triple Divide Peak]]'' ([[Engleski jezik|eng.]] za ''Vrh trostruke podjele'') je dobio ime po činjenici da se sva voda koja padne na planinu dijeli na tri pravca, za Atlantski, Tihi i Arktički ocean. ==Ljudska povijest== [[Datoteka:Rig_wind_river.jpg|mini|desno|Vađenje prirodnog plina zapadno od gorja Wind River ([[Wyoming]])]] [[Datoteka:Steam_Phase_eruption_of_Castle_geyser_with_double_rainbow.jpg|mini|desno|[[Gejzir]] Castle u [[Nacionalni park Yellowstone|Nacionalnom parku Yellowstone]]]] Poslije zadnjeg velikog ledenog doba, Stjenjak su nastanili [[paleoindijanci]], a potom i druga [[Indijanci|indijanska plemena]] ([[Apači]], [[Arapaho]], [[Beaver]], [[Blackfoot]], [[Crow Indijanci]], [[Flathead]], [[Juti]], [[Kutenai]], [[Siuski Indijanci|Siusi]], [[Šajeni]], [[Šošoni]] i drugi). Paleoindijanci su lovili sada izumrle vrste, [[mamut]]e i prapovijesne [[bizon]]e (životinje 20% veće od današnjih bizona) na padinama i u dolinama planina. U Koloradu, duž grebena Continental Divide, postoje kameni zidovi koje su Indijanci sagradili prije 5400 do 5800 godina. Također, postoje značajni dokazi koji upućuju na zaključak da su Indijanci, loveći ih, imali značajan utjecaj na sisavce i na vegetaciju, namjernim izazivanjem požara. [[Španjolska|Španjolski]] istraživač [[Francisco Vásquez de Coronado]] je s grupom vojnika, misionara i robova došao s juga na teritorij Stjenjaka [[1540.]] godine. Masovnija upotreba konja, metalnog alata, vatrenog oružja, nove bolesti i nove kulture, utjecala je na promjenu indijanske ih kultura. Indijanska populacija je istjerana iz svojih povijesnih staništa bolestima, ratovima, istrebljivanjem bizona i stalnim napadima. [[Alexander MacKenzie]] je postao prvi Europljanin koji je prešao Stjenjak 1793. god. Ekspedicija Lewisa i Clarka (1804. – 1806.) je prva priznata znanstvena ekspedicija na Stjenjaku. Tada su sakupljeni prvi botanički, zoološki i geološki uzorci Stjenjaka. Vjeruje se da je upravo ova ekspedicije otvorila put masovnijem prelasku Stjenjaka. Planinari su preplavili Stjenjak od 1720. do 1800. godine u potrazi za mineralima i krznima, a počele su nicati i otkupne postaje koje su ujedno služile i kao baze za većinu aktivnosti Europljana u Kanadskom Stjenjaku. [[Mormoni]] su se počeli naseljavati u blizini [[Veliko slano jezero|Velikog slanog jezera]] 1947. 1859. godine, a u blizini [[Cripple Creek]]a je otkriveno [[zlato]], što je zauvijek izmijenilo regionalno gospodarstvo Stjenjaka. [[Transkontinentalna pruga]] je završena 1869., a [[Nacionalni park Yellowstone]] je osnovan 1872. godine. Zlato i pruga su drastčno ubrzali naseljavanje Stjenjaka, zbog čega je [[Benjamin Harrison|američki predsjednik Harrison]] uspostavio nekoliko šumskih zaštićenih područja 1891. – 82, a 1905. godine predsjednik [[Theodore Roosevelt]] proširio teritorij zaštićenih šuma, na današnji [[Nacionalni park Stjenjaka]]. Gospodarski razvoj je otpočeo [[rudarstvo]]m i [[šumarstvo]]m, a nastavio se [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[rekreacija|rekreacijom]], kao i pratećim granama koje ih podržavaju. == Gospodarstvo == Gospodarski resursi Stjenjaka su raznovrsni i bogati; [[minerali]] pronađeni na Stjenjaku uključuju značajne zalihe [[bakar (element)|bakra]], [[cink]]a, [[molibden]]a, [[Olovo (element)|olova]], [[srebro|srebra]], [[volfram]]a i [[zlato|zlata]]. Wyominški bazen i nekoliko manjih područja sadrže značajne količine [[nafta|nafte]], [[prirodni plin|prirodnog plina]] i [[ugljen]]a. Za primjer može poslužiti rudnik Climax u Koloradu, koji je najveći proizvođač molibdena na svijetu i zapošljava preko 3000 radnika. Kanadski najveći rudnici ugljena se nalaze upravo na području Stjenjaka. Brojni rudnici su u prošlosti remetili [[ekologija|ekologiju]] Stjenjaka, ali se danas sve više vodi računa o čistoj okolici. Zemljoradnja i šumarstvo su vodeće grane industrije. Stočarstvo se odvija ljeti u planinskim predjelima, a zimi u dolinama. Stjenjak se odlikuje slabom naseljenošću (4 stanovnika na km²) i malim brojem gradova s preko 50 000 stanovnika. Ipak poslije 1950. godine nastalo je razdoblje od 40 godina s ubrzanim naseljavanjem tijekom kojeg je postotak stanovništva porastao, od 35% u Montani do 150% u Utahu i Coloradu. ===Turizam=== Lijepa priroda i mogućnosti rekreacije na Stjenjaku svake godine privuku milijune turista. Glavni jezik na Stjenjaku je [[Engleski jezik|engleski]], premda postoje manja područja u kojima se priča [[Španjolski jezik|španjolski]] ili [[indijanski jezici]]. Glavne turističke destinacije su brojni [[nacionalni park]]ovi: {| cellpadding="10" |- valign="top" | U SAD-u: * [[Pikes Peak]] * [[Royal Gorge]] * [[nacionalni park Stjenjaka]] * [[nacionalni park Yellowstone]] * [[nacionalni park Grand Teton]] * [[nacionalna šuma Arapaho]] || U Kanadi: * [[nacionalni park Banff]] * [[nacionalni park Jasper]] * [[nacionalni park Kootenay]] * [[nacionalni park Yoho]] || i zajednički: * [[međunarodni park mira Waterton-Glacier]] |} {{commonscat|Rocky Mountains}} == Vanjske poveznice == * [http://wrgis.wr.usgs.gov/docs/parks/province/rockymtn.html U.S. Geological Survey stranica Stjenovitih planina] {{eng oznaka}} * [http://www.blueplanetbiomes.org/rocky_mountain.htm Blue Planet –Stjenjak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060812054319/http://www.blueplanetbiomes.org/rocky_mountain.htm |date=12. kolovoza 2006. }} {{eng oznaka}} * [http://www.headwatersnews.org Headwaters novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160412073019/http://www.headwatersnews.org/ |date=12. travnja 2016. }} {{eng oznaka}} {{SAD}} [[Kategorija:Gorja u SAD-u]] [[Kategorija:Gorja u Kanadi]] k3it0hu8z4lmm2ptdkb4u30vu2i3me9 0 119673 7570990 7491379 2026-08-06T16:17:04Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7570990 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = Državni muzej Ermitaž<br>[[Datoteka:Hermitage logo.svg|200px|]] |slika = Winterpalast zwei seiten2.JPG |opis_slike = Zimski dvorac kompleksa muzeja '''Ermitaž''' u [[Sankt-Peterburg]]u iznad rijeke [[Neva|Neve]] |osnovan = [[1764.]] |lokacija = Obala palače 38, Centralni distrikt, [[Sankt-Peterburg]] |tip = Umjetnički muzej, [[spomenik kulture]] |izlošci = |broj posjetitelja = 4.956.524 (2019.)<ref name="AN">[https://en.wikipedia.org/wiki/The_Art_Newspaper The Art Newspaper annual museum visitor survey, April 9 2020], theartnewspaper.com, 9. travnja 2020. {{eng icon}} Pristupljeno 21. lipnja 2020.</ref>. |ravnatelj = Mihail Pjotrovski |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = Admiraltejskaja postaja |web = [http://hermitagemuseum.org/ hermitagemuseum.org] }} '''Ermitaž''' ([[francuski|franc.]] ''Ermitage'' = obitavalište pustinjaka, osamljeno mjesto) je u [[Rusija|Rusiji]] bio naziv za vile izvan grada i [[paviljon]]e s [[park]]ovima, a najpoznatiji je Ermitaž [[Katarina Velika|Katarine Velike]] u [[Sankt-Peterburg]]u ([[ruski]]: Государственный Эрмитаж) koji je danas jedan od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih i umjetničkih [[muzej]]a na svijetu. ==Povijest== {{Široka slika|HermitageAcrossNeva-2.jpg|900px|Kompleks '''Ermitaža''' sa Zimskim dvorcem u desnom kraju|50%|left}} [[Datoteka:Ermitage diplomatic staircase.jpg|mini|Diplomatsko stubište u Ermitažu]] [[Slika:Eremitage Corridor, St. Petersburg, Russia.jpg|mini|Tzv. Talijanski hodnik u Ermitažu]] Jezgru muzeja Ermitaž u [[Sankt Peterburg]]u čini zbirka ruske carice Katarine Velike koja je uz paviljon Ermitaž dala izgraditi i [[Zimski dvorac]] (talijanski arhitekt B. F. Rastrelli [[1754.]] – [[1763.]]). U 19. st. [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] gradi ''"Novi Ermitaž"'' (njemačkog arhitekta L. Klenzea) u koji je smještena cijela zbirka i otvorena za javnost 1852. godine. Nakon [[Oktobarska revolucija|revolucije]] [[1917.]] muzej je povećan nacionaliziranim umjetninama i smješten u svim zgradama Ermitaža i Zimskog dvorca. Danas je jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu s čuvenim zbirkama [[Antička umjetnost|antičke]], [[Sasanidi|sasnidske]], [[Indijska umjetnost|indijske]], [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamske]] i ostalih umjetnosti. Posebnu atrakciju čine remekdjela od [[Renesansa|renesanse]] do početka 20. st., te zbirke brojnih [[grafika]] i [[crtež]]a, kao i zbirke [[medaljon]]a i novca koje se računaju u milijunima primjeraka. Samo manji dio zbirke muzeja, koja ima više od 3 milijuna predmeta i najveću kolekciju slika na svijetu, je u stalnom postavu. Od šest građevina koje ga tvore, njih četiri (Zimski dvorac, Mali Ermitaž, Stari Ermitaž i Novi Ermitaž) su otvorene za javnost, dok su druge dvije (Kazalište Ermitaža i Pomoćni dom) zatvorene. Pored njih, uprava Ermitaža upravlja i obližnjim muzejima kao što su: Palača Menšikov (ruska umjetnost 18. st.), Muzej porculana, skladištem u Staraja Derevnja i istočnim krilom Glavne upravne zgrade. Od 1990. godine ravnatelj muzeja je Mihail Pjotrovski. Muzej ne radi ponedjeljcima, a ulazi se kroz dvorište ili pristanište Zimskog dvorca. Ulaz u muzej je besplatan za djecu i studente, ali i za sve svakog prvog četvrtka u mjesecu. ==Kolekcija== [[Slika:Inside_the_hermitage.JPG|mini|Soba s [[portret]]ima junaka iz [[Napoleon]]ovih ratova.]] [[Slika:Petersburg-square.jpg|mini|Pogled iz Ermitaža na [[Petrograd]]ski carski trg. ]] Fokus muzeja je zapadnoeuropska umjetnost, koja zauzima 120 soba u četiri zgrade s izlošcima u rasponu od srednjeg vijeka do danas. [[Rembrandt]], [[Rubens]], [[Tiepolo]], [[Tizian]], [[Leonardo]], [[Picasso]], [[Gauguin]], [[Paul Cézanne]], [[van Gogh]] i [[Goya]], svi su zastupljeni ovdje. Glavne atrakcije su Zlatne sobe Galerije blaga prikazuju remek djela od zlata iz Euroazije, antička djela iz Crnomorskog primorja i blago Orijenta. Muzej također čuva dijelove iz privatne zbirke [[Nikola II., ruski car|Nikole II.]], Uključujući slike, crteže i medalje, stvorene u čast njegove krunidbe.<ref>[https://www.nationalgeographic.com/travel/top-10/museum-galleries/#page=1 Top 10 Museums and Galleries], [[National Geographic]], rujan 2012. {{eng icon}} Pristupljeno 21. lipnja 2020.</ref> <gallery> Slika:PazyrikHorseman.JPG|''Konjanik iz Pazirika'', [[skitska umjetnost]], oko 300. pr. Kr. Slika:Статуя Адриана.jpg|Rimski ''Portret cara [[Hadrijan]]a'' u mramoru iz prve polovice 2. st. Slika:Pierre-Auguste Renoir - Woman Arranging her Hair.jpg|[[Auguste Renoir]], ''Žena uređuje kosu'', 1887., ulje na platnu, 65.3 x 54 cm. Slika:Kutuzov2 by Daw.jpg|''Portret [[Mihail Ilarionovič Kutuzov|Maršala Kutuzova]]'' (1745.—1813.), veličina: 361х258 cm. Slika:Статуя фараона Аменемхета III.jpg|[[Amenemhet III.]] Slika:Саркофаг Церемония бракосочетания.jpg|[[Sarkofag]] s prikazom svadbe, 2. st. Slika:Hermitage mailed knights.jpg|Oklopi konjaničkih [[vitez (titula)|vitezova]]. Slika:Lucas Cranach d. Ä. 049.jpg|[[Lucas Cranach stariji|Lucas Cranach]] Slika:Leonardo da Vinci Benois Madonna.jpg|[[Leonardo da Vinci]] Slika:Jean-Baptiste Siméon Chardin 019.jpg|[[Jean-Baptiste Siméon Chardin]] Slika:Rubens-Landscape.with.Rainbow1632-1635.jpg|[[Rubens]] Slika:Canova-Three Graces 0 degree view.jpg|[[Antonio Canova]] Slika:Gustave Courbet - Reclining Woman.jpg|[[Gustave Courbet]] Slika:Edgar Degas Place de la Concorde.jpg|[[Edgar Degas]] Slika:Georges Seurat - View of Fort Samson.jpg|[[Georges Seurat]] Slika:Vincent Willem van Gogh 028.jpg|[[Vincent van Gogh]] Slika:Paul Cezanne - Mont Sainte-Victoire 1897.jpg|[[Paul Cezanne]] Slika:Vassily Kandinsky, 1913 - Composition 6.jpg|[[Vasilij Kandinski]] </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vidi još== * [[Tanajske ploče]] se čuvaju u muzeju ==Vanjske poveznice== {{commons-inline|Hermitage Museum}} * [https://web.archive.org/web/20070928161047/http://www.hermitage.ru/ Službene stranice muzeja] (ili [http://www.hermitagemuseum.org alias]) * [http://www.hermitage.nl Hermitage Amsterdam.] * [https://web.archive.org/web/20080210014303/http://www.guggenheimlasvegas.org/ Guggenheim Hermitage Museum.] * [https://web.archive.org/web/20050408063032/http://www.hermitagerooms.com/ Hermitage sobe u Londonu.] * [https://web.archive.org/web/20070927092513/http://www.3dmotion.ru/php/viewpano.php?c=165&p=744&L=en 3DMotion Panorama Ermitaža.] * [http://www.museumsyndicate.com/owner.php?owner=10 Odabrana djela u kolekciji Ermitaža.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017053645/http://museumsyndicate.com/owner.php?owner=10 |date=17. listopada 2007. }} [[Kategorija:Muzeji u Rusiji]] [[Kategorija:Građevine u Sankt-Peterburgu]] [[Kategorija:Rokoko arhitektura]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]] [[Kategorija:Ruske turističke atrakcije]] 7qv0l17vpdo3et2vraahkkflvwsaqws 0 130432 7571159 7569440 2026-08-06T21:12:24Z MarbleRock 250781 /* Tramvajska mreža */ 7571159 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2012.}} {{Infookvir javni prijevoz |vrsta = tramvaj |ime = Tramvajski prijevoz u Zagrebu |slika = Zagreb tram (21).jpg |opis slike = Tramvaj (linija 11) na Trgu bana J. Jelačića |država = {{Z+X|HRV}} |mjesto = [[Slika:Flag of Zagreb.svg|25px|border]] [[Zagreb]] |organizator = |prijevoznik = [[Zagrebački električni tramvaj]] |broj linija = 15 dnevnih i 4 noćne |otvaranje = [[5. rujna]] [[1891.]] |elektrifikacija = [[18. kolovoza]] [[1910.]] |ukidanje = |broj putnika dnevno = |broj putnika godišnje = {{n|121 688 000}} (2024.)<ref>{{cite book |url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/SLJGZ2025_Digital%20FINAL2.pdf |title=Statistički ljetopis grada Zagreba 2025. |editor-last1=Šiško |editor-last2= Polančec |publisher=Grad Zagreb |p=232}}</ref> |www = www.zet.hr |dijagram = Zagreb tramway network map.svg |duljina trase = 116,35 km |širina kolosijeka = 1000 mm |napon kontaktne mreže = 600 V ⎓ |broj stanica = |broj depoa = 2 |broj postaja = 256 |broj vozila = 187+84 }} Tramvajski prijevoz glavni je oblik [[Javni prijevoz u Zagrebu|javnog prijevoza u Zagrebu]]. Uveden je [[1891.]] godine, kada su [[tramvaj]]ska kola vukli [[konj]]i. Godine [[1910.]] tramvajska je mreža elektrificirana, a konjski su tramvaji ukinuti. Danas tramvajsku mrežu čini 116,3&nbsp;km pruga, a prijevoz se odvija na petnaest dnevnih i četiri noćne linije. Podružnica [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] je javni prijevoznik koji organizira i održava uslugu javnog tramvajskog prijevoza. ==Povijesni razvoj== ===Konjski tramvaj=== [[Datoteka:Zagrebački konjski tramvaj (replika).jpg|mini|Replika zagrebačkog konjskog tramvaja u [[Tehnički muzej|Tehničkom muzeju]] u Zagrebu]] Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još [[1844.]] uvedene prve konjske omnibusne linije, one su bile sezonske naravi i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od [[željeznica|željezničke]] stanice do ondašnjih zagrebačkih [[hotel]]a. O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, gradski su oci počeli raspravljati 1885. godine, a ideja je postala aktualna 1887., kad je [[Francuska|francuski]] inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do [[Samobor]]a. Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge u Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge konačno je dobio [[7. ožujka]] [[1891.]], ali nije započeo njezinu gradnju, već je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana. Gradnja jednokolosiječne tramvajske pruge počela je [[11. svibnja]] [[1891.]] godine. [[Konjski tramvaj]] pušten je u promet '''[[5. rujna]] [[1891.]]''' godine. Širina kolosijeka iznosila je 760&nbsp;mm, a ukupna prometna duljina pruga oko 8&nbsp;km. Pruga je bila izgrađena od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg), Vlaškom, Draškovićevom i Jurišićevom preko Jelačićeva trga, Ilicom do Vodovodne ulice (Pivovara) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora i uz odvojak Frankopanskom ulicom i Savskom cestom do Savskog mosta. Sljedeće je godine, izgradnjom novog kolodvora Državnih željeznica (današnjeg Glavnog kolodvora), sagrađen odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora. Pruga je imala mimoilaznice na važnijim stajalištima. Tramvajski je vozni park 1891. obuhvaćao 10 zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih), a do 1910. broj kola porastao je na 38. Kola su bila izgrađena u tvornici Weitzer u [[Graz]]u, duga 5 m, široka 1,80 m i visoka 2,50 m. Prosječna brzina tramvajskih kola koje je vukao konj bila je 7,5&nbsp;km/h. Remiza je, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja. Konjski su tramvaji u to vrijeme nosili nadimke »konjka« i »filoksera«. Potonji se, prema navodima novinara [[Krešimir Kovačić|Krešimira Kovačića]], proširio i zadržao kao šaljivi naziv kojemu nije bilo poznato porijeklo.<ref>{{Citiranje weba|title=Od konjskog do niskopodnog tramvaja|url=https://www.zagreb.hr/od-konjskog-do-niskopodnog-tramvaja/19152|access-date=2025-03-12|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref> ===Električni tramvaj=== Prijevoz na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren [[18. kolovoza]] [[1910.]] godine. Konjski se tramvaj zadržao još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja. [[Datoteka:Janko Holjac opens electric tram network in Zagreb, 1910.png|središte|mini|374x374px|[[Janko Holjac]] u prvom električnom tramvaju svečano puštenom u promet na Savskoj cesti, 18. kolovoza 1910.]] == Tramvajska mreža == [[Datoteka:Evolucija Tramvaja u Zagrebu.gif|mini|Prikaz rasta zagrebačke tramvajske mreže kroz povijest]] [[Datoteka:Stajališni displej.jpg|mini|Zaslon na tramvajskoj stanici s najavom dolaska tramvaja. Početak uvođenja krajem 2007.]]Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započet je [[11. svibnja]] [[1891.]], kad je započela izgradnja jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760&nbsp;mm. Pruga, kojom je 5. rujna 1891. pušten u promet konjski tramvaj, protezala se od današnjega Kvaternikovog trga (tadašnje Mitnice u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom preko [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićeva trga]] te [[Ilica|Ilicom]] do [[Zapadni kolodvor u Zagrebu|Južnoga (danas Zapadnog) kolodvora]]. Pruga je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku. Od tada do danas mreža se proširila na ukupno {{broj|116 346}} km po kojoj se tramvajski prijevoz redovno odvija. Od [[1910.]] godine širina kolosijeka je 1000&nbsp;mm. Mreža se u nekoliko navrata širila (posljednje je širenje bilo [[2000.]] godine puštanjem u promet dionica Dubrava – Dubec i Jarun – Prečko), a neke su dionice pruga ukinute. [[Tramvaj]]ski prsten u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] izgradilo je hrvatsko građevinarsko poduzeće [[GRO Vladimir Gortan]].<ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/7.pdf Časopis Građevinar 54 (2002.) 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715003823/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/7.pdf |date=15. srpnja 2007. }} Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="2" | Puštanje u promet pojedinih dionica pruga<br><small>(do [[1910.]] pruga za konjski tramvaj)</small> |- | rowspan="2" | [[1891.]] | Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | rowspan="2" | [[1892.]] | Jelačićev Trg – Glavni kolodvor (kod hotela ''Esplanade'') (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | Kvaternikov trg – Maksimir (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | rowspan="2"| [[1910.]] | Zapadni kolodvor – Draškovićeva (Klaićevom i Hebrangovom ulicom) |- | Vodovodna – Črnomerec |- | [[1911.]] | Jelačićev trg – Kaptol – [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] – [[Gupčeva zvijezda]] – Mirogoj |- | [[1924.]] | Draškovićeva – Branimirova |- | [[1926.]] | Kvaternikov trg – Sajmište (Heinzelovom ulicom) |- | [[1928.]] | Branimirova – Draškovićeva – Sigečica (Branimirovom ulicom) |- | [[1931.]] | Vlaška – Draškovićeva – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda |- | [[1933.]] | Gupčeva zvijezda – Jandrićeva |- | rowspan="2" |[[1935.]] | Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom) |- | Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom ulicom) |- | [[1942.]] | Maksimir – Dubrava |- | [[1945.]] | spojnica Glavni kolodvor – Savska cesta (Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom) |- | [[1946.]] | spojnica Draškovićeva – Trga žrtava fašizma (Mislavovom ulicom) |- | [[1947.]] | spojnica Zapadni kolodvor – Savska cesta (Jagićevom i Jukićevom ulicom) |- | [[1948.]] | Jandrićeva – Mihaljevac |- | [[1949.]] | Savska cesta – Heinzelova (Vukovarskom ulicom) |- | rowspan="2"| [[1950.]] | Mihaljevac – Dolje |- | Heinzelova – Žitnjak |- | [[1961.]] | Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom) |- | [[1962.]] | Branimirova (Sigečica) – Držićeva |- | [[1963.]] | Harambašićeva – Borongaj |- | [[1979.]] | Držićeva – Zapruđe – Sopot |- | [[1985.]] | Savski most – Sopot (završetak tzv. novozagrebačkog prstena) |- | [[1987.]] | Savski most – Jarun (Selskom i Horvaćanskom cestom) |- | [[1990.]] | Žitnjak – Savišće |- | rowspan="2"| [[2000.]] | Dubrava – Dubec |- | Jarun – Prečko |- ! colspan="2" | Ukinuće pojedinih pruga |- | [[1926.]] | Zapadni kolodvor – Draškovićeva (promet obustavljen još 1924. zbog nerentabilnosti) |- | [[1931.]] | Jelačićev trg – Kaptol – [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] – [[Gupčeva zvijezda]] (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda) |- | [[1954.]] | Kvaternikov trg – Sajmište |- | [[1967.]] | [[Gupčeva zvijezda]] – Mirogoj (nakon nesreće [[31. listopada]] [[1954.]] promet obustavljen do 1964., konačno prekinut [[15. svibnja]] [[1967.]]) |} Razvojem tramvajske mreže bilo je potrebno urediti tramvajska okretišta na krajnjim odredištima. Danas se tramvajska okretišta nalaze na odredištima tramvajskih linija: {| class="wikitable" |+ !Okretište !Linije !Peroni !Kolosijeci u okretištu !Otvoreno |- |Borongaj |{{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|17}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1963. |- |Črnomerec |{{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|11}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1910. |- |Dubec |{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|11}} |2 dolazno-odlazna |2 |2000. |- |Dubrava |{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|12}} |2 dolazno-odlazna |2 |1942. |- |Gračansko dolje |{{ZET ikona|15}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1950. |- |Heinzelova | |1 dolazni + 1 odlazni |1 + 1 upleteni |1949. |- |Jarun – zapad | |1 dolazni + 1 odlazni + 2 u okretištu |2 |1987. |- |Kvaternikov trg |{{ZET ikona|13}} |1 dolazno-odlazni |1 + 1 mimoilazni |1891. |- |Ljubljanica |{{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|12}} |2 dolazna + 1 odlazni |1 |1935. |- |Mihaljevac |{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|15}} |2 dolazna + 3 odlazna |2 |1948. |- |Park Maksimir |{{ZET ikona|5}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1892. |- |Prečko |{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|17}} |1 dolazni + 1 odlazni |2 |2000. |- |Savišće |{{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|3}} |1 dolazni + 1 odlazni |2 |1990. |- |Savski gaj – rotor | |1 dolazni + 3 odlazna |1 |2020. |- |Savski most |{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|7}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1891. |- |Sopot |{{ZET ikona|6}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1979. |- |Trg žrtava fašizma | |1 dolazno-odlazni |1 |1935. |- |Zapadni kolodvor |{{ZET ikona|1}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1891. |- |Zapruđe |{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|14}} |2 dolazna + 2 odlazna |2 u oba smjera |1979. |- |Žitnjak |{{ZET ikona|13}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1950. |} {| border="0" cellpadding="3" cellspacing="0" style="empty-cells:show; border-collapse:collapse" |- |<ul> *Borongaj *Črnomerec *Dubec *Dubrava *Gračansko dolje *''Heinzelova**'' *''Jarun**'' *Kvaternikov trg *Ljubljanica *Maksimir *Mihaljevac </ul> |<ul> *Prečko *Savišće *''Savski gaj-rotor''<nowiki>**</nowiki> *Savski most *Sopot *''Trg žrtava fašizma**'' *Zapadni kolodvor *Zapruđe *Žitnjak </ul> |} <nowiki>**</nowiki> pomoćna okretišta koja se ne nalaze na krajnjim postajama linija. Okretišta Heinzelova i Jarun ostatci su nakon produžetka pruge, odnosno širenja tramvajske mreže. Koriste se u iznimnim situacijama (kraćenja zbog zastoja, radova i sl.). == Tramvajska infrastruktura i signalizacija == Širina kolosijeka je 1000&nbsp;mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 [[volt|V]] [[Istosmjerna struja|⎓]]. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255. === Prometni znakovi === U tramvajskom prometu postoje posebni prometni znakovi. {| class="wikitable" |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-ograničenje brzine.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-prestanak ograničenja.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-najava skretnice.jpg|100px]]</div> |- !width = 33%|Ograničenje brzine !width = 33%|Prestanak važećeg ograničenja brzine !width = 33%|Najava skretnice |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Tram-znak-skretnica.jpg|95px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-rasklopac.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-pružna sklopka.jpg|110px]]</div> |- !width = 33%|Skretnički kontakt !width = 33%|Rasklopac !width = 33%|Pružna sklopka |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Tram-znak-kočenje motorom.jpg|100px]]</div> | | |- !width = 33%|Obavezno kočenje motorom<br> ! ! |} === Semafori === Na raskrižjima s tramvajskim i cestovnim prometom, uz [[semafor]]e za cestovni promet postavljeni su i posebni semafori za tramvajski promet koji vozaču tramvaja signaliziraju mogućnost prolaza raskrižjem. Tramvajski semafor ima najmanje dva svjetla, no može i više, ovisno o tome koliko je skretnica položeno u raskrižju. == Vozni park == Vozni park ZET-a sastoji se od 277 tramvajskih vozila (od čega 142 niskopodna).Vozni je park raznovrstan i obuhvaća više tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim je danom u prometu 187 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice. {| class="wikitable" |- !colspan=5|Tipovi tramvaja u Zagrebu |- !width = 22%|Naziv !Slika !Aktivan? !Pušten u promet !Zanimljivosti |- |'''[[Ganz-Mavag T-50]]''' |[[Datoteka:Ganz T-50 in Trešnjevka, Zagreb, 1910s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1910. |Prvi električni tramvaj u Zagrebu. Kasnije su pregrađeni u prikolice tzv. ''Pagode'' |- |'''[[Ganz-Mavag T-70]]''' |[[Datoteka:Ganz T-70 in Hebrangova, Zagreb, 1910s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1911. | |- |'''[[M-22]]''' |[[Datoteka:M-22 tram car, Zagreb, 1920s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Motorna kola proizvedena u ZET-u, a projektirao ih je dipl. ing. Dragutin Mandl. Imala su drveni kostur. |- |'''[[M-24]]''' |[[Datoteka:ZET M-24 11, 2024. Dan otvorenih vrata ZET-a.jpg|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Danas su sačuvana dva tipa kola s prikolicom ''Pagodom''. Kola 11 su eksponat Tehničkog muzeja, a kola 88 služe za turističke vožnje. |- |'''[[TMK 100]]''' | !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Prototip. |- |'''[[TMK 101]]'''<br>''nadimak: Stojadin, Đuro'' |[[Datoteka:Zagreb tram (01).JPG|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2008. |1951. |Dvoosovinski tramvaji koje je proizvodio [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]], a prva tri prototipa su proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa. |- |'''[[TMK 200]]''' | !style="background-color:#FFC7CE" |do 1993. |1966. |Prototip zglobnog šestoosovinskog tramvaja, prvi takve vrste u Zagrebu. |- |'''[[TMK 201|TMK 1Z]]''' (''tip 201'')<br>''nadimak: Bik'' |[[Datoteka:TMK 203.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2025. |1973. – 1974. |Četveroosovinski tramvaji koje je proizvodio Đuro Đaković. |- |'''[[ČKD Tatra T4|Tatra T4YU]]''' (''tip 401'')<br>''nadimak: Čeh'' |[[Datoteka:Tatra T4.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1976. – 1982. |Proizvedeni u Čehoslovačkoj |- |'''[[ČKD Tatra KT4|Tatra KT4YU]]''' (''tip 301'')<br>''nadimak: Katica'' |[[Datoteka:KT4 Zagreb.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1985. – 1986. |Zglobni tramvaji čehoslovačke proizvodnje |- |'''[[ČKD Tatra KT4|Tatra KT4Dt]]''' (''GB 351'')<br>inačica | !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1986. |Inačica KT4 tramvaja s tiristorima TV3, postoji samo jedan primjerak u Zagrebu. |- |'''[[TMK 900|JZT-1]] (''TMK 900'')'''<br>''nadimak: Tenk'' |[[Datoteka:TMK 900 20230714 141405.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2007. |1990. |Prototip tramvaja izrađen u tvornici Đuro Đaković 1990. godine. Povučen iz službe zbog teško nabavljivih dijelova. |- |'''[[Düwag GT-6]]''' (''tip 901'')<br>''nadimak: Genšer ili Švabo'' |[[Datoteka:Düwag GT-6 Zagreb.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1995. – 1996. |Rabljeni tramvaji nabavljeni iz [[Mannheim]]a. |- |'''Düwag GT-6 Mannheimer''' (''tip 941''): <br>inačica |[[Datoteka:Düwag GT-6 Mannheimer.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1996. – 1997. |Rabljeni tramvaji nabavljeni iz [[Mannheim]]a. |- |'''[[TMK 2100]]''' |[[Datoteka:Tip 2100.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |''1994. (prototip 2101)'' 1997. – 2002. |Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su [[Končar]] i [[TŽV Gredelj]]. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori. |- |'''[[TMK 2200]]''' ''nadimak: Zeko'' |[[Datoteka:NT 2200.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |2005. – 2007. (prva serija) 2008. – 2010. (druga serija) |Niskopodni tramvaj konzorcija [[Crotram]]. Isporučeni u dvije serije po 70 vozila. Serije se razlikuju po rasporedu sjedala u putničkom prostoru. |- |'''[[TMK 2300|TMK 2200K]] (''TMK 2300'')'''<br>''nadimak: Shorty'' |[[Datoteka:TMK 2301 Zagreb.JPG|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |krajem 2009. |Kraća inačica TMK 2200. |- |'''[[Adtranzovi niskopodni tramvaji|Adtranz GT6M]]''' (''tip 1001'') |[[Datoteka:Adtranz GT6M in Zagreb (semi-profile view).jpg|181x181px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |prosinac 2023. – danas |Rabljeni tramvaji iz [[Augsburg]]a. Prvi od 11 tramvaja je došao u Zagreb u prosincu 2023., a do početka 2025. došlo je njih šest. |- |'''[[TMK 2400]]''' |[[Datoteka:Končar TMK 2400, left front, Borongaj, 2025.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |ožujak 2025. – danas |Prvi od 40 novih kraćih tramvaja došao je u [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] [[4. veljače]] [[2025.]] |- !colspan=5|Prikolice |- |'''TP 591''' |[[Datoteka:Trailer TP 531.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2008. |1951. |Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze. |- |'''TP 701''' |[[Datoteka:Trailer TP 701.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2025. |1973. – 1974. |Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze. |- |'''Tatra B4YU''' ''(tip 801)'' |[[Datoteka:Trailer TP 801.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1976. – 1982. |Prikolice za tip tramvaja [[Tatra T4]]. |} <gallery mode="packed" heights="200px" style="float:right"> Datoteka:Tramvaj ralica i prikolica.jpg|Teretni tramvaj s ralicom i teretnom prikolicom Datoteka:Zagreb Tramvaj Brusilica.jpg|Tramvaj brusilica B2-II </gallery> Pomoćni tramvaji su: * tramvaj brusilica Tip B2 (2) * ralice (5) * teretni tramvaj s prikolicama – prerađeni M-24 (2 + 7) Tramvaji su smješteni u dva tramvajska pogona – Dubrava i Trešnjevka. Prema planovima razvoja, tramvajski vozni park ZET-a za nekoliko će se godina povući stariji tipovi tramvaja. Vozni park bi trebala obuhvaćati kola tipa: TMK 2100, TMK 2200, TMK 2200-K i osuvremenjeni KT4. 14. rujna 2023. potpisan je ugovor o kupnji 11 rabljenih tramvaja tipa Adtranz GT6M iz [[Augsburg]]a, uz nabavku novog tipa niskopodnog tramvaja TMK 2400 do 2025. == Tramvajske linije == Tramvajske linije tijekom vremena su se ukidale ili su bile uvođene nove. Današnji sustav tramvajskih linija uveden je početkom [[1980-ih]] godina, uz neke kasnije izmjene (najznačajnija promjena je ukidanje linije broj 16: ''Črnomerec – Jukićeva – Savska – Velesajam – Zapruđe'' početkom [[1990-ih]]). Trenutno prometuje petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, koje prometuju od 00:00 do 04:00 sata. Vremenski slijed između pojedinih tramvaja na istoj liniji u pravilu iznosi nekoliko minuta, a ovisi o tome radi li se o dnevnoj ili noćnoj liniji, danu u tjednu (radni dan ili subota i nedjelja), kao i o dobu dana, te prosječnom broju putnika na liniji. Povremeno tramvajske linije mijenjaju trasu zbog radova na pruzi ili njezinoj rekonstrukciji (obično ljeti). Također su moguće i dnevne privremene i povremene promjene trasa linija, koje se događaju zbog nekog izvanrednog događaja (npr. prometna nesreća, veći kvar, nestanak [[električna energija|električne struje]], i dr.) i tada tramvaji voze zaobilazno. Noćne linije tramvajskog prometa često se zamjenjuju [[autobus]]ima zbog održavanja mreže. Povremeno se u promet uvode izvanredne linije (npr. linija 18, 19 i sl.), iako rijetko i privremeno, obično prilikom rekonstrukcije pruga. U Zagrebu postoje dva spremišta: * Trešnjevka (linije 1, 2, 3, 5, 9, 11, 12, 17, 32, 34) * Dubrava (linije 4, 6, 7, 8, 11, 13, 14, 15, 31, 33) {{clear|all}} === Dnevne linije === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! Od ! Preko ! Do !Spremište ! Napomene |- ! style="background:#9F5944" | [[Tramvajska linija br. 1 u Zagrebu|1]] | [[Zagreb Zapadni kolodvor|Zapadni kolodvor]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | [[Borongaj]] |Trešnjevka | Prometuje radnim danima. Ne prometuje ljeti. |- ! style="background:#000001 | [[Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">2</span>]] | [[Črnomerec]] | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Savišće]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#3A2B99" | [[Tramvajska linija br. 3 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">3</span>]] | [[Ljubljanica (Trešnjevka)|Ljubljanica]] | [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara]] | Savišće |Trešnjevka | Samo radnim danima |- ! style="background:#00A3D4" | [[Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]] | [[Savski most (Zagreb)|Savski most]] | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Dubec]] |Dubrava | |- ! style="background:#B63A57" | [[Tramvajska linija br. 5 u Zagrebu|5]] | [[Prečko]] | [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Park Maksimir]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#3A2B99" | [[Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">6</span>]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Sopot (Zagreb)|Sopot]] |Dubrava | |- ! style="background:#91B4C9" | [[Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] | Savski most | [[Novi Zagreb]] | [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] |Dubrava | |- ! style="background:#BAD701"| [[Tramvajska linija br. 8 u Zagrebu|8]] | [[Mihaljevac (Zagreb)|Mihaljevac]] | [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Zapruđe]] |Dubrava | Samo radnim danima |- ! style="background:#DB2C1D" | [[Tramvajska linija br. 9 u Zagrebu|9]] | Ljubljanica | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | Borongaj |Trešnjevka | |- ! style="background:#65AA7A" | [[Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Dubec |Trešnjevka i Dubrava | |- ! style="background:#AC498D" | [[Tramvajska linija br. 12 u Zagrebu|12]] | Ljubljanica | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#FBC900" | [[Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]] | [[Žitnjak]] | [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara]], [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Kvaternikov trg (Zagreb)|Kvaternikov trg]] |Dubrava | |- ! style="background:#7F8181" | [[Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|14]] | Mihaljevac | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Novi Zagreb]] | [[Zapruđe]] |Dubrava | |- ! style="background:#CCC165" | [[Tramvajska linija br. 15 u Zagrebu|15]] | Mihaljevac | | Gračansko Dolje |Dubrava | |- ! style="background:#F07E02" | [[Tramvajska linija br. 17 u Zagrebu|17]] | [[Prečko]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Borongaj |Trešnjevka |Istom trasom prometuje noćna linija [[Tramvajska linija br. 32 u Zagrebu|32]] |} <div style="float:left;">{{ZET/Linije/Tram-dnevni}}</div> {{clear|all}} ===Noćne linije=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! Od ! Preko ! Do !Spremište |- ! style="background:#102694" | [[Tramvajska linija br. 31 u Zagrebu|31]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], [[Novi Zagreb]] | Savski most |Dubrava |- ! style="background:#009EDD" | [[Tramvajska linija br. 32 u Zagrebu|32]] | [[Prečko]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Borongaj |Trešnjevka |- ! style="background:#8CE1F9" | [[Tramvajska linija br. 33 u Zagrebu|33]] | Mihaljevec | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], [[Ulica grada Vukovara]] | Savišće |Dubrava |- ! style="background:#667B88" | [[Tramvajska linija br. 34 u Zagrebu|34]] | Ljubljanica | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | Dubec |Trešnjevka |} <div style="float:left;">{{ZET/Linije/Tram-noćni}}</div> {{clear|all}} ===Muzejska linija=== Na [[Tramvajska linija br. 21 u Zagrebu|liniji 21]] (Ljubljanica – Glavni kolodvor – Trg žrtava fašizma – Trg bana Josipa Jelačića – Ljubljanica) danas prometuju muzejski primjerci tramvajskih kola [[M-24]] i [[TMK 100]] s prikolicama. Linija prometuje prigodnim danima poput [[Praznik rada|Praznika rada]] 1. svibnja i Dana Grada Zagreba 31. svibnja te u sklopu manifestacije Dani otovrenih vrata ZET-a, a vožnja linijom je besplatna. Linija ipak ima i dugu povijest na relaciji Mihaljevac – Gračansko dolje, gdje je prometovala do 1980-ih godina. === Ukinute linije === {| class="wikitable" !Br. ! colspan="5" |Napomena |- |[[Tramvajska linija br. 10 u Zagrebu|'''10''']] | colspan="5" |Ukinuta 1982. godine. Nakon ukidanja prometovala kao izvanredna linija. |- |[[Tramvajska linija br. 16 u Zagrebu|'''16''']] | colspan="5" |Ukinuta ranih 1990-ih godina. |- |'''[[Tramvajska linija br. 18 u Zagrebu|18]]''' | colspan="5" |Prometovala sredinom 20. stoljeća, nepoznato kad je uvedena, a ukinuta je do 1958. godine. U novije doba prometovala kao izvanredna linija. |- |'''20''' | colspan="5" |Prometovala 20. – 24. travnja 2009. u sklopu projekta Civitas-Elan.<ref>{{Citiranje weba|date=27. travnja 2009.|title=Komentar korisnice "dokolica"|url=https://www.damijenestoslatko.com/slano/sparoge-s-jajima/|url-status=live|access-date=21. lipnja 2025.|website=Damijenestoslatko.com|quote=Kao prava zetovka reći ću ti da je linija 20 bila samo privremeno uvedena jer je Zagreb zajedno sa još 4 europska grada, u projektu “Civitas-Elan” (za čišći zeleniji grad.) Ta je linija vozila samo od 20.04.-24.04. Toliko o tramvajima, a što se šparoga tiče ja se još sa njima nisam uhvatila u koštac. Nikako mi ne ide…:))) Ali budem ja to….}}</ref> |- !Br. !Od !Preko !Do !Napomena !Izvor |- | rowspan="2" |'''[[Tramvajska linija br. 25 u Zagrebu|25]]''' | rowspan="2" |Črnomerec |Trg Republike, Gl. kolodvor |Maksimir | rowspan="2" |Bivša noćna linija, aktivna 1953., ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. | rowspan="5" |<ref>{{Citiranje novina|date=8. ožujka 2007.|title=Novinski isječak / objava korisnika "Portos"|work=Zeljeznice.net|url=https://i170.photobucket.com/albums/u276/portosmedex1/Tramvaji/Linijedo1980g.jpg|url-status=live|access-date=21. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621125115/https://i170.photobucket.com/albums/u276/portosmedex1/Tramvaji/Linijedo1980g.jpg|archive-date=21. lipnja 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=26. ožujka 2013.|title=Promet u Zagrebu 1953.!|url=https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2013/03/1631589040/font-colorcc0000promet-u-zagrebu-1953font.html?page=blog&id=1631589040&subpage=0&subdomain=nepoznatizagreb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621132458/https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2013/03/1631589040/font-colorcc0000promet-u-zagrebu-1953font.html?page=blog&id=1631589040&subpage=0&subdomain=nepoznatizagreb|archive-date=21. lipnja 2025.|access-date=21. lipnja 2025.|website=Nepoznati Zagreb|publisher=Blog.hr}}</ref> |- |Trg Republike, Gl. kolodvor, Draškovićeva |Dubrava |- |'''[[Tramvajska linija br. 27 u Zagrebu|27]]''' |Kvaternikov trg |Šubićeva, Gl. kolodvor, Trg Republike, Ul. proleterskih brigada (Vukovarska ul.) |Žitnjak |Bivša noćna linija, ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. |- | rowspan="2" |'''[[Tramvajska linija br. 30 u Zagrebu|30]]''' |Rade&nbsp;Končara |Trg Republike |[[Gupčeva zvijezda|Zvijezda]] | rowspan="2" |Bivša noćna linija, aktivna 1953., ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. |- |Ljubljanica |Trg Republike, Gl. kolodvor, Draškovićeva |Mihaljevac |} === Označavanje linija === {{Višestruka slika|slika1=Displeji na NT 2200.jpg|slika2=Tram direction sign, Zagreb, 2025.jpg|opis1=Zaslon s brojem linije i smjerom (''12 Dubrava'') te zaslon s brojem voznog reda (''1207'')|opis2=Stari znak za smjer u [[tatra T4|Tatri T4]] na [[tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|liniji 4]], 2025.|širina1=135|širina2=250}} {{Višestruka slika|slika1=Tram LED display, Zagreb, 2025.jpg|slika2=Tram LCD prototype, Zagreb, 2025.jpg|opis1=[[LED]] prikaz postaja u tramvajima [[TMK 2200]] i [[TMK 2300|2300]], 2025.|opis2=Prototip [[LCD]] ekrana u tramvaju [[TMK 2200]], 2025.|širina1=160|širina2=260}} Tramvajske linije su označene brojkom na ploči ili ekranu na prednjem i stražnjem dijelu tramvaja te s desne bočne strane tramvaja. Na tramvajima [[Adtranzovi niskopodni tramvaji|Adtranz GT6M]] također postoji ekran s brojkom linije na lijevoj bočnoj strani. Na jednoj tramvajskoj liniji prometuje više tramvaja, a svaki tramvaj ima svoj vozni red. Broj voznog reda sastoji se od broja linije i rednog broja polaska na liniji, a označen je na ekranu ili metalnoj pločici s vozačeve lijeve strane. Na Adtranz GT6M tramvajima označuje se samo redni broj polaska 7-segmentnim pokazivačem ispred vozača. Vozne redove 99XX koriste tramvaji bez broja linije, tipično kod preusmjerenja. == Sustav naplate prijevoza == {{glavni|Zagrebački električni tramvaj#Naplata prijevoza na području grada Zagreba}} [[Datoteka:Jízdenky na MHD.jpg|mini|237x237px|Pojedinačne karte, 2021.]] Vrste karata prilagođene su putnicima koji se prijevozom koriste svakodnevno, ali i onima koji tek povremeno putuju tramvajima i autobusima ZET-a. == Bilješke == {{izvori|30em}} == Izvori == * ''Zagrebački električni tramvaj: 1891. – 2001.'', ZET, Zagreb., 2001. == Vidi još == {{Commonscat|Trams in Zagreb|Tramvaji u Zagrebu}} * [[Javni gradski prijevoz u Zagrebu‎]] * [[Zagrebački električni tramvaj‎]] * [[Tramvaj]] * [[Mirogojska tramvajska nesreća 1954.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.zet.hr/default.aspx?id=6 Službene stranice ZET-a] {{Tramvajske linije u Zagrebu}} {{Tramvajski promet u Hrvatskoj}} {{ZG}} [[Kategorija:Tramvajski promet u Zagrebu| ]] [[Kategorija:Zagrebački električni tramvaj]] 6savcvatfuoazxe7pvukvuvlfa4brsl 7571160 7571159 2026-08-06T21:13:00Z MarbleRock 250781 /* Tramvajska mreža */ 7571160 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2012.}} {{Infookvir javni prijevoz |vrsta = tramvaj |ime = Tramvajski prijevoz u Zagrebu |slika = Zagreb tram (21).jpg |opis slike = Tramvaj (linija 11) na Trgu bana J. Jelačića |država = {{Z+X|HRV}} |mjesto = [[Slika:Flag of Zagreb.svg|25px|border]] [[Zagreb]] |organizator = |prijevoznik = [[Zagrebački električni tramvaj]] |broj linija = 15 dnevnih i 4 noćne |otvaranje = [[5. rujna]] [[1891.]] |elektrifikacija = [[18. kolovoza]] [[1910.]] |ukidanje = |broj putnika dnevno = |broj putnika godišnje = {{n|121 688 000}} (2024.)<ref>{{cite book |url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/SLJGZ2025_Digital%20FINAL2.pdf |title=Statistički ljetopis grada Zagreba 2025. |editor-last1=Šiško |editor-last2= Polančec |publisher=Grad Zagreb |p=232}}</ref> |www = www.zet.hr |dijagram = Zagreb tramway network map.svg |duljina trase = 116,35 km |širina kolosijeka = 1000 mm |napon kontaktne mreže = 600 V ⎓ |broj stanica = |broj depoa = 2 |broj postaja = 256 |broj vozila = 187+84 }} Tramvajski prijevoz glavni je oblik [[Javni prijevoz u Zagrebu|javnog prijevoza u Zagrebu]]. Uveden je [[1891.]] godine, kada su [[tramvaj]]ska kola vukli [[konj]]i. Godine [[1910.]] tramvajska je mreža elektrificirana, a konjski su tramvaji ukinuti. Danas tramvajsku mrežu čini 116,3&nbsp;km pruga, a prijevoz se odvija na petnaest dnevnih i četiri noćne linije. Podružnica [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] je javni prijevoznik koji organizira i održava uslugu javnog tramvajskog prijevoza. ==Povijesni razvoj== ===Konjski tramvaj=== [[Datoteka:Zagrebački konjski tramvaj (replika).jpg|mini|Replika zagrebačkog konjskog tramvaja u [[Tehnički muzej|Tehničkom muzeju]] u Zagrebu]] Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još [[1844.]] uvedene prve konjske omnibusne linije, one su bile sezonske naravi i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od [[željeznica|željezničke]] stanice do ondašnjih zagrebačkih [[hotel]]a. O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, gradski su oci počeli raspravljati 1885. godine, a ideja je postala aktualna 1887., kad je [[Francuska|francuski]] inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do [[Samobor]]a. Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge u Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge konačno je dobio [[7. ožujka]] [[1891.]], ali nije započeo njezinu gradnju, već je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana. Gradnja jednokolosiječne tramvajske pruge počela je [[11. svibnja]] [[1891.]] godine. [[Konjski tramvaj]] pušten je u promet '''[[5. rujna]] [[1891.]]''' godine. Širina kolosijeka iznosila je 760&nbsp;mm, a ukupna prometna duljina pruga oko 8&nbsp;km. Pruga je bila izgrađena od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg), Vlaškom, Draškovićevom i Jurišićevom preko Jelačićeva trga, Ilicom do Vodovodne ulice (Pivovara) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora i uz odvojak Frankopanskom ulicom i Savskom cestom do Savskog mosta. Sljedeće je godine, izgradnjom novog kolodvora Državnih željeznica (današnjeg Glavnog kolodvora), sagrađen odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora. Pruga je imala mimoilaznice na važnijim stajalištima. Tramvajski je vozni park 1891. obuhvaćao 10 zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih), a do 1910. broj kola porastao je na 38. Kola su bila izgrađena u tvornici Weitzer u [[Graz]]u, duga 5 m, široka 1,80 m i visoka 2,50 m. Prosječna brzina tramvajskih kola koje je vukao konj bila je 7,5&nbsp;km/h. Remiza je, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja. Konjski su tramvaji u to vrijeme nosili nadimke »konjka« i »filoksera«. Potonji se, prema navodima novinara [[Krešimir Kovačić|Krešimira Kovačića]], proširio i zadržao kao šaljivi naziv kojemu nije bilo poznato porijeklo.<ref>{{Citiranje weba|title=Od konjskog do niskopodnog tramvaja|url=https://www.zagreb.hr/od-konjskog-do-niskopodnog-tramvaja/19152|access-date=2025-03-12|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref> ===Električni tramvaj=== Prijevoz na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren [[18. kolovoza]] [[1910.]] godine. Konjski se tramvaj zadržao još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja. [[Datoteka:Janko Holjac opens electric tram network in Zagreb, 1910.png|središte|mini|374x374px|[[Janko Holjac]] u prvom električnom tramvaju svečano puštenom u promet na Savskoj cesti, 18. kolovoza 1910.]] == Tramvajska mreža == [[Datoteka:Evolucija Tramvaja u Zagrebu.gif|mini|Prikaz rasta zagrebačke tramvajske mreže kroz povijest]] [[Datoteka:Stajališni displej.jpg|mini|Zaslon na tramvajskoj stanici s najavom dolaska tramvaja. Početak uvođenja krajem 2007.]]Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započet je [[11. svibnja]] [[1891.]], kad je započela izgradnja jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760&nbsp;mm. Pruga, kojom je 5. rujna 1891. pušten u promet konjski tramvaj, protezala se od današnjega Kvaternikovog trga (tadašnje Mitnice u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom preko [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićeva trga]] te [[Ilica|Ilicom]] do [[Zapadni kolodvor u Zagrebu|Južnoga (danas Zapadnog) kolodvora]]. Pruga je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku. Od tada do danas mreža se proširila na ukupno {{broj|116 346}} km po kojoj se tramvajski prijevoz redovno odvija. Od [[1910.]] godine širina kolosijeka je 1000&nbsp;mm. Mreža se u nekoliko navrata širila (posljednje je širenje bilo [[2000.]] godine puštanjem u promet dionica Dubrava – Dubec i Jarun – Prečko), a neke su dionice pruga ukinute. [[Tramvaj]]ski prsten u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] izgradilo je hrvatsko građevinarsko poduzeće [[GRO Vladimir Gortan]].<ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/7.pdf Časopis Građevinar 54 (2002.) 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715003823/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/7.pdf |date=15. srpnja 2007. }} Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="2" | Puštanje u promet pojedinih dionica pruga<br><small>(do [[1910.]] pruga za konjski tramvaj)</small> |- | rowspan="2" | [[1891.]] | Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | rowspan="2" | [[1892.]] | Jelačićev Trg – Glavni kolodvor (kod hotela ''Esplanade'') (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | Kvaternikov trg – Maksimir (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | rowspan="2"| [[1910.]] | Zapadni kolodvor – Draškovićeva (Klaićevom i Hebrangovom ulicom) |- | Vodovodna – Črnomerec |- | [[1911.]] | Jelačićev trg – Kaptol – [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] – [[Gupčeva zvijezda]] – Mirogoj |- | [[1924.]] | Draškovićeva – Branimirova |- | [[1926.]] | Kvaternikov trg – Sajmište (Heinzelovom ulicom) |- | [[1928.]] | Branimirova – Draškovićeva – Sigečica (Branimirovom ulicom) |- | [[1931.]] | Vlaška – Draškovićeva – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda |- | [[1933.]] | Gupčeva zvijezda – Jandrićeva |- | rowspan="2" |[[1935.]] | Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom) |- | Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom ulicom) |- | [[1942.]] | Maksimir – Dubrava |- | [[1945.]] | spojnica Glavni kolodvor – Savska cesta (Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom) |- | [[1946.]] | spojnica Draškovićeva – Trga žrtava fašizma (Mislavovom ulicom) |- | [[1947.]] | spojnica Zapadni kolodvor – Savska cesta (Jagićevom i Jukićevom ulicom) |- | [[1948.]] | Jandrićeva – Mihaljevac |- | [[1949.]] | Savska cesta – Heinzelova (Vukovarskom ulicom) |- | rowspan="2"| [[1950.]] | Mihaljevac – Dolje |- | Heinzelova – Žitnjak |- | [[1961.]] | Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom) |- | [[1962.]] | Branimirova (Sigečica) – Držićeva |- | [[1963.]] | Harambašićeva – Borongaj |- | [[1979.]] | Držićeva – Zapruđe – Sopot |- | [[1985.]] | Savski most – Sopot (završetak tzv. novozagrebačkog prstena) |- | [[1987.]] | Savski most – Jarun (Selskom i Horvaćanskom cestom) |- | [[1990.]] | Žitnjak – Savišće |- | rowspan="2"| [[2000.]] | Dubrava – Dubec |- | Jarun – Prečko |- ! colspan="2" | Ukinuće pojedinih pruga |- | [[1926.]] | Zapadni kolodvor – Draškovićeva (promet obustavljen još 1924. zbog nerentabilnosti) |- | [[1931.]] | Jelačićev trg – Kaptol – [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] – [[Gupčeva zvijezda]] (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda) |- | [[1954.]] | Kvaternikov trg – Sajmište |- | [[1967.]] | [[Gupčeva zvijezda]] – Mirogoj (nakon nesreće [[31. listopada]] [[1954.]] promet obustavljen do 1964., konačno prekinut [[15. svibnja]] [[1967.]]) |} Razvojem tramvajske mreže bilo je potrebno urediti tramvajska okretišta na krajnjim odredištima. Danas se tramvajska okretišta nalaze na odredištima tramvajskih linija: {| class="wikitable" |+ !Okretište !Linije !Peroni !Kolosijeci u okretištu !Otvoreno |- |Borongaj |{{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|17}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1963. |- |Črnomerec |{{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|11}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1910. |- |Dubec |{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|11}} |2 dolazno-odlazna |2 |2000. |- |Dubrava |{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|12}} |2 dolazno-odlazna |2 |1942. |- |Gračansko dolje |{{ZET ikona|15}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1950. |- |Heinzelova | |1 dolazni + 1 odlazni |1 + 1 upleteni |1949. |- |Jarun – zapad | |1 dolazni + 1 odlazni + 2 u okretištu |2 |1987. |- |Kvaternikov trg |{{ZET ikona|13}} |1 dolazno-odlazni |1 + 1 mimoilazni |1891. |- |Ljubljanica |{{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|12}} |2 dolazna + 1 odlazni |1 |1935. |- |Mihaljevac |{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|15}} |2 dolazna + 3 odlazna |2 |1948. |- |Park Maksimir |{{ZET ikona|5}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1892. |- |Prečko |{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|17}} |1 dolazni + 1 odlazni |2 |2000. |- |Savišće |{{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|3}} |1 dolazni + 1 odlazni |2 |1990. |- |Savski gaj – rotor | |1 dolazni + 3 odlazna |1 |2020. |- |Savski most |{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|7}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1891. |- |Sopot |{{ZET ikona|6}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1979. |- |Trg žrtava fašizma | |1 dolazno-odlazni |1 |1935. |- |Zapadni kolodvor |{{ZET ikona|1}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1891. |- |Zapruđe |{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|14}} |2 dolazna + 2 odlazna |2 u oba smjera |1979. |- |Žitnjak |{{ZET ikona|13}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1950. |} {| border="0" cellpadding="3" cellspacing="0" style="empty-cells:show; border-collapse:collapse" |- |} == Tramvajska infrastruktura i signalizacija == Širina kolosijeka je 1000&nbsp;mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 [[volt|V]] [[Istosmjerna struja|⎓]]. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255. === Prometni znakovi === U tramvajskom prometu postoje posebni prometni znakovi. {| class="wikitable" |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-ograničenje brzine.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-prestanak ograničenja.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-najava skretnice.jpg|100px]]</div> |- !width = 33%|Ograničenje brzine !width = 33%|Prestanak važećeg ograničenja brzine !width = 33%|Najava skretnice |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Tram-znak-skretnica.jpg|95px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-rasklopac.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-pružna sklopka.jpg|110px]]</div> |- !width = 33%|Skretnički kontakt !width = 33%|Rasklopac !width = 33%|Pružna sklopka |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Tram-znak-kočenje motorom.jpg|100px]]</div> | | |- !width = 33%|Obavezno kočenje motorom<br> ! ! |} === Semafori === Na raskrižjima s tramvajskim i cestovnim prometom, uz [[semafor]]e za cestovni promet postavljeni su i posebni semafori za tramvajski promet koji vozaču tramvaja signaliziraju mogućnost prolaza raskrižjem. Tramvajski semafor ima najmanje dva svjetla, no može i više, ovisno o tome koliko je skretnica položeno u raskrižju. == Vozni park == Vozni park ZET-a sastoji se od 277 tramvajskih vozila (od čega 142 niskopodna).Vozni je park raznovrstan i obuhvaća više tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim je danom u prometu 187 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice. {| class="wikitable" |- !colspan=5|Tipovi tramvaja u Zagrebu |- !width = 22%|Naziv !Slika !Aktivan? !Pušten u promet !Zanimljivosti |- |'''[[Ganz-Mavag T-50]]''' |[[Datoteka:Ganz T-50 in Trešnjevka, Zagreb, 1910s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1910. |Prvi električni tramvaj u Zagrebu. Kasnije su pregrađeni u prikolice tzv. ''Pagode'' |- |'''[[Ganz-Mavag T-70]]''' |[[Datoteka:Ganz T-70 in Hebrangova, Zagreb, 1910s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1911. | |- |'''[[M-22]]''' |[[Datoteka:M-22 tram car, Zagreb, 1920s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Motorna kola proizvedena u ZET-u, a projektirao ih je dipl. ing. Dragutin Mandl. Imala su drveni kostur. |- |'''[[M-24]]''' |[[Datoteka:ZET M-24 11, 2024. Dan otvorenih vrata ZET-a.jpg|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Danas su sačuvana dva tipa kola s prikolicom ''Pagodom''. Kola 11 su eksponat Tehničkog muzeja, a kola 88 služe za turističke vožnje. |- |'''[[TMK 100]]''' | !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Prototip. |- |'''[[TMK 101]]'''<br>''nadimak: Stojadin, Đuro'' |[[Datoteka:Zagreb tram (01).JPG|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2008. |1951. |Dvoosovinski tramvaji koje je proizvodio [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]], a prva tri prototipa su proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa. |- |'''[[TMK 200]]''' | !style="background-color:#FFC7CE" |do 1993. |1966. |Prototip zglobnog šestoosovinskog tramvaja, prvi takve vrste u Zagrebu. |- |'''[[TMK 201|TMK 1Z]]''' (''tip 201'')<br>''nadimak: Bik'' |[[Datoteka:TMK 203.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2025. |1973. – 1974. |Četveroosovinski tramvaji koje je proizvodio Đuro Đaković. |- |'''[[ČKD Tatra T4|Tatra T4YU]]''' (''tip 401'')<br>''nadimak: Čeh'' |[[Datoteka:Tatra T4.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1976. – 1982. |Proizvedeni u Čehoslovačkoj |- |'''[[ČKD Tatra KT4|Tatra KT4YU]]''' (''tip 301'')<br>''nadimak: Katica'' |[[Datoteka:KT4 Zagreb.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1985. – 1986. |Zglobni tramvaji čehoslovačke proizvodnje |- |'''[[ČKD Tatra KT4|Tatra KT4Dt]]''' (''GB 351'')<br>inačica | !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1986. |Inačica KT4 tramvaja s tiristorima TV3, postoji samo jedan primjerak u Zagrebu. |- |'''[[TMK 900|JZT-1]] (''TMK 900'')'''<br>''nadimak: Tenk'' |[[Datoteka:TMK 900 20230714 141405.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2007. |1990. |Prototip tramvaja izrađen u tvornici Đuro Đaković 1990. godine. Povučen iz službe zbog teško nabavljivih dijelova. |- |'''[[Düwag GT-6]]''' (''tip 901'')<br>''nadimak: Genšer ili Švabo'' |[[Datoteka:Düwag GT-6 Zagreb.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1995. – 1996. |Rabljeni tramvaji nabavljeni iz [[Mannheim]]a. |- |'''Düwag GT-6 Mannheimer''' (''tip 941''): <br>inačica |[[Datoteka:Düwag GT-6 Mannheimer.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1996. – 1997. |Rabljeni tramvaji nabavljeni iz [[Mannheim]]a. |- |'''[[TMK 2100]]''' |[[Datoteka:Tip 2100.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |''1994. (prototip 2101)'' 1997. – 2002. |Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su [[Končar]] i [[TŽV Gredelj]]. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori. |- |'''[[TMK 2200]]''' ''nadimak: Zeko'' |[[Datoteka:NT 2200.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |2005. – 2007. (prva serija) 2008. – 2010. (druga serija) |Niskopodni tramvaj konzorcija [[Crotram]]. Isporučeni u dvije serije po 70 vozila. Serije se razlikuju po rasporedu sjedala u putničkom prostoru. |- |'''[[TMK 2300|TMK 2200K]] (''TMK 2300'')'''<br>''nadimak: Shorty'' |[[Datoteka:TMK 2301 Zagreb.JPG|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |krajem 2009. |Kraća inačica TMK 2200. |- |'''[[Adtranzovi niskopodni tramvaji|Adtranz GT6M]]''' (''tip 1001'') |[[Datoteka:Adtranz GT6M in Zagreb (semi-profile view).jpg|181x181px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |prosinac 2023. – danas |Rabljeni tramvaji iz [[Augsburg]]a. Prvi od 11 tramvaja je došao u Zagreb u prosincu 2023., a do početka 2025. došlo je njih šest. |- |'''[[TMK 2400]]''' |[[Datoteka:Končar TMK 2400, left front, Borongaj, 2025.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |ožujak 2025. – danas |Prvi od 40 novih kraćih tramvaja došao je u [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] [[4. veljače]] [[2025.]] |- !colspan=5|Prikolice |- |'''TP 591''' |[[Datoteka:Trailer TP 531.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2008. |1951. |Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze. |- |'''TP 701''' |[[Datoteka:Trailer TP 701.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2025. |1973. – 1974. |Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze. |- |'''Tatra B4YU''' ''(tip 801)'' |[[Datoteka:Trailer TP 801.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1976. – 1982. |Prikolice za tip tramvaja [[Tatra T4]]. |} <gallery mode="packed" heights="200px" style="float:right"> Datoteka:Tramvaj ralica i prikolica.jpg|Teretni tramvaj s ralicom i teretnom prikolicom Datoteka:Zagreb Tramvaj Brusilica.jpg|Tramvaj brusilica B2-II </gallery> Pomoćni tramvaji su: * tramvaj brusilica Tip B2 (2) * ralice (5) * teretni tramvaj s prikolicama – prerađeni M-24 (2 + 7) Tramvaji su smješteni u dva tramvajska pogona – Dubrava i Trešnjevka. Prema planovima razvoja, tramvajski vozni park ZET-a za nekoliko će se godina povući stariji tipovi tramvaja. Vozni park bi trebala obuhvaćati kola tipa: TMK 2100, TMK 2200, TMK 2200-K i osuvremenjeni KT4. 14. rujna 2023. potpisan je ugovor o kupnji 11 rabljenih tramvaja tipa Adtranz GT6M iz [[Augsburg]]a, uz nabavku novog tipa niskopodnog tramvaja TMK 2400 do 2025. == Tramvajske linije == Tramvajske linije tijekom vremena su se ukidale ili su bile uvođene nove. Današnji sustav tramvajskih linija uveden je početkom [[1980-ih]] godina, uz neke kasnije izmjene (najznačajnija promjena je ukidanje linije broj 16: ''Črnomerec – Jukićeva – Savska – Velesajam – Zapruđe'' početkom [[1990-ih]]). Trenutno prometuje petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, koje prometuju od 00:00 do 04:00 sata. Vremenski slijed između pojedinih tramvaja na istoj liniji u pravilu iznosi nekoliko minuta, a ovisi o tome radi li se o dnevnoj ili noćnoj liniji, danu u tjednu (radni dan ili subota i nedjelja), kao i o dobu dana, te prosječnom broju putnika na liniji. Povremeno tramvajske linije mijenjaju trasu zbog radova na pruzi ili njezinoj rekonstrukciji (obično ljeti). Također su moguće i dnevne privremene i povremene promjene trasa linija, koje se događaju zbog nekog izvanrednog događaja (npr. prometna nesreća, veći kvar, nestanak [[električna energija|električne struje]], i dr.) i tada tramvaji voze zaobilazno. Noćne linije tramvajskog prometa često se zamjenjuju [[autobus]]ima zbog održavanja mreže. Povremeno se u promet uvode izvanredne linije (npr. linija 18, 19 i sl.), iako rijetko i privremeno, obično prilikom rekonstrukcije pruga. U Zagrebu postoje dva spremišta: * Trešnjevka (linije 1, 2, 3, 5, 9, 11, 12, 17, 32, 34) * Dubrava (linije 4, 6, 7, 8, 11, 13, 14, 15, 31, 33) {{clear|all}} === Dnevne linije === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! Od ! Preko ! Do !Spremište ! Napomene |- ! style="background:#9F5944" | [[Tramvajska linija br. 1 u Zagrebu|1]] | [[Zagreb Zapadni kolodvor|Zapadni kolodvor]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | [[Borongaj]] |Trešnjevka | Prometuje radnim danima. Ne prometuje ljeti. |- ! style="background:#000001 | [[Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">2</span>]] | [[Črnomerec]] | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Savišće]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#3A2B99" | [[Tramvajska linija br. 3 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">3</span>]] | [[Ljubljanica (Trešnjevka)|Ljubljanica]] | [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara]] | Savišće |Trešnjevka | Samo radnim danima |- ! style="background:#00A3D4" | [[Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]] | [[Savski most (Zagreb)|Savski most]] | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Dubec]] |Dubrava | |- ! style="background:#B63A57" | [[Tramvajska linija br. 5 u Zagrebu|5]] | [[Prečko]] | [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Park Maksimir]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#3A2B99" | [[Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">6</span>]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Sopot (Zagreb)|Sopot]] |Dubrava | |- ! style="background:#91B4C9" | [[Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] | Savski most | [[Novi Zagreb]] | [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] |Dubrava | |- ! style="background:#BAD701"| [[Tramvajska linija br. 8 u Zagrebu|8]] | [[Mihaljevac (Zagreb)|Mihaljevac]] | [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Zapruđe]] |Dubrava | Samo radnim danima |- ! style="background:#DB2C1D" | [[Tramvajska linija br. 9 u Zagrebu|9]] | Ljubljanica | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | Borongaj |Trešnjevka | |- ! style="background:#65AA7A" | [[Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Dubec |Trešnjevka i Dubrava | |- ! style="background:#AC498D" | [[Tramvajska linija br. 12 u Zagrebu|12]] | Ljubljanica | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#FBC900" | [[Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]] | [[Žitnjak]] | [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara]], [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Kvaternikov trg (Zagreb)|Kvaternikov trg]] |Dubrava | |- ! style="background:#7F8181" | [[Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|14]] | Mihaljevac | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Novi Zagreb]] | [[Zapruđe]] |Dubrava | |- ! style="background:#CCC165" | [[Tramvajska linija br. 15 u Zagrebu|15]] | Mihaljevac | | Gračansko Dolje |Dubrava | |- ! style="background:#F07E02" | [[Tramvajska linija br. 17 u Zagrebu|17]] | [[Prečko]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Borongaj |Trešnjevka |Istom trasom prometuje noćna linija [[Tramvajska linija br. 32 u Zagrebu|32]] |} <div style="float:left;">{{ZET/Linije/Tram-dnevni}}</div> {{clear|all}} ===Noćne linije=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! Od ! Preko ! Do !Spremište |- ! style="background:#102694" | [[Tramvajska linija br. 31 u Zagrebu|31]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], [[Novi Zagreb]] | Savski most |Dubrava |- ! style="background:#009EDD" | [[Tramvajska linija br. 32 u Zagrebu|32]] | [[Prečko]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Borongaj |Trešnjevka |- ! style="background:#8CE1F9" | [[Tramvajska linija br. 33 u Zagrebu|33]] | Mihaljevec | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], [[Ulica grada Vukovara]] | Savišće |Dubrava |- ! style="background:#667B88" | [[Tramvajska linija br. 34 u Zagrebu|34]] | Ljubljanica | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | Dubec |Trešnjevka |} <div style="float:left;">{{ZET/Linije/Tram-noćni}}</div> {{clear|all}} ===Muzejska linija=== Na [[Tramvajska linija br. 21 u Zagrebu|liniji 21]] (Ljubljanica – Glavni kolodvor – Trg žrtava fašizma – Trg bana Josipa Jelačića – Ljubljanica) danas prometuju muzejski primjerci tramvajskih kola [[M-24]] i [[TMK 100]] s prikolicama. Linija prometuje prigodnim danima poput [[Praznik rada|Praznika rada]] 1. svibnja i Dana Grada Zagreba 31. svibnja te u sklopu manifestacije Dani otovrenih vrata ZET-a, a vožnja linijom je besplatna. Linija ipak ima i dugu povijest na relaciji Mihaljevac – Gračansko dolje, gdje je prometovala do 1980-ih godina. === Ukinute linije === {| class="wikitable" !Br. ! colspan="5" |Napomena |- |[[Tramvajska linija br. 10 u Zagrebu|'''10''']] | colspan="5" |Ukinuta 1982. godine. Nakon ukidanja prometovala kao izvanredna linija. |- |[[Tramvajska linija br. 16 u Zagrebu|'''16''']] | colspan="5" |Ukinuta ranih 1990-ih godina. |- |'''[[Tramvajska linija br. 18 u Zagrebu|18]]''' | colspan="5" |Prometovala sredinom 20. stoljeća, nepoznato kad je uvedena, a ukinuta je do 1958. godine. U novije doba prometovala kao izvanredna linija. |- |'''20''' | colspan="5" |Prometovala 20. – 24. travnja 2009. u sklopu projekta Civitas-Elan.<ref>{{Citiranje weba|date=27. travnja 2009.|title=Komentar korisnice "dokolica"|url=https://www.damijenestoslatko.com/slano/sparoge-s-jajima/|url-status=live|access-date=21. lipnja 2025.|website=Damijenestoslatko.com|quote=Kao prava zetovka reći ću ti da je linija 20 bila samo privremeno uvedena jer je Zagreb zajedno sa još 4 europska grada, u projektu “Civitas-Elan” (za čišći zeleniji grad.) Ta je linija vozila samo od 20.04.-24.04. Toliko o tramvajima, a što se šparoga tiče ja se još sa njima nisam uhvatila u koštac. Nikako mi ne ide…:))) Ali budem ja to….}}</ref> |- !Br. !Od !Preko !Do !Napomena !Izvor |- | rowspan="2" |'''[[Tramvajska linija br. 25 u Zagrebu|25]]''' | rowspan="2" |Črnomerec |Trg Republike, Gl. kolodvor |Maksimir | rowspan="2" |Bivša noćna linija, aktivna 1953., ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. | rowspan="5" |<ref>{{Citiranje novina|date=8. ožujka 2007.|title=Novinski isječak / objava korisnika "Portos"|work=Zeljeznice.net|url=https://i170.photobucket.com/albums/u276/portosmedex1/Tramvaji/Linijedo1980g.jpg|url-status=live|access-date=21. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621125115/https://i170.photobucket.com/albums/u276/portosmedex1/Tramvaji/Linijedo1980g.jpg|archive-date=21. lipnja 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=26. ožujka 2013.|title=Promet u Zagrebu 1953.!|url=https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2013/03/1631589040/font-colorcc0000promet-u-zagrebu-1953font.html?page=blog&id=1631589040&subpage=0&subdomain=nepoznatizagreb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621132458/https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2013/03/1631589040/font-colorcc0000promet-u-zagrebu-1953font.html?page=blog&id=1631589040&subpage=0&subdomain=nepoznatizagreb|archive-date=21. lipnja 2025.|access-date=21. lipnja 2025.|website=Nepoznati Zagreb|publisher=Blog.hr}}</ref> |- |Trg Republike, Gl. kolodvor, Draškovićeva |Dubrava |- |'''[[Tramvajska linija br. 27 u Zagrebu|27]]''' |Kvaternikov trg |Šubićeva, Gl. kolodvor, Trg Republike, Ul. proleterskih brigada (Vukovarska ul.) |Žitnjak |Bivša noćna linija, ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. |- | rowspan="2" |'''[[Tramvajska linija br. 30 u Zagrebu|30]]''' |Rade&nbsp;Končara |Trg Republike |[[Gupčeva zvijezda|Zvijezda]] | rowspan="2" |Bivša noćna linija, aktivna 1953., ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. |- |Ljubljanica |Trg Republike, Gl. kolodvor, Draškovićeva |Mihaljevac |} === Označavanje linija === {{Višestruka slika|slika1=Displeji na NT 2200.jpg|slika2=Tram direction sign, Zagreb, 2025.jpg|opis1=Zaslon s brojem linije i smjerom (''12 Dubrava'') te zaslon s brojem voznog reda (''1207'')|opis2=Stari znak za smjer u [[tatra T4|Tatri T4]] na [[tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|liniji 4]], 2025.|širina1=135|širina2=250}} {{Višestruka slika|slika1=Tram LED display, Zagreb, 2025.jpg|slika2=Tram LCD prototype, Zagreb, 2025.jpg|opis1=[[LED]] prikaz postaja u tramvajima [[TMK 2200]] i [[TMK 2300|2300]], 2025.|opis2=Prototip [[LCD]] ekrana u tramvaju [[TMK 2200]], 2025.|širina1=160|širina2=260}} Tramvajske linije su označene brojkom na ploči ili ekranu na prednjem i stražnjem dijelu tramvaja te s desne bočne strane tramvaja. Na tramvajima [[Adtranzovi niskopodni tramvaji|Adtranz GT6M]] također postoji ekran s brojkom linije na lijevoj bočnoj strani. Na jednoj tramvajskoj liniji prometuje više tramvaja, a svaki tramvaj ima svoj vozni red. Broj voznog reda sastoji se od broja linije i rednog broja polaska na liniji, a označen je na ekranu ili metalnoj pločici s vozačeve lijeve strane. Na Adtranz GT6M tramvajima označuje se samo redni broj polaska 7-segmentnim pokazivačem ispred vozača. Vozne redove 99XX koriste tramvaji bez broja linije, tipično kod preusmjerenja. == Sustav naplate prijevoza == {{glavni|Zagrebački električni tramvaj#Naplata prijevoza na području grada Zagreba}} [[Datoteka:Jízdenky na MHD.jpg|mini|237x237px|Pojedinačne karte, 2021.]] Vrste karata prilagođene su putnicima koji se prijevozom koriste svakodnevno, ali i onima koji tek povremeno putuju tramvajima i autobusima ZET-a. == Bilješke == {{izvori|30em}} == Izvori == * ''Zagrebački električni tramvaj: 1891. – 2001.'', ZET, Zagreb., 2001. == Vidi još == {{Commonscat|Trams in Zagreb|Tramvaji u Zagrebu}} * [[Javni gradski prijevoz u Zagrebu‎]] * [[Zagrebački električni tramvaj‎]] * [[Tramvaj]] * [[Mirogojska tramvajska nesreća 1954.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.zet.hr/default.aspx?id=6 Službene stranice ZET-a] {{Tramvajske linije u Zagrebu}} {{Tramvajski promet u Hrvatskoj}} {{ZG}} [[Kategorija:Tramvajski promet u Zagrebu| ]] [[Kategorija:Zagrebački električni tramvaj]] 5bakdiup0av8u6rywpljgc20hzu2l85 7571163 7571160 2026-08-06T21:13:47Z MarbleRock 250781 /* Tramvajska mreža */ 7571163 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2012.}} {{Infookvir javni prijevoz |vrsta = tramvaj |ime = Tramvajski prijevoz u Zagrebu |slika = Zagreb tram (21).jpg |opis slike = Tramvaj (linija 11) na Trgu bana J. Jelačića |država = {{Z+X|HRV}} |mjesto = [[Slika:Flag of Zagreb.svg|25px|border]] [[Zagreb]] |organizator = |prijevoznik = [[Zagrebački električni tramvaj]] |broj linija = 15 dnevnih i 4 noćne |otvaranje = [[5. rujna]] [[1891.]] |elektrifikacija = [[18. kolovoza]] [[1910.]] |ukidanje = |broj putnika dnevno = |broj putnika godišnje = {{n|121 688 000}} (2024.)<ref>{{cite book |url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/SLJGZ2025_Digital%20FINAL2.pdf |title=Statistički ljetopis grada Zagreba 2025. |editor-last1=Šiško |editor-last2= Polančec |publisher=Grad Zagreb |p=232}}</ref> |www = www.zet.hr |dijagram = Zagreb tramway network map.svg |duljina trase = 116,35 km |širina kolosijeka = 1000 mm |napon kontaktne mreže = 600 V ⎓ |broj stanica = |broj depoa = 2 |broj postaja = 256 |broj vozila = 187+84 }} Tramvajski prijevoz glavni je oblik [[Javni prijevoz u Zagrebu|javnog prijevoza u Zagrebu]]. Uveden je [[1891.]] godine, kada su [[tramvaj]]ska kola vukli [[konj]]i. Godine [[1910.]] tramvajska je mreža elektrificirana, a konjski su tramvaji ukinuti. Danas tramvajsku mrežu čini 116,3&nbsp;km pruga, a prijevoz se odvija na petnaest dnevnih i četiri noćne linije. Podružnica [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] je javni prijevoznik koji organizira i održava uslugu javnog tramvajskog prijevoza. ==Povijesni razvoj== ===Konjski tramvaj=== [[Datoteka:Zagrebački konjski tramvaj (replika).jpg|mini|Replika zagrebačkog konjskog tramvaja u [[Tehnički muzej|Tehničkom muzeju]] u Zagrebu]] Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još [[1844.]] uvedene prve konjske omnibusne linije, one su bile sezonske naravi i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od [[željeznica|željezničke]] stanice do ondašnjih zagrebačkih [[hotel]]a. O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, gradski su oci počeli raspravljati 1885. godine, a ideja je postala aktualna 1887., kad je [[Francuska|francuski]] inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do [[Samobor]]a. Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge u Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge konačno je dobio [[7. ožujka]] [[1891.]], ali nije započeo njezinu gradnju, već je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana. Gradnja jednokolosiječne tramvajske pruge počela je [[11. svibnja]] [[1891.]] godine. [[Konjski tramvaj]] pušten je u promet '''[[5. rujna]] [[1891.]]''' godine. Širina kolosijeka iznosila je 760&nbsp;mm, a ukupna prometna duljina pruga oko 8&nbsp;km. Pruga je bila izgrađena od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg), Vlaškom, Draškovićevom i Jurišićevom preko Jelačićeva trga, Ilicom do Vodovodne ulice (Pivovara) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora i uz odvojak Frankopanskom ulicom i Savskom cestom do Savskog mosta. Sljedeće je godine, izgradnjom novog kolodvora Državnih željeznica (današnjeg Glavnog kolodvora), sagrađen odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora. Pruga je imala mimoilaznice na važnijim stajalištima. Tramvajski je vozni park 1891. obuhvaćao 10 zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih), a do 1910. broj kola porastao je na 38. Kola su bila izgrađena u tvornici Weitzer u [[Graz]]u, duga 5 m, široka 1,80 m i visoka 2,50 m. Prosječna brzina tramvajskih kola koje je vukao konj bila je 7,5&nbsp;km/h. Remiza je, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja. Konjski su tramvaji u to vrijeme nosili nadimke »konjka« i »filoksera«. Potonji se, prema navodima novinara [[Krešimir Kovačić|Krešimira Kovačića]], proširio i zadržao kao šaljivi naziv kojemu nije bilo poznato porijeklo.<ref>{{Citiranje weba|title=Od konjskog do niskopodnog tramvaja|url=https://www.zagreb.hr/od-konjskog-do-niskopodnog-tramvaja/19152|access-date=2025-03-12|website=www.zagreb.hr|language=hr}}</ref> ===Električni tramvaj=== Prijevoz na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren [[18. kolovoza]] [[1910.]] godine. Konjski se tramvaj zadržao još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja. [[Datoteka:Janko Holjac opens electric tram network in Zagreb, 1910.png|središte|mini|374x374px|[[Janko Holjac]] u prvom električnom tramvaju svečano puštenom u promet na Savskoj cesti, 18. kolovoza 1910.]] == Tramvajska mreža == [[Datoteka:Evolucija Tramvaja u Zagrebu.gif|mini|Prikaz rasta zagrebačke tramvajske mreže kroz povijest]] [[Datoteka:Stajališni displej.jpg|mini|Zaslon na tramvajskoj stanici s najavom dolaska tramvaja. Početak uvođenja krajem 2007.]]Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započet je [[11. svibnja]] [[1891.]], kad je započela izgradnja jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760&nbsp;mm. Pruga, kojom je 5. rujna 1891. pušten u promet konjski tramvaj, protezala se od današnjega Kvaternikovog trga (tadašnje Mitnice u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom preko [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićeva trga]] te [[Ilica|Ilicom]] do [[Zapadni kolodvor u Zagrebu|Južnoga (danas Zapadnog) kolodvora]]. Pruga je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku. Od tada do danas mreža se proširila na ukupno {{broj|116 346}} km po kojoj se tramvajski prijevoz redovno odvija. Od [[1910.]] godine širina kolosijeka je 1000&nbsp;mm. Mreža se u nekoliko navrata širila (posljednje je širenje bilo [[2000.]] godine puštanjem u promet dionica Dubrava – Dubec i Jarun – Prečko), a neke su dionice pruga ukinute. [[Tramvaj]]ski prsten u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] izgradilo je hrvatsko građevinarsko poduzeće [[GRO Vladimir Gortan]].<ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/7.pdf Časopis Građevinar 54 (2002.) 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715003823/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/7.pdf |date=15. srpnja 2007. }} Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="2" | Puštanje u promet pojedinih dionica pruga<br><small>(do [[1910.]] pruga za konjski tramvaj)</small> |- | rowspan="2" | [[1891.]] | Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | rowspan="2" | [[1892.]] | Jelačićev Trg – Glavni kolodvor (kod hotela ''Esplanade'') (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | Kvaternikov trg – Maksimir (prvotna širina kolosjeka 760&nbsp;mm, od 1910. 1000&nbsp;mm) |- | rowspan="2"| [[1910.]] | Zapadni kolodvor – Draškovićeva (Klaićevom i Hebrangovom ulicom) |- | Vodovodna – Črnomerec |- | [[1911.]] | Jelačićev trg – Kaptol – [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] – [[Gupčeva zvijezda]] – Mirogoj |- | [[1924.]] | Draškovićeva – Branimirova |- | [[1926.]] | Kvaternikov trg – Sajmište (Heinzelovom ulicom) |- | [[1928.]] | Branimirova – Draškovićeva – Sigečica (Branimirovom ulicom) |- | [[1931.]] | Vlaška – Draškovićeva – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda |- | [[1933.]] | Gupčeva zvijezda – Jandrićeva |- | rowspan="2" |[[1935.]] | Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom) |- | Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom ulicom) |- | [[1942.]] | Maksimir – Dubrava |- | [[1945.]] | spojnica Glavni kolodvor – Savska cesta (Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom) |- | [[1946.]] | spojnica Draškovićeva – Trga žrtava fašizma (Mislavovom ulicom) |- | [[1947.]] | spojnica Zapadni kolodvor – Savska cesta (Jagićevom i Jukićevom ulicom) |- | [[1948.]] | Jandrićeva – Mihaljevac |- | [[1949.]] | Savska cesta – Heinzelova (Vukovarskom ulicom) |- | rowspan="2"| [[1950.]] | Mihaljevac – Dolje |- | Heinzelova – Žitnjak |- | [[1961.]] | Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom) |- | [[1962.]] | Branimirova (Sigečica) – Držićeva |- | [[1963.]] | Harambašićeva – Borongaj |- | [[1979.]] | Držićeva – Zapruđe – Sopot |- | [[1985.]] | Savski most – Sopot (završetak tzv. novozagrebačkog prstena) |- | [[1987.]] | Savski most – Jarun (Selskom i Horvaćanskom cestom) |- | [[1990.]] | Žitnjak – Savišće |- | rowspan="2"| [[2000.]] | Dubrava – Dubec |- | Jarun – Prečko |- ! colspan="2" | Ukinuće pojedinih pruga |- | [[1926.]] | Zapadni kolodvor – Draškovićeva (promet obustavljen još 1924. zbog nerentabilnosti) |- | [[1931.]] | Jelačićev trg – Kaptol – [[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] – [[Gupčeva zvijezda]] (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda) |- | [[1954.]] | Kvaternikov trg – Sajmište |- | [[1967.]] | [[Gupčeva zvijezda]] – Mirogoj (nakon nesreće [[31. listopada]] [[1954.]] promet obustavljen do 1964., konačno prekinut [[15. svibnja]] [[1967.]]) |} Razvojem tramvajske mreže bilo je potrebno urediti tramvajska okretišta na krajnjim odredištima. Danas se tramvajska okretišta nalaze na odredištima tramvajskih linija: {| class="wikitable" |+ !Okretište !Linije !Peroni !Kolosijeci u okretištu !Otvoreno |- |Borongaj |{{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|17}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1963. |- |Črnomerec |{{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|11}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1910. |- |Dubec |{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|11}} |2 dolazno-odlazna |2 |2000. |- |Dubrava |{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|12}} |2 dolazno-odlazna |2 |1942. |- |Gračansko dolje |{{ZET ikona|15}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1950. |- |Heinzelova | |1 dolazni + 1 odlazni |1 + 1 upleteni |1949. |- |Jarun – zapad | |1 dolazni + 1 odlazni + 2 u okretištu |2 |1987. |- |Kvaternikov trg |{{ZET ikona|13}} |1 dolazno-odlazni |1 + 1 mimoilazni |1891. |- |Ljubljanica |{{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|12}} |2 dolazna + 1 odlazni |1 |1935. |- |Mihaljevac |{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|15}} |2 dolazna + 3 odlazna |2 |1948. |- |Park Maksimir |{{ZET ikona|5}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1892. |- |Prečko |{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|17}} |1 dolazni + 1 odlazni |2 |2000. |- |Savišće |{{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|3}} |1 dolazni + 1 odlazni |2 |1990. |- |Savski gaj – rotor | |1 dolazni + 3 odlazna |1 |2020. |- |Savski most |{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|7}} |1 dolazni + 2 odlazna |2 |1891. |- |Sopot |{{ZET ikona|6}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1979. |- |Trg žrtava fašizma | |1 dolazno-odlazni |1 |1935. |- |Zapadni kolodvor |{{ZET ikona|1}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1891. |- |Zapruđe |{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|14}} |2 dolazna + 2 odlazna |1 |1979. |- |Žitnjak |{{ZET ikona|13}} |1 dolazni + 1 odlazni |1 |1950. |} {| border="0" cellpadding="3" cellspacing="0" style="empty-cells:show; border-collapse:collapse" |- |} == Tramvajska infrastruktura i signalizacija == Širina kolosijeka je 1000&nbsp;mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 [[volt|V]] [[Istosmjerna struja|⎓]]. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255. === Prometni znakovi === U tramvajskom prometu postoje posebni prometni znakovi. {| class="wikitable" |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-ograničenje brzine.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-prestanak ograničenja.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-najava skretnice.jpg|100px]]</div> |- !width = 33%|Ograničenje brzine !width = 33%|Prestanak važećeg ograničenja brzine !width = 33%|Najava skretnice |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Tram-znak-skretnica.jpg|95px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-rasklopac.jpg|100px]]</div> |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Znak-tram-pružna sklopka.jpg|110px]]</div> |- !width = 33%|Skretnički kontakt !width = 33%|Rasklopac !width = 33%|Pružna sklopka |- |<div style="text-align:center;">[[Datoteka:Tram-znak-kočenje motorom.jpg|100px]]</div> | | |- !width = 33%|Obavezno kočenje motorom<br> ! ! |} === Semafori === Na raskrižjima s tramvajskim i cestovnim prometom, uz [[semafor]]e za cestovni promet postavljeni su i posebni semafori za tramvajski promet koji vozaču tramvaja signaliziraju mogućnost prolaza raskrižjem. Tramvajski semafor ima najmanje dva svjetla, no može i više, ovisno o tome koliko je skretnica položeno u raskrižju. == Vozni park == Vozni park ZET-a sastoji se od 277 tramvajskih vozila (od čega 142 niskopodna).Vozni je park raznovrstan i obuhvaća više tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim je danom u prometu 187 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice. {| class="wikitable" |- !colspan=5|Tipovi tramvaja u Zagrebu |- !width = 22%|Naziv !Slika !Aktivan? !Pušten u promet !Zanimljivosti |- |'''[[Ganz-Mavag T-50]]''' |[[Datoteka:Ganz T-50 in Trešnjevka, Zagreb, 1910s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1910. |Prvi električni tramvaj u Zagrebu. Kasnije su pregrađeni u prikolice tzv. ''Pagode'' |- |'''[[Ganz-Mavag T-70]]''' |[[Datoteka:Ganz T-70 in Hebrangova, Zagreb, 1910s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1911. | |- |'''[[M-22]]''' |[[Datoteka:M-22 tram car, Zagreb, 1920s.png|lijevo|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Motorna kola proizvedena u ZET-u, a projektirao ih je dipl. ing. Dragutin Mandl. Imala su drveni kostur. |- |'''[[M-24]]''' |[[Datoteka:ZET M-24 11, 2024. Dan otvorenih vrata ZET-a.jpg|130x130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Danas su sačuvana dva tipa kola s prikolicom ''Pagodom''. Kola 11 su eksponat Tehničkog muzeja, a kola 88 služe za turističke vožnje. |- |'''[[TMK 100]]''' | !style="background-color:#FFC7CE" |NE | |Prototip. |- |'''[[TMK 101]]'''<br>''nadimak: Stojadin, Đuro'' |[[Datoteka:Zagreb tram (01).JPG|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2008. |1951. |Dvoosovinski tramvaji koje je proizvodio [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]], a prva tri prototipa su proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa. |- |'''[[TMK 200]]''' | !style="background-color:#FFC7CE" |do 1993. |1966. |Prototip zglobnog šestoosovinskog tramvaja, prvi takve vrste u Zagrebu. |- |'''[[TMK 201|TMK 1Z]]''' (''tip 201'')<br>''nadimak: Bik'' |[[Datoteka:TMK 203.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2025. |1973. – 1974. |Četveroosovinski tramvaji koje je proizvodio Đuro Đaković. |- |'''[[ČKD Tatra T4|Tatra T4YU]]''' (''tip 401'')<br>''nadimak: Čeh'' |[[Datoteka:Tatra T4.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1976. – 1982. |Proizvedeni u Čehoslovačkoj |- |'''[[ČKD Tatra KT4|Tatra KT4YU]]''' (''tip 301'')<br>''nadimak: Katica'' |[[Datoteka:KT4 Zagreb.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1985. – 1986. |Zglobni tramvaji čehoslovačke proizvodnje |- |'''[[ČKD Tatra KT4|Tatra KT4Dt]]''' (''GB 351'')<br>inačica | !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1986. |Inačica KT4 tramvaja s tiristorima TV3, postoji samo jedan primjerak u Zagrebu. |- |'''[[TMK 900|JZT-1]] (''TMK 900'')'''<br>''nadimak: Tenk'' |[[Datoteka:TMK 900 20230714 141405.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2007. |1990. |Prototip tramvaja izrađen u tvornici Đuro Đaković 1990. godine. Povučen iz službe zbog teško nabavljivih dijelova. |- |'''[[Düwag GT-6]]''' (''tip 901'')<br>''nadimak: Genšer ili Švabo'' |[[Datoteka:Düwag GT-6 Zagreb.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1995. – 1996. |Rabljeni tramvaji nabavljeni iz [[Mannheim]]a. |- |'''Düwag GT-6 Mannheimer''' (''tip 941''): <br>inačica |[[Datoteka:Düwag GT-6 Mannheimer.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |NE |1996. – 1997. |Rabljeni tramvaji nabavljeni iz [[Mannheim]]a. |- |'''[[TMK 2100]]''' |[[Datoteka:Tip 2100.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |''1994. (prototip 2101)'' 1997. – 2002. |Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su [[Končar]] i [[TŽV Gredelj]]. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori. |- |'''[[TMK 2200]]''' ''nadimak: Zeko'' |[[Datoteka:NT 2200.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |2005. – 2007. (prva serija) 2008. – 2010. (druga serija) |Niskopodni tramvaj konzorcija [[Crotram]]. Isporučeni u dvije serije po 70 vozila. Serije se razlikuju po rasporedu sjedala u putničkom prostoru. |- |'''[[TMK 2300|TMK 2200K]] (''TMK 2300'')'''<br>''nadimak: Shorty'' |[[Datoteka:TMK 2301 Zagreb.JPG|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |krajem 2009. |Kraća inačica TMK 2200. |- |'''[[Adtranzovi niskopodni tramvaji|Adtranz GT6M]]''' (''tip 1001'') |[[Datoteka:Adtranz GT6M in Zagreb (semi-profile view).jpg|181x181px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |prosinac 2023. – danas |Rabljeni tramvaji iz [[Augsburg]]a. Prvi od 11 tramvaja je došao u Zagreb u prosincu 2023., a do početka 2025. došlo je njih šest. |- |'''[[TMK 2400]]''' |[[Datoteka:Končar TMK 2400, left front, Borongaj, 2025.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |ožujak 2025. – danas |Prvi od 40 novih kraćih tramvaja došao je u [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] [[4. veljače]] [[2025.]] |- !colspan=5|Prikolice |- |'''TP 591''' |[[Datoteka:Trailer TP 531.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2008. |1951. |Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze. |- |'''TP 701''' |[[Datoteka:Trailer TP 701.jpg|130px]] !style="background-color:#FFC7CE" |do 2025. |1973. – 1974. |Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze. |- |'''Tatra B4YU''' ''(tip 801)'' |[[Datoteka:Trailer TP 801.jpg|130px]] !style="background-color:#C6EFCE" |DA |1976. – 1982. |Prikolice za tip tramvaja [[Tatra T4]]. |} <gallery mode="packed" heights="200px" style="float:right"> Datoteka:Tramvaj ralica i prikolica.jpg|Teretni tramvaj s ralicom i teretnom prikolicom Datoteka:Zagreb Tramvaj Brusilica.jpg|Tramvaj brusilica B2-II </gallery> Pomoćni tramvaji su: * tramvaj brusilica Tip B2 (2) * ralice (5) * teretni tramvaj s prikolicama – prerađeni M-24 (2 + 7) Tramvaji su smješteni u dva tramvajska pogona – Dubrava i Trešnjevka. Prema planovima razvoja, tramvajski vozni park ZET-a za nekoliko će se godina povući stariji tipovi tramvaja. Vozni park bi trebala obuhvaćati kola tipa: TMK 2100, TMK 2200, TMK 2200-K i osuvremenjeni KT4. 14. rujna 2023. potpisan je ugovor o kupnji 11 rabljenih tramvaja tipa Adtranz GT6M iz [[Augsburg]]a, uz nabavku novog tipa niskopodnog tramvaja TMK 2400 do 2025. == Tramvajske linije == Tramvajske linije tijekom vremena su se ukidale ili su bile uvođene nove. Današnji sustav tramvajskih linija uveden je početkom [[1980-ih]] godina, uz neke kasnije izmjene (najznačajnija promjena je ukidanje linije broj 16: ''Črnomerec – Jukićeva – Savska – Velesajam – Zapruđe'' početkom [[1990-ih]]). Trenutno prometuje petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, koje prometuju od 00:00 do 04:00 sata. Vremenski slijed između pojedinih tramvaja na istoj liniji u pravilu iznosi nekoliko minuta, a ovisi o tome radi li se o dnevnoj ili noćnoj liniji, danu u tjednu (radni dan ili subota i nedjelja), kao i o dobu dana, te prosječnom broju putnika na liniji. Povremeno tramvajske linije mijenjaju trasu zbog radova na pruzi ili njezinoj rekonstrukciji (obično ljeti). Također su moguće i dnevne privremene i povremene promjene trasa linija, koje se događaju zbog nekog izvanrednog događaja (npr. prometna nesreća, veći kvar, nestanak [[električna energija|električne struje]], i dr.) i tada tramvaji voze zaobilazno. Noćne linije tramvajskog prometa često se zamjenjuju [[autobus]]ima zbog održavanja mreže. Povremeno se u promet uvode izvanredne linije (npr. linija 18, 19 i sl.), iako rijetko i privremeno, obično prilikom rekonstrukcije pruga. U Zagrebu postoje dva spremišta: * Trešnjevka (linije 1, 2, 3, 5, 9, 11, 12, 17, 32, 34) * Dubrava (linije 4, 6, 7, 8, 11, 13, 14, 15, 31, 33) {{clear|all}} === Dnevne linije === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! Od ! Preko ! Do !Spremište ! Napomene |- ! style="background:#9F5944" | [[Tramvajska linija br. 1 u Zagrebu|1]] | [[Zagreb Zapadni kolodvor|Zapadni kolodvor]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | [[Borongaj]] |Trešnjevka | Prometuje radnim danima. Ne prometuje ljeti. |- ! style="background:#000001 | [[Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">2</span>]] | [[Črnomerec]] | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Savišće]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#3A2B99" | [[Tramvajska linija br. 3 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">3</span>]] | [[Ljubljanica (Trešnjevka)|Ljubljanica]] | [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara]] | Savišće |Trešnjevka | Samo radnim danima |- ! style="background:#00A3D4" | [[Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|4]] | [[Savski most (Zagreb)|Savski most]] | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Dubec]] |Dubrava | |- ! style="background:#B63A57" | [[Tramvajska linija br. 5 u Zagrebu|5]] | [[Prečko]] | [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Park Maksimir]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#3A2B99" | [[Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|<span style="color:#FFFFFF;">6</span>]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Sopot (Zagreb)|Sopot]] |Dubrava | |- ! style="background:#91B4C9" | [[Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] | Savski most | [[Novi Zagreb]] | [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] |Dubrava | |- ! style="background:#BAD701"| [[Tramvajska linija br. 8 u Zagrebu|8]] | [[Mihaljevac (Zagreb)|Mihaljevac]] | [[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Zapruđe]] |Dubrava | Samo radnim danima |- ! style="background:#DB2C1D" | [[Tramvajska linija br. 9 u Zagrebu|9]] | Ljubljanica | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | Borongaj |Trešnjevka | |- ! style="background:#65AA7A" | [[Tramvajska linija br. 11 u Zagrebu|11]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Dubec |Trešnjevka i Dubrava | |- ! style="background:#AC498D" | [[Tramvajska linija br. 12 u Zagrebu|12]] | Ljubljanica | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] |Trešnjevka | |- ! style="background:#FBC900" | [[Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|13]] | [[Žitnjak]] | [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara]], [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Kvaternikov trg (Zagreb)|Kvaternikov trg]] |Dubrava | |- ! style="background:#7F8181" | [[Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|14]] | Mihaljevac | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Novi Zagreb]] | [[Zapruđe]] |Dubrava | |- ! style="background:#CCC165" | [[Tramvajska linija br. 15 u Zagrebu|15]] | Mihaljevac | | Gračansko Dolje |Dubrava | |- ! style="background:#F07E02" | [[Tramvajska linija br. 17 u Zagrebu|17]] | [[Prečko]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Borongaj |Trešnjevka |Istom trasom prometuje noćna linija [[Tramvajska linija br. 32 u Zagrebu|32]] |} <div style="float:left;">{{ZET/Linije/Tram-dnevni}}</div> {{clear|all}} ===Noćne linije=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! Od ! Preko ! Do !Spremište |- ! style="background:#102694" | [[Tramvajska linija br. 31 u Zagrebu|31]] | [[Črnomerec]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], [[Novi Zagreb]] | Savski most |Dubrava |- ! style="background:#009EDD" | [[Tramvajska linija br. 32 u Zagrebu|32]] | [[Prečko]] | [[Trg bana Josipa Jelačića]] | Borongaj |Trešnjevka |- ! style="background:#8CE1F9" | [[Tramvajska linija br. 33 u Zagrebu|33]] | Mihaljevec | [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], [[Ulica grada Vukovara]] | Savišće |Dubrava |- ! style="background:#667B88" | [[Tramvajska linija br. 34 u Zagrebu|34]] | Ljubljanica | [[Trg bana Josipa Jelačića]], [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | Dubec |Trešnjevka |} <div style="float:left;">{{ZET/Linije/Tram-noćni}}</div> {{clear|all}} ===Muzejska linija=== Na [[Tramvajska linija br. 21 u Zagrebu|liniji 21]] (Ljubljanica – Glavni kolodvor – Trg žrtava fašizma – Trg bana Josipa Jelačića – Ljubljanica) danas prometuju muzejski primjerci tramvajskih kola [[M-24]] i [[TMK 100]] s prikolicama. Linija prometuje prigodnim danima poput [[Praznik rada|Praznika rada]] 1. svibnja i Dana Grada Zagreba 31. svibnja te u sklopu manifestacije Dani otovrenih vrata ZET-a, a vožnja linijom je besplatna. Linija ipak ima i dugu povijest na relaciji Mihaljevac – Gračansko dolje, gdje je prometovala do 1980-ih godina. === Ukinute linije === {| class="wikitable" !Br. ! colspan="5" |Napomena |- |[[Tramvajska linija br. 10 u Zagrebu|'''10''']] | colspan="5" |Ukinuta 1982. godine. Nakon ukidanja prometovala kao izvanredna linija. |- |[[Tramvajska linija br. 16 u Zagrebu|'''16''']] | colspan="5" |Ukinuta ranih 1990-ih godina. |- |'''[[Tramvajska linija br. 18 u Zagrebu|18]]''' | colspan="5" |Prometovala sredinom 20. stoljeća, nepoznato kad je uvedena, a ukinuta je do 1958. godine. U novije doba prometovala kao izvanredna linija. |- |'''20''' | colspan="5" |Prometovala 20. – 24. travnja 2009. u sklopu projekta Civitas-Elan.<ref>{{Citiranje weba|date=27. travnja 2009.|title=Komentar korisnice "dokolica"|url=https://www.damijenestoslatko.com/slano/sparoge-s-jajima/|url-status=live|access-date=21. lipnja 2025.|website=Damijenestoslatko.com|quote=Kao prava zetovka reći ću ti da je linija 20 bila samo privremeno uvedena jer je Zagreb zajedno sa još 4 europska grada, u projektu “Civitas-Elan” (za čišći zeleniji grad.) Ta je linija vozila samo od 20.04.-24.04. Toliko o tramvajima, a što se šparoga tiče ja se još sa njima nisam uhvatila u koštac. Nikako mi ne ide…:))) Ali budem ja to….}}</ref> |- !Br. !Od !Preko !Do !Napomena !Izvor |- | rowspan="2" |'''[[Tramvajska linija br. 25 u Zagrebu|25]]''' | rowspan="2" |Črnomerec |Trg Republike, Gl. kolodvor |Maksimir | rowspan="2" |Bivša noćna linija, aktivna 1953., ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. | rowspan="5" |<ref>{{Citiranje novina|date=8. ožujka 2007.|title=Novinski isječak / objava korisnika "Portos"|work=Zeljeznice.net|url=https://i170.photobucket.com/albums/u276/portosmedex1/Tramvaji/Linijedo1980g.jpg|url-status=live|access-date=21. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621125115/https://i170.photobucket.com/albums/u276/portosmedex1/Tramvaji/Linijedo1980g.jpg|archive-date=21. lipnja 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=26. ožujka 2013.|title=Promet u Zagrebu 1953.!|url=https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2013/03/1631589040/font-colorcc0000promet-u-zagrebu-1953font.html?page=blog&id=1631589040&subpage=0&subdomain=nepoznatizagreb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621132458/https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb/2013/03/1631589040/font-colorcc0000promet-u-zagrebu-1953font.html?page=blog&id=1631589040&subpage=0&subdomain=nepoznatizagreb|archive-date=21. lipnja 2025.|access-date=21. lipnja 2025.|website=Nepoznati Zagreb|publisher=Blog.hr}}</ref> |- |Trg Republike, Gl. kolodvor, Draškovićeva |Dubrava |- |'''[[Tramvajska linija br. 27 u Zagrebu|27]]''' |Kvaternikov trg |Šubićeva, Gl. kolodvor, Trg Republike, Ul. proleterskih brigada (Vukovarska ul.) |Žitnjak |Bivša noćna linija, ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. |- | rowspan="2" |'''[[Tramvajska linija br. 30 u Zagrebu|30]]''' |Rade&nbsp;Končara |Trg Republike |[[Gupčeva zvijezda|Zvijezda]] | rowspan="2" |Bivša noćna linija, aktivna 1953., ukinuta 1980-ih reorganizacijom prometa. |- |Ljubljanica |Trg Republike, Gl. kolodvor, Draškovićeva |Mihaljevac |} === Označavanje linija === {{Višestruka slika|slika1=Displeji na NT 2200.jpg|slika2=Tram direction sign, Zagreb, 2025.jpg|opis1=Zaslon s brojem linije i smjerom (''12 Dubrava'') te zaslon s brojem voznog reda (''1207'')|opis2=Stari znak za smjer u [[tatra T4|Tatri T4]] na [[tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|liniji 4]], 2025.|širina1=135|širina2=250}} {{Višestruka slika|slika1=Tram LED display, Zagreb, 2025.jpg|slika2=Tram LCD prototype, Zagreb, 2025.jpg|opis1=[[LED]] prikaz postaja u tramvajima [[TMK 2200]] i [[TMK 2300|2300]], 2025.|opis2=Prototip [[LCD]] ekrana u tramvaju [[TMK 2200]], 2025.|širina1=160|širina2=260}} Tramvajske linije su označene brojkom na ploči ili ekranu na prednjem i stražnjem dijelu tramvaja te s desne bočne strane tramvaja. Na tramvajima [[Adtranzovi niskopodni tramvaji|Adtranz GT6M]] također postoji ekran s brojkom linije na lijevoj bočnoj strani. Na jednoj tramvajskoj liniji prometuje više tramvaja, a svaki tramvaj ima svoj vozni red. Broj voznog reda sastoji se od broja linije i rednog broja polaska na liniji, a označen je na ekranu ili metalnoj pločici s vozačeve lijeve strane. Na Adtranz GT6M tramvajima označuje se samo redni broj polaska 7-segmentnim pokazivačem ispred vozača. Vozne redove 99XX koriste tramvaji bez broja linije, tipično kod preusmjerenja. == Sustav naplate prijevoza == {{glavni|Zagrebački električni tramvaj#Naplata prijevoza na području grada Zagreba}} [[Datoteka:Jízdenky na MHD.jpg|mini|237x237px|Pojedinačne karte, 2021.]] Vrste karata prilagođene su putnicima koji se prijevozom koriste svakodnevno, ali i onima koji tek povremeno putuju tramvajima i autobusima ZET-a. == Bilješke == {{izvori|30em}} == Izvori == * ''Zagrebački električni tramvaj: 1891. – 2001.'', ZET, Zagreb., 2001. == Vidi još == {{Commonscat|Trams in Zagreb|Tramvaji u Zagrebu}} * [[Javni gradski prijevoz u Zagrebu‎]] * [[Zagrebački električni tramvaj‎]] * [[Tramvaj]] * [[Mirogojska tramvajska nesreća 1954.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.zet.hr/default.aspx?id=6 Službene stranice ZET-a] {{Tramvajske linije u Zagrebu}} {{Tramvajski promet u Hrvatskoj}} {{ZG}} [[Kategorija:Tramvajski promet u Zagrebu| ]] [[Kategorija:Zagrebački električni tramvaj]] 0vsr3aeurxpq3l2ok3d8krai4jhj8i5 0 130657 7571455 7333406 2026-08-07T10:07:22Z Argo Navis 852 7571455 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vrabac | slika = Weidensperling.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Španjolski vrabac]] | status = {{StatusSigurni}} | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Vrapčarke|Passeriformes]] | subordo = [[Pjevice|Passeri]] | familia = [[Vrapci|Passeridae]] | familia_autorstvo = [[Johann Karl Wilhelm Illiger|Illiger]], 1811 | genus = '''''Passer''''' | razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Passer''' je znanstveni naziv [[Rod (taksonomija)|rod]]a porodice [[vrapci|vrabaca]]. Ova porodica je svrstana u [[podred]] [[pjevice|pjevica]] (Passeri), jednog od dva podreda reda [[vrapčarke|vrapčarki]] (Passeriformes). Pored ovog roda, u porodici [[Passeridae]] (vrapci) su i rodovi ''[[Carpospiza]]'' - ''[[Montifringilla]]'' - ''[[Petronia]]'', ''(Vrapci kamenjari)''. Drugi podred reda vrapčarki čine [[kreštalice]] (Tyranni). == Vrste == Rod sadrži 28 vrsta:<ref name="ioc">{{Citiranje weba|date=January 2021|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornitolog)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|editor3-last=Rasmussen|editor3-first=Pamela|editor3-link=Pamela Rasmussen|title=Old World sparrows, snowfinches, weavers|url=https://www.worldbirdnames.org/bow/weavers/|access-date=1 June 2021|website=IOC World Bird List Version 11.1|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Taxonomic Updates – IOC World Bird List|url=https://www.worldbirdnames.org/new/updates/taxonomy/|access-date=2021-07-29|language=en-US}}</ref> {| class="wikitable sortable" !Slika !Hrvatski naziv{{HrvImenaPtica}} !Znanstveni naziv !Rasprostranjenost |- |[[Datoteka:Cape_Sparrow,_Passer_melanurus_at_Walter_Sisulu_National_Botanical_Garden,_Johannesburg,_South_Africa_(14727921265).jpg|120x120px]] |[[Crnolici vrabac]] |''Passer melanurus'' |Središnje obale Angole do istočne Južne Afrike i [[Esvatini|Esvatinija]] |- |[[Datoteka:Kambi_ya_Tembo,_Tanzania_2nd._September_2012_CF2P1407_-_Flickr_-_Lip_Kee.jpg|120x120px]] |[[Kestenjasti vrabac]] |''Passer eminibey'' |Od Darfura u Sudanu do Tanzanije |- | |[[Kestenjastoleđi vrabac]] |''Passer cordofanicus'' |Južni Sudan i Čad |- |[[Datoteka:Shelley's_Rufous_Sparrow_-_27-08-06_Murchison_Falls_-_Uganda_NP_Uganda_06_5442_(28909858907).jpg|120x120px]] |[[Riđoleđi vrabac]] |''Passer shelleyi'' |Istočna Afrika od Južnog Sudana, južne Etiopije i sjeverozapadne Somalije do sjeverne Ugande i sjeverozapadne Kenije |- |[[Datoteka:Kenya Rufous Sparrow (Passer rufocinctus rufocinctus).jpg|120x120px]] | [[Kenijski vrabac]] |''Passer rufocinctus'' |Kenija and Tanzanija |- |[[Datoteka:Great_Sparrow_(or_Southern_Rufous_Sparrow_or_Rufous_Sparrow),_Passer_motitensis_at_Marakele_National_Park,_South_Africa_(7796691488).jpg|120x120px]] |[[Veliki vrabac]] |''Passer motitensis'' |Južna Afrika |- |[[Datoteka:Northern_grey-headed_sparrow_(Passer_griseus_ugandae).jpg|120x120px]] |[[Sivoglavi vrabac]] |''Passer griseus'' |Tropska Afrika |- |[[Datoteka:Swainson's_sparrow_(Passer_swainsonii).jpg|120x120px]] |[[Istočnoafrički vrabac]] |''Passer swainsonii'' |Sjeveroistočna Afrika |- |[[Datoteka:Swahili_Sparrow_-_Tanzania_0180_(22408201137).jpg|120x120px]] |[[Smeđokrili vrabac]] |''Passer suahelicus'' |Južna Kenija and Tanzanija |- |[[Datoteka:Passer_gongonensis_Amboseli_1.jpg|120x120px]] |[[Krupnokljuni vrabac]] |''Passer gongonensis'' |Istočna Afrika |- |[[Datoteka:Southern_Grey-headed_Sparrow_(Passer_diffusus).jpg|120x120px]] |[[Južnoafrički vrabac]] |''Passer diffusus'' |Angola i Zambija prema jugu u Južnu Afriku |- |[[Datoteka:Sind_Sparrow_(Passer_pyrrhonotus)-_Male_at_Sultanpur_I_Picture_178.jpg|120x120px]] |[[Sindski vrabac]] |''Passer pyrrhonotus'' |Regija doline Inda u Južnoj Aziji |- |[[Datoteka:Russet_Sparrow_(Male)_I_IMG_6779-crop.jpg|120x120px]] |[[Cimetastokapi vrabac]] |''Passer cinnamomeus'' |Jugoistočni Tibet, Butan, Sikkim, Nepal, Uttarakhand i Himachal Pradesh do Kašmira i Nuristana u Afganistanu, kao i Kina, Koreja i Japan |- |[[Datoteka:Tree-Sparrow.jpg|119x119px]] |[[Poljski vrabac]] |''Passer montanus'' |Umjerena Euroazija i jugoistočna Azija. Uvezen na Sardiniju, istočnu Indoneziju, Filipine, Mikroneziju, [[Victoria (Australija)|Victoriju]] i [[Novi Južni Wales]] u Australiji te američke savezne države [[Missouri]], [[Illinois]] i [[Iowa|Iowu]]. |- |[[Datoteka:Saxaul_Sparrow_-_Almaty_-_Kazakistan_S4E1781_(22800579836).jpg|180x180px]] |[[Crnokapi vrabac]] |''Passer ammodendri'' |Središnja Azija |- |[[Datoteka:Plain-backed_Sparrow_Passer_flaveolus_(8080163397).jpg|120x120px]] |[[Žućkastotrbi vrabac]] |''Passer flaveolus'' |Mjanmar do središnjeg Vijetnama i južno do zapadnog dijela poluotočne Malezije |- |[[Datoteka:Passer_hemileucus.jpg|120x120px]] |[[Sivokapi vrabac]] |''Passer hemileucus'' |Otok [[Abd al Kuri]] u [[Otočje Sokotra|otočju Sokotra]] |- |[[Datoteka:Passer_insularis_Smit.jpg|156x156px]] |[[Sokotranski vrabac]] |''Passer insularis'' |Otoci Sokotra, Samhah i Darsah |- |[[Datoteka:Passer_Hispaniolensis_Male.JPG|120x120px]] |[[Španjolski vrabac]] |''Passer hispaniolensis'' |Mediteranska regija, Makaronezija te jugozapadna i središnja Azija |- |[[Datoteka:Passer_italiae_3_(loz).jpg|120x120px]] |[[Talijanski vrabac]] |''Passer italiae'' |Sjeverna i središnja Italija, Korzika i mali dijelovi Francuske, Švicarske, Austrije i Slovenije |- |[[Datoteka:Passer_domesticus_male_(15).jpg|120x120px]] |[[Vrabac]] |''Passer domesticus'' |Bliski istok, Euroazija i dijelovi Sjeverne Afrike. Uvezen u subarktičku Sjevernu Ameriku, južnu Južnu Ameriku, južnu Afriku, istočnu Australiju, Novi Zeland i Havaje. |- |[[Datoteka:Somali_Sparrow_specimen_RWD.jpg|120x120px]] |[[Somalijski vrabac|Somali sparrow]] |''Passer castanopterus'' |Sjeverna Somalija, Džibuti, Etiopija i Kenija. |- |[[Datoteka:Passer_iagoensis_male.jpg|120x120px]] |[[Zelenortski vrabac]] |''Passer iagoensis'' |Otočje Cape Verde |- |[[Datoteka:Desert_Sparrow_-_Merzouga_-_Morocco_07_7156_(22203842844).jpg|120x120px]] |[[Pustinjski vrabac]] |''Passer simplex'' |Saharska pustinja sjeverne Afrike |- |[[Datoteka:Passer_zarudnyi_Shyamal.svg|120x120px]] |[[Sivoleđi vrabac]] |''Passer zarudnyi'' |Uzbekistan i Turkmenistan |- |[[Datoteka:PasserEuchlorus.svg|120x120px]] |[[Arabijski vrabac]] |''Passer euchlorus'' |Jugozapadna Arabija, kao i obala Somalije i Džibutija |- |[[Datoteka:Sudan_Golden_Sparrow_RWD4.jpg|120x120px]] |[[Zlatni vrabac]] |''Passer luteus'' |Podsaharska Afrika |- |[[Datoteka:Passer_moabiticus.jpg|120x120px]] |[[Mrtvomorski vrabac]] |''Passer moabiticus'' |Bliski istok i još jedan u zapadnom Afganistanu i istočnom Iranu |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rodovi vrabaca]] [[Kategorija:Passer| ]] 1w9up5nkp0txy86p073ndhwrip7rk1l 0 136157 7571508 7390079 2026-08-07T11:56:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571508 wikitext text/x-wiki {{Švicarski grad | ime = Luzern | slika = 2009 08 24 06262 Lucerne.jpg | slika grba = Lucerne-coat of arms.svg | kanton = [[Luzern (kanton)|Luzern]] | distrikt = [[Luzern (distrikt)|Luzern]] | širina-stupnjevi = 47 | širina-minute = 03 | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 18 | jezik = | stanovništvo = 83340 | godina popisa = 2022. | površina = 24,15 | visina = 436 | poštanski broj = 6000 | gradonačelnik = Beat Züsli | stranica = www.luzern.ch | karta = }} '''Luzern''' ([[Njemački jezik|njem.]]: ''Luzern'', [[Francuski jezik|fran.]]: ''Lucerne'', [[Talijanski jezik|tal.]]: ''Lucerna'', [[Hrvatski jezik|hrv.]]: ''Lucern'') je glavni grad istoimenog [[Luzern (kanton)|kantona Luzern]] u središnjoj [[Švicarska|Švicarskoj]]. Najmnogoljudniji je grad središnje Švicarske s 83 340 stanovnika u [[2022.]] godini<ref>{{Citiranje weba|last=Bundesamt für Statistik|first=|date=2023-08-24|title=Ständige Wohnbevölkerung nach Staatsangehörigkeitskategorie, Geschlecht und Gemeinde, definitive Jahresergebnisse, 2022 - 2022 {{!}} Tabelle|url=https://www.bfs.admin.ch/asset/de/26565262|url-status=live|access-date=2023-12-17|website=Bundesamt für Statistik|language=de}}</ref> te je lokalno ekonomsko, prijevozno i kulturno središte. [[Urbano područje]] čini 19 općina i gradova s 220 000 stanovnika. Ležeći na jezeru Vierwaldstätter i rijeci [[Reuss (rijeka)|Reuss]], a i zbog blizine vrhova [[Pilatus (Alpe)|Pilatus]] i [[Rigi]] koji su dio [[Alpe|Alpi]], Luzern je oduvijek bio popularna turistička destinacija. Gradska znamenitost je [[Kapellbrücke]], drveni most iz 14. stoljeća. Službeni jezik u Luzernu je [[njemački jezik]]. == Zemljopis == Pripada pod središnju Švicarsku. Graniči s kantonima: [[Bern]], [[Aargau]], [[Schwyz (kanton)|Schwyz]], [[Zug (kanton)|Zug]], [[Obwalden]] i [[Nidwalden]]. == Sport == *[[FC Luzern]], nogometni klub http://www.fcl.ch/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418081947/http://www.fcl.ch/ |date=18. travnja 2009. }} {{de icon}} *[[BSV BORBA Luzern]], rukometni klub http://www.borba.ch/default.php/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080329001835/http://www.borba.ch/default.php |date=29. ožujka 2008. }} {{de icon}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.luzern.ch/ Stranica grada Lucerna] {{Mrva-grad-švicarska}} [[Kategorija: Gradovi u Švicarskoj]] [[Kategorija:Luzern| ]] i4tuuapkwztpldxwlnooau6wk64d1qf 0 136784 7570961 7570409 2026-08-06T15:37:43Z Sk53121 310591 7570961 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Jelena Karleuša | Img = Parada Ponosa Beograd 2017, 019 (cropped 2).jpg | Img_size = 220 | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Jelena Karleuša | Rođenje = [[17. kolovoza]] [[1978.]] | Žanr = [[pop]] | Zanimanje = pjevačica | Djelatno_razdoblje = [[1995.]] − danas | URL = [http://www.karleusa.com/ Službena stranica] | Img_capt = Parada ponosa 2017., Beograd | Pseudonim = }} '''Jelena Karleuša''' ([[Srpski jezik|srp.]] Јелена Карлеуша; [[Beograd]], [[17. kolovoza]] [[1978.]]) [[srbija|srpska]] je pjevačica. Karijeru je započela 1995. godine te je prodala preko 2 milijuna ploča, što ju čini jednom od najprodavanijih srpskih izvođača.<ref>{{Citiranje weba|title=JELENA KARLEUŠA album sales|url=https://bestsellingalbums.org/artist/6105|access-date=2025-11-25|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Časopisi ''Focus'' i ''W'' prozvali je „srpskom [[Lady Gaga|Lady Gagom]]” i „balkanskom [[Madonna|Madonnom]]”.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2013-10-29|title=6 Un-American Idols: The Beyoncé of Brazil, the Gaga of Serbia|url=https://www.wmagazine.com/gallery/international-pop-stars|access-date=2025-11-25|website=W Magazine|language=en}}</ref> Dobila je svjetsku medijsku pažnju zbog sličnosti u modnim kombinacijama s [[Kim Kardashian]] i [[Beyoncé]].<ref>{{Citiranje weba|date=2015-05-06|title='Ovo se zove originalnost, isprobaj je ponekad'|url=https://net.hr/hot/zvijezde/opet-je-kopiraju-karleusa-porucila-beyonce-ovo-se-zove-originalnost-probaj-je-nekad-b95fc34e-b1d1-11eb-8fcd-0242ac14001f|access-date=2025-11-25|website=net.hr|language=hr}}</ref> Prva je [[Srbi|Srpkinja]] koja je na Instagramu imala preko milijun pratitelja.<ref>{{Citiranje weba|last=Bajić|first=Branka|date=2016-04-21|title=Ona je PRVA Srpkinja sa MILION pratilaca na Instagramu i samo 99 odsto ljudi će pogoditi ko je! (FOTO)|url=https://www.telegraf.rs/jetset/2106954-ona-je-prva-srpkinja-sa-milion-pratilaca-na-instagramu-i-samo-99-odsto-ljudi-ce-pogoditi-ko-je-foto|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Poznata je i kao članica žirija u glazbenim emisijama ''[[Zvezde Granda]]'' (2015. – 2021.) i [[Pinkove Zvezde|''Pinkove Zvezde'']] (2025.–danas). == Životopis == === Djetinjstvo (1978. – 1994) === Rođena je 17. kolovoza 1978. u Beogradu. Kći je radijske voditeljice Divne Karleuše te policajca Dragana Karleuše. Korijeni njezine majke su iz [[Slovenija|Slovenije]] i [[Kosovo|Kosova]], a oca iz [[Lika|Like]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-29|title=JK JE ČESTO ISTICALA DA NIJE VERNIK, ALI SE IPAK KRSTILA! Iza svega je stajao jedan moćnik, a ona je to uradila zbog ljubavi|url=https://www.kurir.rs/stars/4360374/krstenje-jelene-karleuse|access-date=2025-11-23|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> S pet godina uhvatila je oca u preljubi te se njezini roditelji razvode te nastavlja živjeti s majkom.<ref>{{Citiranje weba|last=Milenković|first=Marija|date=2023-12-17|title=Divna i Dragan Karleuša rastali su se zbog preljube {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/238530/divna-i-dragan-karleusa-rastali-su-se-zbog-preljube|access-date=2025-11-23|website=Story|language=sr-RS}}</ref> Kao dijete je pohađala glazbenu školu, svirala flautu i pjevala u zboru. S jedanaest godina izmjeren joj kvocijent inteligencije od 150.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-10-19|title=„Imam IQ viši od 150, pjevala sam u operi, prababa mi je austrijska grofica“|url=https://n1info.ba/showbiz/imam-iq-preko-150-pjevala-sam-u-operi-prababa-mi-je-austrijska-grofica/|access-date=2025-11-23|website=N1 info|language=bs}}</ref> Nakon završene osnovne škole krenua je u Zemunsku gimnaziju, no zbog pritiska profesora, vršnjaka i obveza završila je Srednju turističku školu.<ref>{{Citiranje weba|last=Milenković|first=Marija|date=2024-02-18|title=Šta je po obrazovanju Jelena Karleuša mnogi ne znaju {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/flash-news/241043/sta-je-po-obrazovanju-jelena-karleusa-mnogi-ne-znaju|access-date=2025-11-23|website=Story|language=sr-RS}}</ref> === Karijera (1995. – danas) === Karijeru je započela 1995. godine. Godinu dana ranije imala je prvi nastup, s pjevačem [[Šaban Šaulić|Šabanom Šaulićem]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-02-22|title=Jelena Karleuša se oprostila od Šabana Šaulića na svoj način|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/460512/jelena-karleusa-se-oprostila-od-sabana-saulica-na-svoj-nacin?amp=1|access-date=2025-11-23|website=Dnevni avaz|language=bs}}</ref> Zbog [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|sankcija u SR Jugoslaviji]], majka joj posuđuje novac od pjevačice [[Dragana Mirković|Dragane Mirković]] te Jelena snima prvi album, ''[[Ogledalce]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=POZAJMILA 25.000, A U EMISIJE IŠLA U POCEPANIM ČARAPAMA: Karleuša priznala ko joj je dao novac - "Mamina plata 2 marke"|url=https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1844478/Jelena-Karleusa-pozajmila-novac-za-album-od-Dragane-Mirkovic.html|access-date=2025-11-23|website=mondo.rs|language=sr}}</ref> Izdaje ga Diskos, a godinu dana kasnije Payner ga izdaje u [[Bugarska|Bugarskoj]].<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Ogledalce|url=https://www.discogs.com/master/332352-Jelena-Karleu%C5%A1a-Ogledalce|date=1995|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Album je prodan u nakladi od 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=OGLEDALCE by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21308|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Magazin Sabor predstavio je Jelenu publici u članku „Zvijezda je rođena”. {{Citat|U mene je vjerovala samo moja majka. Nisam imala što obući, posuđivala sam garderobu, nisam se znala šminkati, moja majka je posudila novac za album, oko 100 000 maraka u trenutku kada je njezina plaća bila sedam. Uvjerila sam da je se ne mora brinuti te da ću uspjeti i sve novce vratiti. I jesam. Nisam je iznevjerila.|Jelena Karleuša, 2020.}} Drugi album ''[[Ženite se momci]]'' izdaje [[Radiotelevizija Srbije|PGP RTS]] [[1996.]] godine. Na ovom je albumu Jelena surađuje sa Zlaja bendom. Album je prodan u nakladi od 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=ZENITE SE MOMCI by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21313|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Među ostalima, Jelena surađuje i s bosanskohercegovačkim pjevačem [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]], koji je napisao pjesmu „Sad znam”.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša – Sad znam|url=https://genius.com/Jelena-karleusa-sad-znam-lyrics|accessdate=2025-11-23}}</ref> Na sljedećem albumu, ''[[Veštice, vile]]'', prevladava pop-folk zvuk. Izdao ga je [[ZaM]] 1997. godine te je prodan u nakladi od 150 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=VEŠTICE, VILE by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21311|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Izdavačka kuća Magic ga izdaje u Bugarskoj.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/master/332577-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=1997|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Na albumu se izdvaja pjesma „Ko ovu dramu režira” koju Jelena smatra biografskom. Nastavlja suradnju sa ZaM-om te 1998. godine izdaje album ''[[Jelena (album)|Jelena]]''. Album je prodan u nakladi od 200 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=JELENA by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21306|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Također je izdan i u Bugarskoj.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/master/332620-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=1998|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Najistaknutija pjesma s albuma je „Žene vole dijamante”, koja je obrada Tarkanove pjesme „Kiss”.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-12-09|title=PRIČA O PJESMI JELENE KARLEUŠE: Žene vole dijamante|url=https://express.ba/kolumne/322830/prica-o-pjesmi-jelene-karleuse-zene-vole-dijamante/|access-date=2025-11-23|website=Express|language=bs}}</ref> Krajem godine Jelena izdaje singl „Preživeću”, s Dejanom Milićevićem. Pjesma je obrada „I Will Survive” [[Gloria Gaynor|Glorije Gaynor]].<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša and Dejan Milicevic's 'Prezivecu' - Discover the Original Song|url=https://www.whosampled.com/cover/320733/Jelena-Karleu%C5%A1a-Dejan-Milicevic-Prezivecu-Gloria-Gaynor-I-Will-Survive/|access-date=2025-11-23|website=WhoSampled|language=en}}</ref> Jelena 1999. godine, u vrijeme [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova bombardiranja SR Jugoslavije]] upoznaje Zorana Davidovića „Ćandu”, za kojem kasnije ima zaruke.<ref>{{Citiranje weba|title=OVO JE ČITULJA KOJU JE KARLEUŠA POSVETILA ĆANDI! Sa 5 reči se oprostila od njega, a tada je za dlaku izbegla smrt|url=https://www.espreso.co.rs/vesti/hronika/902005/21-godinu-kasnije-nereseno-da-li-je-candino-ubistvo-savrseno-za-dlaku-smrt-je-izbegla-ona|access-date=2025-11-23|website=espreso.co.rs|language=sr}}</ref> Počinje suradnju s [[Grand Production|Grand Productionom]] te krajem godine izdaje album ''[[Gili, gili|Gili gili]]'' te zaručniku posvećuje pjesmu „Lepa mlada”. Album je prodan u nakladi od 250 000 primjeraka. Kao i prethodni albumi, izdan je i u Bugarskoj.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/master/332772-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=1999|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Usprkos uspjehu, Jelena prekida suradnju s Grandom zbog nesuglasnica sa [[Saša Popović|Sašom Popovićem]], vlasnikom produkcije. Prilikom bombardiranja pjevala je na protestima u [[Beograd|Beogradu]]. Među ostalima, otpjevala i Cecinu pjesmu „Beograd”.<ref>{{Citiranje weba|last=Nportal|date=2025-03-23|title=CECA I JECA PROTIV BOMBI: Kako je estrada '99 pesmom prkosila NATO agresoru (FOTO)|url=https://nportal.novosti.rs/vest/105637/retro/crno-bela-estrada/bombardovanje-1999-koncerti-ceca-jelena-karleusa-nedeljko-bajic-baja|access-date=2025-11-23|website=Nportal|language=sr-Latn-rs}}</ref> Promocija albuma je prekinuta zbog ubojstva Jeleninog zaručnika. Ubijen je na autoputu Beograd–Zagreb.<ref>{{Citiranje weba|last=Stojadinović|first=Mirjana|date=2025-03-23|title=KARLEUŠINOG DEČKA IZREŠETALI "ZEMUNCI"! Ćanda i Ivan likvidirani na povratku sa sahrane "kralja novosadskog podzemlja"!|url=https://www.republika.rs/hronika/hronika/641049/zoran-davidovic-canda-ubistvo-jelena-karleusa|access-date=2025-11-23|website=Republika.rs {{!}} Srpski telegraf|language=sr-RS}}</ref> Iako se pričalo da je Zoran bio kriminalac i mafijaš, Jelena to strogo negira te naglašava da nema ni policijski dosije.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Mišić|first=Vladan|date=2023-01-06|title=FOTO Karleuša je godinama volela Ćandu: Pričalo se da je kriminalac, ubili su ga, a ona mu je posvetila pesmu|url=https://nova.rs/zabava/sudbine/foto-karleusa-je-godinama-volela-candu-pricalo-se-da-je-kriminalac-ubili-su-ga-a-ona-mu-je-posvetila-pesmu/|access-date=2025-11-23|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Jelena je kasnije saznala da ga su ga ubili članovi Zemunskoga klana, a pjevačica [[Ceca|Ceca Ražnatović]] tužila ju je zbog izjave kako je umiješana u njegovo ubojstvo.<ref>{{Citiranje weba|title=KARLEUŠA STIGLA NA SUD OBUČENA U DIREKTORKU! Svedočiće o BITNOJ STVARI, od 2 osobe NI TRAGA NI GLASA|url=https://www.espreso.co.rs/showbiz/zvezde/1566753/jelena-karleusa-dosla-na-sudjenje-sa-cecom-i-oliverom-mandicem|access-date=2025-11-23|website=espreso.co.rs|language=sr}}</ref> Kako Jelena navodi, kada je Zoran nazvao Cecu izjaviti joj saučešće zbog Arkanova ubojstva, ona je izjavila „kako će mu se crijeva vući po Beogradu”.<ref>{{Citiranje weba|title=Vući će ti se creva po BG! Karleuša tvrdi da je Ceca ubila njenog dečka!|url=https://www.espreso.co.rs/showbiz/zvezde/59449/vuci-ce-ti-se-creva-po-bg-karleusa-tvrdi-da-je-ceca-ubila-njenog-decka/strana/sve|access-date=2025-11-23|website=espreso.co.rs|language=sr}}</ref> {{Citat|Nažalost, doživjela sam ga vidjeti u komadima, ali i u tim komadima, to je za mene bio on. Imala sam samo 21 godinu. Otprilike sam vidjela gdje su mu usta i ljubila ga u ono što je ostalo od njegovog lica jer sam ga voljela najviše na svijetu. Nikada taj prizor neću zaboraviti. Posljednji put sam ga vidjela u komadima. Sišla sam u sudsku medicinu da bih donijela stvari za sahranu. Jedina sam koja je uradila identifikaciju i jedina koja je od kompletne obitelji sišla. Tako su im savjetovali. Takva sam da sam ga morala vidjeti još jednom. To je slika koja će meni zauvijek ostati u mislima. Meci od kalašnjikova su ogromni, a samo Zorana je pogodilo preko 30. Ti meci otkidaju komade tijela, a Zoranovo telo su patolozi povezali crnim koncem u jednu masu. To je prizor koji sam vidjela na stolu. Nikada me nitko nije volio kao on.|Jelena Karleuša, 2024.}} Jelena se na javnu scenu vraća 2001. godine. Izdavačka kuća Best Records izdaje joj album ''[[Za svoje godine]]'' koji je prodan u nakladi od 200 000 primjeraka za mjesec dana.<ref>{{Citiranje weba|title=ZA SVOJE GODINE by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21312|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Pjesma „Ludača” proglašena je hitom godine te je snimljen visokobudžetni i tada revolucionarni spot. Preminulom zaručniku posvećuje pjesmu „Balada za Zorana”. Nikada je nije otpjevala javno, a u refrenu pjesme plače dok pjeva.<ref name=":0" /> Nakon spota za pjesmu „Ludača”, [[grčka]] izdavačka kuća Heaven Music poziva Jelenu u [[Atena (grad)|Atenu]] radi suradnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Kurir|date=2012-01-24|title=Jelena Karleuša izdaje za "Prva rekords"?|url=https://www.pulsonline.rs/puls-poznatih/jelena-karleusa-izdaje-za-prva-rekords/xydm7ws|access-date=2025-11-23|website=pulsonline|language=sr}}</ref> Potpisuje ugovor s njima te u suradnji s producentom [[Phoebus|Phoebusom]] snima pop-album ''[[Samo za tvoje oči (album)|Samo za tvoje oči]]''.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Jelena Karleuša|url=https://www.discogs.com/release/1643097-Jelena-Karleu%C5%A1a-Jelena-Karleu%C5%A1a|date=2002|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Izdaje ga BK Telekom koji je licenciju za izdavanje albuma platio 250 000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. Album je prodan u nakladi od 220 000 primjeraka. Jelena nakon albuma prekida suradnju s Heavenom. Kako navodi, najuspješnija grčka pjevačica [[Despina Malea]], iz Jeleni nepoznatih razloga, zaprijetila je izdavačkoj kući kako će prekinuti suradnju ako novac ulože u Jelenu, a ne u nju. Nakon izdavanja albuma, Jelena se upoznaje s Bojanom Karićem, bratom vlasnika BK Telekoma, Bogoljuba Karića. Godine 2004., nakon dvije godine veze, vjenčali su se.<ref>{{Citiranje weba|last=M|first=E.|date=2022-12-25|title=Danas je njihov razvod glavna tema, a ovako je izgledalo vjenčanje Jelene i Duška|url=https://azra.ba/vijesti/251751/danas-je-njihov-razvod-glavna-tema-a-ovako-je-izgledalo-vjencanje-jelene-i-duska/|access-date=2025-11-23|website=Azra Magazin|language=bs}}</ref> Srbijanski magazin Exkluziv vjenčanje je nazvao „svadbom stoljeća”. Jelena iste godine odlazi na Beoviziju s pjesmom „Moli me” u nadi predstavljanja [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] na Pjesmi Eurovizije. Iako je dobila nagradu za najbolji scenski nastup, nije prošla u finale natjecanja.<ref>{{Citiranje weba|last=Dedakin|first=Irena|date=2024-02-29|title=Sećate li se Karleuše na Beoviziji pre 20 godina? Dobila poene od samo jednog člana žirija, a zaratila sa Gocom Tržan|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/secate-li-se-karleuse-na-beoviziji-pre-20-godina-dobila-poene-od-samo-jednog-clana-zirija-a-zaratila-sa-gocom-trzan/|access-date=2025-11-23|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Jelena je potom zabranjena na RTS-u jer je tadašnji vlasnik Aleksandar Tijanić njezin nastup smatrao neprikladnim.<ref>{{Citiranje weba|last=Vujčić|first=Nemanja|title=Navikli su na embargo: Razlozi zbog kojih su zvezde bile nepoželjne na televizijama! Jedan je baš bizaran|url=https://24sedam.rs/showbiz/vesti/90802/navikli-su-na-embargo-razlozi-zbog-kojih-su-zvezde-bile-nepozeljne-na-televizijama-jedan-je-bas-bizaran/vest|access-date=2025-11-23|website=24sedam|language=sr}}</ref> Nakon toga, prvi puta se na tom programu pojavila u ožujku 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-08-31|title=GOTOV RAT: Skinuta Tijanićeva zabrana, Karleuša se vraća na RTS!|url=https://www.kurir.rs/stars/2421593/gotov-rat-skinuta-tijaniceva-zabrana-karleusa-se-vraca-na-rts|access-date=2025-11-23|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> Izdavanje novog albuma predstavljao joj je veliki problem. Među ostalima, odbili su je i Saša Popović i [[Lepa Brena]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-01|title=SPASILA SAM ZG, A POPOVIĆ MI JE PORUČIO NEŠTO SRAMNO! Karleuša zagrmela, udarila na Sašu i Brenu!|url=https://www.sd.rs/vip/vip/spasila-sam-zg-popovic-mi-je-porucio-nesto-sramno-karleusa-zagrmela-udarila-na-sasu-i-brenu-2022-12-01|access-date=2025-11-23|website=www.sd.rs|language=sr-Latn}}</ref> Uz pomoć prijatelja Tahira Hašanovića, City Records joj izdaje album ''[[Magija (album)|Magija]]'' koji posvećuje Bojanu.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Magija|url=https://www.discogs.com/release/1304720-Jelena-Karleu%C5%A1a-Magija|date=2005|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Album je prošao vrlo zapaženo te Jelena dobila mnoge nagrade i priznanja. Jelena surađuje sa [[Saša Matić|Sašom Matićem]] na pjesmi „Ne smem da se zaljubim u tebe”. U spotu za pjesmu „Slatka mala” pojavljuju se drag kraljice te Jelena postaje gay ikona i kreće se boriti za LGBT prava. Spot za pjesmu „Upravo ostavljena”, uz zanimljive scenske kostime, Jelenu prikazuje razapetu na križu te dolazi do raznih reakcija publike.<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša simulirala samozadovoljavanje s križem|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=300011|access-date=2025-11-23|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Spot je kasnije uspoređivan s „Paparazzi” Lady Gage, koji je snimljen tri godine kasnije.<ref>{{Citiranje weba|last=eurovicious|date=2014-06-22|title=Has Haus of Gaga Been Ripping off Serbia’s Biggest Pop Star – For Years? - Balkanist|url=https://balkanist.net/haus-gaga-ripping-serbias-biggest-pop-star-years/,%20https://balkanist.net/haus-gaga-ripping-serbias-biggest-pop-star-years/|access-date=2025-11-23|language=en-US|url-status=dead}}</ref> {{Citat|Pitala sam Sašu i on mi je rekao da sam ja za Ameriku, a ne za Srbiju i da neće da me izda. To mu je bilo obrazloženje zašto neće izdati moj album. To je bio moment kada sam svuda bila zabranjena i nitko nije htio izdati taj album (sjećam se jedne naslovne strane koja je glasila: "Karleušin album može izdati samo neki kućni savijet". Uz to mi je dodao da ja u Srbiji i nisam zvijezda i da je za mene zvijezda Dinča. Citiram što mi je rekao - valjda je Dinča bio "in" Saši. Išla sam tad na sastanak s Brenom, imala je za mene 5 minuta, žurila je i rekla: "Ne možemo sada, možda slijedeće godine". Puno godina kasnije, spasila sam Zvezde Granda od propasti. Sve je to život.|Jelena Karleuša, 2022.}} Jelena i Bojan razvode se nakon tri mjeseca. Par nikada nije javno naveo razlog razvoda. Kako Jelena navodi, za sve je kriva Bojanova majka, koja je i umjesto njega došla potpisati papire za razvod.<ref>{{Citiranje weba|last=Jovanović|first=Viktorija|date=2023-04-19|title="Udala sam se za Bojana, a razvela me je njegova majka Slavica": Gorko iskustvo Jelene Karleuše zbog kojeg je oplela po slavnom fudbaleru i pljunula sve "mamine sinove"|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/udala-sam-se-za-bojana-a-razvela-me-je-njegova-majka-slavica-gorko-iskustvo-jelene-karleuse-zbog-kojeg-je-oplela-po-slavnom-fudbaleru-i-pljunula-sve-mamine-sinove/|access-date=2025-11-23|website=NOVA portal|language=sr-RS}}</ref> Godine 2006. upoznaje se s nogometašem [[Duško Tošić|Duškom Tošićem]]. Na prvom susretu slagao ju je da ima 26, a ne 20 godina. Nakon dva dana poznanstva odlazi k njemu u Francusku. Jelena i Duško vjenčali su se na [[Vidovdan]] 2008. godine. Dva mjeseca kasnije, par dobiva prvu kći, Atinu.<ref>{{Citiranje weba|title=IPAK NIJE SPASILA BRAK: Jelena jednom priznala da je 'zgriješila', ljubavna priča s Duškom podsjeća na film|url=https://story.hr/Celebrity/a218974/Ljubavna-prica-Jelene-Karleuse-i-Duska-Tosica.html|access-date=2025-11-23|website=story.hr|language=hr}}</ref> {{Citat|Obično sam ja birala muškarce, ali kad je Duško u pitanju, on je bio taj koji je odabrao mene i nije odustajao. Ja sam netko tko je odbojan, agresivan na prvu loptu i malo koji muškarac prelazi preko mog agresivnog stava, ali on je zacrtao svoju priču.|Jelena Karleuša}} Jelena 2007. godine nastupa na [[Coupe de la Ligue]] u Francuskoj.<ref>{{Citiranje weba|title=Facebook - Jelena Karleuša|url=https://web.facebook.com/photo.php?fbid=10154038714376282&id=21135606281&set=a.166402716281&_rdc=1&_rdr#|url-status=live|access-date=}}</ref> Nakon diskografske pauze, 2008. godine izdaje singl „Casino” i najavljuje novi album, ''[[Revolution (album)|Revolution]],'' koji je prodan u rekordnih 680 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=JK REVOLUTION by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21307|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Najistaknutija pjesma je „Tihi ubica”, čiji se spot snimao u [[Karlovačka gimnazija|Karlovačkoj gimnaziji]]. Nakon izlaska spota, pojedini djelatnici imali su negativne reakcije te su pisali peticiju za zabranu emitiranja spota zbog Jeleninog „neprimjerenog” izgleda. U to vrijeme, taj spot je bio najskuplji u regiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Ljubica|date=2008-01-17|title=Karleuša u halterima u Karlovačkoj gimnaziji - Blic|url=https://www.blic.rs/vesti/vojvodina/karleusa-u-halterima-u-karlovackoj-gimnaziji/6j92j1l|access-date=2025-11-23|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> Sljedeće godine izdaje kompilaciju najvećih hitova pod nazivom ''[[The Diamond Collection]]''. Album se sastojao od dvostrukog CD-a po 22 pjesme.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - The Diamond Collection|url=https://www.discogs.com/release/3321518-Jelena-Karleu%C5%A1a-The-Diamond-Collection|date=2009|accessdate=2025-11-23|language=en}}</ref> Kompilacija je prodana u nakladi od 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=THE DIAMOND COLLECTION by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21310|access-date=2025-11-23|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> Točno godinu dana nakon prve prinove, Jelena i Duško dobivaju i kći Niku.<ref>{{Citiranje weba|last=Janković|first=Dragana|date=2021-09-07|title=Atina i Nika slave rođendan! Karleuša ih ranom zorom odvela u jedan od najlepših gradova na svetu|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3387136-atina-i-nika-slave-rodjendan-karleusa-ih-ranom-zorom-odvela-u-jedan-od-najlepsih-gradova-na-svetu|access-date=2025-11-23|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Tijekom druge trudnoće, Jelena sudjeluje u VIP Velikom bratu 2009. godine. Nakon 24 sata, odlučila je napustiti reality program. Kasnije je opisala kako joj je to „najgore iskustvo u životu”.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-01-02|title=Pogledajte kako je izgledao ulazak Jelene Karleuše u VIP Veliki brat|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/798182/pogledajte-kako-je-izgledao-ulazak-jelene-karleuse-u-vip-veliki-brat|access-date=2025-11-25|website=Dnevni avaz|language=bs}}</ref> Pojavljuje se na finalu realityja i premijerno izvodi pjesmu „Insomnia” te najavljuje jubilarni album. Nastup je na svom blogu podijelio [[Perez Hilton]] te Jelenu nazvao kopijom Lady Gage zbog rogova koje su obadvije nosile. Jelena se branila time da je njen nastup bio prije Gaginog crvenog tepiha na kojemu ih je nosila, te da ona nije nikoga kopirala, već sasvim suprotno.<ref>{{Citiranje weba|date=2010-03-13|title=Jelena Karleuša: GaGa mi je otela rogove, ne ja njoj|url=https://www.24sata.hr/show/jelena-karleusa-gaga-mi-je-otela-rogove-ne-ja-njoj-163600|access-date=2025-11-25|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Spot za pjesmu dosegao je milijun pregleda na YouTubeu za 24 sata te je druga pjesma koja je u regiji dospjela do milijun pregleda na platformi, nakon „Život moj” Dragane Mirković.<ref>{{Citiranje weba|last=Jusovic|first=Amina|title=KARLEUŠA JE PRVA NA BALKANU POSTIGLA OVO! Neverovatan uspeh pevačice, sve javno obelodanjeno!|url=https://www.alo.rs/vip/estrada/927619/hit-jelene-karleuse-prvi-imao-milion-pregleda-na-jutjubu/vest|access-date=2025-11-25|website=alo|language=sr}}</ref> Jelena najavljuje svoj prvi solistički koncert koji održava 25. svibnja 2010. godine u [[Beogradska Arena|Beogradskoj areni]] pred 10 000 gledatelja, pod nazivom „All About Diva”. Koncert je bio spektakl – spustila se na scenu niz leteći lift, pjesme je izvodila u novim aranžmanima uz koreografije, svirala je gitaru, letjela te je dala podršku LGBT zajednici izvođenjem pjesme „Slatka mala” gdje su plesači mahali zastavama dugine boje. Koncert je uspoređivan s onima Lady Gage i Madonne te je u fizičkom izdanju objavljen 2011. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Karleušin koncertni spektakl u Beogradu podijelio srpsku estradu|url=https://dnevnik.hr/showbizz/glazba/karleusin-koncertni-spektakl-u-beogradu-podijelio-srpsku-estradu.html|access-date=2025-11-25|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Sljedeće godine Jelena objavljuje dva singla s nadolazećeg albuma. Pjesmu „Muškarac koji mrzi žene” premijerno je izvela u AmiG Showu te je objavila spot u kojem pleše kao hologram.<ref>{{Citiranje weba|title=Karleušina revolucija: Hologram pevao umesto Jelene|url=https://www.glossy.espreso.rs/poznati/vesti/12936/karleusina-revolucija-hologram-pevao-umesto-jelene|access-date=2025-11-25|website=Glossy|language=sr|url-status=dead}}</ref> Sljedeći singl, „Plava Šeherezada (Nova religija)”, dovodi do podijeljenog mišljenja publike zbog povezanosti pjesme s islamskim tradicijama i trbušnim plesom.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Plava Šeherezada [Nova Religija]|url=https://www.discogs.com/release/7496455-Jelena-Karleu%C5%A1a-Plava-%C5%A0eherezada-Nova-Religija|date=2011-06|accessdate=2025-11-25|language=en}}</ref> Album ''[[Diva (album)|Diva]]'' izdan je 17. lipnja 2012. godine i prodan u nakladi od 400 000 primjeraka. U jednom danu je prodano 100 000 primjeraka.<ref>{{Citiranje weba|title=DIVA by JELENA KARLEUŠA sales and awards|url=https://bestsellingalbums.org/album/21304|access-date=2025-11-25|website=BestSellingAlbums.org|language=en-US}}</ref> U reklamama za album, Jelena melje mozak u blenderu te se vješa. Album je bio revolucionaran u regiji zbog novog electropop zvuka. Snimljeni su i spotovi za pjesme „So” i „Krimi rad”. [[Datoteka:Viva la Diva 2013-1.JPG|mini|Koncert na Ušću pred 40 000 ljudi]] Početkom 2013. godine Jelena najavljuje koncert na beogradskom Ušću i počinje s pripremama. Tako 15. lipnja održava koncert pod nazivom „Viva La Diva” pred 40 000 ljudi. Koncert je kasnio dva sata, što zbog neprekidnog dolaska ljudi zbog gužve na bulevaru Nikole Tesle, što zbog pokušaja rješavanje iznenadnih tehničkih problema. Jeleni su sugerirali otkazivanje koncerta, što je ona odmah odbacila. Prije izlaska na binu, dostavljene su joj naslovne strane novina i časopisa za sljedeći dan na kojima je pisalo kako je doživjela debakl pred 10 000 ljudi. Usprkos tehničkim problemima audio i video produkcije, Jelena je koncert održala u cjelosti.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=B|first=L.|date=2024-04-03|title="Izgubila sam bebu na Ušću": Potresne riječi Jelene Karleuše paraju dušu|url=https://azra.ba/showbiz/329027/izgubila-sam-bebu-na-uscu-potresne-rijeci-jelene-karleuse-paraju-dusu/|access-date=2025-11-25|website=Azra Magazin|language=bs-BA}}</ref> {{Citat|Dobra večer, Beograde! Rekli su da će biti kiše, poplave, rekli da će koncert biti otkazan...ali samo jedno nisu rekli...da se ne treba inatiti sa Jelenom Karleušom.}} Nakon koncerta, Jelena doživljava medijski linč te se povlači s glazbene scene. Postala je zabranjena, među ostalim televizijama, na Pinku te je prekinula ugovor s City Recordsom. Utjehu pronalazi u modi te postaje aktivna na društvenim mrežama. Na Instagramu postavlja modne kombinacije ispred bijelog zida njezine kuće, koji je kasnije postao upečatljiv. Kasnije je javnosti priznala kako je u tom periodu zbog prekomjernog stresa imala spontani pobačaj.<ref name=":2" /> Časopis ''W'' iste godine izdaje članak o internacionalzim zvijezdama te Jelenu naziva „srpskom Lady Gagom”.<ref name=":1" /> Godinu dana kasnije potpisuje ugovor s Grand Productionom i postaje član žirija emisije ''Zvezde Granda''.<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša i Marija Šerifović u žiriju 'Zvezde Granda'|url=https://express.ba/vijesti/13171/jelena-karleusa-i-marija-serifovic-u-ziriju-039-zvezde-granda-039/|access-date=2025-11-25|website=Express|language=bs-BA}}</ref> Emisija ubrzo postaje najgledanija u regiji te se Jelena vraća na glazbenu scenu. Nastupa na dobrotvornom koncertu Donne Ares za žrtve protiv raka u [[Zetra|Zetri]].<ref>{{Citiranje weba|title=Koncert u inat bolesti: Pjesme, prijatelji i suze na koncertu Donne Ares - žene zmaja|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/koncert-u-inat-bolesti-pjesme-prijatelji-i-suze-na-koncertu-donne-ares-zene-zmaja/150416123|access-date=2025-11-25|website=Klix.ba|language=hr}}</ref> Pojavljuje se u svjetskim medijima kada optužuje Kim Kardashian za kopiranje kombinacija. Pojavljuje se, među ostalim emisijama, u emisiji Wendy Williams te gostuje na [[Fox Broadcasting Company|Fox]] vijestima.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|date=2015-03-17|title=Video: Karleuša tema u američkom TV showu - Kim otkrivena si!|url=https://azra.ba/vijesti/20083/video-karleusa-tema-u-americkom-tv-showu-kim-otkrivena-si/|access-date=2025-11-25|website=Azra Magazin|language=bs-BA}}</ref> Na Instagramu dostiže 500 000 pratitelja, a 2016. godine već milijun. Kim joj je zatim posvetila rubriku „Woman Crush Wednesday” na svom blogu.<ref>{{Citiranje weba|title=Kim Kardashian se poklonila Jeleni Karleuši: "Ona je stvarno fantastična!"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=875681|access-date=2025-11-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> {{Citat|Moja današnja simpatija je srpska pop pjevačica Jelena Kareluša. Prvi put sam čula za nju kada su ljudi počeli uspoređivati naš izgled - neki su čak rekli da sam je kopirala! Naravno, morala sam provjeriti o čemu se radi. Ona je stvarno fantastična!!! Neke naše kombinacije uistinu izgledaju slično, volim njezin odvažan smisao za stil! I ona i ja smo totalno glamurozne djevojke! Čini mi se da je ona snažna žena koja naporno radi i to volim.|Kim Kardashian, 2016.}} Nakon što je [[Beşiktaş JK]], klub njezinoga supruga, osvojio nacionalno prvenstvo [[Turska|Turske]], Jelena je na punom stadionu [[Vodafon Park]] otpjevala pjesme „We Are The Champions” i „Žene vole dijamante” pred više od 60 000 ljudi.<ref>{{Citiranje weba|last=Jakelić|first=Marko|date=2016-05-20|title=KARLEUŠA NAPUNILA ISTANBULSKU 'VODAFONE ARENU': 60 000 ljudi 'oduševilo' se Jelenom (VIDEO)|url=https://www.zagreb.info/magazin/showbiz/karleusa-napunila-istanbulsku-vodafone-arenu-60-000-ljudi-odusevilo-se-jelenom-video/57139/|access-date=2025-11-25|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> U lipnju 2017. godine izdaje dva dueta – „Bankina” s [[Aca Lukas|Acom Lukasom]] te „Ostavljam te” s bugarskim pjevačom [[Azis|Azisom]]. Pjesme su bile najslušanije u cijeloj regiji te su postigle veliki uspjeh.<ref>{{Citiranje weba|last=stana|date=2017-06-29|title=Nakon pauze od pet godina Jelena Karleuša predstavila dva nova dueta, sa Acom Lukasom i Azisom (video) {{!}}{{!}} Story.rs|url=https://www.story.rs/celebrity-news/vesti/4098/nakon-pauze-od-pet-godina-jelena-karleusa-predstavila-dva-nova-dueta-sa-acom-lukasom-i-azisom-video|access-date=2025-11-25|website=Story|language=sr-RS}}</ref> Sljedeće godine postaje zaštitno lice [[PETA|PETA-e]] sa sloganom: „Radije gola, nego u krznu”. Podržala je koncert [[Dara Bubamara|Dare Bubamare]] u Beogradskoj areni (tada Štark areni) i pojavila se kao gost za pjesmu „Galama”, za koju su snimile i vizual. Krajem godine s reperom Surreal gostuje na pjesmi „Marihuana” grupe Miligram. U siječnju 2019. pojavljuje se na MAC nagradama u Beogradu i premijerno s Gazda Pajom izvodi pjesmu „LaJK”. Na početku nastupa čuje se metaforičan govor protiv govora mržnje pri kojem Jelena visi na znaku s prekriženom riječi „život”, a onda se pojavljuje razapeta na kameri, što predstavlja medijske zabrane tijekom godina.<ref>{{Citiranje weba|title=LaJK prvi u trendingu: Jelena Karleuša i Gazda Paja osvojili publiku (FOTO, VIDEO)|url=https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/726271/LaJK-prvi-u-trendingu-Jelena-Karleusa-i-Gazda-Paja-osvojili-publiku-FOTO-VIDEO|access-date=2025-11-25|website=Vesti online|language=en|archive-date=18. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418141850/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/726271/LaJK-prvi-u-trendingu-Jelena-Karleusa-i-Gazda-Paja-osvojili-publiku-FOTO-VIDEO|url-status=dead}}</ref> Dana 3. ožujka 2019. godine preminula je Jelenina majka, Divna Karleuša.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-03-03|title=Srpski mediji: Preminula majka Jelene Karleuše u 61. godini|url=https://www.24sata.hr/show/srpski-mediji-preminula-majka-jelene-karleuse-u-61-godini-617141|access-date=2025-11-25|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Tijekom pandemije Covida-19, Jelena održava online koncert na glazbenoj platformi YouBox koji je premijerno pratilo preko 200 000 gledatelja. Kao gosti su joj bili grupa [[Hurricane (sastav)|Hurricane]] i [[Milica Pavlović]]. Koncert je snimljen na privatnom posjedu. Na početku koncerta, na scenu slijeće helikopterom. Koncert je proglašen glazbeno-scenskim spektaklom.<ref>{{Citiranje weba|last=Matijević|first=Bojana|date=2020-05-25|title=Jelena Karleuša: Spektakl za pamćenje na YOUBOXU|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3193871-jelena-karleusa-spektakl-za-pamcenje-na-youboxu|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Na društvenoj mreži TikTok najavljuje novu pjesmu „La Bomba” s brazilskim pjevačem Pablom Vitarrom.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-01-21|title=Karleuša snima duet s drag queenom: 'Ako me ne spale...'|url=https://www.24sata.hr/show/karleusa-snima-duet-s-drag-queenom-ako-me-ne-spale-671397|access-date=2025-11-25|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> Za Novu godinu 2021. godine nastupa, uz [[Marija Šerifović|Mariju Šerifović]] i [[Sara Jo|Saru Jo]], ispred Doma Narodne skupštine Republike Srbije pred više od 50 000 ljudi. Koncert je, također, proglašen spektaklom.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-01|title=Jelena Karleuša napravila spektakl u Beogradu: Pjevala desetinama hiljadama ljudi, presvlačila se više puta|url=https://avaz.ba/showbiz/jet-set/707219/jelena-karleusa-napravila-spektakl-u-beogradu-pjevala-desetinama-hiljadama-ljudi-presvlacila-se-vise-puta?komentari=|access-date=2025-11-25|website=Dnevni avaz|language=bs}}</ref> Nakon scenskog dijela, na scenu izvodi trubače. Pjesmu „Pukni, zoro” posvećuje majci. Iste godine prekida ugovor s Grand Productionom i napušta emisiju ''Zvezde Granda.''<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša najavila veliku promjenu u svom životu, javno je pojasnila odluku kojom je sve iznenadila|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/jelena-karleusa-napustila-show-zvezde-granda---665349.html|access-date=2025-11-25|website=Showbuzz|language=hr}}</ref> U srpnju 2022. godine najavila je kako se razvodi od Duška, a u rujnu 2024. službeno su se razveli.<ref>{{Citiranje weba|title=Karleuša se službeno rastala od Duška Tošića, evo kome je pripala imovina stečena u braku: "Druga strana nije imala drugačiji prijedlog..."|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/jelena-karleusa-potpisala-sporazumni-razvod-braka---868881.html|access-date=2025-11-25|website=Showbuzz|language=hr}}</ref> Početkom kolovoza 2023. godine, Aleksandar Radulović Futa, suprug tekstopisca Marine Tucaković, obrisao je YouTube kanal Jelene Karleuše zbog navodnih „kršenja autorskih prava”. Jelena to smatra sabotažom radi izlaska novog albuma. Tužila je Futu te otvorila novi kanal na kojem je objavila pjesme. Kasnije joj je kanal vraćen, a kasnije je izjavila da je na obavijesti pisalo kako je kanal uklonio i Ceca Music, izdavačka kuća Cece Ražatović. Dana 13. kolovoza iste godine izdaje album ''[[Alpha (album)|Alpha]]''.<ref>{{Citation|title=Jelena Karleuša - Alpha|url=https://www.discogs.com/release/30496126-Jelena-Karleu%C5%A1a-Alpha|date=2024-04-23|accessdate=2025-11-25|language=en}}</ref> Dok su ostale pjesme dobile vizuale, pjesma „KarlyB*tch” dobila je spot koji je za 24 sata dobio više od milijun pregleda. U spot je uloženo preko 250 tisuća eura.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-08-14|title=JELENA KARLEUŠA NAJAVLJUJE NOVA IZNENAĐENJA! Posle žurke za najbliže, sprema se promocija novog albuma "Alfa" (VIDEO)|url=https://www.kurir.rs/stars/4219452/novi-album-jelene-karleuse-alfa|access-date=2025-11-25|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> Javnost je, uz uzbuđenje, bila i razočarana jer se na albumu nisu našle pojedine najavljene pjesme. Na njezin rođendan, najavila je da stiže i drugi dio albuma, pod nazivom ''[[Omega (album)|Omega]]'', koji je izdan 20. kolovoza.<ref>{{Citation|title=JK - Omega|url=https://www.discogs.com/master/3250117-JK-Omega|date=2023|accessdate=2025-11-25|language=en}}</ref> Albumi su postigli veliki uspjeh te dobili pozitivne kritike javnosti. Promocija albuma održala se na Beogradu na vodi pred 5000 ljudi.<ref>{{Citiranje weba|last=Gajić|first=Jelena|date=2023-09-18|title=Pogledajte kojom pesmom je Jelena Karleuša otvorila koncert: Masu bacila u trans kad je strgla kostim sa sebe|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/3751535-pogledajte-kojom-pesmom-je-jelena-karleusa-otvorila-koncert-masu-bacila-u-trans-kad-je-strgla-kostim-sa-sebe|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Jelena je bila model na Paris Fashion Weeku 2024. godine te predstavljala marku Vetements. Tamo upoznaje Giorginu Rodriguez koja ju stavlja u svoj dokumentarac na [[Netflix|Netflixu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-19|title=Jelena Karleuša toliko je bliska s Georginom Rodriguez da joj se pojavila u showu|url=https://net.hr/hot/zvijezde/jelena-karleusa-toliko-je-bliska-s-georginom-rodriguez-da-joj-se-pojavila-u-dokumentarcu-22eed1ee-7653-11ef-93db-225a3ed1b99c|access-date=2025-11-25|website=net.hr|language=hr}}</ref> Dana 19. listopada započinje svoju turneju u [[Skoplje|Skoplju]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-20|title=JK NAPRAVILA ZEMLJOTRES U SKOPLJU! Vatrice od cirkona jedva sakrile intimne delove, onda usledio šok na Saturnu: Karli još jednom pokazala zašto je šoubiz mama|url=https://www.kurir.rs/stars/9468954/jelena-karleusa-pokorila-skoplje|access-date=2025-11-25|website=www.kurir.rs|language=sr}}</ref> U studenome predstavlja svoj parfem „Ja”, koji je dobio ime po pjesmi s albuma ''Omega'', koji je rasprodan u nekoliko sati.<ref>{{Citiranje weba|last=G|first=J.|date=2024-11-26|title=Parfema Jelene Karleuše više nema u prodaji|url=https://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/4008812-parfem-jelene-karleuse-rasprodat-za-samo-nekoliko-sati-diva-se-oglasila-vaznim-obavestenjem-od-danas|access-date=2025-11-25|website=Telegraf.rs|language=sr}}</ref> Na pravoslavni [[Božić]], Prva televizija emitirala je glazbeno-scenski specijal „Gala veče sa Jelenom Karleušom” koji je snimljen ispred [[Muzej Jugoslavije|Muzeja Jugoslavije]], uz pratnju simfonijskog orkestra.<ref>{{Citiranje weba|last=B92|title=Spektakl u najavi: Jelena Karleuša ekskluzivno na televiziji Prva|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/92088/spektakl-u-najavi-jelena-karleusa-ekskluzivno-na-televiziji-prva/vest|access-date=2025-11-25|website=B92.net|language=sr}}</ref> Godine 2025. postaje član žirija glazbene emisije ''Pinkove zvezde''.<ref>{{Citiranje weba|title=Jelena Karleuša je novi član žirija "Pinkovih zvezda": Mitrović imao pomalo bizarne uslove|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/jelena-karleusa-je-novi-clan-zirija-pinkovih-zvezda-mitrovic-imao-pomalo-bizarne-uslove/250815136|access-date=2025-11-25|website=Klix.ba|language=hr}}</ref> ==Kontroverze== Karleuša je stekla reputaciju po svađama s nekolicinom javnih osoba na društvenim mrežama, posebno na [[Instagram|Instagramu]] i [[Twitter|Twitteru]], kao što su: [[Ceca|Svetlana Ceca Ražnatović]], Veljko i [[Anastasija Ražnatović]], [[Aca Lukas]], [[Severina]], [[Viki Miljković]], [[Baka Prase]], [[Vanja Knežević]], [[Marija Šerifović]], [[Rada Manojlović]], [[Aleksandra Prijović]], [[Maya Berović]], [[Vojislav Šešelj]], [[Dijana Janković]], [[Dragan Marković]], [[Ivana Stamenković]], [[Ognjen Vranješ]], [[Kristijan Golubović]], [[Breskvica]], [[Saša Vidić]], [[Ivan Ivanović]], [[Voyage]], [[Sloboda Mićalović]], [[Edita Aradinović]], [[Ana Nikolić]], [[Saša Popović]], [[Seka Aleksić]], [[Nada Obrić]], [[Milan Radulović Laća]], [[Dara Bubamara]], [[Nucci]], [[Vanja Knežević]], [[Neda Ukraden]], [[Emina Jahović]], i s nekim od stranih javnih lica kao što su [[Kim Kardashian]], [[Nikita Dragun]], [[Dua Lipa]] i [[Madonna]].<ref>{{cite web |title=Najveće svađe Jelene Karleuše |url=https://www.rtl.hr/show/strane-zvijezde/najpoznatije-svadje-jelene-karleuse-701d3e02-c353-11ec-87ca-fe475b7c2d1e |website=RTL.hr |access-date=20 February 2025}}</ref><ref>{{cite web |title=Karleuša zaratila sa svakim sa kim je mogla: Za samo par meseci na njenoj „meti“ su bili ovi mladi izvođači, a razlozi su bizarni |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-zaratila-sa-svakim-sa-kim-je-mogla-za-samo-par-meseci-na-njenoj-meti-su-bili-ovi-mladi-izvodjaci-a-razlozi-su-bizarni/ |website=nova.rs |access-date=27 December 2024}}</ref><ref>{{cite web |title=Trilogija: Karleušine svađe 1. deo |url=https://tracara.com/trilogijakarleusine-svade-1-deo/ |website=Tračara.com |access-date=27 December 2024}}</ref> ===Instagram peticija=== Dana 2. veljače 2025., stranica za javne peticije “Eko Straža” uputila je peticiju američkom konglomeratu društvenih medija [[Meta]] (koji je vlasnik Instagrama) za gašenje Karleušina Instagram profila. Kao razlog za to optužili su Karleušine objave i aktivnosti na Instagramu za promicanje govora mržnje, uznemiravanja i dezinformiranja. Tražili su 350 000 potpisa, a u jednom danu dobili više od 270 500.<ref>{{cite web |title=Peticija META-i za gašenje instagram naloga pjevačice Jelene Karleuše |url=https://zahtevi.ekostraza.com/zahtev/terminate-karleusastar-account |website=zahtevi.ekostraza.com |access-date=3 veljača 2025}}</ref> Ovo nije prvi put da je Karleušin Instagram ugašen ili da je pod peticijom za gašenje. U svibnju 2024. Karleušin profil na Instagramu ugašen je na 100 000 prijava. ===Politički stavovi=== Karleuša je tijekom godina podržavala različite političke opcije i pojedince. U intervjuu za "Svet" iz 1998. pokazala je simpatije prema [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]], izjavivši da joj je on "najsimpatičniji". S druge strane, nakon 2000. i Miloševićeva pada, Karleuša je otvoreno hvalila [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] zbog njegove progresivne politike, ali je priznala da je Đinđićev progresivizam prepoznala tek nakon njegovog ubojstva 2003. godine i da je vjerovala propagandi njegovih protivnika prije toga. Također je podržala [[Čedomir Jovanović|Čedomira Jovanovića]] i bila gost na tribini koju je organizirala Liberalno demokratska partija u listopadu 2010. <ref>{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/jetset/801237-karleusina-politicka-karijera-od-slobe-preko-djindjica-i-cede-do-dacica-foto |title=Karleuša se divila Slobi: Brine me što je u poslednje vreme stalno tužan! |work=Telegraf.rs |author=J. J. |date=10 August 2013 |access-date=28 May 2023 |language=Sr}}</ref><ref>{{cite web |url=https://banjalukain.com/clanak/20579/jelena-karleusa-podrzala-cedu-jovanovica |title=Jelena Karleuša podržala Čedu Jovanovića |work=Blin.ba |date=22 October 2010 |access-date=28 May 2023 |language=Bosnian}}</ref><ref>{{Cite web |last=Jovović |first=Pero |date=8 November 2021 |title=Karleuša je politički kameleon: Sad voli Vučića, pre njega Čedu, a ovako je slavila Slobodana Miloševića |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-je-politicki-kameleon-sad-voli-vucica-pre-njega-cedu-a-ovako-je-slavila-slobodana-milosevica/ |access-date=26 May 2023 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref> U prvim godinama vladavine [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]], Karleuša se otvoreno suprotstavljala njegovoj politici i podržavala prosvjede protiv njega.<ref>{{Cite web |last=Jovović |first=Pero |date=31 March 2022 |title=Karleuša 2017: Vučiću sram te bilo – Karleuša 2022: Vučić je najbolji |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-2017-vucicu-sram-te-bilo-karleusa-2022-vucic-je-najbolji/ |access-date=20 February 2025 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref> Međutim, podržala ga je na izborima 2022. godine.<ref>{{Cite web |last=Stuparušić |first=Jelena |date=30 March 2022 |title=Karleuša ekskluzivno za Kurir: Glasam za Vučića! Ima li ova zemlja drugu ozbiljniju opciju sem njega? Majstor objasnio kako se radi |url=https://www.kurir.rs/stars/3902861/karleusa-glasam-za-vucica |access-date=20 February 2025 |website=[[Kurir]] |language=sr-RS}}</ref> Štoviše, u studenom 2021. Karleuša je podržala rudarenje litija u regiji [[Jadar]] koje su predložili [[Rio Tinto]] kompanija i Vlada Srbije, usprkos brojnim prosvjedima zbog potencijalno opasnih učinaka na okoliš.<ref>{{Cite web |last=Dedakin |first=Irena |date=27 November 2021 |title=Karleuša botuje za Rio Tinto dok SNS batinaši biju ljude po Srbiji |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/karleusa-botuje-za-rio-tinto-dok-sns-batinasi-biju-ljude-po-srbiji-foto/ |access-date=20 February 2025 |website=[[Nova S|Nova.rs]] |language=sr-RS}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Jelene Karleuše}} === Studijski albumi === * ''[[Ogledalce]]'' (1995.) * ''[[Ženite se momci]]'' (1996.) * ''[[Veštice, vile]]'' (1997.) * ''[[Jelena (album)|Jelena]]'' (1998.) * ''[[Gili, gili]]'' (1999.) * ''[[Za svoje godine]]'' (2001.) * ''[[Samo za tvoje oči (album)|Samo za tvoje oči]]'' (2002.) * ''[[Magija (album)|Magija]]'' (2005.) * ''[[Revolution (album)|Revolution]]'' (2008.) * ''[[Diva (album)|Diva]]'' (2012.) * ''[[Alpha (album)|ALPHA]]'' (2023.) * ''[[Omega (album)|OMEGA]]'' (2023.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Karleuša, Jelena}} [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Glazbenici iz Beograda]] [[Kategorija:Životopisi, Beograd]] p9dsdq5bzp1t6bc27tkuua5u8a04bzp 0 139638 7570960 7570072 2026-08-06T15:34:28Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ i ovdjeje riješeno. Pa se Copyright može ukloniti. 7570960 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mandarina | slika = Mandarina.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Plod mandarine | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = ''[[Citrus]]'' | species = '''''C. reticulata''''' | dvoimeno = ''Citrus reticulata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Francisco Manuel Blanco|Blanco]] }} [[Datoteka:Mandarins - whole and halved.jpg|mini]] '''Mandarina''' ili mandarinka ([[latinski jezik|lat.]] ''Citrus reticulata'') je biljka iz porodice ''Rutaceae'', a pripada rodu ''Citrusa''. Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 [[metar|metra]] visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod ništice. U hrvatskim krajevima mandarina najbolje uspijeva u dolini [[Neretva|Neretve]] gdje su odlični uvjeti za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine. [[Datoteka:Mandarin_orange_tree.jpg|mini|300px|lijevo|Stablo mandarine]] == Morfologija == {{Copyright?|https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf}} Mandarina je zimzeleni [[grm]] ili manje [[stablo]] čije [[Grana|grane]] mogu nositi [[trn]]ove. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisnato sastavljeni. Usko okriljena peteljka odvojena je člankom od kožaste plojke, koja može biti lancetasta, eliptična ili široko jajolika. Rub joj je uglavnom slabo narovašen prema vrhu, a sam vrh često završava plitkim urezom.<ref name="Flora "/> Mirisni dvospolni [[cvjetovi]] razvijaju se pojedinačno ili po dva do tri u pazušcima [[list]]ova. [[Čaška]] je nepravilno podijeljena na tri do pet režnjeva, dok vjenčić čini pet bijelih latica, najčešće kraćih od 1,5 cm. Cvijet ima 20–25 prašnika, čiji su filamenti pri osnovi povezani u nekoliko skupina. Plodnica je pretežno deset- do dvanaestogradna, a rjeđe ima sedam pretinaca. [[Plod]] je hesperidij spljoštena do gotovo kuglasta oblika, obično promjera 5–8 cm. Dozrijevanjem poprima žutu, narančastu, crvenu ili grimiznu boju. Kora je razmjerno rahla i lako se odvaja, dok je unutrašnjost najčešće podijeljena na 7–14 sočnih dijelova. Okus ovisi o uzgojnom obliku i može biti sladak, slatko-kiseo ili katkad blago gorak. Broj sjemenki vrlo je promjenjiv, a neki su uzgojni oblici gotovo bez sjemenki. U sjemenci se često razvija više zametaka sa zelenim supkama.<ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australis], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Podrijetlo == Prema [[Kew]]u, prirodni areal vrste nalazi se u jugoistočnoj [[Kina|Kini]], od Guangxija prema Hunanju i [[Jiangxi]]ju. Mandarina se stoljećima uzgaja izvan toga područja i danas je raširena u suptropskim krajevima. Križanjem s pomelom (''[[Citrus maxima]]'') i naknadnim povratnim križanjima sudjelovala je u nastanku brojnih uzgajanih agruma, uključujući različite naranče i grejpove. == Sorte i karakteristike == Sorta unšiu (Unshiu, Satsuma) je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja u hrvatskim krajevima, posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano s mirisnim bijelim cvjetovima. Plodovi su sočni i slatki, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen. U nešto manjem obujmu u nas se uzgajaju i druge sorte kao što su klementine (na [[Dubrovnik|Dubrovačkom]] području poznat kao aleksandrin<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/zupanija/dubrovnik/clanak/id/452750/br-gruske-vedute-kad-aleksandrini-zavonjaju-pred-bozic Dubrovački vjesnik, Gruške vedute: Kad aleksandrini zavonjaju pred Božić...] objavljeno 3. prosinca 2016., pristupljeno 21. siječnja 2017.</ref>) i sorta havana (domaća mandarina, narančin). Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i ukusniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca. Sorta havana kasno sazrijeva, u siječnju ili čak veljači, plod je pun sjemenki, te ga mnogi zbog toga izbjegavaju. Vrlo je mirisan i boljeg okusa od sorte unšiu. == Kemijski sastav == {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;" | colspan="8" align="center" bgcolor=#ec985b | 100g mandarine sadrži: |- | kcal || kJ || [[voda]] || masnoće || [[kalij]] || [[kalcij]] || [[Magnezij]] || [[Vitamin C]] |- align="center" | 46-50 || 195-210 || 85-87 g || 0,3 g || 210 mg || 33 mg || 11 mg || 30 mg |} == Izvori == {{izvori}} {{Agrumi}} [[Kategorija:Agrumi]] 6zbrxy8a8ugns1i4pfskesvn9fkuz5p 0 152983 7571352 7219084 2026-08-07T04:44:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571352 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Lani Tupu |slika = |veličina = 210px |opis slike = |rodno ime = Lani John Tupu |pseudonim = |rođenje = [[4. studenog]] [[1955.]] |mjesto rođenja = {{Z|NZL}} [[Auckland]], [[Novi Zeland]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = [[1988.]] - |web = http://www.lanitupu.net/ |supruga = |suprug = |važnije uloge = Bialar Crais / Pilot ([[Farscape]]) |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = }} '''Lani John Tupu''' ([[Auckland]], [[Novi Zeland]], [[4. studenog]] [[1955.]] -) je novozelandski glumac najpoznatiji po ulozi Bialar Craisa u [[Znanstvena fantastika|znanstveno fantastičnoj]] seriji [[Farscape]] u kojoj je još posuđivao glas liku Pilota. ==Filmografija== {| class="wikitable" | '''Godina''' || '''Naslov''' || '''Uloga''' || '''Format''' |- | [[1988.]] || Send a Gorilla || Ian Hunter || Film |- | [[1989.]] || The Punisher || Laccone || Film |- | [[1990.]] || Mission: Impossible || Otagi || TV serija |- | [[1990.]] || Embassy || Kalim || TV serija |- | [[1990.]] || Marlin Bay || David Spence || TV serija |- | [[1992.]] || Police Rescue || David Goldberg || TV serija |- | [[1993.]] || The Feds: Abduction || Idris Karya || TV film |- | [[1994.]] || Time Trax || || Tv serija |- | [[1994.]] || G.P. || Brian Farmer || TV serija |- | [[1994.]] || High Tide || Rev. Henry || TV serija |- | [[1996.]] || Water Rats || Fereti Tavita || TV serija |- | [[1996.]] || Flipper || Count Vicente || TV serija |- | [[1997.]] || Heart of Fire || Roger Parks || TV film |- | [[1998.]] || Tales of the South Seas || Caleb Trader || TV serija |- | [[1998.]] || House Gang || Dennis || TV serija |- | [[1999.]] || The Lost World || River Guide || TV film |- | [[2000.]] || Green Sails || CCT Negotiator || TV film |- | [[1999.]] – [[2000.]] || The Lost World || Prince Apep's Slave / Tolmac || Tv serija |- | [[1999.]] – [[2003.]] || Farscape || Bialar Crais / Pilot || TV serija |- | [[2001.]] || Lantana || Patrick's lover || Film |- | [[2001.]] || The Finder || Lyle Riskin || TV film |- | [[2002.]] || Farscape: The Game || Bialar Crais / Pilot || Videoigra (posudio glas) |- | [[2003.]] || Grass Roots || Lynton Aubrey || TV serija |- | [[2002.]] – [[2004.]] || Stingers || Consul Khemal Lazo / Ellery Berman || TV serija |- | [[2003.]] || Liquid Bridge || Sharky Garcia || Film |- | [[2004.]] || Farscape: The Peacekeeper Wars || Pilot (posudio glas) || TV mini-serija |- | [[2006.]] || Monarch Cove || Joe || TV serija |- | [[2006.]] || The Condemned || El Salvador Warden || Film |- | [[2007.]] || Welcome Home || Rob || Film |- | [[2007.]] || Home and Away || Lou Baines || TV serija |} ==Vanjske poveznice== * [http://www.imdb.com/name/nm0876818/ IMDB - Lani Tupu] * [http://www.lanitupu.net/ Lani Tupu - Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303084440/http://www.lanitupu.net/ |date=3. ožujka 2009. }} {{GLAVNIRASPORED:Tupu, Lani}} [[Kategorija:Televizijski glumci]] [[Kategorija:Novozelandski filmski glumci]] {{Mrva-biog-film-glum}} t7u1wbkte0ztfm6zcz2xqwlwc4mqfi8 0 155409 7571010 6699246 2026-08-06T16:28:51Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571010 wikitext text/x-wiki '''Knjiga mrtvih''' je [[Stari Egipat|staroegipatski]] zbornik sastavljen od različitih [[Religija|religijsko]]-[[Magija|magijskih]] tekstova koji se u Egiptu zajedno s pokojnikom polagao u grob. {{Široka slika|Bookofthedead-blackbg.jpg|4000px|Anijev papirus iz [[Teba (Egipat)|Tebe]] koji prikazuje ''[[Knjiga mrtvih|Knjigu mrtvih]]'', oko 1250. pr. Kr. (18. dinastija, [[Novo egipatsko kraljevstvo]]), [[Britanski muzej]], [[London]]|50%|center}} ==Pojava i značenje== [[Datoteka:BD Hunefer.jpg|mini|400px|''Vaganje srca'' iz Knjige mrtvih pisara Hunefera, 19. dinastija]] U vrijeme [[Staro carstvo (Egipat)|Starog kraljevstva]] pojedina su poglavlja ispisivana na zidove grobnica. [[Hijeroglifi]] su sadržavali egipatsko poimanje prolaznosti ovozemaljskog života koji je samo preludij vječnoj zagrobnoj sreći. Po Knjizi mrtvih, [[faraon]] se nakon smrti pročisti od grijeha, prelazi [[rijeke|rijeku]] smrti do laluovih poljana gdje boravi među blaženicima i izjednačuje se s [[Oziris]]om. U početku namijenjena samo faraonima, ova je povlastica krajem Starog kraljevstva postala dostupna svima. Bitni su elementi obreda bili [[mumificiranje]], "otvaranje usta" i zaštita mrtvog tijela. Svrha je [[sarkofag]]a da sačuva zemne ostatke pokojnikove, što je nužno za njegov vječni život. U Starom kraljevstvu na sarkofagu se ne pojavljuju likovi, ali je zato u [[Srednje carstvo (Egipat)|Srednjem]] i [[Novo carstvo (Egipat)|Novom kraljevstvu]] prekriven magijsko-religijskim natpisima i slikama [[bog]]ova zaštitnika. U Novom je kraljevstvu pisana na [[papirus]]u, a najljepši primjerci su urešeni raznobojnim slikama iz [[Duat|podzemnog života]]: prikaz Ozirusovog suda, upute i odgovori na pitanja što će ih pokojniku postaviti 42 božanstva koja sudjeluju u suđenju. Da bi se provjerilo "negativno priznanje", pod [[Anubis]]ovim će se budnim okom na jednu stranu vage staviti pokojnikovo [[srce]], a na drugu [[noj]]evo pero, simbol [[Ma'at]], [[božica|božice]] reda i istine. Kasnije su se čak serijski prepisivali za prodaju, a ostavljao se prazan prostor za naknadno upisivanje pokojnikovog imena. == Poglavlja i formule == [[Datoteka:Ani LDM 82 87 88.jpg|alt= Anijev odlomak iz Knjige mrtvih pokazuje kako se duša pokojnika može regenerirati u životinju ili čak božanstvo Ptaha|thumb|239x239px|Anijev odlomak iz Knjige mrtvih pokazuje kako se duša pokojnika može regenerirati u životinju ili čak božanstvo Ptaha.]] Knjiga mrtvih sastojala se od 165 poglavlja. Od 1. do 16. govore kako duše pokojnika mogu izaći iz grobnice po danu, kako se mogu vratiti u grobnicu te sadržavaju himne [[Ra]]u i [[Oziris]]u. Od 17. do 63. poglavlja opisuje se proces regenaricije koji omogućuje pokojniku izlazak na dan (formule o tome kako se pokojnik može pretvoriti u neku životinju ili čak božanstvo te u tom obliku izaći iz grobnice) te ta poglavlja sadrže i formule koje štite pokojnika od neprijatelja i opasnosti u zagrobnom životu. Od 64. do 129. poglavlja navode se postupci transfiguracije kojima pokojnik može težiti prije nego stupi pred sud u [[Oziris]]ovoj sudnici. Od 130. do 165. poglavlja sadrže formule koje mogu pretvoriti pokojnika u duha te pogrebne obrede koji se moraju izvesti (na zemlji) i formule za zaštitu [[mumija|mumije]] pomoću [[amuleti|amuleta]] (također na zemlji).<ref>Francis Janot, ''Kraljevske mumije: Besmrtnost u starom Egiptu'', Stanek d.o.o., Varaždin, 2009., str. 166.-167.</ref> Svako poglavlje sastojalo se od mnogo formula koje su pomagale pokojniku u zagrobnom životu. Neka su se poglavlja sastojala od uputa za ljude na zemlji kako treba [[mumifikacija|mumificirati]] pokojnika. ==Poveznice== * [[Umjetnost drevnog Egipta]] * [[Iluminirani rukopisi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Book of the Dead|Book of the Dead}} * [http://www.aldokkan.com/religion/dead.htm Egipatska knjiga mrtvih] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Egipatska mitologija]] g7lbn3k5iimwb2qium15mpe02huypxh 0 155434 7570925 7438196 2026-08-06T14:29:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570925 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2009.}} {{Košarkaš |ime = Kobe Bryant |slika = Kobe Bryant Washington Full Retouched Crop.jpg |slika_širina = 220px |slika_opis = Bryant u dresu Lakersa 2007. godine |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = ''Black Mamba'', ''Crna Mamba'' |datum_rođenja = [[23. kolovoza]] [[1978.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Philadelphia|Pennsylvania}} |datum_smrti = [[26. siječnja]] [[2020.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|Calabasas|Kalifornija}}, [[SAD]] |pozicija = [[bek šuter]] |visina = 1,98 |težina = 93 |sveučilište = [[Pennsylvania|Lower Merion High School]], [[Pennsylvania|Ardmore]], [[Pennsylvania]] |draft = 1. krug (13. ukupno), [[1996.]]<br />[[New Orleans Hornets|Charlotte Hornets]] |karijera = 1996. – 2016. |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Los Angeles Lakers]] |broj = 24 |bivši_klubovi = |nagrade = 5× [[NBA]] prvak (2000., 2001., 2002., [[NBA 2008./09.|2009.]], 2010, .)<br />1× [[NBA Najkorisniji igrač]] (2008.) <br />2× [[Trofej "Bill Russell" za najkorisnijeg igrača NBA finala|Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA 2008./09.|2009.]], 2010.)<br />18× [[NBA All-Star]] (1998., 2000.-2014.)<br />2× [[Najbolji strijelci NBA po sezonama|Najbolji strijelac NBA lige]] (2006., 2007.)<br />10× [[All-NBA momčad|All-NBA prva petorka]] (2002.-2004., 2006.-2012.)<br />2× [[All-NBA momčad|All-NBA druga petorka]] (2000., 2001.)<br />2× [[All-NBA momčad|All-NBA treća petorka]] (1999., 2005.)<br />10× [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive prva petorka]] (2000., 2003., 2004., 2006.-2012.)<br />2× [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive druga petorka]] (2001., 2002.)<br />[[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie druga petorka]] (1997.)<br />4× [[Najkorisniji igrač NBA All-Star utakmice]] (2002., 2007., 2009., 2011.)<br />Pobjednik [[Slam Dunk natjecanje|natjecanja u zakucavanju]] (1997.) |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato|[[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|SAD}}}} {{Medalje zlato|[[Košarka na OI 2012.|London 2012.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Kobe Bean Bryant''' ({{SAD grad|Philadelphia|Pennsylvania}}, [[SAD]], [[23. kolovoza]] [[Šport u 1978.|1978.]] – {{SAD grad|Calabasas|Kalifornija}}, [[SAD]], [[26. siječnja]] [[2020.]]) bio je [[SAD|američki]] profesionalni [[košarka]]š. Igrao je na poziciji beka-šutera i bio je član [[National Basketball Association|NBA]] momčadi [[Los Angeles Lakers]]a kroz svoju cijelu 20-godišnju karijeru. [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsi]] izabrali su ga u 1. krugu (13. ukupno) NBA drafta 1996. i ušao je u NBA direktno iz srednje škole i tako postao najmlađi igrač sa 17 godina. Bryant je s tadašnjim suigračem [[Shaquille O'Neal|Shaquilleom O'Nealom]] odveo Lakerse do tri uzastopna naslova [[NBA]] prvaka ([[2000.]], [[2001.]] i [[2002.]]). Nakon što je u sezoni 2003./04. O'Neal napustio momčad, Bryant je postao superzvijezda franšize Lakersa. Dvije sezone uzastopno (2005./06. i 2006./07.) bio je najbolji strijelac NBA lige. U utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a, [[22. siječnja]] [[2006.]] Kobe je zabio 81 poen, što je drugi najviši učinak jednog igrača u povijesti NBA. Ispred njega je tek [[Wilt Chamberlain]] koji je [[1962.]] zabio nestvarnih 100 poena u jednoj utakmici. U sezoni 2007./08. proglašen je [[MVP|najkorisnijim igračem]] regularnog dijela sezone, a u doigravanju je Lakerse odveo do [[Završnice NBA|NBA finala]], gdje su poraženi od [[Boston Celtics]]a. Sljedeće sezone ponovo je odveo Lakerse do finala protiv [[Orlando Magic]]a i osvojio svoj četvrti NBA naslov. To je njegov prvi NBA naslov bez [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. S [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američkom reprezentacijom]] osvojio je zlatnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Od svoje druge NBA sezone, Bryant je redoviti član NBA All-Star utakmice, a u četiri navrata osvojio je nagradu za najkorisnijeg igrača All-Star utakmice ([[2002.]], [[2007.]], [[2009.]] i [[2011.]]). Kroz svoju NBA karijeru dobio je nekoliko nadimaka, a današnji nadimak mu je [[Mambe|Crna Mamba]]. Poginuo je 26. siječnja 2020. u nesreći prilikom pada njegovog privatnog helikoptera u mjestu Calabasas, okolici Los Angelesa. U nesreći je poginulo devet osoba, među kojima i njegova trinaestogodišnja kći Gianna. == Životopis == === Rani život === Kobe je rođen [[23. kolovoza]] [[1978.]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]], saveznoj državi [[Pennsylvania]]. Sa šest godina se zbog igračkih obveza svoga oca [[Joe Bryant|Joea "Jellybean" Bryanta]] seli u [[Italija|Italiju]], u kojoj je Bryant naučio igrati [[nogomet]] i tečno govoriti [[talijanski jezik|talijanski]]. Ljubav prema nogometu zadržao je do danas, a najdraži klub mu je talijanski [[AC Milan]]. Navodno je veliki obožavatelj Barceloninog bivšeg trenera [[Frank Rijkaard|Franka Rijkaarda]] i bivšeg igrača [[Ronaldinho|Ronaldinha]], s kojim dijeli jednaku strast prema spektakularnim potezima. S trinaest godina Byrant se vratio u [[SAD|Sjedinjene Države]]. Košarku je počeo igrati u srednjoškolskoj momčadi "Lower Merion High School", koja se nalazi u Philadelphiji. Tijekom njegove druge godine, trener mu je bio njegov otac. Ondje je počeo pokazivati da je rijetko viđeni talent. Rušio je srednjoškolske rekorde, postižući više od 30 poena po utakmici. === NBA karijera === ==== NBA draft ==== Bryant je izabran u 1. krugu (13. ukupno) [[NBA draft]]a [[1996.]] od strane [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]]. Tadašnji Bryantov agent Arn Tellem, izjavio je da će Bryant teško ikad zaigrati za Hornetse. Njegove igre zamijetio je tadašnji generalni direktor Lakersa [[Jerry West]]. On je ponudio Hornetsima zamjenu za prava drafta na Bryanta, u kojoj bi u suprotnom smjeru otišao centar [[Vlade Divac]]. Hornetsi su prihvatili ponudu, a tako je Bryant postao prvi bek koji je direktno iz srednje škole prešao u profesionalizam najjače košarkaške lige na svijetu. ==== Prve tri sezone (od 1996. do 1999.) ==== [[Datoteka:Kobe Bryant Free Throw.jpg|mini|desno|Bryant šutira slobodna bacanja.]] Tijekom svoje ''rookie'' sezone, Kobe je uglavnom ulazio s klupe kao zamjena za [[Eddie Jones]]a i [[Nick Van Exel]]a. U to vrijeme postao je najmlađim igračem koji je ikada zaigrao u [[NBA]] ligi. Igrao je u prosjeku 15,5 minuta i zabijao nešto više od 7,5 poena. No, ubrzo je postao poznat po zakucavanjima, pogotovo nakon što je na All-Star vikendu 1997. pobijedio u natjecanju u zakucavanju. Na kraju sezone izabran je zajedno s tadašnjim suigračem [[Travis Knight|Travisom Knightom]] u drugu NBA All-Rookie petorku. U drugoj sezoni, Bryant je imao nešto veću minutažu i tada je napokon počeo prikazivati svoj košarkaški talent. Kao rezultat toga, Bryant je povećao svoje košarkaške brojke sa 7,6 na 15,6 poena. Cijele sezone u igru je ulazio ulazio s klupe kao zamjena za startnog [[bek šuter]]a ili je igrao na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]]. Bio je u užem izboru za [[šesti igrač|šestog igrača]] lige, a ujedno je izabran kao najmlađi igrač koji je sudjelovao na All-Staru. U sezoni 1998./99., postao je članom prve petorke LA Lakersa. Svih 50 utakmica u kojima je igrao započeo je u startnoj petorci. Tijekom sezone, Kobe je potpisao šestogodišnji ugovor vrijedan 70 milijuna [[$]]. U to vrijeme počele su prve usporedbe s [[Michael Jordan|Michaelom Jordanom]], a Bryant se svojim neskrivenim oponašanjem Jordanovih gesta i mimikom, pokušavao nametnuti kao vođa momčadi. ==== Dinastija s O'Nealom (od 1999. do 2002.) ==== Dolaskom Phila Jacksona za trenera Lakersa [[1999.]] počela je dinastija Lakersa. Bryant je svojim igrama te spektakularnim potezima postao jedan od simbola [[NBA]], a iz sezone u sezonu povećavao je svoje statističke brojke. Momčad predvođena Bryantom i Shaquilleom O'Nealom, uzela je tri naslova (2000., 2001. i 2002.) u nizu, stvorivši nepobjedivi NBA tandem brzog igrača Bryanta i ''teškaša'' O'Neala. Bryant je sezonu 1999./00. započeo izvan parketa zbog ozljede ruke koju je zaradio u presezonskom nastupu protiv [[Washington Wizards]]a. Zbog ozljede morao je pauzirati 6 tjedana. Kada se je vratio na parkete, Bryant je povećao svoje brojke u svim statitičkim podacima. U tandemu s O'Nealom i jakom klupom, Bryant je s Lakersima ostvario omjer 67-15, što je peti najbolji omjer u povijesti [[NBA]]. To je dovelo O'Neala do proglašenja za [[MVP|najkorisnijeg igrača]] regularnog dijela sezone, a Kobe je po prvi put u karijeri izabran u All-NBA drugu petorku i All-NBA obrambenu petorku. U doigravanju je Bryant bio druga "violina" O'Nealu, ali je imao nekoliko izvanrednih nastupa, kada je u sedmoj utakmici finala Zapadne konferencije protiv [[Portland Trail Blazers]] ubacio 25 poena, uz 11 skokova, 7 asistencija i 4 blokade. U [[Završnice NBA|NBA finalu]] [[2000.]] protiv [[Indiana Pacers]]a, Bryant je drugoj četvrtini druge utakmice ozljedio gležanj i zbog toga je propustio treću utakmicu finala. U četvrtoj utakmici, O'Neal je u produžetku zbog osobnih greški isključen iz igre, pa je Bryant uzeo stvari u svoje ruke i s 8 poena odveo svoju momčad do pobjede 120:118. U šestoj utakmici, Lakersi su uzeli prvi naslov prvaka nakon [[1988.]] Statistički, sezona 2000./01. bila je za Bryanta slična, samo što je Bryant sada po susretu postizao 6 poena više (28,5) u odnosu na prošlu sezonu. Također je to godina kada su počele nesuglasice između Bryanta i O'Neala. Još je jednom predvodio momčad kao najbolji asistent (5). Međutim, Lakersi su u regularnom dijelu pobijedili u samo 56 utakmica, što je 11 utakmica manje u odnosu na prošlu sezonu. Lakersi su u doigravanju odgovorili s omjerom 15-1. Bez većih problema padali su [[Portland Trail Blazers]]i, [[Sacramento Kings]]i, i [[San Antonio Spurs]]i, prije nego što su u produžetku izgubili prvu utakmicu od [[Philadelphia 76ers]]a. U sljedeće četiri utakmice Lakersi su slavili i uzeli svoj drugi naslov prvaka nakon mnogo godina. Tijekom doigravanja, Bryant je dobio veliku minutažu koja je rezultirala statistikom od 29,4 poena, 7,3 skokova i 6,1 asistencije. U doigravanju je O'Neal izjavio da je Bryant najbolji igrač lige. Byrant je sezonu završio u All-NBA drugoj petorci i All-NBA obrambenoj petorci. Osim toga, također je izabran po treći puta uzastopno na NBA All-Star utakmicu. Bryant je sezoni 2001./02. po prvi puta u karijeri odigrao 80 utakmica. Prosječno je postizao 25,2 poena, 5,5 skokova i 5,5 asistencija po utakmici. Imao je rekordnih 46,9% iz igre i još je jednom predvodio momčad po broju asistencija. Iako je ponovo izabran u NBA All-Star momčad i All-NBA Obrambenu petorku, uz to je po prvi puta u karijeri izborio All-NBA prvu petorku. Lakersi su u regularnom dijelu ostvarili 58 pobjeda i osvojili 2. mjesto u diviziji Pacifik iza [[Sacramento Kings]]a. Put do finala se na kraju pokazao mnogo težim nego prošlih sezona. Iako su Lakersi prošli Trail Blazerse i porazili Spurse 4:1, Lakersi nisu imali prednost domaćeg terena protiv Sacramento Kingsa. Serija se je otegnula do sedme utakmice, međutim Lakersi su uspjeli pobijediti svoje divizijske rivale i izboriti svoje treće uzastopno [[Završnice NBA|NBA finale]]. U finalu je Bryant bio na prosjeku od 26,8 poena (51,4% iz igre), 5,8 skokova i 5,3 asistencije po utakmici. S 23 godine, Bryant je postao najmlađim igračem koji je osvojio tri NBA naslova. ==== Godine bez naslova (od 2003. do 2004.) ==== U sezoni 2002./03. Bryant je prosječno postizao 30 poena po utakmici, postižući 40 ili više poena kroz devet, a kroz mjesec veljaču postizao je prosječno 40,6 poena po utakmici. Osim toga, sezonu je završio sa svojih tadašnjih rekordnih 6,9 skokova, 5,9 asistencija i 2,2 ukradene lopte. Ponovo je izabran u All-NBA i All-obrambenu prvu petorku, a bio je i treći u izboru za najkorisnijeg igrača sezone. Lakersi su regularni dio sezone završili omjerom 50:32, a u doigravanju su stigli do polufinala Zapadne konferencije, gdje su u šest utakmica poraženi od kasnijih prvaka [[San Antonio Spurs]]a. Sljedeće sezone, Lakersi su potpisali dvojicu NBA All-Stara [[Karl Malone|Karla Malonea]] i [[Gary Payton]]a. Prije početka sezone, Bryant je uhićen zbog sumnje za silovanje djevojke iz Colorada. Zbog pojavljivanja na sudu, propustio je neke utakmice regularnog dijela sezone. Međutim, Lakersi su u početnoj petorci s budućim članovima [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] O'Nealom, Maloneom, Paytonom i Bryantom, stigli do [[Završnice NBA|finala NBA]] lige. U finalu su u pet utakmica poraženi od [[Detroit Pistons]]a. U seriji s Pisonsima, Kobe je prosječno postizao 22,6 poena i 4,4 asistencije, dok je iz igre "gađao" 35,1%. Phil Jackson je na kraju sezone napustio franšizu (istekao mu ugovor), a momčad je preuzeo [[Rudy Tomjanovich]]. Shaquille O'Neal je zamijenjen u [[Miami Heat]] za [[Lamar Odom|Lamara Odoma]], [[Caron Butler|Carona Butlera]] i [[Brian Grant|Briana Granta]], te prvi izbor na [[NBA draft|draftu]]. Sljedećeg dana, Bryant je odbio potpisati za [[Los Angeles Clippers]]e i potpisao je novi sedmogodišnji ugovor s Lakersima. ==== Nakon odlaska Shaquillea O'Neala (od 2004. do 2007.) ==== [[Datoteka:Reddandkobe.jpg|mini|lijevo|230px|Bryant "čuva" Michaela Redda.]] Bryant je tijekom sezone 2004./05. bio teško kritiziran, koja je teško naštetila njegovoj reputaciji od svega dobroga što je napravio posljednjih godina. Posebno mu je naštetila Jacksonova knjiga "Zadnja sezona: Momčad u potrazi za svojom dušom", koja opisuje zbivanja Lakersa tijekom turbulentne sezone 2003./04. U knjizi je Jackson napisao kako se Bryanta ne može trenirati. Tijekom sezone, [[Rudy Tomjanovich]] iznenada je podnio ostavku na mjestu trenera Lakersa, navodeći kao glavne razloge zdravstvene probleme i iscrpljenost. Zbog toga je, ostali dio sezone, klub preuzeo pomoćni trener Frank Hamblen. Sezona 2005./06. bila je jedna od važnijih u Bryantovoj karijeri. Phil Jackson se natrag vratio na klupu Lakersa i razriješio sve nesporazume s njime. Bryant je odigrao odličnu sezonu, bio prvi strijelac lige s 34,5 poena u prosjeku, a Lakersi su se natrag vratili u doigravanje. Momčad je zabilježila omjer 45:37, što je jedanaest pobjeda više u odnosu na prethodnu sezonu. U prvom krugu doigravanja, Lakersi su imali vodstvo od 3-1 protiv [[Phoenix Suns]]a. U šestoj utakmici imali su 6 sekundi prije kraja eliminirati Sunse iz doigravanja, međutim Sunsi su u produžetku ipak pobijedili Lakerse 126:118. Unatoč tome što je Bryant u doigravanju prosječno postizao 27,8 poena, Lakersi su na kraju u sedmoj poklenuli od Sunsa i ispali iz doigravanja. Nakon završetka sezone 2005./06., Bryanta je operacija koljena spriječila sudjelovanja na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] godine. Bryant je [[20. prosinca]] [[2005.]] u samo tri četvrtine postigao 62 poena [[Dallas Mavericks]]ima, a na početku posljednje četvrtine Bryant je na svome "kontu" imao više poena nego cijela momčad Dallasa. [[16. siječnja]] [[2006.]], odigrala se utakmica između O'Nealovog [[Miami Heat|Heata]] i Bryantovih Lakersa. Kao znak pomirbe, prije početka utakmice Shaq i Kobe su se rukovali i zagrlili prilikom sastanka kapetana momčadi sa sucima na sredini terena, a nakon toga su se prije početka susreta još jednom zagrlili.<ref>[http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=297792 NBA: Primirje Shaqa i Kobea]</ref> U utakmici protiv [[Toronto Raptors]]a, [[22. siječnja]] [[2006.]] Kobe je zabio 81 poen, što je drugi najviši učinak jednog igrača u povijesti NBA. Ispred njega je tek Wilt Chamberlain koji je [[1962.]] zabio nestvarnih 100 poena u jednoj utakmici. [[Datoteka:Kobe 2007.jpg|mini|desno|Bryant četiri uzastopne utakmice ubacio 45 ili više poena.]] Istog mjeseca, Kobe je na gostovanju kod [[New Orleans Hornets]]a četiri uzastopne utakmice ubacio 45 ili više poena i postao drugim igračem u povijesti NBA kojem je to pošlo za rukom. Prvi je legendarni [[Wilt Chamberlain]]. Memphisu je ubacio 45, Philadelphiji 48, LA Clippersima 50, a Indiani 45 koševa. Samo u posljednjoj četvrtini Pacersima je utrpao 17 poena.<ref>[http://www.net.hr/sport/nba/page/2006/01/10/0030006.html Bryant stigao Chamberlaina]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Krajem sezone, Bryant je postavio nove rekorde u jednoj sezoni Lakersa za utakmice 40 ili više poena (27) i najviše postignutih poena (2.832). Po prvi puta u karijeri je osvoji nagradu za najboljeg strijelca sezone, prosječno postižući 35,4 poena. Završio na četvrtom mjestu u izboru za najkorisnijeg igrača sezone. Kasnije u sezoni, Kobe je objavio da će sljedeće sezone svoj prepoznatljiv dres s brojem 8 promijeniti u 24. Tijekom sezone 2006./07., Bryant je izabran na svoju devetu All-Star utakmicu. Postigao je 31 poen, 6 asistencija, i 6 ukradenih lopti i osvojio drugu nagradu za najkorisnijeg igrača All-Star utakmice. Tijekom sezone, Bryant je bio uključen u nekoliko manjih incidenata. Prilikom postizanja pobjedničkog skok-šuta protiv San Antonia, Kobe je laktom udario u lice bek šutera Spursa [[Manu Ginóbili]]ja. Tijekom pregleda snimke, Kobe je naknadno suspendiran na jednu utakmicu i morao je propustiti dvoboj Lakersa protiv New York Knicksa u Madison Square Gardenu. Kao razlog suspenzije naveden je neprirodan položaj ruke tijekom postizanja šuta. [[6. ožujka]] [[2007.]] protiv [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]] ponovio je isti potez kao protiv Spursa, a žrtva je ovaj puta bio bek [[Marko Jarić]]. Time je zaradio svoju drugu utakmicu suspenzije. [[9. ožujka]] [[2007.]], Bryant se vratio na parkete i u susretu protiv [[Philadelphia 76ers]] udario je u lice [[Kyle Korver]]a. Ovaj put nije dobio suspenziju, ali je njegov potez okaratkteriziran za tehničku pogrešku. Dana [[16. ožujka]] [[2007.]] Kobe je ubacio svojih sezonskih najvećih 65 poena u pobjedi protiv [[Portland Trail Blazers]]a, čime je uspio prekinuti niz Lakersa od sedam uzastopnih poraza. Nakon toga, Bryant je još u tri utakmice zaredom ubacio više od 50 poena, a žrtve su bile Minnesota Timberwolvesi, [[Memphis Grizzlies]]i i [[New Orleans Hornets]]i. Time je postao tek drugim igračem u povijesti koji je zabio 50 poena u četiri utakmice u nizu; prije je to samo uspjelo velikom Wiltu Chamberlainu koji je u sedam utakmica u nizu zabijao preko 50.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/bryant-opet-50-gira-ozlijedjen_29214 |title=Bryant opet 50, Gira ozlijeđen |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220185149/http://www.javno.com/hr-sport/bryant-opet-50-gira-ozlijedjen_29214 |url-status=dead }}</ref> Na kraju godine osvojio je svoju drugu nagradu za najboljeg strijelca sezone. Tijekom sezone 2006./07., dresovi s njegovim imenom postali su najprodavaniji u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Kina|Kini]]. Novinari su to pripisali njegovom novom broju na dresu i ponovnom biranju na All-Star utakmicu. U doigravanju su Lakersi poraženi u prvom krugu od [[Phoenix Suns]]a. ==== Najkorisniji igrač sezone 2007./08. ==== [[Datoteka:Lakers Finals 08.jpg|mini|lijevo|150px|Lakersi u šestoj utakmici finala.]] Dana [[27. svibnja]] [[2007.]] ESPN je tada javio da je Bryant uvjetovao svoj odlazak, ako se u momčad ne vrati [[Jerry West]]. Bryant je kasnije izrazio želju za povratkom Westa, ali negirao je navode "da želi biti zamijenjen" u slučaju ako se to ne dogodi. Međutim, tri dana kasnije, Bryant je u radijskom programu Stephen A. Smitha izrazio gnjev na upravu Lakersa, koja je tvrdila da je on odgovoran za odlazak Shaquille O'Neala iz momčadi. Tri sata nakon te izjave, Bryant je nakon razgovora s trenerom [[Phil Jackson]]om, u drugom interyuu izjavio da je promijenio svoju odluku i želi da bude mijenjan. Uprava Lakersa nije se htjela odreći igrača koji dovodi publiku u [[Staples Center]], pa je Kobe na kraju ipak ostao u [[Los Angeles]]u. Menadžment kluba omogućio mu je momčad spremnu za naslov, dovevši iz Grizzliesa španjolskog [[centar (košarka)|centra]] [[Pau Gasol]]a. [[23. prosinca]] [[2007.]], Bryant je u utakmici protiv [[New York Knicks]]a s 29 godina i 122 dana postao najmlađim igračem koji je postigao više od 20.000 poena.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-dostigao-chamberlaina-i-jordana |title=Bryant dostigao Chamberlaina i Jordana |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=3. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503050845/http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-dostigao-chamberlaina-i-jordana |url-status=dead }}</ref> Unatoč napuknutom ligamentu u malom prstu, ozljedi koja mu se dogodila u veljači, on je igrao u svakoj od 82 utakmice regularnog dijela. Imao je prosjek od oko 28 poena, 5 asistencija i 6 skokova po susretu, a predvodio je Lakerse do omjera 57:25 u regularnom dijelu sezone i prvog mjesta na Zapadu. U svojoj 12. NBA sezoni Bryant je prvi put osvojio naslov najkorisnijeg igrača lige. Kada je saznao da će dobiti nagradu, kazao je kako to nije nagrada samo za jednu osobu. {{Citat|Ovi dečki ovdje (suigrači), oni čine da ispadam boljim nego što zapravo jesam.|Kobe Bryant}} Jerry West, koji je odgovoran za dolazak Bryanta u Lakerse, na konferenciji za novinare izjavio je: {{Citat|Kobe ju je zaslužio (nagradu). Imao je još jednu odličnu sezonu. To me nimalo ne čudi.}} Osim nagrade za najkorisnijeg igrača, po treći puta uzastopno (šesti puta u karijeri) izabran je u All-NBA momčad. Lakersi su na kraju regularnog dijela sezoni imali omjer 57:25, što je bilo dovoljno za prvo mjesto na Zapadu. U doigravanju su u prvom krugu igrali s [[Denver Nuggets]]ima. U prvoj utakmici, Bryant je u posljednjih osam minuta postigao 18 od ukupnih 32 poena. U prvoj utakmici drugog kruga doigravanja protiv [[Utah Jazz]]a, Bryant je u pobjedi postigao 38 poena. Lakersi su slavili u sljedećoj utakmici, međutim poraženi su u trećoj i četvrtoj, iako je Bryant tijekom serije s Nuggetsima u prosjeku postizao 33,5 poena po utakmici. lakersi su slavili u sljdeće dvije utakmice i plasirali se u finale Zapadne konferencije. Finale Zapadne konferecije igrali su Lakersi i [[San Antonio Spurs]]i. Spursi su poraženi u pet utakmica, a Lakersi se plasirali u finale protiv starih rivala [[Boston Celtics]]a. To je bilo peto finale Bryanta u svojoj karijeri i prvo bez Shaquille O'Neala. Lakersi su u šest utakmica poraženi od Celticsa, predvođeni "Velikim trojcem" [[Kevin Garnett|Kevinom Garnettom]], [[Ray Allen]]om i [[Paul Pierce|Paulom Pierecem]]. ==== Povratak Lakersa na vrh i nagrada za najkorisnijeg igrača finala ==== [[Datoteka:Bryant Fades Over Butler.jpg|mini|desno|Bryant u šutu preko ruke Caron Butlera.]] Lakersi su odlično započeli sezonu 2008./09., pobijedivši su svih sedam utakmica regularnog dijela sezone. Kobe je predvodio Lakerse do najboljeg starta u povijesti kluba 17:2,<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsID=25213 Celticsi 12. za redom, Lakersima povijesnih 17-2]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> a do sredine prosinca imali su omjer 21:3. Lakersi su na božićnu večer u svom [[Staples Center]]u pobijedili [[Boston Celtics]]e 92:83 i zaustavili niz Celticsa od 19 uzastopnih pobjeda.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/gasol-i-lakersi-zaustavili-pobjednicki-niz-celticsa |title=Gasol i Lakersi zaustavili pobjednički niz Celticsa |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=28. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081228215008/http://www.ezadar.hr/clanak/gasol-i-lakersi-zaustavili-pobjednicki-niz-celticsa |url-status=dead }}</ref> Bryant ubacio je 27 koševa uz 9 skokova. U siječnju 2009. dobili su i kasnije prvake Istočne konferencije [[Cleveland Cavaliers]]e 105:88, a Bryant je utakmicu okončao s 20 poena (šut 9:22), 12 asistencija i 6 skokova.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/video--lakersi-se-poigrali-s-lebron-jamesom_226048 |title=VIDEO: Lakersi se poigrali s LeBron Jamesom |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220185150/https://www.bluehost.com/media/shared/info/index/_bh/home.css |url-status=dead }}</ref> Na kraju regularnog dijela sezone, Lakersi su osvojili 1. mjesto u Zapadnoj koferenciji. Bryant je u sezoni po jedanaesti puta uzastopno izabran na NBA All-Star utakmicu i još jednom sebe promakao u glavnog osvajača nagrade za najkorisnijeg igrača regularnog dijela sezone. Bryant je proglašen najboljim igračem mjeseca prosinca i veljače. U siječnju je zabilježio dva triple-double učinka, a to su mu bila prva takva postignuća od 2005. godine. Na NBA All-Star utakmici 2009., Bryant je postigao 27 poena, četiri skoka, 4 asistencije i 4 osvojene lopte i zajedno s bivšim suigračem [[Shaquille O'Neal|O'Nealom]] (17 poena, 5 skokova) podijelio nagradu za najkorisnijeg igrača.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/nba-all-star-zapadu-pobjeda-kobe-i-shaq-mvp |title=NBA All Star: Zapadu pobjeda, Kobe i Shaq MVP |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=6. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606100822/http://www.ezadar.hr/clanak/nba-all-star-zapadu-pobjeda-kobe-i-shaq-mvp |url-status=dead }}</ref> Bryant je u gostujućoj pobjedi LA Lakersa nad [[New York Knicks]]ima 126:117 ubacio 61 poen, čime je oborio rekord [[Madison Square Garden]]a po broju poena. Time je oborio rekord [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] koji je [[1995.]] godine zabio 55 koševa u postojećoj zgradi MSG-a, poznatoj pod nazivom "Garden IV".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/kobe-bryant-zabio-61-u-madison-square-gardenu |title=Kobe Bryant zabio 61 u Madison Square Gardenu |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=14. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090814082518/http://www.ezadar.hr/clanak/kobe-bryant-zabio-61-u-madison-square-gardenu |url-status=dead }}</ref> U veljači 2009., Bryant je ušao među najbolji 20 strijelaca NBA lige svih vremena, kada je preskočio najprije Elgina Baylora,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-u-top-20-strijelaca-svih-vremena |title=Top 20 strijelaca svih vremena |access-date=17. svibnja 2009. |archive-date=8. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090808101704/http://www.ezadar.hr/clanak/bryant-u-top-20-strijelaca-svih-vremena |url-status=dead }}</ref> a kasnije i Adriana Dantleya, Roberta Parisha i Charlesa Barkleya. Lakersi su sezonu završili s omjerom 65:17, što je drugi najbolji omjer u povijesti [[NBA]]. Bryant je završio kao drugoplasirani u izboru za najkorisnijeg igrača lige, odmah iza [[LeBron James|LeBrona Jamesa]]. Na kraju je po sedmi puta u karijeri izabran u All-Obrambenu prvu petorku. U doigravanju se Lakersi u pet utakmica pobijedili [[Utah Jazz]]. U drugom krugu Lakersi su u sedam utakmica pobijedili [[Houston Rockets]]e i plasirali se u finale Zapadne konferencije protiv iznenađenja sezone i doigravanja [[Denver Nuggets]]a. Lakersi su u šest utakmica pobijedili Nuggetse i plasirali se u drugo uzastopno finale NBA lige. Lakersi su čekali pobjednika serije finala Istočne konferencije između [[Cleveland Cavaliers]]a i [[Orlando Magic|Orlanda Magica]]. Magicsi su isto tako u šest utakmica pobijedili Cavse i plasirali se u svoje drugo NBA finale nakon 1995. godine. Bryant je u finalnoj seriji u pet utakmica predvodio Lakerse do petnaestog NBA naslova u povijesti franšize i njegovog prvog NBA naslova nakon 2002. i [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. U posljednjoj petoj utakmici postigao je 30 poena, 6 skokova, 5 asistencija i 4 blokade. Dobio je nagradu za najkorisnijeg igrača NBA finala. Tijekom finalne u prosjeku je postizao 32,4 poena, 5,6 skokova i 7,4 asistencije, a time je postao prvim igračem nakon [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] koji je postizao najmanje 30 poena, 5 skokova i 5 asistencija. == Američka reprezentacija == [[Datoteka:Kobe Bryant Beijing Olympics 20080810 d-1024-627v.jpg|mini|lijevo|120px]] Bryant je svoju [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|reprezentativnu karijeru]] započeo [[2006.]] godine. Bio je član američke reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju na prvenstvu [[Američka košarkaška prvenstva|FIBA Americas]] [[2007.]] godine i time osigurala nastup na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Na prvenstvu FIBA Americas, Bryant je odigrao svih 10 utakmica za reprezentaciju. Osam od deset utakmica završio je s dvoznamenkastim učinkom. Dana [[23. lipnja]] [[2008.]] izabran je na popis igrača američke reprezentacije koja će sudjelovati na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Ovu momčad zbog velikih NBA zvijezda poput Howarda, Wadea, Anthonyja, Paula, nazvana je je "''Redeem Team''" ([[Hrvatski jezik|hrv]]. "Iskupljenička momčad"). Američka reprezentacije je na Olimpijskim igrama osvojila zlatnu medalju, pobijedivši u neizvjesnom finalnom dvoboju [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolsku]] 118:107. Kobe je u finalu postigao 20 poena i šest asistencija. Tijekom cijelog natjecanja u prosjeku je postizao 15 poena, 2,8 skokova i 2,1 asistenciju po utakmici. == Privatni život == Bryant je u studenome [[1999.]] na snimanju spota za pjesmu "G'd Up" [[Tha Eastsidaz]] i [[Snoop Dogg]]a, upoznao 17-godišnju Vanessu Laine. U spotu ona je odjevena u srebrni bikini i sjedi u kabrioletu. Samo šest mjeseci kasnije, u svibnju 2000. zaručili su se, a oženili 2001., prije nego što je ona završila srednju školu "Marina High School". Vjenčanje se održalo [[18. travnja]] [[2001.]] u mjestašcu [[Dana Point, Kalifornija|Dana Point]]. No, njegovi roditelji nisu bili na vjenčanju, navodno, jer su smatrali da su oboje premladi za brak, ali i zato što ona nije Afroamerikanka, već meksičko-irskog podrijetla. To je rezultiralo neslaganjem s njegovim roditeljima, s kojima gotovo dvije godine nije pričao. Dana [[19. siječnja]] [[2003.]] rodila mu se kćerka Natalia Diamante Bryant. Njezino rođenje bilo je glavni razlog pomirbe Bryanta s roditeljima. Njegova žena je u proljeće [[2005.]] doživjela [[pobačaj]] zbog [[Ektopična trudnoća|ektopične trudnoće]]. [[1. svibnja]] [[2006.]] dobio je drugu kćerku Giannu Mariu-Onore Bryant. ==== Optužba za silovanje ==== U srpnju [[2003.]] šerif okruga Eagle uhitio je Bryanta zbog sumnje za silovanje 19-godišnjakinje zaposlenice hotela Katelyn Faber. Kobe se je nalazio u hotelu "The Lodge and Spa at Cordillera", gdje se je oporavljao od ozljede koljena. Katelyn Faber optužila je Bryanta da ju je silovao u hotelskoj sobi noć prije njegove operacije. Bryant je priznao da je imao spolni odnos sa ženom koja ga je tužila, no odbacio je optužbu za silovanje, ustvrdivši kako je mislio da su oboje pristali na odnos. Optužbe su u javnosti narušile njegovu reptuaciju "dobrog dečka", a njegovi ugovori s [[Nutella|Nutellom]] i [[McDonald's]]om su prekinuti. Prodaja dresova s njegovim imenom značajno je pala u odnosu na godine prije. Međutim, u rujnu [[2004.]] optužnica za silovanje je odbačena zbog toga što je Katelyn Faber odbila svjedočiti na sudu. Razlog tome je navela da nije u stanju proći težak i bolan proces suđenja. Tako je sud odbacio optužbe, na oduševljenje svih navijača LA Lakersa koji su često na tribinama sjedili s transparentima sadržaja "Kobe nije kriv" i slično.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2004%5C12%5C08%5C27A27.PDF Bryant ne želi otkriti seksualnu prošlost]</ref> == Smrt == Kobe Bryant je poginuo u helikopterskoj nesreći kod gradića [[Calabasas (Kalifornija)]], dana 26. siječnja 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://edition.cnn.com/us/live-news/kobe-bryant-dies-in-helicopter-crash/index.html |title=Kobe Bryant dies at 41 |date=26. siječnja 2020. |work=cnn.com |language=engleski |publisher=CNN |accessdate=26. siječnja 2020.}}</ref> Zajedno s njim su poginuli njegova kćerka Gianna,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/kobe-bryant-poginuo-u-padu-helikoptera/2151308.aspx |title=Kobe Bryant poginuo u padu helikoptera |date=26. siječnja 2020. |work=index.hr |publisher=Index.hr |accessdate=26. siječnja 2020.}}</ref> pilot helikoptera i još šest putnika. Helikopter se, zbog magle i loše vidljivosti, prednjim dijelom zabio u brdo. == NBA statistika == ==== Regularni dio ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | [[NBA 1996./97.|1996./97.]] | align="left" | [[Los Angeles Lakers|L.A. Lakers]] | 71 || 6 || 15,5 || .417 || .375 || .819 || 1.9 || 1.3 || .7 || .3 || 7,6 |- | align="left" | [[NBA 1997./98.|1997./98.]] | align="left" | L.A. Lakers | 79 || 1 || 26,0 || .428 || .341 || .794 || 3.1 || 2.5 || .9 || .5 || 15,4 |- | align="left" | [[NBA 1998./99.|1998./99.]] | align="left" | L.A. Lakers | 50 || 50 || 37,9 || .465 || .267 || .839 || 5.3 || 3.8 || 1.4 || '''1.0''' || 19,9 |- | align="left" | [[NBA 1999./00|1999./00.]] | align="left" | L.A. Lakers | 66 || 62 || 38,2 || .468 || .319 || .821 || 6.3 || 4.9 || 1.6 || .9 || 22,5 |- | align="left" | [[NBA 2000./01.|2000./01.]] | align="left" | L.A. Lakers | 68 || 68 || 40,9 || .464 || .305 || .853 || 5.9 || 5.0 || 1.7 || .6 || 28,5 |- | align="left" | [[NBA 2001./02.|2001./02.]] | align="left" | L.A. Lakers | 80 || 80 || 38,3 || '''.469''' || .250 || .829 || 5.5 || 5.5 || 1.5 || .4 || 25,2 |- | align="left" | [[NBA 2002./03.|2002./03.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''82''' || '''82''' || '''41,5''' || .451 || '''.383''' || .843 || '''6.9''' || 5.9 || '''2.2''' || .8 || 30,0 |- | align="left" | [[NBA 2003./04.|2003./04.]] | align="left" | L.A. Lakers | 65 || 64 || 37,6 || .438 || .327 || .852 || 5.5 || 5.1 || 1.7 || .4 || 24,0 |- | align="left" | [[NBA 2004./05.|2004./05.]] | align="left" | L.A. Lakers | 66 || 66 || 40,7 || .433 || .339 || .816 || 5.9 || '''6.0''' || 1.3 || .8 || 27,6 |- | align="left" | [[NBA 2005./06.|2005./06.]] | align="left" | L.A. Lakers | 80 || 80 || 41,0 || .450 || .347 || .850 || 5.3 || 4.5 || 1.8 || .4 || '''35,4''' |- | align="left" | [[NBA 2006./07.|2006./07.]] | align="left" | L.A. Lakers | 77 || 77 || 40,8 || .463 || .344 || '''.868''' || 5.7 || 5.4 || 1.4 || .5 || 31,6 |- | align="left" | [[NBA 2007./08.|2007./08.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''82''' || '''82''' || 38,9 || .459 || .361 || .840 || 6.3 || 5.4 || 1.8 || .5 || 28,3 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''82''' || '''82''' || 36,1 || .467 || .351 || .856 || 5.2 || 4.9 || 1.5 || .4 || 26,8 |- | align="left"| [[NBA 2009./10.|2009./10.]] | align="left"| L.A. Lakers | 73 || 73 || 38,8 || .456 || .329 || .811 || 5.4 || 5.0 || 1.6 || .3 || 27,0 |- | align="left"| [[NBA 2010./11.|2010./11.]] | align="left"| L.A. Lakers | '''82''' || '''82''' || 33,9 || .451 || .323 || .828 || 5.1 || 4.7 || 1.2 || .1 || 25,3 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 1103 || 955 || 36,4 || .454 || .339 || .837 || 5.3 || 4.7 || 1.5 || .6 || 25,3 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 12 || 12 || 27,3 || .507 || .345 || .808 || 5.3 || 4.5 || 2.8 || .3 || 20,3 |} ==== Doigravanje ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | [[NBA 1996./97.|1996./97.]] | align="left" | [[Los Angeles Lakers|L.A. Lakers]] | 9 || 0 || 14,8 || .382 || .261 || .867 || 1.2 || 1.2 || .3 || .2 || 8,2 |- | align="left" | [[NBA 1997./98.|1997./98.]] | align="left" | L.A. Lakers | 11 || 0 || 20,0 || .408 || .214 || .689 || 1.9 || 1.5 || .3 || .7 || 8,7 |- | align="left" | [[NBA 1998./99.|1998./99.]] | align="left" | L.A. Lakers | 8 || 8 || 39,4 || .430 || .348 || .800 || 6.9 || 4.6 || '''1.9''' || 1.2 || 19,8 |- | align="left" | [[NBA 1999./00.|1999./00.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''22''' || '''22''' || 39,0 || .442 || .344 || .754 || 4.5 || 4.4 || 1.5 || '''1.5''' || 21,1 |- | align="left" | [[NBA 2000./01.|2000./01.]] | align="left" | L.A. Lakers | 16 || 16 || 43,4 || .469 || .324 || .821 || '''7.3''' || '''6.1''' || 1.6 || .8 || 29,4 |- | align="left" | [[NBA 2001./02.|2001./02.]] | align="left" | L.A. Lakers | 19 || 19 || 43,8 || .434 || .379 || .759 || 5.8 || 4.6 || 1.4 || .9 || 26,6 |- | align="left" | [[NBA 2002./03.|2002./03.]] | align="left" | L.A. Lakers | 12 || 12 || 44,3 || .432 || '''.403''' || .827 || 5.1 || 5.2 || 1.2 || .1 || 32,1 |- | align="left" | [[NBA 2003./04.|2003./04.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''22''' || '''22''' || 44,2 || .413 || .247 || .813 || 4.7 || 5.5 || '''1.9''' || .3 || 24,5 |- | align="left" | [[NBA 2005./06.|2005./06.]] | align="left" | L.A. Lakers | 7 || 7 || '''44,9''' || '''.497''' || .400 || .771 || 6.3 || 5.1 || 1.1 || .4 || 27,9 |- | align="left" | [[NBA 2006./07.|2006./07.]] | align="left" | L.A. Lakers | 5 || 5 || 43,0 || .462 || .357 || '''.919''' || 5.2 || 4.4 || 1.0 || .4 || '''32,8''' |- | align="left" | [[NBA 2007./08.|2007./08.]] | align="left" | L.A. Lakers | 21 || 21 || 41,1 || .479 || .302 || .809 || 5.7 || 5.6 || 1.7 || .4 || 30,1 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''23''' || '''23''' || 40,8 || .457 || .349 || .883 || 5.3 || 5.5 || 1.7 || .9 || 30,2 |- | align="left" | [[NBA 2009./10.|2009./10.]] | align="left" | L.A. Lakers | '''23''' || '''23''' || 40,1 || .458 || .374 || .842 || 6.0 || 5.5 || 1.4 || .7 || 29,2 |- | align="left" | [[NBA 2010./11.|2010./11.]] | align="left" | L.A. Lakers | 10 || 10 || 35,4 || .446 || .293 || .820 || 3.4 || 3.3 || 1.6 || .3 || 22,8 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 208 || 188 || 39,3 || .448 || .335 || .815 || 5.1 || 4.8 || 1.4 || .7 || 25,4 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons}} {{Wikicitat|Kobe Bryant}} *[http://kobebryant.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181221175356/http://kobebryant.com/ |date=21. prosinca 2018. }} *[http://www.nba.com/playerfile/kobe_bryant/index.html Kobe Bryant] na NBA.com *[http://sports.espn.go.com/nba/players/profile?playerId=110 Kobe Bryant] na ESPN.com *{{imdb ime|id=1101483|ime=Kobe Bryant}} {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 1996.}} {{Najkorisniji igrači NBA All-Star utakmice}} {{Najkorisniji igrači NBA}} {{Najkorisniji igrači NBA finala}} {{Pobjednici NBA Slam Dunk natjecanja}} {{Najbolji strijelci NBA}} {{Sastav Los Angeles Lakers 1999./00.}} {{Sastav Los Angeles Lakers 2000./01.}} {{Sastav Los Angeles Lakers 2001./02.}} {{Sastav Los Angeles Lakers 2008./09.}} {{Sastav Los Angeles Lakers 2009./10.}} }} {{GLAVNIRASPORED:Bryant, Kobe}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci]] [[Kategorija:Bek šuteri]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]] [[Kategorija:Šport u Philadelphiji]] ncfdvw813x6pqkyh7iw9wamkcqnfvh3 0 156988 7570894 7478796 2026-08-06T12:37:27Z Runolist 263374 /* Vanjske poveznice */ 7570894 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Nikša Dobud | slika = Nikša Dobud 2010 (cropped).jpg | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = 200 cm | težina = 125 kg | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = Centar | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]] |}} {{medalje sport | [[Vaterpolski klub Jug]]}} {{Medalje zlato | Liga prvaka 2006. |}} {{Medalje zlato | Super kup 2006. |}} {{Medalje zlato | PH 2004., 2005., 2006., 2007., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013. |}} {{Medalje zlato | Kup RH 2002., 2003., 2006., 2007., 2008., 2009. |}} {{Medalje zlato | Jadranska liga: 2009. |}} {{medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] |}} {{medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Vaterpolsko SP 2009.|Rim 2009.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] |}} {{medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2010.|Zagreb 2010.]] |}} {{medalje MI}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{medalje SL}} {{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] |}} {{medalje dno}} }} '''Nikša Dobud '''([[Dubrovnik|Dubrovnik]], [[5._kolovoza|5. kolovoza]] [[1985.]]), bivši dugogodišnji kapetan Vaterpolskog kluba [[Vaterpolski klub Jug|Jug Croatia osiguranje]]. Igra na poziciji centra i prošao je sve uzrasne kategorije u matičnom klubu. Visok je 200 centimetara i težak 125 kilograma. Za prvu momčad Juga debitirao je u sezoni 2002./03. U reprezentaciji Hrvatske debitirao je 2006. godine, ali zbog iznimno jake konkurencije na poziciji centara nije bio u sastavu koji je osvojio zlato u Melbourneu 2007., kao ni na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Danas je stožerni igrač Hrvatske i bez njega je nemoguće zamisliti igru naše reprezentacije. Osim što je osvojio zlatnu medalju, na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine proglašen je najboljim centrom svijeta, a posebna priznanja uslijedila su i u 2013. u kojoj je u anketi Večernjeg lista proglašen najboljim vaterpolistom Hrvatske, a dobitnik je i državne nagrade za sport Franjo Bučar. Zbog incidenta na utakmici s beogradskim [[vaterpolo klub Partizan Beograd|Partizanom]] krajem prosinca [[2014.]] određena mu je novčana kazna, oduzeta kapetanska traka i izbačen je iz prve momčadi.<ref>[http://www.24sata.hr/vaterpolo/dobud-zbog-udaranja-igraca-partizana-izbacen-iz-momcadi-400455 www.24sata.hr], "Dobud zbog udaranja igrača Partizana izbačen iz momčadi", objavljeno 30. prosinca 2014., pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> Naime, u bazenu je šakom u glavu udario Marka Manojlovića i razbio mu arkadu. Na mjestu kapetana naslijedio ga je vratar [[Marko Bijač]].<ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=34936#.VLF3yLf9Pcs www.dubrovniknet.hr], "Marko Bijač novi kapetan Juga", objavljeno i pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> Nakon četverogodišnje suspenzije zbog navodnog izbjegavanja dopinškog testiranja, od travnja 2019. igrao je za talijanski [[Pro Recco]].<ref>[https://sportnet.rtl.hr/vijesti/515775/vodeni-sportovi-vaterpolo/niksa-dobud-vraca-se-vaterpolu-u-rudicevom-pro-reccu/ Nikša Dobud vraća se vaterpolu u Rudićevom Pro Reccu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210729213446/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/515775/vodeni-sportovi-vaterpolo/niksa-dobud-vraca-se-vaterpolu-u-rudicevom-pro-reccu/ |date=29. srpnja 2021. }}, objavljeno 18. rujna 2018., pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref><ref>[https://dubrovackidnevnik.rtl.hr/sport/dobud-dobio-novu-priliku-zavrsava-suspenzija-od-2019-igra-za-pro-recco Dobud dobio novu priliku, Završava suspenzija: Od 2019. igra za Pro Recco!], objavljeno 15. rujna 2018., pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref><ref>[https://www.24sata.hr/sport/velikan-se-vraca-niksa-dobud-i-sluzbeno-u-redovima-pro-recca-615023 Nakon četiri godine suspenzije Dobud zaigrao je za Pro Recco], objavljeno 19. ožujka 2019., pristupljeno 22. ožujka 2019.</ref><ref>[http://www.prorecco.it/avviso-a-tutti-i-difensori-e-arrivato-dobud/ Avviso a tutti i difensori: è arrivato Dobud! - Pro Recco 1913], pristupljeno 15. travnja 2019. {{jezikk|tal.|talijanski}}</ref><ref>[https://www.dulist.hr/prva-sluzbena-utakmica-nakon-cetverogodisnje-suspenzije-dobud-opet-u-bazenu/570914/ DuList, Prva službena utakmica, Nakon četverogodišnje suspenzije Dobud opet u bazenu], objavljeno 12. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/sport/vaterpolo/clanak/id/598666/vratio-se-niksa-dobud-nekadasnji-najbolji-centar-svijeta-povratak-okrunio-s-dva-pogotka-u-mrezi-ferencvarosa Dubrovački vjesnik, Vratio se Nikša Dobud, Nekadašnji najbolji centar svijeta povratak okrunio s dva pogotka u mreži Ferencvarosa!], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[http://hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Vijest.xsp?action=openDocument&documentId=CABB781D0CAC0693C12583DB006E0FDF Hrvatski vaterpolski savez, Dobudova dva gola u povratničkoj utakmici]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/dobra-vijest-za-tucka-nakon-4-godine-suspenzije-vratio-se-niksa-dobud-1313222 Večernji list, Dobra vijest za Tucka! Nakon 4 godine suspenzije vratio se Nikša Dobud], objavljeno 14. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=68163 Nakon četiri godine pauze Nikša Dobud briljirao u bazenu], objavljeno 14. travnja 2019., pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/niksa-dobud-nakon-cetiri-godine-opet-je-strah-i-trepet-u-vaterpolu-imao-sam-tremu-nakupilo-se-puno-emocija-20190415 Nikša Dobud nakon četiri godine opet je strah i trepet u vaterpolu: Imao sam tremu, nakupilo se puno emocija], objavljeno i pristupljeno 15. travnja 2019.</ref><ref>[http://www.prorecco.it/ch-league-dobud-non-vedo-lora-che-inizi-la-partita/ Ch. League, Dobud: "Non vedo l'ora che inizi la gara"], pristupljeno 15. travnja 2019. {{jezikk|tal.|talijanski}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=a7aSFU4vC5E Ch. League, Dobud: "Non vedo l'ora che inizi la gara"] * [https://www.youtube.com/watch?v=EuFVSTH-JI8 Nikša Dobud is back!] * [https://www.dulist.hr/niksa-dobud-zivot-mi-se-promijenio-preko-noci-ostao-sam-jak-i-stisnuo-zube/593597/ NIKŠA DOBUD Život mi se promijenio preko noći. Ostao sam jak i stisnuo zube] * [https://sportske.jutarnji.hr/vaterpolo/najveci-americki-vaterpolist-svih-vremena-dovodi-djecu-u-dubrovnik-i-na-korculu-mladi-amerikanci-su-prezadovoljni-jer-uce-od-najboljih/9201671/ Nikša Dobud i Tony Azevedo ujedinili su snage u projektu "Dubrovnik Waterpolo Island"] * [https://www.vecernji.hr/sport/uzbuden-sam-kao-da-mi-je-ovo-debi-za-reprezentaciju-1456898 Uzbuđen sam kao da mi je ovo debi za reprezentaciju] {{Hrvatski vaterpolist godine}} {{GLAVNIRASPORED:Dobud, Nikša}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]] b5dx57eyv869t91p0abfpgr80tv5gyp 0 159272 7571320 7328757 2026-08-07T02:19:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571320 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Palestine-2013(2)-Jerusalem-Temple Mount-Dome of the Rock (SE exposure).jpg|mini|300px|<center>'''Kupola na stijeni'''<center>]] [[Datoteka:Dehio 10 Dome of the Rock Section.jpg|mini|200px|<center>Presjek džamije<center>]] [[Datoteka:The rock of the Dome of the Rock.jpg|mini|200px|<center>Stijena u središtu<center>]] [[Datoteka:All-anm.gif|mini|]] '''Kupola na stijeni''' ili '''Hram nad stijenom''', poznat i kao '''Omarova džamija''' ili '''Zlatna kupola''', je [[Omejidi|omajadska]] [[džamija]] u [[Jeruzalem]]u; jedna od najljepših u muslimanskom svijetu. Nalazi se na [[Brdo hrama|Brdu hrama]] u [[Stari grad (Jeruzalem)|Starom gradu]] u [[Jeruzalem]]u. Kupola na stijeni je prilagođena mjestu koje je od starine bilo [[Židovi|židovska]] i [[Kršćani|kršćanska]] svetinja. Prema predaji, ''Sveta stijena - vrh planine [[Moriah]]'', koja se nalazi u sredini džamije je mjesto [[Abrahamova žrtva|Abrahamove žrtve]] ali i [[Muhamed]]ova uzašašća na Nebo. Prvi hrvatski svetac [[Nikola Tavelić]] bio je osuđen na smrti i pogubljen nakon propovijedanja u ovoj džamiji. ==Izgled== Kupola na stijeni se počela graditi [[684.]] godine na mjestu starog židovskog [[hram]]a i na njoj se osjeća snažan [[Sirija|sirijsko]]-[[bizant]]ski utjecaj. Pod utjecajem bizantske rotunde i perzijske oktogonale, zgrada ima skladan geometrijski tlocrt i odiše jednostavnošću, funkcionalnošću i lakoćom. [[Kupola]] i visoko postavljeni prozori ispod nje nošeni su kružnom kolonadom, dok vanjski niži kat ima oblik dvostrukog osmerokuta. Četiri [[portal]]a vode u taj prvi ophod koji je podijeljen kolonadom stupova s pozlaćenim [[kapitel]]ima. Eksterijer je obložen [[Keramika|keramičkim]] opločenjem u više uzoraka. Turski crijep iznad razine prozora zamijenio je [[1554.]] godine prvobitne staklene mozaike. U unutrašnjosti dominira živa stijena koja zauzima cijeli centralni prostor ispod kupole, okružena kolonadom stupova s [[Korintski red|korintskim kapitelima]] koji nose polukružne [[Luk (arhitektura)|luk]]ove. Svjetlo koje dopire s kupole osvjetljava stijenu tako da ponovno oživljava Muhamedovo uzašašće na Nebo. Raskošni interijer ukrašen je [[mramor]]nim pločama i [[Mozaik|mozaicima]] raznih geometrijskih oblika i simetričnih uzoraka, ali i vinove loze i drveća na zlatnoj pozadini. Mozaici u isto vrijeme predstavljaju [[Rajski vrt]] i trofeje iz ratova koje [[muslimani]] daruju Bogu. Na [[friz]]u unutarnjeg zida nalaze se natpisi iz [[Kuran]]a pomiješani s drugim tekstovima i podacima o građevini, urađeni od zlatnog mozaika na [[tirkiz]]no zelenoj pozadini,. Da bi pročitao ove natpise, [[hodočasnik]] je najprije morao hodati ophodom oko centralnog prostora u smjeru kazaljke na satu, a potom u suprotnom smjeru. Ovi tekstovi su najstariji sačuvani natpisi iz Kurana i prvi put upotrijebljeni monumentalni tekstovi iz Kurana kao arhitektonska dekoracija. Tepisi i svodovi su moderni, ali odražavaju izvorne dekorativne uzorke. Kupola ima visoki tambur na trompama i iznutra je obložena oplatom i žbukom s pocakljenom unutarnjom površinom, dok je izvana, od drvenih rebara pokrivena oplatom i olovom, a zatim pozlaćena. Zlatna kupola danas dominira panoramom Jeruzalema. ==Izvori== * Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN|0-7-231717-5}} * ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN|953-214-266-5}} * Marilyn Stokstad, ''Art History (Wolume One)'', Pearson Prentice Hill, [[New Jersey]], 2005. {{ISBN|0-13-145529}} * Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, [[Zagreb]], 2004. {{ISBN|953-0-21319-0}} ==Poveznice== {{commons|Dome of the Rock}} * [[Islamska umjetnost i arhitektura]] * [[Jeruzalem]] ==Vanjske poveznice== * [http://www.sacred-destinations.com/israel/jerusalem-dome-of-the-rock.htm Kupola na stijeni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070428014549/http://www.sacred-destinations.com/israel/jerusalem-dome-of-the-rock.htm |date=28. travnja 2007. }} Svete destinacije - uključujući [http://www.sacred-destinations.com/israel/dome-of-the-rock-photo-tour/index.htm fotografski obilazak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623060307/http://www.sacred-destinations.com/israel/dome-of-the-rock-photo-tour/index.htm |date=23. lipnja 2007. }} * [http://www.islamicity.com/Culture/MOSQUES/Jerusalem/DRockin.htm Kupola na stijeni] fotografije unutrašnjosti [[Kategorija:Vjerski objekti u Izraelu]] [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Džamije]] [[Kategorija:Građevine u Jeruzalemu]] [[Kategorija:Islamski vjerski objekti]] tlvgjdcq9lh6n7z3bis0xucakim9nqo 102 160032 7571148 7567957 2026-08-06T20:54:04Z Croxyz 205325 7571148 wikitext text/x-wiki '''{{glavni|HNK Hajduk Split}}''' Popis utakmica [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] u različitim službenim europskim i međunarodnim natjecanjima. Rezultati koji su prikazani '''boldanim''' slovima označavaju rezultat utakmice koju je Hajduk odigrao kao domaćin. == Liga prvaka/Kup prvaka == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Poredak !!Napomene |- !colspan="6" align="center"|Kup prvaka |- |bgcolor=#dddfff|'''1971./72.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197172det.html#cc Kup prvaka 1971./72., rsssf.com] </ref> |prvi krug (1/16 finala) |{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]] ||0:0, '''1:1''' || ||''Valencia'' prošla na osnovu gola u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff|'''1974./75.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197475det.html#cc Kup prvaka 1974./75., rsssf.com] </ref> |prvi krug |{{Z|ISL}} [[Keflavík ÍF|Keflavík]] ||'''7:1''', '''2:0''' || ||Obje utakmice su igrane u [[Split]]u |- |osmina finala |{{Z|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]] ||'''4:1''', 1:5 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" bgcolor=#dddfff| '''1975./76.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197576det.html#cc Kup prvaka 1975./76., rsssf.com] </ref> |prvi krug (1/16 finala) |{{Z|MLT}} [[Floriana F.C.|Floriana]] ||5:0, '''3:0''' || || |- |osmina finala |{{Z|BEL}} [[R.W.D. Molenbeek (1909.)|Molenbeek]] ||'''4:0''', 3:2 || || |- |četvrtfinale |{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ||'''2:0''', 0:3 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" bgcolor=#eeefff|'''1979./80.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197980det.html#cc Kup prvaka 1979./80., rsssf.com] </ref> |prvi krug (1/16 finala) |{{Z|TUR}} [[Trabzonspor]] ||'''1:0''', 1:0 || || |- |osmina finala |{{Z|DAN}} [[Vejle Boldklub|Vejle]] ||3:0, '''2:1''' || || |- |četvrtfinale |{{Z|NJE}} [[Hamburger SV]] ||0:1, '''3:2''' || ||''Hamburger SV'' prošao na osnovu gola u gostima |- !colspan="6"| |- !colspan="6" align="center"|Liga prvaka |- |rowspan="5" bgcolor=#dddfff|'''1994./95.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199495.html#cc Liga prvaka 1994./95., rsssf.com] </ref> |pretkolo |{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]] ||1:0, '''4:0''' || || |- |rowspan="3" |grupa C |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ||'''0:0''', 1:2 |rowspan="3"|1. {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]* <br> 2. {{Z|HRV}} '''[[Hajduk Split]]*''' <br> 3. {{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] <br> 4. {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |rowspan="3" |* prošli u četvrtfinale |- |{{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] ||1:0, '''1:4''' |- |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] ||'''2:1''', 0:0 |- |četvrtfinale |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ||'''0:0''', 0:3 || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff |'''1995./96.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199596.html#cc Liga prvaka 1995./96., rsssf.com] </ref> |pretkolo |{{Z|GRČ}} [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]] ||0:0, '''1:1''' || ||''Panathinaikos'' prošao zbog gola u gostima <br> ''Hajduk'' je uzvrat (domaću utakmicu) igrao u [[Rijeka|Rijeci]] |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#dddfff|'''[[UEFA Liga prvaka 2000./01.|2000./01.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200001.html#cc Liga prvaka 2000./01., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MAĐ}} [[Dunaújváros FC|Dunaferr]] ||'''0:2''', 2:2 || ||''Dunaferr'' se danas naziva ''Dunaújváros FC'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff|'''[[UEFA Liga prvaka 2001./02.|2001./02.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200102.html#cc Liga prvaka 2001./02., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]||0:0, '''0:0 (5:4 11 m)''' || || |- |3. pretkolo |{{Z|ŠPA}} [[RCD Mallorca|Mallorca]] ||'''1:0''', 0:2 (prod.) || ||''Hajduk'' nastavio natjecanje u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#dddfff|'''[[UEFA Liga prvaka 2004./05.|2004./05.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200405.html#cc Liga prvaka 2004./05., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|IRS}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] ||'''3:2''', 0:2 || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff |'''[[UEFA Liga prvaka 2005./06.|2005./06.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200506.html#cc Liga prvaka 2005./06., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]] ||0:3, '''0:5''' || || |} == [[Kup pobjednika kupova]] == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Napomena |- |bgcolor=#dddfff |'''1967./68.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196768.html#cwc KPK 1967./68., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] ||'''0:2''', 3:4 || |- !colspan="5"| |- |rowspan="4" bgcolor=#eeefff |'''1972./73.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197273.html#cwc KPK 1972./73., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|NOR}} [[Fredrikstad FK|Fredrikstad]] ||'''1:0''', 1:0 || |- |osmina finala |{{Z|WAL}} [[Wrexham A.F.C.|Wrexham]] ||1:3, '''2:0''' ||''Hajduk'' prošao zbog gola u gostima |- |četvrtfinale |{{Z|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]] ||2:4, '''3:0''' || |- |polufinale |{{Z|ENG}} [[Leeds United A.F.C.|Leeds United]] ||0:1, '''0:0''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff |'''1976./77.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197677.html#cwc KPK 1976./77., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|BEL}} [[Lierse S.K.|Lierse]] ||0:1, '''3:0''' || |- |osmina finala |{{Z|ŠPA}} [[Atlético de Madrid|Atletico Madrid]] ||0:1, '''1:2''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3" bgcolor=#eeefff |'''1977./78.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197778.html#cwc KPK 1977./78., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] ||0:1, '''4:0''' || |- |osmina finala |{{Z|MAĐ}} [[Diósgyőri VTK]] ||1:2, '''2:1 (4:3 11 m)''' || |- |četvrtfinale |{{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria/WAC Beč]] ||1:1, '''1:1 (0:3 11 m)''' ||''Austria/WAC'' je današnja ''Austria'' |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#dddfff |'''1984./85.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198485.html#cwc KPK 1984./85., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|SSSR}}{{Z|RUS}} [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] ||0:1, '''2:5''' ||''Hajduk'' je bio domaćin u [[Osijek]]u |- !colspan="5"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff |'''1987./88.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198788.html#cwc KPK 1987./88., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|DAN}} [[Aalborg BK]] ||0:1, '''1:0 (4:2 11 m)''' || |- |osmina finala |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Olympique Marseille]] ||0:4, <s>'''2:0'''</s>, '''0:3 p.f.''' |Odlukom disciplinske komisije [[UEFA]] druga utakmica (igrana na Poljudu)<br> je registrirana 3:0 za ''Olympique'', jer je pri vodstvu 2:0 za ''Hajduk'' iz publike bačen suzavac. <br> ''Hajduk'' izbačen iz europskih natjecanja |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#dddfff |'''1991./92.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199192.html#cwc KPK 1991./92., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] ||'''1:0''', 0:2 ||''Hajduk'' je bio domaćin u [[Linz]]u |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#eeefff |'''1993./94.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199394.html#cwc KPK 1993./94., rsssf.com] </ref> |1. krug (1/16 finala) |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ||'''1:0''', 0:6 ||''Hajduk'' je bio domaćin u [[Ljubljana|Ljubljani]] |} == Europska liga/Kup UEFA/Kup velesajamskih gradova == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Poredak !!Napomena |- !colspan="6" align="center"| [[Kup velesajamskih gradova]] |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff |'''1970./71.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197071det.html#fc KVSG 1970./71., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] ||'''3:0''', 0:1 || || |- |2. krug ||{{Z|POR}} [[Vitória Futebol Clube (Setúbal)|Vitória Setubal]] ||0:2, '''2:1''' || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6" align="center" | [[Kup UEFA]] |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff |'''1978./79.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197879.html#uefa Kup UEFA 1978./79., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ||'''2:0''', 1:2 || || |- |2. krug ||{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] ||'''2:1''', 0:1 || ||''Arsenal'' prošao na osnovu gola u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" bgcolor=#dddfff |'''1981./82.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198182.html#uefa Kup UEFA 1981./82., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] ||'''3:1''', 2:2 || || |- |2. krug ||{{Z|BEL}} [[K.S.K. Beveren|Beveren]] ||3:2, '''1:2''' || ||''Hajduk'' prošao na osnovu gola u gostima |- |osmina finala ||{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]] ||1:5, '''4:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff|'''1982./83.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198283.html#uefa Kup UEFA 1982./83., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|MLT}} [[Zurrieq F.C.|Zurrieq]] ||4:1, '''4:0''' || || |- |2. krug ||{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] ||'''4:1''', 0:4 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="5" bgcolor=#dddfff |'''1983./84.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198384.html#uefa Kup UEFA 1983./84., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|RUM}} [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] ||0:1, '''1:0 (3:1 11 m)''' || ||''Hajduk'' prošao boljim izvođenjem jedanaesteraca |- |2. krug ||{{Z|MAĐ}} [[Budapest Honvéd FC|Honvéd]] ||2:3, '''3:0''' || || |- |osmina finala ||{{Z|JUG}}{{Z|SRB}} [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] ||2:0, '''2:0''' || || |- |četvrtfinale ||{{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ||0:1, '''2:0 (prod.)''' || ||''Hajduk'' prošao nakon produžetaka |- |polufinale ||{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] ||'''2:1''', 0:1 || ||''Tottenham Hotspur'' prošao na osnovu gola u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="4" bgcolor=#eeefff|'''1985./86.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198586.html#uefa Kup UEFA 1985./86., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|FRA}} [[FC Metz|Metz]] ||'''5:1''', 2:2 || || |- |2. krug ||{{Z|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]] ||1:1, '''3:1''' || || |- |osmina finala ||{{Z|SSSR}}{{Z|UKR}} [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnepr Dnepropetrovsk]] ||1:0, '''2:0''' || || |- |četvrtfinale ||{{Z|BEL}} [[K.S.V. Waregem|Waregem]] ||'''1:0''', 0:1 (4:5 11 m) || ||''Waregem'' prošao boljim izvođenjem jedanaesteraca |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" bgcolor=#dddfff |'''1986./87.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198687.html#uefa Kup UEFA 1986./87., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|GRČ}} [[OFI Crete F.C.|OFI]] ||0:1, '''4:0''' || || |- |2. krug ||{{Z|BUG}} [[Botev Plovdiv|Trakija Plovdiv]] ||'''3:1''', 2:2 || ||''Trakija'' današnji ''Botev'' |- |osmina finala ||{{Z|ŠKO}} [[Dundee United F.C.|Dundee United]] ||0:2, '''0:0''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff |'''1996./97.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199697.html#uefa Kup UEFA 1996./97., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|MOL}} [[FC Zimbru Kišinjev|Zimbru Kišinjev]] ||4:0, '''2:1''' || || |- |2. pretkolo ||{{Z|RUS}} [[Torpedo Moskva]] ||'''1:0''', 0:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" bgcolor=#dddfff |'''1997./98.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199798.html#uefa Kup UEFA 1997./98., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|LUX}} [[CS Grevenmacher]] ||4:1, '''2:0''' || || |- |2. pretkolo ||{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] ||'''3:2''', 2:0 || || |- |1. krug ||{{Z|NJE}} [[FC Schalke 04 Gelsenkirchen|Schalke 04]] ||0:2, '''2:3''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff |'''1998./99.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199899.html#uefa Kup UEFA 1998./99., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]] ||'''1:1''', 2:1 || || |- |1. krug ||{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] ||1:2, '''0:0''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff |'''1999./00.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199900.html#uefa Kup UEFA 1999./00., rsssf.com] </ref> |pretkolo ||{{Z|LUX}} [[F91 Dudelange|F91 Dudelange]] ||'''5:0''', 1:1 || ||''Hajduk'' domaćin u [[Varaždin]]u |- |1. krug ||{{Z|BUG}} [[Levski Sofija|Levski Sofija]] ||'''0:0''', 0:3 || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff |'''2001./02.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200102.html#uefa Kup UEFA 2001./02., rsssf.com] </ref> |1. krug ||{{Z|POLJ}} [[Wisła Kraków]] ||'''2:2''', 0:1 || ||''Hajduk'' ušao u Kup UEFA nakon eliminacije u 3. pretkolu Lige prvaka |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff |'''2002./03.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200203.html#uefa Kup UEFA 2002./03., rsssf.com] </ref> |pretkolo ||{{Z|OVČ}} [[Gøtu Ítróttarfelag|GÍ Gøta]] ||'''3:0''', 8:0 || || |- |1. krug ||{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] ||'''0:1''', 2:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" bgcolor=#eeefff|'''2003./04.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200304.html#uefa Kup UEFA 2003./04., rsssf.com] </ref> |pretkolo ||{{Z|FIN}} [[FC Haka|Haka]] ||1:2, '''1:0''' || ||''Hajduk'' prošao zbog gola u gostima |- |1. krug ||{{Z|ŠVI}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]] ||1:1, '''0:0''' || ||''Hajduk'' prošao zbog gola u gostima |- |2. krug ||{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] ||0:1, '''1:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff |'''2007./08.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200708.html#uefa Kup UEFA 2007./08. rsssf.com] </ref> |1. pretkolo (Jug-Mediteran) ||{{Z|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] ||1:1, '''1:0''' || || |- |2. pretkolo (Jug-Mediteran) ||{{Z|ITA}} [[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] ||'''0:1''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff |'''[[Kup UEFA 2008./09.|2008./09.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200809.html#uefa Kup UEFA 2008./09., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo (Jug-Mediteran) ||{{Z|MLT}} [[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] ||'''4:0''', 3:0 || || |- |2. pretkolo (Jug-Mediteran) ||{{Z|ŠPA}} [[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]] ||0:0, '''0:2''' || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6" align="center" | [[UEFA Europska liga|Europska liga]] |- |bgcolor=#dddfff |'''[[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200910.html#uefa EL 2009./10., rsssf.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|SLK}} [[MŠK Žilina|Žilina]] ||1:1, '''0:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="5" bgcolor=#eeefff |'''[[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201011.html#uefa EL 2010./11., rsssf.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] ||1:3, '''3:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|RUM}} [[Unirea Urziceni]] ||'''4:1''', 1:1 || || |- |rowspan="3" |Grupa G |{{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK Atena]] ||1:3, '''1:3''' |rowspan="3"|1. {{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]]* <br> 2. {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]* <br> 3. {{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK]] <br> 4. {{Z|HRV}} '''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |rowspan="3"|* prošli u 1/16 finala |- |{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] ||'''1:0''', 0:2 |- |{{Z|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]] ||0:2, '''2:3''' |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#dddfff |'''[[UEFA Europska liga 2011./12.|2011./12.]]'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201112.html#uefa EL 2011./12., rsssf.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|ENG}} [[Stoke City F.C.|Stoke City]] ||0:1, '''0:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff |'''2012./13.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201213.html#uefa EL 2012./13., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|LAT}} [[Skonto FC|Skonto]] ||'''2:0''', 0:1 || || |- |3. pretkolo ||{{Z|ITA}} [[F.C. Internazionale Milano|Inter Milan]] ||'''0:3''', 2:0 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff |'''2013./14.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201314.html#uefa EL 2013./14., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|MAK}} [[FK Horizont Turnovo|Turnovo]] ||'''2:1''', 1:1 || || |- |3. pretkolo ||{{Z|GRU}} [[FC Dila Gori|Dila Gori]] ||'''0:1''', 0:1 || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff rowspan="3"|'''2014./15.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201415.html#uefa EL 2014./15., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] ||2:0, '''1:2''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|KAZ}} [[FK Šahter Karaganda|Šahter Karaganda]] ||2:4, '''3:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|UKR}} [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] ||1:2, '''0:0''' || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#dddfff rowspan="4"|'''2015./16.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201516.html#uefa EL 2015./16., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|EST}} [[JK Sillamäe Kalev|Sillamäe Kalev]] ||1:1, '''6:2''' || ||''Hajduk'' domaćin u [[Dugopolje|Dugopolju]] |- |2. pretkolo ||{{Z|SLO}} [[FC Luka Koper|Koper]] ||2:3, '''4:1''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|NOR}} [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]] ||'''2:0''', 2:0 || || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|ČEŠ}} [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] ||0:1, '''0:1''' || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff rowspan="3"|'''2016./17.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201617.html#uefa EL 2016./17., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|RUM}} [[FC Politehnica Iași (2010.)|CSMS Iași]] ||2:2, '''2:1''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|UKR}} [[FK Oleksandrija|Oleksandrija]] ||3:0, '''3:1''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]] ||1:2, '''2:1 (3:4 11 m)''' || ||''Maccabi'' prošao boljim izvođenjem jedanaesteraca |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#dddfff rowspan="3"|'''2017./18.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201718.html#uefa EL 2017./18., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|BUG}} [[Levski Sofija]] ||'''1:0''', 2:1 || ||''Hajduk'' domaćin u [[Dugopolje|Dugopolju]] |- |3. pretkolo ||{{Z|DAN}} [[Brøndby IF]] ||0:0, '''2:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] || 0:2, '''1:1''' || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff rowspan="2"|[[UEFA Europska liga 2018./19.|'''2018./19.''']]<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2019.htm EL 2018./19., lingusport com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|BUG}} [[PFK Slavija Sofija|Slavija Sofija]] ||'''1:0''', 3:2 || || |- |3. pretkolo ||{{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|FCSB]] ||'''0:0''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#dddfff| '''2019./20.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201920.html#uefa EL 2019./20., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|MLT}} [[Gżira United F.C.|Gżira United]] ||2:0, '''1:3''' || || ''Gżira United'' prošla zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |bgcolor=#eeefff rowspan="2"| '''2020./21.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2021.htm EL 2020./21., lingusport com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|MAK}} [[FK Renova|Renova]] ||1:0 || || jedna utakmica; igrano u [[Skoplje|Skoplju]] |- |3. pretkolo ||{{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ||0:2 || || jedna utakmica |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Europska liga 2026./27.|2026./27.]]''' |1. pretkolo||{{Z|SLK}} [[MŠK Žilina|Žilina]]||'''2:0''', 1:2 || || |- |2. pretkolo||{{Z|CIP}} [[Pafos FC|Pafos]]||'''2:0''', 0:4 (prod.) || || ''Pafos'' prošao nakon produžetaka |- |} == Europska konferencijska liga/Konferencijska liga == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Napomena |- !colspan="5"|[[UEFA Europska konferencijska liga|Europska konferencijska liga]] |- |bgcolor=#dddfff|'''2021./22. |2. pretkolo ||{{Z|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] || '''2:0''', 1:4 (prod.) ||''Tobol'' prošao nakon produžetaka |- !colspan="5"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff|'''2022./23. |3. pretkolo ||{{Z|POR}} [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitória de Guimarães]] || '''3:1''', 0:1 || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] || 2:4, '''0:2''' || |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#dddfff|[[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|'''2023./24.''']] |3. pretkolo ||{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] || '''0:0''', 0:3 || |- !colspan="5"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] |- !colspan="6"| |- |rowspan=2 bgcolor=#eeefff|'''2024./25. |2. pretkolo ||{{Z|FAR}} [[Havnar Bóltfelag|HB Torshavn]] || '''2:0''', 0:0 || |- |3. pretkolo ||{{Z|SLK}} [[MFK Ružomberok|Ružomberok]] || 0:0, '''0:1''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff|'''2025./26.''' |2. pretkolo |{{Z|AZE}} [[Zira FK|Zira]] |1:1, '''2:1 (prod.)''' |''Hajduk'' prošao nakon produžetaka |- |3. pretkolo |{{Z|ALB}} [[KS Dinamo Tirana|Dinamo City Tirana]] |'''2:1''', 1:3 (prod.) |''Dinamo City Tirana'' prošao nakon produžetaka |- !colspan="5"| |- |rowspan="2" bgcolor=#eeefff|[[UEFA Konferencijska liga 2026./27.|'''2026./27.''']] |3. pretkolo |{{Z|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] |'''?:?''', 2:5 | |- |} == Intertoto kup/Rappan kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Poredak !!Napomena |- |rowspan="3" bgcolor=#dddfff|'''1963./64.'''<ref> S. Eterović, Z. Reić, N. Vukašin – "Hajduk Split 1911-1981", str. 244 </ref><ref> [http://web.archive.org/web/20110723211607/http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1963.php Rappan kup 1963./64., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/236-1963 Europska natjecanja 1963./64., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3" |Grupa C4 |{{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[FSV Zwickau|Motor Zwickau]] ||3:2, '''2:1''' |rowspan="3"| 1. {{Z|POLJ}} [[Odra Opole]]* <br> 2. {{Z|ČEŠ}} [[SK Kladno|SONP Kladno]] <br> 3. {{Z|JUG}} {{Z|HRV}} '''[[Hajduk Split]]''' <br> 4. {{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[FSV Zwickau|Motor Zwickau]] |rowspan="3"|* prošla u sljedeću fazu natjecanja |- |{{Z|ČEŠ}} [[SK Kladno|SONP Kladno]] ||0:2, '''1:2''' |- |{{Z|POLJ}} [[Odra Opole]] ||'''1:0''', 0:1 |} == Srednjoeuropski/Mitropa kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Napomena |- |bgcolor=#dddfff |'''1927.'''<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit27.html Mitropa 1927., rsssf.com] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/251-1927 Mitropa 1927., exyufudbal.in.rs] </ref> |četvrtfinale |{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ||1:8, '''0:1''' ||''Hajduk'' je bio domaćin u [[Zagreb]]u |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#eeefff |'''1955.'''<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit55.html Mitropa 1955., rsssf.com] </ref> |četvrtfinale |{{Z|MAĐ}} [[MTK Budapest FC|Vörös Lobogo]] ||0:6, '''3:2''' ||''Vörös Lobogo'' je današnji ''MTK'' |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#dddfff |'''1960.'''<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit60.html Mitropa 1960., rsssf.com] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/239-1960 Europska natjecanja 1960., exyufudbal.in.rs] </ref> |Mitropa kup |{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] ||'''3:1''', 1:0 |[[SFRJ|Jugoslavija]] je zauzela 2. mjesto <br> Ove godine Mitropa kup se igrao kao natjecanje saveza. <br> Svaki savez je dao 6 klubova u natjecanje. <br> Svaki klub je odigrao dvije utakmice protiv određenog protivnika |- !colspan="5"| |- |bgcolor=#eeefff |'''1968./69.'''<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit69.html Mitropa 1968./69., rsssf.com] </ref> |osmina finala |{{Z|ČEŠ}} [[FC Baník Ostrava|Banik Ostrava]] ||1:4, '''2:1''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="2" bgcolor=#dddfff|'''1969./70.'''<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit70.html Mitropa 1969./70., rsssf.com] </ref> |osmina finala |{{Z|ITA}} [[Brescia Calcio|Brescia]] ||'''3:1''', 0:0 || |- |četvrtfinale |{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag|Slavia Prag]] ||1:1, '''2:2''' ||''Slavia'' prošla dalje zbog gola u gostima |} == International Soccer League == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Poredak !!Napomene |- |rowspan="5" bgcolor=#dddfff|'''1962.'''<ref> [http://www.rsssf.com/usadave/islii.html International Soccer League II, rsssf.com] </ref><ref> [http://en.wikipedia.org/wiki/1962_International_Soccer_League 1962 International Soccer League, en.wikipedia] </ref><ref> S. Eterović, Z. Reić, N. Vukašin – "Hajduk Split 1911-1981", str. 261 </ref> |rowspan="5" |Grupa I |{{Z|ITA}} [[Palermo FC|Palermo]] ||''1:2'' ^A |rowspan="5" | 1. {{Z|BRA}} [[America Football Club (Rio de Janeiro)|America-RJ]]* <br> 2. {{Z|NJE}} [[SSV Reutlingen 05|SSV Reutlingen]] <br> 3. {{Z|MEX}} [[C.D. Guadalajara|Guadalajara]] <br> 4. {{Z|ITA}} [[Palermo FC|Palermo]] <br> 5. {{Z|ŠKO}} [[Dundee F.C.|Dundee]] <br> 6. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Hajduk Split''' |rowspan="5" |* prošli u finale za prvaka ISL-a <br> ^A igrano u [[New York City|New York]]u <br> ^B igrano u [[Chicago|Chicagu]] |- |{{Z|NJE}} [[SSV Reutlingen 05|SSV Reutlingen]] ||''0:1'' ^A |- |{{Z|ŠKO}} [[Dundee F.C.|Dundee]] ||''3:3'' ^A |- |{{Z|BRA}} [[America Football Club (Rio de Janeiro)|America-RJ]] ||''2:3'' ^A |- |{{Z|MEX}} [[C.D. Guadalajara|Guadalajara]] ||''2:1'' ^B |} == Internationaler Saarland Pokal == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Napomena |- !rowspan="3" bgcolor=#dddfff|1949./50.<ref> [http://www.rsssf.com/tabless/saarland.html Internationaler Saarland Pokal, rsssf.com] </ref> |kvalifikacijska utakmica |[[Datoteka:Flag of Saarland.svg|20px]]{{Z|NJE}} [[1. FC Saarbrücken]] ||4:0 || |- |polufinale |[[Datoteka:Flag of Saarland.svg|20px]]{{Z|NJE}} [[1. FC Saarbrücken]] ||0:1 || |- |za 3. mjesto |{{Z|FRA}} [[FC Metz|Metz]] ||''3:2'' || |} == Poveznice == * [http://hajduk.hr/naslovnica HNK Hajduk Split – Službena stranica] * [http://hajduk.hr/utakmice hajduk.hr, utakmice] * [[HNK Hajduk Split]] * [[HNK Hajduk do 1991.]] * [[HNK Hajduk u Republici Hrvatskoj]] * [http://www.rsssf.com rsssf.com] == Izvori == {{Izvori}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{HNK Hajduk Split}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} {{fb kraj}} [[Kategorija:HNK Hajduk Split|Međunarodna natjecanja]] [[Kategorija:Športski popisi|Nogomet, Hajduk u međunarodnim natjecanjima]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Hajduk, međunarodna natjecanja]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u međunarodnim natjecanjima|Hajduk]] [[Kategorija:Povijest HNK Hajduk Split]] 27jhtitlpmhqiufkklimqnydabzxx1v 0 162213 7571491 7262631 2026-08-07T11:10:14Z Croxyz 205325 7571491 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = 2. ligaški rang | sezona = 1946./47. | država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]] }} [[2. savezna liga SFRJ|Drugi rang nogometnog prvenstva FNRJ]] u sezoni 1946./47. predstavljale su republičke lige. Po okončanju republičkih liga, 16 klubova se kvalificiralo u kvalifikacije za popunu [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|1. savezne lige]] te su organizirane i kvalifikacije za popunu nove [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|2. savezne lige]]. == Slovenija == {{glavni|Slovenska republička nogometna liga 1946./47.}} === Jesenski dio === Prvenstvo je počelo s 14 klubova i poslije jesenskog dijela tablica je ovako izgledala: {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- |1. || [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||13||10||1||2||40||12||21 |- |2. || [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Svoboda Ljubljana]] ||13||9||1||3||41||15||19 |- |3. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||13||7||4||2||31||13||18 |- |4. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||13||7||2||4||43||24||16 |- |5. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||13||7||2||4||34||28||16 |- |6. || [[NK Krim Ljubljana|Krim Ljubljana]] ||13||7||1||5||39||27||15 |- |7. || [[NK Branik Maribor|Polet Maribor]] ||13||7||1||5||33||25||15 |- |8. || [[NK Triglav Kranj|Kranj]] ||13||7||1||5||34||32||15 |- |9. || [[NK Jesenice|Gregorič Jesenice]] ||13||7||0||6||30||26||14 |- |10. || Borec Ljubljana ||13||5||2||6||20||21||12 |- |11. || Olimp Celje ||13||4||3||6||30||27||11 |- |12. || [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||13||2||1||10||18||35||5 |- |13. || Edinost Ljubljana ||14||1||2||11||6||65||4 |- |14. || Novo Mesto ||14||0||3||11||9||58||3 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-slovenije exyufudbal.in.rs]</ref> |} === Proljetni dio === * Pred proljetni dio došlo je do fuzije klubova: ** Železničar, Partizan i Bratstvo u Triglav (Ljubljana) ** Borec, Svoboda i Udarnik u Enotnost (Ljubljana) ** Krim i Edinost u Krim (Ljubljana) ** Olimp i Celje u Kladivar (Celje)<br /> Da bi prvenstvo moglo završiti do svibnja, odlučeno je da prvih šest od preostalih 11 klubova čine finalnu grupu i da odigraju 5 kola proljetnog dijela prvenstva (uz prenošenje salda iz jesenskog dijela).<br /> '''Napomena:''' Železničar (Maribor) je u znak protesta predao sve proljetne utakmice (igrao je prijateljske urakmice s 15 minuta kašnjenja u odnosu na zakazane službene utakmice). {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Enotnost Ljubljana]] ||18||13||1||4||56||18||27 |-style="background:#98fb98;" |2. || [[NK Ljubljana|Triglav Ljubljana]] ||18||12||2||4||52||20||26 |- |3. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||18||12||2||4||45||28||26 |- |4. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||18||9||5||4||40||20||23 |- |5. || [[NK Krim Ljubljana|Krim Ljubljana]] ||18||8||1||9||46||48||17 |- |6. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||18||7||2||9||43||39||16 |- |colspan="9"| <small>Ostali klubovi trebali su formirati drugu grupu, ali ta na kraju nije ni igrana</small> |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://www.fsp.uni-lj.si/COBISS/Diplome/Diploma22047070KesanskiMatjaz.pdf RAZVOJ NOGOMETA V SLOVENIJI MED LETI 1945 - 1950]</ref> |} * Enotnost (Ljubljana) i Triglav (Ljubljana) su sudjelovali u [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|Saveznom kvalifikacijskom kupu 1947.]] te u kvalifikacijama za formiranje [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|Druge savezne lige 1947./48.]] == Hrvatska == {{Glavni|Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.}} Prvenstvo Hrvatske odigrano u sezoni 1946./47. bila je druga razina prvenstva i igrala se od 27. listopada 1946. do 27. travnja 1947. godine. {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||14 ||11 ||1 ||2 ||43 ||13 ||23 |-style="background:#98fb98;" |2. || [[NK Zagreb|Zagreb]] ||14 ||8 ||2 ||4 ||45 ||21 ||18 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[RNK Split|Split]] ||14 ||8 ||1 ||5 ||32 ||20 ||17 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Varteks Varaždin|Tekstilac Varaždin]] ||14 ||7 ||2 ||5 ||32 ||19 ||16 |- |5. || [[HNK Borovo|Slaven Borovo]] ||14 ||7 ||2 ||5 ||21 ||25 ||16 |- |6. || [[HNK Segesta Sisak|Naprijed Sisak]] ||14 ||4 ||4 ||6 ||17 ||26 ||12 |- |7. || [[ NK USO Pula|USO Pula]] ||14 ||3 ||4 ||7 ||23 ||37 ||10 |- |8. || [[NK Belišće|Proleter Belišće]] ||14 ||0 ||0 ||14 ||9 ||61 ||0 |- |9. || [[NK Karlovac|Udarnik Karlovac]] ||8 ||2 ||1 ||5 ||7 ||14 ||5 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-hrvatske exyufudbal.in.rs]</ref> |} * Udarnik (Karlovac) odstranjen je iz daljnjeg natjecanja zbog napuštanja terena igrača ''Udarnika'' za vrijeme utakmice s ''Proleterom iz Belišća''. Utakmice i postignuti rezultati ''Udarnika'' sa svim ostalim klubovima su brisani. * Metalac (Zagreb), Zagreb, Split i Tekstilac (Varaždin) su igrali [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|kvalifikacije]] za [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|Prvu saveznu ligu]] – nisu uspjeli * Metalac (Zagreb) se plasirao u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|Drugu saveznu ligu]] direktno * Tekstilac (Varaždin) se plasirao u Drugu saveznu ligu poslije [[Kvalifikacije za 2. saveznu nogometnu ligu Jugoslavije 1947.|kvalifikacija]] * Proleter (Belišće) je igrao u kvalifikacijama za formiranje Druge savezne lige – nije uspio * Za [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1947./48.#Hrvatska|narednu sezonu]] ukinuta je jedinstvena liga – prvenstvo Hrvatske je igrano u pet zona: Naprijed (Sisak) i Udarnik (Karlovac) su otišli u Treću, a Slaven (Borovo) u Drugu zonu. * USO Pula je skraćenica od "Unione sportiva operaia", u prijevodu Radnička sportska zajednica Pula. == Bosna i Hercegovina == {{glavni|Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1946./47.}} {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] ||14 ||11 ||1 ||2 ||40 ||7 ||23 |-style="background:#98fb98;" |2. || [[FK Sarajevo|Torpedo Sarajevo]] ||14 ||11 ||0 ||3 ||43 ||21 ||22 |- |3. || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||14 ||9 ||1 ||4 ||42 ||14 ||19 |- |4. || [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||14 ||8 ||1 ||5 ||27 ||21 ||17 |- |5. || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||14 ||4 ||2 ||8 ||26 ||34 ||10 |- |6. || [[NK Travnik|Bratstvo Travnik]] ||14 ||4 ||1 ||9 ||18 ||31 ||9 |- |7. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||14 ||3 ||0 ||11 ||23 ||60 ||6 |- |8. || [[FK Proleter Teslić|Proleter Teslić]] ||14 ||2 ||1 ||11 ||14 ||32 ||5 |- | || [[FK Sarajevo|Udarnik Sarajevo]] ||''8 ||''4 ||''1 ||''3 ||''20 ||''21 ||''9 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-bosna-i-hercegovina exyufudbal.in.rs]</ref> |} * Sezonu su započela dva kluba iz [[Sarajevo|Sarajeva]] – ''[[FK Sarajevo|"Sloboda"]]'' i ''[[FK Sarajevo|"Udarnik"]]'' koji su se krajem 1946. goodine spojili u ''[[FK Sarajevo|"Torpedo"]]'', koji je preuzeo ''"Slobodine"'' rezultate * Velež (Mostar) i Torpedo (Sarajevo) su igrali [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|kvalifikacije za Prvu saveznu ligu]] – Torpedo uspio. * Velež (Mostar) je igrao [[Kvalifikacije za 2. saveznu nogometnu ligu Jugoslavije 1947.|kvalifikacije za formiranje Druge savezne lige]] – nije uspio * Za [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1947./48.#Bosna_i_Hercegovina|narednu sezonu]] je ukinuta jedinstvena republička liga, a natjecanje je organizirano u pet podsaveznih liga == Crna Gora == {{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1946./47.}} {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ||8 ||6 ||1 ||1 ||19 ||9 ||13 |-style="background:#98fb98;" |2. || [[FK Bokelj Kotor|Bokelj Kotor]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||14 ||11 |- |3. || [[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]] ||8 ||4 ||1 ||3 ||21 ||13 ||9 |- |4. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||8 ||2 ||1 ||5 ||13 ||20 ||5 |- |5. || [[FK Rudar Pljevlja|Velimir Jakić Pljevlja]] ||8 ||1 ||0 ||7 ||5 ||16 ||2 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-crna-gora exyufudbal.in.rs]</ref> |} * ''[[FK Sutjeska Nikšić|"Sutjeska"]]'' i ''[[FK Bokelj Kotor|"Bokelj"]]'' su se plasirali u ''[[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|Savezni kvalifikacijski kup]]'', za ulazak u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|1. saveznu ligu]]'' == Srbija == === I. zona === {{glavni|Sjeverna grupa Srpske nogometne lige 1946./47.}} {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[FK Vojvodina|Sloga Novi Sad]] ||22||18||2||2||87||22||38 |-style="background:#98fb98;" |2. || [[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]] ||22||16||1||5||70||35||33 |- |3. || [[FK Bačka 1901 Subotica|Sloboda Subotica]] ||22||12||3||7||57||30||27 |- |4. || [[FK Srem Sremska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||22||13||1||8||56||32||27 |- |5. || [[FK Policajac Beograd|Milicionar Beograd]] ||22||9||4||9||35||48||22 |- |6. || [[FK Radnički Sombor|Polet Sombor]] ||22||7||6||9||41||47||20 |- |7. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|Železničar Zrenjanin]] ||22||8||4||10||43||56||20 |- |8. || FD Zrenjanin ||22||7||2||13||51||65||16 |- |9. || [[FK Beograd|FD Beograd]] ||22||7||2||13||35||57||16 |- |10. || [[RFK Novi Sad 1921|Eđšeg Novi Sad]] ||22||5||5||12||34||53||15 |- |11. || [[FK Vršac|Jedinstvo Vršac]] ||22||6||3||13||37||62||15 |- |12. || Jedinstvo Bačka Palanka ||22||5||5||12||34||73||15 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-srbija-i-zona exyufudbal.in.rs]</ref> |} * Sloga (Novi Sad) i Dinamo (Pančevo) su igrali [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|kvalifikacije za Prvu saveznu ligu]] – Sloga je ispala u finalu kvalifikаcija (Torpedo), a Dinamo u polufinalu (opet Torpedo). Postali [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|drugoligaši]], po automatizmu === II. zona === {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[FK Mačva Šabac|Podrinje Šabac]] ||16||11||4||1||64||13||26 |- |2. || [[FK Smederevo 1924|Jedinstvo Smederevo]] ||16||10||2||4||51||21||22 |- |3. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||16||10||2||4||49||31||22 |- |4. || [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] ||16||8||3||5||28||23||19 |- |5. || [[FK Sloboda Užice|Sloboda Titovo Užice]] ||16||4||7||5||29||27||15 |- |6. || [[FK Jagodina|Nikčević Svetozarevo]] ||16||6||2||8||24||27||14 |- |7. || [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]] ||16||5||2||9||19||41||12 |- |8. || [[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]] ||16||3||2||11||24||64||8 |- |9. || [[FK Novi Pazar|Sandžak Novi Pazar]] ||16||2||2||12||14||54||6 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-srbija-ii-zona exyufudbal.in.rs]</ref> |} * Podrinje (Šabac) je sudjelovalo u [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|kvalifikacijama za Prvu saveznu ligu]] – ispalo u osmini finala (Dinamo, Pančevo), a u [[Kvalifikacije za 2. saveznu nogometnu ligu Jugoslavije 1947.|kvalifikacijama za ulazak u Drugu saveznu ligu]] porazio ga je Tekstilac (Varaždin) * Tijekom sezone FD Napred (Valjevo) i FD Budućnost (Valjevo) su se fuzionirali u jedinstveno valjevsko društvo FD Budućnost * U prosincu 1946. FD Polet iz Svetozareva je promijenio ime u FD Nikčević (prema narodnom heroju iz NOB-a). === III. zona === {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||16||11||3||2||51||16||25 |- |2. || [[FK Napredak Kruševac|Zakić/Napredak Kruševac]] ||16||10||1||5||50||30||21 |- |3. || [[FK Radnički Pirot|Radnički/Proleter Pirot]] ||16||8||2||6||33||25||18 |- |4. || [[FK Topličanin Prokuplje|Topličanin Prokuplje]] ||16||7||4||5||32||26||18 |- |5. || [[GFK Dubočica|Kosta Stamenković Leskovac]] ||16||7||4||5||30||32||18 |- |6. || [[KF Prishtina|Jedinstvo Priština]] ||16||6||4||6||27||28||16 |- |7. || [[OFK Bor|FD Bor]] ||15||5||2||9||21||39||12 |- |8. || [[FK Budućnost Peć|Budućnost Peć]] ||16||3||5||8||27||40||11 |- |9. || [[FK Dinamo Vranje|Sima Pogačarević/Dinamo Vranje]] ||16||2||3||11||22||55||7 |- |10. || [[FK Železničar Niš|Jedinstvo Niš]]{{fusg|1}} || || || || || || || |- |colspan=2|'''UKUPNO''' || ||59||28||57||293||291|| |- |colspan="9"|<small> Napomena: Tablica je pogrešna. |- |colspan="9" align="left"| <small>Izvori<ref>Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/napredak-krusevac FK Napredak], Kragujevac, 2020., str. 15.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-srbija-iii-zona exyufudbal.in.rs]</ref> |} * Radnički (Kragujevac) će sudjelovati u [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|kvalifikacijama za popunu Prve Savezne lige]]. * Tijekom sezone kruševački klubovi Zakić, Badža i 14. oktobar spojili su se u Napredak Kruševac. * Tijekom sezone FD Sima Pogačarević (Vranje) fuzioniralo se s gradskim timom FD Jedinstvo u jedinstven tim FD Dinamo (Vranje), 24. siječnja 1947. FD Proleter (Pirot) je nastao fuzijom dva gradska tima u Pirotu: FD Radnički i FD Crvena zvezda oktobra 1946. godine. Vodeća kruševačka društva Zakić (koji je započeo sezonu u ligi), Badža i 14. oktobar se fuzioniraju 8. prosinca 1946. godine u jedinstveni FD Napredak. U tablici nije upisan rezultat utakmice Bor – Dinamo * {{fusd|1}} Tijekom sezone je izvršena fuzija gradskih društva u Nišu: Jedinstva, Radničkog i Železničara u jedinstveni FD 14. oktobar. FD Jedinstvo (Niš) je započeo sezonu, a prije navedenog istupanja odigralo je 11 utakmica te ostvarilo 4 pobjede, 2 remija i 5 poraza. Postiglo je 24 pogotka, a primilo njih 23. Ostvarilo je 10 bodova. == Makedonija == {{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1946./47.}} {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[Gragjanski SK Skoplje|Makedonija Skoplje]] ||18||16||1||1||80||16||33 |-style="background:#98fb98;" |2. || [[FK Rabotnički Skoplje|Rabotnički Skoplje]] ||18||11||5||2||45||16||27 |- |3. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||18||10||2||6||39||36||22 |- |4. || [[FK Pobeda Prilep|Goce Delčev Prilep]] ||18||9||2||7||39||34||20 |- |5. || [[FK Kumanovo|11. oktomvri Kumanovo]] ||18||7||3||8||34||28||17 |- |6. || [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Zafer Skoplje]] ||18||8||1||9||30||39||17 |- |7. || [[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]] ||18||7||3||8||26||37||17 |- |8. || [[FK Borec Veles|Napredok Titov Veles]] ||18||5||3||10||25||42||13 |- |9. || Edinstvo Skoplje ||18||2||3||13||22||44||7 |- |10. || [[FK Osogovo|Makedonija Kočani]] ||18||3||1||14||11||59||7 |- !colspan="9"| |- |colspan="9" align="left"| <small> Izvori:<ref>[https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947#republikanska-liga-nr-makedonija exyufudbal.in.rs]</ref></small> |} * Makedonija i Rabotnički (oboje iz Skoplja) su sudjelovali u [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.|Saveznom kvalifikacijskom kupu 1947.]] te u [[Kvalifikacije za 2. saveznu nogometnu ligu Jugoslavije 1947.|kvalifikacijama za formiranje Druge savezne lige 1947./48.]] ==Kvalifikacije za popunu 1. savezne lige== {{Glavni|Savezni kvalifikacijski kup 1947.}} ''Osmina finala (11. svibnja i 18. svibnja 1947.):'' <br> Metalac (Zagreb) - RNK Split 4:1 i 1:1 <br> Tekstilac (Varaždin) - Zagreb 0:0 i 1:0 <br> Dinamo (Pančevo) - Podrinje (Šabac) 4:0 i 1:2 <br> Radnički (Kragujevac) - Sloga (Novi Sad) 0:4 i 0:1 <br> Enotnost (Ljubljana) - Triglav (Ljubljana) 2:1 i 1:2, treća 3:1 <br> Makedonija (Skopje) - Rabotnički (Skopje) 1:2 i 2:0 <br> Sutjeska (Nikšić) i Bokelj (Kotor) 3:1 i 1:2 <br> Velež (Mostar) - Torpedo (Sarajevo) 2:1 i 1:3 <br> ''Četvrtfinale'' (25. svibnja i 1. lipnja 1947.):'' <br> Enotnost (Ljubljana) - Metalac (Zagreb) 0:4 i 0:1 <br> Sloga (Novi Sad) - Tekstilac (Varaždin) 2:0 i 1:2 <br> Sutjeska (Nikšić) - Torpedo (Sarajevo) 2:2 i 1:6 <br> Makedonija (Skopje) - Dinamo (Pančevo) 3:1 i 0:2, treća 1:2 <br> ''Polufinale'' (8. lipnja i 15. lipnja 1947.):'' <br> Sloga (Novi Sad) - Metalac (Zagreb) 2:0 i 1:1 <br> Dinamo (Pančevo) - Torpedo (Sarajevo) 1.1 (ponovljena 2:1) i 1:4 <br> ''Finale: (21. lipnja 1947.'' <br> Torpedo (Sarajevo) - Sloga (Novi Sad) 5:1 i 3:3 <br> '''''Torpedo (Sarajevo) plasirao se u Prvu saveznu ligu.''''' Finalisti "Saveznog kvalifikacionog kupa" su išli direktno u Saveznu ligu, a poraženi polufinalisti su igrali dodatne kvalifikacije s devetim i desetim plasiranim iz Savezne lige. == Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige == {{glavni|Kvalifikacije za 2. saveznu nogometnu ligu Jugoslavije 1947.}} '''''Prva grupa''''' <br> ''Polufinale:'' <br> Sutjeska (NIkšić) - Velež (Mostar) 3:1 i 1:0 <br> Rabotnički (Skopje) - 14. oktobar (Niš) 4:3 i 2:1 <br> ''Finale:'' <br> Rabotnički (Skopje) - Sutjeska (Nikšić) 3:0 i 1:3 <br> '''''Rabotnički (Skopje) plasirao se u Drugu saveznu ligu.''''' <br> '''''Druga grupa''''' <br> ''Polufinale:'' Tekstilac (Varaždin) - Radnički (Kragujevac) 0:0 i 2:1 <br> Podrinje (Šabac) - Proleter (Belišće) 1:2 i 3:1 <br> ''Finale:'' <br> Tekstilac (Varaždin) - Podrinje (Šabac) 3:1 i 0:2, produžeci 4:3 <br> '''''Tekstilac (Varaždin) se plasirao u Drugu saveznu ligu.''''' <br> == Unutrašnje poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.]] * [[Savezni kvalifikacijski kup 1947.]] * [[Kvalifikacije za 2. saveznu nogometnu ligu Jugoslavije 1947.]] * [[Kup maršala Tita 1947.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> *[https://web.archive.org/web/20090209113508/http://hrnogometdb.webs.com/1946_47.html Sezona 1946/47. na hrnogometdb] * [http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947 exyufudbal.in.rs, Prvenstvo Jugoslavije (1. i 2. rang) - sezona 1946./47.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701162935/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/7-1946-1947 |date=15. rujna 2017. }}, pristupljeno 14. listopada 2017. {{izvori}} </small> {{2. savezna nogometna liga Jugoslavije}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga|*1946-47]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1946./47.‎| 2]] 9l5jzjlfz2r5j6eup4y7nh3vqmti9o1 0 164856 7570884 7519367 2026-08-06T12:28:22Z Runolist 263374 + porodice nav. 7570884 wikitext text/x-wiki '''Mongolski jezic'''i jezična su porodica kojom govore [[Mongoli]] i njima srodni narodi na područjima [[Mongolija|Mongolije]], [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]]. Grana se na istočne i zapadne, s tim da je zapadni samo [[mogolski jezik]]. U istočnom se odvjetku nalaze [[dagurski jezik]], [[Monguorski jezici|monguorski]], [[Ojratski jezik|ojratski]], [[Kalmički jezik|kalmički]], [[Burjatski jezik|burjatski]], [[Mongolski jezik|halha mongolski]], [[Menggu jezik|menggu]] i drugi.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=8-16 Ethnologue (16th)]</ref> Klasični mongolski ne pripada nijednoj modernoj grani. Poput turkijskih i tunguskih jezika, poznaju [[Vokalna harmonija|vokalnu harmoniju]] i red riječi subjekt – objekt – predikat, međutim ne iskazuju lice i broj na glagolima.<ref>{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Uvod u poredbenu lingvistiku|publisher=Matica Hrvatska|year=2001.|isbn=953-150-612-4|location=Zagreb}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=792 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90481 Ethnologue (15th)] {{Jezične porodice}}{{Altajski jezici}} [[Kategorija:Mongolski jezici| ]] [[Kategorija:Altajski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:M]] 6ovyu39k9iebv8c8ovxsmpr7t9c8gh9 0 164860 7570883 7519343 2026-08-06T12:28:00Z Runolist 263374 + porodice nav. 7570883 wikitext text/x-wiki [[File:Linguistic map of the Tungusic languages.png|thumb|300px|Tunguski jezici]] '''Tunguski jezici''' jezična su porodica u Aziji. Po nekima pripadaju [[Altajski jezici|altajskoj porodici]]. Njima se služe [[Tunguzi|tunguska]] plemena s istoka [[Rusija|Rusije]] i sjeveroistočne [[Kina|Kine]]. Ova skupina obuhvaća 12 jezika a dijeli se na sjevernu i južnu podskupinu. Imaju malo govornika, ali [[Mandžurski jezik|mandžurski]] je u prošlosti bio vrlo rasprostranjen u sjevernoj [[Kina|Kini]] u [[Mandžurija|Mandžuriji]] i bili su izvorom posljednje kineske carske dinastije [[Dinastija Qing|Qing]]. Danas je taj jezik u [[Izumiranje jezika|izumiranju]].<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Uvod u poredbenu lingvistiku|publisher=Matica Hrvatska|year=2001.|isbn=953-150-612-4|location=Zagreb}}</ref> == Obilježja == Tipološki su slični ostalim ''altajskim'' jezicima, [[Turkijski jezici|turkijskim]] i [[Mongolski jezici|mongolskim]] s [[Aglutinativni jezici|aglutinacijom]] i sintaktičkim poretkom subjekt – objekt – predikat, kao i [[Vokalna harmonija|vokalnom harmonijom]] (s tim da ovdje harmonija djeluje po zatvorenosti vokala, to jest po visini jezika).<ref name=":0" /> == Podjela == :'''a. [[sjevernotunguski jezici|Sjeverni]]''' ::a1. [[lamutski jezik|evenski]] (evenski, lamutski), ::a2. [[tunguski jezik|evenkijski]], [[oročonski jezik|oroqen]] (oročenski, oročonski, olunčunski). ::a3. [[negidalski jezik|negidalski]] :'''b. [[južnotunguski jezici|Južni]]''' ::b1. [[Jugoistočni tunguski jezici|jugoistočni]] :::a. [[nanajski jezici|nanajski]]: [[nanajski jezik|nanai]] (goldski), [[orok (jezik)|orok]] (oročki), [[ulčijski jezik|ulč]] :::b. udihe: [[oročijski jezik|oroč]], [[udegejski jezik|udihe]] ::b2. [[Jugozapadni tunguski jezici|Jugozapadni]]: [[džurdžijanski jezik|džurdžijanski]] (džurčen), [[mandžurski jezik|mandžurski]], [[xibe jezik|xibe]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=861-16 Ethnologue (16th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=963 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=91446 Ethnologue (15th)] {{Jezične porodice}}{{Altajski jezici}} [[Kategorija:Tunguski jezici| ]] [[Kategorija:Altajski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:T]] bvjszx8opm619mliseg53ztlodvrioo 0 166758 7571457 7563744 2026-08-07T10:12:30Z Fritzwold 368889 Updated a dead citation by replacing the expired link with an accessible reliable source. Added sourced information that supports the article and improves verifiability in accordance with Wikipedia's sourcing guidelines. 7571457 wikitext text/x-wiki {{Rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Dino Dvornik | Img = 101315 dino200.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Miljenko Dino Dvornik | Pseudonim = ''Hrvatski kralj funka'' | Rođenje = [[20. kolovoza]] [[1964.]] | Smrt = [[7. rujna]] [[2008.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Prebivalište = Split, [[Zagreb]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[bubnjevi]] {{·}} [[klavijature]] | Žanr = [[funky]] {{·}} [[soul]] {{·}} [[electro]] {{·}} [[pop]] {{·}} [[rock]] {{·}} [[hip-hop]] | Zanimanje = [[kantautor]] {{·}} [[glazbenik]] {{·}} [[pjevanje|vokalni solist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[glazbeni aranžman|aranžer]] {{·}} [[Glazbeni producent|producent]] {{·}} [[glumac]] | Djelatno_razdoblje = [[1988.]] – 2008. | Producentska_kuća = [[Suzy Records|Suzy]] {{·}} [[Jugoton]] {{·}} [[Croatia Records]] {{·}} [[Campus|Orfej]] {{·}} [[Dancing Bear]] | Angažman = [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] {{·}} [[Dragan Lukić Luky|Luky]] {{·}} [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonni]] {{·}} [[Davor Gobac]] {{·}} [[Predrag Martinjak]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Zlatna Koogla]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Jugoton]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Croatia Records]] Višestruki dobitnik nagrada [[Splitski festival|Splitskog festivala]] i [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodija hrvatskog Jadrana]] Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = }} '''Dino Dvornik''' ([[Split]], [[20. kolovoza]] [[1964.]] – [[Zagreb]], [[7. rujna]] [[2008.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[Glazbeni aranžman|aranžer]], [[Glazbeni producent|producent]], [[glumac]] i [[reality show|reality zvijezda]]. Jedan je od najpoznatijih [[hrvatska glazba|hrvatskih glazbenih umjetnika]], a glazbeni ga stručnjaci smatraju jednim od najtalentiranijih glazbenika regije.{{ni}} Poznat je bio po mješavini različitih [[glazbeni žanrovi|glazbenih žanrova]], unikatnoj i ekscentričnoj [[scenska umjetnost|scenskoj pojavi]], energičnim [[pozornica|nastupima]], izvrsnim [[gibanje|plesnim pokretima]] te izraženim{{ni}} [[pjevanje|vokalnim sposobnostima]]. Drugi je sin poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]], koji je preminuo u [[ožujak|ožujku]] [[2008.]] godine. Za života je četiri puta dobio prestižnu hrvatsku [[diskografija|diskografsku]] nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], a posmrtno osam puta. Dva Porina dobiva [[1996.]] godine za [[skladba|skladbu]] ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', za [[Dobitnici_Porina_1996.|hit godine]] i [[Dobitnici_Porina_1996.|najbolji aranžman]], [[1998.]] godine osvaja Porina za [[album (glazbeni)|album]] ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', za [[Dobitnici_Porina_1998.|najbolju produkciju]] i [[1999.]] godine dobiva Porina za album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme...]]'', za [[Dobitnici_Porina_1999.|najbolji kompilacijski album]].<ref>''[https://www.reddyannaofficial.net/ infodata]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910234044/http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 |date=10. rujna 2008. }} - TotalPortal/Media servis, [[7. rujna]] [[2008.]]</ref> Kao dijete, glumio je u seriji ''[[Naše malo misto]]'', a nakon toga u još nekoliko dječjih [[film]]ova i [[serijal|serija]]. Također, glumio je i u filmu ''[[Ta divna splitska noć (2004.)| Ta divna splitska noć]]'', igrajući samoga sebe.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0420233/ ''imdb.com''] - Imdb.com, [[7. veljače]] [[2016.]]g.,</ref> U [[kolovoz]]u [[1989.]] godine ženi se s Danijelom Kuljiš i s njom dobiva kćer [[Ella Dvornik|Ellu]].<ref>[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/preminuo-dino-dvornik.html ''dnevnik.hr''] - Dnevnik.hr, [[Zagreb]], [[8. rujna]] [[2008.]], 11:26.</ref> Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] u Zagrebu. == Životopis == === Djetinjstvo i mladost === Rodio se kao drugo dijete poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i majke Diane Tomić u [[Split]]u. Imao je još starijeg brata [[Dean Dvornik|Deana]], s kojim je zajedno vrlo rano počeo glumiti u kultnoj seriji [[Miljenko Smoje|Miljenka Smoje]], ''[[Naše malo misto]]''. Pohađao je i glazbenu školu, ali ga [[klasična glazba]] nije zanimala pa ju je ubrzo napustio. Dina nije zanimala gluma stoga se odlučio baviti pjevanjem. Godine [[1981.]], kada je napunio 17 godina, sa svojim bratom Deanom sastavio je [[funk]] sastav nazvan [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] s kojom je promovirao funk glazbu. Ime sastavu dali su po zgradi u kojoj su živjeli.<ref name="BIO">[http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 ''radiodeejay.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208073159/http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 |date=8. prosinca 2008. }} - Dino Dvornik, Ostalo / Biografija / Napomene</ref> Zbog glazbe Dino se tada ostavlja i [[bejzbol]]a, [[sport]]a u kojemu je bio vrlo dobar igrač. Dino je kao mlad svojim stilom podsjećao na [[Morrissey]]a iz popularnog britanskog banda [[The Smiths]]. Kineski zid se vodio [[funky]] glazbenim žanrom (stil [[James Brown|Jamesa Browna]], [[Stevie Wonder|Stevia Wondera]], Cool and the Ganga, George Bensona, Earth Wind and Firea), i za diskografsku kuću [[Suzy Records|Suzy]] [[1983.]] snimaju istoimeni album za kojega je Dino skladao [[glazba|glazbu]], a brat Dean pisao [[lirika|tekstove]]. Album ne bilježi neki veći uspjeh, ali ostaje zapisan kao prvi snimljeni funky materijal na tadašnjem prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Nakon objavljivanja albuma i razlike u razmišljanju između Dina i brata Deana, dolazi do njihovog razilaženja, nakon čega Dean odlazi u [[SAD|Ameriku]], a Dino se okreće prema svojoj solo karijeri. U solo karijeri iskazao se kao prava legenda hrvatske glazbene scene. === Glazbena karijera === Dino je već od samih početaka imao svoju viziju glazbe, ali je tada bio neshvaćen od diskografskih kuća. Bio je vrlo ustrajan i tokom sljedećih pet godina bavi se instrumentalnom glazbom, skladanjem i jedno vrijeme boravi u [[London]]u. Svoja prva djela Dino je snimao kod Nenada Vilovića, koji mu je ustupio svoj glazbeni studio. U to vrijeme s njim su u studiju radili Goran Kralj, [[Dragan Lukić Luky]] i [[Zlatan Stipišić Gibonni]]. Godine [[1988.]] kao debitant nastupa na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], sa skladbom "Tebi pripadam" i dobiva nagradu stručnog žirija za najbolju skladbu i kao novo glazbeno ime.<ref name="BIO"/> Na sceni se suprotno tradiciji, pojavio s pratećim sastavom i ponudio modernu produkciju i [[funky]] zvuk, koji je tada bio mnogo prihvatljiviji nego početkom [[1980-ih|'80-ih]]. Sve ovo mu je otvorilo vrata diskografije i Dino počinje raditi na materijalu za svoj prvi studijski album. Godine [[1989.]] tadašnja [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] (danas [[Croatia Records]]), objavljuje njegov prvi studijski album ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'', na kojemu je Dino radio [[Glazba|glazbu]], [[glazbeni aranžman|aranžmane]], [[Glazbeni producent|produkciju]], svirao [[klavijature]] i [[udaraljke]], dok je [[lirika|tekstove]] napisao Goran Kralj i Zlatan Stipišić Gibonni, Na albumu se nalazi nekoliko veliki uspješnica, od kojih je skladba "Zašto praviš slona od mene", za koju je tekst napisao Zlatan Stipišić Gibonni, doživjela veliki uspjeh. Tu su još također i hitovi "Tebi pripadam", "Ljubav se zove imenom tvojim" i "Ti si mi u mislima". Album je postao vrlo popularan kod publike i prodaja mu je narasla do 750.000 prodanih primjeraka. Dino je modernu domaću glazbu uveo u diskoteke, gdje je vladala strana glazba, a prije njega to je uspjelo samo [[Oliver Mandić|Oliveru Mandiću]], kojeg je Dino neizmjerno cijenio kao glazbenika. Ovakvim raspletom događaja, ostvarila mu se želja iz mladosti i uspijeva popularizirati funky glazbu na prostoru bivše Jugoslavije, što je započeo sa svojim bratom Deanom i Kineskim zidom. Godine [[1990.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] izdaje njegov drugi studijski album ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'', koji je radio pod velikim pritiskom, jer je trebao opravdati prvi album na kojemu su sve skladbe bili hitovi. Materijal se snimao u studijima "Lisinski" u Zagrebu i "Vilović" u Splitu. [[lirika|Tekstove]] za skladbe potpisuju Zlatan Stipišić Gibonni, [[Rambo Amadeus]] i [[novinar]] Ozren Kanceljak, a u studiju gostuju [[Neno Belan]] i [[Dragan Lukić Luky]]. Album donosi nekoliko uspješnica, a najpoznatiju među njima "[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]", osmislio je Rambo Amadeus, kojemu je Dino gostovao na njegovom albumu iz [[1989.]] g. ''Hoćemo Gusle!''. Ista skladba, snimljena je na [[singl|maksi singlu]] i podijeljen je po diskotekama širom bivše Jugoslavije, gdje je bila odlično prihvaćena. Nakon objavljivanja albuma, krenuo je na promotivnu turneju s članovima sastava Jet Set iz [[Zadar|Zadra]], a prvi koncert bio je u [[Dom sportova|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u. Dan prije koncerta, rodila mu se kćer [[Ella Dvornik|Ella]] ([[23. prosinca]] [[1990.]]),<ref>[http://www.zvijezde.info/elladvornik ''zvijezde.info''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910064517/http://www.zvijezde.info/elladvornik |date=10. rujna 2008. }} - Ella Dvornik, biografija</ref> što je dodatno osnažilo njegove emocije tako da je na sceni bio pun emocija i sreće.<ref name="BIO"/> Pri samome kraju, turneja se prekida radi [[Politika|političke]] situacije u zemlji i početkom raspadanja tadašnje Države Jugoslavije. [[Domovinski rat]] i raspad Jugoslavije, utjecali su na daljnji rad njegove glazbene karijere. Godine [[1993.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]], objavljuje njegov treći studijski album ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. Materijal je rađen pod utjecajem [[tehno]] glazbe, koja se tek pojavljivala u Hrvatskoj. Dino se na ovome albumu prvi puta bavi ozbiljnim životnim temama, što je opisano u skladbama "Split Junkie", "Extasy", "Ying & Yang" i "The Return of a Man With a Rubber Brain". Dino je zbog rata, pritiska i ostalih problema pao u [[Klinička depresija|depresiju]], što je rezultiralo teškom ovisnošću o [[Psihoaktivne droge|droga]]ma. Neko vrijeme ne radi ništa i vrlo brzo biva zaboravljen od medija i glazbenoga svijeta. Ipak [[1995.]] godine vraća se u sam vrh hrvatske glazbene scene, objavivši maksi singl ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', na kojemu se uz naslovnu skladbu nalazi i skladba "Žigolo". "[[Afrika (EP)|Afrika]]" postaje uspješnicom #1, potiskuje svu domaću glazbu te nameće novi ritam i produkciju. Za tu skladbu [[1996.]] godine, dobiva prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji hit godine i najbolji aranžman. Konkurencija za hit godine bila je i skladba "Ništa kontra Splita", od Nenada Vilovića, koju je Dino izveo na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] i osvojio prvo mjesto. Ova skladba postaje neslužbenom [[himna|himnom]] grada [[Split]]a, a u Hrvatskoj je prihvaćena i kod šire publike. Godine [[1995.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov jedini live album ''[[Live In München (album)|Live In München]]'', a snimljen je na koncertu u [[München]]u. Sastav koji ga je pratio bili su članovi [[funk]] sastava [[Songkillers]]. ''Live In München'' proglašen je jednim od najboljih live albuma objavljenih u [[hrvatska|hrvatskoj]] [[diskografija|diskografiji]].<ref name="BIOGS">[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 ''glas-slavonije.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117024900/http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 |date=17. studenoga 2015. }} - Nadareno dijete, Danijela BAUK, [[8. rujna]] [[2008.]]</ref> Godine [[1997.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov četvrti studijski album ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', koji govori o njegovom životu. Materijal na albumu uz poznate plesne zvukove, donosi i neke novosti za koje se Dino opredijelio u skladbama "Male noćne orgulje na plin (a capella)" i "La Baraka Blues Mravac, Gonzo...". Kao gosti na albumu sudjeluju [[Davor Gobac]], [[Marijan Ban]], [[Stjepan Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], Songkillersi i drugi. Skladba "Điha, điha", postaje veliki hit i obilježava ovaj album. Za ovaj album, u kategoriji produkcije, [[1998.]] godine, Dino Dvornik također dobiva prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="BIOGS"/> Godine [[1998.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov kompilacijski album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme]]''. Na materijalu se nalazi sedamnaest Dinovih uspješnica po njegovom izboru, bio je najprodavaniji album godine i [[1999.]] dobio je prestižnu diskografsku nagradu Porin za najbolju kompilaciju godine. Godine [[1999.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov peti studijski album ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'', najlošije Dvornikovo izdanje, ne bilježi veći uspjeh na hrvatskoj glazbenoj sceni i kritičari mu daju lošu ocjenu. Nedostatak velikog hita, kakav se od Dina očekivao, dao je ukupnu ocjenu albumu, koji je bio vrlo dobro napravljen, ali bez karakterističnih stilova koji su obilježavali Dina Dvornika. Godine [[2000.]] dobio je nagradu diskografske kuće [[Croatia Records]], "Zlatnu pticu", za prodaju više od 100 000 nosača zvuka u razdoblju od [[1991.]] do [[2000.]] godine. Također, u diskografskoj kući [[Croatia Records]] radio je kao urednik za domaću glazbu. Godine [[2001.]] zbog nesuglasica napušta diskografsku kuću [[Croatia Records]] te potpisuje ekskluzivan [[ugovor]] za diskografsku kuću [[Campus|Orfej]] u vlasništvu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]. Godine [[2002.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Campus|Orfej]] objavljuje njegov šesti studijski album ''[[Svicky (album)|Svicky]]''.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ ''monitor.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160406225459/http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ |date=6. travnja 2016. }} - Monitor.hr, [[7. veljače]] [[2016.]]g.</ref> Album je sniman u Zagrebu u studiju Davorina Ilića koji je i ranije surađivao s Dinom Dvornikom i nastao je za osam mjeseci. Sve skladbe potpisuje Dino Dvornik, a na materijalu gostuju još i Igor Geržina ([[saksofon]]), Mladen Baučić - Baucho ([[saksofon]]), Vanda Winter ([[pjevanje|vokal]]). Nakon tog albuma Dino se okreće klupskoj glazbi i počeo je vježbati miksanje na gramofonima, kako bi se profilirao u [[Disk-džokej|DJ]]-a. Godine [[2005.]] odlučuje potpisati ugovor za diskografsku kuću [[Dancing Bear]] te [[RTL Televizija|RTL]] uz pomoć koji će objaviti svoj posljednji studijski album. Godine [[2008.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Dancing Bear]] objavljuje njegov sedmi studijski album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]''. Planirano je da album izađe u [[listopad]]u ili [[studeni|studenome]] i Dino je od njega mnogo očekivao, međutim iznenadna smrt, spriječila je da doživi njegovo objavljivanje.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3160829/index.do. ''vecernji.hr'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Čekao novi album, [[8. rujna]] [[2008.]], 11:55</ref> Album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' je 2009. godine nagrađen s četiri ''Porina'', a te je godine Dinu Dvorniku posmrtno dodijeljen i ''Porin'' za životno djelo.<ref>[http://mixeta.net/In-memoriam/in-memoriam-dino-dvornik mixeta.net – In memoriam: Dino Dvornik], pristupljeno 18. listopada 2015.</ref> == Privatni život == Godine [[1989.]] Dino se oženio s Danijelom Kuljiš i godinu dana kasnije dobio kćer [[Ella Dvornik|Ellu]]. Iako je volio svoj rodni grad, na savjet svoga oca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i zbog profesionalnih razloga napušta [[Split]] te iste godine seli u [[Zagreb]]. Godine [[1990.]] nakon dva izvrsna [[album (glazbeni)|studijska albuma]] Dino postaje nacionalna zvijezda #1, te postaje najtraženiji [[pjevač|izvođač]] u [[Europa|Europi]]. Doživio je veliku slavu u europskim razmjerima te su najjače [[Engleska|engleske]] i [[Njemačka|njemačke]] diskografske kuće htjele potpisati [[ugovor]] s Dinom, ali on ih je odbio jer mu je "kući" baš krenulo te je odlučio da je za njega bolje da ipak ostane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine [[1992.]] snima s [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] jedan od najljepših hrvatskih [[dueti|dueta]] "Rušila sam mostove od sna" koja [[1993.]] izlazi na Dinovom trećem studijskom albumu ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. U [[umjetnički studio|studiju]] se satima snimala skladba jer je Dino htio da sve bude izvedeno do savršenstva. Josipa je poznata po tome što jako pazi na svoj [[glas]] i u jednom je trenutku odlučila da joj je dosta snimanja te je htjela otići kući odmoriti [[grkljan|glasnice]]. Dinu se to nije svidjelo pa ju je zaključao u studiju i nije ju pustio da ode kući sve dok nije bio zadovoljan snimljenim. [[1994.]] za skladbu "Rušila sam mostove od sna" Dino je bio nominiran za prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji najbolja vokalna suradnja. Godine [[1996.]] nakon velikog uspjeha s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" Dino otvara jedan od najvećih [[noćni klub|noćnih klubova]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], "Libido", u Dalmatinskoj ulici u [[Zagreb]]u. Klub je radio skoro cijeli dan te su [[Dj|DJ-evi]] puštali cijeli dan najmoderniju [[elektronska glazba|elektronsku glazbu]] na svijetu. Klub se zatvara nakon jedne uspješne sezone zbog problema s velikom [[buka|bukom]] koju je klub stvarao. Godine [[2003.]] pristaje pjevati na predizbornoj kampanji [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] za predsjednicu države. Pjesmu „Pokrenimo Hrvatsku“ nakon kampanje više nije izvodio. Godine [[2004.]] glumi u glavnoj ulozi u [[film]]u [[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]. Film se pripremao oko dvije godine, te je i sam Dino imao svoje zasluge u [[filmski producent|produkcijskom]] i [[Filmski scenarij|scenskom]] smislu. Film je nagrađivan raznim nagradama, a Dino glumi [[narkomanija|narkobosa]] i [[pjevač]]a. Godine [[2006.]] Dvornikovi su odlučili napraviti [[reality show]] po uzoru na britanske zvijezde Osbournove zvan "Dvornikovi". Show se emitirao dvije sezone na [[RTL_Televizija|RTL]]-u i postigao značajan uspjeh. Godine [[2007.]] iako se smatrao apolitičnim, odlučuje pjevati za [[Socijaldemokratska_partija_Hrvatske|SDP]] jer je navodno nastao međugeneracijski jaz između njega i [[HDZ]]-ovaca. Još jedan razlog prelaska u „drugi tim“ bio je taj što Hrvatska nije pokrenuta od prvog pokušaja. == Zanimljivosti == Dinov jedinstveni stil [[glazba|glazbe]] donio mu je nadimak "Kralj funka" i "Ćaća funka". Bio je i ostao poznat po tome što je bio perfekcionist po pitanju same [[glazbeni producent|produkcije]] te bi se zaključao u studio mjesecima te ne bi izlazio dok ne bi "nešto" napravio, što ga je na koncu koštalo [[zdravlje|zdravlja]].{{ni}} Svi njegovi [[album (glazbeni)|albumi]] su uvijek bili u vrhu hrvatske produkcije te je prvi u Hrvatskoj koji je s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" dotakao svjetske produkcijske razmjere. Što se tiče same glazbe i produkcije uvijek je išao u korak s vremenom te čak i unaprijed te je svojim obožavateljima uvijek davao najmoderniji [[zvuk]], te je volio eksperimentirati s različitim zvukovima i [[stil]]ovima glazbe što ga je čak koštalo gubitka dijela [[publika|publike]]. Dino je također bio poznat po svom čestom mijenjanju [[frizura]] i njegovom ukusu za [[moda|modu]]. On je bio rođeni [[zabava|zabavljač]], te je svoje obožavatelje zabavljao tijekom i između pjesama, pazeći da nitko ne bi ostao nesretan. Bio je jedna od prvih javnih hrvatskih osoba koja je pisala [[blog]], a u čemu su mu se pridružili supruga i kći. Također je bio poznat po višegodišnjoj borbi s ovisnošću o [[narkotici]]ma, a o čemu je i javno govorio. Dino je mnogo nastupao i u klubovima kao [[DJ]] te je se i u tom poslu pokazao veoma uspješnim, što dokazuje da je bio nominiran za DJ-a godine. Hrvatska [[hip-hop]] scena ga iznimno cijeni i poštuje jer je doprino uveliko njezinom razvitku. Tijekom svoje karijere je učio, podučavao, surađivao, eksperimentirao, proširivao, no, situacija će pokazati, za većinu je bio jednostavno previše originalan i unatoč komunikativnoj i blagoglagoljivoj prirodi, nerazumljiv. Godine [[1990.]] je s Viktorijom ostvario poprilično pitoreskan [[funk]]-[[rock]] [[dueti|duet]] “Od Splita do Beograda”. Čak i velikan hrvatske glazbe, [[Oliver Dragojević]], odlučuje da mu Dino producira album ''Neka nova svitanja'' koji je bio [[1994.]] najprodavaniji hrvatski album godine. Iz [[Daleka obala|Daleke obale]] je u ulozi [[glazbeni producent|producenta]] izvukao posljednji uistinu kompletan album ''[[Di si ti]]''. Nekad popularnom [[Electro team|ET-u]] je pomogao u hitu “Tek je 12 sati”. [[Ivana Banfić|Ivani Banfić]] je pomogao napraviti značajan dio albuma ''[[Bogovi su pali na tjeme (album)|Bogovi su pali na tjeme]]'' s kojega se kao umjereni hit nametnula pjesma “Nag” (Banfić je poslije karijeru usmjerila u konvencionalniji izričaj). Na samom početku karijere, Dvornik je otkrio [[Nina Badrić|Ninu Badrić]] kako pjeva u butiku. Čak je [[Severina Vučković|Severini]] na istoimenom albumu iz [[1992.]] podario pjesmu “Sve što imam to si ti” (koautor [[Gibonni]]), a u drugom dijelu karijere i [[Vanda Winter|Vandi Winter]] – koja je, vrijeme će pokazati odlučila svoju karijeru više vezati za [[kazalište]]. Glazbeno i privatno se družio s najkvalitetnijim hrvatskim i ostalim balkanskim [[umjetnik|umjetnicima]] i [[glazbenik|glazbenicima]] kao što su: [[Alka Vuica]], [[Josipa Lisac]], [[Gibonni]], [[Rambo Amadeus]], [[Davor Gobac]], [[Goran Bare]], [[Stjepan Jimmy Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], [[Tony Cetinski]], [[Boris Novković]], [[Oliver Dragojević]], [[Luky]], [[Nina Badrić]], [[Severina Vučković]], [[Ivana Banfić]], [[Rajko Dujmić]], [[Massimo]], [[Predrag Martinjak]], [[Neno Belan]], [[Marijan Ban]], [[Edo Maajka]], [[Vanda Winter]], [[Stoka]], [[Marko Lasić – Nered|Nered]]... Također je pomogao i mnogobrojnim [[glazbena skupina|glazbenim skupinama]] kao što su: [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]], [[Psihomodo pop]], [[Daleka obala]], [[Boa (sastav)|Boa]], [[Bolesna braća]]... Mnogi hrvatski i strani izvođači vole obraditi njegove hitove, kao što su: [[Jacques Houdek]], [[Marko Tolja]], [[Ivana Kindl]]... == Smrt == Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] godine u svom stanu, samo osamnaest dana nakon što je proslavio 44. rođendan. Toksikološki nalaz pokazao da je umro od kombinacije tableta za smirenje, protiv bolova i antidepresiva.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do ''vecernji.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003085743/http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do |date=3. listopada 2008. }} - >Kombinacija tableta za smirenje, antidepresiva i tableta protiv bolova, Emina Basara, osvrt od [[2. listopada]] [[2008.]]g.</ref> Obdukcijski nalazi pokazali su da je Dino inače bio zdrav. Na organima nisu pronađene nikakve promjene koje bi mogle uzrokovati smrt. Razlog nije bila prevelika količina tableta, već omjer različitih biokemijski aktivnih tvari. Dino Dvornik [[kremiranje|kremiran]] je i pokopan [[10. rujna]] [[2008.]] godine na zagrebačkom krematoriju na groblju [[Mirogoj]]. Na ispraćaju se puštala njegova glazba te glazba koju je volio. U Splitu je organiziran ispraćaj na [[Peristil]]u gdje se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su i na taj način odali počast jednom od legendi grada Splita i Hrvatske. == Nagrade i priznanja == Osvojen [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Hit godine''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja produkcija''' (album "Enfant terrible")]] * [[1999.]] [[Dobitnici Porina 1999.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The Best of, Vidi ove pisme")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Album godine''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji pop album''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Životno djelo''']] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Shlapa")]] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The ultimate collection")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji video program''' (album "Kontra regula-Tribute to Dino Dvornik")]] Nominiacije za [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1994.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Rušila sam mostove od sna")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Enfant terrible")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Điha, điha")]] * [[2000.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Big mamma")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Pjesma godine''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Sretan Božić, sretna Nova godina")]] * [[2010.]] [[Porin (nagrada)|'''Hit godine''' (skladba "Pelin i med")]] Pobjede na festivalima: [[Splitski festival]]: * [[1994.]] 2. nagrada stručnog žirija (skladba «Dalmacija rap») * [[1995.]] 1. nagrada publike (skladba «Ništa kontra Splita») * [[1997.]] 2. nagrada publike, nagrada za foto look i osobnost (skladba «Blizu oltara») * [[1998.]] 2. nagrada publike (skladba «Vjenčanje») * [[1999.]] 3. nagrada publike, 2.nagrada stručnog žirija (skladba «To mi radi») * [[2002.]] 1. nagrada stručnog žirija (skladba «Telefon») [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * [[1997.]] 3. nagrada publike (skladba «Điha, điha») * [[1999.]] nagrada za najbolji scenski nastup (skladba «Što volim dan kad je bezbrižan») [[Zagrebački festival]]: * [[1988.]] nagrada za novo glazbeno ime i najbolju skladbu (skladba «Tebi pripadam») Ostale nagrade: [[Zlatna_Koogla|Zlatna Koogla]]: * [[2009.]] Pjesma godine (skladba «Hipnotiziran») * [[2009.]] Izvođač godine [[Indexi (nagrada)|Indexi]]: * [[2009.]] Dino Dvornik - regionalna muzička ikona [[Croatia Records]]: * [[2000.]] "Zlatna ptica", za prodaju više od 100 000 primjeraka * [[2016.]] "Zlatno priznanje", za prodaju više od 100 000 primjeraka edicije [[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|"The Ultimate Collection"]] [[Pop rock|Pop rock izbor]]: * [[1989.]] Dino Dvornik - pjevač godine u Jugoslaviji Priznanja: * Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Diskografija == === Studijski albumi === ==== S Kineskim zidom ==== * 1983. - ''[[Kineski zid (album Kineskog zida)|Kineski zid]]'' ==== Samostalni ==== * 1989. - ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'' * 1990. - ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'' * 1993. - ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]'' * 1997. - ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'' * 1999. - ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'' * 2002. - ''[[Svicky (album)|Svicky]]'' * 2008. - ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' === Singlovi === * 1988. - ''[[Zašto praviš slona od mene / Ljubav se zove imenom tvojim]]'' * 1990. - ''[[Zmaja dah / Vadi zub]]'' * 2002. - ''[[Mala je avion]]'' === EP === * 1990. - ''[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]'' * 1992. - ''[[Imam rep (EP)|Imam rep]]'' * 1995. - ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'' * 2001. - ''[[2002. godine u Splitu (EP)|2002. godine u Splitu]]'' * 2008. - ''[[Hipnotiziran (EP)|Hipnotiziran]]'' * 2009. - ''[[Pelin i med (EP)|Pelin i med]]'' * 2010. - ''[[Shlapa (EP)|Shlapa]]'' === Kompilacije === * 1998. - ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|The Best of, Vidi ove pisme]]'' * 2007. - ''[[Platinum Collection]]'' * 2009. - ''[[Gibonni, Dino Dvornik ‎– The Best of]]'' * 2009. - ''[[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|The Ultimate Collection]]'' * 2014. - ''[[Original Album Collection]]'' === Koncertni albumi === * 1995. - ''[[Live In München (album)|Live In München]]'' === Live albumi === * 2010. - ''[[Kontra regula – Tribute to Dino Dvornik]]'' === Ostalo === * "[[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]" kao pjevač ([[2004.]]) * "[[Čovik i po]]" kao Stodjava ([[1974.]]) * "[[Naše malo misto]]" kao mali Mirko #1 ([[1970.]] – [[1971.]]) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002441 ''Zamp.hr''] - Dino Dvornik - Baza autora * [http://www.discogs.com/artist/37251-Dino-Dvornik ''Discogs.com''] - Dino Dvornik - Diskografija * [https://www.facebook.com/manijak20/ ''Facebook''] - Dino Dvornik - Facebook * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101315 ''Croatia Records''] - Dino Dvornik - Croatia Records * {{imdb ime|id=0245346|ime=''Dino Dvornik''}} {{Dino Dvornik}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Dvornik, Dino}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] tqhbzf42dxijsu48b3ucyrpeeni07qs 7571465 7571457 2026-08-07T10:45:38Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Fritzwold|Fritzwold]] ([[User talk:Fritzwold|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7465539 wikitext text/x-wiki {{Rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Dino Dvornik | Img = 101315 dino200.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Miljenko Dino Dvornik | Pseudonim = ''Hrvatski kralj funka'' | Rođenje = [[20. kolovoza]] [[1964.]] | Smrt = [[7. rujna]] [[2008.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Prebivalište = Split, [[Zagreb]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[bubnjevi]] {{·}} [[klavijature]] | Žanr = [[funky]] {{·}} [[soul]] {{·}} [[electro]] {{·}} [[pop]] {{·}} [[rock]] {{·}} [[hip-hop]] | Zanimanje = [[kantautor]] {{·}} [[glazbenik]] {{·}} [[pjevanje|vokalni solist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[glazbeni aranžman|aranžer]] {{·}} [[Glazbeni producent|producent]] {{·}} [[glumac]] | Djelatno_razdoblje = [[1988.]] – 2008. | Producentska_kuća = [[Suzy Records|Suzy]] {{·}} [[Jugoton]] {{·}} [[Croatia Records]] {{·}} [[Campus|Orfej]] {{·}} [[Dancing Bear]] | Angažman = [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] {{·}} [[Dragan Lukić Luky|Luky]] {{·}} [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonni]] {{·}} [[Davor Gobac]] {{·}} [[Predrag Martinjak]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Zlatna Koogla]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Jugoton]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Croatia Records]] Višestruki dobitnik nagrada [[Splitski festival|Splitskog festivala]] i [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodija hrvatskog Jadrana]] Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = }} '''Dino Dvornik''' ([[Split]], [[20. kolovoza]] [[1964.]] – [[Zagreb]], [[7. rujna]] [[2008.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[Glazbeni aranžman|aranžer]], [[Glazbeni producent|producent]], [[glumac]] i [[reality show|reality zvijezda]]. Jedan je od najpoznatijih [[hrvatska glazba|hrvatskih glazbenih umjetnika]], a glazbeni ga stručnjaci smatraju jednim od najtalentiranijih glazbenika regije.{{ni}} Poznat je bio po mješavini različitih [[glazbeni žanrovi|glazbenih žanrova]], unikatnoj i ekscentričnoj [[scenska umjetnost|scenskoj pojavi]], energičnim [[pozornica|nastupima]], izvrsnim [[gibanje|plesnim pokretima]] te izraženim{{ni}} [[pjevanje|vokalnim sposobnostima]]. Drugi je sin poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]], koji je preminuo u [[ožujak|ožujku]] [[2008.]] godine. Za života je četiri puta dobio prestižnu hrvatsku [[diskografija|diskografsku]] nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], a posmrtno osam puta. Dva Porina dobiva [[1996.]] godine za [[skladba|skladbu]] ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', za [[Dobitnici_Porina_1996.|hit godine]] i [[Dobitnici_Porina_1996.|najbolji aranžman]], [[1998.]] godine osvaja Porina za [[album (glazbeni)|album]] ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', za [[Dobitnici_Porina_1998.|najbolju produkciju]] i [[1999.]] godine dobiva Porina za album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme...]]'', za [[Dobitnici_Porina_1999.|najbolji kompilacijski album]].<ref>[http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 ''totalportal.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910234044/http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 |date=10. rujna 2008. }} - TotalPortal/Media servis, [[7. rujna]] [[2008.]]g.</ref> Kao dijete, glumio je u seriji ''[[Naše malo misto]]'', a nakon toga u još nekoliko dječjih [[film]]ova i [[serijal|serija]]. Također, glumio je i u filmu ''[[Ta divna splitska noć (2004.)| Ta divna splitska noć]]'', igrajući samoga sebe.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0420233/ ''imdb.com''] - Imdb.com, [[7. veljače]] [[2016.]]g.,</ref> U [[kolovoz]]u [[1989.]] godine ženi se s Danijelom Kuljiš i s njom dobiva kćer [[Ella Dvornik|Ellu]].<ref>[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/preminuo-dino-dvornik.html ''dnevnik.hr''] - Dnevnik.hr, [[Zagreb]], [[8. rujna]] [[2008.]], 11:26.</ref> Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] u Zagrebu. == Životopis == === Djetinjstvo i mladost === Rodio se kao drugo dijete poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i majke Diane Tomić u [[Split]]u. Imao je još starijeg brata [[Dean Dvornik|Deana]], s kojim je zajedno vrlo rano počeo glumiti u kultnoj seriji [[Miljenko Smoje|Miljenka Smoje]], ''[[Naše malo misto]]''. Pohađao je i glazbenu školu, ali ga [[klasična glazba]] nije zanimala pa ju je ubrzo napustio. Dina nije zanimala gluma stoga se odlučio baviti pjevanjem. Godine [[1981.]], kada je napunio 17 godina, sa svojim bratom Deanom sastavio je [[funk]] sastav nazvan [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] s kojom je promovirao funk glazbu. Ime sastavu dali su po zgradi u kojoj su živjeli.<ref name="BIO">[http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 ''radiodeejay.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208073159/http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 |date=8. prosinca 2008. }} - Dino Dvornik, Ostalo / Biografija / Napomene</ref> Zbog glazbe Dino se tada ostavlja i [[bejzbol]]a, [[sport]]a u kojemu je bio vrlo dobar igrač. Dino je kao mlad svojim stilom podsjećao na [[Morrissey]]a iz popularnog britanskog banda [[The Smiths]]. Kineski zid se vodio [[funky]] glazbenim žanrom (stil [[James Brown|Jamesa Browna]], [[Stevie Wonder|Stevia Wondera]], Cool and the Ganga, George Bensona, Earth Wind and Firea), i za diskografsku kuću [[Suzy Records|Suzy]] [[1983.]] snimaju istoimeni album za kojega je Dino skladao [[glazba|glazbu]], a brat Dean pisao [[lirika|tekstove]]. Album ne bilježi neki veći uspjeh, ali ostaje zapisan kao prvi snimljeni funky materijal na tadašnjem prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Nakon objavljivanja albuma i razlike u razmišljanju između Dina i brata Deana, dolazi do njihovog razilaženja, nakon čega Dean odlazi u [[SAD|Ameriku]], a Dino se okreće prema svojoj solo karijeri. U solo karijeri iskazao se kao prava legenda hrvatske glazbene scene. === Glazbena karijera === Dino je već od samih početaka imao svoju viziju glazbe, ali je tada bio neshvaćen od diskografskih kuća. Bio je vrlo ustrajan i tokom sljedećih pet godina bavi se instrumentalnom glazbom, skladanjem i jedno vrijeme boravi u [[London]]u. Svoja prva djela Dino je snimao kod Nenada Vilovića, koji mu je ustupio svoj glazbeni studio. U to vrijeme s njim su u studiju radili Goran Kralj, [[Dragan Lukić Luky]] i [[Zlatan Stipišić Gibonni]]. Godine [[1988.]] kao debitant nastupa na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], sa skladbom "Tebi pripadam" i dobiva nagradu stručnog žirija za najbolju skladbu i kao novo glazbeno ime.<ref name="BIO"/> Na sceni se suprotno tradiciji, pojavio s pratećim sastavom i ponudio modernu produkciju i [[funky]] zvuk, koji je tada bio mnogo prihvatljiviji nego početkom [[1980-ih|'80-ih]]. Sve ovo mu je otvorilo vrata diskografije i Dino počinje raditi na materijalu za svoj prvi studijski album. Godine [[1989.]] tadašnja [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] (danas [[Croatia Records]]), objavljuje njegov prvi studijski album ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'', na kojemu je Dino radio [[Glazba|glazbu]], [[glazbeni aranžman|aranžmane]], [[Glazbeni producent|produkciju]], svirao [[klavijature]] i [[udaraljke]], dok je [[lirika|tekstove]] napisao Goran Kralj i Zlatan Stipišić Gibonni, Na albumu se nalazi nekoliko veliki uspješnica, od kojih je skladba "Zašto praviš slona od mene", za koju je tekst napisao Zlatan Stipišić Gibonni, doživjela veliki uspjeh. Tu su još također i hitovi "Tebi pripadam", "Ljubav se zove imenom tvojim" i "Ti si mi u mislima". Album je postao vrlo popularan kod publike i prodaja mu je narasla do 750.000 prodanih primjeraka. Dino je modernu domaću glazbu uveo u diskoteke, gdje je vladala strana glazba, a prije njega to je uspjelo samo [[Oliver Mandić|Oliveru Mandiću]], kojeg je Dino neizmjerno cijenio kao glazbenika. Ovakvim raspletom događaja, ostvarila mu se želja iz mladosti i uspijeva popularizirati funky glazbu na prostoru bivše Jugoslavije, što je započeo sa svojim bratom Deanom i Kineskim zidom. Godine [[1990.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] izdaje njegov drugi studijski album ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'', koji je radio pod velikim pritiskom, jer je trebao opravdati prvi album na kojemu su sve skladbe bili hitovi. Materijal se snimao u studijima "Lisinski" u Zagrebu i "Vilović" u Splitu. [[lirika|Tekstove]] za skladbe potpisuju Zlatan Stipišić Gibonni, [[Rambo Amadeus]] i [[novinar]] Ozren Kanceljak, a u studiju gostuju [[Neno Belan]] i [[Dragan Lukić Luky]]. Album donosi nekoliko uspješnica, a najpoznatiju među njima "[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]", osmislio je Rambo Amadeus, kojemu je Dino gostovao na njegovom albumu iz [[1989.]] g. ''Hoćemo Gusle!''. Ista skladba, snimljena je na [[singl|maksi singlu]] i podijeljen je po diskotekama širom bivše Jugoslavije, gdje je bila odlično prihvaćena. Nakon objavljivanja albuma, krenuo je na promotivnu turneju s članovima sastava Jet Set iz [[Zadar|Zadra]], a prvi koncert bio je u [[Dom sportova|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u. Dan prije koncerta, rodila mu se kćer [[Ella Dvornik|Ella]] ([[23. prosinca]] [[1990.]]),<ref>[http://www.zvijezde.info/elladvornik ''zvijezde.info''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910064517/http://www.zvijezde.info/elladvornik |date=10. rujna 2008. }} - Ella Dvornik, biografija</ref> što je dodatno osnažilo njegove emocije tako da je na sceni bio pun emocija i sreće.<ref name="BIO"/> Pri samome kraju, turneja se prekida radi [[Politika|političke]] situacije u zemlji i početkom raspadanja tadašnje Države Jugoslavije. [[Domovinski rat]] i raspad Jugoslavije, utjecali su na daljnji rad njegove glazbene karijere. Godine [[1993.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]], objavljuje njegov treći studijski album ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. Materijal je rađen pod utjecajem [[tehno]] glazbe, koja se tek pojavljivala u Hrvatskoj. Dino se na ovome albumu prvi puta bavi ozbiljnim životnim temama, što je opisano u skladbama "Split Junkie", "Extasy", "Ying & Yang" i "The Return of a Man With a Rubber Brain". Dino je zbog rata, pritiska i ostalih problema pao u [[Klinička depresija|depresiju]], što je rezultiralo teškom ovisnošću o [[Psihoaktivne droge|droga]]ma. Neko vrijeme ne radi ništa i vrlo brzo biva zaboravljen od medija i glazbenoga svijeta. Ipak [[1995.]] godine vraća se u sam vrh hrvatske glazbene scene, objavivši maksi singl ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', na kojemu se uz naslovnu skladbu nalazi i skladba "Žigolo". "[[Afrika (EP)|Afrika]]" postaje uspješnicom #1, potiskuje svu domaću glazbu te nameće novi ritam i produkciju. Za tu skladbu [[1996.]] godine, dobiva prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji hit godine i najbolji aranžman. Konkurencija za hit godine bila je i skladba "Ništa kontra Splita", od Nenada Vilovića, koju je Dino izveo na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] i osvojio prvo mjesto. Ova skladba postaje neslužbenom [[himna|himnom]] grada [[Split]]a, a u Hrvatskoj je prihvaćena i kod šire publike. Godine [[1995.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov jedini live album ''[[Live In München (album)|Live In München]]'', a snimljen je na koncertu u [[München]]u. Sastav koji ga je pratio bili su članovi [[funk]] sastava [[Songkillers]]. ''Live In München'' proglašen je jednim od najboljih live albuma objavljenih u [[hrvatska|hrvatskoj]] [[diskografija|diskografiji]].<ref name="BIOGS">[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 ''glas-slavonije.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117024900/http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 |date=17. studenoga 2015. }} - Nadareno dijete, Danijela BAUK, [[8. rujna]] [[2008.]]</ref> Godine [[1997.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov četvrti studijski album ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', koji govori o njegovom životu. Materijal na albumu uz poznate plesne zvukove, donosi i neke novosti za koje se Dino opredijelio u skladbama "Male noćne orgulje na plin (a capella)" i "La Baraka Blues Mravac, Gonzo...". Kao gosti na albumu sudjeluju [[Davor Gobac]], [[Marijan Ban]], [[Stjepan Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], Songkillersi i drugi. Skladba "Điha, điha", postaje veliki hit i obilježava ovaj album. Za ovaj album, u kategoriji produkcije, [[1998.]] godine, Dino Dvornik također dobiva prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="BIOGS"/> Godine [[1998.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov kompilacijski album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme]]''. Na materijalu se nalazi sedamnaest Dinovih uspješnica po njegovom izboru, bio je najprodavaniji album godine i [[1999.]] dobio je prestižnu diskografsku nagradu Porin za najbolju kompilaciju godine. Godine [[1999.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov peti studijski album ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'', najlošije Dvornikovo izdanje, ne bilježi veći uspjeh na hrvatskoj glazbenoj sceni i kritičari mu daju lošu ocjenu. Nedostatak velikog hita, kakav se od Dina očekivao, dao je ukupnu ocjenu albumu, koji je bio vrlo dobro napravljen, ali bez karakterističnih stilova koji su obilježavali Dina Dvornika. Godine [[2000.]] dobio je nagradu diskografske kuće [[Croatia Records]], "Zlatnu pticu", za prodaju više od 100 000 nosača zvuka u razdoblju od [[1991.]] do [[2000.]] godine. Također, u diskografskoj kući [[Croatia Records]] radio je kao urednik za domaću glazbu. Godine [[2001.]] zbog nesuglasica napušta diskografsku kuću [[Croatia Records]] te potpisuje ekskluzivan [[ugovor]] za diskografsku kuću [[Campus|Orfej]] u vlasništvu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]. Godine [[2002.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Campus|Orfej]] objavljuje njegov šesti studijski album ''[[Svicky (album)|Svicky]]''.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ ''monitor.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160406225459/http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ |date=6. travnja 2016. }} - Monitor.hr, [[7. veljače]] [[2016.]]g.</ref> Album je sniman u Zagrebu u studiju Davorina Ilića koji je i ranije surađivao s Dinom Dvornikom i nastao je za osam mjeseci. Sve skladbe potpisuje Dino Dvornik, a na materijalu gostuju još i Igor Geržina ([[saksofon]]), Mladen Baučić - Baucho ([[saksofon]]), Vanda Winter ([[pjevanje|vokal]]). Nakon tog albuma Dino se okreće klupskoj glazbi i počeo je vježbati miksanje na gramofonima, kako bi se profilirao u [[Disk-džokej|DJ]]-a. Godine [[2005.]] odlučuje potpisati ugovor za diskografsku kuću [[Dancing Bear]] te [[RTL Televizija|RTL]] uz pomoć koji će objaviti svoj posljednji studijski album. Godine [[2008.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Dancing Bear]] objavljuje njegov sedmi studijski album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]''. Planirano je da album izađe u [[listopad]]u ili [[studeni|studenome]] i Dino je od njega mnogo očekivao, međutim iznenadna smrt, spriječila je da doživi njegovo objavljivanje.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3160829/index.do. ''vecernji.hr'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Čekao novi album, [[8. rujna]] [[2008.]], 11:55</ref> Album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' je 2009. godine nagrađen s četiri ''Porina'', a te je godine Dinu Dvorniku posmrtno dodijeljen i ''Porin'' za životno djelo.<ref>[http://mixeta.net/In-memoriam/in-memoriam-dino-dvornik mixeta.net – In memoriam: Dino Dvornik], pristupljeno 18. listopada 2015.</ref> == Privatni život == Godine [[1989.]] Dino se oženio s Danijelom Kuljiš i godinu dana kasnije dobio kćer [[Ella Dvornik|Ellu]]. Iako je volio svoj rodni grad, na savjet svoga oca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i zbog profesionalnih razloga napušta [[Split]] te iste godine seli u [[Zagreb]]. Godine [[1990.]] nakon dva izvrsna [[album (glazbeni)|studijska albuma]] Dino postaje nacionalna zvijezda #1, te postaje najtraženiji [[pjevač|izvođač]] u [[Europa|Europi]]. Doživio je veliku slavu u europskim razmjerima te su najjače [[Engleska|engleske]] i [[Njemačka|njemačke]] diskografske kuće htjele potpisati [[ugovor]] s Dinom, ali on ih je odbio jer mu je "kući" baš krenulo te je odlučio da je za njega bolje da ipak ostane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine [[1992.]] snima s [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] jedan od najljepših hrvatskih [[dueti|dueta]] "Rušila sam mostove od sna" koja [[1993.]] izlazi na Dinovom trećem studijskom albumu ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. U [[umjetnički studio|studiju]] se satima snimala skladba jer je Dino htio da sve bude izvedeno do savršenstva. Josipa je poznata po tome što jako pazi na svoj [[glas]] i u jednom je trenutku odlučila da joj je dosta snimanja te je htjela otići kući odmoriti [[grkljan|glasnice]]. Dinu se to nije svidjelo pa ju je zaključao u studiju i nije ju pustio da ode kući sve dok nije bio zadovoljan snimljenim. [[1994.]] za skladbu "Rušila sam mostove od sna" Dino je bio nominiran za prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji najbolja vokalna suradnja. Godine [[1996.]] nakon velikog uspjeha s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" Dino otvara jedan od najvećih [[noćni klub|noćnih klubova]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], "Libido", u Dalmatinskoj ulici u [[Zagreb]]u. Klub je radio skoro cijeli dan te su [[Dj|DJ-evi]] puštali cijeli dan najmoderniju [[elektronska glazba|elektronsku glazbu]] na svijetu. Klub se zatvara nakon jedne uspješne sezone zbog problema s velikom [[buka|bukom]] koju je klub stvarao. Godine [[2003.]] pristaje pjevati na predizbornoj kampanji [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] za predsjednicu države. Pjesmu „Pokrenimo Hrvatsku“ nakon kampanje više nije izvodio. Godine [[2004.]] glumi u glavnoj ulozi u [[film]]u [[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]. Film se pripremao oko dvije godine, te je i sam Dino imao svoje zasluge u [[filmski producent|produkcijskom]] i [[Filmski scenarij|scenskom]] smislu. Film je nagrađivan raznim nagradama, a Dino glumi [[narkomanija|narkobosa]] i [[pjevač]]a. Godine [[2006.]] Dvornikovi su odlučili napraviti [[reality show]] po uzoru na britanske zvijezde Osbournove zvan "Dvornikovi". Show se emitirao dvije sezone na [[RTL_Televizija|RTL]]-u i postigao značajan uspjeh. Godine [[2007.]] iako se smatrao apolitičnim, odlučuje pjevati za [[Socijaldemokratska_partija_Hrvatske|SDP]] jer je navodno nastao međugeneracijski jaz između njega i [[HDZ]]-ovaca. Još jedan razlog prelaska u „drugi tim“ bio je taj što Hrvatska nije pokrenuta od prvog pokušaja. == Zanimljivosti == Dinov jedinstveni stil [[glazba|glazbe]] donio mu je nadimak "Kralj funka" i "Ćaća funka". Bio je i ostao poznat po tome što je bio perfekcionist po pitanju same [[glazbeni producent|produkcije]] te bi se zaključao u studio mjesecima te ne bi izlazio dok ne bi "nešto" napravio, što ga je na koncu koštalo [[zdravlje|zdravlja]].{{ni}} Svi njegovi [[album (glazbeni)|albumi]] su uvijek bili u vrhu hrvatske produkcije te je prvi u Hrvatskoj koji je s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" dotakao svjetske produkcijske razmjere. Što se tiče same glazbe i produkcije uvijek je išao u korak s vremenom te čak i unaprijed te je svojim obožavateljima uvijek davao najmoderniji [[zvuk]], te je volio eksperimentirati s različitim zvukovima i [[stil]]ovima glazbe što ga je čak koštalo gubitka dijela [[publika|publike]]. Dino je također bio poznat po svom čestom mijenjanju [[frizura]] i njegovom ukusu za [[moda|modu]]. On je bio rođeni [[zabava|zabavljač]], te je svoje obožavatelje zabavljao tijekom i između pjesama, pazeći da nitko ne bi ostao nesretan. Bio je jedna od prvih javnih hrvatskih osoba koja je pisala [[blog]], a u čemu su mu se pridružili supruga i kći. Također je bio poznat po višegodišnjoj borbi s ovisnošću o [[narkotici]]ma, a o čemu je i javno govorio. Dino je mnogo nastupao i u klubovima kao [[DJ]] te je se i u tom poslu pokazao veoma uspješnim, što dokazuje da je bio nominiran za DJ-a godine. Hrvatska [[hip-hop]] scena ga iznimno cijeni i poštuje jer je doprino uveliko njezinom razvitku. Tijekom svoje karijere je učio, podučavao, surađivao, eksperimentirao, proširivao, no, situacija će pokazati, za većinu je bio jednostavno previše originalan i unatoč komunikativnoj i blagoglagoljivoj prirodi, nerazumljiv. Godine [[1990.]] je s Viktorijom ostvario poprilično pitoreskan [[funk]]-[[rock]] [[dueti|duet]] “Od Splita do Beograda”. Čak i velikan hrvatske glazbe, [[Oliver Dragojević]], odlučuje da mu Dino producira album ''Neka nova svitanja'' koji je bio [[1994.]] najprodavaniji hrvatski album godine. Iz [[Daleka obala|Daleke obale]] je u ulozi [[glazbeni producent|producenta]] izvukao posljednji uistinu kompletan album ''[[Di si ti]]''. Nekad popularnom [[Electro team|ET-u]] je pomogao u hitu “Tek je 12 sati”. [[Ivana Banfić|Ivani Banfić]] je pomogao napraviti značajan dio albuma ''[[Bogovi su pali na tjeme (album)|Bogovi su pali na tjeme]]'' s kojega se kao umjereni hit nametnula pjesma “Nag” (Banfić je poslije karijeru usmjerila u konvencionalniji izričaj). Na samom početku karijere, Dvornik je otkrio [[Nina Badrić|Ninu Badrić]] kako pjeva u butiku. Čak je [[Severina Vučković|Severini]] na istoimenom albumu iz [[1992.]] podario pjesmu “Sve što imam to si ti” (koautor [[Gibonni]]), a u drugom dijelu karijere i [[Vanda Winter|Vandi Winter]] – koja je, vrijeme će pokazati odlučila svoju karijeru više vezati za [[kazalište]]. Glazbeno i privatno se družio s najkvalitetnijim hrvatskim i ostalim balkanskim [[umjetnik|umjetnicima]] i [[glazbenik|glazbenicima]] kao što su: [[Alka Vuica]], [[Josipa Lisac]], [[Gibonni]], [[Rambo Amadeus]], [[Davor Gobac]], [[Goran Bare]], [[Stjepan Jimmy Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], [[Tony Cetinski]], [[Boris Novković]], [[Oliver Dragojević]], [[Luky]], [[Nina Badrić]], [[Severina Vučković]], [[Ivana Banfić]], [[Rajko Dujmić]], [[Massimo]], [[Predrag Martinjak]], [[Neno Belan]], [[Marijan Ban]], [[Edo Maajka]], [[Vanda Winter]], [[Stoka]], [[Marko Lasić – Nered|Nered]]... Također je pomogao i mnogobrojnim [[glazbena skupina|glazbenim skupinama]] kao što su: [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]], [[Psihomodo pop]], [[Daleka obala]], [[Boa (sastav)|Boa]], [[Bolesna braća]]... Mnogi hrvatski i strani izvođači vole obraditi njegove hitove, kao što su: [[Jacques Houdek]], [[Marko Tolja]], [[Ivana Kindl]]... == Smrt == Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] godine u svom stanu, samo osamnaest dana nakon što je proslavio 44. rođendan. Toksikološki nalaz pokazao da je umro od kombinacije tableta za smirenje, protiv bolova i antidepresiva.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do ''vecernji.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003085743/http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do |date=3. listopada 2008. }} - >Kombinacija tableta za smirenje, antidepresiva i tableta protiv bolova, Emina Basara, osvrt od [[2. listopada]] [[2008.]]g.</ref> Obdukcijski nalazi pokazali su da je Dino inače bio zdrav. Na organima nisu pronađene nikakve promjene koje bi mogle uzrokovati smrt. Razlog nije bila prevelika količina tableta, već omjer različitih biokemijski aktivnih tvari. Dino Dvornik [[kremiranje|kremiran]] je i pokopan [[10. rujna]] [[2008.]] godine na zagrebačkom krematoriju na groblju [[Mirogoj]]. Na ispraćaju se puštala njegova glazba te glazba koju je volio. U Splitu je organiziran ispraćaj na [[Peristil]]u gdje se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su i na taj način odali počast jednom od legendi grada Splita i Hrvatske. == Nagrade i priznanja == Osvojen [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Hit godine''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja produkcija''' (album "Enfant terrible")]] * [[1999.]] [[Dobitnici Porina 1999.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The Best of, Vidi ove pisme")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Album godine''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji pop album''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Životno djelo''']] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Shlapa")]] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The ultimate collection")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji video program''' (album "Kontra regula-Tribute to Dino Dvornik")]] Nominiacije za [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1994.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Rušila sam mostove od sna")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Enfant terrible")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Điha, điha")]] * [[2000.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Big mamma")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Pjesma godine''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Sretan Božić, sretna Nova godina")]] * [[2010.]] [[Porin (nagrada)|'''Hit godine''' (skladba "Pelin i med")]] Pobjede na festivalima: [[Splitski festival]]: * [[1994.]] 2. nagrada stručnog žirija (skladba «Dalmacija rap») * [[1995.]] 1. nagrada publike (skladba «Ništa kontra Splita») * [[1997.]] 2. nagrada publike, nagrada za foto look i osobnost (skladba «Blizu oltara») * [[1998.]] 2. nagrada publike (skladba «Vjenčanje») * [[1999.]] 3. nagrada publike, 2.nagrada stručnog žirija (skladba «To mi radi») * [[2002.]] 1. nagrada stručnog žirija (skladba «Telefon») [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * [[1997.]] 3. nagrada publike (skladba «Điha, điha») * [[1999.]] nagrada za najbolji scenski nastup (skladba «Što volim dan kad je bezbrižan») [[Zagrebački festival]]: * [[1988.]] nagrada za novo glazbeno ime i najbolju skladbu (skladba «Tebi pripadam») Ostale nagrade: [[Zlatna_Koogla|Zlatna Koogla]]: * [[2009.]] Pjesma godine (skladba «Hipnotiziran») * [[2009.]] Izvođač godine [[Indexi (nagrada)|Indexi]]: * [[2009.]] Dino Dvornik - regionalna muzička ikona [[Croatia Records]]: * [[2000.]] "Zlatna ptica", za prodaju više od 100 000 primjeraka * [[2016.]] "Zlatno priznanje", za prodaju više od 100 000 primjeraka edicije [[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|"The Ultimate Collection"]] [[Pop rock|Pop rock izbor]]: * [[1989.]] Dino Dvornik - pjevač godine u Jugoslaviji Priznanja: * Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Diskografija == === Studijski albumi === ==== S Kineskim zidom ==== * 1983. - ''[[Kineski zid (album Kineskog zida)|Kineski zid]]'' ==== Samostalni ==== * 1989. - ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'' * 1990. - ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'' * 1993. - ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]'' * 1997. - ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'' * 1999. - ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'' * 2002. - ''[[Svicky (album)|Svicky]]'' * 2008. - ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' === Singlovi === * 1988. - ''[[Zašto praviš slona od mene / Ljubav se zove imenom tvojim]]'' * 1990. - ''[[Zmaja dah / Vadi zub]]'' * 2002. - ''[[Mala je avion]]'' === EP === * 1990. - ''[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]'' * 1992. - ''[[Imam rep (EP)|Imam rep]]'' * 1995. - ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'' * 2001. - ''[[2002. godine u Splitu (EP)|2002. godine u Splitu]]'' * 2008. - ''[[Hipnotiziran (EP)|Hipnotiziran]]'' * 2009. - ''[[Pelin i med (EP)|Pelin i med]]'' * 2010. - ''[[Shlapa (EP)|Shlapa]]'' === Kompilacije === * 1998. - ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|The Best of, Vidi ove pisme]]'' * 2007. - ''[[Platinum Collection]]'' * 2009. - ''[[Gibonni, Dino Dvornik ‎– The Best of]]'' * 2009. - ''[[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|The Ultimate Collection]]'' * 2014. - ''[[Original Album Collection]]'' === Koncertni albumi === * 1995. - ''[[Live In München (album)|Live In München]]'' === Live albumi === * 2010. - ''[[Kontra regula – Tribute to Dino Dvornik]]'' === Ostalo === * "[[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]" kao pjevač ([[2004.]]) * "[[Čovik i po]]" kao Stodjava ([[1974.]]) * "[[Naše malo misto]]" kao mali Mirko #1 ([[1970.]] – [[1971.]]) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002441 ''Zamp.hr''] - Dino Dvornik - Baza autora * [http://www.discogs.com/artist/37251-Dino-Dvornik ''Discogs.com''] - Dino Dvornik - Diskografija * [https://www.facebook.com/manijak20/ ''Facebook''] - Dino Dvornik - Facebook * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101315 ''Croatia Records''] - Dino Dvornik - Croatia Records * {{imdb ime|id=0245346|ime=''Dino Dvornik''}} {{Dino Dvornik}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Dvornik, Dino}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] 4ixde4hnzkpoxdaal08lo30x8uiod3w 0 181871 7571494 7222279 2026-08-07T11:13:36Z Croxyz 205325 7571494 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = NK Mladost Zabok | slika = | puno ime = Nogometni klub Mladost Zabok | nadimak = | godina osnivanja = [[1938.]] | igralište = SC Mladost, [[Zabok]] | navijači = | kapacitet stadiona = 1000 | direktor = | trener = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina A]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1=0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=0000FF |socks2=FFFFFF }} '''Nogometni klub Mladost Zabok''' [[hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Zabok]]a. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupini A]]. == Povijest == NK Mladost je osnovan [[1938.]] godine kao '''HŠK Mladost'''. Prvi predsjednik kluba bio je August Vrančić. Prva utakmica je odigrana [[10. travnja]] [[1939.]] godine s reprezentacijom Zagorja i završila je pobjedom Mladosti 4:1. Jedno vrijeme poslije neovisnosti Hrvatske klub se zvao '''NK Mladost-Regeneracija''' i '''NK Mladost M-Profil'''. == Uspjesi == Najveći uspjeh u [[SFRJ|bivšoj državi]] je ostvaren [[1961.]] godine kada Mladost nastupa u kvalifikacijama za popunu tadašnje Druge savezne lige protiv [[NK Maribor|Maribora]] te u Zaboku [[18. lipnja]] [[1961.]] gubi 0:3, a u Mariboru [[25. lipnja]] [[1961.]] pobjeđuje 3:2 no ne uspjeva ostvariti prolaz u viši rang natjecanja. Najveći uspjeh u okviru hrvatske nogometne lige je igranje u [[3. HNL]]. U [[4. HNL – Središte A 2008./09.|sezoni 2008./09.]] bila je jesenski prvak [[4. HNL – Središte A|4. HNL – Središte A]]. == Vanjske poveznice == * [https://www.nk-mladost-zabok.hr Službena web-stranica] * [https://semafor.hns.family/klubovi/1107/nk-mladost-zabok/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Mladost Zabok, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Krapinsko-zagorskoj županiji‎|Mladost]] [[Kategorija:Zabok]] dyf06lfeqstet9n0w1vqrvq4kmmbh90 0 183565 7571145 7040144 2026-08-06T20:52:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571145 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Kruševo |vrsta = naselje |slika = Krusevo10.jpg |opis slike = Pogled prema [[Novigradsko more|Novigradskom moru]] |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |općina = [[Obrovac]] |najbliži grad = |površina = 60,9 |visina = |z. širina = 44.181 |z. dužina = 15.650 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 954 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23450 Obrovac |pozivni broj = +385 (0)23 |autooznaka = ZD |web = |bilješke = }} '''Kruševo''' je površinom najveće [[selo]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]], upravno se nalazi u sastavu grada [[Obrovac|Obrovca]]. Kruševo čine i zaseoci Donje i Gornje polje (Srida sela), Otišina, Brčić, Zevelinac, Uzdrage, Ribnica, Podgreda, Orljak, Kobljani, Kosmač, Bukovac, Drage, itd. == Povijest == Većina naselja je devastirana tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], ali se počelo obnavljati povratkom stanovnika. Početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] Kruševo su naselili [[Hrvati]]. U dokumentima [[Sveti Krševan|Svetog Krševana]] Kruševo se spominje [[2. listopada]] [[1224.]] godine. Prvi pisani podaci o Kruševu datiraju iz [[1709.]] godine, tada je u mjestu živjelo 659 osoba. U crkvenim knjigama se spominje Hotissima (Otišina) kao naselje u kojem su stanovali knezovi Kurjakovići. == Stanovništvo == Većina stanovništva Kruševa je nažalost odselila u [[Benkovac]], [[Zadar]], [[Split]], [[Zagreb]] ili u inozemstvo, uglavnom u [[Njemačka|Njemačku]].{{nedostaje izvor}} === Kretanje broja stanovnika === {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Kruševo |p1857=1044 |p1869=1182 |p1880=1249 |p1890=1339 |p1900=1600 |p1910=1775 |p1921=1663 |p1931=1710 |p1948=1827 |p1953=2017 |p1961=2206 |p1971=2370 |p1981=1978 |p1991=1674 |p2001=1078 |p2011=1112 |p2021=954 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Bura otežava život na ovim područjima, ali u svakom slučaju doprinosi da [[Dalmatinski pršut]] s ovih područja spada u prvu kategoriju sušenog mesa u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i svijetu. Stanovnici Kruševa se uglavnom bave [[stočarstvo]]m, točnije [[ovčarstvo]]m, [[lov]]om i [[turizam|turizmom]]. == Kultura == Unatoč velikom emigriranju stanovništva neki su narodni običaji zaboravljeni, ali neki su se održali do danas, poput običaja "Baka sela", koji se i danas njeguje. == Poznate osobe == * [[Tomislav Karamarko]], bivši potpredsjednik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]], predsjednik [[HDZ]]-a i [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|ministar unutarnjih poslova RH]]. * [[Katarina Perica Kirin]], kazališna i televizijska glumica. == Šport == U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Kruševo (Obrovac)|NK Kruševo]].<ref>{{Citiranje weba|title=NK Kruševo|url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-krusevo-krusevo/345683/subjekti.aspx|url-status=dead|access-date=2023-11-14|website=www.poslovna.hr|language=hr|archive-date=24. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924080255/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-krusevo-krusevo/345683/subjekti.aspx}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://mojekrusevo.blog.hr/ Moje Kruševo] {{mrva-naselje hr}} {{Obrovac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Obrovca]] tl3r3ar8gbn0m203mtlj13ftyu6dy2m 0 186080 7571359 6748372 2026-08-07T05:08:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571359 wikitext text/x-wiki '''''Escuela Latinoamericana de Medicina''''' ('''ELAM'''), ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]; Latinskoamerički medicinski fakultet), je međunarodni [[Medicina|medicinski]] fakultet na [[Kuba|Kubi]]. Osnovan je nakon što su [[1998.]] dva uragana (Georges i Mitch) poharala [[Karibi|Karibe]] i [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]]. [[Datoteka:ELAM_main_building.jpg|mini|250px|desno|Park ispred glavne zgrade fakulteta]] [[Datoteka:ElAM.JPG|mini|250px|desno|Glavna zgrada latinskoameričkog medicinskog fakulteta]] Fakultet se nalazi nekoliko kilometara zapadno od [[Havana|Havane]] na prostoru koji je nekad pripadao mornaričkoj bazi. Trenutno na fakultetu studira oko 12.000 studenata iz 29 zemalja i preko 100 etničkih grupa (većina studenata dolazi iz siromašnih i marginaliziranih dijelova [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] te 51% čine žene). Školovanje je besplatno i traje 12 semestara. Tijekom školovanja poseban naglasak je stavljan na izučavanja tropskih i zaraznih bolesti u suradnji s kubanskim institutom za tropske bolesti Pedro Kourí. ==Povijest== Od 1969, Kuba je pružala medicinsku pomoć ugroženim dijelovima Latinske Amerike. Nakon što su u 1998 godine u veoma kratkom roku dva uragana poharala regiju, pokazalo se da slanje doktora u pogođena područja nije dovoljno. Tada je bivši kubanski predsjednik [[Fidel Castro]] odlučio osnovati Latinskoamerički medicinski fakultet na kojem će se školovati ljudi iz pogođenih regija te na taj način omogućiti stalnu medicinsku skrb. Ubrzo su došli prvi studenti iz [[Gvatemala|Gvatemale]] i [[Nikaragva|Nikaragve]]. Program je uskoro proširen na [[latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], [[Karibi|Karibe]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], [[Azija|Aziju]] i [[Afrika|Afriku]]. Prva generacija studenata primila je svoje diplome na svečanosti održanoj u kazalištu [[Karl Marx]] u Havani, [[20. kolovoza]] [[2005.]] ==Program školovanja== *''Za detaljan program školovanja, pogledajte [[Latinskoamerički medicinski fakultet#Vanjske poveznice|Vanjske poveznice]].'' Prvih šest mjeseci školovanja je posvećeno općim predmetima poput [[Kemija|kemije]], [[biologija|biologije]], [[fizika|fizike]], [[matematika|matematike]], [[povijest]]i i [[španjolski jezik|španjolskog jezika]]. Dodatna pažnja je posvećena studentima koji, u zemljama iz kojih dolaze, nisu imali pristup odgovarajućem akademskom obrazovanju kako bi mogli s jednakim uspjehom kao i njihovi kolege pratiti predavanja tijekom prve dvije godine. Školovanje traje šest godina i sastoji se od dvije godine osnovnog medicinskog obrazovanja, tri godine kliničkih rotacija i jedne godine stažiranja. Svi studenti prve dvije godine pohađaju na ELAM-u dok ostatak školovanja nastavljaju u jednoj od 21 sveučilišne bolnice diljem Kube. Tijekom završne šeste godine studenti prolaze stažiranje koje uključuje [[interna medicina|internu medicinu]], [[kirurgija|kirurgiju]], [[porodništvo|porodništvo]] i [[ginekologija|ginekologiju]], [[pedijatrija|pedijatriju]] i [[obiteljska medicina|obiteljsku medicinu]]. Stažisti iz zemalja u kojima Kuba ima svoje medicinske timove, obuku provode u svojoj zemlji uz superviziju kubanskih doktora.<ref>SOCIAL MEDICINE IN PRACTICE: A Student Perspective on ELAM and its Educational Program - Razel Remen and Lillian Holloway</ref> ==Stipendija== Stipendija uključuje: školarinu, knjige i smještaj te skroman mjesečni novčani iznos za osobne potrebe. Za uzvrat se od studenata očekuje da rade u jednoj od siromašnih i medicinski zapostavljanih zajednica [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. ==Zemlje s kojima Kuba ima medicinsku suradnju== '''Latinska Amerika''' [[Antigva i Barbuda]], [[Argentina]], [[Aruba]], [[Bahami]], [[Belize]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Kolumbija]], [[Kostarika]], [[Dominika]], [[Dominikanska republika]], [[Ekvador]], [[Grenada]], [[Gvatemala]], [[Gvajana]], [[Haiti]], [[Honduras]], [[Jamajka]], [[Meksiko]], [[Panama]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Venezuela]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveti Vincent i Grenadini]], [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]], [[Surinam]], [[Trinidad i Tobago]] '''Afrika''' [[Južnoafrička Republika]], [[Angola]], [[Bocvana]], [[Burkina Faso]], [[Burundi]], [[Zelenortska Republika]], [[Demokratska Republika Kongo]], [[Džibuti]], [[Eritreja]], [[Etiopija]], [[Gabon]], [[Gambija]], [[Gana]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Gvineja Bisau]], [[Gvineja]], [[Mali]], [[Mozambik]], [[Namibija]], [[Niger]], [[Ruanda]], [[Sveti Toma i Princip]], [[Sejšeli]], [[Sijera Leone]], [[Esvatini]], [[Čad]], [[Uganda]], [[Zimbabve]], [[Zapadna Sahara]], [[Alžir]] '''Azija''' [[Katar]], [[Jemen]], [[Laos]], [[Pakistan]], [[Istočni Timor]], [[Indonezija]] '''Europa''' [[Italija]], [[Švicarska]], [[Ukrajina]]<ref>Statistički registri Središnjih medicinskih kooperativnih jedinica, Statistički ljetopis Kubanskog ministarstva za javno zdravlje 2005.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.elacm.sld.cu/ ELAM (Cuba) official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051219025106/http://www.elacm.sld.cu/ |date=19. prosinca 2005. }} {{es icon}} * [http://www.ifconews.org/node/353 Curriculum and plan of studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312115734/http://www.ifconews.org/node/353 |date=12. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} {{mrva-obraz}} [[Kategorija:Medicinski fakulteti]] [[Kategorija:Kuba]] t96c6dhxp3o1b0tco0hh3j0blwz3fvu 0 186802 7571064 7071081 2026-08-06T18:04:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571064 wikitext text/x-wiki [[Krahô]] (Craô, Krahó, Kraô, Krão, Karaó, Caraô), pleme američkih Indijanaca iz skupine Istočnih [[Timbira]], naseljeno u [[Brazil]]u u državama [[Maranhão]] i jugoistoku države [[Pará]] i [[Tocantins]]u. Njihove podgrupe su [[Kenpókateye]] (300 osoba [[1930.]]) i [[Mákamekra]] (100 osoba [[1930.]]). == Svečanosti == Najvažnija svečanost im je [[Wakamye Katamye]] (Panti; svečanost krumpira); svečanost [[kukuruz]]a (pônhê); festival [[wythô]] i drugi. Selo je kružnog oblika, s kolibama oko središnjeg trga nazivanog '' 'ka' ''. Simbol im je sveta kamena sjekira koju nazivaju [[Khoyré]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://jalapao.to.gov.br/es/kraho/66 |title=Krahô |access-date=27. siječnja 2009. |archive-date=21. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210221003619/https://turismo.to.gov.br/regioes-turisticas/encantos-do-jalapao/ |url-status=dead }}</ref> == Sela == Današnjih 16 sela su: Rio Vermelho, Manoel Alves Pequeno, Cachoeira, Pedra Branca, Macaúba, Pedra Furada, Campos Lindos, Agua Branca, Riozinho, São Vidal, Morro do Boi, Serra Grande, Forno Velho, Santa Cruz i Lagoinha. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Brazilski Indijanci]] [[Kategorija:Timbira]] 716oqusa7q7brxcbztqele11hv5iub4 0 189412 7570898 7478829 2026-08-06T12:37:58Z Runolist 263374 7570898 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Paulo Obradović | slika = Paulo Obradović 2 2010.jpg | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[9. ožujka]] [[1986.]] | mjesto rođenja = [[Dubrovnik]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = napadač | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] |}} {{medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Vaterpolsko SP 2009.|Rim 2009.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] |}} {{Medalje srebro | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|Kazanj 2015.]] |}} {{medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2010.|Zagreb 2010.]] |}} {{medalje MI}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{medalje SL}} {{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] | }} {{medalje dno}} }} '''Paulo Obradović''' ([[Dubrovnik]], [[9. ožujka]] [[1986.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolist]]. Trenutačno igra za grčki [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]], u kojeg je prešao iz [[VK Jug|Juga]] iz [[Dubrovnik]]a na poziciji napadača, nakon što je u sezonama 2012./13. i 2013./14. nosio kapicu riječkog [[vaterpolski klub Primorje|Primorja]].<ref>[http://sport.hrt.hr/obradovic-se-vraca-u-jug sport.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701165120/http://sport.hrt.hr/obradovic-se-vraca-u-jug |date=1. srpnja 2014. }}, "Obradović se vraća u Jug", objavljeno 24. lipnja 2014., pristupljeno 27. lipnja 2014.</ref> Debitirao je za [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija|hrvatsku reprezentaciju]] u siječnju 2009. u utakmici Svjetske lige protiv [[Ruska vaterpolska reprezentacija|Rusije]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Osvojio je prvog europskog zlata za Hrvatsku na EP-u u Zagrebu 2010. godine. Proglašen je najboljim igračem [[Jadranska vaterpolska liga 2013./14.|Jadranske lige 2013./14.]]<ref>[http://sport.hrt.hr/obradovic-najbolji-u-regionalnoj-ligi sport.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414061600/http://sport.hrt.hr/obradovic-najbolji-u-regionalnoj-ligi |date=14. travnja 2014. }}, "Obradović najbolji u regionalnoj ligi", objavljeno 10. travnja 2014., pristupljeno 13. travnja 2014.</ref> S Jugom je osvojio naslov prvaka Europe [[LEN Liga prvaka 2015./16.|2016.]] godine.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/dubrovnik-slavi-jug-je-cetvrti-put-prvak-europe-u-vaterpolu-477304 www.24sata.hr], "Dubrovnik slavi: Jug je četvrti put prvak Europe u vaterpolu!", objavljeno 4. lipnja 2016., pristupljeno 7. lipnja 2016.</ref> S 51 postignutim pogotkom bio je najbolji strijelac Jadranske lige u sezoni [[Jadranska vaterpolska liga 2016./17.|2016./17.]], kad je Jug nadmoćno obranio naslov.<ref>[http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2654223/luka-loncar-najbolji-igrac-regionalne-vaterpolske-lige/ www.ezadar.rtl.hr], "Luka Lončar najbolji igrač Regionalne vaterpolske lige", objavljeno 27. ožujka 2017., pristupljeno 30. travnja 2017.</ref> U sezoni [[LEN Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]] kao igrač Olympiakosa osvojio je Ligu prvaka. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Obradović, Paulo}} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] [[Kategorija:Vaterpolisti VK Primorje Rijeka]] 2g9wv3a64napdpzd866q2r0o8mgekpp 0 189441 7570893 7481963 2026-08-06T12:37:03Z Runolist 263374 7570893 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Mirko Nižić | slika = | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[24. siječnja]] [[1990.]] | mjesto rođenja = [[Dubrovnik]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = Vratar | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = }} '''Mirko Nižić''' ([[Dubrovnik]], [[24. siječnja]] [[1990.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[vaterpolo|vaterpolist]]. Igra za [[VK Jug]] iz [[Dubrovnik]]a na poziciji vratara. Od sezone 2008./09. je rezervni vratar prve momčadi [[VK Jug|Juga]] i član je hrvatske reprezentacije. Jedan je od najtalentiranijih mladih [[vaterpolo|vaterpolskih]] vratara u [[Europa|Europi]].{{GLAVNIRASPORED:Nižić, Marko}} [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolisti]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] ds75v0pq7bjyph0oedhfttkpokb8dy4 0 193819 7571100 7394248 2026-08-06T20:15:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571100 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vojislav_Šešelj.jpg|mini|desno|Srbijanski političar, četnički vojvoda i velikosrpski ideolog [[Vojislav Šešelj]] je tijekom dugotrajnog suđenja za ratne zločine u Haagu napisao čak dvije knjige - svaka opsega većeg od 1.000 stranica - u kojima potpiruje kroatofobiju i raspreda zašto Hrvatska ne smije postojati i kako postići da ona više ne postoji. 2007. godine objavljuje Šešelj svoje "kapitalno" djelo "[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]", koja ponavlja i razrađuje sve elemente povijesnih antihrvatskih koncepcija. U objavljivanju i raspačavanju knjige odlučnu ulogu je imao [[Tomislav Nikolić]], dugogodišnji Šešeljev najbliži suradnik, a kasnije (2012.) predsjednik Republike Srbije]] '''Kroatofobija''' ili '''hrvatofobija''' je termin koji se koristi za opisivanje iracionalnog straha ili [[mržnja|mržnje]] prema [[Hrvati]]ma, hrvatskoj [[kultura|kulturi]], hrvatskoj [[povijest]]i i svemu što je povezano s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i Hrvatima. Riječ je o pojavi analognoj negativnom stavu prema pripadnicima stanovitog broja drugih manjih naroda, od Židova ([[antisemitizam]]), preko Albanaca ([[albanofobija]]) do Katalonaca ({{engl}} a''nti-Catalanism''; katalonski ''l'anticatalanisme'' ili ''catalanofòbia;'' {{jezikk|šp.|španjolski}} ''anticatalanismo''). Veliki narodi također bivaju izloženi sličnim negativnim stavovima, pa govorimo primjerice o [[Germanofobija|germanofobiji]] i [[Protuamerikanizam|antiamerikanizmu]]. Na praktičnoj razini, kroatofobija se preklapa s [[antihrvatstvo]]m. ==Objašnjenje== Pojam '''kroatofobija''' postoji u hrvatskim rječnicima,<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elhhWxc%3D&keyword=kroatofobija Kroatofobija], Hrvatski jezični portal, Novi Liber</ref> ali se relativno rijetko koristi. Prvo zabilježeno korištenje riječi hrvatofobija - u engleskom obliku '''''croatophobia''''' - nalazi se u knjizi [[Tomáš Garrigue Masaryk|Tomáša G. Masaryka]], "The Spirit of Russia: studies in history, literature and philosophy" iz 1919. godine; tu Masaryk opisuje [[Karl Marx|Marxovu]] odbojnost i mržnju prema Hrvatima (te Česima i Rusima) zbog gušenja revolucije 1848. godine. Marxovu mržnju prema Hrvatima, Masaryk naziva kroatofobijom ('''''croatophobia''''', spominje taj češki autor na istom mjestu termine "''czechophobia''" i "''russophobia''", kao mržnje koje Marx predlaže "revolucionarnim" Nijemcima, Mađarima i Poljacima, prema pripadnicima ovih drugih "reakcionarnih" naroda).<ref>[http://books.google.hr/books?hl=hr&id=aLAcAAAAMAAJ&focus=searchwithinvolume&q=croatophobia "The Spirit of Russia: studies in history, literature and philosophy"], G. Allen & Unwin Limited, 1919., str. 458</ref> Pojam se u obliku '''hrvatofobija''' prvi put koristi u knjizi Dr. Ive Omrčanina, "Istina o Draži Mihajloviću", Logos, New York, 1957.<ref>[http://books.google.hr/books?ei=_tLJUuagH4rLsgbL74CwAw&hl=hr&id=p7cMAAAAIAAJ&dq=Istina+o+Dra%C5%BEi+Mihailovi%C4%87u&focus=searchwithinvolume&q=hrvatofobija "Istina o Draži Mihaloviću"], Logos, New York, 1957., str. 219</ref> Nakon toga se pojam '''kroatofobija''' pojavljuje jedino u hrvatskim tekstovima pisanima izvan Hrvatske ([[hrvatska politička emigracija]]). Poslije kasnih 1980-ih, stvaranjem pluralističkog društva u [[SFRJ]] pojam '''kroatofobija''' počinje se više koristiti otvaranjem odnosno dekriminalizacijom političke debate u tadašnjoj SFRJ ([[verbalni delikt]]). Pojam hrvatofobija koristi [[Ivan Aralica]] u "Hrvatski esej 1990/1991." (Hrvatski radio, 1991.), potom [[Dubravko Horvatić]] u knjizi "Ime zla: članci, eseji, putopisi, dnevnici, polemike u sjeni kroatocidnoga rata svibanj 1992. - svibanj 1994." iz 1995. godine.<ref>[http://books.google.hr/books?hl=hr&id=rfxNAAAAMAAJ&focus=searchwithinvolume&q=kroatofobija "Ime zla: članci, eseji, putopisi, dnevnici, polemike u sjeni kroatocidnoga rata svibanj 1992.-svibanj 1994."], Dubravko Horvatić (izdavač: K. Krešimir) 1994., str. 240. i dr.</ref> Od 1990-ih, pojam hrvatofobija počinje se šire koristiti u knjigama, žurnalima i dnevnim novinama.<ref>[https://web.archive.org/web/20041216091436/http://www.vjesnik.hr/html/2003/03/24/Clanak.asp?r=sta&c=3 "Ksenofobija i croatofobija: Opstanak i razvitak Hrvatske ovisit će o nacionalnoj identifikaciji"], Miroslav Vujević za "Vjesnik", 24.3.2003.</ref> ==Raširenost antihrvatskih stavova== [[Protuhrvatstvo|Kroatofobni stavovi]] mogu se naći u prvom redu kod ekstremnih srpskih nacionalista<ref>[http://www.telegraf.rs/vesti/871171-povampirile-se-ustase-hrvati-ponovo-pokrstavaju-srbe3 "POVAMPIRILE SE USTAŠE: Hrvati ponovo pokrštavaju Srbe!",] "Telegraf.rs 5.11.2013.</ref> (i simpatizera srpskog nacionalizma među nesrbima), ali i u široj javnosti Srbije postoji - kao posljedica antihrvatske propagande koja je u srpskoj kulturi već dugo vremena prisutna u većoj (povodom ratnih i drugih sukoba) ili manjoj mjeri - stanoviti stereotip o Hrvatima kao genocidnom i ratobornom narodu, kao "ustašama".<ref>[http://ww.dw.de/kako-hrvate-vide-susjedi/a-16032232 "Kako Hrvate vide susjedi?",]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Gordana Simonović za "Deutsche Welle" 18.06.2012.</ref><ref>[http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/211738/Srpski-istoricar-na-HTV-Hrvati-su-primitivci-Vukovar-je-srpski-Hrvatska-prisvaja-tude "Srpski istoričar na HTV: Hrvati su primitivci, Vukovar je srpski, Hrvatska prisvaja tuđe..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106034514/http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/211738/Srpski-istoricar-na-HTV-Hrvati-su-primitivci-Vukovar-je-srpski-Hrvatska-prisvaja-tude |date=6. siječnja 2014. }} (s ugrađenim video-snimkom) "VestiOnline" 20.03.2012.</ref> Vrhunac etničke mržnje na svim stranama - pa tako i kroatofobije - je bio postignut neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon [[Domovinski rat|Domovinskoga rata i rata]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prema nekim ocjenama, negativni stereotipi o Hrvatima kao gušiteljima velike [[Revolucija 1848. – 1849.|Revolucije iz 1848. god.]] rašireni su kod određenog dijela Nijemaca koji su lijevo politički orijentirani; također i kod jednog dijela javnosti - uključujući novinare, povjesničare i političke aktiviste - u anglofonim zemljama (Velika Britanija, Kanada, Južna Afrika, Australija) i drugdje na [[Zapadni svijet|Zapadu]], pod utjecajem uspješne propagande ([[Psihološki rat|psihološkog ratovanja]]) iz Srbije: tu se u pravilu nameće kolektivna krivnja čitavom hrvatskom narodu zbog zločina počinjenih od strane vojnih formacija [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Država Hrvatske]] ([[Ustaše|ustaša]]) nad [[Srbi]]ma, [[Židovi]]ma i [[Romi]]ma - sukladno stereotipima iz psiholoških operacija srpskih propagandista u proteklim desetljećima. Vrlo često se, u sklopu takvog diskursa, tvrdi da Hrvati zbog ustaških zločina nemaju pravo na vlastitu državu. Neki idu toliko daleko da zločine počinjene nad Hrvatima u Domovinskom ratu (1991-1995) u rasističkoj maniri smatraju [[retribucija|retribucijom]] Srba zbog [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovca]].<ref>[http://books.google.hr/books?id=E1arEzpHp04C&pg=PA81&lpg=PA81&dq=serbian+anticroatian+propaganda&source=bl&ots=3fsaQtPhMJ&sig=Nf8XcRm5UzPM_b_rAfA1ddRHSd8&hl=hr&sa=X&ei=MJLJUr_QHMrYtAao54GQAw&ved=0CEgQ6AEwBDgU#v=onepage&q=serbian%20anticroatian%20propaganda&f=false "The U.S. Media and Yugoslavia, 1991-1995"] (knjiga), James J. Sadkovich, Greenwood Publishing Group, 1.1.1998.</ref> Kroatofobija je - zajedno sa sličnom mržnjom prema Slovencima - dosta ukorijenjena kod ekstremnih desničara u Italiji; u njihovom diskursu se do danas izbjegava koristiti termine "Hrvati" (tal. ''"Croati"'') i "Slovenci" (tal. ''"Sloveni"''), nego se hotimice koristi termin ''"Slavi"'' ("Slaveni"): takav su termin talijanski nacionalisti koristili još iz 19. stoljeća kada su mnogi europski intelektualci (među njima, na važnom mjestu, čak i mladi Karl Marx) smatrali da su Slovenci i Hrvati "otpadci naroda", koji trebaju izumrijeti i čiji ostaci trebaju biti uklopljeni u "naprednije" okolne narode - Nijemce, Mađare, Talijane i Srbe.<ref>[https://books.google.hr/books?id=uk9VVZ1esGwC&pg=PA44&lpg=PA44&dq=italianization+croatia+risorgimento&source=bl&ots=8Wd7NK1LmI&sig=HVcnt659FPKYSC5YqTHS6yF3nro&hl=hr&sa=X&ved=0CD0Q6AEwBGoVChMIy9-ynKzZyAIVjHEUCh2-cgd6#v=onepage&q=italianization%20croatia%20risorgimento&f=false "Buying and Selling the Istrian Goat: Istrian Regionalism, Croatian Nationalism, and EU Enlargement"], (book), John E. Ashbrook, 2008, Str. 31, 32</ref><ref>[http://destrapermilano.blogspot.com/2013/03/laespi-ricorda-le-italianissime-terre.html Alfonso Indelicato, "ITALIANI TUTTI DALMATI TUTTI ISTRIANI (L'IESPI Ricorda le italianissime terre di Istria, Fiume e Dalmazia; le foibe slavo-comuniste e l'esodo)", "Circolo Destra per Milano", 20.3.2013.]</ref> == Tridesetogodišnji rat i mit o "čuvaj nas Bože kuge, rata i Hrvata" == U [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] (1618. – 1648.), Beč je pozvao [[Hrvatsko konjaništvo]] upomoć; a efikasne hrvatske konjaničke postrojbe angažirali su i vladari drugih katoličkih država. Vojnici iz tradicije nastale u stoljetnom ratovanjima s Turcima, s kakvima se zapadna Europa nije bila navikla suočavati, ubrzo su širili strah medu [[protestantizam|protestantskim]] protivnicima. Povodom toga, protuhrvatski nastrojeni propagandisti često iznose varijacije ove priče: ''"U Evropi postoji samo jedan jedini narod koga je čitava Evropa javno proklela i od koga čitav Stari kontinent beži 'kao đavo od krsta', to su Hrvati. Evropa je još u prvoj polovini 17. stoleća skovala krilaticu-prokletnicu koja glasi: 'Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata!' Ovaj sramni beleg za čitavu jednu naciju isplivao je na evropsku površinu za vreme Tridesetogodišnjeg rata 1618. – 1648... Evropsko zgražavanje, a posebno nemačko, na Hrvate i njihova nedela ostao je i u dokumentovano-pisanoj formi kao gore spomenuti natpis (krilatica-prokletnica) na katedrali u istočnonemačkog gradu Magdeburga koji je za vreme Tridesetogodišnjeg rata bio prvi evropski grad koji je osetio na svojoj koži i ulicama sadističko biće Hrvata koje će doći do punog izražaja u Jasenovcu i ostalim stratištima duljem Lipe Njine za vreme Drugog svetskog rata."''<ref>[http://www.novinar.de/2010/01/04/sacuvaj-nas-boze-kuge-gladi-i-hrvata.html "Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata"] Vladislav B. Sotirović za "Novinar Online" 04.01.2010.</ref> Prema Ž. Bistroviću, navodni je "citat natpisa na katedrali" potpuna izmišljotina protuhrvatskog ([[Četnici|četničkog]]) propagandista Laze M. Kostića iznesena u knjizi „Primeri hiljadugodišnje kulture Hrvata" tiskanoj u Chicagu 1953. godine,<ref>[http://www.scribd.com/collections/4122609/Prof-dr-Lazo-M-Kostic Knjige Laze M. Kostića], pristupljeno 11.08.2014.</ref> koju su u novije doba rado prepisivali propagandisti iz Srbije: na katedrali u Magdeburgu natpisa „Gott, behutte uns von Pesten, Krieger und Kroaten!“ više nema (otkako je restaurirana nakon bombariranja tijekom Drugog svjetskog rata), a u napadu na Magdeburg je među preko 25 tisuća vojnika Katoličke lige sudjelovalo nekih 850 pripadnika hrvatske lake konjice.<ref>[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/17705-z-bistrovic-predrag-lucic-neprovjerene-podatke-iz-cetnicke-propagande.html "Sačuvaj nas Bože kuge, gladi i Hrvata"], Željko Bistrović za portal Hrvatskog kulturnog vijeća 20. svibnja 2014.</ref> == Konkretni primjeri == * [[Njemačka|njemački]] [[ljevica|ljevičarski]] filozof [[Ernst Bloch]] Hrvate opisao: "Kroaten als Faschisten, oder zumindest als Halbfaschisten" (Hrvati kao fašisti, ili barem kao polufašisti) u [[intervju]]u [[1975.]] za politički tjednik „Der Spiegel“.<ref>Der Spiegel, 6, 29. Jahrgang, 3. veljače 1975., str. 80</ref> Ernst Bloch je gajio sumnjičavost i prema Hrvatima lijevog političkog spektra.<ref>Ernst Bloch. „Sozialismus in Osteuropa, Jugoslawien“ Herausgeber Kurt Heuer und Martin Mombaur, B.2. Göttingen, 1973., str. 92-124</ref> * U knjizi "Sačuvaj nas Bože, kuge i Hrvata!",<ref>[http://www.scribd.com/doc/114188565/Praktikum-o-Hrvatima Sačuvaj nas Bože, kuge i Hrvata], Antihrvatski komitet u Beogradu, Zagreb 2010.</ref> izdanoj u Zagrebu 2010., prikupljena je zbirka kroatofobnih izjava, * u medijskom intervjuu 2012. američki kantautor [[Bob Dylan]] izjavio: "Ako nosite u krvi nasljeđe robovlasnika ili člana (Ku Klux) Klana, crnci to mogu osjetiti. Ta se stvar vuče do danas. Jednako kao što Židovi mogu osjetiti krv nacista ili kao što Srbi mogu osjetiti krv Hrvata."; to jest usporedio je on Hrvate kao etničku grupu - ne s Nijemcima ili Amerikancima, nego s nacistima i članovima [[Ku Klux Klan]]a,<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-25195335 "Bob Dylan faces French legal inquiry over Croat remarks"], BBC NEWS Europe, 2.12.2013.</ref> * u članku "SAČUVAJ NAS BOŽE KUGE, GLADI I HRVATA – Ustaški koljački mentalitet je star koliko i oni sami" objavljenom početkom 2014. godine u "Intermagazin.rs"<ref>[http://www.intermagazin.rs/sacuvaj-nas-boze-kuge-gladi-i-hrvata-ustaski-koljacki-mentalitet-je-star-koliko-i-oni-sami/ "SAČUVAJ NAS BOŽE KUGE, GLADI I HRVATA – Ustaški koljački mentalitet je star koliko i oni sami"], Intermagazin.rs, 28.1.2014.</ref> citira se opsežno pisanje četničkog propagandiste Laze M. Kostića objavljeno 1950-ih godina u SAD, kao tobožnji dokaz "koljačkog mentaliteta" koji da je među Hrvatima ukorijenjen već stoljećima, * u intervjuu za Telegraf.rs izjavljuje 2012. godine Jovan Pejin, povjesničar i bivši direktor Istorijskog arhiva Srbije, da su "Hrvati genocidan i najprimitivniji narod u Evropi ... Hrvati su većinom bivši Srbi koji su pokatoličeni, a ima tu i Čeha, Poljaka, Rusina koji su sebe svrstali u jedan narod. Hrvatska je veštačka tvorevina i sve što su do sada postigli učinili su to na osnovu laži ...Hrvati govore srpskim jezikom, iako ga samo kvare i prave ga nakaradnim, pa se iz toga može slobodno zaključiti da pričaju nakaradnim srpskim jezikom".<ref>[http://www.telegraf.rs/vesti/politika/130279-intervju-istoricar-jovan-pejin-hrvati-su-genocidan-narod-najprimitivniji-u-evropi "INTERVJU, ISTORIČAR JOVAN PEJIN: Hrvati su genocidan narod, najprimitivniji u Evropi!"], Telegraf.rs, 21.03.2012.</ref> == Vojislav Šešelj o "hiljadu godina hrvatskog barbarstva" == Srbijanski političar i [[Četnici|četnički]] vojvoda [[Vojislav Šešelj]] u svojoj opsežnoj knjizi "Ideologija srpskog nacionalizma" iz 2002. godine "posvećuje" Hrvatima 7. glavu "Hiljadu godina hrvatskog barbarstva" (str. 486 - 550, jedno od poglavlja u toj glavi nosi naslov "Životinjski nagoni hrvatskog etničkog bića") i 8. glavu "Hrvati kao najveći srpski zlotvori" (str. 551 - 632; jedno od poglavlja u toj glavi nosi naslov "Zločin - duhovna hrana hrvatskog nacionalnog bića"). Oslanjajući se na djela srpskog pravnika i statističara, te četničkog propagandiste/ideologa Laze M. Kostića (1897. – 1979.), Šešelj iznosi da su "''Hrvati merilo svireposti''" (str. 493), te da su "''pljačkanje i ubistva iskonske odlike hrvatskog nacionalnog karaktera''" (str. 511). Šešelj naširoko "dokazuje" ispravnost mišljenja Laze M. Kostića kako su Hrvati "oteli srpski jezik" (str. 313 - 343 knjige) - makar Šešelj nije jezikoslovac, niti je jezikoslovac bio L. M. Kostić. U tom se dijelu knjige izlaže kako su Hrvati "umjetni narod", jer su svi štokavci među Hrvatima zapravo "odnarođeni Srbi" (str. 323), a hrvatski jezik jedna "nakaradna verzija srpskog jezika" nastala doslovnim prevođenjem njemačkih rečenica na srpski jezik (str. 327).<ref>[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf "Ideologija srpskog nacionalizma"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717011654/http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf |date=17. srpnja 2012. }}, Vojislav Šešelj, u izdanju "Velika Srbija", Beograd 2002.</ref> Iz pritvora Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije objavljuje Šešelj 2007. godine knjigu "[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]". Knjiga je u cijelosti posvećena raspirivanju kroatofobije. == Povezani članci == *[[Dodatak:Popis fobija]] *[[Rusofobija]] *[[Protuamerikanizam]] *[[Germanofobija]] *[[Ukrajinofobija]] *[[Antisemitizam]] *[[Ksenofobija]] *[[Protuhrvatstvo]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.matica.hr/hr/470/Kroatofobija%20i%20kroatomanija/ Kroatofobija i kroatomanija, Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113005503/http://www.matica.hr/hr/470/Kroatofobija%20i%20kroatomanija/ |date=13. siječnja 2017. }} [[Kategorija:Mržnja prema nacijama]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Hrvatska]] [[Kategorija:Ksenofobija]] bgysovztrslgowti601xd866gvqskza 0 198058 7571014 7560672 2026-08-06T16:30:25Z Vulenator 368549 Updated the article. 7571014 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Oršić.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri 2018. g.]] '''Dvorac Oršić''' [[Barok|barokni]] je dvorac u [[Gornja Bistra|Gornjoj Bistri]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Dvorac svojim oblikovanjem i prostornom organizacijom spada među najznačajnija djela barokne arhitekture u Hrvatskoj. Trenutno je u funkciji Bolnice za kronične dječje bolesti te je zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-1896|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=15. lipnja 2020.}}</ref> == Povijest == Građen je otprilike od 1770. do 1775. godine prema projektu nepoznatog arhitekta, a podignuo ga je [[podmaršal]] [[grof]] [[Krsto II. Oršić]], pripadnik jedne od najbogatijih hrvatskih plemićkih obitelji. Krsto Oršić bio je i [[župan]] Zagrebačke županije, a sudjelovao je kao zapovjednik u austrijskoj vojsci za vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Nakon vojne karijere skrasio se na ladanju sa suprugom Josipom rođ. [[Zichy]], gdje je sagradio ovaj raskošni dvorac. Supruga, inače poznata po svom prosvjetiteljskom radu i knjizi o liječenju životinja, umrla je [[1778.]] u [[Oroslavje|Oroslavju]], nedugo nakon dovršenja dvorca, a Krsto četiri godine poslije u [[Zagreb]]u. == Opis == Dvorac ima tri krila, odnosno tlocrt U osnove. U drugoj etaži ima središnju ovalnu dvoranu s mitološkim fresco oslikom na svodu. Prostorna organizacija, jednaka u obje etaže, definirana je nizom prostorija uz vanjske perimetralne zidove dok se uz dvorišna pročelja proteže hodnik, presvođen nizovima čeških kapa razdijeljenih glatkim pojasnicama. Prostorije prizemlja uglavnom su presvođene bačvastim svodovima sa susvodnicama dok su prostorije kata zaključene koritastim svodovima. Dvorska kapela, smještena u dnu istočnoga krila, pravokutnog je tlocrta te zaprema visinu obiju etaža, a zaključena je češkim svodom. Prostorije dvorca organizirane su u nizu uzduž arkadnog hodnika koji gleda prema dvorištu. U središnjoj je osi glavnoga krila smještena svečana Ovalna dvorana, ukrašena iluzionističkim zidnima slikama iz [[1778.]] godine. Slike zasad nepoznatog majstora prikazuju u donjoj zoni naslikanu arhitekturu pilastara i niša u kojima su bogovi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Venera (mitologija)|Venera]], [[Dijana (mitologija)|Dijana]] i [[Kronos]], dok je kupola oslikana mitološkom scenom [[Dijana (mitologija)|Dijane]] i [[Apolon]]a kako sjede na oblacima okruženi [[muze|muzama]]. U dvorcu je također sačuvana vrijedna entarzirana stolarija. U začelnom krilu dvorca nalazi se kapela sv. Josipa koja je dovršena [[1774.]] godine, a zanimljiva je po naslikanim oltarima. Oko dvorca je nekad bio raskošni francuski barokni vrt, od kojega je sačuvan tek nacrt s kraja 18. stoljeća, a perivoj je višekratno devastiran. == Zaštita == Pod oznakom Z-1896 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. * Vladimir Marković, ''Barokni dvorci Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1995. ({{ISBN|953-6000-65-2}}) == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Barokni dvorci u Hrvatskoj|Oršić, Gornja Bistra]] [[Kategorija:Oršići]] 3x0p2tpwb7m0l39lzhlqhqdbe6dark5 7571038 7571014 2026-08-06T17:03:31Z Runolist 263374 višak poveznica, dupla kategorija 7571038 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Oršić.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri 2018. g.]] '''Dvorac Oršić''' [[Barok|barokni]] je dvorac u [[Gornja Bistra|Gornjoj Bistri]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Dvorac svojim oblikovanjem i prostornom organizacijom spada među najznačajnija djela barokne arhitekture u Hrvatskoj. Trenutno je u funkciji [[Bolnica Bistra|Bolnice za kronične dječje bolesti]] te je zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-1896|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=15. lipnja 2020.}}</ref> == Povijest == Građen je otprilike od 1770. do 1775. godine prema projektu nepoznatog arhitekta, a podignuo ga je podmaršal grof [[Krsto II. Oršić]], pripadnik jedne od najbogatijih hrvatskih plemićkih obitelji. Krsto Oršić bio je i župan Zagrebačke županije, a sudjelovao je kao zapovjednik u austrijskoj vojsci za vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Nakon vojne karijere skrasio se na ladanju sa suprugom Josipom rođ. [[Zichy]], gdje je sagradio ovaj raskošni dvorac. Supruga, inače poznata po svom prosvjetiteljskom radu i knjizi o liječenju životinja, umrla je 1778. u [[Oroslavje|Oroslavju]], nedugo nakon dovršenja dvorca, a Krsto četiri godine poslije u [[Zagreb]]u. == Opis == Dvorac ima tri krila, odnosno tlocrt oblika slova U. Na drugoj etaži ima središnju ovalnu dvoranu s mitološkom [[Freska|freskom]] na svodu. Prostorna je organizacija jednaka na obje etaže, a definirana nizom prostorija uz vanjske perimetralne zidove dok se uz dvorišna pročelja proteže hodnik, presvođen nizovima čeških kapa razdijeljenih glatkim pojasnicama. Prostorije prizemlja uglavnom su presvođene bačvastim svodovima sa susvodnicama dok su prostorije kata zaključene koritastim svodovima. Dvorska kapela, smještena u dnu istočnoga krila, pravokutnog je tlocrta te zaprema visinu obiju etaža, a zaključena je češkim svodom. Prostorije dvorca organizirane su u nizu uzduž arkadnog hodnika koji gleda prema dvorištu. U središnjoj je osi glavnoga krila smještena svečana Ovalna dvorana, ukrašena iluzionističkim zidnima slikama iz 1778. godine. Slike zasad nepoznatog majstora prikazuju u donjoj zoni naslikanu arhitekturu pilastara i niša u kojima su bogovi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Venera (mitologija)|Venera]], [[Dijana (mitologija)|Dijana]] i [[Kronos]], dok je kupola oslikana mitološkom scenom [[Dijana (mitologija)|Dijane]] i [[Apolon]]a kako sjede na oblacima okruženi [[muze|muzama]]. U dvorcu je također sačuvana vrijedna entarzirana stolarija. U začelnom krilu dvorca nalazi se kapela sv. Josipa koja je dovršena 1774. godine, a zanimljiva je po naslikanim oltarima. Oko dvorca je nekad bio raskošni francuski barokni vrt, od kojega je sačuvan tek nacrt s kraja 18. stoljeća, a perivoj je višekratno devastiran. == Zaštita == Pod oznakom Z-1896 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} === Literatura === * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. * Vladimir Marković, ''Barokni dvorci Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1995. ({{ISBN|953-6000-65-2}}) {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Oršići]] [[Kategorija:Barokni dvorci u Hrvatskoj|Oršić, Gornja Bistra]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] oojiqfjk1zr917ju7vtua031uzcq1h5 7571039 7571038 2026-08-06T17:04:05Z Runolist 263374 7571039 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Oršić.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri 2018. g.]] '''Dvorac Oršić''' [[Barok|barokni]] je dvorac u [[Gornja Bistra|Gornjoj Bistri]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Dvorac svojim oblikovanjem i prostornom organizacijom spada među najznačajnija djela barokne arhitekture u Hrvatskoj. Trenutno je u funkciji [[Bolnica Bistra|Bolnice za kronične dječje bolesti]] te je zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-1896|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=15. lipnja 2020.}}</ref> == Povijest == Građen je otprilike od 1770. do 1775. godine prema projektu nepoznatog arhitekta, a podignuo ga je podmaršal grof [[Krsto II. Oršić]], pripadnik jedne od najbogatijih hrvatskih plemićkih obitelji. Krsto Oršić bio je i župan Zagrebačke županije, a sudjelovao je kao zapovjednik u austrijskoj vojsci za vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Nakon vojne karijere skrasio se na ladanju sa suprugom Josipom rođ. [[Zichy]], gdje je sagradio ovaj raskošni dvorac. Supruga, inače poznata po svom prosvjetiteljskom radu i knjizi o liječenju životinja, umrla je 1778. u [[Oroslavje|Oroslavju]], nedugo nakon dovršenja dvorca, a Krsto četiri godine poslije u [[Zagreb]]u. == Opis == Dvorac ima tri krila, odnosno tlocrt oblika slova U. Na drugoj etaži ima središnju ovalnu dvoranu s mitološkom [[Freska|freskom]] na svodu. Prostorna je organizacija jednaka na obje etaže, a definirana nizom prostorija uz vanjske perimetralne zidove dok se uz dvorišna pročelja proteže hodnik, presvođen nizovima čeških kapa razdijeljenih glatkim pojasnicama. Prostorije prizemlja uglavnom su presvođene bačvastim svodovima sa susvodnicama dok su prostorije kata zaključene koritastim svodovima. Dvorska kapela, smještena u dnu istočnoga krila, pravokutnog je tlocrta te zaprema visinu obiju etaža, a zaključena je češkim svodom. Prostorije dvorca organizirane su u nizu uzduž arkadnog hodnika koji gleda prema dvorištu. U središnjoj je osi glavnoga krila smještena svečana Ovalna dvorana, ukrašena iluzionističkim zidnima slikama iz 1778. godine. Slike zasad nepoznatog majstora prikazuju u donjoj zoni naslikanu arhitekturu pilastara i niša u kojima su bogovi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Venera (mitologija)|Venera]], [[Dijana (mitologija)|Dijana]] i [[Kronos]], dok je kupola oslikana mitološkom scenom [[Dijana (mitologija)|Dijane]] i [[Apolon]]a kako sjede na oblacima okruženi [[muze|muzama]]. U dvorcu je također sačuvana vrijedna entarzirana stolarija. U začelnom krilu dvorca nalazi se kapela sv. Josipa koja je dovršena 1774. godine, a zanimljiva je po naslikanim oltarima. Oko dvorca je nekad bio raskošni francuski barokni vrt, od kojega je sačuvan tek nacrt s kraja 18. stoljeća, a perivoj je višekratno devastiran. == Zaštita == Pod oznakom Z-1896 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} === Literatura === * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. * Vladimir Marković, ''Barokni dvorci Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1995. ({{ISBN|953-6000-65-2}}) {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Barokni dvorci u Hrvatskoj|Oršić, Gornja Bistra]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Oršići]] cns7j7wxfiqix2senlh3yrbyflksfxb 7571104 7571039 2026-08-06T20:25:03Z Vulenator 368549 Added a missing category 7571104 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Oršić.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri 2018. g.]] '''Dvorac Oršić''' [[Barok|barokni]] je dvorac u [[Gornja Bistra|Gornjoj Bistri]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Dvorac svojim oblikovanjem i prostornom organizacijom spada među najznačajnija djela barokne arhitekture u Hrvatskoj. Trenutno je u funkciji [[Bolnica Bistra|Bolnice za kronične dječje bolesti]] te je zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-1896|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=15. lipnja 2020.}}</ref> == Povijest == Građen je otprilike od 1770. do 1775. godine prema projektu nepoznatog arhitekta, a podignuo ga je podmaršal grof [[Krsto II. Oršić]], pripadnik jedne od najbogatijih hrvatskih plemićkih obitelji. Krsto Oršić bio je i župan Zagrebačke županije, a sudjelovao je kao zapovjednik u austrijskoj vojsci za vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Nakon vojne karijere skrasio se na ladanju sa suprugom Josipom rođ. [[Zichy]], gdje je sagradio ovaj raskošni dvorac. Supruga, inače poznata po svom prosvjetiteljskom radu i knjizi o liječenju životinja, umrla je 1778. u [[Oroslavje|Oroslavju]], nedugo nakon dovršenja dvorca, a Krsto četiri godine poslije u [[Zagreb]]u. == Opis == Dvorac ima tri krila, odnosno tlocrt oblika slova U. Na drugoj etaži ima središnju ovalnu dvoranu s mitološkom [[Freska|freskom]] na svodu. Prostorna je organizacija jednaka na obje etaže, a definirana nizom prostorija uz vanjske perimetralne zidove dok se uz dvorišna pročelja proteže hodnik, presvođen nizovima čeških kapa razdijeljenih glatkim pojasnicama. Prostorije prizemlja uglavnom su presvođene bačvastim svodovima sa susvodnicama dok su prostorije kata zaključene koritastim svodovima. Dvorska kapela, smještena u dnu istočnoga krila, pravokutnog je tlocrta te zaprema visinu obiju etaža, a zaključena je češkim svodom. Prostorije dvorca organizirane su u nizu uzduž arkadnog hodnika koji gleda prema dvorištu. U središnjoj je osi glavnoga krila smještena svečana Ovalna dvorana, ukrašena iluzionističkim zidnima slikama iz 1778. godine. Slike zasad nepoznatog majstora prikazuju u donjoj zoni naslikanu arhitekturu pilastara i niša u kojima su bogovi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Venera (mitologija)|Venera]], [[Dijana (mitologija)|Dijana]] i [[Kronos]], dok je kupola oslikana mitološkom scenom [[Dijana (mitologija)|Dijane]] i [[Apolon]]a kako sjede na oblacima okruženi [[muze|muzama]]. U dvorcu je također sačuvana vrijedna entarzirana stolarija. U začelnom krilu dvorca nalazi se kapela sv. Josipa koja je dovršena 1774. godine, a zanimljiva je po naslikanim oltarima. Oko dvorca je nekad bio raskošni francuski barokni vrt, od kojega je sačuvan tek nacrt s kraja 18. stoljeća, a perivoj je višekratno devastiran. == Zaštita == Pod oznakom Z-1896 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} === Literatura === * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. * Vladimir Marković, ''Barokni dvorci Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1995. ({{ISBN|953-6000-65-2}}) {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Barokni dvorci u Hrvatskoj|Oršić, Gornja Bistra]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Oršići]] oudjns6spz7ft74dxdo6r9fmkc7qszg 7571108 7571104 2026-08-06T20:29:39Z Vulenator 368549 Added a missing link 7571108 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Oršić.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri 2018. g.]] '''Dvorac Oršić''' [[Barok|barokni]] je dvorac u [[Gornja Bistra|Gornjoj Bistri]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Dvorac svojim oblikovanjem i prostornom organizacijom spada među najznačajnija djela barokne arhitekture u Hrvatskoj. Trenutno je u funkciji [[Bolnica Bistra|Bolnice za kronične dječje bolesti]] te je zaštićeno kulturno dobro.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-1896|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=15. lipnja 2020.}}</ref> == Povijest == Građen je otprilike od 1770. do 1775. godine prema projektu nepoznatog arhitekta, a podignuo ga je podmaršal grof [[Krsto II. Oršić]], pripadnik jedne od najbogatijih [[Hrvatsko plemstvo|hrvatskih plemićkih obitelji]]. Krsto Oršić bio je i župan Zagrebačke županije, a sudjelovao je kao zapovjednik u austrijskoj vojsci za vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Nakon vojne karijere skrasio se na ladanju sa suprugom Josipom rođ. [[Zichy]], gdje je sagradio ovaj raskošni dvorac. Supruga, inače poznata po svom prosvjetiteljskom radu i knjizi o liječenju životinja, umrla je 1778. u [[Oroslavje|Oroslavju]], nedugo nakon dovršenja dvorca, a Krsto četiri godine poslije u [[Zagreb]]u. == Opis == Dvorac ima tri krila, odnosno tlocrt oblika slova U. Na drugoj etaži ima središnju ovalnu dvoranu s mitološkom [[Freska|freskom]] na svodu. Prostorna je organizacija jednaka na obje etaže, a definirana nizom prostorija uz vanjske perimetralne zidove dok se uz dvorišna pročelja proteže hodnik, presvođen nizovima čeških kapa razdijeljenih glatkim pojasnicama. Prostorije prizemlja uglavnom su presvođene bačvastim svodovima sa susvodnicama dok su prostorije kata zaključene koritastim svodovima. Dvorska kapela, smještena u dnu istočnoga krila, pravokutnog je tlocrta te zaprema visinu obiju etaža, a zaključena je češkim svodom. Prostorije dvorca organizirane su u nizu uzduž arkadnog hodnika koji gleda prema dvorištu. U središnjoj je osi glavnoga krila smještena svečana Ovalna dvorana, ukrašena iluzionističkim zidnima slikama iz 1778. godine. Slike zasad nepoznatog majstora prikazuju u donjoj zoni naslikanu arhitekturu pilastara i niša u kojima su bogovi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Venera (mitologija)|Venera]], [[Dijana (mitologija)|Dijana]] i [[Kronos]], dok je kupola oslikana mitološkom scenom [[Dijana (mitologija)|Dijane]] i [[Apolon]]a kako sjede na oblacima okruženi [[muze|muzama]]. U dvorcu je također sačuvana vrijedna entarzirana stolarija. U začelnom krilu dvorca nalazi se kapela sv. Josipa koja je dovršena 1774. godine, a zanimljiva je po naslikanim oltarima. Oko dvorca je nekad bio raskošni francuski barokni vrt, od kojega je sačuvan tek nacrt s kraja 18. stoljeća, a perivoj je višekratno devastiran. == Zaštita == Pod oznakom Z-1896 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "stambene građevine".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} === Literatura === * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993. * Vladimir Marković, ''Barokni dvorci Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1995. ({{ISBN|953-6000-65-2}}) {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Barokni dvorci u Hrvatskoj|Oršić, Gornja Bistra]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Oršići]] jx1o29a9bfx986prohnlnfiqydhkkta 0 198570 7570889 6766544 2026-08-06T12:35:19Z Runolist 263374 prijenos teksta iz [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] suradnika Rovoobob 7570889 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[NK Zrinski]]}} {{ nogometni klub županije | ime kluba = NK Zrinski Bošnjaci | slika = | puno ime = Nogometni klub Zrinski Bošnjaci | nadimak = | godina osnivanja = [[1924.]] | igralište = Njivica | navijači = | kapacitet stadiona = 500 | direktor = | trener = Antun Jovanovac | liga = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] | sezona = 2008/09. | plasman = 15. mjesto | trenutačna sezona = 1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2009./10. | pattern_la1=|pattern_b1=_whitestripes|pattern_ra1= | leftarm1=004F00|body1=004F00|rightarm1=004F00|shorts1=FFFFFF|socks1=004F00 | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Zrinski''' je nogometni klub iz [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. == Povijest == '''Nogometni klub Zrinski Bošnjaci''' osnovan je 1932. godine. U [[SFRJ]] je nosio ime NK Zrinski. Do sezone [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2004./05.|2004./05.]] klub se zvao '''NK Zrinski Asteroid Bošnjaci'''. U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]] klub je igrao u 1/16 finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. <!--U periodu od [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2002./03.|2002./03.]] do [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2013./14.|2013./14.]] natječe se u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. županijskoj nogometnoj ligi Vukovarsko-srijemske županije]].--> Klub je pokrenuo školu nogometa 2009. godine, a prvi trener škole nogometa je [[Antun Jovanovac (trener)|Antun Jovanovac]].<ref>[http://www.bosnjaci.hr/content/view/127/41/ Općina Bošnjaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019015910/http://www.bosnjaci.hr/content/view/127/41/ |date=19. listopada 2016. }} ''Osnovana škola nogometa''. Na fotografiji Antun Jovanovac., 17. veljače 2009. (pristupljeno 16. listopada 2016.)</ref> Jovanovac je poslije vodio prvu momčad Zrinskog.<ref>[http://sportalo.hr/jadran-tek-nakon-jedanaesteraca-izbacio-zrinski-iz-kupa/ Sportalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019101001/http://sportalo.hr/jadran-tek-nakon-jedanaesteraca-izbacio-zrinski-iz-kupa/ |date=19. listopada 2016. }} Mijo Jozić: ''Jadran tek nakon jedanaesteraca izbacio Zrinski iz kupa'', 8. kolovoza 2016. (pristupljeno 16. listopada 2016.)</ref><ref>[http://hnkborovo.webs.com/z.stat.htm HNK Borovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150405160849/http://hnkborovo.webs.com/z.stat.htm |date=5. travnja 2015. }} ''HNK BOROVO UTAKMICE - 1. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA (2009/10.)''(pristupljeno 16. listopada 2016.)</ref> ŽNK Zrinski Bošnjaci bivši je ženski nogometni klub iz [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]], osnovan 2016. godine.<ref>[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/znk-zrinski-bosnjaci/Detaljno/676574 ŽNK Zrinski Bošnjaci], fininfo.hr, pristupljeno 10. ožujka 2018.</ref> === Plasmani kluba kroz povijest === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! Sezona !! Liga !! Plasman |- bgcolor=silver | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1998./99.|1998./99.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || Finalist |- bgcolor=gold | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 1999./2000.|1999./2000.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 1. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2000./01.|2000./01.]] || [[3. HNL – Istok]] || 8. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2001./02.|2001./02.]] || [[3. HNL – Istok]] || 14. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2002./03.|2002./03.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 12. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2003./04.|2003./04.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 6. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2004./05.|2004./05.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 13. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2005./06.|2005./06.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 8. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2006./07.|2006./07.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 9. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2007./08.|2007./08.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 7. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2008./09.|2008./09.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 15. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2009./10.|2009./10.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 13. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2010./11.|2010./11.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 6. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2011./12.|2011./12.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 7. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2012./13.|2012./13.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 4. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2013./14.|2013./14.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 16. mjesto |- bgcolor=gold | [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Županja 2014./15.|2014./15.]] || [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] NS Županja || 1. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2015./16.|2015./16.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 9. mjesto |- | [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2016./17.|2016./17.]] || [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]] || 12. mjesto |- |} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Zrinski Bošnjaci, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎|Zrinski]] imzn3bpsef51au2xpi9orbuy83df74i 10 205628 7571000 7491528 2026-08-06T16:23:24Z PonoRoboT 259157 center 7571000 wikitext text/x-wiki <includeonly><div class="thumb" style="width:{{{4|100%}}};{{#switch:{{{5}}} |left=<nowiki> </nowiki>float:left;margin-right:1em; |right=<nowiki> </nowiki>float:right;margin-left:1em; |center=<nowiki> </nowiki>margin-left:auto; margin-right:auto; overflow:hidden; |#default= }}"> <div class="thumbinner"><div class="noresize" style="overflow:auto; overflow-y:display; overflow-x:scroll; {{#ifeq:{{{dir|}}}|rtl|direction:rtl;}}">[[File:{{{1}}}|{{{2}}}|{{#switch:{{{3}}} |thumb |thumbnail |frame |border={{{1}}} |#default={{{3|}}}}}]]</div>{{ #if: {{{3|}}}|<div class="thumbcaption"><div class="magnify noprint" style="float: right;">[[File:Magnify-clip.png|15x13px|link=:File:{{{1}}}]]</div>{{{3|}}}</div>|}} </div></div></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> hsjgoght0x226qtfemuorfc7p1mam0a 0 206364 7571002 6576695 2026-08-06T16:24:56Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571002 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Guadalajara | ime_genitiv = Guadalajare | izvorno_ime = | slika_panorama = Guadalajara, Jalisco, Mexico (2021) - 003.jpg | veličina_slike = 275px | opis_slike = Središnji trg ''Plaza de Armas de San Miguel el Alto'' s katedralom | slika_zastava = Flag of Guadalajara (México).svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Escudo de Armas de Guadalajara (Jalisco).svg | slika_grb_veličina = 55 px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak =Biser zapada (''La Perla de Occidente'')<br>Meksička [[silicijska dolina]] | geslo = Svi smo više za Guadalajaru (''Somos más por Guadalajara'') | širina-stupnjevi =20 | širina-minute =40 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =103 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20 px]] [[Meksiko]] | lokacija1_ime = Savezna država | lokacija1_info = [[Jalisco]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Utemeljenje | utemeljenje_datum = [[1521.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Jorge Aristóteles Sandoval | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 151 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 1600 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 1.564.514 | stanovništvo_gustoća = 10,361 st/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 4.328.584 | stanovništvo_šire_gustoća =1,583 st/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = UTC-6 | utc_pomak = -6 | vremenska_zona_DST = UTC-5 | utc_pomak_DST = -5 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.guadalajara.gob.mx/ www.guadalajara.gob.mx] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Meksiko | bilješke = }} '''Guadalajara''' je glavni grad [[Meksiko|meksičke]] pokrajine [[Jalisco]] i drugi grad po veličini u Meksiku. U Guadalajari je razvijena elektronička i informatička industrija i moderna [[visoka tehnologija]], te se naziva „Meksičkom [[Silicijska dolina|Silicijskom dolinom]]”. Sjedište je [[Guadalajarska nadbiskupija|istoimene nadbiskupije]]. {{Široka slika|Centro de Guadalajara.jpg|900px|Panorama povijesnog središta Guadalajare|50%|center}} ==Povijest== Guadalajaru je 1531. osnovao španjolski istraživač Cristóbal de Oñate. Njega je poslao [[Konkvistadori|konkvistador]] Nuño de Guzmán. Grad je nazvan prema gradu [[Guadalajara (pokrajina)|Guadalajara]] u Španjolskoj (rodni grad Nuño de Guzmána). Grad je izvorno podignut na brdu Mesa del Cerro, a 1533. i 1535. je premješten na novu lokaciju (na staroj je nedostajalo vode i bile su nepovoljne vremenske prilike). 1541. je grad ponovo premješten zbog napada Indijanaca. Guadalajara je bila glavni grad regije Nova Galicija unutar Potkraljevstva [[Nova Španjolska]]. Od 1813. je Guadalajara dio nezavisnog Meksika. 1818. i 1875. su grad pogodili potresi. U drugoj polovici 20. st. se u gradu jače razvija industrija i trgovina, te se gradi infrastruktura. Do kraja 20. st. se jače razvija moderna tehnologija. 22. travnja 1992. je došlo do velike eksplozije plina koji je ušao u gradsku kanalizaciju i pritom su razorene mnoge ulice i zgrade u gradu i poginulo je preko 200 ljudi. Nakon toga dolazi do zastoja u industrijskom razvoju grada (posebno zbog krize 1994). ==Zemljopis== Guadalajara se nalazi u zapadnom dijelu Meksika. Smještena je u dolini Valle de Atemajac između planina [[Sierra Madre]] i [[Meksička visoravan|Meksičke visoravni]]. Nalazi se na 1600 m nadmorske visine. Grad je sagrađen na vulkanskim stijenama. U blizini se nalazi najveće meksičko slatkovodno jezero [[Chapala]]. Klima je blaga zbog položaja u višem reljefu. Grad sa svojom povezanom okolicom čini [[aglomeracija|aglomeraciju]] Metropolitanski prostor Guadalajare. [[Datoteka:Chonchis..._lost_in_space..._and_time....jpg|mini|lijevo|[[Hospicij Cabañas]]]] [[Datoteka:Guggenheim Guadalajara.jpg|lijevo|mini|[[Guggenheimov muzej]]]] ==Znamenitosti== Guadalajara planira biti značajan turistički centar. Turiste želi privući kombinacijom tradicionalne i moderne arhitekture i umjetnosti. Od tradicionalne arhitekture koja je građena u španjolskom kolonijalnom stilu se ističe [[neoklasicizam|neoklasicistička]] [[Katedrala u Guadalajari|katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije]] s [[neogotika|neogotičkim]] tornjevima. U gradu se nalazi i najstariji i najveći [[hospicij]] u Latinskoj Americi, [[Hospicij Cabañas]] (''Hospicio Cabañas'') koji je upisan na popis svjetske baštine [[UNESCO]]-a. Postoji povijesno groblje ''Panteón de Belén'' oko kojeg kruže brojne legende. U centru grada se ulice križaju pod pravim kutom (tipična kolonijalna gradnja). Značajna je fontana Minerva i slavoluk Los Arcos. Na brdu iznad grada se gradi moderni [[Guggenheimov muzej]] u postmodernom stilu. Postoji kompleks modernih građevina Puerta de Hierro (Željezna vrata). Sagrađena je moderna koncertna dvorana Auditorio Telmex. == Galerija == <gallery> Datoteka:Guadalajara grad, Jalisco, Meksiko.jpg Datoteka:GUADALAJARA.jpg Datoteka:Guadalajara, Jalisco 2022.jpg Datoteka:Guadalajara, Jalisco, Meksiko.jpg Datoteka:JALISCO.jpg Datoteka:Povijesno središte Guadalajare 2022.jpg Datoteka:Povijesno središte meksičkoga grada Guadalajare 2022.jpg Datoteka:Povijesno središte Guadalajare grada.jpg Datoteka:U centru meksičkog grada Guadalajare.jpg Datoteka:U Guadalajari spomenik.jpg </gallery> ==Vanjske poveznice== {{commons|Guadalajara,_Mexico}} *[http://www.guadalajara.gob.mx/ Službene stranice Grada Guadalajare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161002105956/http://guadalajara.gob.mx/ |date=2. listopada 2016. }} [[Kategorija:Gradovi u Meksiku]] [[hu:Guadalajara]] 66ulinya900de7mej5phy496571nras 0 211249 7571423 7542964 2026-08-07T08:51:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571423 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Ljubo Kuntarić | Img = Ljubo Kuntarić 2013.jpg | Img_capt = Ljubo Kuntarić (2013.) | Img_size = | Landscape = da | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = Ljuboslav Kuntarić | Pseudonim = Ljubo | Rođenje = [[20. lipnja]] [[1925.]] | Mjesto rođenja = [[Čakovec]] | Smrt = [[4. listopada]] [[2016.]] | Prebivalište = | Instrument = [[glasovir]], [[violina]], [[flauta]] | Žanr = [[šansona]], [[šlager]]i, [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[glazbenik]], [[skladatelj]] | Djelatno_razdoblje = [[1943.]] – [[2016.]] | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[PGP RTB]], [[Diskoton]], [[Aquarius Records]] | Angažman = | URL = | nagrade = Dobitnik diskografske nagrade [[porin (nagrada)|Porin]] | Značajni instrumenti = }} '''Ljuboslav Kuntarić''' ([[Čakovec]], [[20. lipnja]] [[1925.]] – [[Volosko]], [[4. listopada]] [[2016.]])<ref>[http://www.vecernji.hr/glazba/u-voloskom-umro-ljubo-kuntaric-autor-vjecnih-skladbi-1118523 Večernji.hr – Denis Derk: »Umro jedan od najplodnijih hrvatskih kompozitora, autor glazbe hita Ive Robića "Ta tvoja ruka mala"«], objavljeno 4. listopada 2016., pristupljeno 5. listopada 2016.</ref><ref name="Medjimurje">[https://medjimurje.hr/aktualno/gradovi-i-opcine/u-92-godini-preminuo-legendarni-skladatelj-ljubo-kuntaric-25635/ Medjimurje.hr – Velimir Kelkedi: »U 92. godini preminuo legendarni skladatelj Ljubo Kuntarić«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161005195257/https://medjimurje.hr/aktualno/gradovi-i-opcine/u-92-godini-preminuo-legendarni-skladatelj-ljubo-kuntaric-25635/ |date=5. listopada 2016. }}, objavljeno 4. listopada 2016., pristupljeno 5. listopada 2016.</ref> bio je [[hrvat]]ski [[glazbenik]] i [[skladatelj]]. Najpoznatiji je po svojim skladbama [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]], koje su često bile nagrađivane na festivalima. Također prvi je pobjednik [[Zagrebački festival|Zagrebačkog festivala]] sa skladbom "Ta tvoja ruka mala". Skladao je više od 2000 zabavnih i plesnih melodija od kojih su neke "U nedilju Ane (Mali motorin)", "Autobus Calypso" i još mnoge druge koje su mu donijele pobjede na mnogim festivalima zabavne glazbe (Zagreb 1953., '56., [[Melodije Istre i Kvarnera ]]i druge). Autor je 160 skladbi za djecu, mnogih scenskih djela, [[opereta]], [[mjuzikl]]a i [[opera]]. Također je napisao 40-ak komornih i više od 200 zborskih skladbi, 180 [[Klapsko pjevanje|klapskih]], 48 [[tambura]]ških i 26 [[mandolina|mandolinskih]] te 680 skladba sakralne tematike.<ref>[http://nagrada-status.hgu.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=10&lang=HR Hrvatska glazbena unija] – Dobitnici nagrada, Ljubo Kuntarić</ref> == Životopis == Ljuboslav Ljubo Kuntarić rođen je 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu. Glazbu je počeo učiti u rodnom gradu, a nastavio u [[Varaždin]]u, te u [[Požega|Požegi]].<ref>[http://fdk.hr/osoba/ljubo-kuntaric/ festival dalmatinskih klapa Omiš] - Ljubo Kuntarić</ref> [[Klavir]] počinje privatno učiti u sedmoj godini života, a usporedo s Gimnazijom pohađa i Glazbenu školu u Varaždinu. U Čakovcu je svirao u zabavnom i [[jazz|džez]] orkestru, a kod požeškog kapelnika prof. Vojteha Štetke je učio svirati klavir, [[violina|violinu]] i [[flauta|flautu]], te harmoniju i početke polifonije. Kod profesora [[Rudolf Matz|Rudolfa Matza]] pet godina je učio [[Harmonija (glazba)|harmoniju]] i kontrapunkt, kompoziciju, instrumentaciju i glazbene forme, a nakon toga je još nekoliko godina radio s [[Albe Vidaković|Albom Vidakovićem]]. Na prvoj godini fakulteta [[14. veljače]] [[1945.]] godine primljen je u Hrvatsko autorsko društvo (I. Glazbeni odsjek), te je zajedno s [[Miljenko Prohaska|Miljenkom Prohaskom]] bio je jedan od utemeljitelja Udruženja zabavne glazbe. U Zagrebu je [[1951.]] godine diplomirao na Tehničkom fakultetu. Nakon završenog fakulteta kao diplomirani inženjer radio je na izgradnji vodovoda [[Cres-Lošinj]], te još na mnogim značajnim projektima. Prvim radovima pojavljuje se kao skladatelj šlagera. Dana [[22. ožujka]] [[1945.]] godine njegovu skladbu "Ti ni ne slutiš" izveo je uživo na hrvatskom krugovalu najpopularniji hrvatski pjevač tog vremena [[Andrija Konc]]. Seli se u [[Volosko]] kraj [[opatija|Opatije]] gdje počeo skladati i u [[istra|istarskom]] melosu. Na [[kvarner]]u djeluje više od pet desetljeća te je autor mnogih skladbi raznovrsnog opusa. U svojoj bogatoj glazbenoj karijeri skladao je orkestralne, komorne, klavirske te duhovne skladbe, skladbe i obrade za klape, te djela za tamburaške i puhačke orkestre. Na [[Radio Rijeka|Radio Rijeci]] njegove je skladbe pjevao [[Zvonimir Krkljuš]], a uz raznovrsne šlagerske skladbe, Kuntarić je skladao i vrlo uspješne [[mjuzikl]]e ("Karolina Riječka" s [[Radojka Šverko|Radojkom Šverko]]). == Festivali == Ljubo Kuntarić sudjelovao je na brojnim festivalima na kojima je osvojio mnoga prva mjesta, te brojne druge nagrade za svoj dugogodišnji rad i nastupe na festivalima. ;Festivali i nagrađene skladbe * "Ta tvoja ruka mala" – prva nagrada publike (Zagreb 1953.) * "Ti i ja" - 3. nagrada (Zagreb'55.) * "Ako nećeš da te ljubim" - 1. nagrada (Zagreb'56.) * "Nina" - 3. nagrada (Zagreb'56.) * "Ti nisi samo moj san" - 3. nagrada stručnog žirija Festivala radio difuzije, Beograd'57. * "Pjesma tipkačici" - 3. nagrada Festivala radio difuzije, Beograd'57. (prva skladba koju je u svojoj bogatoj karijeri snimila [[Tereza Kesovija]]) * "Na jedrilici" - 4. nagrada Festivala radio difuzije, Beograd'57. * "Autobus Calypso" - 2. nagrada publike te 3. nagrada stručnog žirija, Opatija'59. ([[Ivo Robić]], [[Marko Novosel]], [[Beti Jurković|Betty Jurković]], Toni Kljaković, [[Gabi Novak]], Ljubimci žena, [[Cubismo]]) * "U nedilju Ane" - veliki diskografski hit, 3. nagrada publike na festivalu Opatija'60. * "Opatijo divna" - nagrada Turističkog saveza Opatije. * "Sva sreća je tu" - MIK'64 te nagrada [[časopis]]a Ritam za najvedriju i najbržu melodiju. * "Bez jedra i vjetra" - 1. nagrada stručnog žirija MIK'64. * "Plavi twist" - 2. nagrada publike MIK'64. * "Fešta na palubi" - 3. nagrada publike, MIK'65. * "Barba Frane" - nagrada lista Arena za najvedriju melodiju, MIK'66 * "Otišel je brodit" - 1. nagrada publike, 1. nagrada stručnog žirija te nagrada za uporabu istarskog melosa, MIK'67. * "Valovi", 3. nagrada, Beogradsko proleće'58. * "Sretan put" - 1. nagrada na natječaju za pjesmu u filmu ''H-8'' (Gabi Novak). * "Pjesma brodskog malog" - nagrada natječaja za film ''Mala Jole'' 1955. godine. * "Mornarska pjesma" i "Šjora Dome" - nagrada natječaja za film ''Mala Jole'' * [[Mjuzikl]] ''Blago s plavog Jadrana'' - Nagrada Republičkog fonda za unapređivanje kulturne djelatnosti, Zagreb 1974. * "Zamagljen prozor" - 1. nagrada natječaja za film ''Medaljon sa tri srca'' ([[Stjepan Stanić|Stjepan Đimi Stanić]], Ivo Robić, [[Elvira Voća]], [[Drago Diklić]]) == Nagrade i priznanja == Ljubo Kuntarić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja od kojih su samo 45 festivalske. * Nagrada na Zagrebu '64. "Skladatelju pobjedniku prvih 10 festivala" - dodijelila glazbena edicija "Faril" iz [[Bologna|Bologne]]. * 2007. – Posebna spomen plaketa "Status 2007." u povodu 60 godina javnog umjetničkog djelovanja * [[Dobitnici Porina 2009.|2009.]] – glazbena nagrada [[porin (nagrada)|Porin]] za životno djelo * [[2015.]] – titula počasnog građanina [[Čakovec|Grada Čakovca]]<ref name="Medjimurje"/> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hds.hr/clan/kuntaric-ljuboslav-ljubo/#members Hrvatsko društvo skladatelja – Kuntarić, Ljuboslav Ljubo] * [http://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/umro-prvi-hrvatski-hit-maker-otisao-je-skladatelj-brojnih-evergreena-kao-sto-su-ta-tvoja-ruka-mala-mali-motorin-i-ceznja/5020496/ Jutarnji.hr – UMRO PRVI HRVATSKI 'HIT MAKER' : Otišao je skladatelj brojnih evergreena kao što su "Ta tvoja ruka mala", "Mali motorin" i "Čežnja"] {{GLAVNIRASPORED:Kuntarić, Ljubo}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Čakovec]] [[Kategorija:Nositelji Pro Ecclesia et Pontifice]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] ddp5jk4pep6lh9yvrrfhm2sek0glv9n 3 212540 7571211 7543676 2026-08-06T22:12:02Z Tulkas Astaldo 38717 test1 7571211 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. ---- '''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:''' * [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] - kako uspješno činiti Wikipediju boljom! * [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika ---- Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće: * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići * spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] ---- Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] na alatnoj traci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove "Suradnik:''vaše ime''") možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]). ---- Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom. ---- Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Dtom|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:Lightblue; font-size:medium;">D</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dtom|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:blue; font-size:medium;">tom</span>''']][[Slika:Aero-stub img.svg]] 12:49, 27. lipnja 2009. (CEST) == Grdun i prikaži == Scout69, vidim da pišeš o [[Grdun]]u, a zamolila bih te da obratiš pozornost na par sitnica. Prilikom uređivanja Wkipedije češće rabi tipku "Prikaži kako će izgledati" (nalazi se pokraj "Sačuvaj stranicu") i kada provjerama ocijeniš da su sve potrebne promjene napisane, tek onda snimi, jer dio suradnika Wikipedije ima obvezu pregledavanja baš svake promjene snimljene na Wikipediji pa im se učestalim snimanjem otežava rad i troši nepotrebno vrijeme. Pokušaj dodati koju [[Wikipedija:Wikipoveznice|wikipoveznicu]] dok pišeš tekst, a nešto više o uređivanju možeš pronaći u [[WP:UT|uvodnom tečaju]]. Pretpostavljam da si u mogućnosti fotografirati neke spomenike iz Grduna, članak bi bio još bolji s fotografijama koje bi ilustrirale tekst. Ako imaš neka pitanja, slobodno pitaj, rado ćemo ti pomoći. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 15:49, 3. srpnja 2009. (CEST) : Na Wikipediji će podaci o stanovništvu naselja Hrvatske 1857.-2001. kroz par dana biti dostupni u obliku stupčanog grafikona za sva naselja Hrvatske (baza podataka je spremna oko tjedan dana, tj. usklađena sa zakonom, ali treba još srediti neke druge tehničke detalje). [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 15:04, 5. srpanj 2009. (CEST) == vapnenica == Mozes li, molim te, staviti izvore u clanak o [[Vapnika|vapnenici]] koji si napisao. Malo sam ga sredio i dodao kategoriju. Pozz --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 22:49, 7. srpnja 2009. (CEST) : Otprilike bi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vapnika&diff=1932920&oldid=1932054 ovako] trebao izgledati izvor, znaci 1. autor, 2. rad, 3. naziv djela gdje je objavljen, 4. broj, 5. godina. I direktan link na tekst, a ne na casopis. Ima jos jedan problem! Identicna slika koju si postavio nalazi se u navedenom tekstu. Naime, moras imati dozvolu izdavaca za distribuiranje te slike, osim ako ti nisi sam autor. Pozz ;)--[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 11:04, 8. srpnja 2009. (CEST) :: Bok. Nazalost, nisam majstor od postavljanja slika, ali pitaj nekog od administratora, [[Suradnik:Roberta F.|Robertu]] ili [[Suradnik:SpeedyGonsales|Spidija]]. Lijep pozdrav ;) --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 14:06, 9. srpnja 2009. (CEST) ::: Na hr wiki mogu se stavljati osim slobodnih slika i one pod uvjetima [[Poštena uporaba|poštene uporabe]], u pravilu ne više od jedne takve slike po članku (broj slobodnih slika nije ograničen, tj. ograničen je dobrim ukusom, članak ne treba biti slikovnica :-)). Dakle, ako ne postoji slobodna slika nečega (npr. slobodne slike novih filmova ne postoje, i neće ih biti najmanje 100 godina), dozvoljeno je rabiti neslobodnu, ako se poštuju zakonske odredbe poštene uporabe. Ako je moguće nabaviti slobodnu sliku, treba je nabaviti i čim prije zamijeniti neslobodnu. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 17:25, 9. srpnja 2009. (CEST) ::::Scout69, ima još jedna mogućnost. Zatražiti od uredništva časopisa dopusnicu za prenošenje fotografije na Wikipediji, ako su oni nositelji autorskog prava za tu fotografiju ili sam autor dopušta (prepisku bi bilo poželjno proslijediti nekom od administratora, koji su obvezni podatke o suradniku zadržati za sebe). Skica koju biš sam napravio svakako je poželjna, jer onda si ti autor i pretpostavlja se da si suglasan s uvjetima pod kojima postavljaš svoj rad na Wikipediju, uostalom odabireš neku od slobodnih licencija. Iskreno mi je žao više nisi našao vapniku, sama često idem u "lov fotićem" i znam kako se razočaram, kada nečega više nema što je bilo vrijedno sačuvati za uspomenu. Ako imaš još neka pitanja, slobodno pitaj, rado ćemo ti pomoći. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 16:20, 11. srpnja 2009. (CEST) == stil == Bok. Lijepo si upotpunio clanak Grdun. Pokusaj pisati malo vise enciklopedijskim stilom, a malo manje da tekst slici na turisticki vodic. Sve osobne dojmove i termine poput "lijepo", "zabavno", itd. trebalo bi izbjegavati. Lijep pozdrav;) --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 18:43, 20. studenog 2009. (CET) == Test == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Vaše uređivanje {{#if:|na stranici [[:]]}} izgledalo je kao test ili nije zadovoljavalo [[WP:5S|Wikipedijina pravila]] o stilu i sadržaju pa je upravo uklonjeno. Ako želite isprobavati uređivanje, činite to na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]. Možete pogledati i kratki [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Ako mislite da Vam je ova poruka upućena greškom, ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. {{#if:|{{{2}}}|Ako se niste do sada prijavili, možete to učiniti <span class="plainlinks">[{{fullurl:Special:Userlogin|type=signup}} ovdje]</span>. Hvala na razumijevanju.}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 00:11, 7. kolovoza 2026. (CEST) 4rgqis0p7cnqlefh7i4f53pxubksyxw 7571353 7571211 2026-08-07T04:45:46Z Scout69 34061 /* Test */ Odgovor 7571353 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. ---- '''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:''' * [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] - kako uspješno činiti Wikipediju boljom! * [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika ---- Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće: * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići * spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] ---- Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] na alatnoj traci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove "Suradnik:''vaše ime''") možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]). ---- Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom. ---- Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Dtom|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:Lightblue; font-size:medium;">D</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dtom|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:blue; font-size:medium;">tom</span>''']][[Slika:Aero-stub img.svg]] 12:49, 27. lipnja 2009. (CEST) == Grdun i prikaži == Scout69, vidim da pišeš o [[Grdun]]u, a zamolila bih te da obratiš pozornost na par sitnica. Prilikom uređivanja Wkipedije češće rabi tipku "Prikaži kako će izgledati" (nalazi se pokraj "Sačuvaj stranicu") i kada provjerama ocijeniš da su sve potrebne promjene napisane, tek onda snimi, jer dio suradnika Wikipedije ima obvezu pregledavanja baš svake promjene snimljene na Wikipediji pa im se učestalim snimanjem otežava rad i troši nepotrebno vrijeme. Pokušaj dodati koju [[Wikipedija:Wikipoveznice|wikipoveznicu]] dok pišeš tekst, a nešto više o uređivanju možeš pronaći u [[WP:UT|uvodnom tečaju]]. Pretpostavljam da si u mogućnosti fotografirati neke spomenike iz Grduna, članak bi bio još bolji s fotografijama koje bi ilustrirale tekst. Ako imaš neka pitanja, slobodno pitaj, rado ćemo ti pomoći. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 15:49, 3. srpnja 2009. (CEST) : Na Wikipediji će podaci o stanovništvu naselja Hrvatske 1857.-2001. kroz par dana biti dostupni u obliku stupčanog grafikona za sva naselja Hrvatske (baza podataka je spremna oko tjedan dana, tj. usklađena sa zakonom, ali treba još srediti neke druge tehničke detalje). [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 15:04, 5. srpanj 2009. (CEST) == vapnenica == Mozes li, molim te, staviti izvore u clanak o [[Vapnika|vapnenici]] koji si napisao. Malo sam ga sredio i dodao kategoriju. Pozz --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 22:49, 7. srpnja 2009. (CEST) : Otprilike bi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vapnika&diff=1932920&oldid=1932054 ovako] trebao izgledati izvor, znaci 1. autor, 2. rad, 3. naziv djela gdje je objavljen, 4. broj, 5. godina. I direktan link na tekst, a ne na casopis. Ima jos jedan problem! Identicna slika koju si postavio nalazi se u navedenom tekstu. Naime, moras imati dozvolu izdavaca za distribuiranje te slike, osim ako ti nisi sam autor. Pozz ;)--[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 11:04, 8. srpnja 2009. (CEST) :: Bok. Nazalost, nisam majstor od postavljanja slika, ali pitaj nekog od administratora, [[Suradnik:Roberta F.|Robertu]] ili [[Suradnik:SpeedyGonsales|Spidija]]. Lijep pozdrav ;) --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 14:06, 9. srpnja 2009. (CEST) ::: Na hr wiki mogu se stavljati osim slobodnih slika i one pod uvjetima [[Poštena uporaba|poštene uporabe]], u pravilu ne više od jedne takve slike po članku (broj slobodnih slika nije ograničen, tj. ograničen je dobrim ukusom, članak ne treba biti slikovnica :-)). Dakle, ako ne postoji slobodna slika nečega (npr. slobodne slike novih filmova ne postoje, i neće ih biti najmanje 100 godina), dozvoljeno je rabiti neslobodnu, ako se poštuju zakonske odredbe poštene uporabe. Ako je moguće nabaviti slobodnu sliku, treba je nabaviti i čim prije zamijeniti neslobodnu. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 17:25, 9. srpnja 2009. (CEST) ::::Scout69, ima još jedna mogućnost. Zatražiti od uredništva časopisa dopusnicu za prenošenje fotografije na Wikipediji, ako su oni nositelji autorskog prava za tu fotografiju ili sam autor dopušta (prepisku bi bilo poželjno proslijediti nekom od administratora, koji su obvezni podatke o suradniku zadržati za sebe). Skica koju biš sam napravio svakako je poželjna, jer onda si ti autor i pretpostavlja se da si suglasan s uvjetima pod kojima postavljaš svoj rad na Wikipediju, uostalom odabireš neku od slobodnih licencija. Iskreno mi je žao više nisi našao vapniku, sama često idem u "lov fotićem" i znam kako se razočaram, kada nečega više nema što je bilo vrijedno sačuvati za uspomenu. Ako imaš još neka pitanja, slobodno pitaj, rado ćemo ti pomoći. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 16:20, 11. srpnja 2009. (CEST) == stil == Bok. Lijepo si upotpunio clanak Grdun. Pokusaj pisati malo vise enciklopedijskim stilom, a malo manje da tekst slici na turisticki vodic. Sve osobne dojmove i termine poput "lijepo", "zabavno", itd. trebalo bi izbjegavati. Lijep pozdrav;) --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 18:43, 20. studenog 2009. (CET) == Test == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Vaše uređivanje {{#if:|na stranici [[:]]}} izgledalo je kao test ili nije zadovoljavalo [[WP:5S|Wikipedijina pravila]] o stilu i sadržaju pa je upravo uklonjeno. Ako želite isprobavati uređivanje, činite to na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]. Možete pogledati i kratki [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Ako mislite da Vam je ova poruka upućena greškom, ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. {{#if:|{{{2}}}|Ako se niste do sada prijavili, možete to učiniti <span class="plainlinks">[{{fullurl:Special:Userlogin|type=signup}} ovdje]</span>. Hvala na razumijevanju.}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 00:11, 7. kolovoza 2026. (CEST) :Poštovani :kako da u članak Operacija Oluja, pasos Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji, Zborno Područje Karlovac upišem postrojbu 266. IDS s imenom Zapovjednika ? :Već duže vrijeme nisam radio na uređivanju Wikipedije pa sam zaboravio. :Hvala [[Suradnik:Scout69|Scout69]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Scout69|razgovor]])</small> 06:45, 7. kolovoza 2026. (CEST) fwvzoaevandbtlxqimo5fu81bt4a1tr 7571398 7571353 2026-08-07T07:02:56Z Runolist 263374 /* Test */ Odgovor 7571398 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] - slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. ---- '''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:''' * [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta * [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] - kako uspješno činiti Wikipediju boljom! * [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] - '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika ---- Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće: * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići * spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [irc://irc.freenode.net/wikipedia-hr wikipedia-hr] ---- Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] na alatnoj traci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove "Suradnik:''vaše ime''") možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]). ---- Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom. ---- Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Dtom|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:Lightblue; font-size:medium;">D</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dtom|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:blue; font-size:medium;">tom</span>''']][[Slika:Aero-stub img.svg]] 12:49, 27. lipnja 2009. (CEST) == Grdun i prikaži == Scout69, vidim da pišeš o [[Grdun]]u, a zamolila bih te da obratiš pozornost na par sitnica. Prilikom uređivanja Wkipedije češće rabi tipku "Prikaži kako će izgledati" (nalazi se pokraj "Sačuvaj stranicu") i kada provjerama ocijeniš da su sve potrebne promjene napisane, tek onda snimi, jer dio suradnika Wikipedije ima obvezu pregledavanja baš svake promjene snimljene na Wikipediji pa im se učestalim snimanjem otežava rad i troši nepotrebno vrijeme. Pokušaj dodati koju [[Wikipedija:Wikipoveznice|wikipoveznicu]] dok pišeš tekst, a nešto više o uređivanju možeš pronaći u [[WP:UT|uvodnom tečaju]]. Pretpostavljam da si u mogućnosti fotografirati neke spomenike iz Grduna, članak bi bio još bolji s fotografijama koje bi ilustrirale tekst. Ako imaš neka pitanja, slobodno pitaj, rado ćemo ti pomoći. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 15:49, 3. srpnja 2009. (CEST) : Na Wikipediji će podaci o stanovništvu naselja Hrvatske 1857.-2001. kroz par dana biti dostupni u obliku stupčanog grafikona za sva naselja Hrvatske (baza podataka je spremna oko tjedan dana, tj. usklađena sa zakonom, ali treba još srediti neke druge tehničke detalje). [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 15:04, 5. srpanj 2009. (CEST) == vapnenica == Mozes li, molim te, staviti izvore u clanak o [[Vapnika|vapnenici]] koji si napisao. Malo sam ga sredio i dodao kategoriju. Pozz --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 22:49, 7. srpnja 2009. (CEST) : Otprilike bi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vapnika&diff=1932920&oldid=1932054 ovako] trebao izgledati izvor, znaci 1. autor, 2. rad, 3. naziv djela gdje je objavljen, 4. broj, 5. godina. I direktan link na tekst, a ne na casopis. Ima jos jedan problem! Identicna slika koju si postavio nalazi se u navedenom tekstu. Naime, moras imati dozvolu izdavaca za distribuiranje te slike, osim ako ti nisi sam autor. Pozz ;)--[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 11:04, 8. srpnja 2009. (CEST) :: Bok. Nazalost, nisam majstor od postavljanja slika, ali pitaj nekog od administratora, [[Suradnik:Roberta F.|Robertu]] ili [[Suradnik:SpeedyGonsales|Spidija]]. Lijep pozdrav ;) --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 14:06, 9. srpnja 2009. (CEST) ::: Na hr wiki mogu se stavljati osim slobodnih slika i one pod uvjetima [[Poštena uporaba|poštene uporabe]], u pravilu ne više od jedne takve slike po članku (broj slobodnih slika nije ograničen, tj. ograničen je dobrim ukusom, članak ne treba biti slikovnica :-)). Dakle, ako ne postoji slobodna slika nečega (npr. slobodne slike novih filmova ne postoje, i neće ih biti najmanje 100 godina), dozvoljeno je rabiti neslobodnu, ako se poštuju zakonske odredbe poštene uporabe. Ako je moguće nabaviti slobodnu sliku, treba je nabaviti i čim prije zamijeniti neslobodnu. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 17:25, 9. srpnja 2009. (CEST) ::::Scout69, ima još jedna mogućnost. Zatražiti od uredništva časopisa dopusnicu za prenošenje fotografije na Wikipediji, ako su oni nositelji autorskog prava za tu fotografiju ili sam autor dopušta (prepisku bi bilo poželjno proslijediti nekom od administratora, koji su obvezni podatke o suradniku zadržati za sebe). Skica koju biš sam napravio svakako je poželjna, jer onda si ti autor i pretpostavlja se da si suglasan s uvjetima pod kojima postavljaš svoj rad na Wikipediju, uostalom odabireš neku od slobodnih licencija. Iskreno mi je žao više nisi našao vapniku, sama često idem u "lov fotićem" i znam kako se razočaram, kada nečega više nema što je bilo vrijedno sačuvati za uspomenu. Ako imaš još neka pitanja, slobodno pitaj, rado ćemo ti pomoći. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 16:20, 11. srpnja 2009. (CEST) == stil == Bok. Lijepo si upotpunio clanak Grdun. Pokusaj pisati malo vise enciklopedijskim stilom, a malo manje da tekst slici na turisticki vodic. Sve osobne dojmove i termine poput "lijepo", "zabavno", itd. trebalo bi izbjegavati. Lijep pozdrav;) --[[Suradnik:Fhms|Fhms]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fhms|razgovor]])</small> 18:43, 20. studenog 2009. (CET) == Test == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Vaše uređivanje {{#if:|na stranici [[:]]}} izgledalo je kao test ili nije zadovoljavalo [[WP:5S|Wikipedijina pravila]] o stilu i sadržaju pa je upravo uklonjeno. Ako želite isprobavati uređivanje, činite to na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]. Možete pogledati i kratki [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Ako mislite da Vam je ova poruka upućena greškom, ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. {{#if:|{{{2}}}|Ako se niste do sada prijavili, možete to učiniti <span class="plainlinks">[{{fullurl:Special:Userlogin|type=signup}} ovdje]</span>. Hvala na razumijevanju.}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 00:11, 7. kolovoza 2026. (CEST) :Poštovani :kako da u članak Operacija Oluja, pasos Zborna područja i popis postrojbi i njihovih zapovjednika u Oluji, Zborno Područje Karlovac upišem postrojbu 266. IDS s imenom Zapovjednika ? :Već duže vrijeme nisam radio na uređivanju Wikipedije pa sam zaboravio. :Hvala [[Suradnik:Scout69|Scout69]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Scout69|razgovor]])</small> 06:45, 7. kolovoza 2026. (CEST) ::Potrebno je pronaći [[WP:VI|vjerodostojan]] (pročitati smjernicu na linku) izvor u kojemu piše da je dotična postrojba sudjelovala u Oluji te u sklopu kojeg zbornog područja. Izvor treba umetnuti u članak odmah pored natuknice za postrojbu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 7. kolovoza 2026. (CEST) 3pha1bjswomf6njgcj1393wdzv5s8pi 1 212681 7571208 3555919 2026-08-06T22:10:17Z Tulkas Astaldo 38717 test1 7571208 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} ==škola u Grdunu== Dvorac u Grdunu otvorio je svoja vrata ujesen 1932. god. za dvorazrednu školu djeci iz Grduna, Pišćetaka i Netretišćkoga Golog Vrha. Nastavne 1938./39. god. Zvonimir Gaži i Dragica Gračan učitelji su za 99 (21+25+27+26) učenika. Zbog naglog smanjivanja broja učenika, škola je ukinuta 1975. godine IZVOR : Marko Trpčić - Kordiš ; Povijest OŠ Netretić i njenih područnih škola [[Suradnik:Scout69|Scout69]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Scout69|razgovor]])</small> 12:55, 28. lipnja 2009. (CEST) Molim da se ubaci karta Hrvatske s oznakom mjesta Grdun i koordinate. [[Suradnik:Scout69|Scout69]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Scout69|razgovor]])</small> 13:16, 28. lipnja 2009. (CEST) == Test == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju! Vaše uređivanje {{#if:|na stranici [[:]]}} izgledalo je kao test ili nije zadovoljavalo [[WP:5S|Wikipedijina pravila]] o stilu i sadržaju pa je upravo uklonjeno. Ako želite isprobavati uređivanje, činite to na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]]. Možete pogledati i kratki [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na Wikipediji. Ako mislite da Vam je ova poruka upućena greškom, ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. {{#if:|{{{2}}}|Ako se niste do sada prijavili, možete to učiniti <span class="plainlinks">[{{fullurl:Special:Userlogin|type=signup}} ovdje]</span>. Hvala na razumijevanju.}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 00:09, 7. kolovoza 2026. (CEST) mi1t7oaw20w1onpg5qo7xnpykagkb97 7571210 7571208 2026-08-06T22:10:46Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] ([[User talk:Tulkas Astaldo|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:SpeedyBot|SpeedyBot]] 3555919 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} ==škola u Grdunu== Dvorac u Grdunu otvorio je svoja vrata ujesen 1932. god. za dvorazrednu školu djeci iz Grduna, Pišćetaka i Netretišćkoga Golog Vrha. Nastavne 1938./39. god. Zvonimir Gaži i Dragica Gračan učitelji su za 99 (21+25+27+26) učenika. Zbog naglog smanjivanja broja učenika, škola je ukinuta 1975. godine IZVOR : Marko Trpčić - Kordiš ; Povijest OŠ Netretić i njenih područnih škola [[Suradnik:Scout69|Scout69]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Scout69|razgovor]])</small> 12:55, 28. lipnja 2009. (CEST) Molim da se ubaci karta Hrvatske s oznakom mjesta Grdun i koordinate. [[Suradnik:Scout69|Scout69]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Scout69|razgovor]])</small> 13:16, 28. lipnja 2009. (CEST) 3fhjnud4j67cvy34tjpy715j5uwr6b2 0 213714 7571406 7472298 2026-08-07T07:51:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571406 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Normdist regression.png|mini|300px|Primjer linearne regresije s jednom nezavisnom varijablom]] U statistici, '''linearna regresija''' se odnosi na svaki pristup modeliranju relacija između jedne ili više varijabli označene s ''Y'', te jedne ili više varijabli označene sa ''X'', na način da takav model linearno ovisi o nepoznatim parametrima [[teorija estimacije|estimiranih]] iz [[podatak]]a. Najčešće se linearna regresija odnosi na model u kojem je [[uvjetno očekivanje|uvjetna srednja vrijednost]] od ''Y'', uz danu vrijednost ''X'', [[afina transformacija|afina funkcija]] od ''X''. Mnogo rjeđe, linearna regresija se može odnositi na model u kojem [[medijan]], ili neki drugi [[kvantil]] uvjetne distribucije ''Y'' za dani ''X'' se izražava kao linearna funkcija od ''X''. Kao i svi drugi oblici [[regresijska analiza|regresijske analize]], ''linearna regresija'' se fokusira na [[razdioba uvjetne vjerojatnosti|razdiobu uvjetne vjerojatnosti]] od ''Y'' za dani ''X'', a ne na [[razdioba zajedničke vjerojatnosti|razdiobu zajedničke vjerojatnosti]] od ''Y'' i ''X'', što je domena [[multivarijantna analiza|multivarijantne analize]] ({{en| multivariate analysis}}) Linerana regresija je bila prvi tip [[regresijska analiza|regresijske analize]] koja je detaljno proučavana i koja se ekstenzivno koristila u praktičnim primjenama. Razlog za ovo je taj što se modeli koji linerano ovise o svojim nepoznatim parametrima lakše modeliraju nego modeli s nelinearnom ovisnošću o parametrima. Također, statistička svojstva rezultirajućih estimatora se lakše određuju. Linearna regresija ima mnogo praktičnih primjena. Većina aplikacija linearne regresije pada u jednu od sljedeće dvije široke kategorije: * Ako je cilj [[predviđanje]] ili [[prognoza]], linearna regresija se može koristiti za podešavanje preditivnog modela prema promatranom skupu podataka vrijednosti ''Y'' i ''X''. Nakon razvoja ovakvog modela, ako je data vrijednost za ''X'' bez pripadajuće vrijednosti ''Y'', podešeni model se može koristiti za predviđanje vrijednosti ''Y''. * Ako imamo varijablu ''Y'' i veći broj varijabli ''X''₁, ..., ''X''_''p'' koje mogu biti povezane s ''Y'', možemo koristiti lineranu regresijsku analizu za kvantificiranje jačine relacije između ''Y'' and the ''X''_''j'', za procjenu koji je ''X''_j uopće vezan za ''Y'', te da bi identificirali koji podskupovi od ''X''_''j'' sadrže redundantne informacije o ''Y'', tako da, kad je jedan od njih poznat, ostali više ne daju korisne informacije. Linearni regresijski modeli se često podešavaju uz pomoć [[metoda najmanjih kvadrata|metode najmanjih kvadrata]], iako se mogu koristit i drugi načini, kao što je minimiziranje "nedostatka podešenja" (eng. ''lack of fit'') u nekim drugim [[norma (matematika)|normama]], ili minimiziranjem penalizirane verzije [[funkcija gubitaka|funkcije gubitaka]] najmanjih kvadrata, kao kod [[Tikhonova regularizacija|Tikhonove regularizacije]]. Nasuprot tome, pristup metodom najmanjih kvadrata se može iskoristiti za podešavanje neliearnih modela. Prema tome, pojmovi "najmanjih kvadrata" i "linearni model" jesu usko povezani, ali nisu sinonimi. == Uvod == Uz zadani skup [[podatak]]a <math>\{y_i,\, x_{i1}, \ldots, x_{ip}\}_{i=1}^n</math> od ''n'' [[statistička jedinica|statističkih jedinica]], model linearne regresije pretpostavlja da se relacija između zavisne varijable <math>y_i</math> i ''p''-vektora regresora <math>x_i</math> može aproksimativno uzeti kao [[linearna funkcija|linearna]]. "Aproksimativno" se ovdje odnosi na "smetnje" ''ε_i'' &mdash; nepromatranu slučajnu [[Varijabla|varijablu]] koja dodaje [[šum]] u linearnu relaciju između zavisne varijable i regresora. Stoga, model ima oblik : <math> y_i = \beta_1 x_{i1} + \cdots + \beta_p x_{ip} + \varepsilon_i = x'_i\beta + \varepsilon_i, \qquad i = 1, \ldots, n, </math> gdje je <math>x_i'\beta</math> [[unutarnji produkt]] između [[vektor]]a <math>x_i</math> i <math>\beta</math>. Često su ovih ''n'' jednadžni složene u vektorski oblik kao : <math> Y = X\beta + \varepsilon, \,</math> gdje je : <math> Y = \begin{pmatrix} y_1 \\ y_2 \\ \vdots \\ y_n \end{pmatrix}, \quad X = \begin{pmatrix} x'_1 \\ x'_2 \\ \vdots \\ x'_n \end{pmatrix} = \begin{pmatrix} x_{11} & \cdots & x_{1p} \\ x_{21} & \cdots & x_{2p} \\ \vdots & \ddots & \vdots \\ x_{n1} & \cdots & x_{np} \end{pmatrix}, \quad \beta = \begin{pmatrix} \beta_1 \\ \vdots \\ \beta_p \end{pmatrix}, \quad \varepsilon = \begin{pmatrix} \varepsilon_1 \\ \varepsilon_2 \\ \vdots \\ \varepsilon_n \end{pmatrix}. </math> Neke napomene vezane uz terminologiju: * <math>y_i\,</math> se naziva ''regresand'', ''zavisna varijabla'', ''endogena varijabla'', ''variabla odgovora'' ili ''mjerena varijabla''. <!-- "predicted variable" was also included in this list in previous edit; however i think that more common use for "predicted variable" is for <math>\hat{y}=x'\hat{\beta}</math> --> Odluka o tome koja se varijabla u skupu podataka modelira kao zavisna varijabla, a koja kao nezavisna može se temeljiti na pretpostavci da je jedna od varijabli posljedica ili pod utjecajem druge varijable. == Literatura == * Cohen, J., Cohen P., West, S.G., & Aiken, L.S. (2003). ''Applied multiple regression/correlation analysis for the behavioral sciences.'' (2nd ed.) Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates * [[Charles Darwin]]. ''The Variation of Animals and Plants under Domestication''. (1869) ''(Chapter XIII describes what was known about reversion in Galton's time. Darwin uses the term "reversion".)'' * Draper, N.R. and Smith, H. ''Applied Regression Analysis'' Wiley Series in Probability and Statistics (1998) * Francis Galton. "Regression Towards Mediocrity in Hereditary Stature," ''Journal of the Anthropological Institute'', 15:246-263 (1886). ''(Facsimile at: [http://www.mugu.com/galton/essays/1880-1889/galton-1886-jaigi-regression-stature.pdf])'' * Robert S. Pindyck and Daniel L. Rubinfeld (1998, 4h ed.). ''Econometric Models and Economic Forecasts'',, ch. 1 (Intro, incl. appendices on Σ operators & derivation of parameter est.) & Appendix 4.3 (mult. regression in matrix form). == Vanjske poveznice == * https://web.archive.org/web/20070420165256/http://homepage.mac.com/nshoffner/nsh/CalcBookAll/Chapter%201/1functions.html * [http://ssrn.com/abstract=1076742 Investment Volatility: A Critique of Standard Beta Estimation and a Simple Way Forward, C.Tofallis]Downloadable version of paper, subsequently published in the ''European Journal of Operational Research 2008''. * [http://www.cs.tut.fi/~lasip Scale-adaptive nonparametric regression] (with Matlab software). * [http://www.hedengren.net/research/ In Situ Adaptive Tabulation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090502182743/http://www.hedengren.net/research/ |date=2. svibnja 2009. }}: Combining many linear regressions to approximate any nonlinear function. * [http://jeff560.tripod.com/mathword.html Earliest Known uses of some of the Words of Mathematics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304032905/http://jeff560.tripod.com/mathword.html |date=4. ožujka 2009. }}. See: [http://jeff560.tripod.com/e.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223072700/http://jeff560.tripod.com/e.html |date=23. prosinca 2017. }} for "error", [http://jeff560.tripod.com/g.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726222410/http://jeff560.tripod.com/g.html |date=26. srpnja 2018. }} for "Gauss-Markov theorem", [http://jeff560.tripod.com/m.html] for "method of least squares", and [http://jeff560.tripod.com/r.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118010721/https://jeff560.tripod.com/r.html |date=18. siječnja 2021. }} for "regression".<!-- THE INFORMATION AT THESE LINKS SHOULD BE INCORPORATED INTO THE ARTICLE, NOT PRESENTED AS EXTERNAL LINKS. --> * [http://www.mathpages.com/home/kmath110.htm Perpendicular Regression Of a Line] at MathPages * [http://www.ruf.rice.edu/~lane/stat_sim/reg_by_eye/ Online regression by eye (simulation).] * [http://www.vias.org/simulations/simusoft_leverage.html Leverage Effect] Interactive simulation to show the effect of outliers on the regression results * [http://www.vias.org/simulations/simusoft_linregr.html Linear regression as an optimisation problem] * [http://www.visualstatistics.net/Visual%20Statistics%20Multimedia/regression_analysis.htm Visual Statistics with Multimedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306041439/http://www.visualstatistics.net/Visual%20Statistics%20Multimedia/regression_analysis.htm |date=6. ožujka 2016. }} * [http://www.egwald.ca/statistics/statistics.php3 Multiple Regression] by Elmer G. Wiens. Online multiple and restricted multiple regression package. * [http://www.causeweb.org CAUSEweb.org] Many resources for teaching statistics including Linear Regression. * [http://www.neas-seminars.com/discussions/messages.aspx?ForumID=194] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212203234/http://www.neas-seminars.com/discussions/messages.aspx?ForumID=194 |date=12. veljače 2012. }} "Mahler's Guide to Regression" * [http://numericalmethods.eng.usf.edu/topics/linear_regression.html Linear Regression] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513034403/http://numericalmethods.eng.usf.edu/topics/linear_regression.html |date=13. svibnja 2009. }} - Notes, PPT, Videos, Mathcad, Matlab, Mathematica, Maple at [http://numericalmethods.eng.usf.edu Numerical Methods for STEM undergraduate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060906070428/http://numericalmethods.eng.usf.edu/ |date=6. rujna 2006. }} * [http://www.dss.uniud.it/utenti/rizzi/econometrics_part1_file/restricted-reg.pdf Restricted regression] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724225204/http://www.dss.uniud.it/utenti/rizzi/econometrics_part1_file/restricted-reg.pdf |date=24. srpnja 2011. }} - Lecture in the Department of Statistics, University of Udine [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Statistika]] 6hvsfpsyhzxfqraeuzlglox90v8a9am 102 216734 7571500 7565780 2026-08-07T11:39:37Z Fleabert 331226 Ispravljeni netočni podatci o žanrovima, dodane poveznice na određene serije 7571500 wikitext text/x-wiki '''Popis hrvatskih televizijskih serija''' je kronološki popis svih hrvatskih televizijskih serija koje su snimila poduzeća i/ili ustanove sa sjedištem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. {{Proširi listu}} == 1960-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1961. – 1962. |[[Stoljetna eskadra (televizijska serija)|Stoljetna eskadra]] |humoristična | rowspan="12" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Božidar Boban, Fahro Konjhodžić, Emil Kutijaro, Dunja Rajter, Ivan Šubić, Mato Grković, Zvonimir Rogoz, Mirko Vojković |- |1963. |[[Na licu mjesta (televizijska serija)|Na licu mjesta]] |humoristična | align="left" |Fahro Konjhodžić, Mirko Kraljev, Jovan Ličina, Vera Misita, Antun Nalis, Nedim Omerbegović, Ivan Šubić, Kruno Valentić, Mirko Vojković |- |1965. |[[Tu negdje pokraj nas (televizijska serija)|Tu negdje pokraj nas]] |dramska | align="left" |Boris Buzančić, Zvonimir Črnko, Zvonimir Ferenčić, Marija Aleksić, Đurđa Ivezić, Ana Karić, Iva Marjanović, Fabijan Šovagović, Branko Špoljar, Krešimir Zidarić |- |1965. |[[Dileme (televizijska serija)|Dileme]] |dramska | align="left" |Zvonimir Ferenčić, Ana Hercigonja, Ljubo Kapor, Uglješa Kojadinović, Josip Maroti, Fabijan Šovagović, Zvonimir Torjanac, Stevo Grubić, Melanija Dugandžić |- |1966 |[[Sedma sila (televizijska serija)|Sedma sila]] |humoristična | align="left" |Ivo Kadić, Krešimir Zidarić, Semka Sokolović Bertok, Mirko Vojković, Boris Buzančić, Ivo Fici, Đurđa Ivezić, Drago Bahun, Ivo Serdar, Mija Aleksić, Nela Erzinik |- |1967. |[[Kad je mač krojio pravdu]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Vanja Drach, Emil Kutijaro, Inge Appelt, Krešimir Zidarić, Ivan Šubić, Uglješa Kojadinović |- |1968. |[[Osa (televizijska serija)|Osa]] |humoristična | align="left" |Zdenka Heršak, Josip Bobi Marotti, Emil Glad, Ivo Serdar, Boris Buzančić, Vlado Štefančić, J. Rogulja, Boris Festini |- |1968. |[[Maratonci (televizijska serija)|Maratonci]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivo Serdar, Relja Bašić, Boris Festini, Špiro Guberin, Inge Apelt, Tatjana Beljakova, Helena Buljan, Petar Dobrić, Dubravka Gal, Ana Hercigonja, Zdenka Heršak, Ljubica Jović, Ana Karić, Lela Margitić, Ivo Marjanović, Dragan Milivojević, Hermina Pipinić, Rade Šerbedžija, Semka Sokolović Bertok Fabijan Šovagović, Nevenka Stipanović, Kruno Valentić, Aleksandra Violić, Mirko Vojković, Vjera Žagar Nardeli |- |1969. |[[Dnevnik Očenašeka]] |dramska | align="left" |Špiro Guberina, Mia Oremović, Ana Hercigonja, Fabijan Šovagović, Krešimir Zidarić, Zvonimir Rogoz, Uglješa Kojadinović |- |1969. |[[Sumorna jesen (televizijska serija)|Sumorna jesen]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Sven Lasta, Magda Fodor, Helena Buljan, Iva Marjanović, Zvonimir Zoričić, Josip Marotti, Mia Oremović |- |1969. |[[Pod novim krovovima (televizijska serija)|Pod novim krovovima]] |dramska | align="left" |Ivo Serdar, Božidarka Frajt, Ljiljana Gazdić, Ana Hercigonja, Ana Karić, Stevo Krnjajić, Emil Kutijaro, Miodrag Lončar, Rade Marković, Antun Nalis, Mia Oremović, Anđeo Palašev, Edo Peročević, Stanislava Pešić, Joža Šeb |- |1969. – 1972. |[[Udruženje radoznalih]] |obiteljska | align="left" |Damir Mejovšek, Relja Bašić, Đurđa Ivezić |} == 1970-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1970. |[[Fiškal (televizijska serija)|Fiškal]] |dramska | rowspan="21" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Uglješa Kojadinović, Ratko Buljan, Špiro Guberina, Ljubica Jović, Ana Karić, Boris Miholjević, Mia Oremović, Ivo Pajić, Mustafa Nadarević |- |1970. |[[Sam čovjek (televizijska serija)|Sam čovjek]] |dramska | align="left" | Helena Buljan, Mato Grković, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović |- |1970. |[[Mejaši (serija)|Mejaši]] |dramska | align="left" | Mladen Šerment, Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Marija Aleksić Šerment, Sandra Fideršeg |- |1970. – 1971. |[[Naše malo misto]] |dramsko-humoristična | align="left" | Karlo Bulić, Asja Kisić, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Vladimir Medar, Ivica Vidović, Miše Martinović, Antun Nalis, Mirko Vojković, Stjepan Štefi Pisek, Emil Kutijaro, Mate Ergović, Petar Jelaska, Ivo Marjanović |- |1970. |[[Zlatni mladić (televizijska serija)|Zlatni mladić]] |dramska | align="left" | Vanja Drach, Boris Buzančić, Ervina Dragman, Ivo Serdar, Josip Marotti, Miodrag Lončar, Fabijan Šovagović, Stjepan Bahert |- |1970. |[[Ljubav na bračni način (televizijska serija)|Ljubav na bračni način]] |dramska | align="left" |Ana Karić, Branko Pleša, Ervina Dragman, Đurđa Ivezić, Boris Miholjević, Ivo Serdar, Ivica Vidović |- |1970. – 1971. |[[Veliki i mali (televizijska serija)|Veliki i mali]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivan Buzančić, Sanda Langerholz, Ana Hercigonja, Zvonko Strmac |- |1971. |[[Kuda idu divlje svinje]] |dramska | align="left" | Ljubiša Samardžić, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Mladen Crnobrnja, Gordan Pičuljan, Miodrag Lončar, Jovan Ličina, Svetlana Bojković, Ilija Džuvalekovski, Mirko Kraljev, Branislav Petrović, Zvonimir Torjanac, Vesna Malohodzić, Sabrija Biser |- |1971. |[[Boltine zgode i nezgode]] |dramsko-humoristična | align="left" | |- |1972. |[[Klupa u Jurjevskoj]] |dramska | align="left" | Sven Lasta, Irena Kolesar, Mato Ergović, Vlatko Vučić, Dubravko Sidor, Drago Krča, Krešimir Zidarić, Žuža Ergeny, Špiro Guberina |- |1973. |[[Ča smo na ovon svitu]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Karlo Bulić, Špiro Guberina, Antun Nalis, Viktor Starčić, Zdravka Krstulović, Ante Vican, Fabijan Šovagović, Mia Sasso, Asja Kisić, Ljubo Kapor, Zorko Rajčić, Petar Jelaska, Vasja Kovačić, Ivo Erman, Tanja Knezić, Etta Bortolazzi, Nataša Maričić, Zrinka Kolak |- |1974. |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)|Kapetan Mikula Mali]] |dramska | align="left" | Tonči Vidan, Petre Prličko, Joško Pažanin, Manojlo Cvijanović, Ratko Buljan |- |1974. |[[Čovik i po]] |humoristična | align="left" | Boris Dvornik, Zvonko Lepetić, Ante Vican, Đuro Utješanović, Petar Jelaska, Ilija Ivezić, Vida Jerman, Mate Ergović, Vlasta Knezović, Asja Kisić, Nada Subotić, Antun Nalis, Milan Srdoč, Lana Golob, Zrinka Kolak Fabijan, Lena Politeo, Zvonimir Jurič, Vasja Kovačić, Dino Dvornik, Ivo Marjanović, Mia Oremović, Špiro Guberina, Fahro Konjhodžić, Krešimir Zidarić, Ljubo Kapor |- |1974. |[[U registraturi (televizijska serija)|U registraturi]] |dramska | align="left" | Ljubica Jović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Mate Ergović, Stevo Krnjajić, Uglješa Kojadinović, Josip Bobi Marotti, Mirjana Majurec, Đuro Utješanović, Iva Marjanović, Vanja Drach, Edo Peročević, Rajko Bundalo, Vlasta Knezović, Vladimir Obleščuk, Jelisaveta Seka Sablić |- |1974. |[[Vrijeme za bajku (televizijska serija)|Vrijeme za bajku]] |obiteljska | align="left" |Miljenko Brlečić, Helena Buljan, Zlatko Crnković, Vlatko Dulić, Boris Miholjević, Duško Valentić, Kruno Valentić |- |1975. |[[Gruntovčani]] |dramska | align="left" | Martin Sagner, Smiljka Bencet, Zvonko Ferenčić, Mladen Šerment, Eugen Franjković, Drago Meštrović, Marija Geml, Adela Horvat |- |1975. |[[Muka svete Margarite (televizijska serija)|Muka svete Margarite]] |dramska | align="left" |Dubravka Zubović, Miljenko Brlečić, Ratko Buljan, Vlatko Dulić, Lana Golob, Špiro Guberin, Željko Mavrović, Mustafa Nadarević, Anđeo Palašev, Zoran Pokupec |- |1975. |[[Vrijeme ratno i poratno (televizijska serija)|Vrijeme ratno i poratno]] |humoristična | align="left" |Amir Bukvić, Izet Hajdarhodžić, Uglješa Kojadinović, Semka Sokolović Bertok, Kruno Valentić, Vera Zima, Sabrija Biser, Mladen Budiščak, Vanja Drah, Emil Drago, Špiro Guberin, Zdenka Heršak, Đurđa Ivezić, Zvonimir Jurić, Antun Kujavec, Lela Margitić, Dragan Milivojević, Zoran Pokupec, Žarko Potočnjak, Mile Rupčić, Martin Sagner, Branka Strmac, Ivica Vidović |- |1975. – 1976. |[[Kapelski kresovi]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Vanja Drach, Pavle Vujisić, Zvonko Lepetić, Karlo Bulić, Nada Gačešić, Božidar Smiljanić, Božidar Orešković, Žarko Radić, Inge Apelt |- |1976. |[[Mali buntovnik (televizijska serija)|Mali buntovnik]] |dramska | align="left" |Slobodan Dimitrijević, Vanja Drah, Vlasta Knezović, Vedran Grgurić, Neva Rosić |- |1976. |[[Ima nade za nomade (televizijska serija)|Ima nade za nomade]] |humoristična | align="left" |Božena Kraljeva, Mia Oremović, Ivo Serdar, Mirjana Majurec, Semka Sokolović Bertok, Zlatko Vitez |- |1977. |[[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] |dramska | rowspan="2" align="center" | [[JRT]] / RTV Zagreb | align="left" | neki od glumaca (ima ih puno) su: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Izet Hajdarhodžić, Petar Božović, Ratko Buljan |- |1978. |[[Mačak pod šljemom (televizijska serija)|Mačak pod šljemom]] |humoristična | align="left" | Miodrag Krivokapić, Uglješa Kojadinović, Božidar Orešković, Kruno Valentić, Zvonimir Torjanac, Drago Meštrović, Dragoljub Lazarov, Matko Raguz, Vinko Kraljević, Krešimir Zidarić, Ivo Gregurević, Mile Rupčić, Hrvoje Čulić, Mustafa Nadarević, Žarko Savić, Željko Mavrović, Edo Peročević, Gordan Piculjan, Ivo Serdar |- |1978. – 1980. |[[Punom parom (televizijska serija)|Punom parom]] |humoristična | rowspan="5" |RTV Zagreb | align="left" |Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Ivo Serdar, Mustafa Nadarević, Fabijan Šovagović, Vanja Drach, Željko Mavrović, Martin Sagner, Ana Karić, Lela Margitić, Božidar Orešković, Relja Bašić, Mirjana Kauzlarić, Vlasta Knezović, Zdenka Heršak, Mirko Vojković, Uglješa Kojadinović, Franjo Majetić, Dragan Sučić, Branka Cvitković, Zlatko Madunić, Rade Marković, Minja Nikolić, Jovan Ličina, Marija Kohn, Miodrag Krivokapić, Josip Marotti, Boris Buzančić, Dragan Zarić, Rajko Bundalo, Sanda Langerholz, Dragan Milivojević, Milan Srdoč, Lena Politeo, Boris Dvornik, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Oto Levaj, Perica Martinović, Mirela Brekalo, Zvonimir Ferenčić |- |1979. |[[Anno domini 1573.]] |dramska | align="left" | Srđan Mimica, Marina Nemet, Fabijan Šovagović, Velimir Živojinović, Pavle Vuisić, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Đuro Utješanović, Zvonimir Črnko, Boris Festini, Ivica Pajer, Ljerka Boroša, Adem Čejvan, Stojan Aranđelović |- |1979. |[[Đavolje sjeme]] |drama, horor, naučno-fantastični, ratni | align="left" | Ivo Gregurević, Sven Lasta, Miodrag Krivokapić, Edo Peročević, Ratko Buljan |- |1979. |[[Svjetionik (televizijska serija)|Svjetionik]] |avanturistička | align="left" | Zvonko Lepetić, Boris Dvornik, Đuro Utješanović, Uglješa Kojadinović, Božidarka Frajt |- |1979. |[[Prizori iz obiteljskog života (televizijska serija)|Prizori iz obiteljskog života]] |humoristična | align="left" |Karlo Bulić, Dragan Milivojević, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Željko Mavrović, Lela Margitić, Zlata Petković, Lena Politeo, Nedim Prohić, Martin Sagner |} == 1980-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije ! width=10% | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1980. – 1981. |[[Velo misto]] |dramsko-humoristična | rowspan="4" align="center" | [[RTV Zagreb]] | align="left"| Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Mate Ergović, Ines Fančović, Mira Furlan, Mladen Barbarić, Vlasta Knezović, Uglješa Kojadinović, Milan Štrljić, Aljoša Vučković, Danko Ljuština, Ivo Gregurević, Ljubo Kapor, Fabijan Šovagović, Boris Buzančić, Duško Valentić, Ratko Buljan, Mirjana Majurec, Zlatko Madunić, Ivica Vidović, Etta Bortolazzi, Antun Nalis, Josip Genda |- |1981. |[[Jelenko]] |dramska | align="left"| Milan Luketić, Ramiz Pašić, Zvonko Lepetić, Špiro Guberina, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Rade Marković, Zlatko Madunić, Marija Sekelez, Miloš Kandić, Finka Budak, Miroslav Mrđa, Željko Kovačević, Zvonko Grdić, Izeta Sinanović |- |1981. |[[Nepokoreni grad (televizijska serija)|Nepokoreni grad]] |dramska | align="left"| neki od glumaca (ima ih mnogo) su: Mustafa Nadarević, Ivo Krištof, Mihailo Janketić, Jelisaveta Sablić, Gordan Piculjan, Nikola Gec, Petar Buntić, Pero Kvrgić |- |1982. |Nevolje jednog Branimira |dramska | align="left"|Mirko Baučić, Mustafa Nadarević, Mirjana Kauzlarić, Uglješa Kojadinović |- |1982. – 1997. |[[Smogovci]] |dramsko-humoristična |RTV Zagreb / HRT | align="left"| Tomislav Štriga, Damir Šaban, Ivica Zadro, Mario Mirković, Željko Bilen, Edin Breški, Slavica Knežević, Đorđe Rapajić, Ilija Ivezić, Omer Alin, Boris Mirković, Anamarija Petričević, Višnja Babić, Slavko Brankov, Božidar Košćak, Mira Furlan, Gorana Stepanić, Maja Ružić, Emil Glad, Marko Majer, Edvin Dautović, Ksenija Pajić, Hermina Pipinić, Irena Tomasov, Sanda Langerholz, Barbara Rocco |- |1983. |[[Kiklop (1982.)|Kiklop]] |dramska | rowspan="14" |RTV Zagreb | align="left"|Frano Lasić, Marija Baksa, Ljuba Tadić, Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Relja Bašić, Zvonimir Rogoz, Karlo Bulić, Zdenka Heršak, Mustafa Nadarević, Dragan Milivojević, Ivo Ban, Mira Bosanac, Vlatko Dulić, Zoran Gogić, Ivo Gregurević, Duško Gruborović, Hrvoje Kovačić, Đorđe Rapajić |- |1983. |[[Zamke (televizijska serija)|Zamke]] |dramska | align="left"|Duško Gojić, Marko Nikolić, Ivo Gregurević, Vanja Drah, Tomislav Rališ, Miro Šegrt, Damir Šaban, Zvonimir Zoričić, Milan Štrljić, Vinko Kraljević, Enes Kišević, Antun Tudić, Božidar Orešković, Mladen Budiščak, Zdenko Jelčić, Krunoslav Šarić, Slobodan Dimitrijević, Tom Stojković |- |1984. |[[Gabrijel (televizijska serija)|Gabrijel]] |humoristična | align="left"|Boris Buzančić, Cynthia Asperger, Darko Janeš, Dubravka Miletić, Predrag Petrović, Zvonimir Zoričić, Semka Sokolović, Koraljka Hrs, Vanja Drah, Mirjana Majurec, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Lela Margitić |- |1984. |[[Inspektor Vinko]] |humoristična | align="left" | Ivica Vidović, Zoja Odak, Marija Kohn, Relja Bašić, Franjo Majetić, Božidar Orešković, Rade Špicmiler, Branka Strmac, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Lela Margitić, Jagoda Antunac, Smiljka Bencet |- |1984. |[[Lažeš, Melita (televizijska serija)|Lažeš, Melita]] |dramsko-humoristična | align="left"| Gorana Stepanić, Danko Ljuština, Ladislav Vrgoč, Branka Cvitković, Žarko Potočnjak, Mustafa Nadarević, Zvonko Lepetić, Toni Moškov, Snežana Trajković |- |1984. |[[Prosjaci i sinovi]] |dramska | align="left"| Fabijan Šovagović, Rade Šerbedžija, Stjepan Puljić, Vlasta Knezović, Milan Srdoč, Iva Marjanović, Antun Kujavec, Biserka Alibegović, Zlatko Madunić, Zdenka Trach, Špiro Guberina, Zvonko Lepetić, Ilija Ivezić, Uglješa Kojadinović, Tana Mascarelli, Miloš Kandić, Nikola Car, Mladen Crnobrnja, Mustafa Nadarević, Ivo Fici |- |1985. |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki]] |dramsko-humoristična | align="left"| Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Otokar Levaj, Mirjana Pičuljan |- |1985. |[[Hrvatski narodni preporod (televizijska serija)|Hrvatski narodni preporod]] |dramska | align="left"|Ena Begović, Mirela Brekalo, Miljenko Brlečić, Dragan Despot, Željan Klusterka, Vlasta Knezović, Edo Peročević, Boško Petrović, Alma Prica, Matko Raguž, Tomislav Rališ, Mladen Raukar, Rade Šerbedžija, Mladen Vasari, Borut Vidošević |- |1985. |[[Hajdučki gaj (televizijska serija)|Hajdučki gaj]] |dramska | align="left"|Pavle Vuisić, Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Siniša Popović, Radko Polič, Perica Martinović, Gita Serman Kopljar, Ivo Gregurević, Milan Štrljić, Alen Gašparac, Gorana Stepanić, Pavle Balenović, Slavko Brankov, Rikard Brzeska, Emil Drago, Slavko Juraga, Ivo Krištof, Danko Ljuština, Jadranka Matković |- |1986. |[[Dosije (televizijska serija)|Dosije]] |kriminalistička | align="left"|Krunoslav Šarić, Milan Plećaš, Predrag Petrović, Dejan Aćimović, Biserka Alibegović, Ljiljana Bogojević, Peter Karsten, Josip Genda, Ivo Gregurević, Špiro Guberin, Siniša Juričić, Franjo Majetić, Zoja Odak, Ksenija Pajić, Radko Polič, Richard Simonelli, Božidar Smiljanić, Zvonimir Torjanac, Duško Valentić, Kostadinka Velkovska |- |1986. – 1987. |[[Putovanje u Vučjak]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Milena Dravić, Mira Furlan, Miljenko Brlečić, Zvonimir Ferenčić, Stevo Krnjajić, Edo Peročević, Danilo Popržen, Đuro Utješanović, Dragutin Lesnik, Drago Mitrović, Ivica Zadro, Duško Gruborović, Zvonko Lepetić, Perica Martinović, Dragan Milivojević, Slobodan Milovanović, Dražen Nikolić, Gordan Pičuljan, Mladen Šerment, Božidar Smiljanić, Miodrag Krivokapić |- |1988. |[[Večernja zvona (televizijska serija)|Večernja zvona]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Petar Božović, Ljiljana Blagojević, Neda Arnerić, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Lidija Jenko, Stevo Žigon, Zijah Sokolović, Matko Raguž, Zdenko Jelić, Kruno Šarić |- |1988. |[[Zagrljaj (televizijska serija)|Zagrljaj]] |dramska | align="left"|Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Zijah Sokolović, Zdenka Anušić, Boris Dvornik, Tonko Lonza, Ena Begović, Ivica Vidović, Zvonimir Zoričić, Boris Festini, Zlatko Madunić, Nada Abrus, Žarko Potočnjak, Bernarda Oman, Nenad Srdelić, Marija Kon, Milka Podrug Kokotović, Mladen Šerment, Zlatko Vitez |- |1989. |[[Ptice nebeske (televizijska serija)|Ptice nebeske]] |dramska | align="left" | Zijad Gračić, Žarko Potočnjak |} == 1990-ih == {| class="wikitable" |+ !Godina !Serije !Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |1990. listopad |[[Neuništivi (televizijska serija)|Neuništivi]] (Hokejaši) |dramsko-humoristična |[[RTV Zagreb]] |Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Zvonimir Ferenčić, Nikola Novosel, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Velimir Bata Živojinović, Jovan Janićijević Janaćko, Ružica Sokić, Nada Blam, Relja Bašić, Zvonko Strmac, Kostadinka Velkovska, Vida Jerman, Semka Sokolović-Bertok, Antun Nalis, Mia Begović, Ksenija Marinković |- |1990. |[[Tuđinac (televizijska serija)|Tuđinac]] |dramska |RTV Zagreb / HRT |Dragan Despot, Sanja Vejnović, Miljenko Brlečić, Dejan Aćimović, Inge Apelt, Božidar Boban, Ljubo Ćelan, Darko Čurdo, Saša Dabetić, Mira Furlan, Špiro Guberina, Marija Kon, Miladin Krišković, Branka Lončar, Iva Marjanović, Maro Martinović, Miše Martinović, Branko Menićanin |- |1990. |[[Operacija Barbarossa (televizijska serija)|Operacija Barbarossa]] |dramsko-humoristična | rowspan="10" |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |Kruno Martinović, Nikola Pokupčić, Dora Lipovčan, Mario Vuk |- |1990. |[[Tražim srodnu dušu (televizijska serija)|Tražim srodnu dušu]] |dramska |Ivica Vidović, Ena Begović, Veronika Kovačić, Vjera Žagar Nardeli, Krešimir Zidarić, Otokar Levaj, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Ivka Dabetić, Koraljka Hrs, Ana Karić, Vlasta Knezović, Jadranka Matković, Vanja Matujec, Rene Medvešek, Žarko Savić, Inge Apelt, Antonia Čutić, Branka Cvitković |- |1991. |[[Dirigenti i mužikaši]] |dramska |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Smiljka Bencet, Vanja Drach, Polde Bibič, Zvonimir Ferenčić, Inge Appelt, Vili Matula, Cintija Ašperger, Željko Königsknecht, Nina Erak-Svrtan, Jadranka Matković, Zvonimir Torjanac, Radoslav Spitzmuller, Nikola Novosel, Rajko Minković, Drago Bahun, Antonia Ćutić, Goran Grgić |- |1991. – 1995. |[[Jel' me netko tražio?]] |humoristična | |- |1992. |[[Zlatko i detektivi]] |dramska | |- |1997. |[[Komedijice]] |dramska | |- |1998. |[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]] |dramska | |- |1998. |[[Obiteljska stvar (televizijska serija)|Obiteljska stvar]] |dramska |Jelena Miholjević, Ljubomir Kerekeš, Katarina Bistrović-Darvaš, Boris Svrtan, Hrvoje Klobučar, Dubravka Ostojić, Frano Lasić, Goran Malus, Ivan Pilić, Lela Margitić, Vjenceslav Kapural, Ružica Lorković |- |1999. |[[Ljubav ili smrt (televizijska serija)|Ljubav ili smrt]] |dramska |Sven Madžarević, Luka Petrušić, Daina Oniunas Pusić, Ana Majstor, Tamara Kučinović, Mladen Vujičić, Borna Sor, Zorko Sirotić, Marija Boflan, Damir Petravić, Danijel Artenjak, Ivan Krstić, Matija Kezele |- |1999. |[[Naša kučića, naša slobodica]] |dramska | |} == 2000-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2000. – 2002. |[[Naši i vaši]] |2 |23 |humoristična |[[HRT]] | align="left"| Hrvoje Klobučar, Dijana Bolanča, Slavko Brankov, Mirjana Majurec, Emil Glad, Filip Radoš, Mirela Brekalo, Semka Sokolović-Bertok, Vedran Mlikota, Ljubomir Kerekeš, Galiano Pahor |- |2002. |[[Obećana zemlja (televizijska serija)|Obećana zemlja]] |1 |20 |humoristična |[[Otvorena televizija|OTV]] | align="left"| Željko Pervan, Emir Hadžihafizbegović, Zlatan Zuhrić-Zuhra, Mladen Horvat, Ahmed A El Rahim, Đuro Utješanović, Ljubo Kapor, Boris Buzančić |- |2002. |[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]] |1 |5 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Ksenija Pajić, Lucija Šerbedžija, Žarko Radić, Bruna Bebić-Tudor, Milan Pleština, Špiro Guberina, Ante Čedo Martinić, Joško Lokas, Leon Lučev |- |2004. |[[Zlatni vrč]] |1 |18 |humoristična | align="left"| Danko Ljuština, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Dražen Kühn, Goran Grgić, Nenad Cvetko, Damir Lončar, Borko Perić, Vedran Mlikota, Goran Navojec, Suzana Nikolić |- |2004. |[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]] |1 |13 |dramska | align="left"| Boris Dvornik, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Goran Navojec, Vilim Matula, Suzana Nikolić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Katarina Bistrović Darvaš, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Vera Zima, Krešimir Mikić, Boris Svrtan, Danko Ljuština, Marija Kohn |- |2004. – 2005. |[[Villa Maria]] |1 |160 |telenovela | align="left"| Jelena Veljača, Damir Markovina, Ksenija Pajić, Žarko Radić, Ante Čedo Martinić, Barbara Vicković, Lukrecija Brešković, Mislav Čavajda, Mia Begović, Nives Ivanković, Nada Gačešić-Livaković, Slaven Knezović, Maja Petrin, Frano Lasić, Vida Jerman, Boris Miholjević, Sven Madžarević, Slavko Juraga, Miljenka Androić, Đorđe Kukuljica, Jelena Perčin, Csilla Barath, Ankica Dobrić, Pero Juričić, Mario Valentić, Petra Dugandžić, Davor Garić, Boris Bakal |- |2004. – 2008. |[[Zabranjena ljubav]] |4 |805 |sapunica |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Zoran Pribičević, Anita Berisha, Mario Valentić, Mario Mohenski, Marin Knežević, Filip Riđički, Vanja Matujec, Marija Kobić, Sanja Vejnović, Petra Kurtela, Dražen Mikulić, Katja Zubčić, Velimir Čokljat, Antonija Šola, Mirna Medaković, Marina Poklepović, Ivan Martinec, Nada Rocco, Dejan Marcikić, Vesna Tominac Matačić, Mirsad Tuka, Jelena Perčin, Mario Mlinarić, Marko Čabov, Jozo Šuker, Vladimir Tintor, Maja Petrin , Robert Plemić, Zoran Gogić, Anđela Ramljak, Frano Lasić, Danira Gović, Lorena Nosić |- |2004. – 2007. |[[Naša mala klinika]] |4 |112 |humoristična |[[Nova TV]] | align="left"| Igor Mešin, Enis Bešlagić, Ivica Vidović, Rene Bitorajac, Dubravka Ostojić, Goran Navojec, Ranko Zidarić, Jadranka Đokić, Filip Šovagović, Bojana Gregorić, Damir Lončar, Filip Nola, Jos Zalokar, Dženita Imamović |- |2005. |[[Kad zvoni?]] |1 |20 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Iva Šulentić, Marko Makovičić, Robert Bošković, Jelena Hadži-Manev, Marko Jelić, Judita Franković, Maja Kanurić |- |2005. – 2010. |[[Bitange i princeze]] |5 |108 |humoristična | align="left"| Rene Bitorajac, Tarik Filipović, Mila Elegović, Nataša Dangubić, Hrvoje Kečkeš, Predrag Vušović, Dražen Čuček, Mile Kekin, Mila Krajcar |- |2005. – 2006. |[[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]] |2 |52 |humoristična |Nova TV | align="left"| Daria Knez, Ljubomir Kerekeš, Zlatan Zuhrić, Luka Dragić, Csilla Barath Bastaić, Ksenija Marinković, Dušan Bućan, Hana Hegedušić, Luka Petrušić, Draško Zidar, Marija Škaričić |- |2005. – 2010. |[[Luda kuća (televizijska serija)|Luda kuća]] |5 |173 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Ljubo Zečević, Jelena Miholjević, Nada Gačešić-Livaković, Branko Meničanin, Goran Grgić, Ljubo Kapor, Marinko Prga, Ivan Glowatzsky, Matija Prskalo, Vera Zima |- |2005. – 2006. |[[Ljubav u zaleđu]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Maja Noveljić-Romčević, Filip Juričić, Iva Visković, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Kristina Krepela, Nenad Stojmenović, Jelena Veljača, Tamara Garbajs, Ines Bojanić, Darko Janeš, Zlatko Ožbolt |- |2006. – 2014. |[[Odmori se, zaslužio si]] |5 |73 |humoristična | align="left"| Ivo Gregurević, Vera Zima, Goran Navojec, Igor Mešin, Ksenija Marinković, Zoran Čubrilo, Žarko Potočnjak, Otokar Levaj, Goran Grgić, Dora Fišter, Ecija Ojdanić, Siniša Popović, Enis Bešlagić |- |2006. – 2011. |[[Bibin svijet]] |4 |72 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ana Begić, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Slavica Knežević, Amar Bukvić, Željko Duvnjak, Matija Jakšeković, Valdemar Kušan, Duška Jurić, Sven Šestak |- |2006. – 2007. |[[Cimmer fraj]] |2 |77 |humoristična |Nova TV | align="left"| Zlatan Zuhrić, Arijana Čulina, Enis Bešlagić, Jelena Lopatić, Marija Borić, Jasmin Telalović, Žarko Radić, Ljiljana Bogojević, Željko Vukmirica |- |2006. – 2007. |[[Obični ljudi (televizijska serija)|Obični ljudi]] |1 |170 |telenovela |HRT | align="left"| Aljoša Vučković, Lela Margitić, Vanessa Radman, Ana Majhenić, Helena Minić, Zijad Gračić, Vlasta Ramljak, Petar Ćiritović, Janko Popović-Volarić, Marijana Mikulić, Ksenija Pajić, Tamara Garbajs - Šintić, Zrinka Kušević, Ozren Opačić, Robert Kurbaša |- |2006. – 2021. |[[Nad lipom 35]] |3 |116 |humoristična |Nova TV | align="left"| Ivica Zadro, Slavko Pintarić, Branimir Vidić, Tomislav Štriga, Hrvoje Grčević, Mario Valentić, Elizabeta Kukić |- |2006. – 2007. |[[Kazalište u kući]] |1 |28 |humoristična |HRT | align="left"| Leon Lučev, Daria Knez, Ksenija Marinković, Jelena Lopatić, Mislav Ivaci, Ecija Ojdanić, Željko Königsknecht, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović |- |2006. |[[Balkan Inc.]] |1 |13 |kriminalistička |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Ban, Ivan Brkić, Aleksandar Cvjetković, Nina Ivanič, Nives Ivanković, Tina Gorenjak, Goran Grgić, Damir Markovina, Boris Mihalj, Mustafa Nadarević, Stjepan Perić, Matija Vastl, Sanja Vejnović, Mladen Vulić, Branko Završan |- |2007. – 2008. |[[Zauvijek susjedi]] |1 |180 |humoristična | align="left"| Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Slaven Knezović, Franjo Jurčec, Tamara Šoletić, Jelena Vukmirica, Lucija Hranjec, Sonja Kovač, Antonija Stanišić, Karlo Franić, Damir Poljičak, Denis Šelendić, Petar Tikvedžija, Milan Orlović, Goran Bogdan, Mario Valentić, Dubravko Đuran, Sandra Lončarić, Hrvoje Klobučar, Denis Bašić |- |2007. – 2008. |[[Ponos Ratkajevih]] |1 |180 |telenovela |HRT | align="left"| Božidar Alić, Sanja Vejnović, Ljubica Jović, Jako Popović Volarić, Marijana Mikulić, Mia Begović, Ana Vilenica, Ivana Bolanča, Zijad Gračić, Vanessa Radman, Amar Bukvić, Aleksandar Srećković |- |2007. – 2008. |[[Ne daj se, Nina]] |1 |55 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Lana Gojak, Robert Kurbaša, Kristina Krepela, Petar Ćiritović, Bojana Ordinačev, Andrija Milošević, Edvin Liverić, Vanda Božić, Linda Begonja, Ivana Boban, Hana Hegedušić, Jasna Beri, Ljubo Zečević, Edis Žilić, Ankica Dobrić, Ante Čedo Martinić, Kristina Bajza, Saša Buneta, Ivan Pelušić, Anica Kovačević |- |2007. |[[Operacija Kajman (televizijska serija)|Operacija Kajman]] | | |humoristična |Nova TV | align="left"| Leon Lučev, Bojan Navojec, Dražen Kuhn, Ecija Ojadnić |- |2007. – 2008. |[[Dobre namjere]] |1 |62 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Enes Vejzović, Jelena Perčin, Goran Grgić, Dolores Lambaša, Leona Paraminski, Dražen Šivak, Kristijan Ugrina, Biserka Ipša, Božidar Orešković, Sreten Mokrović, Elvis Bošnjak, Sandra Lončarić, Dora Fišter, Goran Koši |- |2007. – 2008. |[[Urota (televizijska serija)|Urota]] |1 |12 |kriminalistička | align="left"| Robert Kurbaša, Jelena Veljača, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Božidar Orešković, Duško Valentić, Dušan Bućan, Aleksandar Srećković, Slaven Knezović, Branislav Tomašević, Lena Bogdanović, Petar Ćiritović |- |2008. |[[Tužni bogataš]] |1 |4 |kriminalistička | align="left"| Damir Lončar, Kristijan Ugrina, Siniša Popović, Predrag Vušović, Slavica Knežević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Anita Matić, Alen Šalinović, Luka Peroš, Daniela Čolić-Prižmić |- |2008. – 2014. |[[Stipe u gostima]] |7 |130 |humoristična | align="left"| Filip Radoš, Suzana Nikolić, Vedran Mlikota, Alen Šalinović, Lela Margitić, Lana Barić, Hrvoje Kečkeš, Frano Mašković, Areta Ćurković, Dražen Kühn, Inge Appelt, Željko Duvnjak, Borko Perić, Nail Hasanović, Ksenija Marinković, Predrag Vušović , Nada Rocco, Karla Brbić, Helena Minić, Marijana Mikulić |- |2008. – 2009. |[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]] |1 |26 |humoristična |align="center" rowspan="3"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Hrvoje Zalar, Mila Elegović, Sonja Kovač, Mirela Videk, Vid Mekinić, Igor Mešin, Jadranka Đokić |- |2008. |[[Hitna 94]] |1 |16 |dramska | align="left"| Jelena Perčin, Alen Liverić, Vesna Tominac Matačić, Hrvoje Barišić, Petra Dugandžić, Ante Krstulović, Tena Jeić Gajski, Ozren Opačić, Sandra Lončarić, Saša Anočić, Lucija Šerbedžija |- |2008. |[[Zakon ljubavi]] |1 |60 |telenovela | align="left"| Vanessa Radman, Petar Ćiritović, Zijad Gračić, Lucija Hranjec, Filip Juričić, Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Marija Omaljev-Grbić, Slavko Juraga, Jasna Odorčić, Mario Mlinarić, Dolores Lambaša, Helena Minić, Danijela Stanić Sejdinović, Vladimir Tintor, Maja Petrin, Bojana Ordinačev, Ranko Zidarić, Ivana Bolanča |- |2008. – 2009. |[[Sve će biti dobro]] |1 |180 |telenovela |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Grgić, Milan Pleština, Leonora Surian, Janko Popović Volarić, Božidar Orešković |- |2008. – 2010. |[[Mamutica (televizijska serija)|Mamutica]] |2 |40 |kriminalistička | align="left"| Sreten Mokrović, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Ivo Gregurević, Filip Križan, Olga Pakalović, Mislav Čavajda, Nataša Janjić |- |2009. |[[Zakon!]] |1 |24 |humoristično-kriminalistička | align="left"| Stojan Matavulj, Robert Ugrina, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Ines Bojanić, Angel Palašev, Ivica Pucar |- |2009. |[[Moja 3 zida]] |1 |20 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Jerko Marčić, Areta Ćurković, Hrvoje Barišić, Marko Makovičić, Csilla Barath Bastaić, Dražen Šivak |- |2009. – 2010. |[[Periferija city]] |1 |14 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Gregurević, Meliha Fakić, Marija Kohn, Jadran Puharić, Mia Begović, Predrag Vušović, Vedran Mlikota, Ivana Roščić, Tomislav Martić, Marinko Prga, Branimir Vidić, Filip Radoš |- |2009. – 2011. |[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]] |2 |318 |telenovela | align="left"| Janko Popović Volarić, Katarina Radivojević, Amar Bukvić, Asja Jovanović, Velimir Čokljat, Jasna Odorčić, Robert Jozinović, Duško Valentić, Livia Drinovac, Marija Borić, Hrvoje Horvat, Petra Cicvarić, Karlo Ferenčak, Žarko Potočnjak, Svjetlana Magdić, Mirta Zečević, Leona Paraminski, Ivana Bolanča i ostali |- |2009. – 2010. |[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]] |1 |210 |telenovela |HRT | align="left"| Ana Vilenica, Ivan Herceg, Bojana Gregorić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Nadežda Perišić-Nola, Ranko Zidarić |} == 2010-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2010. |[[Dome, slatki dome]] |1 |18 |humoristična |align="center" rowspan="2"| [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Ljubica Jović, Inge Appelt, Špiro Guberina, Ivica Vidović, Boris Miholjević, Branka Cvitković, Božidar Smiljanić, Vlatko Dulić, Duško Modrinić, Nebojša Borojević, Katarina Perica, Luka Juričić, Jelena Hadži-Manev |- |2010. |[[Tito (televizijska serija)|Tito]] |1 |12 |dramsko-biografska | align="left"| Boris Svrtan, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Nataša Janjić, Goran Navojec, Mirjana Rogina, Tarik Filipović, Goran Grgić, Suzana Nikolić, Borko Perić, Vedran Mlikota, Predrag Vušović, Ljubomir Kerekeš, Zvonimir Zoričić, Damir Lončar, Igor Mešin, Žarko Potočnjak, Hrvoje Kečkeš, Filip Radoš, Kristijan Ugrina, Adam Končić, Darko Janeš |- |2010. |[[Instruktor (televizijska serija)|Instruktor]] |1 |12 |humoristična | align="center" | [[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Stjepan Perić, Damir Rončević, Sven Medvešek |- |2010. |Lov u mutnom | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična | align="center" |Nova TV | align="left" |Ljubomir Kerekeš, Hrvoje Kečkeš, Tamara Šoletić, Jasna Odorčić, Dušan Bućan |- |2011. – 2022. |[[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]] |7 |256 |humoristična | rowspan="2" |RTL Televizija | align="left" | Svaka epizoda ima različite glumce |- |2011. – 2013. |[[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]] |2 |345 |telenovela | align="left" | |- |2011. – 2012. |[[Loza (televizijska serija)|Loza]] |1 |16 |dramska |HRT | align="left"| Žarko Radić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Leona Paraminski, Vicko Bilandžić, Goran Marković, Špiro Guberina, Franka Klarić, Kaja Toma Branica, Jakov Milošević, Milan Štriljić, Ksenija Pajić, Marko Cindrić |- |2011. |[[Pod sretnom zvijezdom (telenovela)|Pod sretnom zvijezdom]] |1 |75 |telenovela |align="center" rowspan="2"| [[Nova TV]] | align="left"| Mila Elegović, Linda Begonja, Mirna Medaković, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Ranko Zidarić, Zijad Gračić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Mirjana Majurec, Dean Krivačić, Nela Kocsis, Barbara Nola, Aleksandar Srećković, Neda Arnerić, Tara Rosandić, Katarina Čas, Tamara Loos, Anita Dujić, Mia Biondić, Marko Cindrić, Nikša Marinović, Mario Valentić, Jasmin Mekić, Petra Kurtela |- |2011. – 2013. |[[Larin izbor]] |2 |347 |telenovela | align="left"| Doris Pinčić, Ivan Herceg, Filip Juričić, Jana Milić, Ecija Ojdanić, Frane Perišin, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, Ornela Vištica, Helena Buljan, Marija Kohn, Sanja Vejnović, Edita Karađole, Petra Dugandžić, Barbara Nola, Mladen Vulić, Tamara Garbajs |- |2011. – 2012. |[[Provodi i sprovodi]] |1 |20 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Dražen Kühn, Goran Grgić, Bojan Navojec, Marija Škaričić, Slobodan Milovanović, Jan Kerekeš, Aleksandra Stojaković, Milivoj Beader |- |2012. |[[Ah, taj Ivo!]] | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična |Nova TV | align="left"| Duško Modrinić, Vedran Mlikota, Marija Kohn, Nataša Dangubić, Linda Begonja, Mirela Videk, Silvio Vovk |- |2012. |[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]] |1 |15 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Babić, Filip Riđički, Dado Ćosić, Iva Mihalić, Marina Redžepović, Ivo Gregurević, Asja Jovanović, Ksenija Marinković, Lela Margitić, Vinko Kraljević, Dušan Bućan, Mirna Medaković, Jasmin Telalović, Anže Zevnik |- |2013. – 2018. |[[Počivali u miru]] |3 |32 |dramska, kriminalistička | align="left"| Judita Franković, Miodrag Krivokapić, Dragan Despot, Nina Violić, Danko Ljuština, Anja Šovagović Despot, Goran Navojec, Jelena Miholjević, Luka Dragić, Boris Cavazza, Daria Lorenci, Bruna Bebić Tudor, Boris Svrtan, Ozren Grabarić, Ivan Ožegović, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Jernej Šugman, Helena Minić Matanić, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Tena Nemet Brankov, Zijad Gračić, Katarina Strahinić |- |2013. |[[Stella (televizijska serija)|Stella]] |1 |14 |dramsko-glazbena |Nova TV | align="left"| Sementa Rajhard, Vanda Winter, Bojana Gregorić, Nebojša Glogovac, Stjepan Perić, Petra Dugandžić, Ivan Glowatzky, Mladen Vulić, Linda Begonja, Mislav Čavajda, Amar Bukvić, Mate Gulin, Vedran Komerički |- |2013. |[[Na terapiji (televizijska serija)|Na terapiji]] |1 |45 |dramska |HRT | align="left"| Elvis Bošnjak, Ana Karić, Leon Lučev, Goran Bogdan, Dijana Vidušin, Iva Babić, Nina Violić, Žarko Savić, Frano Mašković, Suzana Nikolić |- |2013. – 2014. |[[Zora dubrovačka]] |1 |161 |telenovela |Nova TV | align="left"| Barbara Bilić, Boris Ler, Ines Bojanić, Alen Liverić, Dragan Despot, Ana Kvrgić, Vanessa Radman, Jelena Perčin, Momčilo Otašević, Ivana Horvat, Amar Bukvić, Jolanda Tudor, Sandra Lončarić, Jasmin Mekić, Mira Perić Kraljik, Iva Vujanić, Tamara Garbajs, Zdenko Jelčić, Dušan Gojić, Rada Mrkšić |- |2013. – 2014. |[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]] |1 |140 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Jelena Jovanova, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Monika Mihajlović, Stjepan Perić, Jasna Bilušić, Mladen Čutura, Mladen Kovačić, Katarina Baban, Amar Selimović, Mirta Zečević |- |2014. |[[Glas naroda]] |1 |18 |humoristična |HRT | align="left"| Draško Zidar, Mirela Brekalo, Marijana Mikulić, Roko Sikavica, Damir Poljičak, Frano Mašković |- |2014. |[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]] | colspan="2" |Pilot epizoda |satira |align="center" rowspan="2"| RTL Televizija | align="left"| Tarik Filipović, Željko Konigsknecht, Nikola Kojo, Emir Hadžihafizbegović, Lana Barić, Ozren Grabarić, Mia Biondić, Ranko Zidarić, Vedran Mlikota |- |2014. – 2015. |[[Vatre ivanjske]] |1 |140 |telenovela | align="left"| Nevena Ristić, Slaven Španović, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Frane Perišin, Linda Begonja, Ana Begić, Iva Mihalić, Barbara Nola, Alen Liverić, Marko Cindrić, Jan Kerekeš, Ema-Ursula Stojković |- |2014. – 2016. |[[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|Kud puklo da puklo]] |2 |350 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Mirna Medaković, Miran Kurspahić, Janko Popović Volarić, Sanja Vejnović, Željko Pervan, Milan Štrljić, Miodrag Krivokapić, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Asim Ugljen, Žarko Radić, Vladimir Posavec Tušek, Jelena Perčin, Suzana Nikolić, Monika Mihajlović, Katja Rožmarić, Petar Burić, Tijana Pečenčić, Jagoda Kumrić, Vesna Tominac |- |2015. – 2021. |[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]] |4 |48 |dramsko-humoristična |HRT | align="left"| Filip Riđički, Slavko Sobin, Jelena Miholjević, Karlo Maloča, Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Anica Dobra, Kaja Šišmanović, Sara Stanić |- |2015. – 2016. |[[Horvatovi]] |1 |70 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Navojec, Bojan Navojec, Ljubomir Kerekeš, Marija Škaričić, Elizabeta Kukić, Ana Ledenko, Tonka Pavić, Adnan Prohić, Jan Begović, Adrian Hajsok, Vid Ćosić |- |2015. – 2017. |[[Nemoj nikome reći]] |2 |24 |humoristična |HRT | align="left"| Mia Anočić Valentić, Tena Nemet Brankov, Katarina Strahinić, Matija Cigir, Sara Duvnjak, Matija Prskalo, Hrvoje Kečkeš, Marin Radman, Hrvoje Vladisavljević, Dinka Vuković, Dajana Čuljak |- |2015. – 2016. |[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]] |1 |40 |humoristična |Nova TV | align="left"| Igor Mešin, Sandra Bagarić, Mirela Brekalo, Ratko Glavina, Asim Ugljen, Edina Pršić |- |2015. |[[Da sam ja netko (televizijska serija)|Da sam ja netko]] |1 |10 |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Lana Barić, Nataša Janjić, Nataša Dorčić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Goran Hajduković, Sebastian Cavazza, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |- |2016. |[[Naknadno (televizijska serija)|Naknadno]] |1 |13 |humoristična | align="left"| Željko Pervan, Mladen Horvat, Sanja Vejnović, Zlatan Zuhrić |- |2016. |[[Patrola na cesti (televizijska serija)|Patrola na cesti]] |1 |5 |humoristična | align="left"| Krešimir Mikić, Slavko Sobin, Nataša Janjić, Mate Gulin |- |2016. – 2017. |[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]] |1 |100 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Filip Juričić, Nataša Janjić, Kristina Jovanović, Marijana Mikulić, Ana Vilenica, Elizabeta Kukić, Martino Antunović, Lucija Kajić, Amar Bukvić, Lara Živolić, Nela Kocsis, Tamara Puizina, Jasna Bilušić, Ana Vučak, Petar Ćiritović, Aleksandar Cvjetković, Pero Juričić, Ornela Vištica, Iva Mihalić, Petar Strugar, Nikola Kerkez, Srđana Šimunović, Andrej Dojkić, Domagoj Janković, Ana Marija Žužul, Nika Levak |- |2016. – 2017. |[[Zlatni dvori (televizijska serija)|Zlatni dvori]] |1 |147 |telenovela |Nova TV | align="left"| Katarina Baban, Matko Knešaurek, Petra Kraljev, Ivan Herceg, Petra Dugandžić, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Robert Kurbaša, Tamara Šoletić, Dijana Vidušin, Mladen Kovačić, Darko Milas, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Lana Ujević, Jan Kerekeš, Helena Buljan, Duško Valentić, Danko Ljuština, Tonka Kovačić, Martin Lugarić, Ana Majhenić, Lujo Kunčević |- |2016. – 2020. |[[Novine (televizijska serija)|Novine]] |3 |33 |dramska, kriminalistička |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Branka Katić, Trpimir Jurkić, Aleksandar Cvjetković, Dragan Despot, Zdenko Jelčić, Zijad Gračić, Goran Marković, Tihana Lazović, Olga Pakalović, Boris Svrtan, Livio Badurina |- |2017. |[[Anka (2017.)|Anka]] |1 |3 |dramska, obiteljska | align="left"| Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Žarko Savić, Linda Begonja, Rade Šerbedžija |- |2017. |[[Čuvar dvorca (televizijska serija)|Čuvar dvorca]] |1 |4 |dramska | align="left"| Iva Babić, Goran Bogdan, Matija Čigir, Franjo Dijak, Ivo Gregurević, Vinko Kraljević, Bernard Tomić |- |2017. – 2018. |[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] |1 |173 |telenovela |Nova TV | align="left"| Tara Rosandić, Ivan Herceg, Janko Popović Volarić, Momčilo Otašević, Ksenija Pajić, Nives Celzijus, Dora Arar, Olga Pakalović, Martina Čvek, Sanja Vejnović, Saša Anočić, Marko Petrić, Ljubomir Kerekeš, Sementa Rajhard, Csilla Barath Bastaić, Krunoslav Klabučar, Martina Stjepanović, Dado Ćosić, Asja Jovanović, Mladen Vulić, Velibor Topić |- |2017. – 2020. |[[Ko te šiša]] |5 |89 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Katarina Strahinić, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Sara Stanić, Jasmin Telalović, Željko Duvnjak, Janko Popović Volarić, Roko Sikavica, Žarko Potočnjak, Goran Grgić |- |2018. |[[Dragi susjedi]] |1 |10 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ornela Vištica, Nataša Dangubić, Moamer Kasumović, Katarina Marković, Petar Ćiritović, Zoran Cvijanović, Asim Ugljen, Ivan Magud, Stjepan Gašparić, Roman Sem-Tuksar, Nino Lehki |- |2018. |[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]] |1 |3 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Stjepan Perić, Dajana Čuljak, Mirela Brekalo, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Anđela Ramljak, Radoslava Mrkšić, Damir Poljičak |- |2019. – 2020. |[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Elizabeta Brodić, Momčilo Otašević, Slavko Sobin, Vlasta Ramljak, Katarina Baban, Arija Rizvić, Marko Todorović, Konstantin Haag, Martina Stjepanović, Linda Begonja, Vladimir Posavec Tušek, Ecija Ojdanić, Mislav Čavajda, Olga Pakalović, Borna Fadljević, Filip Špoljar, Barbara Rocco, Maja Jurić, Stjepan Perić, Dragan Veselić, Jagoda Kumrić, Marko Petrić, Franka Klarić, Mladen Vulić |- |2019. |[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]] |1 |6 |dramska, kriminalistička |[[HBO]] |Uliks Fehmiu, Filip Mayer, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Tara Thaller |} == 2020-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width=10% | Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |2020. – 2022. |[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]] |2 |8 |dramska, ratna, akcijska |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Goran Navojec, Bojan Navojec, Alan Katić, Vedran Živolić, Marko Cindrić, Filip Križan |- |2020. – 2021. |[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]] |2 |204 |telenovela |[[Nova TV]] | align="left"| Ksenija Pajić, Fabijan Pavao Medvešek, Siniša Ružić, Roko Sikavica, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Martina Stjepanović, Milan Štrljić, Radoslava Mrkšić, Enes Vejzović, Draško Zidar, Petar Burić, Katarina Madirazza, Ankica Dobrić, Mia Mikulec, Magdalena Živaljić Tadić, Toma Medvešek, Jasna Odorčić, Vladimir Posavec Tušek, Mia Anočić Valentić, Marko Braić, Barbara Nola, Robert Ugrina, Ana Begić Tahiri, Alen Šalinović, Olga Pakalović, Momčilo Otašević |- |2020. – 2022. |[[Blago nama]] |2 |129 |humoristična |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Enis Bešlagić, Hristina Popović, Tara Rosandić, Filip Križan, Žarko Radić, Zlatan Zuhrić, Nino Lehki, Petar Jurić |- |2020. – 2021. |[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]] |1 |12 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Jerković, Ksenija Pajić, Damir Lončar, Stipe Radoja, Arijana Čulina, Filip Radoš |- |'''2020. – ''još traje''''' |[[Mrkomir Prvi]] |4 |73 |humoristična | align="left"| Goran Navojec, Ozren Grabarić, Ecija Ojdanić, Paško Vukasović, Roko Sikavica, Mirna Mihelčić, Marinko Prga |- |'''2021. – ''još traje''''' |[[Dnevnik velikog Perice]] |2 |12 |dramska | align="left"| Živko Anočić, Mirjana Bohanec Vidović, Csilla Barath Bastaić, Dušan Bućan, Iva Babić, Nikola Kojo, Otokar Levaj |- |2021. – 2026. |[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]] |2 |70 |humoristična |Nova TV | align="left"| Mirna Medaković Stepinac, Filip Juričić, Sara Moser, Željko Duvnjak, Ljubomir Kerekeš, Asim Ugljen, Slavko Sobin, Nermin Omić, Elvira Aljukić, Mario Valentić, Dino Rogić, Zvonimir Kufek |- |2021. – 2022. |[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] |1 |6 |dramska |HRT | align="left"| Rene Bitorajac, Krešimir Mikić, Jovana Stojiljković, Goran Bogdan, Slavko Štimac, Tihana Lazović, Lana Barić |- |'''2022. – ''još traje''''' |[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]] |5 |642 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Ana Uršula Najev, Vladimir Tintor, Vedran Mlikota, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Nika Barišić, Daria Lorenci, Stojan Matavulj, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Konstantin Haag, Petra Kraljev, Radoslava Mrkšić, Mirna Mihelčić, Lovre Kondža, Mijo Kevo, Lara Obad |- |2022. – 2023. |[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]] |2 |12 |dramska, kriminalistička | rowspan="4" |HRT | align="left"| Kseniya Mishyna, Goran Bogdan, Darko Milas, Sandra Lončarić, Leon Lučev, Iryna Verenych-Ostrovska, Viktor Saraykin, Petar Ninyovsky, Andriy Isaenko |- |2022. – 2025. |[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] |2 |26 |dramsko-humoristična |Rene Bitorajac, Dejan Aćimović, Dijana Vidušin, Linda Begonja, Nataša Janjić, Janko Popović Volarić, Mirela Brekalo, Goran Grgić, Ljubica Jović, Ksenija Marinković, Siniša Popović, Dušan Bućan, Judita Franković, Barbara Nola, Filip Juričić, Franjo Kuhar, Hrvoje Kečkeš, Žarko Savić |- |2022. – 2023. |[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]] |1 |11 |humoristična / dječja |Igor Kovač, Maja Posavec, Toma Medvešek |- |2023. – 2025. |[[Oblak u službi zakona]] |3 |36 |humoristično-kriminalistička |Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Ksenija Marinković, Toma Medvešek, Borna Fadljević, Zoran Čubrilo, Goran Navojec, Igor Mešin, Željko Koenigsknecht |- |2023. – 2024. |[[San snova (televizijska serija)|San snova]] |1 |145 |telenovela |RTL Televizija |Marko Braić, Emir Hadžihafizbegović, Ivana Krizmanić, Arija Rizvić, Josip Brakus, Tea Šimić, Slaven Knezović, Andrijana Vicković, Frano Lasić, Nadia Cvitanović, Marko Petrić, Zlatan Zuhrić, Buga Marija Šimić, Mila Elegović |- |2023. |[[Gora (televizijska serija)|Gora]] |1 |22 |dramska, akcijska |HRT |Kristijan Petelin, Sandra Lončarić, Ugo Korani, Dinka Vuković, Jasmin Mekić, Lucija Rukavina, Barbara Nola, Aleksandar Cvjetković, Romina Tonković |- |2024. |[[Bijeli put (televizijska serija)|Bijeli put]] |1 |6 |kriminalistička, dramska |HRT |Franjo Dijak, Nina Violić, Enes Vejzović, Sanja Milardović, Elvis Bošnjak, Judita Franković |- |'''2024. – ''još traje''''' |[[Sram (televizijska serija)|Sram]] |3 |30 |dramska |HRT |Lucija Stanković, Jagor Katičić, Borna Šimunek, Gita Haydar, Stela Korman, Laura Barbić, Severina Lajtman, Roan Vižintin, Tin Lekić, Karla Šunjić, Mirej Đurović |- |2024. |[[Šesti autobus]] |1 |3 |dramska, ratna, akcijska |HRT |Zala Đurić, Marko Petrić, Živko Anočić |- |2024. – 2025. |[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]] |2 |217 |telenovela |RTL |Marina Fernandez, Jelena Perčin, Ana Maras Harmander, Dajana Čuljak, Đorđe Kukuljica, Jasmin Mekić, Janko Rakoš, Matija Kačan, Arija Rizvić, Tena Nemet Brankov, Andrej Dojkić |- |2024. – 2026. |[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]] |1 |170 |telenovela |Nova TV |Filip Juričić, Iva Mihalić, Mirna Medaković Stepinac, Ksenija Pajić, Lana Ujević Telenta, Marija Klanac, Ammar Mešić, Toma Medvešek, Lena Medar, Žarko Radić, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Budimir, Enes Vejzović, Katarina Baban, Momčilo Otašević, Filip Detelić, Martina Stjepanović,Igor Kovač, Jelena Miholjević, Ana Begić Tahiri |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]] |1 |14 |humoristično-dramska |HRT |Marko Makovičić, Slavko Sobin, Mia Bujan, Luna Pilić, Sara Parisi, Marija Škaričić |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]] |1 |150 |telenovela |RTL |Ana Marija Veselčić, Lidija Kordić, Lidija Penić-Grgaš |- |2026. |Roberta, saberi se | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristično-dramska |HRT |Amanda Prenkaj, Doris Šarić-Kukuljica, Aleksandar Cvjetković, Tena Nemet Brankov, Franjo Kuhar, Slavica Knežević, Živko Anočić, Marko Mandić, Paško Vukasović, Domagoj Ivanković |- |2026. |[[IQ 160]] |1 |8 |kriminalističko-humoristična |Voyo |Dajana Čuljak, Luka Peroš, Marina Redžepović, Dea Presečki, Ivan Molnar, Glorija Pinturić, Živa Božić, Jan Crnković |- |2026. |[[Specijalisti Zagreb]] |1 |– |kriminalistička |RTL |Peđa Gvozdić, Vini Jurčić, Toni Gojanović, Ivan Barišić |- |2026. |[[Slučajna obitelj (televizijska serija)|Slučajna obitelj]] |1 |– |dramsko-humoristična |Nova TV |– |- |2026. |[[Lijepe naše (televizijska serija)|Lijepe naše]] |1 |12 |humoristično-dramska |HRT |Nataša Dangubić, Iva Kraljević, Doris Šarić Kukuljica, Janko Popović Volarić, Dražen Šivak, Filip Juričić, Marko Mandić, Lola Jelčić, Judita Sinković,Tija Žinić |- |2026. |[[Kako preživjeti u Hrvatskoj]] |1 |11 |humoristična |HRT |– |- | - |Sumnjive okolnosti |1 |6 |dramska, kriminalistička |HRT | - |} == Nadolazeće serije == {| class="wikitable" |+Nadolazeći projekti (naslovi koji su trenutno u stanju preprodukcije) !Naslov !Format !Izvor |- |Greater Adria |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|title=Seriji "Greater Adria" Drugog plana i HRT-a pola milijuna eura od Vijeća Europe|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/serija-greater-adria-drugog-plana-i-hrt-a-dobila-potporu-vijeca-europe-11313267|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |Buddha Bar |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=BUDDHA BAR (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/buddha-bar-2/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Ciganin, ali najljepši |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=JINX (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/jinx/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Maličke |dramska |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=AFTERPARTY (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/afterparty/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Lovac na vještice |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=THE WITCH HUNTER (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-witch-hunter/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Za šaku jada |humoristična |<ref>{{Citiranje weba|title=Za šaku jada / Humoristična serija / Redateljica: Jasna Nanut|url=https://15art.hr/za-saku-jada/|access-date=2025-08-17|website=15. umjetnost|language=hr}}</ref> |- |Vulkan |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-21|title=Taraba i Sila rasturaju, s Islanđanima će snimati novu tv seriju, ekološki triler "Vulkan"|url=https://www.nacional.hr/taraba-i-sila-rasturaju-s-isladanima-ce-snimati-novu-tv-seriju-ekoloski-triler-vulkan/|access-date=2025-08-17|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref> |- |Poštovani kukci i ostale jezive priče |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-27|title=Projekt TV serije Poštovani kukci i druge jezive priče Karle Lulić na Seriencamp konferenciji u Kölnu|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/projekt-tv-serije-postovani-kukci-i-druge-jezive-price-karle-lulic-na-seriencamp-konferenciji-u-kolnu|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Oblak čvoraka |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |Variola: Tamno proljeće |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Kinorama - usluge filmske i video proizvodnje :. Filmovi {{!}} Variola – Tamno proljeće|url=https://www.kinorama.hr/filmovi/Variola-8211-Tamno-proljece/92|access-date=2025-08-17|website=www.kinorama.hr|language=hr}}</ref> |- |Ženska posla |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=IT|first=Extreme|title=ŽENSKA POSLA - U PREDPRODUKCIJI {{!}} 4Film Produkcija|url=https://www.4film.hr/hr/movies/distaff-in-pre-production|access-date=2025-08-17|website=www.4film.hr|language=hr-HR}}</ref> |- |Crvena voda |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-14|title=Uskoro počinje 31. Sarajevo Film Festival: hrvatski filmovi i projekti u raznim sekcijama festivala|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/uskoro-pocinje-31-sarajevo-film-festival-hrvatski-filmovi-i-projekti-u-raznim-sekcijama-festivala|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Obiteljski arhiv |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Obiteljski arhiv : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/obiteljski-arhiv|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |} == Vidi još == *[[Dodatak:Popis hrvatskih filmova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] [[Kategorija:Hrvatske serije|Hrvatske televizijske serija]] [[Kategorija:Televizijski popisi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] cwk2sq2kxttocvctdr55djlnxaybev1 0 217519 7571078 7360252 2026-08-06T19:17:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571078 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Krešo Beljak |slika = Krešo Beljak.jpg |veličina = 200px |opis slike = Krešo Beljak |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[22. kolovoza]] [[1971.]] |datum smrti = |položaj = Gradonačelnik Grada [[Samobor|Samobora]] |mandat_start = [[2009.]] |mandat_kraj = [[2021.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Antun Dubravko Filipec]] |nasljednik = [[Petra Škrobot]] |čin2 = 8. [[Hrvatska seljačka stranka|predsjednik Hrvatske seljačke stranke]] |mandat_start2 = [[19. ožujka]] [[2016.]] |mandat_kraj2 = [[20. prosinca]] [[2025.]] |potpredsjednik2 = Klara Šćuka, Hrvoje Petrić, Tomislav Boljar, Branko Grašo, Teo Jeličić, Vlatko Smiljanić<ref name="Potpredsjednici">{{citiranje weba |url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/potpredsjednici/ |title=Potpredsjednici |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=9. svibnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190514131446/http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/potpredsjednici/ |archivedate=14. svibnja 2019.}}</ref> |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = [[Branko Hrg]] |nasljednik2 = [[Darko Vuletić]] |čin3 = |mandat_start3 = [[2006.]] |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |prethodnik4 = |nasljednik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] |zanimanje = političar, profesor, gradonačelnik |fusnote = }} '''Krešo Beljak''' ([[Brežice]], [[22. kolovoza]] [[1971.]]), bivši gradonačelnik Grada [[Samobor]]a, bivši predsjednik [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a te saborski zastupnik. == Životopis == Krešo Beljak rođen je u [[Brežice|Brežicama]] (Republika Slovenija) [[22. kolovoza]], [[1971.]] godine. Pohađao je Osnovnu školu [[Janko Mišić]] (kasnije preimenovana u OŠ Samobor) u gradu Samoboru. Nakon srednje škole upisao je [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]] i stekao zvanje profesora zemljopisa. Aktivno govori [[engleski]] i [[njemački jezik]] u govoru i pismu. Bio je sudionik [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] između 1990. i 1992.<ref name="hss-beljak">{{citiranje weba |url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/predsjednik/ |title=HSS: Predsjednik |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=22. ožujka 2016.}}</ref> Beljak je [[1999.]] godine uhićen zbog 4 provale u automobile kojima je ostvario materijalnu korist reda veličine 1750 kuna, zbog čega je osuđen na osam mjeseci zatvora uz uvjetnu osudu na tri godine. Beljak je slučaj objasnio mladenačkom glupošću: "''Otvarali smo aute, 30-ak njih, s 50 lipa. To je fora, ide-ne ide, otvorili ih puno.; ...to me i cijepilo protiv budućih gluposti.''"<ref>[http://direktno.hr/en/2014/direkt/44447/Beljak-napao-Domoljubnu-koaliciju-nahvalio-Marasa-uvrijedio-Ore%C5%A1kovi%C4%87a.htm direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921052737/http://direktno.hr/en/2014/direkt/44447/Beljak-napao-Domoljubnu-koaliciju-nahvalio-Marasa-uvrijedio-Ore%C5%A1kovi%C4%87a.htm |date=21. rujna 2016. }}, "Beljak napao Domoljubnu koaliciju, nahvalio Marasa, uvrijedio Oreškovića", objavljeno 10. travnja 2016., pristupljeno 23. kolovoza 2016.</ref><ref>[http://narod.hr/hrvatska/kreso-beljak-brani-jakovinu-skida-kapu-komunistima-kaze-da-redu-provaljivati-aute-nije-krasti-banke narod.hr], "Krešo Beljak brani Jakovinu, skida kapu komunistima i kaže da je u redu provaljivati u aute, ali nije krasti banke", objavljeno 24. srpnja 2016., pristupljeno 23. kolovoza 2016.</ref><ref name="ekspress">Sanjin Španović, [http://www.express.hr/brifing/novi-lider-hss-a-osudivan-za-cetiri-provale-u-aute-4317# Novi lider HSS-a: Osuđivan za četiri provale u aute...], express.hr, 2. travnja 2016., pristupljeno 17. srpnja 2016.</ref> Između 1999. i [[2002.]] godine živio je i radio je u [[Njemačka|SR Njemačkoj]]. Godine 2016. završio je i poslijediplomski specijalistički studij Vanjske politike i diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.<ref name="hss-beljak"/> == Karijera == Bio je zaposlen kao profesor zemljopisa u Srednjoj strukovnoj školi Samobor do [[2008.]] godine kada odlazi na radno mjesto stručnog savjetnika u JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. == Politička djelatnost == Član je [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a od veljače [[2003.]] godine, a prije toga nije se bavio politikom. Na mjesnim izborima u ožujku 2003. godine za VMO „Ferdo Livadić - Samobor“ nositelj je liste HSS-a i izabran za vijećnika u Vijeće mjesnog odbora. U svibnju 2003. godine imenovan je za tehničkog tajnika GO HSS-a Samobor, a već u rujnu [[2004.]] godine preuzeo je dužnost v.d. tajnika GO HSS-a Samobor. U ožujku 2005. godine, nakon suspenzije organizacije uzrokovane unutarstranačkim sukobima Županijska organizacija HSS-a Zagrebačke županije imenovala ga je za povjerenika HSS-a Grada Samobora. Nakon samo dva tjedna prisiljen je podnijeti ostavku te ne sudjeluje na lokalnim izborima 2005. godine kada HSS u Samoboru gubi gradonačelnika i odlazi u oporbu. U srpnju [[2005.]] godine izabran je za predsjednika ogranka HSS-a „Ferdo Livadić“, no već u listopadu iste godine cijela Gradska organizacija HSS-a Samobor je raspuštena, sa svim ograncima. U travnju [[2006.]] godine, prigodom obnavljanja ogranaka, ponovno je izabran za predsjednika ogranka HSS-a "Ferdo Livadić", a već u svibnju 2006. godine izabran je za novog predsjednika GO HSS-a Samobor, pobijedivši na Izbornoj skupštini protukandidata Pavla Groma sa 75% glasova. Tada postaje članom Odbora županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije te nešto kasnije i članom Stručnih vijeća HSS-a Republike Hrvatske, gdje se zadužuje za izradu stranačke koncepcije administrativne podjele Hrvatske. Iako je koncepcija izrađena u suradnji s vodećim stručnjacima države te prati ideološku i političku platformu Stjepana Radića i ostalih osnivača stranke, još uvijek nije uzeta u razmatranje kako bi postala dio stranačkog programa HSS-a. Na Glavnoj izbornoj skupštini HSS-a u travnju [[2008.]] godine, s 501 glasom izabran je za jednog od 30 članova Glavnog odbora HSS-a Republike Hrvatske te ujedno po funkciji za člana Predsjedništva Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije. Početkom [[2009.]] godine, Odbor GO HSS-a Grada Samobora izglasao ga je kao kandidata za gradonačelnika grada Samobora. Na izborima u svibnju 2009. godine HSS u Samoboru nastupa samostalno te osvaja rekordnih 6 mandata u Gradskom vijeću. Beljak sa zamjenicima iz redova HSS-a (Željko Stanec i Hrvoje Frankić) pobjeđuje u prvom krugu s 22,31% u konkurenciji 5 istaknutih kandidata (Tomislav Masten - HDZ,HSP,HSU 21,65%, Marica Jelenić - HNS 19,98%, Željko Žarko - SDP 17,34%, Antun Dubravko Filipec - HSLS 16,13%). Uoči drugog kruga izbora, dobiva podršku SDP-a i HNS-a te pobjeđuje u drugom krugu s 59,99% [[HDZ]]-ovog, HSP-ovog i HSU-ovog kandidata ''Tomislava Mastena''. Dužnost gradonačelnika Samobora preuzeo je [[4. lipnja]] 2009. godine nakon službene objave rezultata.<ref>[https://www.express.hr/top-news/novi-lider-hss-a-osudivan-za-cetiri-provale-u-aute-4317 Express.hr] Sanjin Španović: ''Novi lider HSS-a: Osuđivan za četiri provale u aute...'', 2. travnja 2016. (pristupljeno 15. srpnja 2018.)</ref> Na parlamentarnim izborima u prosincu [[2011.]] godine drugi je na [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ovoj]] listi za 7. izbornu jedinicu, ali lista ne dobiva dovoljno glasova za prijelaz izbornog praga. U siječnju [[2012.]] godine, na glavnoj Izbornoj skupštini HSS-a, izabran je za jednog od 5 potpredsjednika HSS-a s najvećim brojem glasova od svih 13 kandidata. Na lokalnim izborima u svibnju 2013. godine ponovno je izabran za gradonačelnika grada Samobora kao zajednički kandidat HSS-a i SDP-a, pobijedivši sa 66,11% u prvom krugu četvoricu protukandidata (Tomislav Masten - HDZ, HSLS, HSU 16,77%, Ivan Vlainić - nez. 8,10%, Branka Čelar - ABH, DSU 3,12%, Jug Puljizević - HNS 2,73%). Na izborima za Županijsku skupštinu izabran za za vijećnika kao 2. na listi HSS-a, ali nakon izbora svojevoljno stavlja mandat u mirovanje. U ožujku 2016. godine na Glavnoj izbornoj skupštini, izabran za predsjednika HSS-a.<ref name="hss-beljak"/> Na Parlamentarnim izborima 2016., izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru. Krajem svibnja 2017. godine, po treći put je izabran za gradonačelnika grada Samobora kao zajednički kandidat HSS-a i SDP-a, pobijedivši sa 62,92% u prvom krugu četvoricu protukandidata (Vladimir Skendrović - HDZ 17,51%, Irena Franceković - nez. 8,18%, Damir Skok - MB365 5,73%, Matija Đolo - RF 3,12%) Dana [[13. siječnja]] [[2020.]] godine Krešo Beljak šokirao je javnost komentirajući tweet Katie Pavlich, konzervativne komentatorice hrvatsko-njemačkih korijena. Katie je u svom tvitu napisala kako jugonostalgičari ne shvaćaju da je bilo preko 100 političkih atentata izvan Jugoslavije u razdoblju od 1945. do 1990. godine koje je organizirala [[UDBA]]. Beljak je na to na svom tvitu napisao kako UDBA ''"očito nije pobila dovoljno emigranata jer znamo tko je radio s... i tko je potencirao ratove od 1991. do 1999. godine"'' i time izazvao oštre reakcije. Istog dana Beljak se ispričao na Twitteru: ''"U vezi ovog mog nespretnog i nesretnog tweeta. Taj tweet je dio šire rasprave, pune uvreda i laži. No, nebitno. Žao mi je što se iz moje objave dalo zaključiti kako podržavam politička ubojstva, a to, naravno, nije istina. Žalim i ako sam nekoga uvrijedio. Pogriješio sam"''. Na Parlamentarnim izborima 2020., ponovno je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Na izbornoj skupštini HSS-a, 31. srpnja 2020., ponovno je izabran za Predsjednika HSS-a. == Odlikovanja == * Odlikovan je [[Spomenica Domovinskog rata|Spomenicom Domovinskog rata]].<ref name="hss-beljak"/> == Osobni život == Oženjen je, otac troje djece. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.samoborci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=64&Itemid=66 Beljak novi Samoborski gradonačelnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304185725/http://www.samoborci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=64&Itemid=66 |date=4. ožujka 2016. }} * [http://www.jutarnji.hr/hss-ima-novog-predsjednika--hrg-ne-zali-sto-to-vise-nije-buducnost-stranke-od-danas-u-rukama-je-krese-beljaka/1544937 ''HSS ima novog predsjednika, Hrg ne žali što to više nije Budućnost stranke od sada u rukama drži samoborski gradonačelnik Krešo Beljak''], ''[[Jutarnji list]]'', [[HINA]], 19. ožujka 2016. * [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kreso-beljak-se-ispricao-zbog-objave-na-twitteru-zao-mi-je-sto-se-iz-nje-moze-zakljuciti-kako-podrzavam-politicka-ubojstva/9846982/ {{Nagrade SNV-a}} {{GLAVNIRASPORED:Beljak, Krešo}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]] [[Kategorija:Životopisi, Samobor]] [[Kategorija:HOS]] q0hu9d4raigk684uz6h09vjh73qzb69 0 219336 7571421 7372565 2026-08-07T08:48:05Z Prof saxx 7403 /* Bilješke */ 7571421 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Utvrđeni povijesni grad Carcassone |slika = Carcassonne-vignes.jpg |godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 345 |država = {{Z+X|FRA}} |karta = Francuska |karta-oznaka = Carcassonne |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|43|12|24|N|02|21|49|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Carcassonnea u Francuskoj }} '''Utvrda Carcassonne''' ([[okcitanski jezik]], ''Carcassona'') su [[fortifikacija|utvrđene zidine]] [[Francuska|francuskog]] grada [[Carcassonne]]a, glavnog grada bivše provincije [[Languedoc]] u departmanu [[Aude]]. Utvrda je vidno odvojena od starog grada (''Cité de Carcassonne'') i osobito od šireg gradskog područja u nizini (''ville basse''). Stari utvrđeni grad Carcassonne je izvrstan primjer [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[utvrda]] čiji masivni zidovi datiraju još iz [[Antika|kasne antike]], a okružuju [[dvorac]] i okolne građevine, ulice i [[gotika|gotičku]] [[katedrala|katedralu]]. Carcassonne je također iznimne važnosti zbog duge restauracije koju je pokrenuo [[Eugène Viollet-le-Duc]] [[1853.]] godine, jedan od osnivača moderne znanosti [[konzervacija|konzervacije]]. Obnovljena [[utvrda]] je dodana na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1997.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/345 "Povijesni utvrđeni grad Carcassonne".] ''[[UNESCO]]''. 11. kolovoza, 2008.</ref> {{Široka slika|Carcassonne vieux pont.jpg|850px|<center>Utvrda Carcassonne i most Vieux preko rijeke [[Aude]]|40%|left}} ==Etimologija== Po narodnoj predaji, po završetku opsade grada jedna je dvorkinja ([[francuski]]: ''châtelain'') po imenu ''Carcas'' to objavila radosnom zvonjavom zvona ([[francuski]], ''"Carcas sona"'') – što je ovjekovječeno [[historicizam|neo-gotičkom]] skulpturom ''Mme. Carcas'' na stupu u blizini vrata Narbonne. ==Povijest== [[Datoteka:Cathars expelled.JPG|mini|lijevo|<center>Progon [[katari|katara]] iz Carcassonnea [[1209.]] god.]] Carcasssone je smješten na strateškom mjestu iznad glavnog puta od [[Toulouse]]a prema [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]]. Najstarije naselje u ovom području je datirano oko 3500. pr. Kr., no utvrđena naseobina na brdu današnjeg Carcassonnea postoji od oko [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st. pr. Kr.]] Ona je postala važnim [[Stari Rim|rimskim]] gradom za [[Julije Cezar|Julija Cezara]] (i naziva se ''Julia Carsaco''), a utvrđen je u [[4. stoljeće|4. stoljeću]].<ref>Ostaci te rimske utvrde i dan danas čine glavni dio sjevernih bedema utvrde</ref> Kao strateško mjesto Carcassonnske zidine su pojačali [[Vizigoti]], a od [[728.]] do [[750.]] zauzeli su ga [[Arapi]]. Kasnije je postao glavnim uporištem [[Katari|Albigenza]] (ili Katara, kršćanske heretičke sekte), pod upravom obitelji [[Trencaval]]. Grad je teško stradao u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] kada je [[Simon de Montfort stariji]] tu uspostavio svoju bazu za [[Albigenški križarski rat]] protiv Katara. Dana [[15. kolovoza]] [[1209.]] ujedinjen je s Francuskom, ali su se njegovi stanovnici bunili protiv kralja [[Luj IX.|Luja IX.]] dok ih on nije protjerao iz grada (gole i bez ikakve imovine). Tada je grad dobio svoje prepoznatljive i slavne zidine kada je kralj, iz opreza, dao da se izgrade dvostruke zidine i proširi [[dvorac]]. Tada grad postaje francuska pogranična utvrda prema kraljevini [[Aragon]]. Niži dio grada, na lijevoj strani rijeke, osnovao je kralj [[Luj XI., kralj Francuske|Luj XI.]] [[1247.]] godine. Katedrala Sv. Mihovila iz 13. stoljeća i crkva sv. Vincenta su preživjele, te je danas u Carcassonnu sjedište [[biskupija|biskupije]]. [[Datoteka:Carcasonneouterwall.jpg|mini|lijevo|<center>Unutarnje zidine]] [[Datoteka:La cite de carcassonne Figure 16.png|mini|<center>Plan Utvrde Carcassonne]] Sredinom 19. stoljeća stara utvrda je bila predviđena za rušenje, ali je zahvaljujući gradonačelniku Jean-Piere Cross Meirevillu i književniku [[Prospiere Merime]]u njeno rušenje spriječeno i otpočela je obnova utvrde. Radovi su otpočeli [[1853.]] godine po nacrtima [[Eugène Viollet-le-Duc|Viollet-le-Duca]], koje je nakon njegove smrti [[1879.]] godine, dovršio [[Paul Bosnilvald]]. Obnovljene gradske zidine su svjedoci tisućljetne vojne arhitekture i 2,500 godina povijesti. ==Ahitektura== Utvrdbene [[zid]]ine grada Carcassonea su otprilike četvrtastog oblika, dugog oko 525 metara i širokog oko 250 m. Zatvaraju ga dvostruke srednjovjekovne zidine od kojih su unutarnje duge oko 1245 m s 29 okruglih [[toranj|tornjeva]], a vanjske duge 1320 m s 18 tornjeva. Unutrašnje zidine su izgrađene na temeljima vizigotskih i rimskih zidina koje je proširio kralj Luj IX. i njegovi nasljednici. Okrugli tornjevi imaju četvrtaste osnove, [[svod|nadsvođene]] prostorije, uske otvore za boj i mjesto za [[katapult]]e na krovu. Unutar zidina nalazi se [[dvorac]] obitelji Trecavel iz 12. stoljeća. Iako su ga u 12. stoljeću zvali palačom, a ne utvrdom, kasnijom izgradnjom francuskih kraljeva (trostruke južne zidine, istočno i sjeverno od dvorca, te 6 okruglih tornjeva koji okružuju obrambeni kanal) više liči na utvrdu. Vanjske zidine je izgradio Luj IX. 1240ih i nemaju unutarnjih zidina kako bi u slučaju da ih neprijatelj zauzme bili otvoreni napadu s unutarnjih zidina. Šiljaste [[krov]]ove tornjeva prekrivene [[slatina|slatinom]] dodao je [[Viollet-le-Duc]] u 19. stoljeću o uzoru na dvorce iz [[Loire]] koji su građeni u [[renesansa|renesansi]]. ==Poveznice== * [[Kraljevske utvrde Languedoca]], proširenje svjetske baštine 2026. ==Bilješke== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons|Carcassonne|Carcassonne}} * [http://www.carcassonne-tourisme.com/ Službene stranice grada Carcassonne] <small> {{eng oznaka}} / {{fra oznaka}} / {{es icon}} / {{de icon}} / {{nl icon}} </small> * [http://www.carcassonne.culture.fr Cité de Carcassonne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200121043919/http://www.carcassonne.culture.fr/ |date=21. siječnja 2020. }} – Francusko ministarstvo kulture {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{GLAVNIRASPORED:Carcassone}} [[Kategorija:Gotičke utvrde i dvorci]] [[Kategorija:Dvorci u Francuskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] gdm80wcyxq4cae6fnskfomzrb7mwk98 0 219380 7571213 7417838 2026-08-06T22:13:04Z Divna Jaksic 974 7571213 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Jure Franičević Pločar | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Juraj Pločar | rođenje = [[12. prosinca]] [[1918.]] | mjesto rođenja = [[Vrisnik]], otok [[Hvar]], [[Hrvatska]] | smrt = [[16. siječnja]] [[1994.]] | mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | zanimanje = Pjesnik i romanopisac | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = 1943. – 1990. | vrsta = Pjesme i romani | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl|• [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] (godišnja i životna)| • [[Goranov vijenac]]| • Nagrade [[DKH]]| • Nagrada za književni rad grada Splita | • NIN-ova nagrada}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jure Franičević Pločar''' ([[Vrisnik]], otok [[Hvar]], [[12. prosinca]] [[1918.]] – [[Split]] [[16. siječnja]] [[1994.]]),<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/22026/ Proleksis enciklopedija: Franičević Pločar, Jure], preuzeto 20. veljače 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]] i [[roman]]opisac. == Životopis == Hrvatski književnik Jure Franičević-Pločar rođen je u selu Vrisniku na otoku Hvaru. Rodio se kao šesto dijete u težačkoj otočkoj obitelji Ante i Ane Franičević. U Vrisniku je završio pet razreda osnovne škole a tada kod brata, učitelja u [[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupiji]] kod [[Knin]]a, priprema i u [[Šibenik]]u polaže još dva razreda niže gimnazije. Treći razred gimnazije položio je u [[Split]]u a u četvrtom odustao od daljnjeg školovanja kad se vratio u rodni Vrisnik gdje je počeo čitati i pisati. Prvi njegovi književni pokušaji bili su roman o životu i osiromašenju hvarskog seljaka za vrijeme vinskih kriza i rukovet pjesama, no objavljivati je počeo tek [[1940.]] godine u splitskom lokalnom listu. Tada je objavio svoje prve četiri pjesme. [[Drugi svjetski rat]] i okupacija južne Hrvatske zatekla ga je kao mladog člana [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije.]] U početku bavio se ilegalnim radom a nakon toga se [[1942.]] godine priključio [[Biokovo|biokovskim]] [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. U ratu je obavljao niz političkih i vojnih dužnosti. Nakon završetka rata radio je kao novinar tjednog Partijskog lista ''Naprijed'' u [[Zagreb]]u a zatim se vratio u Split na posao direktora Gradske knjižnice gdje je obavljao razne vojne i političke funkcije (tajnik Prezidija [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]])<ref name="Proleksis" /> sve do [[1970.]] godine kada se intenzivno posvetio književnom radu. Bio je predsjednik [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]] od [[1968.]] do [[1970.]] godine<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/312-60-godina-hrvatske-matice-iseljenika 60 godina Hrvatske matice iseljenika], radiodux.me, 15. veljače 2011., preuzeto 20. veljače 2012.</ref> i redoviti član [[HAZU]] od [[1988.]] godine.<ref name="Proleksis" /> == Književno stvaralaštvo == Književni rad Jure Franičevića-Pločara ozbiljnije započinje [[1943.]] godine objavljivanjem zbirke predratnih i ratnih pjesama ''Preko rovova'', potpisane pod ratnim [[pseudonim]]om ''Juraj Pločar''. To je bila prva zbirka hrvatske partizanske lirike. Prvi njegov roman bio je ''Gluha zvona'' iz [[1956.]] a zatim slijede ''Raspukline'' iz [[1957.]], ''Zvoni na nebo'' iz [[1961.]], ''Lanac'' iz [[1967.]], ''Mir'' iz [[1971.]], ''Vir'' iz [[1972.]] te posljednji Pločarov roman ''Baština'' iz [[1976.]] godine. Djela su mu prevođena s [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]] na više stranih jezika. Pjesme na [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Češki jezik|češki]], [[Hindski jezik|hindski]], [[Mađarski jezik|madžarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[talijanski jezik]]. Njegov roman ''Vir'' preveden je na madžarski 1975. godine te na [[Rumunjski jezik|rumunjski]] 1982. godine a roman ''Mir'' na ruski 1977. godine i bugarski 1978. godine. == Djela == * ''Preko rovova'', Agit-prop, Hvar, 1943. (pod pseudonimom ''Juraj Pločar'') * ''Oganj zemlje'', Naprijed, Zagreb, 1946. * ''Sunčana'', Mladost, Zagreb, 1951. * ''Konjik na proplanku'', Zora, Zagreb, 1952. * ''Na otoku'', drama napisana zajedno s bratom [[Marin Franičević (pjesnik)|Marinom Franičevićem]], Glas rada, Zagreb, 1952. * ''Stope na kamenu'', Kultura, Zagreb, 1953. * ''Gluha zvona: roman'', Kultura, Zagreb, 1956. * ''Raspukline'', Zagreb, 1957. * ''Nagnuta neba'', Mladost, Zagreb, 1957. * ''Zvoni na nebo'', Naprijed, Zagreb, 1961. * ''Golubovi i trube'', Zagreb, 1966. * ''Lanac'', Naprijed, Zagreb, 1967. * ''Zvoni na nebo'', Zora, Zagreb, 1969. * ''Mir'', Zora, Zagreb, 1971. * ''Naoružani Griše: (iz romana "Baština")'' (ulomak iz romana ''Baštine'', posebni otisak iz 362. knjige "Rada" JAZU), Zagreb, 1972. * ''Dubine i jarboli: izabrane pjesme'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1972. * ''Vir'', Naprijed, Zagreb, 1972. (2 izd. 1977., 3. izd. 1978.) * ''Šaka zemje'', Katedra za književnost i kulturu Čakavskog sabora, Split, 1974. * ''Žedna sidra: izbor pjesama'', izbor iz 17 novih pjesama, Minerva, Subotica-Beograd, 1975. * ''Baština'', August Cesarec, Zagreb, 1976. (2. izd. 1986.) * ''Ustrajno more'', Biblioteka revolucionarne poezije ; 2, Marksistički centar, Split, 1976. * ''Pjesme; Raspukline'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 143., Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1977. (prir. [[Slobodan Novak]]) * ''Krilata riječ: zbornik revolucionarne hrvatske poezije'', serija: Zbornici, (suautor [[Živko Jeličić]]), Čakavski sabor, Split, 1978.<ref>[http://www.cakavskisabor.hr/izdavastvo-K Čakavski sabor: Izdavaštvo - K] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216185639/http://www.cakavskisabor.hr/izdavastvo-K |date=16. veljače 2021. }}, preuzeto 20. veljače 2012.</ref> * ''Vir'', Mladost, Zagreb, 1980. (2 izd. 1985., 3. izd. 1987.) * ''Grumen sna: izabrane pjesme'', Veselin Masleša, Sarajevo, 1982. (prir. [[Jure Kaštelan]]) * ''Poezija'', Split, 1986. * ''Odabrana djela'', 2 sv., (knj. 1: ''Pjesme'', knj. 2: ''Baština''), Književni krug, Split, 1986. * ''Ljubav je ravnica upila'', Vukovar, 1990. === Posmrtno === * ''Jure Franičević Pločar: Friži'', priredio [[Mirko Prelas]], Književni krug, Split, 2001.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/plocar Matica hrvatska: Još jednom Jure Franičević Pločar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519073314/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/plocar |date=19. svibnja 2011. }}, preuzeto 29. kolovoza 2010.</ref> == Nagrade == * Nagrada [[Društvo hrvatskih književnika|DKH]] za zbirku pjesama ''Stope na kamenu''. * Nagrada DKH za roman ''Raspukline''. * [[Nagrada Vladimir Nazor]] za zbirku pjesama ''Golubovi i trube'', 1966. godine. * Nagrada za književni rad grada Splita. * [[NIN-ova nagrada]] za roman ''Vir'', 1974. godine. * Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo, 1983. godine. * Nagrada [[Goranov vijenac]] za 1989. godinu. == Literatura == * ''Vir'', Mladost, Zagreb 1980. * ''Dubine i jarboli'', Nakladni zavod [[Matica Hrvatska|Matice Hrvatske]], Zagreb, 1972. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ezgeta.com/umire.html Pločareva pjesma "Kad umire čovjek" na ezgeta.com] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6259 Hrvatski biografski leksikon: Franičević Pločar, Jure] * [[Siniša Vuković]], [https://web.archive.org/web/20201024001244/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/knjizevnost/jure-franicevic-plocar-jedan-je-od-cetiri-najveca-cakavska-pjesnika-proslog-stoljeca-a-roman-raspukline-potvrduje-ga-i-kao-vladara-prozne-forme-1050214 ''Jure Franičević Pločar jedan je od četiri najveća čakavska pjesnika prošlog stoljeća, a roman ‘Raspukline‘ potvrđuje ga i kao vladara prozne forme''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 12. listopada 2020. ([[Internet Archive]]) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Franičević-Pločar, Jure }} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Životopisi, Vrisnik]] b2nfcajtqgr9cw6mp5843kokigx7iky 7571216 7571213 2026-08-06T22:14:40Z Divna Jaksic 974 7571216 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Jure Franičević Pločar | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Juraj Pločar | rođenje = [[12. prosinca]] [[1918.]] | mjesto rođenja = [[Vrisnik]], otok [[Hvar]], [[Hrvatska]] | smrt = [[16. siječnja]] [[1994.]] | mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | zanimanje = Pjesnik i romanopisac | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = 1943. – 1990. | vrsta = Pjesme i romani | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl|• [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] (godišnja i životna)| • [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]]| • [[Goranov vijenac]]| • Nagrade [[DKH]]| • Nagrada za književni rad grada Splita | • NIN-ova nagrada}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jure Franičević Pločar''' ([[Vrisnik]], otok [[Hvar]], [[12. prosinca]] [[1918.]] – [[Split]] [[16. siječnja]] [[1994.]]),<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/22026/ Proleksis enciklopedija: Franičević Pločar, Jure], preuzeto 20. veljače 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]] i [[roman]]opisac. == Životopis == Hrvatski književnik Jure Franičević-Pločar rođen je u selu Vrisniku na otoku Hvaru. Rodio se kao šesto dijete u težačkoj otočkoj obitelji Ante i Ane Franičević. U Vrisniku je završio pet razreda osnovne škole a tada kod brata, učitelja u [[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupiji]] kod [[Knin]]a, priprema i u [[Šibenik]]u polaže još dva razreda niže gimnazije. Treći razred gimnazije položio je u [[Split]]u a u četvrtom odustao od daljnjeg školovanja kad se vratio u rodni Vrisnik gdje je počeo čitati i pisati. Prvi njegovi književni pokušaji bili su roman o životu i osiromašenju hvarskog seljaka za vrijeme vinskih kriza i rukovet pjesama, no objavljivati je počeo tek [[1940.]] godine u splitskom lokalnom listu. Tada je objavio svoje prve četiri pjesme. [[Drugi svjetski rat]] i okupacija južne Hrvatske zatekla ga je kao mladog člana [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije.]] U početku bavio se ilegalnim radom a nakon toga se [[1942.]] godine priključio [[Biokovo|biokovskim]] [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. U ratu je obavljao niz političkih i vojnih dužnosti. Nakon završetka rata radio je kao novinar tjednog Partijskog lista ''Naprijed'' u [[Zagreb]]u a zatim se vratio u Split na posao direktora Gradske knjižnice gdje je obavljao razne vojne i političke funkcije (tajnik Prezidija [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]])<ref name="Proleksis" /> sve do [[1970.]] godine kada se intenzivno posvetio književnom radu. Bio je predsjednik [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]] od [[1968.]] do [[1970.]] godine<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/312-60-godina-hrvatske-matice-iseljenika 60 godina Hrvatske matice iseljenika], radiodux.me, 15. veljače 2011., preuzeto 20. veljače 2012.</ref> i redoviti član [[HAZU]] od [[1988.]] godine.<ref name="Proleksis" /> == Književno stvaralaštvo == Književni rad Jure Franičevića-Pločara ozbiljnije započinje [[1943.]] godine objavljivanjem zbirke predratnih i ratnih pjesama ''Preko rovova'', potpisane pod ratnim [[pseudonim]]om ''Juraj Pločar''. To je bila prva zbirka hrvatske partizanske lirike. Prvi njegov roman bio je ''Gluha zvona'' iz [[1956.]] a zatim slijede ''Raspukline'' iz [[1957.]], ''Zvoni na nebo'' iz [[1961.]], ''Lanac'' iz [[1967.]], ''Mir'' iz [[1971.]], ''Vir'' iz [[1972.]] te posljednji Pločarov roman ''Baština'' iz [[1976.]] godine. Djela su mu prevođena s [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]] na više stranih jezika. Pjesme na [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Češki jezik|češki]], [[Hindski jezik|hindski]], [[Mađarski jezik|madžarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[talijanski jezik]]. Njegov roman ''Vir'' preveden je na madžarski 1975. godine te na [[Rumunjski jezik|rumunjski]] 1982. godine a roman ''Mir'' na ruski 1977. godine i bugarski 1978. godine. == Djela == * ''Preko rovova'', Agit-prop, Hvar, 1943. (pod pseudonimom ''Juraj Pločar'') * ''Oganj zemlje'', Naprijed, Zagreb, 1946. * ''Sunčana'', Mladost, Zagreb, 1951. * ''Konjik na proplanku'', Zora, Zagreb, 1952. * ''Na otoku'', drama napisana zajedno s bratom [[Marin Franičević (pjesnik)|Marinom Franičevićem]], Glas rada, Zagreb, 1952. * ''Stope na kamenu'', Kultura, Zagreb, 1953. * ''Gluha zvona: roman'', Kultura, Zagreb, 1956. * ''Raspukline'', Zagreb, 1957. * ''Nagnuta neba'', Mladost, Zagreb, 1957. * ''Zvoni na nebo'', Naprijed, Zagreb, 1961. * ''Golubovi i trube'', Zagreb, 1966. * ''Lanac'', Naprijed, Zagreb, 1967. * ''Zvoni na nebo'', Zora, Zagreb, 1969. * ''Mir'', Zora, Zagreb, 1971. * ''Naoružani Griše: (iz romana "Baština")'' (ulomak iz romana ''Baštine'', posebni otisak iz 362. knjige "Rada" JAZU), Zagreb, 1972. * ''Dubine i jarboli: izabrane pjesme'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1972. * ''Vir'', Naprijed, Zagreb, 1972. (2 izd. 1977., 3. izd. 1978.) * ''Šaka zemje'', Katedra za književnost i kulturu Čakavskog sabora, Split, 1974. * ''Žedna sidra: izbor pjesama'', izbor iz 17 novih pjesama, Minerva, Subotica-Beograd, 1975. * ''Baština'', August Cesarec, Zagreb, 1976. (2. izd. 1986.) * ''Ustrajno more'', Biblioteka revolucionarne poezije ; 2, Marksistički centar, Split, 1976. * ''Pjesme; Raspukline'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 143., Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1977. (prir. [[Slobodan Novak]]) * ''Krilata riječ: zbornik revolucionarne hrvatske poezije'', serija: Zbornici, (suautor [[Živko Jeličić]]), Čakavski sabor, Split, 1978.<ref>[http://www.cakavskisabor.hr/izdavastvo-K Čakavski sabor: Izdavaštvo - K] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216185639/http://www.cakavskisabor.hr/izdavastvo-K |date=16. veljače 2021. }}, preuzeto 20. veljače 2012.</ref> * ''Vir'', Mladost, Zagreb, 1980. (2 izd. 1985., 3. izd. 1987.) * ''Grumen sna: izabrane pjesme'', Veselin Masleša, Sarajevo, 1982. (prir. [[Jure Kaštelan]]) * ''Poezija'', Split, 1986. * ''Odabrana djela'', 2 sv., (knj. 1: ''Pjesme'', knj. 2: ''Baština''), Književni krug, Split, 1986. * ''Ljubav je ravnica upila'', Vukovar, 1990. === Posmrtno === * ''Jure Franičević Pločar: Friži'', priredio [[Mirko Prelas]], Književni krug, Split, 2001.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/plocar Matica hrvatska: Još jednom Jure Franičević Pločar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519073314/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/plocar |date=19. svibnja 2011. }}, preuzeto 29. kolovoza 2010.</ref> == Nagrade == * Nagrada [[Društvo hrvatskih književnika|DKH]] za zbirku pjesama ''Stope na kamenu''. * Nagrada DKH za roman ''Raspukline''. * [[Nagrada Vladimir Nazor]] za zbirku pjesama ''Golubovi i trube'', 1966. godine. * Nagrada za književni rad grada Splita. * [[NIN-ova nagrada]] za roman ''Vir'', 1974. godine. * Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo, 1983. godine. * Nagrada [[Goranov vijenac]] za 1989. godinu. == Literatura == * ''Vir'', Mladost, Zagreb 1980. * ''Dubine i jarboli'', Nakladni zavod [[Matica Hrvatska|Matice Hrvatske]], Zagreb, 1972. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ezgeta.com/umire.html Pločareva pjesma "Kad umire čovjek" na ezgeta.com] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6259 Hrvatski biografski leksikon: Franičević Pločar, Jure] * [[Siniša Vuković]], [https://web.archive.org/web/20201024001244/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/knjizevnost/jure-franicevic-plocar-jedan-je-od-cetiri-najveca-cakavska-pjesnika-proslog-stoljeca-a-roman-raspukline-potvrduje-ga-i-kao-vladara-prozne-forme-1050214 ''Jure Franičević Pločar jedan je od četiri najveća čakavska pjesnika prošlog stoljeća, a roman ‘Raspukline‘ potvrđuje ga i kao vladara prozne forme''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 12. listopada 2020. ([[Internet Archive]]) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Franičević-Pločar, Jure }} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Životopisi, Vrisnik]] mianx2xvi7wwo1kfwiyp4tre183i88p 7571225 7571216 2026-08-06T22:23:46Z Divna Jaksic 974 /* Vanjske poveznice */ 7571225 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Jure Franičević Pločar | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Juraj Pločar | rođenje = [[12. prosinca]] [[1918.]] | mjesto rođenja = [[Vrisnik]], otok [[Hvar]], [[Hrvatska]] | smrt = [[16. siječnja]] [[1994.]] | mjesto smrti = [[Split]], [[Hrvatska]] | zanimanje = Pjesnik i romanopisac | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = 1943. – 1990. | vrsta = Pjesme i romani | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl|• [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] (godišnja i životna)| • [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]]| • [[Goranov vijenac]]| • Nagrade [[DKH]]| • Nagrada za književni rad grada Splita | • NIN-ova nagrada}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Jure Franičević Pločar''' ([[Vrisnik]], otok [[Hvar]], [[12. prosinca]] [[1918.]] – [[Split]] [[16. siječnja]] [[1994.]]),<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/22026/ Proleksis enciklopedija: Franičević Pločar, Jure], preuzeto 20. veljače 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]] i [[roman]]opisac. == Životopis == Hrvatski književnik Jure Franičević-Pločar rođen je u selu Vrisniku na otoku Hvaru. Rodio se kao šesto dijete u težačkoj otočkoj obitelji Ante i Ane Franičević. U Vrisniku je završio pet razreda osnovne škole a tada kod brata, učitelja u [[Biskupija (Šibensko-kninska županija)|Biskupiji]] kod [[Knin]]a, priprema i u [[Šibenik]]u polaže još dva razreda niže gimnazije. Treći razred gimnazije položio je u [[Split]]u a u četvrtom odustao od daljnjeg školovanja kad se vratio u rodni Vrisnik gdje je počeo čitati i pisati. Prvi njegovi književni pokušaji bili su roman o životu i osiromašenju hvarskog seljaka za vrijeme vinskih kriza i rukovet pjesama, no objavljivati je počeo tek [[1940.]] godine u splitskom lokalnom listu. Tada je objavio svoje prve četiri pjesme. [[Drugi svjetski rat]] i okupacija južne Hrvatske zatekla ga je kao mladog člana [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije.]] U početku bavio se ilegalnim radom a nakon toga se [[1942.]] godine priključio [[Biokovo|biokovskim]] [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. U ratu je obavljao niz političkih i vojnih dužnosti. Nakon završetka rata radio je kao novinar tjednog Partijskog lista ''Naprijed'' u [[Zagreb]]u a zatim se vratio u Split na posao direktora Gradske knjižnice gdje je obavljao razne vojne i političke funkcije (tajnik Prezidija [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]])<ref name="Proleksis" /> sve do [[1970.]] godine kada se intenzivno posvetio književnom radu. Bio je predsjednik [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]] od [[1968.]] do [[1970.]] godine<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/312-60-godina-hrvatske-matice-iseljenika 60 godina Hrvatske matice iseljenika], radiodux.me, 15. veljače 2011., preuzeto 20. veljače 2012.</ref> i redoviti član [[HAZU]] od [[1988.]] godine.<ref name="Proleksis" /> == Književno stvaralaštvo == Književni rad Jure Franičevića-Pločara ozbiljnije započinje [[1943.]] godine objavljivanjem zbirke predratnih i ratnih pjesama ''Preko rovova'', potpisane pod ratnim [[pseudonim]]om ''Juraj Pločar''. To je bila prva zbirka hrvatske partizanske lirike. Prvi njegov roman bio je ''Gluha zvona'' iz [[1956.]] a zatim slijede ''Raspukline'' iz [[1957.]], ''Zvoni na nebo'' iz [[1961.]], ''Lanac'' iz [[1967.]], ''Mir'' iz [[1971.]], ''Vir'' iz [[1972.]] te posljednji Pločarov roman ''Baština'' iz [[1976.]] godine. Djela su mu prevođena s [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]] na više stranih jezika. Pjesme na [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Češki jezik|češki]], [[Hindski jezik|hindski]], [[Mađarski jezik|madžarski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]] i [[talijanski jezik]]. Njegov roman ''Vir'' preveden je na madžarski 1975. godine te na [[Rumunjski jezik|rumunjski]] 1982. godine a roman ''Mir'' na ruski 1977. godine i bugarski 1978. godine. == Djela == * ''Preko rovova'', Agit-prop, Hvar, 1943. (pod pseudonimom ''Juraj Pločar'') * ''Oganj zemlje'', Naprijed, Zagreb, 1946. * ''Sunčana'', Mladost, Zagreb, 1951. * ''Konjik na proplanku'', Zora, Zagreb, 1952. * ''Na otoku'', drama napisana zajedno s bratom [[Marin Franičević (pjesnik)|Marinom Franičevićem]], Glas rada, Zagreb, 1952. * ''Stope na kamenu'', Kultura, Zagreb, 1953. * ''Gluha zvona: roman'', Kultura, Zagreb, 1956. * ''Raspukline'', Zagreb, 1957. * ''Nagnuta neba'', Mladost, Zagreb, 1957. * ''Zvoni na nebo'', Naprijed, Zagreb, 1961. * ''Golubovi i trube'', Zagreb, 1966. * ''Lanac'', Naprijed, Zagreb, 1967. * ''Zvoni na nebo'', Zora, Zagreb, 1969. * ''Mir'', Zora, Zagreb, 1971. * ''Naoružani Griše: (iz romana "Baština")'' (ulomak iz romana ''Baštine'', posebni otisak iz 362. knjige "Rada" JAZU), Zagreb, 1972. * ''Dubine i jarboli: izabrane pjesme'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1972. * ''Vir'', Naprijed, Zagreb, 1972. (2 izd. 1977., 3. izd. 1978.) * ''Šaka zemje'', Katedra za književnost i kulturu Čakavskog sabora, Split, 1974. * ''Žedna sidra: izbor pjesama'', izbor iz 17 novih pjesama, Minerva, Subotica-Beograd, 1975. * ''Baština'', August Cesarec, Zagreb, 1976. (2. izd. 1986.) * ''Ustrajno more'', Biblioteka revolucionarne poezije ; 2, Marksistički centar, Split, 1976. * ''Pjesme; Raspukline'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 143., Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1977. (prir. [[Slobodan Novak]]) * ''Krilata riječ: zbornik revolucionarne hrvatske poezije'', serija: Zbornici, (suautor [[Živko Jeličić]]), Čakavski sabor, Split, 1978.<ref>[http://www.cakavskisabor.hr/izdavastvo-K Čakavski sabor: Izdavaštvo - K] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216185639/http://www.cakavskisabor.hr/izdavastvo-K |date=16. veljače 2021. }}, preuzeto 20. veljače 2012.</ref> * ''Vir'', Mladost, Zagreb, 1980. (2 izd. 1985., 3. izd. 1987.) * ''Grumen sna: izabrane pjesme'', Veselin Masleša, Sarajevo, 1982. (prir. [[Jure Kaštelan]]) * ''Poezija'', Split, 1986. * ''Odabrana djela'', 2 sv., (knj. 1: ''Pjesme'', knj. 2: ''Baština''), Književni krug, Split, 1986. * ''Ljubav je ravnica upila'', Vukovar, 1990. === Posmrtno === * ''Jure Franičević Pločar: Friži'', priredio [[Mirko Prelas]], Književni krug, Split, 2001.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/plocar Matica hrvatska: Još jednom Jure Franičević Pločar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519073314/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/plocar |date=19. svibnja 2011. }}, preuzeto 29. kolovoza 2010.</ref> == Nagrade == * Nagrada [[Društvo hrvatskih književnika|DKH]] za zbirku pjesama ''Stope na kamenu''. * Nagrada DKH za roman ''Raspukline''. * [[Nagrada Vladimir Nazor]] za zbirku pjesama ''Golubovi i trube'', 1966. godine. * Nagrada za književni rad grada Splita. * [[NIN-ova nagrada]] za roman ''Vir'', 1974. godine. * Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo, 1983. godine. * Nagrada [[Goranov vijenac]] za 1989. godinu. == Literatura == * ''Vir'', Mladost, Zagreb 1980. * ''Dubine i jarboli'', Nakladni zavod [[Matica Hrvatska|Matice Hrvatske]], Zagreb, 1972. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ezgeta.com/umire.html Pločareva pjesma "Kad umire čovjek" na ezgeta.com] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6259 Hrvatski biografski leksikon: Franičević Pločar, Jure] * [[Siniša Vuković]], [https://web.archive.org/web/20201024001244/https://slobodnadalmacija.hr/kultura/knjizevnost/jure-franicevic-plocar-jedan-je-od-cetiri-najveca-cakavska-pjesnika-proslog-stoljeca-a-roman-raspukline-potvrduje-ga-i-kao-vladara-prozne-forme-1050214 ''Jure Franičević Pločar jedan je od četiri najveća čakavska pjesnika prošlog stoljeća, a roman ‘Raspukline‘ potvrđuje ga i kao vladara prozne forme''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 12. listopada 2020. ([[Internet Archive]]) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Franičević-Pločar, Jure }} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić]] [[Kategorija:Životopisi, Vrisnik]] ru1moffbrs3oi1af2us6qflzd1lfij2 0 222731 7571463 7107739 2026-08-07T10:40:57Z Prof saxx 7403 update infokutije, dodatak znamenitosti, slike i poveznice 7571463 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Gdynia | ime_genitiv = Gdynie | izvorno_ime = | slika_panorama = Gdynia-centrum.jpg | veličina_slike = | opis_slike = [[Gradsko središte Gdynije]] | slika_zastava = POL Gdynia flag.svg | slika_zastava_veličina =150px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = POL Gdynia COA.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Poljska | nadimak = | geslo = Gdynia-grad mora i snova | širina-stupnjevi = 54 | širina-minute = 30 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Poljska]] | lokacija1_ime = [[Vojvodstvo]] | lokacija1_info = [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeransko]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnutak | utemeljenje_datum = prije 1253.<ref>[https://100.gdynia.pl/pl/historia-gdyni Povijest Gdynije] {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> | utemeljenje1_ime = Gradska prava | utemeljenje1_datum = [[4. ožujka]] [[1926.]]<ref>[http://www.dziennikustaw.gov.pl/du/1926/s/21/127 Dnevnik zakona iz 1926., br. 21., točka 127.] {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = [[Aleksandra Kosiorek]] | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 391,51 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = 66 % | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 0 - 206 [[metar|m]] | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2025.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 238.712<ref name=GUS>[http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx Središnji statistički ured (GUS), Stanovništvo. Veličina i struktura stanovništva, te vitalne statistike prema teritorijalnoj podjeli 2025. (zaključno s 31. prosinca)], stat.gov.pl {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> | stanovništvo_gustoća = 610/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 81-004 - 81-919 | pozivni_broj = +48 58 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registracijska oznaka | prazno_info = GA | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.gdynia.pl/ www.gdynia.pl] | bilješke = }} '''Gdynia''' (izg. [gdɨ'ńa], [[Kašupski jezik|kašupski]]: ''Gdiniô, ''[[njemački|njem.]] ''Gdingen'') je grad, županija i luka u [[Pomeransko vojvodstvo|Pomeranskom vojvodstvu]] na sjeveru [[Poljska|Poljske]], na jugozapadnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] ([[Gdański zaljev]]). Gdynia je značajna luka u neposrednoj blizini [[Gdanjsk]]a i s njim i gradom [[Sopot]]om čini metropolitansku regiju, ''Trójmiasto''.<ref name=LZMK>[https://enciklopedija.hr/clanak/gdynia Gdynia], Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Luka Gdynia se razvila između dva svjetska rata kad je Gdanjsk bio slobodan grad i nije pripadao Poljskoj. Nakon nove podjele pomorskih zemljišnih parcela, njezina površina povećana je na 391,51km² (prethodno 135,1km²), od čega 66% pokriva pomorsko područje. Dana 31. prosinca 2025. Gdynia je imala 238.712 stanovnika (dvanaesto mjesto u Poljskoj)<ref name=GUS/>, što je značajan pad od 30. lipnja 1999. godine, kada je na svom vrhuncu grad brojao 254.034 stanovnika<ref>Središnji statistički ured: [https://www.stat.gov.pl/bdl/app/strona.html?p_name=indeks Lokalna banka podataka, stvarno mjesto prebivališta, zaključno s 31. prosinca 1998.] {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> [[Gradsko središte Gdynije]], s vilama na brdu [[Kamienna Góra]] i drugim stambenim zgradama, upisano je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2026. godine kao „primjer modernističkog urbanističkog rasporeda”.<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1715 Gdynia Modernist City Centre], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> ==Povijest== Gdynia je izvorno bila ribarsko naselje koje je nastalo 1253. godine. Tamo je sagrađena prva crkva na obali Baltičkog mora. Od 1309. do 1466. bila je u posjedu [[Njemački viteški red|Njemačkoga viteškog reda]], potom pripadala [[Poljska|Poljskoj]] do 1772., a zatim [[Pruska|Pruskoj]].<ref name=LZMK/> God. 1380. Gdynia je pripala [[cisterciti|cistercitskom]] samostanu u [[Oliwa|Oliwi]] i bila naselje njihovih kmetova sve do 1772. godine. God. 1789. je u selu postojala samo 21 kuća. U 19. st. je Gdynia narasla i postala značajno turističko naselje i 1870. je brojala 1200 stanovnika. Nakon kraja [[prvi svjetski rat|1. svj. rata]] je 1919. [[Versajski ugovor|Versajskim mirovnim ugovorom]] Gdynia pripala nezavisnoj Poljskoj i postala njezin izlaz na more, dok je obližnji [[Gdanjsk]] postao samostalan grad. [[Datoteka:Gdynia, Dworzec Morski 1935 (67264189).jpg|lijevo|mini|Luka Gdynia 1935. godine.]] Godine 1921. je počela izgradnja luke i novog grada. Gdynia je službeno postala gradom 1923. godine. Sagrađena je velika luka koja je služila potrebama Poljske. Promet luke se u razdoblju 1924.-1929. povećao 30 puta i do 1938. godine Gdynia je postala najveća luka na [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]] je Gdynia bila pod njemačkom okupacijom i nazvana je '''Gotenhafen'''. Svi Poljaci koji su se između dva svjetska rata doselili u Gdyniu su protjerani. U gradu je osnovana njemačka pomorska baza. Grad i luka bili su razoreni, ali su nakon rata brzo obnovljeni.<ref name=LZMK/> Nakon rata je Gdynia vraćena Poljskoj. Obližnji Gdanjsk postaje najvažnija poljska luka, a Gdynia postaje njegova pomoćna luka. U gradu je otvoreno [[brodogradilište]] čiji radnici su se često bunili protiv komunističke vlasti ([[Solidarnost (sindikat)]]). ==Zemljopis== Gdynia se nalazi na sjeveru Poljske, na [[Gdanjski zaljev|Gdanjskom zaljevu]] [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Nalazi se na zapadnom dijelu Gdanjskog zaljeva (Zaljevu Puck) koji je od mora odvojen pješčanim sprudom nazvanim Helski poluotok. Gradovi Gdynia, Sopot i Gdanjsk su međusobno spojeni, te čine konurbaciju (sustav povezanih gradova). Klima je umjerena, ali se miješaju oceanski i kontinentski utjecaji. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Gdynia- Dom Żeglarza Polskiego (4).JPG|lijevo|mini|Poljska mornarska kuća u Gdyniji, jedna od građevina na UNESCO-vom popisu; izgrađena 1937. godine, oličenje je modernizma karakterističnog za predratnu Gdyniu.]] {{glavni|Gradsko središte Gdynije}} Gdynia je moderni grad u kojem većinu zgrada čine građevine tipične [[Socrealizam|socijalističke arhitekture]] izgrađene između dva svjetska rata. Dvije najznačajnije ulice u pravcu istok-zapad i sjever-jug, s međuratnim [[urbanizam|urbanističkim]] blokovima i većinom sačuvanih zgrada gradskog centra iz tog razdoblja, koje odražavaju primjenu [[moderna arhitektura|modernističkih]] ideja ([[funkcionalizam]]) u arhitektonskom dizajnu velikih razmjera. Zbog toga je [[Gradsko središte Gdynije]], s vilama na brdu [[Kamienna Góra]] i drugim stambenim zgradama, upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2026. godine. Neboder ''Sea Towers'' je najviši poljski neboder izvan [[Varšava|Varšave]]. Razvijen je morski turizam (šetnica uz more, plaže, marina). ==Gospodarstvo== [[Datoteka:Gdynia z lotu ptaka - 079.JPG|mini|lijevo|Morska luka Gdynia]] Luka Gdynia je do 2. svj. rata bila najveća poljska luka, a danas je pomoćna luka obližnjem Gdanjsku. Značajno je brodogradilište Stocznia Gdynia koje je 1998. kupilo poznato brodogradilište u Gdanjsku i postalo najveće poljsko brodogradilište. PROKOM SA je najveće poljsko IT poduzeće. ===Komunikacija=== [[Datoteka:Dworzec Gdynia Główna z pl. Konst. (2).JPG|mini|Glavni kolodvor ''Gdynia Główna'']] Željezničke veze dovode npr do [[Gdanjsk]], [[Varšava]], [[Słupsk]] i [[Szczecin]]. Grad je točka na cesti [[europski pravac E28]] (E28): [[Berlin]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Szczecin]], [[Koszalin]], [[Słupsk]], [[Gdanjsk]], [[Elbląg]], [[Kalinjingrad]], [[Vilnius]], [[Minsk]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Prijevoz javni autobusom, trolejbusy i kolej. ==Kultura== [[Datoteka:2004 08 16 GDYNIA Festiwal Polskich Filmow Fabularnych.jpeg|mini|Spomenik Poljskom festivalu filma (FPFF)]] Grad je također poznat po održavanju godišnjeg Filmskog festivala u Gdyniji ([[Poljski filmski festival]], t. ''Festiwalu Polskich Filmów Fabularnych, FPFF''). Godine 2013. čitatelji ''The Newsa'' rangirali su Gdyniju kao najbolji poljski grad za život i zauzela je prvo mjesto na nacionalnoj ljestvici u kategoriji „opće kvalitete života”. <ref>''[https://web.archive.org/web/20180715181305/http://www.thenews.pl/1/9/Artykul/153746,Gdynia-rated-Polands-best-city Gdynia ocijenjena kao najbolji grad u Poljskoj]'', TheNews.pl, 22. studenog 2013., arhivirano iz [izvornika] 15. srpnja 2018. {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Godine 2021. grad je ušao u UNESCO-ovu [[mreža kreativnih gradova|mrežu kreativnih gradova]] i proglašen je UNESCO-ovim [[Grad filma|gradom filma]].<ref>''[https://www.unesco.pl/article/1/41sesja-konferencji-generalnej-unesco/ Gdynia – Miastem Filmu UNESCO]'', arhivirano 9. studenog 2021. {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Svake godine se održava i [[Heineken]] festival ([[Open’er Festival]]) koji je jedan od najvećih glazbenih festivala na otvorenom u Europi. ==Šport== [[Datoteka:Stadion miejski w Gdyni.jpg|mini|Stadion GOSiR na kojemu igra nogometni klub [[Arka Gdynia]].]] [[Nogomet]] je najpopularniji šport u gradu i najveću potporu navijača ima nogometni klub [[Arka Gdynia|Arka]], koji je osvojio kup Poljske 1979. godine. ==Gradovi prijatelji== {| border="1" cellpadding="2" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #ffffff; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Aalborg]] {{Z+X|DAN}} * [[Baranaviči]] {{Z+X|BJE}} * [[Brooklyn, New York]] {{Z+X|SAD}} * [[Busan]] {{Z+X|JKO}} * [[Côte d'Opale]] {{Z+X|FRA}} * [[Haikou]] {{Z+X|KIN}} * <s>[[Kaliningrad]]</s> {{Z+X|RUS}}<ref>Obustavljeno 2022. godine zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|Ruske invazije na Ukrajinu]].</ref> * [[Karlskrona]], {{Z+X|ŠVE}} * [[Kiel]] {{Z+X|NJE}} || * [[Klaipėda]] {{Z+X|LIT}} * [[Kotka]] {{Z+X|FIN}} * [[Kristiansand]] {{Z+X|NOR}} * [[Kunda]] {{Z+X|EST}} * [[Liepāja]] {{Z+X|LAT}} * [[Plymouth]] {{Z+X|UK}} * [[Seattle]] {{Z+X|SAD}} * [[Kaohsiung]] {{Z+X|TAJ}} * [[Herson]] {{Z+X|UKR}} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Gdynia}} * [https://www.gdynia.pl Službena stranica grada] {{pl icon}} * [https://www.gdynia.pl/turystyczna-en Stranica Turističke zajednice] {{pl icon}} {{eng oznaka}} {{de icon}} {{ukr icon}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Gdynia| ]] r2ertdl23paxsmi680sq1sv3xv9dyqu 0 223480 7571394 7387107 2026-08-07T06:38:38Z ~2026-43298-55 368872 /* Poznate osobe */ 7571394 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Prisoje |slika = Prisoje, 2022.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = Prisoje |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegbosanska županija]] |općina = [[Tomislavgrad]] |nadvisina = |lat = 43.69 |long = 17.08 |position = right |brojstan2013 = 1107 |domaćinstva2013 = |pošta = 80245 |pozbroj = }} '''Prisoje''' je naseljeno mjesto u općini [[Tomislavgrad]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. rujna 2019.</ref> Nalazi se na obali [[Buško jezero|Buškog jezera]]. Zbog velikoga broja [[svećenik]]a i [[redovnik]]a poteklih iz mjesta, poznato je i pod nadimkom »Mali Vatikan«.<ref name=tc> Stanić, Zora: [https://tomislavcity.com/fotoreporataza-iz-maloga-vatikana-u-posjetu-roditeljima-i-susjedima-nadbiskup-drazena-kutlese/ Fotoreportaža iz “Maloga Vatikana” – u posjetu roditeljima i susjedima nadbiskupa Dražena Kutleše] ''tomislavcity.com''. Objavljeno 14. veljače 2023. </ref> == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Prisoje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |1141 (99,21 %) |1319 (99,24 %) |1763 (99,43 %) |- |'''Muslimani''' |0 |0 |3 (0,16 %) |- |'''Srbi''' |0 |0 |4 (0,22 %) |- |'''Jugoslaveni''' |0 |6 (0,45 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |9 (0,78 %) |4 (0,30 %) |3 (0,16 %) |- |'''ukupno''' |'''1150''' |'''1329''' |'''1773''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Prisoje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1106 (99,91 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''Srbi''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |1 (0,09 %) |- |'''ukupno''' |'''1107''' |} == Poznate osobe == * [[Dražen Kutleša]], zagrebački nadbiskup i metropolit<ref name=tc/> <!-- * Lana Banely, sportašica, tv voditeljica (majka Irena Ivančić) --> <!-- * [[Jure Šola]], predsjednik uprave Sanmina-SCI Corp. San Jose, California --> * [[Vlado Šola]], bivši rukometni vratar<ref> T. Š. [https://www.dnevno.hr/magazin/da-sam-roden-u-livnu-bio-bih-uspjesniji-vlado-sola-potpuno-iskreno-o-djetinjstvu-i-karijeri-tata-me-prvi-put-dosao-gledati-kada-sam-imao-33-godine-2096718/ ‘DA SAM ROĐEN U LIVNU BIO BIH USPJEŠNIJI’: Vlado Šola potpuno iskreno o djetinjstvu i karijeri: ‘Tata me prvi put došao gledati kada sam imao 33 godine’] ''dnevno.hr''. Objavljeno 13. veljače 2023. </ref> <!-- * [[Antonija Šola]], pjevačica --> * [[Gordan Grlić Radman]], hrvatski diplomat * Antonija Šola, Hrvatska Pjevačica == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.prisoje.buskojezero.com/ Stranica o Prisoju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610173908/http://www.prisoje.buskojezero.com/ |date=10. lipnja 2010. }} * [http://www.zupaprisoje.net Župa Prisoje] "Uznesenja Blažene Djevice Marije" {{mrva-naselje BiH}} {{Tomislavgrad}} [[Kategorija:Naselja u Hercegbosanskoj županiji]] [[Kategorija:Tomislavgrad]] ikubthx7meb2rexmuhbs7dvxr4bfmns 7571397 7571394 2026-08-07T06:59:49Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43298-55|~2026-43298-55]] ([[User talk:~2026-43298-55|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Man Usk|Man Usk]] 7387107 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Prisoje |slika = Prisoje, 2022.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = Prisoje |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegbosanska županija]] |općina = [[Tomislavgrad]] |nadvisina = |lat = 43.69 |long = 17.08 |position = right |brojstan2013 = 1107 |domaćinstva2013 = |pošta = 80245 |pozbroj = }} '''Prisoje''' je naseljeno mjesto u općini [[Tomislavgrad]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. rujna 2019.</ref> Nalazi se na obali [[Buško jezero|Buškog jezera]]. Zbog velikoga broja [[svećenik]]a i [[redovnik]]a poteklih iz mjesta, poznato je i pod nadimkom »Mali Vatikan«.<ref name=tc> Stanić, Zora: [https://tomislavcity.com/fotoreporataza-iz-maloga-vatikana-u-posjetu-roditeljima-i-susjedima-nadbiskup-drazena-kutlese/ Fotoreportaža iz “Maloga Vatikana” – u posjetu roditeljima i susjedima nadbiskupa Dražena Kutleše] ''tomislavcity.com''. Objavljeno 14. veljače 2023. </ref> == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Prisoje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |1141 (99,21 %) |1319 (99,24 %) |1763 (99,43 %) |- |'''Muslimani''' |0 |0 |3 (0,16 %) |- |'''Srbi''' |0 |0 |4 (0,22 %) |- |'''Jugoslaveni''' |0 |6 (0,45 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |9 (0,78 %) |4 (0,30 %) |3 (0,16 %) |- |'''ukupno''' |'''1150''' |'''1329''' |'''1773''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Prisoje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1106 (99,91 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''Srbi''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |1 (0,09 %) |- |'''ukupno''' |'''1107''' |} == Poznate osobe == * [[Dražen Kutleša]], zagrebački nadbiskup i metropolit<ref name=tc/> <!-- * Lana Banely, sportašica, tv voditeljica (majka Irena Ivančić) --> <!-- * [[Jure Šola]], predsjednik uprave Sanmina-SCI Corp. San Jose, California --> * [[Vlado Šola]], bivši rukometni vratar<ref> T. Š. [https://www.dnevno.hr/magazin/da-sam-roden-u-livnu-bio-bih-uspjesniji-vlado-sola-potpuno-iskreno-o-djetinjstvu-i-karijeri-tata-me-prvi-put-dosao-gledati-kada-sam-imao-33-godine-2096718/ ‘DA SAM ROĐEN U LIVNU BIO BIH USPJEŠNIJI’: Vlado Šola potpuno iskreno o djetinjstvu i karijeri: ‘Tata me prvi put došao gledati kada sam imao 33 godine’] ''dnevno.hr''. Objavljeno 13. veljače 2023. </ref> <!-- * [[Antonija Šola]], pjevačica --> * [[Gordan Grlić Radman]], hrvatski diplomat == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.prisoje.buskojezero.com/ Stranica o Prisoju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610173908/http://www.prisoje.buskojezero.com/ |date=10. lipnja 2010. }} * [http://www.zupaprisoje.net Župa Prisoje] "Uznesenja Blažene Djevice Marije" {{mrva-naselje BiH}} {{Tomislavgrad}} [[Kategorija:Naselja u Hercegbosanskoj županiji]] [[Kategorija:Tomislavgrad]] 02n5zmer3cwkp1d513f0h2uno6xtel2 102 226443 7571146 7567953 2026-08-06T20:53:02Z Croxyz 205325 /* Liga prvaka/Kup prvaka */ 7571146 wikitext text/x-wiki '''{{glavni|GNK Dinamo Zagreb}}''' '''GNK Dinamo''' je odigrao najviše [[nogomet|nogometnih]] utakmica u [[UEFA|europskim]] [[:Kategorija:Europska klupska nogometna natjecanja|nogometnim natjecanjima]] od svih [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|hrvatskih klubova]]. Prvi je hrvatski klub koji je odigrao službenu utakmicu u europskom natjecanju, a također je do danas jedini hrvatski klub koji je osvojio neko europsko natjecanje, [[Kup velesajamskih gradova]] u sezoni [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]] Prva europska utakmica je odigrana 10. rujna 1958. protiv [[Čehoslovačka|čehoslovačke]] [[FK Dukla Prag|Dukle]] iz [[Prag|Praga]] i završila je neriješeno, rezultatom 2:2. Najbolje rezultate postigao je u 1960-ima kad se natjecao u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]]. [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1963.]] godine igrao finale tog natjecanja i izgubio od [[Valencia C.F.|Valencije]], a [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1967.]] godine je uspio osvojiti natjecanje pobjedom u finalu nad [[Leeds United FC|Leeds Unitedom]]. Kup velesajamskih gradova je priznat kao preteča [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], ali ga nije organizirala [[UEFA]]. UEFA ne smatra utakmice u Kupu velesajamskih gradova kao dio službene statistike klubova. [[FIFA]] naprotiv priznaje to natjecanje. Natjecanje se održavalo od 1955. do 1972. godine kada je ukinuto. Osim Dinama osvajači su bili tri puta [[FC Barcelona|Barcelona]], po dva puta [[Valencia CF|Valencia]] i [[Leeds United]] te po jednom [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]], [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]], [[Real Zaragoza]] i [[A.S. Roma|Roma]]. Dinamo je igrao i polufinale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] 1962. Od sedamdesetih godina Dinamo ne postiže značajnije rezultate sve do druge polovice devedesetih kada se neovisnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uspijeva dva puta kvalificirati u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. U [[21. stoljeće|21. stoljeću]] Dinamo je redovit sudionik europskih natjecanja, [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], [[UEFA Europska liga|Europske lige]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. Dinamo je do sad ukupno devet puta bio sudionik Lige prvaka u sezonama [[UEFA Liga prvaka 1998./99.|1998./99.]], [[UEFA Liga prvaka 1999./00.|1999./00.]], [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|2011./12.]], [[UEFA Liga prvaka 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]], [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]], [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]], [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]], jedanaest puta igrao skupinu Europske lige ili Kupa UEFA, te jednom skupinu Europske konferencijske lige. Dinamo je nakon 49 godina prezimio u Europi što mu nije uspjelo od 1970. godine te je dočekao "europsko proljeće" 2019. kada je igrao osminu finala Europske lige gdje je izgubio od [[S.L. Benfica|Benfice]]. Od 1958. do danas{{pojasniti|kada?}} Dinamo je ukupno odigrao 329 europskih utakmica, a pobijedio je 130 puta uz 479 postignuta zgoditka. == Povijest == Prvu utakmicu sa stranim klubom [[Građanski Zagreb|Građanski]] je odigrao 1912. u [[Zagreb|Zagrebu]] protiv [[Italija|talijanske]] [[Vicenza Calcio|Vicenze]] u prijateljskoj utakmici koja je završila 2:2. Slijedeća utakmica protiv talijanskog kluba se održala 1924. godine u Zagrebu kada su u dva uzastopna dana sučelili Građanski i [[Torino FC|Torino]]. Prvog dana su plavi pobijedili 5:1, a dan kasnije 5:0. Zagreb je pao u delirij oduševljenja kad su [[Purgeri|purgeri]] 17. svibnja 1936. godine s 5:1 svladali jedan od najpoznatijih europskih nogometnih klubova [[Liverpool F.C.|Liverpool]], do tada četverostrukog [[FA Premier liga|prvaka Engleske]] koji do tada nikad nije izgubio utakmicu na europskom kontinentu. Kako tada nije bilo europskih klupskih natjecanja takve prijateljske utakmice imale su natjecateljski karakter i određivale su ugled pojedinih europskih momčadi. Dinamo je prvi hrvatski klub koji je odigrao službenu utakmicu u europskom natjecanju. Prva europska utakmica je odigrana 10. rujna 1958. protiv [[Češka|češke]] Dukle iz [[Prag|Praga]] i završila je neriješeno, rezultatom 2:2. == Statistika == === Po natjecanjima === <small>Bilješka: Uključene su utakmice u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]] koje nije organizirala [[UEFA]] i koje nisu uključene u službenu statistiku UEFA-e.</small><br /><small> Ukinuta natjecanja su navedena u ''kurzivu''.</small> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="200"|Natjecanje ! width="60"|Utakmice ! width="60"|Pobjede ! width="60"|Neriješeno ! width="60"|Porazi ! width="60"|Postignuti pogotci ! width="60"|Primljeni pogotci |- | [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka<br />''Kup prvaka'']] | 138 | 57 | 28 | 53 | 210 | 197 |- | [[UEFA Europska liga|UEFA Europska liga<br />''Kup UEFA'']] | 129 | 51 | 30 | 48 | 186 | 152 |- | ''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]'' | 31 | 11 | 6 | 14 | 31 | 38 |- | ''[[Kup velesajamskih gradova]]'' | 39 | 16 | 10 | 13 | 65 | 47 |- |'''Ukupno''' |'''337''' |'''135''' |'''74''' |'''128''' |'''492''' |'''434''' |} <small>Izvor: [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/club=50164/index.html uefa.com], ažurirano 14. srpnja 2021.</small> nakon utakmice s {{Z|ISL}} [[Valur|Valurom]] === Domaće i gostujuće utakmice === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="120"|Ukupno ! width="60"|Utakmice ! width="60"|Pobjede ! width="60"|Nerješeno ! width="60"|Porazi ! width="60"|Postignuti pogotci ! width="60"|Primljeni pogotci ! width="60"|Razlika |- |- | '''Domaće''' | 167 | 84 | 37 | 46 | 303 | 185 | +118 |- | '''Gostujuće''' | 170 | 51 | 37 | 82 | 189 | 249 | &minus;60 |-bgcolor=#EEEEEE |'''Ukupno''' |'''337''' |'''135''' |'''74''' |'''128''' |'''492''' |'''434''' | '''+58''' |} <small>Ažurirano: 14. srpnja 2021.</small> nakon utakmice s {{Z|ISL}} [[Valur Reykjavik|Valurom]] Utakmice '''''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinama (HAŠK Građanski, Croatia)]]''''' u međunarodnim natjecanjima. Rezultati (''Dinamo'':''protivnik'') su prikazani: * '''podebljano''' – za domaće utakmice * normalne debljine – za utakmice u gostima * ''kurzivom'' – za utakmice na neutralnom terenu == Liga prvaka/Kup prvaka == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] |- !colspan="6"| |- |'''1958./59.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1951-1960/1958-1959/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1958./59.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec195859.html#cc rsssf.com, Kup prvaka 1958./59.] </ref> |pretkolo ||{{Z|ČEŠ}} [[FK Dukla Prag|Dukla Prag]] ||'''2:2''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |'''1982./83.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1982-1983/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1982./83.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198283.html#cc rsssf.com, Europski kup prvaka 1982./83.] </ref> |1. kolo ||{{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal Lisabon|Sporting CP]] ||'''1:0''', 0:3 || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Croatia |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1993./94.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1993-1994 povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1993./94.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199394.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 1993./94.] </ref> |pretkolo ||{{Z|OVČ}} [[B68 Toftir]] ||5:0, '''6:0''' || || |- |1. kolo ||{{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] ||2:1, '''2:3''' || ||''Croatia domaćin u [[Ljubljana|Ljubljani]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1997./98.<ref name="pd9798"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1997-1998/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1997./98.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199798.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 1997./98.] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|SRJ}}{{Z|SRB}} [[FK Partizan Beograd|Partizan]] ||0:1, '''5:0''' || || |- |2. pretkolo ||{{Z|ENG}} [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] ||1:2, '''2:2 (prod.)''' || ||''Croatia nastavila u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''[[UEFA Liga prvaka 1998./99.|1998./99.]]<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1998-1999/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1998./99.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199899.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 1998./99.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] ||0:1, '''3:0''' || || |- |rowspan="3"|Skupina A |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ||'''0:0''', 1:0 |rowspan="3"|1. {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]]; 11 bodova * <br> 2. {{Z|HRV}} '''Croatia Zagreb'''; 8 bodova <br> 3. {{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]]; 7 bodova <br> 4. {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]; 7 bodova |rowspan="3"|<nowiki> * </nowiki> plasirali se u četvrtfinale |- |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] ||0:2, '''1:1''' |- |{{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] ||0:3, '''3:1''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''[[UEFA Liga prvaka 1999./00.|1999./00.]]<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1999-2000/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1999./00.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199900.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 1999./00.] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|MAĐ}} [[MTK Budapest FC|MTK Budimpešta]] ||'''0:0''', 2:0 || || |- |rowspan="3"|1. grupna faza <br> Skupina D |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] ||0:0, '''1:2''' |rowspan="3"|1. {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]]; 13 bodova * <br> 2. {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Olympique Marseille]]; 10 bodova * <br> 3. {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]; 6 bodova ** <br> 4. {{Z|HRV}} '''Croatia Zagreb'''; 5 bodova |rowspan="3"|<nowiki> * </nowiki> ''plasirali se u 2. grupnu fazu'' <br> <nowiki> ** </nowiki> ''nastavili u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- |{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Olympique Marseille]] ||'''1:2''', 2:2 |- |{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] ||'''3:0''', 0:1 |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- |'''[[UEFA Liga prvaka 2000./01.|2000./01.]]<ref name="pd0001"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2000-2001/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2000./01.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200001.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2000./01.] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ||1:3, '''0:3''' || ||''Dinamo nastavio u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2003./04.|2003./04.]]<ref name="pd0304"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2003-2004/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2003./04.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200304.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2003./04.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1, '''2:1''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] ||1:3, '''0:2''' || ||''Dinamo nastavio u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2006./07.|2006./07.]]<ref name="pd0607"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2006-2007/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2006./07.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200607.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2006./07.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|LIT}} [[FK Ekranas|Ekranas Panevėžys]] ||4:1, '''5:2''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] ||'''0:3''', 1:2 || ||''Dinamo nastavio u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]]<ref name="pd0708"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2007-2008/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2007./08.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200708.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2007./08.] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|AZE}} [[Hazar Lankaran FK|Hazar Lankaran]] ||1:1, '''3:1 (prod.)''' || || |- |2. pretkolo ||{{Z|SLO}} [[NK Domžale|Domžale]] ||2:1, '''3:1''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] ||1:2, '''2:3''' || ||''Dinamo nastavio u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]]<ref name="pd0809"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2008-2009/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2008./09.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200809.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2008./09.] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|SJI}} [[Linfield Belfast|Linfield]] ||2:0, '''1:1''' || || |- |2. pretkolo ||{{Z|SLO}} [[NK Domžale|Domžale]] ||3:0, '''3:2''' || || |- |3. pretkolo ||{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] ||0:2, '''1:3''' || ||''Dinamo nastavio u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2009./10.]]<ref name="pd0910"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2009-2010/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2009./10.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200910.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2009./10.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik Erevan]] ||0:0, '''3:0''' || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ||1:1, '''1:2''' || ||''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]]<ref name="pd1011"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2011/2010-11/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2010./11.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201011.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2010./11.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|SLO}} [[FC Luka Koper|Koper]] ||'''5:1''', 3:0 || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ||1:1, '''1:1 (5:6 11 m)''' || ||''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''[[UEFA Liga prvaka 2011./12.|2011./12.]]<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2011/2011-2012.html povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2011./12.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201112.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2011./12.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftči Baku]] ||'''3:0''', 0:0 || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|FIN}} [[HJK Helsinki|HJK Helsinki]] ||2:1, '''1:0''' || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] ||'''4:1''', 0:2 || || |- |rowspan="3"|Skupina D |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]] ||'''0:1''', 2:6 |rowspan="3"|1. {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid|Real Madrid]]; 18 bodova * <br> 2. {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]]; 8 bodova * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]; 8 bodova ** <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 0 bodova |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki>**</nowiki> ''nastavili u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- |{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]] ||0:2, '''1:7''' |- |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ||'''0:2''', 0:4 |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''[[UEFA Liga prvaka 2012./13.|2012./13.]]<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2011/2012-2013/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2012./13.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201213.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2012./13.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]||1:1, '''3:2''' || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ||1:0, '''4:0''' || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] ||'''2:1''', 1:0 || || |- |rowspan="3"|Skupina A |{{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] ||'''0:2''', 0:3 |rowspan="3"|1. {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]; 15 bodova * <br> 2. {{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]]; 13 bodova * <br> 3. {{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]; 5 bodova ** <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 1 bod |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki>**</nowiki> ''nastavili u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- |{{Z|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] ||0:2, '''1:1''' |- |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] ||'''0:2''', 0:4 |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2013./14.|2013./14.]]<ref name="pd1314"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2011/2013-2014/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2013./14.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201314.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2013./14.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ||5:0, '''1:0''' || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ||'''1:0''', 3:0 || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] ||'''0:2''', 3:2 || ||''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2014./15.|2014./15.]]<ref name="pd1415"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2011/2014-2015/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2014./15.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201415.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2014./15.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] ||'''2:0''', 2:0 || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|DAN}} [[Aalborg BK|Aalborg BK]] ||1:0, '''0:2''' || ||''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''[[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]]<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201516.html#cc rsssf.com, Liga prvaka 2015./16.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|LUX}} [[CS Fola Esch|Fola Esch]] ||'''1:1''', 3:0 || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|NOR}} [[Molde FK|Molde]]||'''1:1''', 3:3 || ||''Dinamo prošao zbog gola u gostima'' |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|ALB}} [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu Korçë]] ||2:1, '''4:1''' || || |- |rowspan="3"|Skupina F |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] ||'''2:1''', 0:3 |rowspan="3"|1. {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]; 15 bodova * <br> 2. {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]; 9 bodova * <br> 3. {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]]; 9 bodova ** <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 3 boda |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki>**</nowiki> ''nastavili u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ||0:5, '''0:2''' |- |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] ||'''0:1''', 1:2 |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''[[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]]'''<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c1/C1_2017.htm linguasport.com, Liga prvaka 2016./17.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201617.html#cc rsssf.com, rsssf.com, Liga prvaka 2016./17.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|MAK}} [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] ||2:1, '''3:2''' || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|GRU}} [[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] ||'''2:0''', 1:0 || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ||'''1:1''', 2:1 (prod.) || ||''Dinamo prošao nakon produžetaka'' |- |rowspan="3"|Skupina H |{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]] ||0:3, '''0:1''' |rowspan="3"|1. {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]; 14 bodova * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]]; 11 bodova * <br> 3. {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]]; 8 bodova ** <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 0 bodova |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki>**</nowiki> ''nastavili u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ||'''0:4''', 0:2 |- |{{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]] ||'''0:1''', 0:4 |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c1/C1_2019.htm linguasport.com, Liga prvaka 2018./19.] </ref> |2. pretkolo (za prvake) ||{{Z|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]]||'''5:0''', 2:2 || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]]||2:0, '''1:0''' || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys Bern]] || 1:1, '''1:2''' || || ''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''[[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]]<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c1/C1_2020.htm linguasport.com, Liga prvaka 2019./20.] </ref> |2. pretkolo (za prvake) ||{{Z|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] ||2:0, '''3:0''' || || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ||'''1:1''', 4:0 || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|NOR}} [[Rosenborg B.K.|Rosenborg]] ||'''2:0''', 1:1 || || |- |rowspan="3"|Skupina C |{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] || '''4:0,''' 0:2 |rowspan="3"| 1. {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]; 14 bodova *<br> 2. {{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]; 7 bodova *<br> 3. {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]; 6 bodova **<br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 5 bodova |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki>**</nowiki> ''nastavili u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- |{{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] || 0:2, '''1:4''' |- |{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] || 2:2, '''3:3''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] |2. pretkolo (za prvake) ||{{Z|RUM}} [[CFR Cluj|CFR Cluj]] ||2:2 (6:5 11 m) || ||jedna utakmica |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]||1:2 || ||jedna utakmica; ''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] |1. pretkolo (za prvake) ||{{Z|ISL}} [[Valur Reykjavik|Valur]] ||'''3:2''', 2:0 || || |- |2. pretkolo (za prvake) ||{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]]|| '''2:0''', 1:0|| || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|POLJ}} [[Legia Varšava]]|| '''1:1''', 1:0|| || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' ||{{Z|MOL}} [[Sheriff Tiraspol]] || 0:3, '''0:0''' || || ''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- | rowspan="6" |'''[[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]'''<ref>{{Citiranje weba|title=Champions League 2022-23|url=http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c1/C1_2023.htm|access-date=2022-09-07|website=www.linguasport.com}}</ref> |2. pretkolo (za prvake) ||{{Z|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] || '''2:2''', 1:0|| || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ||2:1, '''4:2''' || || |- |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' |{{Z|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]||0:1, '''4:1''' || || |- | rowspan="3" |Skupina E |{{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] |'''1:0''', 1:2 | rowspan="3" | 1. {{Z|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]]; 13 bodova * 2. {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]; 10 bodova * 3. {{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg]]; 6 bodova ** 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 4 boda | rowspan="3" |''* plasirali se u osminu finala'' ''** nastavili u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |1:3, '''0:4''' |- |{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |0:1, '''1:1''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]] |2. pretkolo (za prvake) ||{{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] ||'''4:0''', 2:0|| || |- |3. pretkolo (za prvake) ||{{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] || '''1:2''', 2:2|| || ''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="9"|'''[[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] |4. pretkolo (za prvake) ''play-off'' || {{Z|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] || '''3:0''', 2:0 || || |- |rowspan="8"|ligaška faza |{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |2:9 | rowspan="8" | {{0}}3. {{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]]; 19 bodova * {{nowrap|10. {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]]; 15 bodova **}} 12. {{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]; 15 bodova ** 13. {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]; 15 bodova ** 17. {{Z|FRA}}{{Z|MON}} [[AS Monaco|Monaco]]; 13 bodova ** 21. {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]; 12 bodova ** 25. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 11 bodova 34. {{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]; 3 boda 35. {{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]; 0 bodova | rowspan="8"|<nowiki> * </nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki> ** </nowiki> ''plasirali se u doigravanje za završni dio'' |- |{{Z|FRA}}{{Z|MON}} [[AS Monaco|Monaco]] |'''2:2''' |- |{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |2:0 |- |{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |4:1 |- |{{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |'''0:3''' |- |{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] |'''0:0''' |- |{{Z|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] |0:3 |- |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |'''2:1''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2026./27.|2026./27.]] |2. pretkolo (za prvake) |{{Z|ŠVI}} [[FC Thun|Thun]] ||1:1, '''3:2 (prod.)''' || || ''Dinamo prošao nakon produžetaka'' |- |3. pretkolo (za prvake) |{{Z|LIT}} [[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] || '''5:0''', ?:? || |- |} == Europska liga/Kup UEFA/Kup velesajamskih gradova == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultati !!poredak !!napomene |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[Kup velesajamskih gradova]] |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1961./62.'''<ref name="pd6162"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196162det.html#fc rsssf.com, KVSG 1961./62.] </ref> |1. kolo ||{{Z|DAN}} København XI ||7:2, '''2:2''' || || |- |osmina finala ||{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] ||1:5, '''2:2''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''[[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1962./63.]]'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1962-1963/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1962./63.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196263det.html#fc rsssf.com, KVSG 1962./63.] </ref> |1. kolo ||{{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] ||2:1, '''0:0''' || || |- |osmina finala ||{{Z|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Royale Union Saint-Gilloise]] ||'''2:1''', 0:1, ''3:2'' || ||igrana 3. utakmica – ''majstorica'' u [[Linz]]u |- |četvrtfinale ||{{Z|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] ||4:1, '''0:0''' || || |- |polufinale ||{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]||1:0, '''2:1''' || || |- |finale ||{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]] ||'''1:2''', 0:2 || ||''Valencia'' osvajač Kupa velesajamskih gradova |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''[[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]]'''<ref name="pd6667"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196667det.html#fc rsssf.com, KVSG 1966./67.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ČEŠ}} [[FC Zbrojovka Brno|Spartak Brno]] ||0:2, '''2:0''' || ||''Dinamo'' prošao bacanjem novčića |- |2. kolo ||{{Z|ŠKO}} [[Dunfermline Athletic F.C.|Dunfermline Athletic]] ||2:4, '''2:0''' || ||''Dinamo'' prošao zbog golova u gostima |- |osmina finala ||{{Z|RUM}} [[FC Argeș Pitești|Dinamo Pitești]] ||1:0, '''0:0''' || || |- |četvrtfinale ||{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ||2:2, '''3:0''' || || |- |polufinale ||{{Z|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] ||{{nowrap|0:3, '''4:0 (prod.)'''}} || ||''Dinamo'' prošao nakon produžetaka |- |finale ||{{Z|ENG}} [[Leeds United AFC|Leeds United]] ||'''2:0''', 0:0 || ||''Dinamo'' osvajač Kupa velesajamskih gradova |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1967./68.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1967-1968/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1967./68.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196768det.html#fc rsssf.com, KVSG 1967./68.] </ref> |1. kolo ||{{Z|RUM}} [[FC Petrolul Ploiești|Petrolul Ploiești]] ||'''5:0''', 0:2 || || |- |2. kolo ||{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] ||0:0, '''1:2''' || || |- !colspan="6"| |- |'''1968./69.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1968-1969/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1968./69.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196869.html#icfc rsssf.com, KVSG 1968./69.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] ||'''1:1''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''1970./71.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1970-1971/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1970./71.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197071det.html#fc rsssf.com, KVSG 1970./71.] </ref> |1. kolo ||{{Z|POR}} [[F.C. Barreirense|Barreirense]] ||0:2, '''6:1''' || || |- |2. kolo ||{{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburger SV]] ||'''4:0''', 0:1 || || |- |osmina finala ||{{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] ||'''2:2''', 0:1 || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[Kup UEFA]] |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1971./72.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1971-1972/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1971./72.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197172.html#uefa rsssf.com, UEFA 1971./72.] </ref> |1. kolo ||{{Z|BUG}} [[POFK Botev Vraca|Botev Vraca]] ||'''6:1''', 2:1 || || |- |2. kolo ||{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ||'''2:2''', 0:0 || ||''Rapid'' prošao zbog golova u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1976./77.'''<ref name="pd7677"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197677.html#uefa rsssf.com, UEFA 1976./77.] </ref> |1. kolo ||{{Z|RUM}} [[ASA Târgu Mureș (1962.)|ASA Târgu Mureș]] ||1:0, '''3:0''' || || |- |2. kolo ||{{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[1. FC Magdeburg]] ||0:2, '''2:2''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1977./78.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1977-1978/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1977./78.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197778.html#uefa rsssf.com, UEFA 1977./78.] </ref> |1. kolo ||{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] ||1:3, '''5:1''' || || |- |2. kolo ||{{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] ||1:3, '''1:0''' || || |- !colspan="6"| |- |'''1979./80.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1979-1980/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1979./80.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197980.html#uefa rsssf.com, UEFA 1979./80.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ITA}} [[AC Perugia Calcio|Perugia]] ||0:1, '''0:0''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1988./89.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1988-1989/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1988./89.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198889.html#uefa rsssf.com, UEFA 1988./89.] </ref> |1. kolo ||{{Z|TUR}} [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] ||0:1, '''2:0''' || || |- |2. kolo ||{{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] ||'''1:3''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |'''1989./90.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1989-1990/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1989./90.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198990.html#uefa rsssf.com, UEFA 1989./90.] </ref> |pretkolo ||{{Z|FRA}} [[AJ Auxerre|Auxerre]] ||1:0, '''1:3''' || || |- !colspan="6"| |- |'''1990./91.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1990-1991/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1990./91.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199091.html#uefa rsssf.com, UEFA 1990./91.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] ||0:0, '''1:1''' || ||''Atalanta'' prošla zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|HAŠK Građanski |- !colspan="6"| |- |'''1991./92.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1992/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1992.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199192.html#uefa rsssf.com, UEFA 1991./92.] </ref> |1. kolo ||{{Z|TUR}} [[Trabzonspor]] ||'''2:3''', 1:1 || ||''HAŠK Građanski'' domaću utakmicu igrao u [[Klagenfurt]]u |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Croatia |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1996./97.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1996-1997/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1996./97.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199697.html#uefa rsssf.com, UEFA 1996./97.] </ref> |1. pretkolo ||{{Z|ALB}} [[KF Tirana|SK Tirana]] ||'''4:0''', 6:2 || || |- |2. pretkolo ||{{Z|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ||'''3:1''', 0:2 || ||''Spartak'' prošao zbog golova u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''1997./98.'''<ref name="pd9798"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199798.html#uefa rsssf.com, UEFA 1997./98.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ŠVI}} [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppers]] ||'''4:4''', 5:0 || || |- |2. kolo ||{{Z|MAĐ}} [[MTK Budapest FC|MTK Hungária Budimpešta]] ||0:1, '''2:0''' || || |- |osmina finala ||{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] ||'''1:1''', 0:1 || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2000./01.'''<ref name="pd0001"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200001.html#uefa rsssf.com, UEFA 2000./01.] </ref> |1. kolo ||{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ||3:0, '''1:1''' || || |- |2. kolo ||{{Z|ITA}} [[Parma FC|Parma]] ||0:2, '''1:0''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2001./02.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2001-2002/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2001./02.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200102.html#uefa rsssf.com, UEFA 2001./02.] </ref> |pretkolo ||{{Z|EST}} [[FC Flora Tallinn|Flora Tallinn]] ||'''1:0''', 1:0 || || |- |1. kolo ||{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] ||'''2:2''', 1:1 || ||''Maccabi'' prošao zbog golova u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2002./03.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2002-2003/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2002./03.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200203.html#uefa rsssf.com, UEFA 2002./03.]</ref> |1. kolo ||{{Z|MAĐ}} [[Zalaegerszegi TE|Zalaegerszeg]] ||'''6:0''', 3:1 || || |- |2. kolo ||{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] ||'''0:3''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2003./04.'''<ref name="pd0304"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200304.html#uefa rsssf.com, UEFA 2003./04.] </ref> |1. kolo ||{{Z|MAĐ}} [[MTK Budapest FC|MTK Hungária Budimpešta]] ||'''3:1''', 0:0 || || |- |2. kolo ||{{Z|UKR}} [[FK Dnjipro|Dnjipro]] ||'''0:2''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''2004./05.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/2001-2010/2004-2005/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 2004./05.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200405.html#uefa rsssf.com, UEFA 2004./05.] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|SLO}} [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||'''4:0''', 0:2 || || |- |1. kolo ||{{Z|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] ||'''2:0''', 0:0 || || |- |rowspan="4"|Skupina G |{{Z|BEL}} [[K.S.K. Beveren|Beveren]] ||'''6:1''' |rowspan="4"|1. {{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]]; 9 bodova * <br> 2. {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]; 9 bodova * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]; 7 bodova * <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 4 boda <br> 5. {{Z|BEL}} [[K.S.K. Beveren|Beveren]]; 0 bodova |rowspan="4"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ||0:2 |- |{{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]] ||'''2:2''' |- |{{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] ||1:2 |- !colspan="6"| |- |'''2006./07.'''<ref name="pd0607"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200607.html#uefa rsssf.com, UEFA 2006./07.] </ref> |1. kolo ||{{Z|FRA}} [[AJ Auxerre|Auxerre]] ||'''1:2''', 1:3 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''2007./08.'''<ref name="pd0708"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200708.html#uefa rsssf.com, UEFA 2007./08.] </ref> |1. kolo ||{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ||'''0:1''', 3:2 (prod.) || ||''Dinamo'' prošao nakon produžetaka |- |rowspan="4"|Skupina D |{{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] ||'''0:0''' |rowspan="4"|1. {{Z|NJE}} [[Hamburger SV]]; 10 bodova * <br> 2. {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]]; 8 bodova * <br> 3. {{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]]; 4 boda <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 2 boda <br> 5. {{Z|FRA}} [[Stade Rennais FC|Stade Rennais]]; 2 boda |rowspan="4"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|NOR}} [[SK Brann|Brann]] ||1:2 |- |{{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburger SV]] ||'''0:2''' |- |{{Z|FRA}} [[Stade Rennais FC|Stade Rennais]] ||1:1 |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''[[Kup UEFA 2008./09.|2008./09.]]'''<ref name="pd0809"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200809.html#uefa rsssf.com, UEFA 2008./09.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ||'''0:0''', 3:3 || ||''Dinamo'' prošao zbog golova u gostima |- |rowspan="4"|Skupina D |{{Z|NIZ}} [[N.E.C. Nijmegen|NEC Nijmengen]] ||'''3:2''' |rowspan="4"|1. {{Z|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]]; 9 bodova * <br> 2. {{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]; 7 bodova * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[N.E.C. Nijmegen|NEC Nijmengen]]; 6 bodova * <br> 4. {{Z|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]; 4 boda <br> 5. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 3 boda |rowspan="4"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] ||0:4 |- |{{Z|RUS}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] ||'''0:1''' |- |{{Z|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]] ||1:2 |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Europska liga|Europska liga]] |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''[[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]]'''<ref name="pd0910"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200910.html#uefa rsssf.com, EL 2009./10.] </ref> |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|ŠKO}} [[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] ||'''4:0''', 0:2 |- |rowspan="3"|Skupina A |{{Z|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] ||'''0:2''', 1:0 |rowspan="3"|1. {{Z|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]; 11 bodova * <br> 2. {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]; 11 bodova * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 6 bodova <br> 4. {{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Timișoara]]; 5 bodova |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Timișoara]] ||3:0, '''1:2''' |- |{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] ||1:2, '''0:2''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''[[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]]'''<ref name="pd1011"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201011.html#uefa rsssf.com, EL 2010./11.] </ref> |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|MAĐ}} [[Győri ETO FC|Győr]] ||2:0, '''2:1''' |- |rowspan="3"|Skupina D |{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] ||'''2:1''', 0:3 |rowspan="3"|1. {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villareal]]; 12 bodova * <br> 2. {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]]; 11 bodova * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 7 bodova <br> 4. {{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]; 3 boda |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ||0:1, '''0:1''' |- |{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] ||'''0:0''', 2:0 |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''2013./14.'''<ref name="pd1314"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201314.html#uefa rsssf.com, EL 2013./14.] </ref> |rowspan="3"|Skupina B |{{Z|UKR}} [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec Odesa]] ||'''1:2''', 1:2 |rowspan="3"|{{nowrap|1. {{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]; 16 bodova *}} <br> 2. {{Z|UKR}} [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec Odesa]]; 10 bodova * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]; 7 bodova <br> 4. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 1 bod |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] ||0:3, '''1:2''' |- |{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] ||'''0:0''', 0:2 |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''2014./15.'''<ref name="pd1415"/><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201415.html#uefa rsssf.com, EL 2014./15.] </ref> |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|RUM}} [[FC Petrolul Ploiești|Petrolul Ploiești]] ||3:1, '''2:1''' || || |- |rowspan="3"|Skupina D |{{Z|RUM}} [[FC Astra Giurgiu|Astra Giurgiu]] ||'''5:1''', 0:1 |rowspan="3"|1. {{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]; 16 bodova * <br> 2. {{Z|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]]; 8 bodova * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 6 bodova <br> 4. {{Z|RUM}} [[FC Astra Giurgiu|Astra Giurgiu]]; 4 boda |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] ||0:1, '''4:3''' |- |{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg]] ||2:4, '''1:5''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2017./18.'''<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201718.html#uefa rsssf.com, EL 2017./18.] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|NOR}} [[Odds BK|Odds]] ||'''2:1''', 0:0 || || |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|ALB}} [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu Korçë]] || '''1:1''', 0:0 || ||''Skënderbeu'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''[[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]]<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2019.htm linguasport.com, EL 2018./19.] </ref> |rowspan="3"|Skupina D |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] || '''4:1''', 0:0 |rowspan="3"| 1. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 14 bodova * <br> 2. {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]; 8 bodova * <br> 3. {{Z|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]; 7 bodova <br> 4. {{Z|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]; 3 bodova |rowspan="3"| <nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] || 2:0, '''0:0''' |- |{{Z|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] ||2:1, '''3:1''' |- |šesnaestina finala ||{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] || 1:2, '''3:0''' || || |- |osmina finala ||{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ||'''1:0''', 0:3 (prod.) || || ''Benfica'' prošla nakon produžetaka |- |colspan="6"| |- |rowspan="7"|'''[[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]]''' |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|EST}} [[FC Flora Tallinn|Flora Tallinn]] || '''3:1''' || || jedan utakmica |- |rowspan="3"|Skupina K |{{Z|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] ||'''0:0''', 2:0 |rowspan="3"|1. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 14 bodova * <br> 2. {{Z|AUT}} [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC]]; 10 bodova * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]]; 5 bodova <br> 4. {{Z|RUS}} [[CSKA Moskva|CSKA Moskva]]; 3 boda |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u šesnaestinu finala |- |{{Z|RUS}} [[CSKA Moskva|CSKA Moskva]] ||0:0, '''3:1''' |- |{{Z|AUT}} [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC]] ||'''1:0''', 3:0 |- |šesnaestina finala ||{{Z|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]] || 2:3, '''1:0''' || || |- |osmina finala ||{{Z|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]] || 0:2, '''3:0''' (prod.) || || |- |četvrtfinale ||{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] || '''0:1''', 1:2 || |- |colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''[[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]''' |rowspan="3"|Skupina H |{{Z|ENG}} [[West Ham United]] ||0:2, '''1:0''' |rowspan="3"|1. {{Z|ENG}} [[West Ham United]]; 13 bodova * <br> 2. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 10 bodova * <br> 3. {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]; 6 bodova **<br> 4. {{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]]; 5 bodova |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u osminu finala <br> <nowiki> ** </nowiki> ''nastavili u [[UEFA Europska konferencijska liga|Europskoj konferencijskoj ligi]]'' |- |{{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] ||3:0, '''1:1''' |- |{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] ||1:2, '''3:1''' |- |doigravanje za završni dio ||{{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]] || 1:3, '''1:0''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="1"|'''[[UEFA Europska liga 2023./24.|2023./24.]] | 4. pretkolo ''(play-off)'' || {{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] ||'''3:1''', 1:4 || ||''Dinamo nastavio u [[UEFA Europska konferencijska liga|Europskoj konferencijskoj ligi]]'' |- |colspan="6"| |- |rowspan="10"|'''[[UEFA Europska liga 2025./26.|2025./26.]] |- |rowspan="8"|ligaška faza |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |'''3:1''' | rowspan="8" | {{0}}3. {{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]]; 19 bodova * {{0}}4. {{Z|ŠPA}} [[Real Betis]]; 17 bodova * 16. {{Z|ŠPA}} [[Celta de Vigo|Celta Vigo]]; 13 bodova ** 18. {{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]]; 12 bodova ** 19. {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]; 12 bodova ** 23. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 10 bodova ** 27. {{Z|RUM}} [[FCSB]]; 7 bodova 35. {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]]; 1 bod 36. {{Z|IZR}} [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]]; 1 bod | rowspan="8" | <nowiki> * </nowiki> ''plasirali se u osminu finala'' <br> <nowiki> ** </nowiki> ''plasirali se u doigravanje za završni dio'' |- |{{Z|IZR}} [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]] |3:1 |- |{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]] |1:1 |- |{{Z|ŠPA}} [[Celta de Vigo|Celta Vigo]] |'''0:3''' |- |{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] |0:4 |- |{{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] |'''1:3''' |- |{{Z|RUM}} [[FCSB]] |'''4:1''' |- |{{Z|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] |0:2 |- |šesnaestina finala ||{{Z|BEL}} [[KRC Genk|Genk]] || '''1:3''', 3:3 (prod.) || || ''Genk'' prošao nakon produžetaka |} == Europska konferencijska liga/Konferencijska liga == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultati !!poredak !!napomene |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Europska konferencijska liga|Europska konferencijska liga]] |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''[[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|2023./24.]]''' |rowspan="3"|Skupina C |{{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] ||'''5:1''', 2:0 |rowspan="3"|1. {{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]; 18 bodova * <br> 2. {{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 9 bodova ** <br> 3. {{Z|KAZ}} [[FK Astana|Astana]]; 4 boda <br> 4. {{Z|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]]; 4 boda |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u osminu finala <br> <nowiki> ** </nowiki> ''doigravanje za završni dio'' |- |{{Z|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] ||0:2, '''3:0''' |- |{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] ||'''0:1''', 0:1 |- |doigravanje za završni dio ||{{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] || 0:1, '''1:1''' || || |- |osmina finala ||{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ||'''2:0''', 1:5 || || |- <!---- OVDJE TREBA IĆI SLJEDEĆI KOD JER JE U 2024. UEFA Europska konferencijska liga promijenila ime u UEFA Konferencijska liga – Croxyz, 20. 6. 2024. !colspan="6"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] |- ----> |} == Kup pobjednika kupova == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultati !!napomene |- !colspan="5"| |- !colspan="5" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="5"| |- |rowspan="2"|'''1960./61.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1960-1961/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1960./61.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196061.html#cwc rsssf.com, KPK 1960./61.] </ref> |četvrtfinale ||{{Z|ČEŠ}} [[FC Zbrojovka Brno|Rudá Hvězda Brno]] ||0:0, '''2:0''' || |- |polufinale ||{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] ||0:3, '''2:1''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="2"|'''1963./64.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1963-1964/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1963./64.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196364.html#cwc rsssf.com, KPK 1963./64.] </ref> |1. kolo ||{{Z|AUT}} [[LASK Linz|LASK Linz]] ||0:1, '''1:0''', '''1:1''' ||igrana 3. utakmica – ''majstorica'' u [[Zagreb]]u <br> ''Dinamo'' prošao bacanjem novčića |- |osmina finala ||{{Z|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] ||0:3, '''2:1''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3"|'''1964./65.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1964-1965/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1964./65.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196465.html#cwc rsssf.com, KPK 1964./65.] </ref><ref name="exyuf1964"> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/235-1964 exyufudbal.in.rs, Europska natjecanja 1964./65.] </ref> |1. kolo ||{{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] ||0:2, '''3:0''' || |- |osmina finala ||{{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] ||3:1, '''2:0''' || |- |četvrtfinale ||{{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] ||1:1, '''1:2''' || |- !colspan="5"| |- |'''1965./66.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1965-1966/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1965./66.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196566.html#cwc rsssf.com, KPK 1965./66.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid|Atlético Madrid]] ||0:4, '''0:1''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3"|'''1969./70.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1969-1970/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1969./70.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec196970.html#cwc rsssf.com, KPK 1969./70.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] ||'''3:0''', 0:0 || |- |osmina finala ||{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Olympique Marseille]] ||1:1, '''2:0''' || |- |četvrtfinale ||{{Z|NJE}} [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] ||'''1:3''', 0:1 || |- !colspan="5"| |- |'''1973./74.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1973-1974/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1973./74.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197374.html#cwc rsssf.com, KPK 1973./74.] </ref> |1. kolo ||{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ||1:3, '''0:1''' || |- !colspan="5"| |- |'''1980./81.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1980-1981/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1980./81.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198081.html#cwc rsssf.com, KPK 1980./81.] </ref> |1. kolo ||{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] ||'''0:0''', 0:2 || |- !colspan="5"| |- |'''1983./84.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1983-84/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1983./84.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198384.html#cwc rsssf.com, KPK 1983./84.] </ref> |1. kolo ||{{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] ||'''2:1''', 0:1 ||''[[Futebol Clube do Porto|Porto]]'' prošao zbog gola u gostima |- |colspan="5"| |- !colspan="5" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Croatia |- !colspan="5"| |- |'''1994./95.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1991-2000/1994-1995/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1983./84.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199495.html#cwc rsssf.com, KPK 1994./95.] </ref> |1. kolo ||{{Z|FRA}} [[AJ Auxerre|Auxerre]] ||'''3:1''', 0:3 || |} == Intertoto kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultati !!poredak !!napomene |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[Intertoto kup|Međunarodni nogometni kup]] |- !colspan="6"| |- |rowspan="4"|'''1964./65<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1964.php mogiel.net, Intertoto kup 1964./65.] </ref><ref name="exyuf1964"/> |rowspan="4"|Skupina C1 |{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] ¹ ||'''4:0''' |rowspan="4"|1. {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö FF]]; 10 bodova * <br> 2. {{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]]; 7 bodova * <br> 3. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 4 boda <br> 4. {{Z|GRČ}} [[Panionios G.S.S.|Panionios]] ¹; 3 boda |rowspan="4"|<small> <nowiki>*</nowiki> plasirali se u dio na ispadanje <br> ¹ ''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]'' igrao prve dvije utakmice te ga je potom zamijenio ''Panionios'' preuzevši njegove rezultate </small> |- |{{Z|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö FF]] ||0:4, '''1:2' |- |{{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]] ||1:3, '''2:1''' |- |{{Z|GRČ}} [[Panionios G.S.S.|Panionios]] ¹ ||2:2 |} == Srednjoeuropski kup == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultati !!poredak !!napomene |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[Mitropa kup|Zentropa kup]] |- |rowspan="2"|'''1951.<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1951-1960/1951/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1951] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/tablesz/zent51.html rsssf.com, Zentropa 1951.] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/245-1951 exyufudbal.in.rs, Europska natjecanja 1951.] </ref> |polufinale ||{{Z|AUT}} [[SC Wackerr Beč|Wacker Beč]] ||1:4 |rowspan="2"|1. {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] <br> 2. {{Z|AUT}} [[SC Wackerr Beč|Wacker Beč]] <br> 3. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb''' <br> 4. {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]] |rowspan="2"|igrano u [[Beč]]u |- |za 3. mjesto ||{{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]] ||''2:0'' |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[Mitropa kup]] |- |rowspan="4"|'''1962.'''<ref name="pd6162"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1961-1962/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1961./62.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit62.html rsssf.com, Mitropa 1962.] </ref><ref name="exyu6263"> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/237-1962 exyufudbal.in.rs, Europska natjecanja 1962./63.] </ref> |rowspan="3"|Skupina 1 |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ||1:4, '''2:1''' |rowspan="3"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 8 bodova * <br> 2. {{Z|ČSSR}} [[FC Hradec Králové|Spartak Hradec Králové]]; 8 bodova <br> 3. {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]; 7 bodova <br> 4. {{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]; 1 bod |rowspan="3"| <nowiki>*</nowiki> plasirali se u polufinale |- |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ||'''2:1''', 5:1 |- |{{Z|ČSSR}} [[FC Hradec Králové|Spartak Hradec Králové]] ||2:3, '''2:1''' |- |polufinale ||{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] ||'''1:1''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1966./67.'''<ref name="pd6667"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1961-1970/1966-1967/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1966./67.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit67.html rsssf.com, Mitropa 1966./67.] </ref> |1. kolo (osmina finala) ||{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ||'''1:0''', 0:0 || || |- |četvrtfinale ||{{Z|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] ||'''3:3''', 0:1 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1972./73.'''<ref> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1972-1973/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1972./73.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit73.html rsssf.com, Mitropa 1972./73.] </ref> |rowspan="2"|Skupina B |{{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] ||2:2, '''3:1''' |rowspan="2"|1. {{Z|MAĐ}} [[Tatabányai SC|Tatabányai Bányász]]; 6 bodova * <br> 2. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 5 bodova <br> 3. {{Z|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]; 1 bod |rowspan="2"| <nowiki>*</nowiki> plasirali se u finale |- |{{Z|MAĐ}} [[Tatabányai SC|Tatabányai Bányász]] ||'''0:1''', 1:0 |- |} == Balkanski kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultati !!poredak !!napomene |- !colspan="6"| |- !colspan="6" style="background:DarkBlue; color:ivory"|Dinamo |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]] |- |rowspan="3"|'''1976./77.<ref name="pd7677"> [http://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1971-1980/1976-1977/ povijest.gnkdinamo.hr, sezona 1976./77.] </ref><ref> [http://www.rsssf.com/tablesb/balkanclub70s.html rsssf.com, Balkanski kup (1970. - 1979.)] </ref> |rowspan="2"|Skupina B |{{Z|GRČ}} [[Ethnikos Pirej]] ||0:1, '''2:1''' |rowspan="2"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Dinamo Zagreb'''; 6 bodova * <br> 2. {{Z|ALB}} [[KS Dinamo Tirana|Dinamo Tirana]]; 4 boda <br> 3. {{Z|GRČ}} [[Ethnikos Pirej]]; 2 boda |rowspan="2"|<nowiki>*</nowiki> plasirali se u finale |- |{{Z|ALB}} [[KS Dinamo Tirana|Dinamo Tirana]] ||2:1, '''2:1''' |- |finale |{{Z|RUM}} [[FC Sportul Studențesc București|Sportul Studentesc Bukurešt]] ||'''3:1''', 2:3 || ||''Dinamo'' pobjednik Balkanskog kupa |} == Rekorderi == * ''Nakon utakmice protiv {{Z|ISL}} [[Valur Reykjavik|Valura]] u Reykjaviku 13. srpnja 2021. === Igrači s najviše utakmica === * {{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] – 86 utakmica * {{Z|BRA}} [[Sammir]] – 76 utakmica * {{Z|HRV}} [[Milan Badelj]] – 52 utakmice * {{Z|HRV}} [[Rudolf Belin]] – 49 utakmica * {{Z|SLO}} [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] – 48 utakmice * {{Z|HRV}} [[Mihael Mikić]] – 48 utakmica * {{Z|BIH}} [[Edin Mujčin]] – 48 utakmica * {{Z|HRV}} [[Josip Pivarić]] – 47 utakmica * {{Z|ALŽ}} [[El Arabi Hilal Soudani]] – 46 utakmica * {{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] – 44 utakmica * {{Z|BRA}} [[Etto]] – 44 utakmice * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] – 44 utakmica * {{Z|HRV}} [[Igor Bišćan]] – 43 utakmice * {{Z|HRV}} [[Dražen Ladić]] – 43 utakmice * {{Z|HRV}} [[Krasnodar Rora]] – 43 utakmice * {{Z|HRV}} [[Dino Drpić]] – 41 utakmice * {{Z|ČIL}} [[Junior Fernándes]] – 41 utakmice * {{Z|ARG}} [[Luis Ibáñez]] – 41 utakmice * {{Z|HRV}} [[Zlatko Škorić]] – 41 utakmica * {{Z|HRV}} [[Slaven Zambata]] – 41 utakmica * {{Z|HRV}} [[Mladen Ramljak]] – 40 utakmica === Najbolji strijelci u Europi === * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] – 19 golova * {{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]] – 15 golova * {{Z|HRV}} [[Slaven Zambata]] – 15 golova * {{Z|BRA}} [[Sammir]] – 13 golova * {{Z|ALŽ}} [[El Arabi Hilal Soudani]] – 13 golova * {{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] – 11 golova * {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] – 11 golova * {{Z|HRV}} [[Mario Mandžukić]] – 11 golova * {{Z|HRV}} [[Marijan Novak]] – 10 golova * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] – 9 golova * {{Z|ŠPA}} [[Dani Olmo]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Duje Čop]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Josip Lalić]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Stjepan Lamza]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Marko Pjaca]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Ante Rukavina]] – 8 golova * {{Z|HRV}} [[Eduardo da Silva]] – 7 golova * {{Z|BRA}} [[Junior Fernandes]] – 7 golova * {{Z|BIH}} [[Edin Mujčin]] – 7 golova * {{Z|BIH}} [[Izet Hajrović]] – 6 golova * {{Z|CG}} [[Fatos Bećiraj]] – 6 golova * {{Z|ČIL}} [[Ángelo Henríquez]] – 6 golova * {{Z|HRV}} [[Tomo Šokota]] – 6 golova * {{Z|HRV}} [[Goran Vlaović]] – 6 golova === Najbolji strijelci u jednoj sezoni === * {{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]] (1997./98.) – 8 golova * {{Z|BRA}} [[Sammir]] (2010./11) – 7 golova * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] (2019./20) – 7 golova * {{Z|HRV}} [[Goran Vlaović]] (1993./94.) – 6 golova * {{Z|BIH}} [[Izet Hajrović]] (2018./19) – 6 golova * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] (2020./21) – 6 golova * {{Z|ALŽ}} [[El Arabi Hilal Soudani]] (2014./15.) – 5 golova * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] (1997./98.) – 5 golova * {{Z|HRV}} [[Eduardo da Silva]] (2006./07.) – 5 golova * {{Z|HRV}} [[Mislav Oršić]] (2018./19) – 5 golova === Treneri s najviše utakmica === * {{Z|HRV}} [[Zoran Mamić]] – 39 utakmica * {{Z|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]] – 30 utakmica * {{Z|HRV}} [[Nenad Bjelica]] – 27 utakmice * {{Z|HRV}} [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] – 24 utakmice * {{Z|HRV}} [[Milan Antolković]] – 21 utakmica == Poveznice == * [http://povijest.gnkdinamo.hr/ Povijest Dinama] == Izvori == * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzagreb-ec.html rsssf.com, ''Dinamo / Croatia Zagreb'' u europskim natjecanjima do 1999./2000.] {{Izvori}} {{GNK Dinamo Zagreb}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u međunarodnim natjecanjima|Dinamo]] [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima| ]] 47pl5803z5sofq4fnswnurprpdj70n6 0 226896 7570962 7415543 2026-08-06T15:39:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570962 wikitext text/x-wiki {{Bitka | naziv = Konotopska bitka | sukob = Ukrajinsko-ruski vojni sukob (1659.)| vrijeme = [[26. lipnja]] [[1659.]] | mjesto = [[Konotop|Konotop]], [[Ukrajina]] | ishod = Pobjeda [[ukrajinski kozaci|ukrajinskih kozaka]] | strana1 = [[Velika kneževina Ruska]],<ref name="#1">[http://litopys.org.ua/suspil/sus100.htm КОМІСІЯ ГАДЯЦЬКА; Велике князівство Руське (1658—1659)]</ref> [[Krimski Kanat]]| strana2 =[[Rusko Carstvo|Moskovsko Carstvo]]<ref>[http://gumilevica.kulichki.net/VGV/vgv5.htm Г.В.Вернадский; "Московское царство"]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.russianculture.ru/fulle.asp?id=9 |title=Культура России. "Московское царство" (1480 - 1703). |access-date=18. rujna 2009. |archive-date=2. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080702011529/http://www.russianculture.ru/fulle.asp?id=9 |url-status=dead }}</ref> | zapovjednik1 = Hetman [[Ivan Vihovskij]], Krimski kan [[Mehmed IV. Geraj]] | zapovjednik2 = Knez [[Aleksej Trubeckoj]], Knez [[Semen Požarskij]] | postrojbe1 = 64.500 vojnika | postrojbe2 = 36.000 vojnika | gubitci1 = oko 10.000 | gubitci2 = oko 7000 | }} [[Datoteka:Rzeczpospolita Trojga Narodów w roku 1658.jpg|mini|305px|Mapa države Unija tri naroda (1658. – 1659.)]] '''Konotopska bitka''' ([[ukrajinski|ukr.]] Конотопська битва, [[ruski|rus.]]: Конотопская битва) je ukrajinsko-ruska vojna bitka<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://disser.com.ua/contents/29354.html |title=УКРАЇНСЬКО-РОСІЙСЬКА ВІЙНА 1658 — 1659 рр. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214014648/http://disser.com.ua/contents/29354.html |archive-date=14. prosinca 2007. |access-date=31. kolovoza 2009.}}</ref> između [[ukrajinski kozaci|ukrajinske zaporoške vojske]] pod zapovjedništvom hetmana [[Ivan Vihovskij|Ivana Vihovskog]] i manjeg broja [[Tatari|tatarsko]]-[[Poljaci|poljskih]] saveznika s jedne strane, i [[Povijest Rusije|ruske carske vojske]] predvođene [[Aleksej Trubeckoj|Aleksejem Trubeckim]] i manjeg broja [[kozaci|rusko-ukrajinskih kozačkih snaga]] s druge strane. Bitka je započeta 26. lipnja 1659. godine u današnjoj [[Sumska oblast|Sumskoj oblasti]], u sjeveroistočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], nezadugo nakon što je 1658. stvorena ukrajinska [[Velika kneževina Ruska]]<ref name="#1"/> u sklopu federativne države [[Unija tri naroda]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www3.uj.edu.pl/alma/alma/39/01/07.html |title=Jak powstała Rzeczpospolita Trzech Narodów |archive-url=https://web.archive.org/web/20050408145453/http://www3.uj.edu.pl/alma/alma/39/01/07.html |archive-date=8. travnja 2005. |access-date=31. kolovoza 2009.}}</ref> == Razdoblje Rujine == Konotopska bitka se dogodila u [[Povijest Ukrajine|ukrajinskom povijesnom razdoblju]] poznatom kao [[Rujina]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\Ruin.htm Ruin (ruina); A period in the late 17th century]</ref> To se vrijeme odnosi na razdoblje nakon smrti ukrajinskog hetmana [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]] 1657. godine,<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\K\H\KhmelnytskyBohdan.htm Khmelnytsky, Bohdan; b ca 1595–6, d 6 August 1657 in Chyhyryn.]</ref> kada se uz potporu vanjskih politika susjednih država stvaraju dvije oprečne političke struje unutar ukrajinskog kozačkog društva. Takvu i sličnu politiku su podupirale prije svega kraljevska [[Poljska]] i carska [[Rusija]] koje su nastojale umanjiti vojnu snagu [[ukrajinski kozaci|ukrajinskih kozaka]] čije je članstvo iz dana u dan postajalo brojnije. ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Yuri Mytsyk. Battle of Konotop 1659 * Babulin I.B. Battle of Konotop 1659, M. 2009 * Orest Subtelny. Ukraine. A history. University of Toronto press. 1994. * Sokolov C. M. Continuation of reign of Alexi Mikhailovich. Chapter 1. * Makhun S. Battle of Konotop. Reittarr. No. 23. == Vanjske poveznice == *[http://reitar-military.ru/mag.php?clause=425 С.Махун; Конотопская битва (rus.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722005415/http://reitar-military.ru/mag.php?clause=425 |date=22. srpnja 2011. }} *[http://www.haidamaka.org.ua/0066.html Конотопська битва - зразок козацького воєнного мистецтва (ukr.)] *[http://ukrstor.com/ukrstor/adk_konotop2.html Конотопская трагедия. 1659 год. (rus.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929083457/http://ukrstor.com/ukrstor/adk_konotop2.html |date=29. rujna 2007. }} *[http://history.franko.lviv.ua/yak_r5-2.htm Руїна (1658-1686) (ukr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717011452/http://history.franko.lviv.ua/yak_r5-2.htm |date=17. srpnja 2011. }} [[Kategorija:Bitke Moskovskog Carstva]] [[Kategorija:Poljske bitke]] [[Kategorija:Ukrajinska vojna povijest]] [[Kategorija:Novovjekovne bitke]] [[Kategorija:Vojna povijest 17. stoljeća|Konotop]] 32vz68255fweiy4dod4ik8f1d57j1fs 0 227756 7570911 7569402 2026-08-06T13:15:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570911 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Klisa |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Osijek]] |najbliži grad = |površina = 5,3 |visina = 84 |z. širina = 45.47527778 |z. dužina = 18.8325 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 242 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31207 Tenja |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Klisa''' je naselje u sastavu [[Osijek|Grada Osijeka]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. U njenoj blizini nalazi se [[Zračna luka Osijek]]. Do 1991. godine i teritorijalne reorganizacije [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], Klisa je pripadala općini [[Vukovar]]. == Povijest == Tijekom srpske agresije na Hrvatsku, dana [[11. studenog]] [[1991.]] pripadnici srpske paravojske, predvođeni [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnatovićem Arkanom]], uhitili su sedam nesrpskih mještana, od kojih je dvoje pušteno s obzirom na to da su imali rođake Srbe. Preostali mještani hrvatske narodnosti, njih petero, nasilno su odvedeni u [[Erdut]] i ubijeni, a njihova su tijela bačena u masovnu grobnicu u [[Ćelija]]ma.<ref>[http://fl1.findlaw.com/news.findlaw.com/hdocs/docs/icty/miloseviccroatiaindtmt100801.pdf The Prosecutor of the Tribunal against Slobodan Milosevic (p. 53, 54, 56, 57, 58)], ICTY, preuzeto 11. studenog 2016.</ref><ref>[http://www.osijek.hr/index.php/cro/layout/set/print/Novosti/Pocast-poginulim-mjestanima-Klise Počast poginulim mještanima Klise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161112082805/http://www.osijek.hr/index.php/cro/layout/set/print/Novosti/Pocast-poginulim-mjestanima-Klise |date=12. studenoga 2016. }}, osijek.hr, preuzeto 11. studenog 2016.</ref> == Stanovništvo == Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 324 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Klisa |p1857=5 |p1869=51 |p1880=71 |p1890=129 |p1900=118 |p1910=115 |p1921=18 |p1931=124 |p1948=176 |p1953=225 |p1961=331 |p1971=308 |p1981=346 |p1991=419 |p2001=463 |p2011=324 |p2021=242 |napomena=Do 1931. iskazivano kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Bobota, općina Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija i dijela područja naselja Bijelo Brdo, općina Erdut. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Bijelo Brdo, a dio u naselju Bobota. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Obrazovanje == * Područna škola Klisa - Osnovna škola Bobota == Šport == U Klisi je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Vranduk Klisa|Vranduk]], koji je od 1992. do 1997. (tijekom srpske okupacije ovoga kraja) nosio ime '''Obilić'''.{{nedostaje izvor}} 2008. godine obnovljen je rad kluba, ali se nigdje ne natječe.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nk-vranduk/1129681/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=24. travnja 2015. |archive-date=24. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151224104230/http://www.poslovna.hr/lite/nk-vranduk/1129681/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> == Poznate osobe == * [[Mihajlo Zečević]], pjesnik == Izvori == {{izvori}} {{Osijek}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Mjesni odbori Grada Osijeka]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 7cdwza7opzbthbjery2dj74itwowrii 0 229172 7570885 6606769 2026-08-06T12:28:51Z Runolist 263374 + altajski nav. 7570885 wikitext text/x-wiki '''Starokorejski jezik''' (silla, shilla, sillan; ISO 639-3: [[iso639-3:oko|oko]]), povijesni jezik koji se između 3. i 9. stoljeća govorio na području današnje [[Južna Koreja|Južne Koreje]]. Starokorejski je predak modernog [[korejski jezik|korejskog]] jezika, poznat i kao silla, i ne smije ga se brkati s dva druga jezika koji se također nazivaju starokorejska, a govorili su se na Korejskom poluotoku, to su [[Kogurjanski jezik|kogurjanski]] iz carstva [[Koguryo]], koji se govorio između 37. prije Krista do 668. iza Krista. Treći straokorejski je bio [[peakche jezik|paekche]] (18 prioke Krista do 660 iza Krista).<ref>{{Citiranje weba |url=http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=oko |title=The Old Korean Language |access-date=12. rujna 2009. |archive-date=23. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080923191209/http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=oko |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}}{{Altajski jezici}} [[Kategorija:Korejski jezici]] [[Kategorija:Povijesni jezici]] [[Kategorija:Jezici Južne Koreje]] [[en:History of the Korean language#Old Korean]] aeutu2n7k8td7irlbo64z1pxzyokf2m 0 230766 7571368 7113988 2026-08-07T05:36:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571368 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Lađevac |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BPŽ}} |općina = [[Okučani]] |najbliži grad = |površina = 8,9 |visina = |z. širina = 45.218 |z. dužina = 17.162 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 185 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 35430 Okučani |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = NG |web = |bilješke = }} '''Lađevac''' je naselje u općini [[Okučani]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. Nalaze se zapadno od Okučana na cesti prema [[Novska|Novskoj]], susjedna sela su [[Bodegraj]] na istoku i [[Borovac (Novska)|Borovac]] na zapadu. Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Lađevac je imao 269 stanovnika, dok je 2001. imao 336 stanovnika od toga 246 [[Hrvati|Hrvata]] i 75 [[Srbi|Srba]].<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup12_2992.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Lađevac |p1857=312 |p1869=367 |p1880=363 |p1890=505 |p1900=636 |p1910=715 |p1921=684 |p1931=743 |p1948=610 |p1953=592 |p1961=628 |p1971=565 |p1981=465 |p1991=424 |p2001=336 |p2011=269 |p2021=185 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br> ==Sport== U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Napredak Lađevac]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-napredak-ladevac/318583/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=30. travnja 2015. |archive-date=11. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211024800/https://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-napredak-ladevac/318583/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Naselja općine Okučani}} {{Mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Okučani]] bpn1lxrpaih4stxw2fnmr3979qad1n6 0 234668 7571471 7307687 2026-08-07T10:54:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571471 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Ludvinci |vrsta = naselje |slika = Ludvinci-Лудвинци 1.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |općina = [[Trpinja]] |najbliži grad = [[Vukovar]] |površina = 4,5 |visina = |z. širina = 45.403 |z. dužina = 18.824 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 79 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32225 Bobota |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VU |web = |bilješke = }} '''Ludvinci''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] ''Лудвинци''; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Ludvince''), su naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Trpinja]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. ==Stanovništvo== ===Popis stanovništva 2011. godine=== Prema popisu stanovništva koje je obavljeno 2011. godine,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16_4642.html Popis stanovništva u općini Trpinja www.dzs.hr]</ref> u Ludvincima živi 109 osoba ===Popis stanovništva 2001. godine=== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 133 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 43 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ludvinci |p1857=4 |p1869=26 |p1880=52 |p1890=85 |p1900=37 |p1910=71 |p1921=62 |p1931=138 |p1948=191 |p1953=201 |p1961=188 |p1971=170 |p1981=159 |p1991=157 |p2001=133 |p2011=109 |p2021=79 |napomena=Do 1948. iskazivano kao dio naselja, a od 1953. kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Šport == U Ludvincima je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Hajduk Ludvinci|Hajduk]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-hajduk-ludvinci/309452/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304214523/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-hajduk-ludvinci/309452/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Trpinja}} [[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Trpinja]] o1s9fk739wz7oeqtpoytgxhblxnshsf 0 239714 7571081 6233592 2026-08-06T19:27:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571081 wikitext text/x-wiki '''Krisant''' ([[grčki|grč.]] Χρυσάντας; ''Chrysantas'') je bio [[Perzijanci|perzijski]] plemić<ref name="AL - Krisant">{{Citiranje časopisa |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0708.html |title=Krisant (''Chrysantas''), AncientLibrary.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110912045958/http://ancientlibrary.com/smith-bio/0708.html |archive-date=12. rujna 2011. |access-date=6. studenoga 2009.}}</ref> i lik iz [[Ksenofont]]ove „Kriopedije“ kojeg opisuje kao iznimno inteligentnog ali slabije tjelesne građe. Iskazao se u službi [[Kir Veliki|Kira Velikog]], kako na bojištu kao vojnik tako i kao Kirov osobni savjetnik.<ref name="AL - Krisant"/> Ksenofont navodi kako ga je prilikom administrativne podjele Kir nagradio imenovanjem na mjesto [[satrap]]a [[Lidija|Lidije]] i [[Jonija|Jonije]],<ref name="AL - Krisant"/> no to se ne podudara s [[Herodot]]ovim djelima koji na istom položaju spominje [[Tabal]]a.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.153.1 Herodot, I. 153.]</ref> == Poveznice == * [[Kir Veliki]] * [[Tabal]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0708.html Krisant (''Chrysantas''), AncientLibrary.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110912045958/http://ancientlibrary.com/smith-bio/0708.html |date=12. rujna 2011. }} * [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book2.php Ksenofont: „Kiropedija“, II.], [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book3.php III.], [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book4.php IV.], [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book5.php V.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115211418/http://iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book5.php |date=15. siječnja 2010. }}, [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book6.php VI.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090702070911/http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book6.php |date=2. srpnja 2009. }}, [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book7.php VII.], [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book8.php VIII.] {{Perzijski satrapi}} [[Kategorija:Ahemenidski satrapi]] ek8pwjka5xz48sxcq4q3z9i15gpp9po 0 247187 7571502 6857746 2026-08-07T11:40:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571502 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = Luke Gazdic - Edmonton Oilers.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[25. srpnja]] [[1989.]] |mjesto_rođenja = [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,91 |težina = 103 |pozicija = [[krilni napadač (hokej na ledu)|lijevo krilo]] |hvata/puca = L |draft = 6. krug (172. ukupno), 2007.<br>[[Dallas Stars]] |karijera = 2009.- |liga = [[National Hockey League|NHL]]<br>[[American Hockey League|AHL]] |klub = [[Dallas Stars]]<br>[[Texas Stars]] |broj = 52 (Dallas)<br>34 (Texas) |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Luke Gazdic''' ([[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[25. srpnja]] [[1989.]]) [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[krilni napadač (hokej na ledu)|lijevog krila]]. Trenutačno je član [[Dallas Stars]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]], odnosno njegove podružnice [[Texas Stars]] koji se natječe u [[American Hockey League|AHL-u]]. == Karijera == Gazdic karijeru započinje u [[Ontario Junior Hockey League|OPJHL]] u sezoni 2004./05. Tad odigrava tek jednu utakmicu za North York Rangerse. Sljedeće sezone bolju priliku dobiva u Wexford Raidersima koji se natječu u istoj ligi. U sezoni 2006./07. prelazi u [[Erie Otters]] koji se natječe u [[Ontario Hockey League|OHL-u]] te tamo provodi tri godine. U dresu Ottersa upisao je 188. nastupa pri čemu je prikupio 72 boda, odnosno, postigao je 42 gola i 30 asistencija. Za klub je nastupio i u pet utakmica doigravanja. Krajem sezone i početkom sljedeće odigrao je nekoliko utakmica za Idaho Steelheads. === Dallas Stars (2009.) === Na draftu 2007. godine u 2. krugu kao 172. izbor odabrali su ga [[Dallas Stars]].<ref>[http://www.nhl.com/ice/draftsearch.htm?year=2007&round=6&supl=N NHL Draft 2007., 6. krug (NHL.com)]</ref> Za klub potpisuje 2009. godine.<ref>[http://stars.nhl.com/club/news.htm?id=450668 Stars Sign Gazdic to Entry-Level Deal (NHL.com)]</ref> Od sezone 2009./10. nalazi se u podružnici [[Texas Stars]] koja se natječe u [[American Hockey League|AHL-u]]. == Statistika karijere == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, KM = kaznene minute''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2004./05. | North York Rangers | [[Ontario Junior Hockey League|OPJHL]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2005./06. | Wexford Raiders | OPJHL | 47 | 17 | 16 | 33 | 105 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2006./07. | [[Erie Otters]] | [[Ontario Hockey League|OHL]] | 58 | 5 | 8 | 13 | 136 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2007./08. | Erie Otters | OHL | 67 | 17 | 12 | 29 | 144 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | Erie Otters | OHL | 63 | 20 | 10 | 30 | 127 <!-- DOIGRAVANJE --> | 5 | 0 | 0 | 0 | 9 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | Idaho Steelheads | [[East Coast Hockey League|ECHL]] | 2 | 1 | 0 | 1 | 14 <!-- DOIGRAVANJE --> | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2009./10. | Idaho Steelheads | ECHL | 4 | 1 | 1 | 2 | 10 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2009./10. | [[Texas Stars]] | [[American Hockey League|AHL]] | 18 | 2 | 0 | 2 | 60 <!-- DOIGRAVANJE --> | | | | | |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - AHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#D3D3D3;" | 18 ! style="background:#D3D3D3;" | 2 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 ! style="background:#D3D3D3;" | 2 ! style="background:#D3D3D3;" | 60 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8473989 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=3386 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091228124338/http://theahl.com/stats/player.php?id=3386 |date=28. prosinca 2009. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=96535 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Gazdic, Luke}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hrvati u Kanadi]] l4i8b9d7c2ghvdpzc43jmwvlvv55vk0 0 247528 7571330 7046825 2026-08-07T03:16:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571330 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = 2024-10-26 Eisbären Berlin gegen Düsseldorfer EG (Deutsche Eishockey-Liga 2024-25) by Sandro Halank–020.jpg |slika_širina = 240px |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[2. prosinca]] [[1986.]] |mjesto_rođenja = [[Abbotsford]], [[Britanska Kolumbija|BK]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,78 |težina = 84 |pozicija = [[branič (hokej na ledu)|branič]] |hvata/puca = L |draft = 7. krug (222. ukupno), 2005.<br>[[Colorado Avalanche]] |karijera = 2006.- |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[Colorado Avalanche]] |broj = 10 |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Kyle Cumiskey''' ([[Abbotsford]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]], [[2. prosinca]] [[1986.]]) [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[branič (hokej na ledu)|braniča]]. Trenutačno je član [[Colorado Avalanche]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]]. == Karijera == Cumiskey svoju hokejašku priču započinje 2002. godine u klubu Penticton Panthers koji se natjecao u [[British Columbia Hockey League|BCHL-u]]. Sljedeće sezone prelazi u [[Western Hockey League|WHL]], odnosno, u klub [[Kelowna Rockets]]. S Rocketsima provodi tri sezone te upisuje 177 nastupa u regularnim sezonama pri čemu prikuplja 79 bodova. U WHL-u igrao je tri doigravanja s klubom te upisao 53 nastupa i prikupivši 21 bod. === Colorado Avalanche (2006. – danas) === Na draftu 2005. godine u 7. krugu kao 222. izbor odabrao ga je [[Colorado Avalanche]].<ref>[http://www.nhl.com/ice/draftsearch.htm?year=2005&round=7&supl=N NHL Draft 2005., 7. krug (NHL.com)]</ref> Sljedeće godine potpisuje za Avalanche te ujedno započinje svoju profesionalnu karijeru.<ref>[http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=8056470 Avalanche Sign Cumiskey (ABC News)]</ref> U sezoni 2006./07. u [[National Hockey League|NHL-u]] nastupa tek devet puta dok većinu te sezone provodi u [[American Hockey League|AHL-u]] igrajući za [[Albany River Rats]]. U sljedeće dvije sezone Cumiskey istovremeno nastupa za Avalanche u NHL-u te podružnicu [[Lake Erie Monsters]] u AHL-u, ali ne provodi previše vremena na ledu zbog težih ozljeda. Sezonu 2009./10. započeo je kao član prve momčadi i to po prvi put u karijeri. Iste sezone mijenja broj dresa 48 te uzima broj 10. == Statistika karijere == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, KM = kaznene minute''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2002./03. | Penticton Panthers | [[British Columbia Hockey League|BCHL]] | 59 | 10 | 11 | 21 | 36 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2003./04. | [[Kelowna Rockets]] | [[Western Hockey League|WHL]] | 54 | 2 | 7 | 9 | 20 <!-- DOIGRAVANJE --> | 17 | 0 | 0 | 0 | 0 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2004./05. | Kelowna Rockets | WHL | 72 | 4 | 36 | 40 | 47 <!-- DOIGRAVANJE --> | 24 | 0 | 13 | 13 | 12 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2005./06. | Kelowna Rockets | WHL | 51 | 6 | 24 | 30 | 52 <!-- DOIGRAVANJE --> | 12 | 0 | 6 | 6 | 8 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2006./07. | [[Albany River Rats]] | [[American Hockey League|AHL]] | 63 | 7 | 26 | 33 | 32 <!-- DOIGRAVANJE --> | 5 | 0 | 2 | 2 | 6 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2006./07. | [[Colorado Avalanche]] | [[National Hockey League|NHL]] | 9 | 1 | 1 | 2 | 2 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2007./08. | [[Lake Erie Monsters]] | AHL | 5 | 1 | 1 | 2 | 4 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2007./08. | Colorado Avalanche | NHL | 38 | 0 | 5 | 5 | 16 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | Lake Erie Monsters | AHL | 28 | 5 | 12 | 17 | 16 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | Colorado Avalanche | NHL | 6 | 0 | 0 | 0 | 0 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2009./10. | Colorado Avalanche | NHL | 26 | 3 | 4 | 7 | 8 <!-- DOIGRAVANJE --> | | | | | |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - WHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 177 ! style="background:#DCDCDC;" | 12 ! style="background:#DCDCDC;" | 67 ! style="background:#DCDCDC;" | 79 ! style="background:#DCDCDC;" | 119 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | 53 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 19 ! style="background:#DCDCDC;" | 19 ! style="background:#DCDCDC;" | 20 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - AHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#D3D3D3;" | 96 ! style="background:#D3D3D3;" | 13 ! style="background:#D3D3D3;" | 39 ! style="background:#D3D3D3;" | 52 ! style="background:#D3D3D3;" | 52 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#D3D3D3;" | 5 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 ! style="background:#D3D3D3;" | 2 ! style="background:#D3D3D3;" | 2 ! style="background:#D3D3D3;" | 6 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - NHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 79 ! style="background:#DCDCDC;" | 4 ! style="background:#DCDCDC;" | 10 ! style="background:#DCDCDC;" | 14 ! style="background:#DCDCDC;" | 26 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8471879 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=1383 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202030311/http://theahl.com/stats/player.php?id=1383 |date=2. veljače 2010. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=73448 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Cumiskey, Kyle}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hokejaši Colorado Avalanchea]] pr90g1xlqvtw8inhyengpo077hwptmf 0 250037 7571345 6231567 2026-08-07T04:17:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571345 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejski klub SAD KAN | sezona = | color1 = #ffffff | color2 = #b22222 | ime kluba = Lake Erie Monsters | slika = | nadimak = - | grad/država = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[SAD]] | godina osnivanja = 2007. | godina umirovljenja = | boja = {{colorbox|#b22222}} {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|#084C9E}} {{colorbox|#FFBF00}} | slika_dresa = | dvorana = [[Quicken Loans Arena]] | kapacitet dvorane = 20 562 | direktor = [[Dan Gilbert]] | glavni menadžer = [[David Oliver]] | trener = [[David Quinn]] | kapetan = [[Brian Willsie]] | liga = [[American Hockey League|AHL]] (American Hockey League) | konferencija = Zapad | divizija = Sjever | suradnja = [[Colorado Avalanche]] ([[National Hockey League|NHL]])<br>[[Charlotte Checkers]] ([[East Coast Hockey League|ECHL]]) | web-stranica = http://www.lakeeriemonsters.com/ }} '''Lake Erie Monsters''' je hokejski klub smješten u [[Cleveland]]u u saveznoj [[SAD|američkoj]] državi [[Ohio]]. Momčad se natječe u [[American Hockey League|AHL-u]] (American Hockey League) kao predstavnik Zapadne konferencije, odnosno, divizije Sjever. Domaće utakmice odigravaju u [[Quicken Loans Arena|Quicken Loans Areni]]. Klub djeluje od 2007. godine te je ujedno podružnica [[National Hockey League|NHL]] momčadi [[Colorado Avalanche]]. == Povijest == Klub je nastao na temeljima franšize [[Utah Grizzlies (1995.-2005.)|Utah Grizzlies]]. Klub je premješten u Cleveland te je preuzeo mjesto Cleveland Baronsa koji su se pak premjestili u [[Massachusetts]]. Klub je ime dobio po čudovištu Bessie iz lokalne legende, a promjenu imena na konferenciji za novinare najavio je [[Dan Gilbert]], vlasnik Monstersa, [[NBA]] momčadi [[Cleveland Cavaliers]]a i tvrtke [[Quicken Loans]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.lakeeriemonsters.com/news/index.html?article_id=3 |title=Lake Erie Monsters Announced as New Team Name (LakeErieMonsters.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713181954/http://www.lakeeriemonsters.com/news/index.html?article_id=3 |archive-date=13. srpnja 2011. |access-date=23. siječnja 2010.}}</ref> 6. listopada 2007. godine Lake Erie Monsters odigrali su na domaćem ledu svoju prvu utakmicu u AHL-u protiv [[Grand Rapids Griffins]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://theahl.com/stats/game-summary.php?game_id=1003515 |title=Rekapitulacija prve utakmice Lake Erie Monsters (theAHL.com) |access-date=23. siječnja 2010. |archive-date=15. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120515214245/http://theahl.com/stats/game-summary.php?game_id=1003515 |url-status=dead }}</ref> == Statistika sezona == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, P = pobjeda, I = poraz (izgubljeno), IPR = poraz u produžetku, IRSP = poraz nakon raspucavanja, G+ = postignuti golovi, G- = primljeni golovi, KP = konačni poredak (osvojeno mjesto u diviziji)''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="9" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! rowspan="2" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" <!--REGULARNA SEZONA--> ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | P ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | I ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | IPR ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | IRSP ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G+ ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G- ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KP |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2007./08. | 80 | 26 | 41 | 6 | 7 | 65 | 209 | 276 | 6. (Sjever) <!-- DOIGRAVANJE --> | ''Momčad se nije kvalificirala'' |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | 80 | 34 | 38 | 3 | 5 | 76 | 199 | 218 | 6. (Sjever) <!-- DOIGRAVANJE --> | ''Momčad se nije kvalificirala'' |} == Trenutačna momčad == {{Lake Erie Monsters}} == Klupski rekordi i prekretnice == {|class="wikitable" width="70%" ! colspan=3 style="background:#b22222; color: #FFFFFF;" | Prekretnice |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0" | Dostignuće ! style="background:#C0C0C0" | Datum ! style="background:#C0C0C0" | Bilješke |- align="center" style="padding:5px;" | | 1. utakmica | 6. listopada 2007. | [[Grand Rapids Griffins]] - Lake Erie Monsters 3 : 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1. pobjeda | 20. listopada 2007. | Lake Erie Monsters - [[Syracuse Crunch]] 3 : 2 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1. pogodak | 6. listopada 2007. | [[Matt Hussey]], Grand Rapids Griffins - Lake Erie Monsters 3 : 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1. hat-trick | 17. studenog 2007. | [[Chris Stewart]], Lake Erie Monsters - [[Toronto Marlies]] 5 : 3 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.lakeeriemonsters.com Službena stranica] [[Kategorija:Američki klubovi hokeja na ledu]] 5b4nm398fv1li0t4gtanp6omeh93k50 0 250110 7571331 7457935 2026-08-07T03:16:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571331 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = Kyle_Quincey.jpg |slika_širina = 240px |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[12. kolovoza]] [[1985.]] |mjesto_rođenja = [[Kitchener]], [[Ontario]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,88 |težina = 93 |pozicija = [[branič (hokej na ledu)|branič]] |hvata/puca = L |draft = 4. krug (132. ukupno), 2003.<br>[[Detroit Red Wings]] |karijera = 2005.- |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[Colorado Avalanche]] |broj = 27 |bivši_klubovi = [[Detroit Red Wings]]<br>[[Los Angeles Kings]] |web stranica = }} '''Kyle Quincey''' ([[Kitchener]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[12. kolovoza]] [[1985.]]) [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[branič (hokej na ledu)|braniča]]. Trenutačno je član [[Colorado Avalanche]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]]. == Karijera == Quincey prve korake u hokeju na ledu čini 2000. godine u [[Brampton Capitals]]ima koji su se natjecali u [[Ontario Junior Hockey League|OPJHL-u]], a sljedeću sezonu provodi u [[Mississauga Chargers]]ima. U sezoni 2002./03. igra u dresu [[London Knights]]a iz [[Ontario Hockey League|OHL-a]]. Početkom listopada 2003. godine, nakon tri odigrane utakmice, Knightsi ga razmjenjuju za [[Rob Shremp|Roba Shrempa]] iz [[Mississauga IceDogs]]a. S IceDogsima provodi dvije sezone, a 2004. godine dolazi do finala OHL-a gdje su IceDogsi uvjerljivo poraženi od [[Guelph Storm]]a u četiri utakmice. === Detroit Red Wings (2005. – 2008.) === Na draftu 2003. godine u 4. krugu kao 132. izbor odabrali su ga [[Detroit Red Wings]].<ref>[http://www.nhl.com/ice/draftsearch.htm?year=2003&round=4&supl=N NHL Draft 2003., 4. krug (NHL.com)]</ref> U klub dolazi dvije godine kasnije te odmah biva poslan u [[American Hockey League|AHL]] podružnicu [[Grand Rapids Griffins]]. U toj sezoni upisao je tek jedan nastup za Red Wingse u [[National Hockey League]]. U sljedeće dvije sezone situacija nije ništa bolja. Za Red Wingse odigrava tek 12 utakmica u regularnom dijelu sezona i 13 utakmica u doigravanju 2007. godine, a većinu vremena provodi s Griffinsima u AHL-u. Svoj prvi pogodak u NHL-u Quincey je postigao 7. travnja 2007. godine u posljednjoj utakmici sezone protiv [[Chicago Blackhawks]]a. === Los Angeles Kings (2008. – 2009.) === 13. listopada 2008. godine prelazi u [[Los Angeles Kings]]e. Detroit Red Wings stavili su ga na popis igrača kojih se žele odreći te su Kingsi odlučiti preuzeti njegov ugovor. U vrlo kratkom roku postaje nezaobilazni član momčadi te ostvaruje uspješnu sezonu prikupivši 38 boda u 72 utakmice. Međutim, 2009. godine napušta klub. === Colorado Avalanche (2009. - danas) === 3. srpnja 2009. godine prelazi u [[Colorado Avalanche]]. Los Angeles Kingsi razmijenili su ga zajedno s [[Tom Preissing|Tomom Preissingom]] i pravom izbora u 5. krugu na draftu 2010. godine za [[Ryan Smyth|Ryana Smytha]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tsn.ca/nhl/story/?id=283667 |title=Avalanche Trade Ryan Smyth to Kings (TSN) |access-date=23. siječnja 2010. |archive-date=13. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100113175842/http://www.tsn.ca/nhl/story/?id=283667 |url-status=dead}}</ref> Quincey je tako postao drugi igrač u povijesti Avalanchea koji je prethodno igrao za rivale Detroit Red Wingse. U sezoni 2009./10. redovno nastupa za Avalanche. == Statistika karijere == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, KM = kaznene minute''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2002./03. | ALIGN="center" | [[London Knights]] | ALIGN="center" | [[Ontario Hockey League|OHL]] | ALIGN="center" | 66 | ALIGN="center" | 6 | ALIGN="center" | 12 | ALIGN="center" | 18 | ALIGN="center" | 77 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | 14 | ALIGN="center" | 3 | ALIGN="center" | 4 | ALIGN="center" | 7 | ALIGN="center" | 11 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2003./04. | ALIGN="center" | London Knights | ALIGN="center" | OHL | ALIGN="center" | 3 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 2 | ALIGN="center" | 2 | ALIGN="center" | 4 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2003./04. | ALIGN="center" | [[Mississauga IceDogs]] | ALIGN="center" | OHL | ALIGN="center" | 61 | ALIGN="center" | 14 | ALIGN="center" | 23 | ALIGN="center" | 37 | ALIGN="center" | 135 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | 24 | ALIGN="center" | 3 | ALIGN="center" | 13 | ALIGN="center" | 16 | ALIGN="center" | 32 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2004./05. | ALIGN="center" | Mississauga IceDogs | ALIGN="center" | OHL | ALIGN="center" | 59 | ALIGN="center" | 15 | ALIGN="center" | 31 | ALIGN="center" | 46 | ALIGN="center" | 111 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | 5 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 3 | ALIGN="center" | 3 | ALIGN="center" | 4 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2005./06. | ALIGN="center" | [[Grand Rapids Griffins]] | ALIGN="center" | [[American Hockey League|AHL]] | ALIGN="center" | 70 | ALIGN="center" | 7 | ALIGN="center" | 26 | ALIGN="center" | 33 | ALIGN="center" | 107 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | 16 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 1 | ALIGN="center" | 1 | ALIGN="center" | 27 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2005./06. | ALIGN="center" | [[Detroit Red Wings]] | ALIGN="center" | [[National Hockey League|NHL]] | ALIGN="center" | 1 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2006./07. | ALIGN="center" | Grand Rapids Griffins | ALIGN="center" | AHL | ALIGN="center" | 65 | ALIGN="center" | 4 | ALIGN="center" | 18 | ALIGN="center" | 22 | ALIGN="center" | 126 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | 2 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2006./07. | ALIGN="center" | Detroit Red Wings | ALIGN="center" | NHL | ALIGN="center" | 6 | ALIGN="center" | 1 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 1 | ALIGN="center" | 0 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | 13 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 2 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2007./08. | ALIGN="center" | Detroit Red Wings | ALIGN="center" | NHL | ALIGN="center" | 6 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 0 | ALIGN="center" | 4 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2007./08. | ALIGN="center" | Grand Rapids Griffins | ALIGN="center" | AHL | ALIGN="center" | 66 | ALIGN="center" | 5 | ALIGN="center" | 15 | ALIGN="center" | 20 | ALIGN="center" | 149 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | ALIGN="center" | 2008./09. | ALIGN="center" | [[Los Angeles Kings]] | ALIGN="center" | NHL | ALIGN="center" | 72 | ALIGN="center" | 4 | ALIGN="center" | 34 | ALIGN="center" | 38 | ALIGN="center" | 63 <!-- DOIGRAVANJE --> | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — | ALIGN="center" | — |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - OHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 189 ! style="background:#DCDCDC;" | 35 ! style="background:#DCDCDC;" | 68 ! style="background:#DCDCDC;" | 103 ! style="background:#DCDCDC;" | 327 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | 43 ! style="background:#DCDCDC;" | 6 ! style="background:#DCDCDC;" | 20 ! style="background:#DCDCDC;" | 26 ! style="background:#DCDCDC;" | 47 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - AHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#D3D3D3;" | 201 ! style="background:#D3D3D3;" | 16 ! style="background:#D3D3D3;" | 59 ! style="background:#D3D3D3;" | 75 ! style="background:#D3D3D3;" | 382 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#D3D3D3;" | 18 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 ! style="background:#D3D3D3;" | 1 ! style="background:#D3D3D3;" | 1 ! style="background:#D3D3D3;" | 29 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - NHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 85 ! style="background:#DCDCDC;" | 5 ! style="background:#DCDCDC;" | 34 ! style="background:#DCDCDC;" | 39 ! style="background:#DCDCDC;" | 67 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | 13 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 2 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8470724 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=545 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115153134/http://theahl.com/stats/player.php?id=545 |date=15. siječnja 2010. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=71785 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Quincey, Kyle}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hokejaši Colorado Avalanchea]] 242neoive1szedoul33kvwqb53wo06m 0 251405 7571391 6284898 2026-08-07T06:24:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571391 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Leonard Nimoy |slika = Leonard Nimoy (5773910929) (cropped).jpg |veličina = 220px |opis slike = Leonard Nimoy 2011. |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[26. ožujka]] [[1931.]] |smrt = [[27. veljače]] [[2015.]] |zanimanje = glumac i redatelj |godine rada = 1951. – 2013. |web = [http://www.leonardnimoyphotography.com/ www.leonardnimoyphotography.com] |važnije uloge = [[Spock]] |važniji filmovi = ''[[Zvjezdane staze]]'' |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Leonard Nimoy''' ([[Boston]], [[26. ožujka]] [[1931.]] – [[Los Angeles]], [[27. veljače]] [[2015.]]), [[SAD|američki]] [[film]]ski, televizijski i kazališni glumac te [[redatelj]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/653/ Nimoy, Leonard] Proleksis enciklopedija, preuzeto 28. veljače 2015.</ref> == Životopis == [[Datoteka:Spock.JPG|lijevo|150px|minijatura|Leonard Nimoy kao [[Spock]]]] Rodio se u Bostonu u obitelji [[Židovi|židovskih]] imigranata iz bivšeg [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Prvi glumački nastup imao je s devet godina, a nakon kratkog studiranja na [[Boston College|Boston College-u]] odlazi u [[Kalifornija|Kaliforniju]] u želji da postane [[glumac]].<ref>[http://www.startrek.com/startrek/view/series/TOS/cast/69076.html Nimoy, Leonard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712015719/http://www.startrek.com/startrek/view/series/TOS/cast/69076.html |date=12. srpnja 2010. }} (startrek.com)</ref> Filmski debi ostvario je u filmu ''Queen for a day'' iz [[1951.]] godine, dok je popularnost stekao tijekom [[1960-ih]] godina ulogom [[Spock]]a u [[TV serija|TV seriji]] ''[[Zvjezdane staze]]'' ([[1966.]] – [[1969.]]). Istu ulogu ponovio je više puta u filmskim adaptacijama znanstveno-fantastične franšize, a zadnji put odigrao je danas već legendarnu ulogu u posljednjem filmu u nizu, ''[[Zvjezdane staze (2009.)|Zvjezdane Staze XI.]]'' iz [[2009.]] godine. Umro je 27. veljače 2015. u 84. godini života u kući u [[Los Angeles]]u. Uzrok smrti je bila [[kronična opstruktivna plućna bolest]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Legendarni glumac Leonard Nimoy preminuo u 84. godini |url=http://www.jutarnji.hr/odlazak-mr--spocka-poznati-glumac-leonard-nimoy-umro-u-84--godini/1304076/ |izdavač=[[Jutarnji list]] |nadnevak=27. veljače 2015. |preuzeto=27. veljače 2015. |archive-date=28. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150228054332/http://www.jutarnji.hr/odlazak-mr--spocka-poznati-glumac-leonard-nimoy-umro-u-84--godini/1304076/ |url-status=dead}}</ref> == Redatelj == Kao redatelj okušao se u režiranju filmova iz serijala koji ga je proslavio (''[[Zvjezdane staze 3: Potraga za Spockom]]'' ([[1984.]]) i ''[[Zvjezdane staze 4: Putovanje kući]]'' ([[1986.]]), a režirao je i popularnu komediju ''[[Tri muškarca i dijete]]'' ([[1987.]]).<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 290.</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XIV, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-14-1}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.leonardnimoyphotography.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013000821/http://www.leonardnimoyphotography.com/ |date=13. listopada 2007. }} * [http://www.imdb.com/name/nm0000559/ IMDb - Leonard Nimoy] * [http://www.theofficialleonardnimoyfanclub.com/ Stranice službenog fan kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201030230144/http://www.theofficialleonardnimoyfanclub.com/ |date=30. listopada 2020. }} * [http://www.startrek.com/startrek/view/series/TOS/cast/69076.html/ Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100203142943/http://www.startrek.com/startrek/view/series/TOS/cast/69076.html |date=3. veljače 2010. }} {{GLAVNIRASPORED:Nimoy, Leonard}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski redatelji]] [[Kategorija:Zvjezdane staze]] 9dscnfeoi6jgorb5xny70gnaofm4861 0 251760 7571378 7503296 2026-08-07T05:54:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571378 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Ledina |ime_glazbenika = [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Ledina (album).jpg |žanr = tamburaška glazba |datum = [[2006.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Croatia Records]], Campus |producent = Slavonske Lole |recenzija = [http://www.diskografija.com/album/ledina-1041.htm ''Diskografija.com''] |kronologija = |album_prije = [[Sve je ona meni]] |godina0 = 2003. |godina = 2006. |album_poslije = |godina2 = |ostalo = }} '''''Ledina''''' je osmi studijski [[album]] [[đakovo|đakovačkog]] tamburaškog sastava [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]], kojeg [[diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje [[2006.]] godine. == O albumu == Na albumu se nalazi 12 skladbi koje su snimane u tonskom studiju Željka Nikolina u [[Osijek]]u. Tri pjesme koje su se našle na popisu albuma nagrađivane su na festivalu "[[Zlatne žice Slavonije]]", a to su "Prekasno" (drugo mjesto 2004.), "Prijatelju nije lako" (prvo mjesto 2005.) i "Ti si moje najmilije" (prvo mjesto 2006.). Na snimanju su također sudjelovali i gosti [[Miroslav Škoro]], Jerry Grcevich i El Combo. Nekoliko pjesama s album poput naslovne "Ledina", "Kad procvatu jabuke" i "Ti si moje najmilije", vrlo brzo nakon njegovog objavljivanja postaju veliki hitovi, dok se kompletan album vrlo često vrti po radio postajama. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = da | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Duša bećarska | napomena1 = | autor1 = Franjo Ivić/[[Miroslav Škoro]]/Marina Soldat/Mario Zbiljsk | trajanje1 = | skladba2 = Ledina | napomena2 = | autor2 = Aleksandar Homoky/Miroslav Škoro | trajanje2 = | skladba3 = Moja Marija | napomena3 = | autor3 = Franjo Ivić/Vlado Tančik/Mario Zbiljski | trajanje3 = | skladba4 = Srce mi puno radosti | napomena4 = | autor4 = Rajko Suhodolčan/Miroslav Škoro/Mario Zbiljski | trajanje4 = | skladba5 = Kad procvatu jabuke | napomena5 = | autor5 = Ivica Pepelko/Mario Zbiljski | trajanje5 = | skladba6 = Prijatelju nije lako | napomena6 = | autor6 = Darko Ergotić/Josip Mikić/Mario Zbiljski | trajanje6 = | skladba7 = T'eraj žestoko | napomena7 = | autor7 = Jerry Grcevich/Miroslav Škoro | trajanje7 = | skladba8 = Vino daj | napomena8 = | autor8 = Franjo Ivić/Miroslav Škoro/Mario Zbiljski | trajanje8 = | skladba9 = Svirajte mi, pjevajte | napomena9 = | autor9 = Krešimir Bogutovac Stipa/Mario Zbiljski | trajanje9 = | skladba10 = Ti si moje najmilije | napomena10 = | autor10 = Željko Barba/Miroslav Škoro/Mario Zbiljski | trajanje10 = | skladba11 = Prekasno | napomena11 = | autor11 = Franjo Ivić/Vlado Tančik/Mario Zbiljski | trajanje11 = | skladba12 = Sve je ona meni | napomena12 = | autor12 = Franjo Ivić/Vlado Tančik/Tihomir Klauček> | trajanje12 = }} == Izvođači == * Darko Ergotić - [[pjevanje|vokal]], prim * Mario Zbiljski - basprim * Goran Živković - [[harmonika]] * Marko Živković - kontra * Saša Ivić Krofna - bas == Vanjske poveznice == * [http://www.slavonskelole.com/frame.html Službene stranice sastava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218034856/http://www.slavonskelole.com/frame.html |date=18. veljače 2010. }} - Diskografija * [http://www.diskografija.com/album/sve-je-ona-meni-815.htm Diskografija.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100116203549/http://diskografija.com/album/sve-je-ona-meni-815.htm |date=16. siječnja 2010. }} - ''Ledina'' {{Slavonske Lole}} {{GLAVNIRASPORED:Ledina}} [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] [[Kategorija:Albumi tamburaškog sastava Slavonske Lole]] 92898x3euxqu350tkgh3fnauruje1xp 0 254166 7571117 7469903 2026-08-06T20:35:25Z Croxyz 205325 7571117 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Diego Forlán | slika = [[Datoteka:U10 Diego Forlán 7524.jpg|280px]] | opis slike = Diego Forlán u dresu [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]] u [[2014.]] godini | država = {{Z+X|URU}} | puno ime = Diego Martín Forlán Corazo | nadimak = ''La Cachabacha'' (vještica) | datum rođenja = [[19. svibnja]] [[1979.]] | mjesto rođenja = [[Montevideo]] | država rođenja = [[Urugvaj]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 180 cm | trenutačni klub = {{NogRep|URU}} <br> {{NogRep|URU|do=20 godina}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik (kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]]) | ugovor = | mlade godine = 1990. – 1991.<br/>1991. – 1994.<br/>1994. – 1997. | juniorski klubovi = [[C.A. Peñarol|Peñarol]]<br/>[[Danubio F.C.|Danubio]]<br/>[[Club Atlético Independiente|Independiente]] | godina = 1997. – 2002.<br/>2002. – 2004.<br/>2004. – 2007.<br/>2007. – 2011.<br />2011. – 2012.<br />2012. – 2014.<br />2014. – 2015.<br />2015. – 2016.<br />2016.<br>2018. | profesionalni klubovi = [[Club Atlético Independiente|Independiente]]<br/>[[Manchester United F.C.|Manchester United]]<br/>[[Villarreal CF|Villarreal]]<br/>[[Atlético Madrid]]<br />[[F.C. Internazionale Milano|Inter Milano]]<br />[[Sport Club Internacional|Internacional]]<br />[[Cerezo Osaka]]<br />[[C.A. Peñarol|Peñarol]]<br />[[Mumbai City FC|Mumbai City]] <br> [[Kitchee SC|Kitchee]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}80 {{0}}{{0}}(37)<br/>{{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}(10)<br/>{{0}}106 {{0}}{{0}}(54)<br/>{{0}}134 {{0}}{{0}}(74)<br />{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(10)<br />{{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}(17)<br />{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine u reprezentaciji = 2002. – 2014. | reprezentacija = {{NogRep|URU}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}112 {{0}}{{0}}(36) | godine treniranja = 2020. <br> 2021. <br> 2026. – ''danas'' <br> 2026. – ''danas'' | klubovi = [[C.A. Peñarol|Peñarol]] <br> [[Atenas de San Carlos|Atenas]] <br> {{NogRep|URU}} (privremeni izbornik) <br> {{NogRep|URU|do=20}} | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Diego Forlán''' ([[Montevideo]], [[19. svibnja]] [[1979.]]) [[urugvaj]]ski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je privremeni izbornik [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajske nogometne reprezentacije]] i izbornik [[Urugvajska nogometna reprezentacija do 20 godina|urugvajske nogometne reprezentacije do 20 godina]]. Igrao je na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Njegov je otac, [[Pablo Forlán]], bivši urugvajski reprezentativac (nastupio na SP-ima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|1966.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]). Za reprezentaciju je Diego Forlán debitirao [[2002.]], a iste je godine sudjelovao i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u. Sa 7 postignutih pogodaka bio je drugi strijelac [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (CONMEBOL)|južnoameričkih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010.]] Mlade nogometne godine proveo je u [[C.A. Peñarol|Peñarolu]], [[Danubio F.C.|Danubiu]] te [[Argentina|argentinskom]] [[Club Atlético Independiente|Independienteu]], klubu za koji je nastupao i njegov djed Juan Carlos Corazo.<ref>[http://www.facebook.com/note.php?note_id=28828015465&comments Diego Forlan: Forlan's Unauthorized Biography]</ref> Nakon četiri seniorske sezone u Independienteu, [[2002.]] je potpisao za [[Manchester United F.C.|Manchester United]], gdje je u dvije godine zabilježio 95 nastupa, uz samo 17 pogodaka te je [[2004.]] prodan u španjolski [[Villarreal CF|Villarreal]]. Već u [[La Liga 2004./05.|prvoj sezoni]] postao je najbolji strijelac [[La Liga|La Lige]] s 25 postignutih pogodaka i pomogao osigurati novom klubu mjesto u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Godine [[2007.]] prešao je u madridski Atlético, gdje je s 32 pogotka u 33 susreta [[La Liga 2008./09.|sezone 2008./09.]] ponovo ponio [[Trofej Pichichi]] za najboljeg strijelca lige.<ref>[http://www.goal.com/en/news/2466/goalcom-50/2009/07/24/1382092/goalcom-50-diego-forlan-13 Goal.com 50: Diego Forlan (13)]</ref> Sezone 2011./12. potpisuje za [[FC Internazionale Milano|Inter Milano]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.goal.com/en/people/uruguay/1959/diego-forl%C3%A1n Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100312082255/http://goal.com/en/people/uruguay/1959/diego-forl%C3%A1n |date=12. ožujka 2010. }} na goal.com {{eng oznaka}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=189259/index.html Statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100328140337/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=189259/index.html |date=28. ožujka 2010. }} na fifa.com {{eng oznaka}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat=Diego Forlán }} {{Navigacije |naslov=Diego Forlán – sastavi i nagrade |popis= {{Navigacije |naslov=Sastavi Urugvaja | naslov-style = background:#87cefa; color:black; |popis= {{Sastav Urugvaj 2002 SP}} {{Sastav Urugvaj 2010 SP}} {{Sastav Urugvaj 2014 SP}}}} {{Najbolji strijelci Svjetskih nogometnih prvenstava}} {{Europska Zlatna kopačka}}}} {{GLAVNIRASPORED:Forlán, Diego}} [[Kategorija:Urugvajski nogometaši]] [[Kategorija:Urugvajski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Danubija]] [[Kategorija:Nogometaši Independientea]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Peñarola]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Životopisi, Montevideo]] h3z14bceuz92esbyi5m8i4h1zq7fe8p 0 254464 7571447 7169178 2026-08-07T09:44:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571447 wikitext text/x-wiki '''Lombardni kredit''' spada u vrlo stare [[kredit]]ne poslove. Ime nastaje u talijanskoj pokrajini (Lombardiji) gdje je i nastao. Temelj ovog kreditnog posla je zalog realnih pokretnih vrijednosti. Najčešće je to zlato, nakit, umjetničke kolekcije, numizmatika, vrijednosti papiri i druga vrijedna pokretna dobra.<ref name="moj-bankar.hr">{{cite web |url=https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/L/Lombardni-kredit |title=Lombardni kredit - definicija - moj-bankar |publisher=moj-bankar.hr |work=www.moj-bankar.hr |accessdate=5. kolovoza 2020.}}</ref><ref name="wüestenrot.hr">{{cite web |url=https://www.wuestenrot.hr/o-nama/financijski-rjecnik/25 |title=Financijski rječnik |publisher=Wüestenrot |work=www.wuestenrot |accessdate=5. kolovoza 2020. |archive-date=11. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200811162210/https://wuestenrot.hr/o-nama/financijski-rjecnik/25 |url-status=dead }}</ref><ref name="LZMK">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/37053 |title=Lombard |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |work=www.enciklopedija.hr |accessdate=5. kolovoza 2020.}}</ref> Lombardne kredite odobravaju banke, ali i specijalizirane ustanove (npr. zalagaonice). Osnovicu za ovaj kreditni posao čini prometna, tržišna vrijednost založene stvari. U razvijenim tržišnim gospodarstvima tržišna vrijednost ovih efekata se formira na burzama. Zbog zaštite interesa vjerovnika iznos kredita je uvijek niži od te, prometne vrijednosti zaloga. Također postoji mogućnost, što je kao i ostale uvjete kod odobrenog kredita potrebno regulirati ugovorom, da se tijekom korištenja kredita, zbog promjene tržišnih vrijednosti efekata traži dopuna zaloga nad založenom stvari. Prednost ovih kredita je i u činjenici da njegov tražitelj ostaje vlasnik nad založenom stvari. U slučaju ne vraćanja kredita (s pripadajućom kamatom i troškovima) vjerovnik prodaje založene efekte putem licitacije. Iz ostvarene prodajne cijene podmiruje svoja potraživanja. Ako se prodajom ostvari veća cijena od odobrenog kredita taj iznos pripada dužniku, odnosno vlasniku založene stvari.<ref name="moj-bankar.hr"/><ref name="wüestenrot.hr"/> ''Relombard'' je kratkoročni međubankovni kredit koji središnja banka ili komercijalna banka daje drugoj komercijalnoj banci uz uvjet da banka zajmoprimac založi kod banke zajmodavca lombardirane (već korištene kao zalog) vrijednosne papire. ''Lombardna stopa'' je [[kamatna stopa]] koju objavljuje središnja banka, a uz koju je spremna odobravati kredite poslovnim bankama uz zalog određenih vrijednosnih papira. ''Lombard Street'' je [[ulica]] u poslovnom središtu [[London]]a (City), gdje se nalazi sjedište velikih banaka. Nazvana je po lombardijskim trgovcima i papinskim poreznicima koji su se ondje smjestili već u 14. stoljeću. U prenesenom smislu označava engl. novčano tržište.<ref name="LZMK"/> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Financije]] 7wcv5j9dijak3thy8rvgbgv2qziivcv 0 255245 7571418 6925508 2026-08-07T08:46:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571418 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Ljubica | slika = Violet.JPG | slika_širina = | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Kritosjemenjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Dvosupnice|Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Violaceae]] | genus = '''''Viola''''' | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Vidi [[#Vrste|tekst]] | FCD = rod }} '''Ljubica''' (viola, viojla, [[Latinski jezik|lat.]] ''Viola'') rod je cvjetnica iz porodice [[Violaceae]], s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta. Većina vrsta nađeno je u prostoru Sjeverne polutke, ali ipak postoje i primjerci ''viole'' (ljubica, maćuhica) nađeni u veoma udaljenim područjima, kao što su [[Havaji]], [[Australija]], [[Azija]] i [[Ande]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Najviše vrsta ljubice višegodišnje su biljke, neke su jednogodišnje, a nekoliko mali grmovi. Neke vrste uzgajaju se zbog njihovih ukrasnih cvjetova u kutovima i kamenitim vrtovima, [[Maćuhica|maćuhice]] se posebno intenzivno uzgajaju u saksijama na proljeće i jesen/zimu. '''Viola''' i '''violetta''' termini su koje koriste vrtlari, a i generalno u [[hortikultura|hortikulturi]] za uredne hibridne biljke malih cvjetova srednje veličine između ljubica i maćuhica.<ref name="americanvioletsociety.org">http://www.americanvioletsociety.org/Species_N_Cultivars/Pansy.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081225103343/http://www.americanvioletsociety.org/Species_N_Cultivars/Pansy.htm |date=25. prosinca 2008. }} (Accessed 14 Oct 2008)</ref><ref>http://www.rhs.org.uk/RHSPlantFinder/GenusClass.asp?Genus=Viola {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081211151611/http://www.rhs.org.uk/RHSPlantFinder/GenusClass.asp?Genus=Viola |date=11. prosinca 2008. }} (Accessed 14 Oct 2008)</ref> ==Opis== Vrste ljubice obično imaju srcolike, narezuckane [[list]]ove, a nekoliko ih ima palmine listove ili drugačije oblike. Velik broj vrsta ljubice travaste su biljke, a znatan broj ima veoma kratku ili nema stabljiku – što znači da nemaju uočljive stabljike i listove, a cvijeće, kad se pojavljuje, samo se digne iz zemlje; preostale vrste imaju kratke stabljike na kojima cvjetovi i listovi cvjetaju odjednom. Jednostavni listovi biljaka složeni su naizmjenično; vrste s kratkom ili bez stabljike daju bazalne rozete. Biljke obično imaju listove sa sporednim listićima koji sliče na listove. [[Datoteka:Akkerviooltje opengesprongen doosvrucht.jpg|desno|mini|200px|Otvorena kapsula s vidljivim sjemenima]] [[Datoteka:Viola x hybrida 'Clear Crystals Apricot', SC, Vic., 15.9.2007.jpg|desno|mini|200px|Kultivar s velikim cvjetovima i promijenjenom bojom]][[Cvijet|Cvjetovi]] kod većine obostrano su simetrični. Formirani su od pet [[latica]]; četiri jednake su sa strane, a jedna široka pokazuje prema dolje. Oblik latica i položaj razlikuju se od vrste do vrste, primjerice, neke vrste imaju "podupirač" na kraju svake latice ili samo na široj. Pojedinačni cvjetovi završavaju dugačke stabljike parom [[brakteola]]. Cvjetovi imaju 5 čašičnih listića koji ojačaju ili se povećaju nakon cvjetanja. Cvjetovi imaju 5 slobodnih [[prašnik]]a s kratkim filamentima koje [[plodnica]] ugnjetava, jedino dva manja prašnika imaju podupirače za [[nektar]] koji su smješteni na najnižim laticama. Cvjetovi su obloženi blizu vrha, a prašnici su glavičasti, suženi ili često u obliku [[kljun]]a. Cvjetovi imaju jajne stanice s tri posteljice. Nakon cvjetanja, stvore se voćne kapsule koje prsnu, otvorene na tri strane.<ref> Cullen, J. 2001. ''Handbook of North European garden plants with keys to families and genera''. Cambridge: Cambridge University Press. Page 345.</ref> Cvjetovi ljubice najčešće rastu u proljeće i privlače mnoge [[insekt]]e. Mnoge vrste također na ljeto i jesen proizvode samooprašivajuće cvjetove koji ne otvaraju svoje latice ili ih nemaju.<ref> Walters, Dirk R., and David J. Keil. 1996. ''Vascular plant taxonomy''. Dubuque, Iowa: Kendall/Hunt Pub. Co. Page 332.</ref> Sjemena nalik na orahe imaju jake embrione, ravne [[kotiledon]]e i mekane mesnate masne endosperme.<ref> Cronquist, Arthur. 1981. ''An integrated system of classification of flowering plants''. New York: Columbia University Press. Page 404.</ref> Sjemena često šire [[mravi]]. Boje cvjetova roda variraju, počevši od [[ljubičasta|ljubičaste]], kao što i njihovo ime kaže, pa do raznih tonova plave, žute, bijele i krem boje. Mnogim kultivarima i hibridima boje su promijenjene, tako da daju cvjetovove u bojama čitavog spektra. Cvjetaju obilno u proljeće i ljeto. Neke ljubice imaju nedostižan miris, koji nadraži [[mirisni receptor neurona|receptore]] nosa, što sprječava bilo kakav dalji miris dok se živci ne oporave. ==Vrste== [[Datoteka:Violet toporas.jpg|mini|200px|[[Viola odorata]]]] {{stupci|3| # ''[[Viola abbreviata]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola abulensis]]'' <small>Fern.Casado & Nava</small> # ''[[Viola abyssinica]]'' <small>Steud. ex Oliv.</small> # ''[[Viola acanthophylla]]'' <small>Leyb. ex Reiche</small> # ''[[Viola accrescens]]'' <small>Klokov</small> # ''[[Viola acrocerauniensis]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola acuminata]]'' <small>Ledeb.</small> # ''[[Viola acutifolia]]'' <small>(Kar. & Kir.) W.Becker</small> # ''[[Viola adenothrix]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Viola × adulterina]]'' <small>Godr.</small> # ''[[Viola adunca]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Viola aduncoides]]'' <small>Á.Löve & D.Löve</small> # ''[[Viola aethnensis]]'' <small>(DC.) Strobl</small> # ''[[Viola aetolica]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Viola affinis]]'' <small>Leconte</small> # ''[[Viola aizoon]]'' <small>Reiche</small> # ''[[Viola alaica]]'' <small>Vved.</small> # ''[[Viola alba]]'' <small>Besser</small>, bijela ljubica # ''[[Viola albanica]]'' <small>Halácsy</small> # ''[[Viola albida]]'' <small>Palib.</small> # ''[[Viola × albimaritima]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × albovii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola alburnica]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola alexandrowiana]]'' <small>(W.Becker) Juz.</small> # ''[[Viola alexejana]]'' <small>Kamelin & Junussov</small> # ''[[Viola allchariensis]]'' <small>Beck</small> # ''[[Viola alliariifolia]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola allochroa]]'' <small>Botsch.</small> # ''[[Viola alpina]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Viola altaica]]'' <small>Ker Gawl.</small> # ''[[Viola amamiana]]'' <small>Hatus.</small> # ''[[Viola ambigua]]'' <small>Waldst. & Kit.</small>, promjenjiva ljubica # ''[[Viola amiatina]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola amurica]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola anagae]]'' <small>Gilli</small> # ''[[Viola angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Viola angustifolia]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola anitae]]'' <small>J.M.Watson</small> # ''[[Viola annamensis]]'' <small>Baker f.</small> # ''[[Viola appalachiensis]]'' <small>L.K.Henry</small> # ''[[Viola araucaniae]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola arborescens]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola argentina]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola arguta]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Schult.</small> # ''[[Viola arsenica]]'' <small>Beck</small> # ''[[Viola arvensis]]'' <small>Murray</small>, livadna ljubica, poljska ljubica # ''[[Viola athois]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola atropurpurea]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola aurantiaca]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola aurata]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola auricolor]]'' <small>Skottsb.</small> # ''[[Viola auricula]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola austrosinensis]]'' <small>Y.S.Chen & Q.E.Yang</small> # ''[[Viola × awagatakensis]]'' <small>T.Yamaz., I.Ito & Ageishi</small> # ''[[Viola × bachtschisaraensis]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola bakeri]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola balansae]]'' <small>Gagnep.</small> # ''[[Viola balcanica]]'' <small>Delip.</small> # ''[[Viola bangii]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Viola banksii]]'' <small>K.R.Thiele & Prober</small> # ''[[Viola baoshanensis]]'' <small>W.S.Shu, W.Liu & C.Y.Lan</small> # ''[[Viola barhalensis]]'' <small>G.Knoche & Marcussen</small> # ''[[Viola barkalovii]]'' <small>Bezd.</small> # ''[[Viola barroetana]]'' <small>W.Schaffn. ex Hemsl.</small> # ''[[Viola × bavarica]]'' <small>Schrank</small> # ''[[Viola baxteri]]'' <small>House</small> # ''[[Viola beamanii]]'' <small>Calderón</small> # ''[[Viola beati]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola beckeriana]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola beckiana]]'' <small>Fiala ex Beck</small> # ''[[Viola beckwithii]]'' <small>Torr. & A.Gray</small> # ''[[Viola belophylla]]'' <small>Boissieu</small> # ''[[Viola bertolonii]]'' <small>Pio</small> # ''[[Viola betonicifolia]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Viola bezdelevae]]'' <small>Vorosch.</small> # ''[[Viola bhutanica]]'' <small>H.Hara</small> # ''[[Viola biflora]]'' <small>L.</small>, dvocvjetna ljubica # ''[[Viola binayensis]]'' <small>Okamoto & K.Ueda</small> # ''[[Viola × bissellii]]'' <small>House</small> # ''[[Viola bissetii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola blanda]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Viola blandiformis]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola × blaxlandiae]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola bocquetiana]]'' <small>Yild.</small> # ''[[Viola boissieuana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola boliviana]]'' <small>Britton</small> # ''[[Viola brachyceras]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Viola brachypetala]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola brachyphylla]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × braunii]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola breviflora]]'' <small>Jungsim Lee & M.Kim</small> # ''[[Viola brevistipulata]]'' <small>(Franch. & Sav.) W.Becker</small> # ''[[Viola bridgesii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Viola brittoniana]]'' <small>Pollard</small> # ''[[Viola bubanii]]'' <small>Timb.-Lagr.</small> # ''[[Viola bulbosa]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola × burnatii]]'' <small>Gremli</small> # ''[[Viola bustillosia]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola calabra]]'' <small>(A.Terracc.) Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola calcarata]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola calchaquiensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola calcicola]]'' <small>R.A.McCauley & H.E.Ballard</small> # ''[[Viola caleyana]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Viola cameleo]]'' <small>H.Boissieu</small> # ''[[Viola canadensis]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola canescens]]'' <small>Wall.</small> # ''[[Viola canina]]'' <small>L.</small>, pasja ljubica, # ''[[Viola capillaris]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Viola caspia]]'' <small>(Rupr.) Freyn</small> # ''[[Viola cassinensis]]'' <small>Strobl</small> # ''[[Viola caucasica]]'' <small>Kolen. ex Rupr.</small> # ''[[Viola cavillieri]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola cazorlensis]]'' <small>Gand.</small> # ''[[Viola cenisia]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola cephalonica]]'' <small>Bornm.</small> # ''[[Viola cerasifolia]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Viola cervatiana]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola chaerophylloides]]'' <small>(Regel) W.Becker</small> # ''[[Viola chalcosperma]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola chamaedrys]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola chamissoniana]]'' <small>Ging.</small> # ''[[Viola changii]]'' <small>J.S.Zhou & F.W.Xing</small> # ''[[Viola charlestonensis]]'' <small>M.S.Baker & J.C.Clausen</small> # ''[[Viola chassanica]]'' <small>Kork.</small> # ''[[Viola cheeseana]]'' <small>J.M.Watson</small> # ''[[Viola cheiranthifolia]]'' <small>Bonpl.</small>, ljubica vulkana Teid # ''[[Viola chejuensis]]'' <small>Y.N.Lee & Y.C.Oh</small> # ''[[Viola chelmea]]'' <small>Boiss.</small>, dinarska ljubica # ''[[Viola chiapasiensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × chrysantha]]'' <small>Schrad. ex Rchb.</small> # ''[[Viola cilentana]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola cilicica]]'' <small>Contandr. & Quézel</small> # ''[[Viola cinerea]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola clauseniana]]'' <small>M.S.Baker</small> # ''[[Viola cleistogamoides]]'' <small>(L.G.Adams) Seppelt</small> # ''[[Viola cochranei]]'' <small>H.E.Ballard</small> # ''[[Viola collina]]'' <small>Besser</small>, brežuljkasta ljubica # ''[[Viola columnaris]]'' <small>Skottsb.</small> # ''[[Viola comberi]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola commersonii]]'' <small>DC. ex Ging.</small> # ''[[Viola communis]]'' <small>Pollard</small> # ''[[Viola comollia]]'' <small>Massara</small> # ''[[Viola concordifolia]]'' <small>C.J.Wang</small> # ''[[Viola confertifolia]]'' <small>C.C.Chang</small> # ''[[Viola congesta]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small> # ''[[Viola × conjugens]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola × consobrina]]'' <small>House</small> # ''[[Viola × consocia]]'' <small>House</small> # ''[[Viola × contempta]]'' <small>Jord.</small> # ''[[Viola × cooperrideri]]'' <small>H.E.Ballard</small> # ''[[Viola × cordifolia]]'' <small>(Nutt.) Schwein.</small> # ''[[Viola cornuta]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola coronifera]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola corralensis]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola corsica]]'' <small>Nyman</small> # ''[[Viola cotyledon]]'' <small>Ging.</small> # ''[[Viola crassifolia]]'' <small>Fenzl</small> # ''[[Viola crassiuscula]]'' <small>Bory</small> # ''[[Viola cuatrecasasii]]'' <small>L.B.Sm. & A.Fernández</small> # ''[[Viola cucullata]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Viola cuicochensis]]'' <small>Hieron.</small> # ''[[Viola culminis]]'' <small>F.Fen. & Moraldo</small> # ''[[Viola cuneata]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Viola cunninghamii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Viola curtisiae]]'' <small>(L.G.Adams) K.R.Thiele</small> # ''[[Viola cuspidifolia]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola czemalensis]]'' <small>Zuev</small> # ''[[Viola dacica]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola dactyloides]]'' <small>Schult.</small> # ''[[Viola dalatensis]]'' <small>Gagnep.</small> # ''[[Viola dandoisiorum]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola danielae]]'' <small>Pînzaru</small> # ''[[Viola dasyphylla]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola davidii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Viola × davisii]]'' <small>House</small> # ''[[Viola decipiens]]'' <small>Reiche</small> # ''[[Viola declinata]]'' <small>Waldst. & Kit.</small> # ''[[Viola decumbens]]'' <small>L.f.</small> # ''[[Viola dehnhardtii]]'' <small>Ten.</small> # ''[[Viola delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Viola delphinantha]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola demetria]]'' <small>Prolongo ex Boiss.</small> # ''[[Viola denizliensis]]'' <small>O.D.Dü?en, Göktürk, U.Sarpkaya & B.Gürcan</small> # ''[[Viola diamantiaca]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola dichroa]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola diffusa]]'' <small>Ging.</small> # ''[[Viola dimorphophylla]]'' <small>Y.S.Chen & Q.E.Yang</small> # ''[[Viola dirimliensis]]'' <small>Blaxland</small> # ''[[Viola dirphya]]'' <small>Tiniakou</small> # ''[[Viola disjuncta]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola dissecta]]'' <small>Ledeb.</small> # ''[[Viola diversifolia]]'' <small>(DC.) W.Becker</small> # ''[[Viola doerfleri]]'' <small>Degen</small> # ''[[Viola × doii]]'' <small>Taken.</small> # ''[[Viola dombeyana]]'' <small>DC. ex Ging.</small> # ''[[Viola domeikoana]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola domestica]]'' <small>E.P.Bicknell</small> # ''[[Viola douglasii]]'' <small>Steud.</small> # ''[[Viola dubyana]]'' <small>Burnat ex Gremli</small> # ''[[Viola duclouxii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola dukadjinica]]'' <small>W.Becker & Košanin</small> # ''[[Viola dyris]]'' <small>Maire</small> # ''[[Viola × eclipes]]'' <small>H.E.Ballard</small> # ''[[Viola ecuadorensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola edulis]]'' <small>Spach</small> # ''[[Viola egglestonii]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola eizanensis]]'' <small>(Makino) Makino</small> # ''[[Viola × eizasieboldii]]'' <small>Sugim. ex T.Shimizu</small> # ''[[Viola elatior]]'' <small>Fr.</small>, visoka ljubica # ''[[Viola elegantula]]'' <small>Schott</small>, ljupka ljubica # ''[[Viola emarginata]]'' <small>(Nutt.) Leconte</small> # ''[[Viola eminens]]'' <small>K.R.Thiele & Prober</small> # ''[[Viola eminii]]'' <small>(Engl.) R.E.Fr.</small> # ''[[Viola enmae]]'' <small>P.Gonzáles</small> # ''[[Viola epipsila]]'' <small>Ledeb.</small> # ''[[Viola epipsiloides]]'' <small>Á.Löve & D.Löve</small> # ''[[Viola epirota]]'' <small>(Halácsy) Raus</small> # ''[[Viola eriocarpa]]'' <small>Schwein.</small> # ''[[Viola ermenekensis]]'' <small>Yild. & Dinç</small> # ''[[Viola escarapela]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola escondidaensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola etrusca]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola euboea]]'' <small>(Halácsy) Halácsy</small> # ''[[Viola eugeniae]]'' <small>Parl.</small> # ''[[Viola evae]]'' <small>Hieron. ex W.Becker</small> # ''[[Viola eximia]]'' <small>Formánek</small> # ''[[Viola exsul]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola falconeri]]'' <small>Hook.f. & Thomson</small> # ''[[Viola farkasiana]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola faurieana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × fennica]]'' <small>F.Nyl.</small> # ''[[Viola ferdinandea]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola ferrarinii]]'' <small>Moraldo & Ricceri</small> # ''[[Viola ferreyrae]]'' <small>P.Gonzáles</small> # ''[[Viola filicaulis]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Viola × filicetorum]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola fimbriatula]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Viola fischeri]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola flagelliformis]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Viola flavicans]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Viola flettii]]'' <small>Piper</small> # ''[[Viola floridana]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola flos-idae]]'' <small>Hieron.</small> # ''[[Viola fluehmannii]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola formosana]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Viola forrestiana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola forskaalii]]'' <small>Greuter</small> # ''[[Viola fragrans]]'' <small>Sieber</small> # ''[[Viola frank-smithii]]'' <small>N.H.Holmgren</small> # ''[[Viola friderici]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola frigida]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola frondosa]]'' <small>(Velen.) Velen.</small> # ''[[Viola frusinatae]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola fruticosa]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × fujisanensis]]'' <small>S.Watan.</small> # ''[[Viola fuscifolia]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola fuscoviolacea]]'' <small>(L.G.Adams) T.A.James</small> # ''[[Viola galeanaensis]]'' <small>M.S.Baker</small> # ''[[Viola × ganeschinii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola ganiatsasii]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola gaviolii]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola gelida]]'' <small>J.M.Watson, M.P.Cárdenas & A.R.Flores</small> # ''[[Viola germainii]]'' <small>Sparre</small> # ''[[Viola glabella]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Viola glaberrima]]'' <small>(Ging. ex Chapm.) House</small> # ''[[Viola glandularis]]'' <small>H.E.Ballard & P.M.Jørg.</small> # ''[[Viola glechomoides]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola gmeliniana]]'' <small>Schult.</small> # ''[[Viola godoyae]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola × gotlandica]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola gracilis]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Viola gracillima]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Viola grahamii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Viola grandisepala]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola granulosa]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Viola grayi]]'' <small>Franch. & Sav.</small> # ''[[Viola × greatrexii]]'' <small>Nakai & F.Maek.</small> # ''[[Viola grisebachiana]]'' <small>Vis.</small> # ''[[Viola × grubovii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola grypoceras]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Viola guadalupensis]]'' <small>A.M.Powell & Wauer</small> # ''[[Viola guangzhouensis]]'' <small>A.Q.Dong, J.S.Zhou & F.W.Xing</small> # ''[[Viola guatemalensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola guaxarensis]]'' <small>M.Marrero, Docoito Díaz & Martín Esquivel</small> # ''[[Viola × halacsyana]]'' <small>Degen & Dörfl.</small> # ''[[Viola hallii]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Viola hamiltoniana]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Viola hancockii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola hastata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Viola × haynaldii]]'' <small>Wiesb.</small> # ''[[Viola hederacea]]'' <small>Labill.</small>, bršljenasta ljubica, australska ljubica # ''[[Viola hediniana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola heldreichiana]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola helena]]'' <small>C.N.Forbes & Lydgate</small> # ''[[Viola hemsleyana]]'' <small>Calderón</small> # ''[[Viola henriquesii]]'' <small>(Willk. ex Cout.) W.Becker</small> # ''[[Viola henryi]]'' <small>H.Boissieu</small> # ''[[Viola herzogii]]'' <small>(W.Becker) Bornm.</small> # ''[[Viola × heterocarpa]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola hieronymi]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola hillii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola hirsutula]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola hirta]]'' <small>L.</small>, dlakava ljubica, rutava ljubica # ''[[Viola × hirtiformis]]'' <small>Wiesb.</small> # ''[[Viola hirtipes]]'' <small>S.Moore</small> # ''[[Viola hispida]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Viola hissarica]]'' <small>Juz.</small> # ''[[Viola × hollickii]]'' <small>House</small> # ''[[Viola hondoensis]]'' <small>W.Becker & H.Boissieu</small> # ''[[Viola hookeri]]'' <small>Thomson</small> # ''[[Viola hookeriana]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Viola howellii]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Viola huesoensis]]'' <small>Martic.</small> # ''[[Viola huidobrii]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola hultenii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola humilis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Viola × hungarica]]'' <small>Degen & Sabr.</small> # ''[[Viola hybanthoides]]'' <small>W.B.Liao & Q.Fan</small> # ''[[Viola hymettia]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Viola × hyrcanica]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × ibukiana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola × igoschinae]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola ilvensis]]'' <small>(W.Becker) Arrigoni</small> # ''[[Viola improcera]]'' <small>L.G.Adams</small> # ''[[Viola incisa]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Viola × incissecta]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola incognita]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola inconspicua]]'' <small>Blume</small> # ''[[Viola indica]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola ingolensis]]'' <small>Elisafenko</small> # ''[[Viola × insessa]]'' <small>House</small> # ''[[Viola × insolita]]'' <small>House</small> # ''[[Viola × interjecta]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola × intersita]]'' <small>Beck</small> # ''[[Viola ircutiana]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Viola irinae]]'' <small>Zolot.</small> # ''[[Viola isaurica]]'' <small>Contandr. & Quézel</small> # ''[[Viola × iselensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola isopetala]]'' <small>Juz.</small> # ''[[Viola ivonis]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola iwagawae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola × jagellonica]]'' <small>Zapal.</small> # ''[[Viola jalapaensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola jangiensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola japonica]]'' <small>Langsd. ex Ging.</small> # ''[[Viola jaubertiana]]'' <small>Marès & Vigin.</small> # ''[[Viola javanica]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola jeniseensis]]'' <small>Zuev</small> # ''[[Viola × jindoensis]]'' <small>M.Kim</small> # ''[[Viola jinggangshanensis]]'' <small>Z.L.Ning & J.P.Liao</small> # ''[[Viola jizushanensis]]'' <small>S.H.Huang</small> # ''[[Viola × joannis-wagneri]]'' <small>Kárpáti</small> # ''[[Viola joergensenii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola johnstonii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola jooi]]'' <small>Janka</small> # ''[[Viola jordanii]]'' <small>Hanry</small> # ''[[Viola × josephii]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola × juzepczukii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola kamtschadalorum]]'' <small>W.Becker & Hultén</small> # ''[[Viola × karakulensis]]'' <small>Vl.V.Nikitin & O.Baranova</small> # ''[[Viola kauaensis]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Viola keiskei]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Viola kermesina]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × kerneri]]'' <small>Wiesb.</small> # ''[[Viola × kisoana]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola kitaibeliana]]'' <small>Schult.</small>, Kitajbelova ljubica # ''[[Viola kitamiana]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola kizildaghensis]]'' <small>Dinç & Yild.</small> # ''[[Viola kjellbergii]]'' <small>Melch.</small> # ''[[Viola × klingeana]]'' <small>Ronniger</small> # ''[[Viola kopaonikensis]]'' <small>Pancic ex Tomovic & Niketic</small> # ''[[Viola kosanensis]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Viola kosaninii]]'' <small>(Degen) Hayek</small> # ''[[Viola × kozo-poljanskii]]'' <small>Grosset</small> # ''[[Viola × krascheninnikoviorum]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola kunawarensis]]'' <small>Royle</small> # ''[[Viola kusanoana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola kusnezowiana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola labradorica]]'' <small>Schrank</small> # ''[[Viola × lacmonica]]'' <small>Hausskn.</small> # ''[[Viola lactea]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Viola lactiflora]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola lainzii]]'' <small>P.Monts.</small> # ''[[Viola lanaiensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola lanceolata]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola langeana]]'' <small>Valentine</small> # ''[[Viola langloisii]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola langsdorffii]]'' <small>Fisch. ex Ging.</small> # ''[[Viola lanifera]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola laricicola]]'' <small>Marcussen</small> # ''[[Viola latistipula]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Viola latiuscula]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola lehmannii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola leyboldiana]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola libanotica]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola lilliputana]]'' <small>Iltis & H.E.Ballard</small> # ''[[Viola lilloana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola limbarae]]'' <small>(Merxm. & W.Lippert) Arrigoni</small> # ''[[Viola lithion]]'' <small>N.H.Holmgren & P.K.Holmgren</small> # ''[[Viola × litoralis]]'' <small>Spreng.</small> # ''[[Viola livonica]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola llullaillacoensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola lobata]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Viola lologensis]]'' <small>(W.Becker) J.M.Watson</small> # ''[[Viola longipetiolata]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola lovelliana]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola lucens]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × luciae]]'' <small>Skottsb.</small> # ''[[Viola lungtungensis]]'' <small>S.S.Ying</small> # ''[[Viola lutea]]'' <small>Huds.</small> # ''[[Viola × lutzii]]'' <small>E.G.Camus</small> # ''[[Viola lyallii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Viola macloskeyi]]'' <small>F.E.Lloyd</small> # ''[[Viola macroceras]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Viola maculata]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Viola magellanica]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Viola magellensis]]'' <small>Porta & Rigo ex Strobl</small> # ''[[Viola magnifica]]'' <small>C.J.Wang & X.D.Wang</small> # ''[[Viola majchurensis]]'' <small>Pissjauk.</small> # ''[[Viola × malteana]]'' <small>House</small> # ''[[Viola mandonii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola mandshurica]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola maoershanensis]]'' <small>Y.S.Chen & Q.E.Yang</small> # ''[[Viola marcelorosasii]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola × markgrafii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola maroccana]]'' <small>(Maire) Maire</small> # ''[[Viola × matczkasensis]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola mauritii]]'' <small>Tepl.</small> # ''[[Viola maviensis]]'' <small>H.Mann</small> # ''[[Viola maximowicziana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola maymanica]]'' <small>Grey-Wilson</small> # ''[[Viola mearnsii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Viola × melissifolia]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola membranacea]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × menitzkii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola mercurii]]'' <small>Orph. ex Halácsy</small> # ''[[Viola merrilliana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola merxmuelleri]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola mesadensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola miaolingensis]]'' <small>Y.S.Chen</small> # ''[[Viola micranthella]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Viola microcentra]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola microphylla]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola milanae]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × militaris]]'' <small>Savouré</small> # ''[[Viola minuscula]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola minuta]]'' <small>M.Bieb.</small> # ''[[Viola minutiflora]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola mirabilis]]'' <small>L.</small>, čudesna ljubica # ''[[Viola missouriensis]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola × mixta]]'' <small>A.Kern.</small> # ''[[Viola modesta]]'' <small>Fenzl</small> # ''[[Viola molisana]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola × mollicula]]'' <small>House</small> # ''[[Viola mongolica]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Viola montagnei]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola montcaunica]]'' <small>Pau</small> # ''[[Viola moupinensis]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Viola mucronulifera]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Viola muehldorfii]]'' <small>Kiss</small> # ''[[Viola × mulfordiae]]'' <small>Pollard</small> # ''[[Viola muliensis]]'' <small>Y.S.Chen & Q.E.Yang</small> # ''[[Viola munbyana]]'' <small>Boiss. & Reut.</small> # ''[[Viola murronensis]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola muscoides]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola nagasawae]]'' <small>Makino & Hayata</small> # ''[[Viola × najadum]]'' <small>Wein</small> # ''[[Viola nana]]'' <small>(DC. ex Ging.) Le Jol.</small> # ''[[Viola nanlingensis]]'' <small>J.S.Zhou & F.W.Xing</small> # ''[[Viola nannae]]'' <small>R.E.Fr.</small> # ''[[Viola nannei]]'' <small>Pol.</small> # ''[[Viola × napae]]'' <small>House</small> # ''[[Viola nassauvioides]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola nebrodensis]]'' <small>C.Presl</small> # ''[[Viola × neglectiformis]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola nemoralis]]'' <small>Kütz.</small> # ''[[Viola nephrophylla]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola niederleinii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × nikitinii]]'' <small>Vasjukov</small> # ''[[Viola nitida]]'' <small>Y.S.Chen & Q.E.Yang</small> # ''[[Viola nobilis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × notabilis]]'' <small>E.P.Bicknell</small> # ''[[Viola novae-angliae]]'' <small>House</small> # ''[[Viola nubigena]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola nuda]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola nujiangensis]]'' <small>Y.S.Chen & X.H.Jin</small> # ''[[Viola nummulariifolia]]'' <small>Vill.</small> # ''[[Viola nuttallii]]'' <small>Pursh</small> # ''[[Viola oahuensis]]'' <small>C.N.Forbes</small> # ''[[Viola oblonga]]'' <small>Blatt.</small> # ''[[Viola obtusa]]'' <small>(Makino) Makino</small> # ''[[Viola × obtusoacuminata]]'' <small>T.Hashim. ex T.Shimizu</small> # ''[[Viola × obtusogrypoceras]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola occulta]]'' <small>Lehm.</small> # ''[[Viola ocellata]]'' <small>Torr. & A.Gray</small> # ''[[Viola odontocalycina]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola odorata]]'' <small>L.</small>, [[mirisna ljubica]], [[mirisava ljubica]] # ''[[Viola × ogawae]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola × okuharae]]'' <small>F.Maek. ex T.Shimizu</small> # ''[[Viola × olimpia]]'' <small>Beggiat.</small> # ''[[Viola orbelica]]'' <small>Pancic</small> # ''[[Viola orbiculata]]'' <small>(A.Gray) Geyer ex B.D.Jacks.</small> # ''[[Viola oreades]]'' <small>M.Bieb.</small> # ''[[Viola orientalis]]'' <small>(Maxim.) W.Becker</small> # ''[[Viola orphanidis]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Viola orthoceras]]'' <small>Ledeb.</small> # ''[[Viola ovalleana]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Viola ovato-oblonga]]'' <small>(Miq.) Makino</small> # ''[[Viola oxyodontis]]'' <small>H.E.Ballard</small> # ''[[Viola pachyrrhiza]]'' <small>Boiss. & Hohen.</small> # ''[[Viola pachysoma]]'' <small>M.Sheader & J.M.Watson</small> # ''[[Viola pacifica]]'' <small>Juz.</small> # ''[[Viola painteri]]'' <small>Rose & House</small> # ''[[Viola palatina]]'' <small>Y.N.Lee</small> # ''[[Viola pallascaensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola palmata]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola palmensis]]'' <small>(Webb & Berthel.) Sauer</small> # ''[[Viola palustris]]'' <small>L.</small>, močvarna ljubica # ''[[Viola papuana]]'' <small>W.Becker & Pulle</small> # ''[[Viola paradoxa]]'' <small>Lowe</small> # ''[[Viola parnonia]]'' <small>Kit Tan, Sfikas & Vold</small> # ''[[Viola parvula]]'' <small>Tineo</small> # ''[[Viola patrinii]]'' <small>Ging.</small> # ''[[Viola pectinata]]'' <small>E.P.Bicknell</small> # ''[[Viola pedata]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola pedatifida]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Viola pedunculata]]'' <small>Torr. & A.Gray</small>, žuta maćuhica # ''[[Viola pekinensis]]'' <small>(Regel) W.Becker</small> # ''[[Viola pendulicarpa]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola pentadactyla]]'' <small>Fenzl</small> # ''[[Viola perinensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × perplexa]]'' <small>Gremli</small> # ''[[Viola perpusilla]]'' <small>Boissieu</small> # ''[[Viola perreniformis]]'' <small>(L.G.Adams) R.J.Little & Leiper</small> # ''[[Viola petraea]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola phalacrocarpa]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola philippiana]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola philippica]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Viola phitosiana]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola pilosa]]'' <small>Blume</small> # ''[[Viola pinetorum]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola pinnata]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola pitouchaoensis]]'' <small>S.S.Ying</small> # ''[[Viola placida]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × pluricaulis]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola pluviae]]'' <small>Marcussen, H.E.Ballard & Blaxland</small> # ''[[Viola × poelliana]]'' <small>Murr</small> # ''[[Viola poetica]]'' <small>Boiss. & Spruner</small> # ''[[Viola polycephala]]'' <small>H.E.Ballard & P.M.Jørg.</small> # ''[[Viola polypoda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Viola × polysecta]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola × popovae]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × populifolia]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola × porphyrea]]'' <small>R.Uechtr.</small> # ''[[Viola portalesia]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola × porteriana]]'' <small>Pollard</small> # ''[[Viola portulacea]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola praemorsa]]'' <small>Douglas</small> # ''[[Viola primorskajensis]]'' <small>(W.Becker) Vorosch.</small> # ''[[Viola primulifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola principis]]'' <small>Boissieu</small> # ''[[Viola prionantha]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Viola producta]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola pseudaetolica]]'' <small>Tomovic, Melovski & Niketic</small> # ''[[Viola pseudogracilis]]'' <small>(A.Terracc.) Strobl ex Degen & Dörfl.</small> # ''[[Viola pseudograeca]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola × pseudomakinoi]]'' <small>M.Mizush. ex T.Shimizu</small> # ''[[Viola pubescens]]'' <small>Aiton</small>, paperjasta žuta ljubica # ''[[Viola pulvinata]]'' <small>Reiche</small> # ''[[Viola pumila]]'' <small>Chaix</small>, niska ljubica # ''[[Viola purpurea]]'' <small>Kellogg</small> # ''[[Viola pusilla]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Viola pusillima]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Viola pygmaea]]'' <small>Juss. ex Poir.</small> # ''[[Viola × pynzarii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola pyrenaica]]'' <small>Ramond ex DC.</small> # ''[[Viola quercetorum]]'' <small>M.S.Baker & J.C.Clausen</small> # ''[[Viola raddeana]]'' <small>Regel</small> # ''[[Viola rafinesquei]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola ramiflora]]'' <small>K.O.Yoo</small> # ''[[Viola ramosiana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola rauliniana]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola × raunsiensis]]'' <small>W.Becker & Košanin</small> # ''[[Viola rausii]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola × redacta]]'' <small>House</small> # ''[[Viola regina]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola reichei]]'' <small>Skottsb. ex Macloskie</small> # ''[[Viola reichenbachiana]]'' <small>Jord. ex Boreau</small>, Reichenbachova ljubica # ''[[Viola renifolia]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Viola replicata]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × reschetnikovae]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola retusa]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola rheophila]]'' <small>Okamoto</small> # ''[[Viola rhodopeia]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola rhombifolia]]'' <small>Leyb.</small> # ''[[Viola × ritschliana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola riviniana]]'' <small>Rchb.</small>, Rivinijeva ljubica # ''[[Viola × robinsoniana]]'' <small>House</small> # ''[[Viola roccabrunensis]]'' <small>Espeut</small> # ''[[Viola rodriguezii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola roigii]]'' <small>Rossow</small> # ''[[Viola rosacea]]'' <small>Brainerd</small> # ''[[Viola rossii]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Viola rossowiana]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola rostrata]]'' <small>Muhl. ex Pursh</small>, dugotrajna ljubica # ''[[Viola rosulata]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> # ''[[Viola rotundifolia]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Viola rubella]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Viola rubromarginata]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola rudolfii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola rudolphii]]'' <small>Sparre</small> # ''[[Viola rugosa]]'' <small>Phil. ex W.Becker</small> # ''[[Viola rugulosa]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola × rupestriformis]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola rupestris]]'' <small>F.W.Schmidt</small>, kamenjarska ljubica # ''[[Viola rupicola]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Viola saccata]]'' <small>Melch.</small> # ''[[Viola sacchalinensis]]'' <small>H.Boissieu</small> # ''[[Viola sacculus]]'' <small>Skottsb.</small> # ''[[Viola sagittata]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Viola samothracica]]'' <small>(Degen) Raus</small> # ''[[Viola sandrasea]]'' <small>Melch.</small> # ''[[Viola santiagonensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × savatieri]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola saxifraga]]'' <small>Maire</small> # ''[[Viola × scabra]]'' <small>F.Braun</small> # ''[[Viola scandens]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Schult.</small> # ''[[Viola schachimardanica]]'' <small>Khalk.</small> # ''[[Viola schariensis]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola × schauloi]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola scorpiuroides]]'' <small>Coss.</small> # ''[[Viola seleriana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola selkirkii]]'' <small>Pursh ex Goldie</small> # ''[[Viola sempervirens]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola sempervivum]]'' <small>Gay</small> # ''[[Viola × semseyana]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola senzanensis]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Viola septemloba]]'' <small>Leconte</small> # ''[[Viola septentrionalis]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola sequeirae]]'' <small>Capelo, R.Jardim, J.C.Costa, Lousã & Rivas Mart.</small> # ''[[Viola × sermenika]]'' <small>Formánek</small> # ''[[Viola serpentinicola]]'' <small>Mig.F.Salas</small> # ''[[Viola serresiana]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola sfikasiana]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola shaoyoukengensis]]'' <small>S.S.Ying</small> # ''[[Viola sheltonii]]'' <small>Torr.</small> # ''[[Viola shikokiana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola shinchikuensis]]'' <small>Yamam.</small> # ''[[Viola sieberiana]]'' <small>Spreng.</small> # ''[[Viola sieboldii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola sieheana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola sikkimensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola silicestris]]'' <small>K.R.Thiele & Prober</small> # ''[[Viola singularis]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola sintenisii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola sirinica]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola × skofitziana]]'' <small>Wiesb.</small> # ''[[Viola skottsbergiana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola somchetica]]'' <small>K.Koch</small> # ''[[Viola sororia]]'' <small>Willd.</small>, obična ljubičasta ili šumska ljubica # ''[[Viola spathulata]]'' <small>Willd. ex Schult.</small> # ''[[Viola speciosa]]'' <small>Pant.</small> # ''[[Viola spegazzinii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola sphaerocarpa]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola stagnina]]'' <small>Kit. ex Schult.</small> # ''[[Viola steinbachii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola stewardiana]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola stipularis]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Viola stojanowii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola stoloniflora]]'' <small>Yokota & Higa</small> # ''[[Viola stoneana]]'' <small>House</small> # ''[[Viola striata]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Viola striatella]]'' <small>H.Boissieu</small> # ''[[Viola striis-notata]]'' <small>(J.Wagner) Merxm. & W.Lippert</small> # ''[[Viola stuebelii]]'' <small>Hieron.</small> # ''[[Viola suavis]]'' <small>M.Bieb.</small>, blijeda ljubica # ''[[Viola × subaffinis]]'' <small>House</small> # ''[[Viola subandina]]'' <small>J.M.Watson</small> # ''[[Viola subasica]]'' <small>(Fiori) Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola subatlantica]]'' <small>(Maire) Ibn Tattou</small> # ''[[Viola subdimidiata]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Viola × sublanceolata]]'' <small>House</small> # ''[[Viola subsinuata]]'' <small>(Greene) Greene</small> # ''[[Viola × sukaczewii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola sumatrana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Viola szetschwanensis]]'' <small>W.Becker & H.Boissieu</small> # ''[[Viola taltalensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola tanaitica]]'' <small>Grosset</small> # ''[[Viola × taradakensis]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Viola tarbagataica]]'' <small>Klokov</small> # ''[[Viola tashiroi]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola tectiflora]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola tenuipes]]'' <small>Pollard</small> # ''[[Viola tenuissima]]'' <small>C.C.Chang</small> # ''[[Viola teplouchovii]]'' <small>Juz.</small> # ''[[Viola teshioensis]]'' <small>Miyabe & Tatew.</small> # ''[[Viola thasia]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola thianschanica]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola thibaudieri]]'' <small>Franch. & Sav.</small> # ''[[Viola thomasiana]]'' <small>Songeon & E.P.Perrier</small> # ''[[Viola thomsonii]]'' <small>Oudem.</small> # ''[[Viola thymifolia]]'' <small>Britton</small> # ''[[Viola tienschiensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × tigirekica]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola tineorum]]'' <small>Erben & Raimondo</small> # ''[[Viola tokubuchiana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola tomentosa]]'' <small>M.S.Baker & J.C.Clausen</small> # ''[[Viola × torslundensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola tovarii]]'' <small>P.Gonzáles & Molina-Alor</small> # ''[[Viola triangulifolia]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola trichopetala]]'' <small>C.C.Chang</small> # ''[[Viola trichosepala]]'' <small>(W.Becker) Juz.</small> # ''[[Viola tricolor]]'' <small>L.</small>, trobojna ljubica # ''[[Viola tridentata]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Viola triflabellata]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola trinervata]]'' <small>(Howell) Howell ex A.Gray</small> # ''[[Viola tripartita]]'' <small>Elliott</small> # ''[[Viola trochlearis]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola truncata]]'' <small>Meyen</small> # ''[[Viola tucumanensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola turkestanica]]'' <small>Regel & Schmalh.</small> # ''[[Viola turritella]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola × tuvinica]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × tzvelevii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola ucriana]]'' <small>Erben & Raimondo</small> # ''[[Viola × uechtritziana]]'' <small>Borbás</small> # ''[[Viola uliginosa]]'' <small>Besser</small>, vrećasta ljubica # ''[[Viola umbraticola]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Viola umphangensis]]'' <small>S.Nansai, Srisanga & Suwanph.</small> # ''[[Viola uniflora]]'' <small>L.</small> # ''[[Viola uniquissima]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola unwinii]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola urophylla]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Viola utahensis]]'' <small>M.S.Baker & J.C.Clausen</small> # ''[[Viola utchinensis]]'' <small>Koidz.</small> # ''[[Viola vadimii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola vaginata]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola valderia]]'' <small>All.</small> # ''[[Viola vallenarensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola vallicola]]'' <small>A.Nelson</small> # ''[[Viola vanroyenii]]'' <small>H.St.John</small> # ''[[Viola variegata]]'' <small>Fisch. ex Link</small> # ''[[Viola vectoris]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola velutina]]'' <small>Formánek</small> # ''[[Viola veronicifolia]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Viola viarum]]'' <small>Pollard</small> # ''[[Viola × viatkensis]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × villaquensis]]'' <small>Benz</small> # ''[[Viola villosa]]'' <small>Walter</small> # ''[[Viola × vilnaensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × vindobonensis]]'' <small>Wiesb.</small> # ''[[Viola violacea]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola vittata]]'' <small>Greene</small> # ''[[Viola volcanica]]'' <small>Gillies ex Hook. & Arn.</small> # ''[[Viola voliotisii]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola vorobievii]]'' <small>Bezd.</small> # ''[[Viola vourinensis]]'' <small>Erben</small> # ''[[Viola vulturis]]'' <small>Ricceri & Moraldo</small> # ''[[Viola wailenalenae]]'' <small>(Rock) Skottsb.</small> # ''[[Viola wallichiana]]'' <small>Ging.</small> # ''[[Viola walteri]]'' <small>House</small> # ''[[Viola wansanensis]]'' <small>Y.N.Lee</small> # ''[[Viola weberbaueri]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola websteri]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Viola weibelii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Viola × wilczekiana]]'' <small>Beauverd</small> # ''[[Viola × wilhelmii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola × wilibaldii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola willkommii]]'' <small>R.Roem. ex Willk.</small> # ''[[Viola woosanensis]]'' <small>Y.N.Lee & J.Kim</small> # ''[[Viola woroschilovii]]'' <small>Bezd.</small> # ''[[Viola × wujekii]]'' <small>H.E.Ballard</small> # ''[[Viola wulingensis]]'' <small>S.S.Ying</small> # ''[[Viola xanthopotamica]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> # ''[[Viola yazawana]]'' <small>Makino</small> # ''[[Viola yezoensis]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Viola yildirimlii]]'' <small>Dinç & Bagci</small> # ''[[Viola yunnanensis]]'' <small>W.Becker & H.Boissieu</small> # ''[[Viola yunnanfuensis]]'' <small>W.Becker</small> # ''[[Viola × yurii]]'' <small>Vl.V.Nikitin</small> # ''[[Viola yuzufelensis]]'' <small>A.P.Khokhr.</small> # ''[[Viola × zophodes]]'' <small>K.R.Thiele & Prober</small> # ''[[Viola × zwienenii]]'' <small>J.M.Watson & A.R.Flores</small> }} ''Napomena:'' Ni ''[[Saintpaulia]]'' ("Afrička ljubica") ni ''[[Erythronium dens-canis]]'' ("očnjačke ljubice") ne pripadaju pravim ljubicama, rodu ''Viola''. Red uključuje divlje ljubice, grupu bezmirisnih vrsta koje su najuobičajenije ljubice na mnogim prostorima, [[slatka ljubica|slatku ljubicu]] ''Viola odorata'' (tako nazvanu zbog slatkog mirisa), i mnogo ostalih vrsta čije ime sadrži riječ ''ljubica''. Nekoliko vrsta poznate su kao maćuhice, uključujući [[žuta maćuhica|žutu maćuhicu]] i pacifične vrste. Obična plava ljubičica cvijet je država: [[Wisconsin]]a, [[Rhode Island]]a, [[Illinois]]a i [[New Jersey]]a. Australija dom je mnogih vrsta ljubica, uključujući vrste ''[[Viola hederacea]]'', ''[[Viola betonicifolia]]'' i ''[[Viola banksii]]'', koje su prvi skupili [[Joseph Banks]] i [[Daniel Solander]] na [[James Cook|Cookovom]] putovanju za [[Botany Bay]]. Moderne [[maćuhica|maćuhice]] (''V. × wittrockiana'') biljni su hibridi od najmanje 3 vrste, [[Maćuhica|''V. tricolor'']] (divlje maćuhice), ''[[Viola altaica|V. altaica]]'' i ''[[Viola lutea|V. lutea]]'' (planinske maćuhice). == Ostale uporabe == === Kulinarstvo === Tek otvoreni, cvjetovi ljubice mogu se koristiti za ukrašavanje salata ili u nadjevima za piletinu ili ribu. Kreme i neki deserti mogu biti s okusom srži cvjetova ljubice. Mladi listovi jestivi su sirovi ili kuhani kao neka vrsta [[lisnato povrće|lisnatog povrća]]. Cvjetovi i listovi kultivara 'Rebecca', imaju izraženu aromu [[vanilija|vanilije]] s nagovještajima zimzelene, kako god, prilično su ukusne u salatama. '''Kandirana ljubica''' ili '''kristalizirana ljubica'' cvijet je, obično od vrste ''[[Viola odorata]]'', čuva se za presvlačenje jaja i kristaliziranje šećera. Alternativno, vrući sirup toči se preko svježeg cvijeta (ili je cvijet uronjen u sirup) i miješa se dok se šećer ponovno ne kristalizira i osuši. Ova metoda još uvijek se koristi za latice [[ruže]] i primijenjena je s cvjetovima [[naranča|naranče]] u prošlosti (kad su [[badem]]i ili kore naranče tretirane tako i nazivane [[praline|pralinama]]). Kandirane ljubice još uvijek su komercijalne u gradu [[Toluse]] u [[Francuska|Francuskoj]], gdje su poznate kao ''violettes de Toulouse''. Koriste se kao ukras ili sastojak aromatičnih deserta. Francuzi su također poznati po svojoj juhi od ljubica, najvjerojatnije napravljenu od ekstrakta ljubice. U [[SAD]]-u, ova francuska juha od ljubica koristi se za ravne kolače i marsmallowe od ljubice. ===Medicinske svrhe=== Cvjetovi, listovi i korijeni raznih vrsta ljubice koriste se u medicinske svrhe, zato što su bogate [[vitamin]]ima A i C. Također sadrže [[antioksidant]] nazvan [[antocijamin]]. Cvjetovi ljubice također se koriste za biljni čaj koji se koristi u kineskoj biljnoj medicini. ===Parfemi=== ''[[Viola odorata]]'' koristi se kao izvor mirisa u parfemskoj industriji. Poznata je po privlačnom mirisu kako se približava i udaljuje. U cvijeću je prisutan jod, koji isključuje mogućnost za ljude da onjuše mirisni spoj na trenutak u vremenu.<ref>Ackerman, Diane. A natural history of the senses. New York: Vintage Books, 1991. Print.</ref> ==Korist drugim vrstama== Vrste ljubica kao hranu koriste [[larva|larve]] nekih vrsta leptira uključujući vrste ''Hypercompe scribonia'', ''Noctua pronuba'', ''Noctua janthina'', ''Fabriciana adippe'', ''Boloria selene'', ''Boloria euphrosyne'' i ''Xestia c-nigrum''. ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.topwalks.net/plants/generos/violaceae.htm Violaceae na Topwalksu] *[http://www.herbier.ulaval.ca/specimens_types/template.php?pid=0045456 ''Viola charlestonensis'' čistovi papira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090708140024/http://www.herbier.ulaval.ca/specimens_types/template.php?pid=0045456 |date=8. srpnja 2009. }} iz herbarijuma Louisa-Mariea ([[Laval University]]; [[University of California]]). *[http://www.alpine-plants-jp.com/art/index_sumireka.htm Slike japanske ljubice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100125075959/http://www.alpine-plants-jp.com/art/index_sumireka.htm |date=25. siječnja 2010. }} *[http://www.americanvioletsociety.org/Species_N_Cultivars/Pansy.htm Američko udruženje ljubica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081225103343/http://www.americanvioletsociety.org/Species_N_Cultivars/Pansy.htm |date=25. prosinca 2008. }} [[Kategorija:Rodovi ljubičevki]] [[Kategorija:Ljubica| ]] 6axw6vydy8uqr11hxx3lf1wzs7saeag 0 258948 7570877 7312218 2026-08-06T12:21:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570877 wikitext text/x-wiki {{Infookvir pustinja | ime=Kizilkum | drugo_ime=Қизилқум | slika=Region of Kyzyl Kum.png | opis_slike= Položaj Kizilkuma | slika_karte= Aral map.png | opis_slike_karte= Kizilkum se nalazi između rijeka [[Amu-Darja]] i [[Sir-Darja]] | država= {{Z+X|KAZ}}<br>{{Z+X|UZB}} | visina= 300 | dužina= | širina= | površina= 298.000 | max. temp.= 51,7 | min. temp.= | oborine= | geografska_širina= 42.2628 | geografska_dužina= 63.2741 | naselja= [[Učkuduk]] | resursi= [[zlato]], [[prirodni plin]] | karta= Uzbekistan | karta-oznaka= Kizilkum | oznaka-položaj = right | karta-opis= Položaj Karakuma u Uzbekistanu | napomena= }} '''Kizilkum''' (ponegdje i '''Qyzylqum'''; [[Uzbečki jezik|uzbečki]]: Qizilqum; [[Kazaški jezik|kazaški]]: Қызылқұм) je [[pustinja]] u središnjoj [[Azija|Aziji]], jedanaesta pustinja po veličini, površine oko 298,000 km², a nalazi se na prostoru država [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]] i [[Turkmenistan]]. Pustinja Kizilkum je smještena između rijeka [[Amu-Darja]] i [[Sir-Darja]], na nadmorskoj visini od 300 metara. Ime pustinje na turskom, uzbečkom i kazaškom jeziku znači „Crveni pijesak”. ==Zemljopis== Teritorij se uglavnom sastoji od prostrane ravnice na nadmorskoj visini do 300 m, s brojnim udubljenjima i uzvisinama (Sultanuizdag, Bukantau). Većina površine prekrivena je pješčanim dinama (barhanima); na sjeverozapadu su velika područja prekrivena takirima (slojevima [[glina|gline]]); postoje i neke [[oaza|oaze]]. Postoje poljoprivredna naselja uz rijeke, u oazama i [[Aralsko jezero|Aralskom jezeru]]. Temperature mogu biti vrlo visoke tijekom ljetnih mjeseci, od sredine svibnja do sredine rujna. Kerki, krajnji grad u unutrašnjosti na obali rijeke Amu Darja, zabilježio je 51,7 °C u srpnju 1983. godine. ==Fauna== Među pustinjskom faunom su sporadične zimske selice u sjevernom dijelu pustinje poput [[sajga|sajge]] (''Saiga tatarica'') i velikog pustinjskog varana ili transkaspijskog varana (''[[Varanus griseus]]'') koji može doseći duljinu od 1,6 m. U pokrajini [[Buhara]] nalazi se [[prirodni rezervat]] Kyzyl Kum , osnovan 1971. godine. Površina rezervata iznosi 101.000 km² i nalazi se u poplavnoj ravnici (tugaju) koju drenira Amu-Darja u blizini naselja Dargan Ata. Fauna uključuje buharskog jelena (lokalna vrsta ''[[Cervus elaphus]]''), [[Divlja svinja|divlju svinju]] (''Sus scrofa''), običnog [[fazan]]a (''Phasianus colchicus'') i [[Suri orao|surog orla]] (''Aquila chrysaetos''). <gallery> Slika:Kyzylkum Desert in Uzbekistan.jpg|Kizilkum kod Ayaz-Kala, Uzbekistan Slika:Dromadery and camel.jpg|[[Deva]] i [[Dvogrba deva]] u Kizilkumu Slika:Dzhangeldy Uzbekistan 2008.JPG|Kizilkum južno od Dzhangeldyja, Uzbekistan. Slika:Kisil Kum Uzbekistan.jpg|Veći dio područja prekriven je pješčanim dinama. Slika:Qizil Qum 1.jpg|Kizilkum u blizini [[Buhara|Buhare]] u travnju 2011. </gallery> ==Poveznice== * [[Karakum]] * [[Put svile]] ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Kyzyl Kum}} * [http://www.nationalgeographic.org/projects/out-of-eden-walk/articles/2017-01-slideshow-crossing-kyzyl-kum Preko prazne jezgre Srednje Azije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126070838/https://www.nationalgeographic.org/projects/out-of-eden-walk/articles/2017-01-slideshow-crossing-kyzyl-kum/ |date=26. siječnja 2023. }}, šetnja karavanskim rutama pustinje Kizilkum {{GLAVNIRASPORED:Kizilkum}} [[Kategorija:Pustinje u Aziji]] [[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]] [[Kategorija:Pustinje u Kazahstanu]] 1hgxl0ww5ylats588cea6bhsog0to40 0 259290 7571069 7415997 2026-08-06T18:21:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571069 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Mangiśta Aksum |hr_ime=Kraljevstvo Aksum |izvorno_ime= Mangiśta Aksum |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Afrika |regija = Istočna Afrika |država = |era = |status = monarhija |status_tekst = |carstvo = |vlada_tip = |godina_start = oko [[100.]] |godina_kraj = oko [[940.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = [[Kraljevstvo Damot]] |flag_p1 = |s1 = [[Dinastija Zagaj]] |flag_s1 = |mapa = LocationAksumiteEmpire.png |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =[[Aksum (grad)|Aksum]] |jezik = [[geez]] |vjera = kršćanstvo |valuta = | }} '''Kraljevstvo Aksum''' ili '''Aksumsko carstvo''' ([[Geez|staroetiopski]]:'''Mangiśta Aksum'''), bila je važna država u [[Istočna Afrika|sjeveroistočnoj Africi]], koja je svoj uspon i rast otpočela od [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]] da bi svoj zenit dosegla u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] naše ere. Njezino drevno sjedište grad [[Aksum (grad)|Aksum]] nalazilo se u sjevernoj [[Etiopija|Etiopiji]]. Kraljevstvo Aksum počelo je koristi ime [[Etiopija]] već u [[4. stoljeće|4. stoljeću]].<ref>Stuart Munro-Hay: Aksum: An African Civilization of Late Antiquity. Edinburgh: University Press, 1991., str. 57.</ref> Aksum je navodno i mjesto gdje se nalazi mitski [[Kovčeg Saveza]] (Aron Habri) i dvor [[Kraljica od Sabe|kraljice od Sabe]]. Aksum je bio i prvo veliko carstvo koje je prihvatilo [[kršćanstvo]]. ==Povijest== Aksum se prvi put spominje u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] u [[Rimsko Carstvo|rimskom]] ''Peljaru po Eritrejskom moru'' (Periplus Maris Erythraei) kao važni centar za trgovinu [[bjelokost]]i, cijenjenu robu [[Antika|antičkog]] svijeta, iz tog Peljara se doznaje i da je vladar Aksuma u 1. stoljeću bio Zoskales, koji je pored vladavine u Aksumu imao kontrolu i nad dvije luke u [[Crveno more|Crvenom moru]]: Adulis (kod današnje [[Masava|Massawe]]) i Avalites (kod [[Asaba|Asabe]]) danas u [[Eritreja|Eritreji]]. Iz tog Peljara doznajemo i da je Zoskales bio upoznat s [[Starogrčki jezik|grčkom]] literaturom.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/periplus.html |title=''Periplus of the Erythreaean Sea'', poglavlja 4 i 5 |access-date=3. travnja 2010. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814160845/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/periplus.html |url-status=dead }}</ref> ===Trgovina kao izvorište snage i moći=== [[File:Silk route.jpg|mini|300px|lijevo|Pomorske rute puta svile]] Smješteno u sjevernoj [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Eritreja|Eritreji]], Kraljevstvo Aksum bilo je duboko vezano uz trgovinu između [[Indija|Indije]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Aksum je iskoristio promjenu [[Rimsko Carstvo|rimskih]] pomorskih puteva prema [[Indija|Indiji]]. Ta promjena dogodila se negdje oko početka naše ere] Stariji plovni putevi išli su do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], jer se plovidba odvijala samo uz obalu, tako su se koristile brojne usputne luke i na kraju [[Karavana|karavanski]] putevi, kojima se roba dostavljala do [[Levant]]a. [[Crveno more]] je u tom vremenu bilo od sekundarnog značaja, negdje oko [[100. pr. Kr.]] počela se koristiti nova pomorska ruta od [[Egipat|Egipta]] do [[Indija|Indije]] preko [[Crveno more|Crvenog mora]], na njoj su se mogli koristili [[monsun]]ski vjetrovi da se prebrodi [[Arapsko more]] i dopre do [[Indija|južne Indije]]. Negdje oko [[100.]] godine, obujam prometa po Crvenom moru se dramatično povećao, jer je narasla [[Rimsko Carstvo|rimska]] potražnja za egzotičnim robama. U to vrijeme luka Adulis na Crvenom moru, postala je glavna luka za izvoz afričkih dragocjenih roba poput; [[bjelokost]]i, [[tamjan]]a, [[Zlato|zlata]], [[Robovlasništvo|robova]] i egzotičnih životinja. Kako bi osigurali dostavu takvih dobara, kraljevi Aksuma činili su sve da prošire svoju trgovačku mrežu po unutrašnjosti Afrike. Imali su brojne suparnike, koji su se bavili istim poslom od prije, poput [[Kraljevina Kuš|Kraljevine Kuš]], koja je u prošlosti opskrbljivala Egipat s afričkim robama preko [[Nil]]a. Već negdje pri kraju 1. stoljeća Aksum je stekao kontrolu nad teritorijem Kraljevine Kuš. Tijekom [[2. stoljeće|2.]] i [[3. stoljeće|3. stoljeća]] Kraljevstvo Aksum proširilo je svoju kontrolu nad južnim dijelom Crvenog mora. Tako je Kraljevstvo Aksum postupno uspjelo postati glavni dobavljač afričkih roba za [[Rimsko Carstvo]].<ref>[https://web.archive.org/web/20090114074953/http://www.historycooperative.org/proceedings/interactions/burstein.html Stanley M. Burstein: State Formation in Ancient Northeast Africa and the Indian Ocean Trade (U djelu se opisuje uticaj trgovine s Indijom na Kraljevstvo Aksum].</ref> ===Porijeklo Aksuma=== Za Kraljevstvo Aksum se dugo držalo da su ga osnovali [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejci]] koji su prešli preko Crvenog mora iz [[Arapski poluotok|Južne Arabije]] (današnji [[Jemen]] ) na teritorij Etiopije. Danas pak mnogi misle da je ono rezultat autohtonog afričkog razvoja. [<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.addistribune.com/Archives/2003/01/17-01-03/Let.htm |title=Pankhurst Richard: Let's Look Across the Red Sea, K.P. ''Addis Tribune'', 17. siječnja 2003. |access-date=3. travnja 2010. |archive-date=9. siječnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060109162335/http://www.addistribune.com/Archives/2003/01/17-01-03/Let.htm |url-status=dead }}</ref> Znanstvenici poput Stuarta Munro-Haya ukazali su na postojanje puno starijeg [[Kraljevstvo Damot|Kraljevstva Damot]] (Kraljevstvo D'mt), koje je postojalo puno prije [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejske]] migracije već tamo oko [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st.]] ili [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]], drugi argument koji navodi Munro-Hay je da su Sabejski doseljenici živjeli na teritoriju Aksuma tek nekoliko decenija i bilo ih je vrlo malo. Treći argument Munro-Haya je staroetiopski [[Semitski jezici|semitski jezik]] [[Geez]], za koji se danas drži da nije izvedenica Sabejskog, u međuvremenu su prikupljeni dokazi o postojanju [[Semitski jezici|semitskih jezika]] u Etiopiji i Eritreji starih [[20. stoljeće pr. Kr.|2000. g. prije Krista]].<ref>Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. ''Encyclopaedia Aethiopica'', "Ge'ez". Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2005, str. 732.</ref> [[datoteka:ET Axum asv2018-01 img37 Stelae Park.jpg|mini|lijevo|175px|Aksumski obelisk, simbol Aksumske civilizacije]] Sabejski utjecaj na kraljevstvo Aksum se danas drži za marginalan, ograničen na svega nekoliko lokaliteta, a i tamo se gubi nakon nekoliko desetljeća (ili stoljeća), ti lokaliteti su možda bili trgovačke ili vojne kolonije, koje su živjele u nekoj vrsti simbioze ili saveza s [[Kraljevstvo Damot|Kraljevstvom Damot (D'mt)]] ili neka proto-Aksumitska država. Zbrku povećava postojanje [[Antika|antičkog]] etiopskog grada koji se zvao Saba, ali koje po svemu izgleda nije bilo naselja Sabejaca. ===Aksumsko carstvo=== [[datoteka:Map_of_Aksum_and_South_Arabia_ca._230_AD.jpg|desno|250px|mini|Aksum i Južna Arabija za vladavine Aksumskog kralja Gadarata (3. st.)]] Carstvo Aksum na vrhuncu svoje moći prostiralo se na većini ozemlja današnjih država; [[Eritreja|Eritreje]], na sjeveru [[Etiopija|Etiopije]] i [[Sudan]]a, te po [[Jemen]]u i dijelu [[Saudijska Arabija|južne Arabije]]. Glavni grad carstva bio je [[Aksum (grad)|Aksum]] (sjever Etiopije). Današnji Aksum je manji grad, koji ničim ne govori da je nekad bio metropola, kulturno i gospodarsko središte carstva. I danas se pored grada nalaze ostatci aksumskih grobova s visokim [[Obelisk|obeliscima]] i [[stela]]ma. Ostali važni gradovi carstva bili su; Jeha, Havulti, Matara, Adulis, i Kohaito (posljednja tri su današnjoj Eritreji). Od [[3. stoljeće|3. stoljeća]] Kraljevstvo Aksum se počelo miješati u južno arapske poslove, preuzevši kontrolu nad obalnim pojasom Tihama (danas Sjeverni Jemen). Pri kraju [[3. stoljeće|3. stoljeća]] Aksum je otpočeo kovati vlastiti novac nazvavši ga po tada slavnom kršćanskom proroku [[Mani (vjerski učitelj)|Mani]], tako je Aksum bio jedna od četiri velike sile svoga vremena, uz [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Perziju]], [[Rimsko Carstvo|Rim]], i [[Povijest Kine|Kinu]] koja je kovala novac. Negdje oko [[325.]] ili [[328.]] za vrijeme kralja Ezana, Aksum je prihvatio [[kršćanstvo]] i bio prva država koja je koristila motiv križa na svojim kovanicama. Na svom vrhuncu Kraljevstvo Aksum kontroliralo je sjever [[Etiopija|Etiopije]], [[Eritreja|Eritreje]] i [[Sudan]]a, jug [[Egipat|Egipta]], [[Džibuti]], [[Jemen]], i južni dio [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], ukupno je kontrolirala 1,25 milijuna km ².<ref>''[http://www.eeb.uconn.edu/people/turchin/PDF/Latitude.pdf Peter Turchin, Jonathan M. Adams, and Thomas D. Hall: East-West Orientation of Historical Empires] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527235437/http://www.eeb.uconn.edu/people/turchin/PDF/Latitude.pdf |date=27. svibnja 2008. }}'', University of Connecticut, studeni 2004..</ref> Po nekim povjesničarima Aksum je bio saveznik [[Bizant]]a u borbi protiv [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidskog Perzijskog Carstva]] i rastućeg utjecaja [[Islam]]a u tom dijelu svijeta. To savezništvo je naprasno prekinuto iz neobjašnjivih razloga u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. ===Propast Aksuma i pobjeda paganskih plemena=== Nakon drugog zlatnog doba, početkom [[6. stoljeće|6. stoljeća]], carstvo se počelo urušavati, tako da je početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] prestala proizvodnja kovanica. Istovremeno desio se proces velike selidbe stanovništva, koje je krenulo na visoravni u unutrašnjosti Etiopije radi veće sigurnosti i boljih uvjeta za život. Po lokalnoj usmenoj predaji za to je kriva židovska kraljica po imenu ''[[Gudit]]'' (Judita), ona je vojno porazila Aksumsko carstvo, te potom uništila sve njegove tragove (crkve i knjige), neki suvremeni povjesničari sumnjaju u njezino postojanje, pa dakle i u tu priču. Druga teorija polazi od toga da je Aksumsko carstvo srušila poganska kraljica s juga, po imenu ''Bani al-Hamvijah'', vjerojatno vladarica plemena al-Damutah ili Damoti (Sidama). Nakon kraćeg crnog razdoblja pomutnje i propasti, Aksumsko carstvo nasljeđuje u [[11. stoljeće|11.]] ili [[12. stoljeće|12. stoljeću]] [[Dinastija Zagaj]], iako ne više tako moćna i snažna. Nakon dinastije Zagaj, na vlast se popeo [[Jekuno Amlak]], koji je ubio posljednjeg kralja iz dinastije Zagaj i osnovao modernu [[Salomonska dinastija|Salomonsku dinastiju]], on je tvrdio da vuče rodoslovlje od posljednjeg cara Aksumskog carstva -Dil Na'oda. Treća teorija o propasti Aksumskog carstva polazi od znanstvenih činjenica o klimatskim promjenama koje su se desile u tom vremenu na [[Rog Afrike|Rogu Afrike]]. Uz to pretjerano iscrpjivanje zemlje ekstenzivnom zemljoradnjom, te smanjenje trgovačke aktivnosti po Crvenom moru, dovelo je do gospodarskog sloma carstva. ==Život u Kraljevstvu Aksum== ===Društveno uređenje Kraljevstva Aksum=== Stanovnici Aksuma bili su mješavina naroda, jedan dio bili su ''Habeši'', narod koji je govorio [[Semitski jezici|semitskim jezikom]]<ref>Crawford Young: ''The Rising Tide of Cultural Pluralism: The Nation-state at Bay?'', University of Wisconsin Press: 1993., str. 160</ref> dobar dio govorio je [[Kušitski jezici|Kušitski]], te [[Nilsko-saharski jezici|Nilsko-saharskim jezicima]] ( Narod Kunama i Nara). Aksumitski kraljevi nosili su službeni naslov - ''nigūśa Nagast'' na [[Geez|staroetiopskom jeziku]] (''Kralj kraljeva''). Aksumsko carstvo krenulo je kao robovlasničko društvo, vremenom su uveli feudalni sustav kao pogodniji za zemljoradnju. ===Vjera=== [[datoteka:ET Axum asv2018-01 img45 Dungur.jpg|mini|desno|260px|Ostatci palače Dungur iz Aksuma]] [[datoteka:ET Tigray asv2018-01 img12 Debre Damo Monastery.jpg|mini|lijevo|220px|Tipična Aksumitska arhitektura, manastir [[Debre Damo]]]] Prije prodora kršćanstva u Aksum, prakticirao se [[politeizam]] u kojem je ''Astar'' bio glavno božanstvo. Oko [[324.]] godine po Kristu, kralja Ezana II. preobratio je na kršćanstvo njegov rob-učitelj Sveti Frumentius, osnivač [[Koptska Crkva|Etiopske pravoslavne crkve]]. Frumentius je bio u kontaktu s crkvenim krugovima iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]], te su ga oni postavili za [[biskup]]a Etiopije oko [[330.]] godine. Uticaj crkvenih krugova iz Aleksandrije nikada nije bio osobito jak u Aksumu, tako da je etiopska crkva razvila svoj vlastiti crkveni obred. ===Kultura=== Carstvo Aksum je bilo poznato po svojim brojnim kulturnim dostignućima, poput vlastitog [[Abeceda|alfabeta]]- [[Geez]] koji se razvio iz južno arapskog alfabeta. ===Kovanice=== [[datoteka:KingEndybisEthiopia227-235CE.jpg|250px|mini|lijevo|Kovanice kralja Endubisa (227. – 235.) [[British Museum]]. S lijeva se vidi grčki tekst ''ΕΝΔΥΒΙC ΒΑCΙΛΕΥC'' - Kralj Endubis]] Carstvo Aksum je bila prva afrička država dovoljno gospodarski snažna da se upusti u ambiciozni poduhvat kovanja vlastitog novca (o tome postoje brojne legende na staroetiopskom i grčkom). Od vladavine kralja Endubisa do krallja Armaha (oko [[270.]] – [[610.]]), kovao se zlatni, srebrni i brončani novac. ===Stele i obelisci=== Brojne [[Stela|stele]] i [[Obelisk|obelisci]] su najprepoznatljiviji dijelovi aksumitske ostavštine. Ti kameni viziri služili su im za označavanje grobova. Najveći od svih dosad pronađenih obeliska bio je visok 33 m. ==Izvori== {{izvori}} ==Bibliografija== * Francis Anfray. ''Les anciens ethiopiens.'' Paris: Armand Colin, 1991. {{fra oznaka}} * Carlo Conti Rossini. ''Storia d'Etiopia.'' Bergamo: Istituto Italiano d'Arti Grafiche, 1928. {{it icon}} * Stuart Munro-Hay. ''Aksum: A Civilization of Late Antiquity.'' Edinburgh: University Press. 1991. {{ISBN|0-7486-0106-6}} {{eng oznaka}} * Karl W. Butzer. Rise and Fall of Axum, Ethiopia: A Geo-Archaeological Interpretation. American Antiquity, Vol. 46, No. 3. (Jul., 1981), str. 471-495 {{eng oznaka}} * Joseph W. Michels. ''Changing settlement patterns in the Aksum-Yeha region of Ethiopia: 700 BC - AD 850'' (BAR International Series 1448) Oxford: Archaeopress, 2005. {{eng oznaka}} * Mukhtār, Muḥammad Jamāl al-Dīn. 1981.'' Ancient civilizations of Africa''. General history of Africa, 2. London: Heinemann Educational Books.{{ISBN|9780435948054}} {{eng oznaka}} * David W. Phillipson. ''Ancient Ethiopia. Aksum: Its antecedents and successors.'' London: The British Museum, 1998. {{eng oznaka}} * David W. Phillipson. ''Archaeology at Aksum, Ethiopia, 1993-97.'' London: British Institute in Eastern Africa, 2000. {{eng oznaka}} *Williams, Stephen. "Ethiopia: Africa's Holy Land". ''New African'', Tom 458. ( siječanj 2007.), str. 94–97. {{eng oznaka}} * Belai Giday. ''Ethiopian Civilization.'' Addis Ababa, 1992. {{eng oznaka}} ==Vanjske poveznice== *[http://jwsr.ucr.edu/archive/vol12/number2/pdf/jwsr-v12n2-tah.pdf Istočno-zapadne pozicije Povijesnih carstava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070222011511/http://jwsr.ucr.edu/archive/vol12/number2/pdf/jwsr-v12n2-tah.pdf |date=22. veljače 2007. }} {{eng oznaka}} *[http://www.wsu.edu:8080/~dee/CIVAFRCA/AXUM.HTM Afričke civilizacije: Aksum] {{eng oznaka}} *[http://www.hp.uab.edu/image_archive/um/umn.html Rog Afrike za antike: Aksum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624225506/http://www.hp.uab.edu/image_archive/um/umn.html |date=24. lipnja 2007. }} {{eng oznaka}} *[http://www.ethiopiantreasures.toucansurf.com/pages/aksum.htm Etiopske riznice - Kraljica od Sabe, - Aksum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323055136/http://www.ethiopiantreasures.toucansurf.com/pages/aksum.htm |date=23. ožujka 2010. }} {{eng oznaka}} [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Povijest Etiopije]] [[Kategorija:Povijest Eritreje]] eklyr1vt4w4b2uwbvaxdt31uwow1oxx 0 260305 7570932 7326580 2026-08-06T14:32:51Z CyberMB vol2 172176 2025/26 prvaci 7570932 wikitext text/x-wiki {{Nogometna liga | ime = 2. županijska liga Posavine | slika = | države = [[BiH]] | osnovana = | viša_liga = [[1. županijska liga PŽ]] | niža_liga = nema | broj_klubova = 7 | domaći_kupovi = [[Nogometni kup Federacije BiH|Kup FBiH]],<br /> [[Kup BiH (nogomet)|Kup BiH]] | međunarodni_kupovi = | prvaci_sezone = 2025./26. | prvaci = [[FK Mladost Sibovac|FK Mladost]], [[Sibovac]] | najuspješniji_klub = | službena_stranica = | sezona = }} '''2. županijska liga PŽ''' je [[Županijske lige u BiH|županijsko ligaško natjecanje]] petog stupnja u nogometu koje se odigrava na području [[Posavska županija|Posavske županije]], ali također sudjeluju i klubovi s područja [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i [[Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko Distrikta]]. Organizator natjecanja je Nogometni savez Posavske županije. == Struktura lige == Prvoplasirana ekipa na kraju sezone ulazi u viši rang natjecanja – [[1. županijska liga PŽ]]. Nitko ne ispada jer nema niže lige. Liga se popunjava klubovima koji su ispali iz 1. županijske lige ili novim klubovima. == Sudionici u sezoni 2025./26. == * [[HNK Bijela]], [[Bijela (distrikt Brčko)|Bijela]] * [[FK Izbor Brčko|FK Izbor]], [[Brčko]] * [[NK Mladi Zadrugar Donji Rahić|NK Mladi Zadrugar]], [[Donji Rahić]] * [[FK Mladost Sibovac|FK Mladost]], [[Sibovac]] * [[HNK Mladost Vidovice|HNK Mladost]], [[Vidovice]] * [[FK Napredak Omerbegovača|FK Napredak]], [[Omerbegovača]] * [[FK Posavina Brod Brčko|FK Posavina]], [[Brod (distrikt Brčko)|Brod]] – [[Brčko]] == Dosadašnji osvajači == * 2004./05. i ranije – ? * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2005./06.|2005./06.]] – [[NK Dubrave]], [[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2006./07.|2006./07.]] – [[NK Tramošnica|NK Tramošnica]], [[Donja Tramošnica]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2007./08.|2007./08.]] – [[NK Korpar Grebnice|Korpar]], [[Grebnice]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2008./09.|2008./09.]] – [[FK Mladost Sibovac|FK Mladost]], [[Sibovac]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2009./10.|2009./10.]] – [[FK Dizdaruša Brčko|FK Dizdaruša]], [[Dizdaruša]] – [[Brčko]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2010./11.|2010./11.]] – [[NK Sloga Prud|NK Sloga]], [[Prud (Odžak, BiH)|Prud]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2011./12.|2011./12.]] – [[HNK Dinamo `75 Prijedor|HNK Dinamo `75]], [[Prijedor (Brčko)|Prijedor]] – [[Skakava Gornja]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2012./13.|2012./13.]] – [[NK Frankopan Špionica|NK Frankopan]], [[Špionica Srednja]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2013./14.|2013./14.]] – [[NK Dubrave]], [[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2013./14.|2014./15.]] – [[NK Dragovoljac Novo Selo|NK Dragovoljac]], [[Novo Selo (Odžak, BiH)|Novo Selo]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2015./16.|2015./16.]] – [[NK Bok]], [[Bok (Orašje, BiH)|Bok]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2016./17.|2016./17.]] – [[NK Vitanovići `78]], [[Vitanovići Donji]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2017./18.|2017./18.]] – [[HNK Kostrč]], [[Kostrč]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2018./19.|2018./19.]] – [[NK Frankopan Špionica|NK Frankopan]], [[Špionica Srednja]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2019./20.|2019./20.]] – [[HNK Dinamo `75 Prijedor|HNK Dinamo `75]], [[Prijedor (Brčko)|Prijedor]] – [[Skakava Gornja]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2020./21.|2020./21.]] – [[NK Tramošnica|NK Tramošnica]], [[Donja Tramošnica]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2021./22.|2021./22.]] – [[NK Korpar Grebnice|NK Korpar]], [[Grebnice]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2022./23.|2022./23.]] – [[NK Ratkovići]], [[Ratkovići (Čelić, BiH)|Ratkovići]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2023./24.|2023./24.]] – [[NK Trešnjevka Maoča|NK Trešnjevka]], [[Maoča (distrikt Brčko)|Maoča]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2024./25.|2024./25.]] – [[GFK Brčko]], [[Brčko]] * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2025./26.|2025./26.]] – [[FK Mladost Sibovac|FK Mladost]], [[Sibovac]] == Povezani članci == * [[1. županijska liga PŽ]] == Vanjske poveznice == * [http://https://www.nspz-orasje.ba/ Nogometni savez Posavske županije Orašje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |date=11. srpnja 2013. }} * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/tournament/football/bosnia-and-herzegovina-amateur/2-znl-posavina/16754#id:60402 sofascore.com, ''2. ŽNL Posavina''] * [https://sportdc.net/league/3233-druga-zupanijska-liga-posavine/games sportd.net, ''Druga županijska liga Posavine''] * [https://www.posavinasport.com/ posavinasport.com] == Izvori == {{izvori}} {{fb start}} {{fb inner start}} {{Nogomet u BiH}} {{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja]] kj0t11fzpuf1cakc9lfgjjm5kgk62f9 0 262260 7571470 6981781 2026-08-07T10:49:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571470 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Lucky |slika = Britney - Lucky.jpg |ime_glazbenika = [[Britney Spears]] |s_albuma = [[Oops!... I Did It Again]] |format = CD singl |objavljeno = 14. kolovoza 2000.<br/ ><small>(vidi [[#Povijest objavljivanja|povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = 1999. |žanr = [[pop]], [[teen pop]] |trajanje = 3:24 |izdavač = [[Jive Records|Jive]] |tekstopisac = [[Max Martin]], [[Rami Yacoub]], [[Alexander Kronlud]] |producent = Max Martin, Rami Yacoub |singl_prije = [[Oops!... I Did It Again (pjesma)|Oops!... I Did It Again]] |singl0 = 2000. |singl = 2000. |singl_poslije = [[Stronger]] |singl2 = 2000. |ostalo = }} "'''Lucky'''" je pjesma američke pjevačice [[Britney Spears]]. Objavljena je 14. kolovoza 2000. drugi singl za njen album ''[[Oops!... I Did It Again]]''. Pjesmu su napisali Max Martin, Rami Yacoub, Alexander Kronlud a producenti su Max Martin, Rami Yacoub. == Videospot == Videospot za pjesmu "Lucky" snimljen je pod redateljskom palicom [[Dave Meyers|Davea Meyersa]] u [[Hollywood]]u. Spot se snimao 12. i 13. lipnja. Video pokazuje život jedne hollywoodske zvijezde koju glumi sama Spears. == Uspjeh na top listama == Iako pjesma nije bila uspješna kao najavni singl "[[Oops!... I Did It Again (pjesma)|Oops!... I Did It Again]]" uspjela se plasirati na top liste. Pjesma nije objavljena kao CD singl u SAD-u ali se pomoću radijskog emitiranja plasirala na 23. mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100]]. Pjesma je bila veliki hit u [[Europa|Europi]] plasirala se na broju jedan u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Švedskoj. U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] pjesma se plasirala na 5. mjestu i dobila srebrnu certifikaciju. U [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] je dospjela u najboljih 5 dobivši pritom platinastu certifikaciju. U Kanadi se pjesma plasirala samo na 50. mjestu. == Popis pjesama == {| width="100%" |- valign="top" | width="50%" | '''Australski CD 1 singl''' #"Lucky" - 3:24 #"Heart" - 3:00 #"Lucky" <small>[Jack D. Elliot Radio Mix]</small> - 3:26 #"Oops!... I Did It Again" <small>[Jack D. Elliot Club Mix]</small> - 6:24 '''Australski CD 2 singl''' #"Lucky" - 3:24 #"Oops!... I Did It Again" <small>[Rodney Jerkins Remix]</small> - 3:07 #"Oops!... I Did It Again" <small>[Ospina's Crossover Mix]</small> - 3:15 #"Lucky" <small>[Jason Nevins Mixshow Edit]</small> - 5:51 #"Lucky" <small>[Jason Riprock And Alex G Radio Edit]</small> - 3:58 #"Lucky" (Video) '''Britanski CD singl''' #"Lucky" - 3:24 #"Heart" - 3:00 #"Lucky" <small>[Jack D. Elliot Radio Mix]</small> - 3:26 '''Britanska kaseta''' #"Lucky" - 3:24 #"Heart" - 3:00 #"Oops!... I Did It Again" <small>[Jack D. Elliot Club Mix]</small> - 6:24 | width="50%" | '''Europski CD singl''' #"Lucky" - 3:24 #"Heart" - 3:00 #"Lucky" <small>[Jason Nevins Radio Remix]</small> - 3:34 '''Američki promotivni CD''' #"Lucky" - 3:24 #"Lucky" <small>[Instrumental]</small> - 3:24 #"Lucky" <small>[Call-Out Research Hook]</small> - 0:11 '''Američki promotivni vinilni singl''' *'''A strana:''' #"Lucky" <small>[Jack D. Elliot Club Mix]</small> - 6:42 #"Lucky" - 3:24 #"Lucky" <small>[Jack D. Elliot Radio Mix]</small> - 3:26 *'''B strana:''' #"Lucky" <small>[Riprock 'N' Alex G Extended Club Mix]</small> - 7:16 #"Lucky" <small>[Jason Nevins Mixshow Edit]</small> - 5:51 ;[[The Singles Collection (Britney Spears)|The Singles Collection]] singl''' #"Lucky" - 3:24 #"Heart" - 3:00 |} == Top liste == {{col-begin}} {{col-2}} === Top liste === {|class="wikitable sortable" !width="200"|Top liste (2000.) !Najviša <br /> pozicija |- |[[ARIA Singles Top 50|Australija]]<ref name = "swisscharts">[http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&titel=Lucky&cat=s Uspjeh singla na top listama (1)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|3 |- |[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|1 |- |[[Ultratop 50|Belgija]] (Flandrija)<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|9 |- |[[Ultratop 40|Belgija]] (Valonija)<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|10 |- |[[Eurochart Hot 100 Singles|Europa]] |align="center"|1 |- |[[Finnish Singles Chart|Finska]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|15 |- |[[SNEP Singles Top 100|Francuska]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|16 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]] |align="center"|2 |- |[[FIMI Singles Top 50|Italija]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|8 |- |[[Canadian Singles Chart|Kanada]] |align="center"|50 |- |[[Dutch Top 40|Nizozemska]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|4 |- |[[RIANZ Top 40 Singles Chart|Novi Zeland]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|4 |- |[[VG Topp 20 Single|Norveška]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|5 |- |[[Media Control Singles Top 100|Njemačka]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|1 |- |[[Billboard Hot 100|SAD Billboard Hot 100]] |align="center"|23 |- |[[Top 40 Mainstream|SAD Billboard Top 40 Mainstream]] |align="center"|9 |- |[[Lista de Canciones|Španjolska]] |align="center"|5 |- |[[Sverige Top 60 Singlar|Švedska]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|1 |- |[[Schweize Singles Top 100|Švicarska]]<ref name = "swisscharts" /> |align="center"|1 |- |[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |align="center"|5 |- |} {{col-2}} === Godišnje top liste === {|class="wikitable sortable" !Top liste (2000.) !Pozicija |- |[[ARIA Singles Top 50|Australia]]<ref name="ariayear">[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-singles-2000.htm ARIA charts &mdash; End of year charts]</ref> |align="center"|29 |- |[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref>[http://www.austriancharts.at/2000_single.asp Austrian year-end chart]</ref> |align="center"|9 |- |[[SNEP Singles Top 100|Francuska]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ifop.com/europe/sondages/discannu/single00.stm |title=Le Classement Singles |archive-url=https://web.archive.org/web/20071018180533/http://www.ifop.com/europe/sondages/discannu/single00.stm |archive-date=18. listopada 2007. |access-date=25. travnja 2010.}}</ref> |align="center"|100 |- |[[RIANZ Top 40 Singles Chart|Novi Zeland]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart_annual.asp |title=New Zealand year-end chart |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=10. srpnja 2010. |archive-url=https://www.webcitation.org/5r7HjO3zL?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart_annual.asp |url-status=dead}}</ref> |align="center"|35 |- |[[Media Control Singles Top 100|Njemačka]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu2000/deu_2000t.html |title=German Year-end chart |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=30. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151130002727/http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu2000/deu_2000t.html |url-status=dead }}</ref> |align="center"|10 |- |[[Sverige Top 60 Singlar|Švedska]]<ref>[http://www.hitlistan.se/ Årslista Singlar (Search)]</ref> |align="center"|8 |- |[[Schweize Singles Top 100|Švicarska]]<ref>[http://swisscharts.com/year.asp?key=2000 Swiss year-end chart]</ref> |align="center"|25 |} === Certifikacije i prodaja === {| class="wikitable" !Država !Certifikacija !Prodaja |- |Australija<ref name="aria">[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-singles-2000.htm Australska certifikacija]</ref> |platinasta |70.000 |- |Austrija<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=Austrijska certifikacija |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> |zlatna |20.000 |- |Njemačka<ref>[http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/?action=1&strSuche=Lucky Njemačka certifikacija]</ref> |zlatna |250.000<ref>[http://www.musikindustrie.de/uploads/media/TT-Formular_blanko_02.pdf Prodaja singla u Njemačkoj]</ref> |- |Novi Zeland<ref name="rianz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=Novo Zelandska certifikacija |archive-url=https://www.webcitation.org/5wChHAS9r?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archive-date=2. veljače 2011. |access-date=25. travnja 2010.}}</ref> |platinasta |15.000 |- |Švedska<ref>{{Citiranje weba |url=http://d12753932.u160.foretag.surftown.se/wp-content/uploads/ar-2000.pdf |title=Švedska certifikacija |access-date=25. travnja 2010. |archive-date=17. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217100529/http://d12753932.u160.foretag.surftown.se/wp-content/uploads/ar-2000.pdf |url-status=dead }}</ref> |platinasta |30.000 |- |Ujedinjeno Kraljevstvo<ref name="bpi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.bpi.co.uk/platinum/platinumright.asp?rq=search_plat&r_id=29055 |title=Britanska certifikacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211072146/http://www.bpi.co.uk/platinum/platinumright.asp?rq=search_plat&r_id=29055 |archive-date=11. veljače 2009. |access-date=25. travnja 2010.}}</ref> |srebrna |225.000 |} {{col-2}} {{col-end}} == Povijest objavljivanja == {|class="wikitable" !Država !Datum !Format |- |Njemačka<ref>[http://www.amazon.de/Lucky-Britney-Spears/dp/B00004WZPW/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=music&qid=1272189102&sr=8-2 Amazon.de: Britney spears - Lucky (Single) (Maxi)]</ref> |8. kolovoza 2000. |[[CD singl]] |- |Ujedinjeno Kraljevstvo<ref>[http://www.amazon.co.uk/Lucky-Britney-Spears/dp/B00004XP07/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1272189264&sr=8-1 Amazon.co.uk: Britney spears - Lucky (Single) (Maxi)]</ref> |14. kolovoza 2000. |CD singl |- |SAD |15. kolovoza 2000. |airplay |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Britney Spears}} {{Singlovi Britney Spears}} [[Kategorija:Singlovi iz 2000.]] [[Kategorija:Skladbe Britney Spears]] dy6mob1rytj3xc2a9i712btf2lebxi8 0 267228 7571109 7564325 2026-08-06T20:30:18Z Croxyz 205325 7571109 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Urugvaj | | grb = Uns.png | <br> | nadimak = Los Charrúas<br>La Celeste (Nebesko plavi)<br>La Garra Charrúa | savez = [[Urugvajski nogometni savez]] | izbornik = [[Diego Forlán]] | kapetan = [[José María Giménez]] | najviše nastupa = [[Diego Godín]] (161) | najbolji strijelac = [[Luis Suárez]] (69) | FIFA = 20.<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html www.fifa.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226015650/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/ |date=26. listopada 2023. }}, "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 26. listopada 2023., pristupljeno 30. listopada 2023.</ref> | ažurirano = 20. srpnja 2026. | pattern_la1 = _uru26h | pattern_b1 = _uru26h | pattern_ra1 = _uru26h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = 80BBFF | body1 = 80BBFF | rightarm1 = 80BBFF | shorts1 = 0A0216 | socks1 = 0A0216 | pattern_la2 = _uru26a | pattern_b2 = _uru26a | pattern_ra2 = _uru26a | pattern_sh2 = _uru26a | pattern_so2 = _uru26al | leftarm2 = 0A0216 | body2 = 0A0216 | rightarm2 = 0A0216 | shorts2 = 0A0216 | socks2 = 0A0216 | prva utakmica = {{Z+X|URU}} 0:6 {{NogRep-d|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[20. srpnja]], [[1902.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|URU}} 9:0 {{NogRep-d|BOL}}<br>([[Lima]], [[Peru]], [[9. studenog]] [[1927.]]) | najveći poraz = {{Z+X|URU}} 0:6 {{NogRep-d|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[20. srpnja]], [[1902.]]) | Nastupi na SP = 15 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvak ([[nogometno SP 1930.|1930.]] i [[nogometno SP 1950.|1950.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Copa América]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 46 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1916. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak (1916., 1917., 1920., 1923., 1924., 1926., 1935., 1942., 1956., 1959., 1967., 1983., 1987., 1995., 2011.) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaj 1930.]]|}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazil 1950.]]|}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1924.|Pariz 1924.]]|}} {{Medalje zlato| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]]|}} }} '''Urugvajska nogometna reprezentacija''' je nogometna reprezentacija, koja predstavlja [[Urugvaj]] na međunarodnim natjecanjima i pod vodstvom je [[Urugvajski nogometni savez|Urugvajskog nogometnog saveza]]. Jedna od najuspješnijih nogometnih reprezentacija, Urugvaj je dva puta osvojio [[Svjetsko nogometno prvenstvo]], prvi put na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] kada je bio domaćin, pobijedivši u finalu [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] s 4:2. Drugi put su osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950.]], kada su u završnoj utakmici s 2:1 pobijedili domaćina [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] na stadionu [[Estádio do Maracanã|Maracanã]] pred oko 200.000 gledatelja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup Brazil: Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil |journal= |access-date=8. srpnja 2014. |archive-date=3. rujna 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6JMeuPeiL?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/overview.html |url-status=dead }}</ref> Također je osvojio dvije zlatne medalje na [[OI|Olimpijskim igrama]] ([[Nogomet na OI 1924.|1924.]] i [[Nogomet na OI 1928.|1928.]]), dok Svjetsko prvenstvo nije postojalo. Urugvaj je osvojio više međunarodnih titula (19) u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] nego bilo koja druga reperezentacija. Njihov uspjeh povećava činjenica, da Urugvaj ima vrlo malo stanovnika. Urugvaj je jedina država u svijetu koja je osvojila Svjetsko nogometno prvenstvo, a da ima manje od 4 milijuna stanovnika i po tome je daleko najmanja nacija koja je to učinila. Druga najmanja nacija koja je Argentina s preko 40 milijuna stanovnika. Do sada su sudjelovali 46 puta na Kontinentalnom prvenstvu Južne Amerike – [[Copa América]] i osvojili ga 15 puta. == Statistike == ''Ažurirano 26. lipnja 2026.''<ref>{{Cite web |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/uru-recintlp.html |title=Uruguay – Record International Players |access-date=28 May 2016 |archive-date=24 February 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224010233/http://www.rsssf.com/miscellaneous/uru-recintlp.html |url-status=live }}</ref> {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Mjesto !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1.||align=left|[[Diego Godín]]||'''161'''||8||2005. – 2022. |- |2.||align=left|[[Luis Suárez]]||'''143'''||69||2007. – 2024. |- |3.||align=left|[[Fernando Muslera]]||'''137'''||0||2009. – 2026. |- |4.||align=left|[[Edinson Cavani]]||'''136'''||58||2008. – 2022. |- |5.||align=left|[[Maxi Pereira]]||'''125'''||3||2005. – 2018. |- |6.||align=left|[[Martín Cáceres]]||'''116'''||4||2007. – 2022. |- |7.||align=left|[[Diego Forlán]]||'''112'''||36||2002. – 2014. |- |8.||align=left|[[Cristian Rodríguez]]||'''110'''||11||2003. – 2018. |- |9.||align=left|'''[[José María Giménez]]'''||'''99'''||8||2013. – ''danas'' |- |10.||align=left|[[Diego Lugano]]||'''95'''||9||2003. – 2014. |} {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Mjesto !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Omjer !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine |-style="text-align: center;" |- |1.||align=left|[[Luis Suárez]] ||'''69'''||143||0,48||2007. – 2024. |- |2. |align=left|[[Edinson Cavani]]||'''58'''||136||0,43||2008. – 2022. |- |3. |align=left|[[Diego Forlán]]||'''36'''||112||0,32||2002. – 2014. |- |4.||align=left|[[Héctor Scarone]]||'''31'''||51||0,61||1917. – 1930. |- |5.||align=left|[[Ángel Romano]]||'''28'''||69||0,41||1913. – 1927. |- |6.||align=left|[[Óscar Míguez]]||'''27'''||39||0,69||1950. – 1958. |- |7.||align=left|[[Sebastián Abreu]]||'''26'''||70||0,37||1996. – 2012. |- |8.||align=left|[[Pedro Petrone]]||'''24'''||28||0,86||1923. – 1930. |- |rowspan=2|9. |align=left|[[Fernando Morena]]||'''22'''||53||0,42||1971. – 1983. |- |align=left|[[Carlos Aguilera]]||'''22'''||64||0,34||1982. – 1997. |} {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} {{CONMEBOL}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Urugvaja | naslov-style = background:#87cefa; color:black; |popis= {{Sastav Urugvaj 1990 SP}} {{Sastav Urugvaj 2002 SP}} {{Sastav Urugvaj 2010 SP}} {{Sastav Urugvaj 2014 SP}} {{Sastav Urugvaj 2018 SP}} {{Sastav Urugvaj 2022 SP}} {{Sastav Urugvaj 2026 SP}} }} {{Svjetski prvaci u nogometu}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Urugvaju]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu|Urugvaj]] [[Kategorija:Urugvajske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] ix2tpo66tfch7zcl8gfpxm8mlm1cctj 0 272849 7571062 7306373 2026-08-06T18:00:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571062 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Košutarica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Jasenovac]] |najbliži grad = |površina = 13,7 |visina = |z. širina = 45.260 |z. dužina = 16.953 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 207 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44324 Jasenovac |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = KT |web = |bilješke = }} '''Košutarica''' je naselje u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], u sastavu općine [[Jasenovac]]. == Zemljopis == Košutarica se nalazi istočno od Jasenovca, na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]] istočno od Košutarice nalazi se naselja [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaka]] == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine Košutarica je imala 282 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Košutarica |p1857=532 |p1869=628 |p1880=657 |p1890=719 |p1900=815 |p1910=802 |p1921=753 |p1931=734 |p1948=692 |p1953=670 |p1961=566 |p1971=431 |p1981=346 |p1991=301 |p2001=282 |p2011=264 |p2021=207 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br> ==Šport== *[[NK Mladost Košutarica]], [[nogomet]]ni klub<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-mladost-kosutarica/319508/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2015. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032449/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-mladost-kosutarica/319508/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> ==Izvor== {{izvori}} {{mrva-naselje_hr}} {{Naselja u sastavu Općine Jasenovac}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] pq5nkw1xyfwdnrfbea3dv65jpakfahg 0 273001 7571021 6849313 2026-08-06T16:54:36Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571021 wikitext text/x-wiki :''Ovo je članak o planinama '''Dolomitima'''. Za članak o mineralu i sedimentnoj stijeni pogledajte članak [[dolomit]].'' {{planina | ime = Dolomiti | slika = [[File:Marmolata.JPG|300px]] | Opis slike = [[Marmolada]], najviši vrh Dolomita | Visina = 3.343 | Država / Pokrajina = [[Italija]] ([[Pokrajina Belluno|Belluno]], [[Južni Tirol]], [[Trentino]]) | Dio gorja = [[Alpe]] | Koordinate = {{coord|46|23|N|11|51|E|region:IT_type:mountain|display=it}} | pushpin_map = Italija | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Geološka starost = [[trijas]] | Ostali vrhovi = | slika2 = | Opis slike2 = | Top. karta = }} '''Dolomiti''' ili ''' Dolomitske Alpe''' ([[ladinski jezik]]: ''Dolomites''; [[talijanski jezik]]: ''Dolomiti''; [[furlanski jezik]]: ''Dolomitis'') [[planina|planinska]] su skupina u istočnim [[Alpe|Alpama]] u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji [[Belluno (provincija)|Belluno]] ([[Veneto]]), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama [[Južni Tirol]] i [[Trentino]] (sve u sjeveroistočnoj [[Italija|Italiji]]). Dogovorno, proteže se od rijeka [[Adige]] na zapadu do [[Piave]] na istoku, i između dolina [[Puster]] na sjeveru i Sugana na jugu. Jedan [[Nacionalni park|nacionalni]] (''Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi'') i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima. U [[kolovoz]]u [[2009.]] godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] [[UNESCO]]-a.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/536 |title=13 new sites have been added to UNESCO’s World Heritage List which lost one site while three were placed on the Danger List |date=28. lipnja 2009.}}</ref> {{Široka slika|Marmolada Westgrat wiki mg-k.jpg|1000px|360° panoramski pogled s [[Marmolada|Marmolade]], najvišeg vrha Dolomita|40%|center}} ==Zemljopisne odlike== U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih [[krajolik]]a s vertikalnim [[stijena]]ma, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih [[dolina]]. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog [[geologija|geološkog]] značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, [[krš]]ke formacije (najveći broj različitih [[vapnenac|vapnenačkih]] formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i [[ledenjak|ledenjaci]]. Oni svjedoče o bogatoj [[geomorfologija|geomorfološkoj]] prošlosti stijena koje su oblikovane [[erozija|erozijom]], [[potres]]ima i [[glacijacija|glacijacijom]]. Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta [[klizište|klizišta tla]], [[poplava|poplave]] i [[lavina|lavine]]. Tu se nalaze i neki od ponajboljih primjera [[karbonat]]nih sustava [[terasa]] iz [[mezozoik]]a (tzv. "fosilizirani [[atol]]i") s pomorskim [[fosil]]nim ostacima iz prijelaznog razdoblja iz [[Perm (geološko razdoblje)|perm]] u [[trijas]]. Prema tim fosilima se saznalo mnogo o vremenu najvećeg pomora živih vrsta ikada. Dolomiti se dijele na Zapadne i Istočne Dolomite, koje dijeli linija koja ide od Val Badije, prijevoja Campolongo, do doline Cordevole (Agordino). [[datoteka:Antelao.jpg|mini|200px|lijevo|Planina Antelao]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Dolomiti |slika = Dolomites_cablecar_view_2009.JPG |godina = [[2009.]] <small>(33. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodna baština |mjerilo = vii, viii |ugroženost = ne |dossier = 1237 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Dolomiti |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|46|23||N|11|51||E|display=inline}} |karta-opis = Lokacija Dolomita u Italiji }} [[datoteka:SassolungoHDR.jpg|mini|200px|lijevo|Vrh Sassolungo planine Langkofel]] {| ! colspan=4 | Najviši vrhovi Dolomita |- ! Ime ! visina (m) ! Ime ! visina (m) |- | [[Marmolada]] | 3.344 | Dreischusterspitze | 3.162 |- | Antelao | 3.263 | Boespitze (Sellagruppe) | 3.152 |- | Tofana di Mezzo | 3.241 | Croda Rossa (Hoher Caisl) | 3.148 |- | Sorapiss | 3.229 | Piz Popena | 3.143 |- | Monte Civetta | 3.220 | Elferkofel | 3.115 |- | Vernel | 3.145 | Grohmannspitze (Langkofel) | 3.111 |- | Monte Cristallo | 3.199 | Zwölferkofel | 3.091 |- | Cima di Vezzana | 3.191 | Sass Rigais (Geislerspitzen) | 3.027 |- | Cimon della Pala | 3.186 | Drei Zinnen | 3.003 |- | Langkofel | 3.178 | Kesselkogel (Rosengarten) | 3.001 |- | Pelmo | 3.169 | Fünffingerspitze | 2.997 |} [[datoteka:Gruppo_del_Sella.JPG|mini|200px|lijevo|Planina Boespitze]] [[datoteka:Torri del Vaiolet.JPG|mini|200px|lijevo|Vrhovi planine Torri del Vaiolet]] {| ! colspan=4 | Glavni [[prijevoj]]i |- ! Ime ! visina (m) |- | Passo d'Ombretta (Campitello-Caprile) | 2.738 |- | Langkofeljoch (Val Gardena-Campitello) | 2.683 |- | Tschagerjoch (Karersee-Vajolet Glen) | 2.644 |- | Grasleiten Pass (Vajolet Glen-Grasleiten Glen) | 2.597 |- | Passo di Pravitale (Rosetta Plateau-Pravitale Glen) | 2.580 |- | Passo delle Comelle (do Cencenighe) | 2.579 |- | Passo della Rosetta (San Martino di Castrozza-Rosetta plateau) | 2.573 |- | Vajolet Pass (Tiers-Vajolet Glen) | 2.549 |- | Passo di Canali (Primiero-Agordo) | 2.497 |- | Tierseralpljoch (Campitello-Tiers) | 2.455 |} == Povijest == [[File:Gr%C3%B6dner_Joch.jpg|mini|Prijelaz Gardena (2.121 m)]] Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], linija između talijanske i [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vojske prolazila je kroz Dolomite. Mnogi ljudi posjećuju Dolomite kako bi prošli Via ferratama, zaštićenim putevima napravljenim za Prvog svjetskog rata. Nekoliko vrlo dugačkih staza vodi Dolomitima, zvanih "Alte vie" (i.e. visoke staze). Za prelazak takvih dugačkih staza, numeriranih od 1 do 8, potrebno je barem tjedan dana hoda zbog čega se na njima nalaze mnoga planinarska odmorišta. === Podrijetlo imena === Ime "Dolomiti" došlo je od poznatog francuskog mineraloga [[Déodat Gratet de Dolomieu|Déodata Grateta de Dolomieua]] koji je prvi opisao kamen, [[dolomit]], tip karbonatnih stijena koji je uzrok karakterističnih oblika i boja ovih planina, znanih kao "blijede planine" prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kad je ime pofrancuženo.<ref> {{fra oznaka}} Saussure le fils, M. de (1792): "Analyse de la dolomite". ''Journal de Physique'', vol. 40, pp. 161–173.</ref> == Turizam == [[File:Maratona dles Dolomites - Dolomites.jpg|mini|[[Maratona dles Dolomites]]]] Dolomiti su poznati po [[skijanje|skijanju]] zimi te [[planinarenje|planinarenju]], [[alpinizam|alpinizmu]], penjanju i paraglidingu ljeti odnosno u kasno proljeće/ranu jesen. [[Slobodno penjanje]] tradicija je u Dolomitima od [[1887.]] godine, kada se sedamnaestogodišnji Georg Winkler samostalno uspeo na jedan od vrhova [[Tornjevi Vajolet|Tornjeva Vajolet]].<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje weba |url=http://www.rockandice.com/inthemag.php?id=15&type=news |title=The Perfect Perfume |last=Huber |first=Alex |work=Rock and Ice Magazine |accessdate=2. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080215155815/http://www.rockandice.com/inthemag.php?id=15&type=news |archivedate=15. veljače 2008.}}</ref> U prvom se tjednu [[srpanj|srpnja]] održava godišnja dnevna [[Brdski biciklizam|brdska biciklistička]] utrka koja se održava kroz sedam planinskih prijevoja Dolomita nazvana [[Maratona dles Dolomites]]. == Izvori == {{Izvori}} == Bibliografija == *{{1911}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Dolomites}} *{{eng oznaka}} {{citiranje weba |title=360 degree panorama Dolomites |url=http://www.dolomites.org/en/panorama-dolomites-south-tyrol.asp |publisher=SiMedia Srl |accessdate=14. travnja 2010. |archive-date=26. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110126090443/http://www.dolomites.org/en/panorama-dolomites-south-tyrol.asp |url-status=dead}} *{{eng oznaka}} {{citiranje weba |author=Roger |title=Walks and Via Ferrata in the Dolomites |url=http://www.communitywalk.com/map/15055#101;0010746.29G=612.=%3C^0 |publisher=CommunityWalk.com |accessdate=14. travnja 2010. |archive-date=8. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180108163413/http://www.communitywalk.com/map/15055#101;0010746.29G=612.=%3C^0 |url-status=dead}} *{{eng oznaka}} {{cite journal |title=Strada delle 52 Gallerie |journal=Eclectica |url=http://addiator.blogspot.com/p/strada-delle-52-gallerie.html |archiveurl=https://archive.today/20121128002134/http://addiator.blogspot.de/p/strada-delle-52-gallerie.html |archivedate=28. studenoga 2012. |accessdate=2. kolovoza 2010.}} *{{eng oznaka}} {{cite journal |title=Monte Piana in the Dolomites |date=21. kolovoza 2006. |journal=Eclectica |url=http://addiator.blogspot.com/2006/08/monte-piana-in-dolomites.html}} *{{eng oznaka}} {{cite journal |title=Via Ferrata Lagazuoi Tunnels |journal=Eclectica |date=9. kolovoza 2006. |url=http://addiator.blogspot.com/2006/08/lagazuoi-tunnels.html}} *{{eng oznaka}} {{cite journal |title=Up to the Turquoise Lake |journal=Eclectica |date=1. kolovoza 2006. |url=http://addiator.blogspot.com/2006/08/up-to-turquoise-lake-rif-vandelli.html |archiveurl=https://archive.today/20121127210114/http://addiator.blogspot.de/2006/08/up-to-turquoise-lake-rif-vandelli.html |archivedate=27. studenoga 2012. |accessdate=2. kolovoza 2010.}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Alpe]] [[Kategorija:Gorja u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] 4y9li938agyujdo3h511ay2j61izpms 0 274904 7571025 6845863 2026-08-06T16:57:34Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571025 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Stonehenge]], Avebury i pripadajući lokaliteti |slika = Avebury henge and village UK.jpg |godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii |ugroženost = ne |dossier = 373 |država = {{Z+X|UK}} |karta = Engleska |karta-oznaka = Avebury |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|51|25|43|N|01|51|15|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Aveburyja u Engleskoj }} '''Avebury''' je [[Arheologija|arheološki]] lokalitet koji se sastoji od nekoliko kamenih krugova ili [[kromleh]]a ([[engleski]]: ''henge''), kamenih putova i [[tumul]]a, koji okružuju selo Avebury u [[Engleska|engleskoj]] županiji [[Wiltshire]], na pola puta od [[Malborough]]a do [[Calne]]a. On je jedan od najbolje sačuvanih [[neolit]]skih spomenika u Europi, star oko 5.000 godina. Iako je malo stariji od [[Stonehenge]]a, koji se nalazi 32 km južnije, oni zajedno tvore jezgru iste kulture, te su zajedno upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1986. god. {{Široka slika|Avebury Stone circles (20494995444).jpg|600px|Panorama kruga [[menhir]]a u Aveburyju 2015.|60%|center}} ==Povijest== [[Datoteka:The barber stone avebury great circle02.jpg|mini|lijevo|200px|Brijačev kamen]] Kružno svetište (''henge'') je sagrađeno oko 2600. do 2500. prije Krista, tako da s ostalim svetištima iz tog doba ([[Marden]], [[Durrington Walls]] i [[Mount Pleasant]]) prema velikim neolitskim svetištima ([[Stonehenge]]) čini svojevrsnu svetu cestu. Od 14. stoljeća [[kršćani]] su počeli uništavati spomenike prema uputama Crkve. Kamenje je pokopano tako da se samo obaralo i ukapalo na mjestu gdje je stajalo, a najslavniji, tzv. "brijačev kamen" je iskorišten kao nadgrobni spomenik jednom putujućem brijaču. U 17. i 18. stoljeću, više kamena je uklonjeno kako bi stvorio prostor za poljoprivredu i izgradnju kuća. Kako bi uništili veliko teško kamenje, grijali su ga na vatri, a zatim polijevali hladnom vodom, kako bi ga popucalog lakše razbili čekićima. Znanstvenik [[John Aubrey]] je [[1648.]] god. prepoznao značaj lokacije i velikog kamenja u krajoliku kao prapovijesni kameni krug, koji se pogrešno pripisivao [[druidi]]ma koji su došli 2000 godina nakon izgradnje kamenih krugova. Znanstvenik [[William Stuckeley]] opisao je 1720. god. kameni krug kao utočište britanskih druida (''Temple of British Druids'') od [[SPQR|rimskih]] progona. Iskapanja je započeo [[Alexander Keiller]] 1920-ih, a 1930-ih je ustanovljeno Državno vijeće koje je podignulo mnoge zakopane kamene. [[Datoteka:Avebury Ring - geograph.org.uk - 442920.jpg|mini|Vanjski kameni prsten u Aveburyju]] ==Odlike== Danas stoji 154 originalna kamena od oko 600 koliko ih je izvorno bilo, no mnoga mjesta na kojima su bili su obilježena betonskim stupovima. Vanjski kameni krug iz oko [[2500. pr. Kr.]] ima promjer od 427 m, a na 6 m visokom zemljanom humku podignuta su originalna 98 kamena visine od oko 2,1 do 5,5 m i težine do 40 tona. Unutarnji sjeverni krug iz oko [[2600. pr. Kr.]] ima promjer od 98 m i 4 originalna od izvorno 27 kamena koja su ga činila. Unutarnji južni krug od 104 m promjera ima 5 originalnih kamena od 29 koja su bili izvorno postavljeni. Cijelo područje je slobodno za posjet, a u obližnjem selu se nalazi [[muzej Alexander Keiller]] gdje je smješten i turistički biro i informacije. Desno od kraja avenije Avebury nalaze se tumul ''[[West Kennet Long Barrow]]'', humak [[Silbury Hill]] i drugi arheološki lokaliteti. ==Pripadajući lokaliteti== Zaštićeni spomenik svjetske baštine nije samo Avebury, nego i njegovi pripadajući arheološki lokaliteti: {| class="wikitable sortable" ! Slika ! Ime ! Lokacija ! Provincija ! Koordinate ! Bilješke |- valign=top | [[Datoteka:Avebury, West Kennet Avenue, Wiltshire, UK - Diliff.jpg|100px|]] | West Kennet avenija | Avebury | [[Wiltshire]] | {{coord|51.4226|N|1.8478|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Avenija se sastoji o dvije paralelne linije kamenja široke 25 m a duge 2,5 km, koja spaja Avenbury i Svetište. |- valign=top | [[Datoteka:ASC 10 db.jpg|100px|]] | Beckhampton avenija | Avebury | [[Wiltshire]] | | Ova avenija je zakrivljeni dio kruga koji se protezao južno od Aveburyja prema "Dugom kamenju", ostatku svetišta u [[Beckhampton]]u. |- valign=top | [[Datoteka:Westkennet.jpg|100px|]] | Tumul ''West Kennet Long Barrow'' | Avebury | [[Wiltshire]] | {{coord|51.2430|N|1.5139|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Tumul se nalazi u blizini Silbury Hilla, a smatra se grobnicom iz 2600. pr. Kr. Duljinom većom od 100 m, najveći je tumul u Ujedinjenom Kraljevstvu. |- valign=top | [[Datoteka:Thesanctuary.jpg|100px|]] | Svetište (''Sanctuary'') | [[Overton Hill]] | [[Wiltshire]] | {{coord|51.4100|N|1.8317|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Ovo kružno svetište od 162 baze za kamenje iz 2.100. pr. Kr. avenijom Kennet je povezano s Aveburyjem. Na toj lokaciji ima i starijih nalaza 6 koncentričnih krugova drvenih stupova iz 3000. pr. Kr. |- valign=top | [[Datoteka:SilburyHill gobeirne.jpg|100px|]] | Brdo Silbury (''Silbury Hill'') | Avebury | [[Wiltshire]] | {{coord|51.2456|N|1.5127|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Ovaj humak visine 37 m je najviši pretpovijesni umjetni humak u Europi. Namjena mu još uvijek ostaje tajnom, a potječe iz oko 2400. pr. Kr. |- valign=top | [[Datoteka:Avebury vom Windmill Hill db.jpg|100px|]] | Brdo vjetrenjače (''Windmill Hill'') | Avebury | [[Wiltshire]] | {{coord|51.4415|N|1.8762|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Ovo svetište kružno postavljenog kamenja je veličinom od 85.000 m² najveće u Ujedinjenom Kraljevstvu, a potječe iz oko 3300. pr. Kr. |- valign=top |} ==Vanjske poveznice== {{Commons|Avebury}} * [http://www.nationaltrust.org.uk/main/w-vh/w-visits/w-findaplace/w-avebury/ Nacionalni spomenik Avebury] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113203749/http://www.nationaltrust.org.uk/main/w-vh/w-visits/w-findaplace/w-avebury/ |date=13. studenoga 2007. }} * [http://www.avebury-web.co.uk/ Avebury] {{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} {{Prapovijesna umjetnost}} [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Europi]] [[Kategorija:Arheoastronomija]] [[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Neolitik]] 7zlkdgykxrnrhbnhlju5s3ij1k10p37 0 275170 7571443 7327533 2026-08-07T09:23:36Z Darrad2009 157007 7571443 wikitext text/x-wiki '''Algebarska geometrija''' je grana matematike koja razvija geometrijsko pojmovlje i geometrijske metode u izučavanju algebarskih struktura, a posebno (unitalnih) komutativnih [[asocijativna algebra|asocijativnih algebri]]. Analitička geometrija zasniva se na korespodenciji između točaka n-dimenzionalnog [[Euklidski prostor|euklidskog prostora]] i n-torskih realnih brojeva; na sličan način mogu se tzv. [[Homogene koordinate|homogenim koordinatama]] koordinatizirati i [[projektivni prostor]]i. Funkcije čiji su argumenti takve koordinate, indirektno su stoga funkcije točaka početnog prostora. Funkcije možemo množiti i zbrajati po točkama i tako definiramo komutativnu [[Asocijativna algebra|asocijativnu algebru]] s jedinicom. Obratno, poznavajući tu komutativnu algebru, možemo rekonstruirati prostor. Dakle postoji dualnost između prostora i algebri. Ako radimo s polinomijalnim funkcijama koordinata, tada je prostor koji je određen algebrom funkcija algebarski, u smislu da ne primjenjujemo [[matematička analiza|matematičku analizu]] u definicijama kao što je slučaj s algebrama glatkih funkcija. U algebarskoj geometriji definira se niz tipova prostora koji se lokalno opisuju algebrom koordinata: algebarski varijeteti, [[algebarska shema|algebarske sheme]], algebarski prostori, algebarski stogovi, derivirane algebarske sheme, derivirani algebarski stogovi itd. Algebarski varijeteti (algebarske mnogostrukosti) dijele se na afine, projektivne, kvaziafine i kvaziprojektivne. Varijeteti su bili glavni predmet tzv. klasične algebarske geometrije, tj. problematike nastale prije zasnivanja teorije [[algebarska shema|algebarskih shema]] u francuskoj matematičkoj školi [[Alexandre Grothendieck|Alexandra Grothendiecka]] kojeg smatramo najvećim algebarskim geometrom u povijesti. U suvremeno doba razvija se i geometrija koja zasniva nove tipove prostora zasnovane na postuliranoj lokalnoj dualnosti s nekomutativnim algebrama, tzv. [[nekomutativna algebarska geometrija]]. {{Grane matematike}} [[Kategorija:Geometrija]] ku8ma9archf10sguep2m2jlosu3ho0x 0 277527 7571129 4657741 2026-08-06T20:41:45Z Argo Navis 852 7571129 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus croizeti'' | status = EX | raspon_fosila = Srednji [[oligocen]] - srednji [[miocen]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. croizeti''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus croizeti'' }} '''''Phoenicopterus croizeti''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdobljima srednjeg [[oligocen]]a i srednjeg [[miocen]]a. Obitavala je u [[središnja Europa|središnjoj Europi]]. Po izgledu je vjerojatno dosta nalikovala [[ružičasti plamenac|ružičastom plamencu]]. [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] flgkyzxb72z1jptkrjw5rc5qg7ebu7l 7571130 7571129 2026-08-06T20:41:57Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Phoenicopterus|Phoenicopterus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571130 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus croizeti'' | status = EX | raspon_fosila = Srednji [[oligocen]] - srednji [[miocen]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. croizeti''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus croizeti'' }} '''''Phoenicopterus croizeti''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdobljima srednjeg [[oligocen]]a i srednjeg [[miocen]]a. Obitavala je u [[središnja Europa|središnjoj Europi]]. Po izgledu je vjerojatno dosta nalikovala [[ružičasti plamenac|ružičastom plamencu]]. [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Phoenicopterus]] muc48td3jhwe7h867mpt95ubg7hn678 0 277530 7571132 2608597 2026-08-06T20:43:00Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Phoenicopterus|Phoenicopterus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571132 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus floridanus'' | status = EX | raspon_fosila = Rani [[pliocen]] | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. floridanus''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus floridanus'' | dvoimeno_autorstvo = Brodkorb, 1953. }} '''''Phoenicopterus floridanus''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdoblju ranog [[pliocen]]a. Obitavala je diljem današnje [[Florida|Floride]] u [[SAD]]-u, gdje su nađeni njezini [[fosil]]ni ostaci. O njoj se zna samo na temelju fosila. [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Phoenicopterus]] 2bovpebz3osq47snuouloc0p9f9zjiy 0 277531 7571135 2608598 2026-08-06T20:44:09Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Phoenicopterus|Phoenicopterus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571135 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus stocki'' | status = EX | raspon_fosila = Srednji [[pliocen]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. stocki''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus stocki'' | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Phoenicopterus stocki''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdoblju Rincónskog srednjeg [[pliocen]]a. Obitavala je u današnjoj [[Chichuahua|Chichuahui]] u [[Meksiko|Meksiku]], gdje su nađeni njezini [[fosil]]ni ostaci. O njoj nije poznato puno podataka. [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Phoenicopterus]] tpc9z8g8sxf98n338afg9mkjeshcsc4 0 277532 7571128 7143076 2026-08-06T20:41:00Z Argo Navis 852 7571128 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus copei'' | status = EX | raspon_fosila = {{Geološki raspon|kasni pleistocen}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. copei''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus copei'' | dvoimeno_autorstvo = Shufeldt, 1891 }} '''''Phoenicopterus copei''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdoblju kasnog [[pleistocen]]a. Obitavala je diljem zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i središnjeg dijela [[Meksiko|Meksika]], gdje su nađeni njezini [[fosil]]ni ostaci. O njoj nije poznato puno podataka. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Pleistocenski kopneni kralježnjaci]] dner7uvy7fdnu2v5oaed4wxh482c5yc 7571136 7571128 2026-08-06T20:44:42Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Phoenicopterus|Phoenicopterus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571136 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus copei'' | status = EX | raspon_fosila = {{Geološki raspon|kasni pleistocen}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. copei''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus copei'' | dvoimeno_autorstvo = Shufeldt, 1891 }} '''''Phoenicopterus copei''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdoblju kasnog [[pleistocen]]a. Obitavala je diljem zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i središnjeg dijela [[Meksiko|Meksika]], gdje su nađeni njezini [[fosil]]ni ostaci. O njoj nije poznato puno podataka. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Pleistocenski kopneni kralježnjaci]] [[Kategorija:Phoenicopterus]] 0h134q0igta4qqhw3ysq6cqmha90c1a 0 277533 7571133 2608600 2026-08-06T20:43:25Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Phoenicopterus|Phoenicopterus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571133 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus minutus'' | status = EX | raspon_fosila = Kasni [[pleistocen]] | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[plamenci|Phoenicopteriformes]] | familia = [[plamenci|Phoenicopteridae]] | genus = ''[[plamenci|Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. minutus''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus minutus'' | dvoimeno_autorstvo = Howard, 1955. }} '''''Phoenicopterus minutus''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdoblju kasnog [[pleistocen]]a. Obitavala je diljem današnje [[Kalifornija|Kalifornije]] u [[SAD]]-u, gdje su nađeni njezini [[fosil]]ni ostaci. O njoj nije poznato puno podataka. [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Phoenicopterus]] tbmm4kxwf498ue0ozhtqhd0tlcricwa 0 277534 7571137 7570793 2026-08-06T20:45:04Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesni plamenci|Prapovijesni plamenci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571137 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus aethiopicus'' | status = EX | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Phoenicopteridae]] | genus = ''[[Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. aethiopicus''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus aethiopicus'' | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Phoenicopterus aethiopicus''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Ne zna se o njoj puno podataka, poznata je samo iz nekih [[fosil]]iziranih ostataka. [[Kategorija:Phoenicopterus]] [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] rcpkx3qfh8r8jgj457z1muuurt0rqi5 0 277535 7571131 2608602 2026-08-06T20:42:31Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Phoenicopterus|Phoenicopterus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571131 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Phoenicopterus eyernis'' | status = EX | raspon_fosila = Kasni [[oligocen]] | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[plamenci|Phoenicopteriformes]] | familia = [[plamenci|Phoenicopteridae]] | genus = ''[[plamenci|Phoenicopterus]]'' | species = '''''P. eyernis''''' | dvoimeno = ''Phoenicopterus eyernis'' | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Phoenicopterus eyernis''''' je izumrla prapovijesna vrsta [[ptice]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Živjela je u razdoblju kasnog [[oligocen]]a. Obitavala je diljem današnje južne [[Australija|Australije]], gdje su nađeni njezini [[fosil]]ni ostaci. O njoj nije poznato puno podataka. [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] [[Kategorija:Phoenicopterus]] ov7bdeed8rfmo3c8f2a2nr3czfqkovq 0 277555 7571107 4657812 2026-08-06T20:29:00Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Palaelodidae]]→[[Kategorija:Rodovi Palaelodidae]]; ±[[Kategorija:Prapovijesne ptice]]→[[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571107 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Palaelodus'' | raspon_fosila = Kasni [[oligocen]] - [[pleistocen]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Phoenicopteriformes]] | familia = [[Palaelodidae]] | genus = '''''Palaelodus''''' | genus_autorstvo = Mayr & Smith, 2002 }} '''''Adelalopus''''' je izumrli prapovijesni rod [[ptice|ptica]] iz reda [[plamenci|plamenaca]]. Ptice iz tog roda znanstvenici često nazivaju "teškonogim plamencima". Ti plamenci živjeli su u razdoblju [[Borgloon]]skog kasnog [[oligocen]]a i [[pleistocen]]a u [[Hoogbutsel]]u, koji se nalazi u [[Belgija|Belgiji]]. Vrsta: ''[[Adelalopus hoogbutseliensis]]'' <small>Mayr and Smith, 2002</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Palaelodidae]] [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] 4z90dzkw3t352fbg5mv3868tx1i8amm 0 277637 7571114 6158264 2026-08-06T20:33:12Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Prapovijesni plamenci]]; ±[[Kategorija:Palaelodidae]]→[[Kategorija:Rodovi Palaelodidae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7571114 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Palaelodus'' | raspon_fosila = {{Fossil range|Oligocen|Miocen|latest=0.2}} | slika = Palaeolodus ambiguus skeleton.JPG |slika_opis = Kostur ''Palaelodus ambiguus'', [[Muséum national d'histoire naturelle]], [[Pariz]] |regnum = [[Animalia]] |phylum = [[Chordata]] |classis = [[Aves]] |ordo = [[Phoenicopteriformes]] |familia = [[Palaelodidae]] |genus = '''''Palaelodus''''' | genus_autorstvo = [[Alphonse Milne-Edwards|A. Milne-Edwards]], [[1863.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| *''P. ambiguus'' <small>Milne-Edwards, 1863 ([[type (zoology)|type]])</small> *''P. gracilipes''? <small>Milne-Edwards, 1863</small> *''P. crassipes''? <small>Milne-Edwards, 1863</small> *''P. pledgei'' <small>Baird & Vickers-Rich, 1998</small> *''P. wilsoni'' <small>Baird & Vickers-Rich, 1998</small> *''P. aotearoa'' <small>Worthy ''et al.'', 2010</small> *''P. kurochkini'' <small>Zelenkov, 2013</small> *''P. haroldocontii'' <small>Agnolín ''et al.'', 2025</small>}} | sinonimi = ''Probalearica'' <small>Lambrecht, [[1933.]]</small><br/> ''Paloelodus'' <small>(''lapsus'')</small><br/> ''Palaeolodus'' <small>(''lapsus'')</small> }} '''''Palaelodus''''' je izumrli prapovijesni rod ptica dalje povezan s [[plamenci]]ma. Bile su tanke ptice, s tankim [[noga]]ma i dugim [[vrat]]om. Malo je poznato o obliku njihove [[lubanja|lubanje]] i [[kljun]]a. Neki paleontolozi misle da su bile sposobne plivati ispod vode loveći plijen, ali prema morfološkim karakteristikama, njihova [[Ptičje stopalo|stopala]] nisu bila baš najbolje prilagođena za ronjenje. Više izgleda da su ove ptice bile prilagođene lovljenju plijena plivajući ili stojeći u plitkoj vodi. Nekoliko vrsta u rodu je osporeno. [[Kategorija:Rodovi Palaelodidae]] [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] gf9kg56j6plouq3k8icfxfhtwubn8f7 7571118 7571114 2026-08-06T20:36:12Z Argo Navis 852 7571118 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Palaelodus'' | raspon_fosila = {{Fossil range|Oligocen|Miocen|latest=0.2}} | slika = Palaeolodus ambiguus skeleton.JPG |slika_opis = Kostur ''Palaelodus ambiguus'', [[Muséum national d'histoire naturelle]], [[Pariz]] |regnum = [[Animalia]] |phylum = [[Chordata]] |classis = [[Aves]] |ordo = [[Phoenicopteriformes]] |familia = [[Palaelodidae]] |genus = '''''Palaelodus''''' | genus_autorstvo = [[Alphonse Milne-Edwards|A. Milne-Edwards]], [[1863.]] | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| *''P. ambiguus'' <small>Milne-Edwards, 1863 ([[tip (zoologija)|tip]])</small> *''P. gracilipes''? <small>Milne-Edwards, 1863</small> *''P. crassipes''? <small>Milne-Edwards, 1863</small> *''P. pledgei'' <small>Baird & Vickers-Rich, 1998</small> *''P. wilsoni'' <small>Baird & Vickers-Rich, 1998</small> *''P. aotearoa'' <small>Worthy ''et al.'', 2010</small> *''P. kurochkini'' <small>Zelenkov, 2013</small> *''P. haroldocontii'' <small>Agnolín ''et al.'', 2025</small>}} | sinonimi = ''Probalearica'' <small>Lambrecht, [[1933.]]</small><br/> ''Paloelodus'' <small>(''lapsus'')</small><br/> ''Palaeolodus'' <small>(''lapsus'')</small> }} '''''Palaelodus''''' je izumrli prapovijesni rod ptica dalje povezan s [[plamenci]]ma. Bile su tanke ptice, s tankim [[noga]]ma i dugim [[vrat]]om. Malo je poznato o obliku njihove [[lubanja|lubanje]] i [[kljun]]a. Neki paleontolozi misle da su bile sposobne plivati ispod vode loveći plijen, ali prema morfološkim karakteristikama, njihova [[Ptičje stopalo|stopala]] nisu bila baš najbolje prilagođena za ronjenje. Više izgleda da su ove ptice bile prilagođene lovljenju plijena plivajući ili stojeći u plitkoj vodi. Nekoliko vrsta u rodu je osporeno. [[Kategorija:Rodovi Palaelodidae]] [[Kategorija:Prapovijesni plamenci]] 7m8rv4k58413lrb120aos7pjxmlukiy 0 280560 7571020 7331775 2026-08-06T16:52:36Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571020 wikitext text/x-wiki {{planina | ime = Hoher Dachstein | slika = [[Datoteka:Dachsteingosau.JPG|300px]] | Opis slike = Hoher Dachstein sa sjeverozapada s jezerom [[Vorderer Gosausee]] u prvom planu | Visina = 2.995 | Država / Pokrajina = {{DZ+X|AUT}}<br/>[[Datoteka:Flag of Oberösterreich.svg|20px]] [[Gornja Austrija]] i <br/>[[Datoteka:Flag of Styria.svg|20px]] [[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerska]] | Dio gorja = Sjeverne krške [[Alpe]] | Koordinate = {{Coord|47.28325|13.36232|format=dms|display=it}} | pushpin_map = Austrija | Prvi uspon = 1832. (Peter Gappmayr) | Najlakša staza = Schulter-Anstieg i Randkluft-Anstieg | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Salzburg]] | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Geološka starost = [[Trijas]] | Ostali vrhovi = | slika2 = | Opis slike2 = | Top. karta = }} '''Hoher Dachstein''' je [[krš]]ka [[planina]], drugi najviši vrh Sjevernih krških [[Alpe|Alpa]]. Nalazi se na granici dvije [[austrijske savezne države]], [[Gornja Austrija]] i [[Štajerska (austrijska savezna država)]], u kojima je on najviši vrh. Dijelovi njegovog masiva leže i u državi [[Salzburg]], te ju često zovu „Planinom triju država” ([[njemački]]: ''Drei-Länder-Berg''). Planina se proteže na području od 20 x 30 km i ima nekoliko vrhova koji su viši od 2.500 metara. Gledano sa sjevera, planina Hoher Dachstein dominira svojim ledenjacima i kamenitim obroncima, dok se gledano s juga spušta gotovo okomito do dna doline. Hoher Dachstein zajedno sa selom [[Hallstatt]] čini [[kulturni krajolik]] [[Salzkammergut]] koji je 1997. godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/806 UNESCO-ov opis krajolika]</ref> {{Široka slika|Dachstein Panorama.jpg|900px|Panorama masiva Dechstein|50%|center}} ==Geologija== [[Slika:Ferdinand Georg Waldmüller 004.jpg|mini|lijevo|Ferdinand Georg Waldmüller, ''Pogled na Dachstein'', 1835., Austrijska galerija, [[Beč]].]] Geološkim sastavom Dachsteina dominiraju tzv. "Dachsteinski [[vapnenac]]" (''Dachstein-Kalk'') koji datira u vrijeme [[Trijas]]a. Kao i drugi krški predjeli Alpa, Dachstein ima brojne špiljske sustave od kojih su neki najveće špilje u Austriji poput ''Mammuthhöhle'' i ''Hirlatzhöhle'', a popularna torustička atrakcija je špilja ''Eisriesenhöhle''. Dachstein je slavan po svojim [[fosil]]ima koji uključuju fosil [[megalodont]]a, ali i brojne tzv. "otiske stoke" (''Kuhtritte''). Ledene kape na Dachsteinu su jedine na Sjevernim krškim Alpama i najveće su, i najsjevernije, na cijelim Alpama. No, ledenjaci se ubrzano tope i pretpostavlja se da ih za osamdesetak godina više neće biti. Halštatski ledenjak (''Hallstätter Gletscher'') s Dachsteina se povukao oko 20 metara samo 2003. godine. ==Bilješke== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://en.winter.dachstein.at/ Dachstein West ski resort] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080612011035/http://en.winter.dachstein.at/ |date=12. lipnja 2008. }} {{Svjetska baština u Austriji}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Dachstein |commonscathr=Dachstein }} [[Kategorija:Planine u Austriji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]] [[Kategorija:Alpe]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] fhy43gz11s72eu4epzwrcxkm966x53w 0 280726 7571439 7312133 2026-08-07T09:14:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571439 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ljungby | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Ljungby Tellushuset.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike =Ljungby | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Ljungby vapen.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi = 56 | širina-minute = 50 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 13 | dužina-minute = 56 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Švedska]] | lokacija1_ime = Županija | lokacija1_info = [[Županija Kronoberg|Kronoberg]] | lokacija2_ime = Općina | lokacija2_info = [[Ljungby (općina)|Ljungby]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 10.85 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 14.810<ref>[http://www.scb.se/statistik/MI/MI0810/2005A01B/T%c3%a4torternami0810tab1.xls Statistički zavod Švedske]</ref> | stanovništvo_gustoća = 13,6 stan/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ljungby''' je grad i središte [[Ljungby (općina)|istoimene općine]] u [[Švedska|švedskoj]] županiji [[Županija Kronoberg|Kronoberg]]. ==Zemljopis== Grad se nalazi u južnoj Švedskoj na rijeci [[Lagan (rijeka)|Lagan]]. ==Stanovništvo== Prema podacima o broju stanovnika iz [[2005.]] godine u gradu živi 14.810 stanovnika. ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.ljungby.se/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210417025903/http://www.ljungby.se/ |date=17. travnja 2021. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat=Ljungby |commonscathr=Ljungby |wikivrste= |wikivrstehr= }} {{Mrva švedski grad‎}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] q78gnpfsj8edqtgpxug82dypljxn8pw 0 284313 7571023 7488165 2026-08-06T16:56:23Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571023 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Amalfijska obala |slika = Amalfi coast sunset.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 830 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Amalfijska obala |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|40|38||N|14|36||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Amalfijske obale u Italiji }} '''Amalfijska obala''' ([[talijanski]]: ''Costiera Amalfitana'') je južna obala [[polutok]]a [[Sorrentina]], koji čini južni dio [[napulj]]skog zaljeva [[pokrajina Salerno]], [[Kampanija]] ([[Italija]]), od [[Positano|Positana]] na zapadu do mjesta [[Vietri sul Mare]] na istoku. Zapravo, njezine prirodne granice su južne padine poluotoka koje tvore brda Lattari, a koja se protežu od brda Picentini do [[Tirensko more|Tirenskog mora]], odvajajući [[napuljski zaljev]] od salernoskog zaljeva. {{Široka slika|Amalfi panorama I.jpg|750px|Panorama grada Amalfi|50%|center}} Glavno je naselje na obali [[Salerno]], a ostala su: [[Vietri sul Mare]], [[Cetara]], [[Maiori]], [[Tramonti]], [[Minori]], [[Ravello]], [[Scala (Italija)|Scala]], [[Atrani]], [[Amalfi]], [[Conca dei Marini]], [[Furore]], [[Praiano]] i [[Positano]]. Obala je zbog svog grubog terena, slikovite ljepote i raznolikosti naselja od 1997. god. [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. Amalfijska obala je gusto naseljena od ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], kada je postala refugij [[Rimljani|Rimljana]] koji su bježali od [[Langobardi|Langobarda]]. Amalfi, koji je osnovan 596. godine kao utvrđeno naselje, se odupirao Langobardima sve do 838. godine kada ga je opustošio Sicardo. Ali se već sljedeće godine proglasi sjedištem neovisne Almafijske Republike. Od 598. godine republikom vlada izabrani Dužd, a do 11. stoljeća ona je postala vodećom pomorskom silom koja je uživala monopol na trgovinu Tirenskim morem. [[Slika:Amalfi BW 2013-05-15 10-09-21.jpg|lijevo|mini|180px|Katedrala u [[Amalfi]]]] Neke zajednice koje su sagrađene u to vrijeme, kao što su Amalfi i Ravello, posjeduju arhitektonska i umjetnička djela velikog značaja. Naime, njihov plan zbijenih kuća koje se gomilaju na strmim liticama, povezane labirintom prolaza i stuba, arhitektura jasnog [[Arapi|arapsko]]-[[Sicilija|sicilijskog]] utjecaja, koja podsjećaja na [[levant]]ske [[sokak]]e. Neke od najljepših građevina su: [[Saraceni|Saracenski]] [[toranj]] (''Torre Saracena'') u Cetari, [[romanika|Romanička]] [[katedrala]] s "[[Raj]]skim [[klaustar|klaustrom]]" (jasnog [[orijent]]alnog utjecaja) u Amalfiju, crkva San Salvatore de' Bireto u Atrani (gdje se birao amalfijski dužd), te katedrala i vil Rufolo u Ravellu. Nakon što je [[Amalfijska Republika]] izgubila pomorsku dominaciju od [[Republika Genova|Genovske]], [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], te [[Pisa|Pise]], osvojila ju je [[Španjolska]]. Jedine građevine iz tog vremena su tornjevi na obali kako bi se obranila od [[Osmanlije|osmanskih]] napada. Seoska područja predstavljaju raznolikost ljudskog prilagođavanja prirodnom okolišu i različitim načinima iskorištavanja terena, kao što su terasasti vinogradi i voćnjaci na nižim padinama, te široki pašnjaci na višim. Na brdima se nalaze brojni mali potoci koji se na nekim mjestima obrušavaju u slikovite [[slap]]ove. Brojni su i tzv. "mirkro-krajolici", zapanjujuće prirodne tvorevine nastale topografskim i klimatskim varijacijama [[vapnenac|vapnenačkog]] [[krš]]a, na razini mora i iznad. Američki spisatelj [[John Steinbeck]] je tu smjestio radnju svog romana ''Positano'' iz 1953. godine. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Amalfi-Chiostro del paradiso.jpg|mini|Rajski klaustar katedrale u Amalfiju]] [[Slika:Fiordo di Furore.JPG|mini|Fiordo di [[Furore]]]] * ''Duomo'' (katedrala) s klaustrom (''Chiostro del Paradiso'') u Amalfiju * Crkva Gospina Uznesenja (''Santa Maria Assunta'') u Positanou * Crkve ''San Salvatore del Birecto'' i ''Santa Maria Maddalena'' u Atrani * Vile ''Cimbrone'' i ''Rufolo'' u Ravellu * Katedrala u Ravellu čiji središnji brod posjeduje "Propovjedaonicu evanđelja" koju je 1272. godine napravio Nicolò di Bartolomeo iz Foggie * Crkve ''San Luca'' i ''San Gennaro'' u Praianou * Crkva ''San Pancrazio'' u Conca dei Marini * ''Fiordo Furore'' * Crkva ''Santa Trofimena'' i antička rimska vila u Minori * Grad Ravello unutar dvorca * Smaragdna špilja u Conca dei Marini * Put bogova (''Sentiero degli Dei'') u Ageroli <gallery perrow="5"> Slika:Port of Salerno-Castle view .jpg|[[Salerno]] Slika:Positano II.jpg|[[Positano]] Slika:Santa Maria Assunta Positano II.jpg|''Santa Maria Assunta'' [[Positano]] Slika:Atrani.jpg|[[Atrani]] Slika:Villa Cimbrone Ravello.jpg|Villa Cimbrone [[Ravello]] Slika:Ravello Villa Rufolo.JPG|Villa Rufolo [[Ravello]] Slika:Ravello BW 2013-05-15 14-37-14 DxO.jpg|Krstionica katedrale [[Ravello]] Slika:Praiano Vettica Maggiore.jpg|[[Praiano]] Slika:Conca dei Marini (SA) - chiesa di San Pancrazio Martire.jpg|''San Pancrazio'' [[Conca dei Marini]] Slika:Amalfi Coast 1.jpg|Zaljev Conca s ulazom u Smaragdnu špilju </gallery> ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Amalfi Coast}} *[https://web.archive.org/web/20081103224156/http://www.seasonsinitaly.com/italy_AMALFI-COAST.html Turističke informacije i fotografije Amalfijske obale] *[http://www.webvisionitaly.com/category.php?id=254 Video] *[http://www.ijkfoto.net/main.php?g2_itemId=26604&g2_navId=xfb146e01&g2_fromNavId=xe4d6e3a2&g2_navId=xfb146e01 Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727190448/http://www.ijkfoto.net/main.php?g2_itemId=26604&g2_navId=xfb146e01&g2_fromNavId=xe4d6e3a2&g2_navId=xfb146e01 |date=27. srpnja 2011. }} {{Svjetska baština u Italiji}} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Zemljopis Italije]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] rjp46m41yb0g18uo8xfznc4q3jzxhcb 0 287347 7570972 7358596 2026-08-06T16:05:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570972 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} {{Pravopis}} {{Provjeriti vanjske poveznice}} [[Datoteka:View from the Window at Le Gras, Joseph Nicéphore Niépce.jpg|250px|mini|Prva sačuvana fotografija u povijesti, koju je uslikao [[Nicéphore Niepce]] 1826. godine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://niepce.house.museum/ |title=Niepce.house.museum |archive-url=https://web.archive.org/web/20060113130834/http://niepce.house.museum/ |archive-date=13. siječnja 2006. |access-date=18. veljače 2012.}}</ref>]] '''Konzervacija fotografija''' je aktivnost koja se bavi zbrinjavanjem te obradom [[Fotografski materijal|fotografskog materijala]], uključujući i detaljno poznavanje starih i novih fotografskih tehnika te znanje o uzroku propadanja fotografskog materijala kao i znanje o zaštiti od spomenutog. [[Konzervator]]i [[restaurator]]i koriste ove spoznaje u svrhu rada na fotografskoj baštini, te za usporavanje daljnjeg propadanja iste, ali ponekad i za neposredan rad na obnovi oštećenih [[fotografija]] odnosno [[fotografski negativ|fotografskih negativa]] i to iz isključivo estetskih razloga. == Tehnike konzervacije == Postupci variraju od vrlo jednostavnih popravaka otkinutih dijelova ili ravnanja svinutih dijelova do složenijih zahvata poput uklanjanja raznih mrlja. Briga o fotografskoj baštini, odnosno preventivna zaštita zbirki fotografija, važan je aspekt konzervacije fotografskog materijala. U posljednje vrijeme na važnosti sve više dobiva i svijest o potrebi preventivne konzervacije, prije svega putem kontrole mikroklimatskih uvjeta u čuvaonicama i prostorima za izlaganje. Raspon materijala kojima se konzervatori fotografske baštine bave kreće se od [[dagerotipija]], [[ambrotipija]], [[kositreni tisak|kositrenog tiska]], to jest raznih tehnika korištenih tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], te [[srebro]] želatinskih i kromogenih otisaka [[20. stoljeće|20. stoljeća,]] pa sve do suvremenih tehnika [[Digitalna fotografija|digitalne fotografije]]. Konzervatori fotografske baštine u pravilu ne rade na [[film]]skom materijalu, jer ovaj zahtijeva poseban i drugačiji pristup, odnosno istim se bave konzervatori filmskog materijala. == Propadanje fotografskog materijala, zaštita, te umjetnička vrijednost istog == Što duži životni vijek fotografije zahtijeva prije svega minimalnu uporabu te prvorazredne uvjete čuvanja. Činjenica je da umjetnički i povijesni predmeti služe i za korištenje ali i obogaćivanje naše egzistencije, a bez izlaganja javnosti isti bi bez prije spomenutog ostali nepoznati. Pristup ovoj baštini mora biti javan ali istovremeno i strogo kontroliran kako ne bi došlo do neželjenih gubitaka. Jedno od rješenja ovog problema svakako je i digitalizacija zbirki fotografija, prije svega zbog smanjenja rizika od oštećenja i ubrzanog propadanja. No ograničenje pristupa pak potkopava potrebu za zaštitom i to kroz marginalizaciju javnosti koja očekuje dobrobit od sačuvanih objekata. Fotografija posjeduje potencijal prelaska [[Jezik|jezičnih]] barijera putem svojih unutarnjih značenja, te tako izvorni sadržaj treba biti smatran vrijednim naše pažnje. Vrijeme za koje je objekt nedostupan i čeka na zahvat izgubljeno je, te bi možda bilo bolje da je isti bio kontinuirano na rapolaganju istraživačima. Propadanjem pak predmet gubi svoju izvornu vrijednost. Zaštita stoga doprinosi održanju njegove vrijednosti. U svijetu tržišta umjetninama odražava se nadalje druga strana problema, ona zaokupljena prije svega materijalnom vrijednošću. == Konzervatorske organizacije == U svijetu je svakako najvažnija organizacija koja okuplja konzervatore restauratore fotografskog materijala radna grupa za konzervaciju fotografija komiteta za konzervaciju međunarodnog muzejskog savjeta ICOM-CC. == Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa i konzervatora restauratora fotografskog materijala danas prije svega određuju sljedeći propisi: Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Hrvatskom državnom arhivu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, te samostalno, odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8. 11. 2019.) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) Gore spomenuti pravilnik konzervaciju fotografskog materijala niti ne navodi kao specijalnost,što je veliki propust birokracije Ministarstva kulture RH. ==Školovanje konzervatora fotografskog materijala== {{Glavni|Školovanje konzervatora restauratora}} Trenutačno u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ne postoji studij posvećen konzervaciji i restauraciji fotografskog materijala. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *The Permanence and Care of Color Photographs: Traditional and Digital Color Prints, Color Negatives, Slides, and Motion Pictures, by Henry Wilhelm, New York 1993. (može se besplatno preuzeti sa stranice http://www.wilhelm-research.com/book_toc.html) *Lavédrine, B.: A Guide to the Preventive Conservation of Photograph Collections, London 2003. *Hess Norris, D.; Gutierrez, J. J. Issues in the Conservation of Photographs, Los Angeles 2010. *Lavedrine, B. La Conservation des Photographies, Press du CNRS, Paris, 1990. *Berselli, S.; Gasparini, L. L’archivio fotografico. Manuale per la conservazione e la gestione della fotografia antica e moderna, Zanichelli, Bologna, 2000. *Einaudi, K.; Vian, P. La fragilità minacciata, aspetti e problemi della conservazione dei negativi fotografici, Rim 1991. ==Literatura na hrvatskom jeziku== *Gržina,H. Identifikacija,zaštita i čuvanje fotografija,Zagreb 2016. ==Vanjske poveznice== * [http://www.conservation-us.org/photographicmaterials The Photographic Materials Group of the American Institute for Conservation] * [http://www.imagepermanenceinstitute.org/ The Image Permanence Institute] * [http://icom-cc.icom.museum/WG/PhotographicRecords/ ICOM-CC Photographic Materials Working Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927080946/http://icom-cc.icom.museum/WG/PhotographicRecords/ |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.conservation-wiki.com/index.php?title=Photographic_Materials AIC conservation wiki - Photographic materials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101215110527/http://conservation-wiki.com/index.php?title=Photographic_Materials |date=15. prosinca 2010. }} * [http://www.photographicnegatives.net/index.php/Conservation_Treatments Conservation of photographic negatives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110212034557/http://www.photographicnegatives.net/index.php/Conservation_Treatments |date=12. veljače 2011. }} * [http://www.notesonphotographs.org/ George Eastman House - Notes on Photographs] * [http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic34-01-002_2.html CHEMISTRY AND CONSERVATION OF PLATINUM AND PALLADIUM PHOTOGRAPHS] * [http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic22-01-002_indx.html THE CLEANING OF DAGUERREOTYPES: COMPARISON OF CLEANING METHODS] * [http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic21-01-003.html MONITORING THE FADING AND STAINING OF COLOR PHOTOGRAPHIC PRINTS] * [http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic33-03-003_indx.html EFFECTS OF AQUEOUS TREATMENT ON ALBUMEN PHOTOGRAPHS] * [http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic31-02-005.html NATURAL AGING OF PHOTOGRAPHS] * [https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/1333217/1/1333217.pdf Lifetime of Colour Photographs in Mixed Archival Collections,doktorska teza Ann Fenech 2011.] * [http://www.cybertesis.uchile.cl/tesis/uchile/2010/ar-cueto_c/pdfAmont/ar-cueto_c.pdf Investigación de fotografías monocromática:diagnóstico, conservación y recomendaciones de preservación aplicados a la colección Berta Riveros Romero]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.cybertesis.uchile.cl/tesis/uchile/2009/ar-carozzi_r/pdfAmont/ar-carozzi_r.pdf La fotografía, un desafío para la conservación]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/14-04.pdf Caring for photographs :General Guidelines] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108040438/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/14-04.pdf |date=8. studenoga 2011. }} * [http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/14-06.pdf Caring for color photographs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108035207/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/14-06.pdf |date=8. studenoga 2011. }} * [http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/14-07.pdf Caring for photographs:Special monochrome processes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108015233/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/14-07.pdf |date=8. studenoga 2011. }} *[http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/atlas.html The Atlas of Analytical Signatures of Photographic Processes] *[http://www.tsd.de/fileadmin/public/PDF/Daguerreobase_Booklet_german.pdf Dagurrebase Booklet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160805164737/http://www.tsd.de/fileadmin/public/PDF/Daguerreobase_Booklet_german.pdf |date=5. kolovoza 2016. }} *[https://journals.openedition.org/ceroart/1770#tocto3n1 Damage Atlas for Photographic materials] ==Video zapisi== * [https://www.youtube.com/watch?v=5Q2PW9SAid4&pp=QAA%3D Photographic Preservation and Restoration] * [https://www.youtube.com/watch?v=1O88Vc-cC4I Conserving one of the oldest photographs in MoMA's collection] * [https://www.youtube.com/watch?v=rEXgB_GSjDo An inside look at daguerreotype conservation] ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commonscat = Restoration of photographs‎ |commonscathr = Konzervacija fotografija }} {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Fotografija]] [[Kategorija:Fotografija]] q5s3exymg4hguqvyogxgrowxsbzwyri 0 287520 7571024 7062553 2026-08-06T16:56:58Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571024 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Švicarska tektonska Arena Sardona |slika = Martinsloch.jpg |godina = [[2008.]] <small>(32. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |dossier = 1179 |država = {{Z+X|ŠVI}} |karta = Švicarska |karta-oznaka = Arena Sardona |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|46|55|0|N|9|15|38|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija navlake Glarus u Švicarskoj }} '''Arena Sardona''' ili '''Navlaka Glarus''' ([[njemački]]: ''Glarner Überschiebung'') je najveća [[navlaka]] (povratni [[rasjed]] koji nastaje skoro horizontalnim padom površinskog tla) na [[Alpe|Alpama]] koja se nalazi u istočnoj [[Švicarska|Švicarskoj]]. Uz ovu navlaku Helvetski tektonski pokrov je pomjeren više od 100 km sjeverno preko vanjskog [[masiv]]a Aar i Infrahelvetskog kompleksa. Navlaka čini dodirnu točku između starijeg [[Perm (geološko razdoblje)|permsko]]-[[trijas|trijaškog]] sloja stijena i mlađeg sloja vapenenca iz [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] i [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]], te [[fliš]]a i [[molasa|molase]] iz [[paleogen]]a. Arena Sardona svojom horizontalnom orijentacijom i visokim lokalnim [[reljef]]om ocrtava veliko područje u [[kanton]]ima [[Glarus (kanton)|Glarus]], [[St. Gallen]] i [[Graubünden]]. Najpoznatije stijene su one kod Lochsitea, blizu grada [[Glarus]]a, te stijena ''Tschingelhörner'' (u kojoj se nalazi prirodna rupa ''Martinsloch'' - slika desno) između [[Elm]]a i [[Flims]]a. Iako su navlake česta pojava u planinskim vijencima, Arena Sardona je izrazito pristupačan primjer i kao takav odigrao je važnu ulogu u razvoju [[geologija|geologije]] i otkrivanju sastava [[orogen]]a. Zbog toga je ova navlaka proglašena [[geotop]]skom i geološkom [[UNESCO]]-ovom [[svjetska baština|svjetskom baštinom]]. Ova "tektonska arena" ima površinu od 32.850 hektara, većinom planinskog krajolika, i proteže sekroz 19 općina između [[Surselva]], [[Linthtal]]a i [[Walensee]]a. On uključuje nekoliko vrhova viših od 3000 metara, kao što su: Surenstock ([[romanš]]: ''Piz Sardona'', po kojem je cijela navlaka dobila ime), Ringelspitz i Pizol. <gallery> Datoteka:Am Chüebodensee bei Elm.jpg|Surenstock (straga) s jezera Chüebodensee Slika:Tsingelhörner.jpg|Tsingelhörner s rupom Martinloch (desno) Slika:Calfeisen.jpg|Vrh Sardona (Surenstock, 3.056 m) kod [[Calfeisental]]a Slika:Ringelspitz from Calanda.jpg|Ringelspitz (3.248 m) s Calanda Slika:Picswiss SG-36-10.jpg|Vrh Picol (2.844 m) </gallery> ==Izvori== * Sibylle Franks i Rudolf Trümpy, Journal of International Geoscience. ed (PDF). [https://web.archive.org/web/20110928120448/http://www.episodes.org/backissues/283/187-Franks.pdf The Sixth International Geological Congress: Zürich, 1894.] Episodes. Vol. 28 No.3., 2005., International Union of Geological sciences. str. 187. – 192. {{Svjetska baština u Švicarskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Švicarskoj]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Švicarskoj]] [[Kategorija:Alpe]] [[Kategorija:Strukturna geologija]] amcnnfp84j21b5ckuxw74p8js53x38q 10 287792 7571504 7498199 2026-08-07T11:46:38Z Prof saxx 7403 7571504 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Poljskoj | naslov = [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi#P|Svjetska baština u Poljskoj]] | slika-lijevo = [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|50px]] | slika = [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|50px|Poljska državna zastava]] | grupa1 = [[Kulturna baština]] (16) | popis1 = <small>[[Sabirni logor]]</small> [[Auschwitz]] (1979.) • [[Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj]] (2003.) • [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]]¹⁾ (2013.) • [[Dvorana stoljetnice]] <small>u [[Wroclaw]]u</small> (2006.) • [[Crkve mira]] <small>u [[Jawor]]u i [[Świdnica|Świdnici]]</small> (2001.) • <small>Maniristički samostan i hodočasnički park</small> [[Kalvarija Zebrzydowska|Kalwaria Zebrzydowska]] (1999.) • [[Krakovsko staro mjesto]] (1978.) • [[Krzemionki]], <small>prapovijesni rudnici kremena</small> (2019.) • [[Malbork|Teutonska utvrda u Malborku]] (1997.) • [[Gradsko središte Gdynije|Modernistički centar grada Gdynije]] (2026.) • [[Park Muzakowski]]²⁾ (2004.) • [[Tarnowskie Góry]], <small>rudnik i njegov vodovodni sustav</small> (2017.) • <small>Srednjevjekovni dio grada</small> [[Toruń]]a (1997.) • [[Povijesno središte Varšave]] (1980.) • <small>Rudnici soli</small> [[Wieliczka|Wieliczke]] i [[Bochnia|Bochnie]] (1978.) • <small>Stari dio grada</small> [[Zamość]]a (1992.) | grupa2 = [[Prirodna baština]] (2) | popis2 = <small>[[Nacionalni park]]</small> [[Bjeloveška šuma]]³⁾ (1979.) • [[Bukove prašume|Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe]] (2021.)⁴⁾ | grupa3 = [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi#P|Nematerijalna svjetska baština]] (5) | popis3 = [[Krakovska šopka]] (2018.) • [[Pčelarstvo na drveću]] (2020.) • [[Rafting drvetom]]⁵⁾ (2022.) • [[Sokolarstvo]]⁵⁾ (2020.) • [[Tradicija cvjetnih tepiha za Tijelovske procesije]] (2021.) | ispod = <div> <small>¹⁾ Zajednička svjetska baština [[Poljska|Poljske]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]; ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i [[Njemačka|Njemačke]]; ³⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i [[Bjelorusija|Bjelorusije]]; ⁴⁾ Zajednička svjetska baština još 16 europskih zemalja; ⁵⁾ Zajedno s više zemalja </small> </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Poljska]] [[Kategorija:Poljski predlošci]] </noinclude> my602204k1pl210p1ouc802bmvrl0kg 0 288222 7571116 7542735 2026-08-06T20:34:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571116 wikitext text/x-wiki '''Krsto Cviić''' ([[engleski|engl.]] '''Christopher Cviic'''; [[Nova Gradiška]], [[3. listopada]] [[1930.]] – [[London]], [[11. prosinca]] [[2010.]]), bio je [[hrvat]]ski politički analitičar i stručnjak za jugoistočnu Europu te britanski novinar i publicist.<ref>Jasmina Popović, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/umro-krsto-cviic-covjek-i-novinar-koji-je-vidio-unaprijed-227239 Umro Krsto Cviić, čovjek i novinar koji je vidio unaprijed], ''[[Večernji list]]'', 11. prosinca 2010., pristupljeno 9. ožujka 2017.</ref> == Životopis == Krsto Cviić rođen je 1930. godine u Novoj Gradiški,<ref name="Cviić">Krsto Cviić: ''Pogled izvana: političke kozerije'', Zagreb : Nakladni zavod Znanje, 1994., {{ISBN|953-6124-28-9}}, str. 102. {{Citat|Prisjetio sam se ovoga kada sam koncem prošlog mjeseca boravio u Novoj Gradiški, gradu u kojemu sam se rodio i proveo rano djetinjstvo.|str. 102.}}</ref><ref name="Tko">Franjo Maletić, gl. ur.: ''Tko je tko u Hrvatskoj'', Zagreb : Golden marketing, 1993., {{ISBN|953-6168-00-6}}, str. 116., 117.</ref> iako postoje i izvori koji govore o [[Adžamovci]]ma kao mjestu rođenja. Roditelji su mu bili Franjo C. (tvorničar) i Mila rođena Jakešević. Kasnije se školovao u Zagrebu, gdje je diplomirao [[njemački jezik|germanistiku]]. A od 1954. godine je živio i radio u Londonu. Završio je poslijediplomski studij povijesti na [[Oxford]]u. Radio je kao suradnik [[BBC]]-ja (1954. – 59.), urednik svjetske službe BBC-ja na engleskom (1964. – 69.), suradnik ''The Economista'' (1969. – 90.) i politički analitičar Kraljevskoga instituta za međunarodne poslove u [[London]]u. Također je bio članom Savjeta za vanjske poslove [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Bio je predložen za ministra u [[Vlada demokratskog jedinstva|Vladi demokratskog jedinstva]].<ref> Zdravko Tomac: ''Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava'', Ponovljeno izd., Zagreb : Slovo M, 2004., {{ISBN|953-6514-10-9}}, str. 92.</ref> Jedan je od šestero potpisnika otvorenoga pisma (Krsto Cviić – [[Ivo Banac]] – [[Vesna Pusić]] – [[Ozren Žunec]] – [[Slavko Goldstein]] – [[Vlado Gotovac]]) [[1993.]] godine u kojem se traži odstupanje predsjednika dra [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], te dolazak "novih ljudi" na vlast u Hrvatskoj. == Djela == * ''Remaking the Balkans'' (hrv. Balkanska nova inačica), 1991. * ''Pogled izvana: političke kozerije'', Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1994. * ''Jugoistočna Europa: od konflikata do suradnje'', Europapress holding-Novi Liber, Zagreb, 2008. (suautor Peter Sanfey)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Cvii%C4%87%2c+Krsto&xm0=1&selectedId=63008590 Jugoistočna Europa : od konflikata do suradnje / Krsto Cviić, Peter Sanfey ; prijevod s engleskog jezika Marko Zubak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170312042243/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Cvii%C4%87%2c+Krsto&xm0=1&selectedId=63008590 |date=12. ožujka 2017. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 9. ožujka 2017.</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-biog-knjiž-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Cviić, Krsto}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] h29s9worx0q8fo8y1ofkfqvjc3hrpj7 0 288330 7571037 6849717 2026-08-06T17:03:15Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571037 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Dvorana stoljetnice u Wroclawu |slika = Wroclaw_-_Hala_Stulecia_03a.jpg |godina = [[2006.]] <small>(30. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1165 |država = {{Z+X|POLJ}} |karta = Poljska |karta-oznaka = [[Wrocław]] |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|51|06|26|N|17|04|37|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Dvorane stoljetnice u Poljskoj }} '''Narodna dvorana''' ili '''Dvorana stoljetnice''' ([[poljski]]: ''Hala Ludowa ili Hala Stulecia'', [[njemački]]: ''Jahrhunderthalle'') je povijesna zgrada u [[Poljska|poljskom]] gradu [[Wrocław]]u koju je od 1911. – 13. izgradio [[Nijemci|njemački]] [[arhitekt]] [[Max Berg]]. Zbog inovativne uporabe [[armirani beton|armiranog betona]] i jedinstvenog monumentalnog izgleda, Dvorana stoljetnice upisana je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2006. godine. {{Široka slika|Panorama hala.jpg|600px|Panorama fontane Breslau s Dvoranom stoljetnice|50%|center}} ==Povijest== U prijestolnici Donje [[Šleska|Šleske]], Breslau, je 10. ožujka 1813. godine [[Pruska|pruski]] kralj [[Fridrik Vilim III.]] u svom proglasu "An Mein Volk" ("Mome narodu") pozvao Pruse i Nijemce na otpor protiv [[Napoleon]]ove okupacije, što je naposljetku dovelo do [[Bitka kod Leipziga|Bitke kod Leipziga]] gdje je Napoleon pobjeđen. Otvorenje Dvorane stoljetnice, na bivšem hipodromskom mjestu, trebalo je proslaviti stogodišnjicu ove bitke, odatle naziv "Dvorana stoljetnice". Gradske vlasti Breslaua uzalud su očekivale financijsku potporu države i bili su prisiljeni platiti sami izgradnju ove ogromne građevine. Naposljetku je dvorana otvorena 20. svibnja 1913. godine, u nazočnosti prijestolonasljednika Fridrika Vilima Viktora. Do tada je Hans Poelzig uredio okoliš s ogromnim jezerom i fontanom okruženim [[beton]]om u oblik elipse, a iza njega se nalazio [[japanski vrt]]. Zgrada je služila u mnoge ceremonijalne i sportske svrhe, a nakon Drugog svjetskog rata, kada je Breslau pripao Poljskoj i postao [[Wroclaw]], Dvorana stoljetnice je, u duhu [[komunizam|komunizma]], preimenovana u ''Hala Ludowa'' ("Narodna dvorana"). God. 1948., ispred dvorane je postavljena skulptura u obliku igle, tzv. "Iglica", visoka 106 metara. Dvorana je korištena za [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 1963.|Europsko prvenstvo u košarci 1963. godine]], te je renovirana 1997. godine za [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.]] godine.<ref>[http://wiadomosci.gazeta.pl/kraj/1,34309,3851818.html Poljski navijači doveli do pobjede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910193115/http://wiadomosci.gazeta.pl/kraj/1,34309,3851818.html |date=10. rujna 2012. }} na http://wiadomosci.gazeta.pl, Posjećeno 14. prosinca 2010. {{pl icon}}</ref> ==Odlike== [[Datoteka:Wroclaw Centennial Hall Inside 2.JPG|mini|lijevo|Unutrašnjost Dvorane stoljetnice]][[Datoteka:Jahrhunderthalle Breslau Modell.jpg|mini|240px|Model Dvorane stoljetnice u [[Breslau]]]] Max Berg je [[kupola|kupolu]] dizajnirao po uzoru na kupolu Festhalle u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] i izgradio ju je od armiranog betona unutarnjeg promjera 69 metara i 42 metra visine. Tada je bila najveća građevina ove vrste, a simetrične tribine u obliku djeteline su mogle primiti 7,000 ljudi. Sama kupola je visoke 23 metra, a izgrađena je od [[čelik]]a i [[staklo|stakla]]. Kada je dovršena, Dvorana stoljetnice je snažno utjecala na razvoj arhitekture od armiranog betona u 20. stoljeću. Dvorana je izvorna imala [[orgulje]] Sauer, koje je izgradio Walcker Orgelbau, a koje su s 15,133 cijevi i 200 papučica tada bile najveće orgulje na svijetu. Dana 24. listopada 1913. godine, Karl Straube je prvi zasvirao na orguljama, i to ''Uvod, Passacaglia'' i ''Fugu za Orgulje br. 127.'', koju je posebno za ovu prigodu skladao [[Max Reger]]. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.halaludowa.wroc.pl/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101214151750/http://www.halaludowa.wroc.pl/ |date=14. prosinca 2010. }} {{pl icon}} * [http://www.centennialhall.eu/ Dvorana stoljetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100529065041/http://www.centennialhall.eu/ |date=29. svibnja 2010. }} {{eng oznaka}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat = Centennial Hall |commonscathr = Dvorana stoljetnice }} {{Svjetska baština u Poljskoj}} [[Kategorija: Građevine u Poljskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj]] [[Kategorija:Wrocław]] qdj7tehpy32ah21fwdejewg893ccg3u 0 289066 7570992 7352573 2026-08-06T16:18:20Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7570992 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = San Marino | ime_genitiv = San Marina | izvorno_ime = Città di San Marino | slika_panorama = Collage San Marino.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Znamenitosti San Marina | slika_zastava = Flag of the City of San Marino.svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of arms of the city of San Marino.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Plano de San Marino.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj grada San Marino | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 56 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 12 | dužina-minute = 26 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[San Marino]] | lokacija1_ime = Općina | lokacija1_info = San Marino | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = Zamošć | utemeljenje_ime = Utemeljenje | utemeljenje_datum = [[301.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Sveti Marin]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Capitano | ime_vođe = Alessandro Barulli | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 7.09 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 675 [[metar|m]] | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2010. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 4.356 | stanovništvo_gustoća = 614 /km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = RSM-47890 | pozivni_broj = +378 0549 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = RSM | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = http://www.sanmarinosite.com/castelli/sanmarino.html | bilješke = }} '''San Marino''' glavni je grad Republike [[San Marino]] na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] u blizini [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Grad je smješten na zapadnom obronku najviše točke San Marina, planine [[Monte Titano]]. San Marino treći je grad po veličini u državi San Marino poslije najvećeg grada [[Dogana]] i poslovnog središta, obližnjeg grada [[Borgo Maggiore]]. S općinom San Marino graniče općine [[Acquaviva]], [[Borgo Maggiore]], [[Fiorentino]] i [[Chiesanuova]] te [[Italija|talijanska]] općina [[San Leo]]. Grad je podijeljen na 7 župa: Cà Berlone, Canepa, Casole, Castellaro, Montalbo, Murata i Santa Mustiola. {{Široka slika|San marino panorama 1.jpg|800px|Panorama San Marina i jadranske obale s Monte Titana|50%|center}} Od obrazovnih institucija najznačajnija je ''Akademio Internacia de la Sciencoj San Marino''. ==Povijest== S obzirom na to da je prijestolnica San Marina bila jedinim gradom u Republici, povijest grada gotovo je identična [[San Marino#Povijest|povijesti Republike San Marina]]. ==Gospodarstvo== Donedavno se gospodarska djelatnost grada temeljila na [[kamenolom]]u i klesarstvu, ali danas se najviše temelji na [[turizam|turizmu]], [[trgovina|trgovini]], prodaji [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i malim poljoprivrednim gospodarstvima koja su u opadanju. Grad godišnje posjeti više od 3 milijuna posjetitelja od kojih 85 % čine [[Talijani]]. U gradu se nalazi oko tisuću malenih prodavaonica s velikom i raznolikom ponudom. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Sveti Marin.jpg|thumb|Pogled s tornja Ceste, na glavni toranj Guaitu]] Povijesno središte San Marina i [[Monte Titano]] upisani su 2008. godine na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer opstanka neovisne Republike od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] čije urbano središte nije narušeno industrijskim razvitkom kao kod drugih srednjovjekovni gradova.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1245 San Marino na UNESCO-ovoj službenoj stranici]</ref> Glavne su znamenitosti grada: * Bazilika sv. Marina (''Basilica di San Marino'') nalazi se na sjeveroistočnom rubu grada uz Crkvu sv. Petra i najvažnija je [[crkva]] u gradu posvećena svecu-zaštitniku, [[Sveti Marin|Svetom Marinu]], čije se [[relikvija|relikvije]] čuvaju unutra. Sadašnja crkva izgrađena je 1836. godine na mjestu starije crkve iz 7. stoljeća. Izgrađena je u [[neoklasicizam|neoklasičnom stilu]] s [[trijem]]om od osam [[korintski red|korintskih stupova]]. * Gradska vijećnica (''Palazzo Pubblico'') danas je i Zgrada vlade, predsjednika i kongresa. Gradio ju je talijanski [[arhitekt]] [[Frencesco Azzurri]] iz [[Rim]]a od 1884. do 1894. godine u [[historicizam|neogotičkom stilu]]. * Tornjevi na planini [[Monte Titano]] * Trg Titano s kazalištem (18. st.) * Samostan sv. Klare (14. st.) * Grand Hotel San Marino <gallery> Slika:Cathedral San Marino - Exterior.jpg|Bazilika sv. Marina Slika:Palazzo Pubblico - esterno.jpg|''Palazzo Publico'' Slika:View of Mount Titano - San Marino.jpg|Toranj Guaita Slika:Panorama of the Cesta Tower in San Marino.jpg|Toranj Cesta </gallery> ==Gradovi prijatelji== San Marino ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima: * {{Z|HRV}} [[Rab]], [[Hrvatska]] * {{Z|ITA}} [[San Leo]], [[Italija]] * {{Z|DAN}} [[Rønne]], [[Danska]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.giuntedicastello.sm/index.php?id=12 San Marino na giuntedicastello.sm] {{it icon}} * [http://www.visitsanmarino.com/ Turističke informacije] {{it icon}} {{eng oznaka}} {{de}} {{fr}} {{es}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat = San Marino (city) |commonscathr = San Marino (grad) |wikiatlas = San Marino |wikiatlashr = San Marina |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Zemljopis San Marina]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Europi]] ncvn2kwjvp9rk6iwrphivfhwzjps4x9 0 289319 7571007 7087964 2026-08-06T16:26:54Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571007 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Arheološki lokalitet na zavoju Boyne |slika = Newgrange.JPG |godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 659 |država = {{DZ+X|IRS}} |karta = Irska |karta-oznaka = Brú na Bóinne |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|53|41|34|N|6|27|0|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Brú na Bóinnea u Irskoj }} '''Brú na Bóinne''' ([[irski]] za "Palača Boyne") je skupina [[neolit]]skih spomenika u okrugu [[Meath]], pokrajina [[Leinster]] u [[Irska|Irskoj]], koji su izgrađeni oko 3.500-3.200 godine pr. Kr.; prije [[egipat]]skih [[piramida]]. To je najveći i jedan od najvažnijih [[megalit]]skih [[prapovijest|prapovijesnih]] [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta u Europi. Njegovi neoliski [[tumul]]i, [[menhir]]i i [[dolmen]]i su izgrađeni zahvaljujući poznavanju osnovnih [[astronomija|astronomskih]] i znanstvenih spoznaja, što je najočitije na podzemnoj grobnoj dvorani Newgrange. Lokalitet okružuje rijeka [[Boyne]] s tri strane, a sa sjeverne strane njenom pritokom, rijekom Mattock. Tako da je potpuno okružen vodom i često se naziva i "Zavoj rijeke Boyne", što je nepravilan prijevod irskog naziva ''Brú na Bóinne'' što zapravo znači "Palača Boyne". Lokalitet se sastoji od 40 podzemnih grobnih dvorana i drugih spomenika od kojih sz najpoznatiji koncentrirani na sjevernoj strani rijeke (Newgrange, Knowth i Dowth), koji su slavni i zbog velike kolekcije [[Neolitska umjetnost|neolitskih umjetnina]] koje su pronađene tu. Ovi tumuli su građeni na zavoju rijeke i postoje dokazi da su izgrađeni od kamenja s još starijih građevina, poput [[mezolit]]skog kamenog oruđa. Također su posjećivani stoljećima poslije o čemu svjedoče grobni darovi iz [[brončano doba|brončanog]], [[željezno doba|željeznog]], [[Stari Rim|rimskog]] doba, pa čak i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Središnji i najveći grobni humak Newgrange je poput druga dva velika humka (Knowth i Dowth) izgrađen u skladu s poravnanjem [[ravnodnevica|ravnodnevice]] (poput [[Stonehenge]]a u [[Engleska|Engleskoj]]), ali i drugi spomenici (Cloghalea kromleh, Townleyhall, Monknewtown, ritualno jezero i dr.) također imaju astronomski određenu topografiju. [[Datoteka:Wakeman Newgrange tumulus chamber cross section.png|mini|Presjek i tlocrt Newgrangea]] [[Datoteka:Small monuments at Newgrange.jpg|mini|Maleni menhiri u Newgrangeu]] Arheološki lokaliteti na zavoju Boyne upisan je [[1993.]] godine na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao trijumf ljudskog duha u ranoj ljudskoj povijesti u izoliranim mjestima. Oni su otprilike suvremenici [[mastaba]] [[Drevni Egipat|arhajskog doba Egipta]] (prva i druga dinastija), [[zigurat]]a u [[Sumerani|Sumeru]], te stoljeće ili dva ranije od prvih gradova [[Harappa]] kulture u [[Indija|Indiji]], te 500 god. od zlatnog doba [[Povijest Kine|Kineske povijesti]]. Neuobičajeno fine izrade za njihovo vrijeme, i s izuzetno bogatim nalazom dokaza, ti lokaliteti stoje kao vidljivi simbol dostignuća ranih naroda udaljenih od tradicionalnih središta civilizacije. <gallery> Slika:Flickr - bastique - Entrance stone at Newgrange.jpg|Menhir iz Newgrangea Slika:Flickr - bastique - Newgrange side building (2).jpg|Tumul u Newgrangeu Slika:Newgrange Phallic Stone - Kevin Lawver.jpg|Artefakti iz Newgrangea Slika:Piedra del destino - gpoo.jpg|"Menhir sudbine" na brdu Tara Slika:Knowth4.jpg|Jedan od tumula u Knowthu Slika:Knowth05.jpg|Kromleh od debala u Knowthu Slika:Knowth.jpg|Prolaz kroz glavnu grobnu komoru u Knowthu Slika:Fourknocks-Nische.jpg|[[Niša]] tumula u Fourknocksu Slika:View_of_Dowth.jpg|Dowth Slika:Passage tombs on Slieve na Calliagh, Co. Meath - geograph.org.uk - 1003032.jpg|Loughcrew </gallery> ==Poveznice== * [[Neolitska umjetnost]] * [[Megalitska kultura]] ==Izvori== {{commonscat|Archaeological sites in County Meath}} * D. Lewis-Williamsi D. Pearce, ''Inside the Neolithic Mind'', Thames and Hudson, London, 2005., {{ISBN|0500051380}} * M. J. O'Kelly, ''Newgrange: archaeology, art, and legend'', 1982., London: Thames and Hudson, Ltd. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20131006084411/http://www.heritageireland.ie/en/midlandseastcoast/brunaboinnevisitorcentrenewgrangeandknowth/ Službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20151023124301/http://www.theboynevalley.com/ Portal doline Boyne] {{Prapovijesna umjetnost}} [[Kategorija:Megalitski arheološki lokaliteti u Europi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Irskoj]] [[Kategorija:Arheoastronomija]] [[Kategorija:Građevine u Irskoj]] [[Kategorija:Neolitik]] [[Kategorija:Povijest Irske]] jv2ryo8xjdvgwedclfo3edgl5c4ltcv 0 295027 7571165 7433230 2026-08-06T21:16:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571165 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:StStephen GiacomoCavedone.jpg|thumb|Prvi poznati ''kršćanski mučenik'' [[Sveti Stjepan]], naslikao [[Giacomo Cavedone]]]] '''Kršćanski mučenik''' je naziv za osobu koja je ubijena zbog svoje [[kršćanstvo|kršćanske]] vjere, i to [[kamenovanje]]m, [[razapinjanje]]m, [[pogubljenje spaljivanjem|spaljivanjem na lomači]] ili drugim naćinom [[mučenje|mučenja]] ili [[smrtna kazna|pogubljenja]]. U samim počecima kršćanstva izraz "mučenik" se rabio za [[Apostoli|Apostole]].<ref name="ODCC M">"martyr." Cross, F. L., ed. The Oxford dictionary of the Christian church. New York: Oxford University Press. 2005</ref> Kako su kršćani kasnije postajali metom [[religijski progoni|progona]], izraz se počeo rabiti za sve koji su trpili poteškoće zbog svoje [[vjerovanje|vjere]].<ref name="ODCC M"/> Na kraju se počeo koristiti isključivo za one kršćane koji su zbog svoje vjere bili ubijeni.<ref name="ODCC M"/> [[Rano kršćanstvo|Rano kršćansko razdoblje]] prije [[Konstantin I|Konstantina I]] se smatra "klasičnim" dobom mučeništva.<ref name="ODCC M"/> Mučenička smrt se smatra "[[krštenje]]m u krvim," odnosno čišćenjem od [[grijeh]]a istovjetnim krštenjem u vodi.<ref name="ODCC M"/> == Povezani članci == * [[Dioklecijanovi progoni]] * [[Novi mučenici]] * [[Marijanski progoni]] * [[Oksfordski mučenici]] * [[Japanski mučenici]] * [[Vijetnamski mučenici]] * [[Mučenici španjolskog građanskog rata]] * [[Sveti Cirijak]] == Izvori == {{izvori}} == Izvori == *[[Tripp York]], ''The Purple Crown: The Politics of Martyrdom'' (Herald Press, 2007). {{ISBN|978-0836193930}} *[http://www.probe.org/docs/persecution.html Rick Wade, "Persecution in the Early Church."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041009201949/http://www.probe.org/docs/persecution.html |date=9. listopada 2004. }} *[http://www.ianpaisley.org/article.asp?apostles.htm The History of the Early Christian Martyrs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101217183728/http://ianpaisley.org/article.asp?apostles.htm |date=17. prosinca 2010. }} *[[John Foxe]], ''Foxe's Book of Martyrs.'' *Fr. Paul Keane, "The Martyr's Crown" (Family Publications, 2009) [http://www.familypublications.co.uk/detail.cfm?ID=0002110&storeid=1]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *D.C. Talk, ''Jesus Freaks: DC Talk and The Voice of the Martyrs—Stories of Those Who Stood For Jesus, the Ultimate Jesus Freaks.'' *Voice of the Martyrs, ''Extreme Devotion.'' for more information go to www.martyrclass.org {{GLAVNIRASPORED:* Kršćanski mučenici}} [[Kategorija:Žrtve progona kršćana| ]] [[Kategorija:Kršćanska terminologija]] tc250n2sy3zoubt7k5d51q08pncqddy 10 299667 7570879 7519393 2026-08-06T12:26:02Z Runolist 263374 ukl. ROB i prijenos s engleskog 7570879 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Altajski jezici | naslov = Hipotetska [[altajski jezici|altajska porodica]] | grupa1 = [[Jezična porodica|Porodice]] | popis1 = [[Mongolski jezici|mongolski]] • [[Tunguski jezici|tunguski]] • [[Turkijski jezici|turkijski]] • [[Koreanski jezici|koreanski]] • [[japonski jezici|japonski]] • [[ainuski jezici|ainuski]]? |grupa2 = Rani jezici |popis2 = [[Staroturkijski jezik|staroturkijski]] • [[starokorejski jezik|starokorejski]] • [[starojapanski|starojapanski]] |grupa3 = [[Prajezik|Prajezici]] |popis3 = [[praaltajski jezik|praaltajski]] • [[praturkijski]] • [[pramongolski]] • [[prajaponski]] }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni jezični predlošci|Altajski]] q10d5dp9zj8jk4x7hfsia2l9trve33c 0 299796 7571031 7254595 2026-08-06T17:00:29Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571031 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Arheološko područje Chan Chan |slika = Chanchan fishnet ruins.JPG |godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii |ugroženost = 1986.- |dossier = 366 |država = {{Z+X|PER}} |karta = Peru |karta-oznaka = Chan Chan |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|8|6|38|S |79|4|30|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Chan Chana u Peruu }} '''Chan Chan''' je najveći [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] grad u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Ovaj, danas tek [[arheologija|arheološki]] lokalitet, nalazi se u [[peru]]anskom dijelu područja [[La Libertad]], 5 km zapadno od grada [[Trujillo]]. Ovaj prostrani grad, izgrađen [[adobe]] tehnikom gradnje, je izgrađen oko 850. godine za vrijeme civilizacije [[Chimú]], prijelaznog kraljevstva između civilizacija [[Moche]] i [[Inke]], od kojih posljednji osvajaju Chan Chan 1470. godine. Chan Chan je bio prijestolnica Chimúa i pretpostavlja se da je na vrhuncu moći u gradu živjelo oko 30.000 ljudi. Zbog svojih jedinstvenih ukrasa i urbanizacije, Chan Chan je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1986. godine, a zbog prirodne erozije koja je uništavala vrijednu adobe arhitekturu odmah je dospio i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/366 |title=Chan Chan |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=25. 0žujka 2011.}}</ref> Ovom području tradicionalno prijete i česti potresi, ali i pljačkaši. ==Povijest== [[Datoteka:Chan Chan Model.jpg|mini|lijevo|Model grada Chan Chana u gradu [[Trujillo]] (Peru)]] [[Datoteka:Chan chan view1.jpg|mini|Jedna od devet citadela]] Civilizacija Chimu je zamijenila Moche oko 1200. godine, i njihovo kraljevstvo se prostiralo u dolini Moche, od zaljeva [[Guayaquíl]] na sjeveru do područja [[Pramonga]] na jugu. U ovom suhom području rijeka koja je tekla kanalom dugim 80 km je bila od presudnog značaja. Zahvaljujući kompleksnoj mreži kanala za navodnjavanje ona je navodnjavala cijelo područje u blizini grada Chan Chan. Chimu kraljevstvo je doseglo svoj vrhunac u 15. stoljeću. Nedugo potom, oko 1470. godine, je kralj Inka, [[Tupac Yupanqui]], zatočio kraja Chimua, [[Minchancaman]]a, u svojoj prijestolnici [[Cuzco]]u. Kraljević Chumun Caur je nastavio vladati sjevernim područjem Chimua, ali je njegovo kraljevstvo bilo slabo i razjedinjeno. Nekih 60 godina kasnije Chimui su velikodušno primili [[Španjolska|španjolske]] [[konkvistador]]e pod vodstvom [[Francisco Pizarro|F. Pizarra]] koji su u blizini Chan Chana podigli grad koji je nazvan prema Pizarrovom rodom mjestu u Španjolskoj, Trujillo. Ruine Chan Chana su opustošili španjolski tragači za zlatom, što je nastavljeno sve do današnjih dana. Suvremeni pljačkaši se nazivaju ''huaqueros''. Ovo područje je pored pljačkaša privuklo i mnoge putnike, povjesničare i arheologe. Španjolac Baltazar Martinez de Compañon je već između 1755. i 1785. nacrtao jednostavni plan njegovih ruina. Čak i danas, usprkos istraživanju Harvardskog sveučilišta pod vodstvom Michaela E. Moseleya 1969. godine, ovoaj lokalitet ostaje malo istražen. No, zbog ubrzane erozije lokaliteta i poroznosti građevinskog materijala, mnoge od najznamenitijih građevina su potpuno nestale. ==Odlike== Chan Chan pokriva područje od oko 20 km², dok njegovo gusto naseljo središte ima površinu od 6 km².<ref>J. D. Moore, ''Cultural Landscapes in the Ancient Andes'', 2005., Gainesville: University Press of Florida.</ref> Cijelo područje ima izrazito strogu geomatrijsku organizaciju koja odražava vladajuću hijerarhiju. Grad je podijeljen na devet kvadratičnih područja visokim i debelim [[adobe]] [[zid]]inama poznatih kao [[citadela|citadele]] ili [[palača|palače]]. Svaka citadela je bila samostalna urbana cjelina s nekoliko prostora poput [[trg]]ova koji su imali nepoznatu ceremonijalnu ulogu. Bili su okruženi [[hram]]ovima, [[nastamba]]ma, skladištima, kuhinjama, [[rezervoar]]ima vode, povrtnjacima, [[vrt]]ovima, pogrebnim platformama, grobljima, itd. Njihovi adobe zidovi su bili ukrašeni [[friz]]ovima [[Apstrakcija|apstraktnih]], [[Antropomorfno|antropomorfnih]] i zoomorfnih oblika koji danas daju posebnu privlačnost njihovim ruinama. Izvan devet citadela pronađena su industrijska područja na zapadu i istoku. Glavna djelatnost u njima je bilo [[drvodeljstvo]], [[vez]] i obrada [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. Područje daleko na istoku je, sudeći prema ostacima sustava navodnjavanja, bilo poljoprivredno područje, ali su tu pronađeni i neki hramovi. <gallery> Slika:Wall of Main Square at Chan Chan.JPG|Ukrašeni zid glavnog trga Slika:Chanchan carvings.jpg|[[Reljef]]ni [[friz]] [[riba]] Slika:Chan Chan Août 2007 - Détails.jpg|Detalj Slika:Chan Chan scale.jpg|Friz ratnika Slika:Chan Chan Août 2007 - Secteur Administratif.jpg|Oštećene "mrežaste" zidine </gallery> ==Izvori== {{izvori}} {{Commonscat|Chan Chan}} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20080720174046/http://www.historychannel.com/classroom/unesco/chanchan.html History Channel Classroom: Chan Chan] {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011. * [http://www.chanchan.gob.pe Chan Chan - info] * [http://www.tiwanakuarcheo.net/7_flash/chan/chanchan_I.html Chan Chan - Chimu's Desert City (Flash)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303165448/http://www.tiwanakuarcheo.net/7_flash/chan/chanchan_I.html |date=3. ožujka 2016. }} {{eng oznaka}} Posjećeno 24. ožujka 2011. {{Svjetska baština u Peruu}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura u Peruu]] [[Kategorija:Drevni gradovi u Peruu]] [[Kategorija:Chimu Indijanci]] [[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]] [[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]] frlhglajjy2cnox0y7hq6fw3u6twdsc 0 300672 7571373 7450462 2026-08-07T05:50:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571373 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|ledenjak}} [[Datoteka:Franz Josef glacier.JPG|mini|desno|250px|Ledenjak Franz Josef]] [[Datoteka:Franz Jozef Glacier NZ fig13.gif|mini|desno|250px|Topljenje ledenjaka Franz Josef u zadnjih 150 godina]] '''Ledenjak Franz Josef''' je 12 kilometara dugi [[ledenjak]] na zapadnoj obali južnog otoka, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Nalazi se na 300 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]].<ref> [http://www.doc.govt.nz/parks-and-recreation/places-to-visit/west-coast/glaciers/franz-josef-glacier/] Department of Conservation (New Zealand)website </ref> Zajedno s još dva okolna ledenjaka, dio je [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].<ref>Trevor.J. Chinn: "Glaciers of New Zealand" [http://pubs.usgs.gov/prof/p1386h/nzealand/nzealand2.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080603031420/http://pubs.usgs.gov/prof/p1386h/nzealand/nzealand2.html |date=3. lipnja 2008. }}</ref> Ledenjak Franz Josef je u zadnjih 100 godina imao perioda [[Topljenje ledenjaka od 1850.|topljenja]] i povećanja, ali trenutačno je 2,5 kilometara kraći.<ref>[http://www.teara.govt.nz/TheBush/Landscapes/GlaciersAndGlaciation/2/en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015174632/http://www.teara.govt.nz/TheBush/Landscapes/GlaciersAndGlaciation/2/en |date=15. listopada 2008. }} Tasman: "Franz Josef and Fox glaciers" 2008.</ref><ref>[http://www.nzherald.co.nz/location/story.cfm?l_id=500592&objectid=10476881] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103114530/http://www.nzherald.co.nz/location/story.cfm?l_id=500592&objectid=10476881 |date=3. studenoga 2012. }} "Shrinking glaciers near crisis" 2007., Johnston Martin</ref> Ledenjak je vrlo važna turistička atrakcija, jer ga godišnje posjeti oko 250 000 ljudi.<ref> [http://www.theage.com.au/news/World/Australian-injured-by-ice-on-NZ-glacier/2007/02/16/1171405437132.html The Age] 2007.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Ledenjaci u Australiji i Oceaniji|Franz Jozef]] [[Kategorija:Reljefni oblici na Novom Zelandu]] q0gumtcnx8d2ilh33brc710b9illii3 0 302366 7571478 7171148 2026-08-07T11:01:26Z Prof saxx 7403 /* Poveznice */ 7571478 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Bijeli grad Tel Aviva - moderni pokret |slika = Zina Dizengoff Circle in the 1940s.jpg |godina = [[2003.]] <small>(27. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1096 |država = {{Z+X|IZR}} |karta = Izrael |karta-oznaka = Bijeli grad Tel Aviva |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|32|04|40|N|34|46|26|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Tel Aviva u Izraelu }} '''Bijeli grad Tel Aviva''' (hebrejski: העיר הלבנה‎, ''Ha-Ir HaLevana'') je skup više od 4.000 modernih građevina, izgrađenih u [[Internacionalni stil|internacionalnom]] i tzv. [[Bauhaus]] stilu; danas najveći muzej [[Arhitektura 20. stoljeća|moderne arhitekture]]. [[Tel Aviv]] ima najveći broj ovih građevina od bilo kojeg drugog grada na svijetu. Izgradili su ih od 1930-ih do 1950-ih većinom [[Židovi|židovski]] [[arhitekt]]i koji su prebjegli od [[Nacizam|nacističkih]] progona u Europi, ali i njihovi učenici. Tel Aviv iz 1930-ih, poznat kao "Bijeli grad", je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "izvanredan primjer [[urbanizam|urbanističkog]] planiranja novog grada i njegove arhitekture u ranom 20. stoljeću".<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1096 |title=Bijeli grad tel Aviva - moderni pokret |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=21. travnja 2011.}}</ref> [[Datoteka:Tel Aviv - Magen David Square - 1936.jpg|mini|lijevo|<center>Trg Magen David s kućom Polishuk u pozadini]] ==Povijesti odlike== Tel Aviv je 1910. godine imao samo 100 stanovnika, no kako je bio urbani uspjeh, broj stanovnika se stalno povećavao. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uslijedio je val [[imigracija|imigracije]], a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mnogi su europski [[arhitekt]]i židovi (kao što je [[Arieh Sharon]]) došli u grad. God. 1925. osnovan je [[fakultet]] [[arhitektura|arhitekture]] Technion, a u [[Haifa|Haifi]] je osnovano Tehničko sveučilište, na kojima su predavali europski židovi. 1930-ih su diplomanti ovih fakulteta imali priliku graditi mnoge domove i urede u Tel Avivu. Te građevine su građene u duhu europskog [[funkcionalizam|funkcionalističkog]] stila, bez ukrašavanja, od [[armirani beton|armiranog betona]] prirodno bijele boje (zbog čega je i prozvan "Bijelim gradom"), tri do pet katova s parkom i s mnogim inovacijama u klimatizaciji (npr. prizemlje na [[pilon]]ima koji omogućavaju kruženje zraka i hlađenje gornjih katova). Također, grad je imao urbanistički plan, koji je od 1925. – 27. izradio [[Sir Patrick Geddes]], a u kojemu su se moderne građevine povezivale parkovima u kojima su stanovnici uzgajali svoje voće i povezivali se u blisku zajednicu. Umjesto grada-vrta, ideje koja je tada dominirala u urbanizmu, Geddes je zamislio grad utemeljen na fizičkim, ekonomskim i društvenim potrebama njegovih stanovnika. Tada su nastala tri naselja: Lev Hair, avenija Rothschild i četvrt Bialik, okružene prstenom zelene zone. Središnji Bijeli grad na sjeveru ima jasno odijeljene stambene i poslovne zone. Samo središte je na kružnom toku trga Zina Ditzengoff na kojem se nalaze Kazalište Habima, Muzejski paviljon i [[Dvorana Fredric R. Mann]]. Sve građevine imaju tri do četiri kata i ravne krovove s ponekim dekorativnim ukrasima od gipsa i bojama pročelja od krem ili čiste bijele. Naselje sjeverno od bulevara Ben Gurion izgrađeno je nešto kasnije, a zapadni dio tek 1948. godine. Istočni dio je izgrađen od 1940-ih do 1960. i slabije je kvalitete i čistoće stila, izgrađeno u vremenu recesije. Južni dio Bijelog grada se ne smatra čistim u stilu i nije potpuno zaštićen. Rastom, grad je ubrzo obuhvatio u to vrijeme većinski [[Arapi|arapski]] drevni lučki grad [[Jafa|Jaffu]] (יָ'''פוֹ'''‎, ''Yafo''), i 1950. godine spojeni su u jednu upravnu jedinicu. Tel Aviv iz tog vremena je danas najveći muzej arhitekture na otvorenom, svjetski poznat kao "Bijeli grad". Njegove inovativne građevine i odvažan urbanistički plan su snažno utjecali na razvoj urbanizma i arhitekture širom svijeta. <gallery> Slika:Zina Dizengoff Circle in the 1940s.jpg|<center>Trg Ditzengoff, središte Bijelog grada Slika:HeichalHatarbut.jpg|<center>Dvorana Fredric R. Mann Slika:Cafe Gan Rave-a.jpg|<center>Kafana Gan Rave 1933. Slika:PB090021.JPG|<center>Hotel Kino izgrađen je kao kino 1930. Slika:Bauhaus Tel-Aviv museum.jpg|<center>Muzej [[Bauhaus]]a u ulici Bialik Slika:Angel house.jpg|<center>Moderna arhitektura. </gallery> ==Izvori== {{izvori}} * Shmuel Yavin i Ran Erde, ''Revival of the Bauhaus in Tel Aviv: Renovation of the International Style in the White City'', 2003., Tel Aviv: Bauhaus Center. {{ISBN|9789659060603}}. ==Poveznice== * [[Stambena naselja berlinske moderne]] * [[Vila Tugendhat]], [[Brno]] * [[Bauhaus]], [[Dessau]] * [[Gradsko središte Gdynije]] ==Vanjske poveznice== {{commonscat|White City of Tel Aviv}} *[https://web.archive.org/web/20100904042135/http://www.white-city.co.il/english/index.htm Bijeli grad Tel Aviv] {{eng oznaka}} *[http://www.bauhaus-center.com/shop/product_info.php?products_id=65 Bijeli grad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707214347/http://www.bauhaus-center.com/shop/product_info.php?products_id=65 |date=7. srpnja 2011. }} u [[Bauhaus]] Centru u Tel Avivu *[https://web.archive.org/web/20100904042135/http://www.white-city.co.il/english/index.htm Bijeli grad na stranicama općine Tel Aviv] *[http://www.telaviv4fun.com/bauhaus.html Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126000528/http://www.telaviv4fun.com/bauhaus.html |date=26. siječnja 2010. }} {{Svjetska baština u Izraelu}} {{GLAVNIRASPORED:Tel Aviv, bijeli grad}} [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]] [[Kategorija:Tel Aviv]] 534baf0do39cg314shu25cu93m2e2sb 0 304342 7571041 6851811 2026-08-06T17:08:00Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571041 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Stari grad Gadames |slika = Ghadames - Gasse in der Altstadt.jpg |godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = v |ugroženost = 2016. - |dossier = 362 |država = {{Z+X|LIBI}} |karta = Libija |karta-oznaka = Gadames |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|30|08||N|9|30||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Gadamesa u Libiji }} '''Gadames''' ili '''Ghadamis''' ([[arapski]]: غدامس‎; [[Berberski jezici|berberski]]: ''Ghdams / ɛadēməs''; [[Libijski arapski|libijski]]: ''Ġdāməs'') je [[grad]] u [[oaza|oazi]] u zapadnoj [[Libija|Libiji]]. Nalazi se oko 549&nbsp;km jugozapadno od [[Tripoli]]ja, na samoj tromeđi granica s [[Alžir]]om i [[Tunis]]om; zapravo on čini granicu libijske pokrajine [[Ouargla]], Alžira i tuniškog guvernata [[Tataouine]]. Danas grad ima oko 7.000 stanovnika, uglavnom [[Berberi|Berbera]]. Stari grad koji je opasan zidinama, poznat kao "Biser pustinje", je upisan 1986. godine na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedan od najstarijih saharskih gradova koji je primjer naselja tradicionalne arhitekture. Prije je svaki od sedam klanova koji žive u Gadamesu posjedovao jednu njegovu četvrt s osobnim javnim trgom gdje su održavali svoje festivale, no 1990-ih stanovništvo je deložirano i Starom gradu danas prijeti urušavanje zbog neodržavanja građevina.<ref>[http://whc.unesco.org/en/newsletter The World Heritage Newsletter], No.9, Prosinac 1995.</ref> God. 2016. Stari grad Gadames je upisan i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog [[Rat u Libiji 2014.|Libijskog građanskog rata]], prisutstva naoružanih skupina, već načinjene i mogućih budućih oštećenja lokaliteta<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1523/ |title=Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Dange |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref> {{Široka slika|Ghadames Panorama April 2004.jpg|900px|Panorama povezanih krovova Gadamesa|50%|center}} ==Legenda o imenu== Prema arapskoj predaji oazu je otkrio jedan sluga kojem je gospodar naredio da se uputi u pustinju i pronađe kamp gdje su on i njegovi imali piknik dan prije. Sluga je pronašao stvari, ali kad se spremao poći kopito njegovog konja je probilo zemlju i ukazala se voda. Zbog toga je oaza dobila ime ''Ghada-ams'' (ar. za "ručak-jučer"). Bilo kako bilo, oaza je svakako razlog nastanka grada. ==Povijest== [[Datoteka:Libya 4432 Ghadames Luca Galuzzi 2007.jpg|mini|lijevo|Jedan od "podzemnih" prolaza u Starom gradu]] Najstariji zapis o Gadamesu je iz [[Stari Rim|rimskih vremena]] kada je bio poznat kao '''''Cydamus''''', vjerojatno prema [[Berberi|berberskom]] plemenu Tidemensi iz [[Fezan]]a.<ref>[http://www.temehu.com/Cities_sites/Ghadames.htm Ghadames na temehu.com] {{eng oznaka}} Preuzeto 14. svibnja 2011.</ref> God. 19. pr. Kr., za vladavine cara [[August]]a, rimski prokonzul Lucije Kornelije Balb Mlađi je osvojio Cydamus, ali stalni vojni garnizon je ustanovljen tek za cara [[Septimije Sever|Septimija Severa]], a postoji vjerojatnost da ju je i sam Car posjetio 202. godine kada je obilazio svoju rodnu [[Leptis Magna|Leptis Magnu]].<ref>Anthony Richard Birley, ''[http://books.google.nl/books?id=Obu1zSDuUYsC&pg=PA35&lpg=PA35&dq=appuleius+numidian+gaetulian&source=bl&ots=21GBkL4Jti&sig=w1Gz7ksztKgz1lWUnzYtWvtfbl0&hl=nl&ei=gfjJTKeCMJHrOZSX4JcB&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CDEQ6AEwBQ#v=onepage&q=Cydamus&f=false Septimius Severus: the African emperor]'', 2002, Taylor & Francis e-Library, str. 2. {{ISBN|0-415-16591-1}}</ref> No, samo nekoliko desetljeća kasnije, tijekom tzv. "Krize 3. stoljeća", Rimljani su se povukli iz grada. Nakon što su ga pokrstili [[bizant]]ski misionari u 6. stoljeću je u oazi osnovana [[biskupija]]. Do konca 7. stoljeća njime su vladali [[Arapi]], a stanovništvo je prešlo na [[islam]]. Od tada, pa sve do 19. stoljeća, Gadames je odigrao važnu ulogu u trans-saharskoj trgovini. Trgovci iz Gadamesa su bili poznati po cijeloj Sahari. U svim drugim važnim mjestima, poput [[Timbuktu]]a u [[Mali]]ju, postoji ulica koja se zove po Gadamesu, a kroz koju su karavane prolazile na putu za Gadames. Otuda se trgovalo raznom robom. Iz subsaharske Afrike je dolazilo [[drago kamenje]], [[zlato]], [[srebro]], [[slonovača]], [[datulje]] i [[noj]]evo perje, a u drugom smjeru je išlo [[staklo]] i [[venecija]]nski [[papir]] (npr. za vjerske tekstove), [[biser]]i iz [[Pariz]]a i [[lan]] iz [[Marseille]]a.<ref>Davor Rostuhar, ''Libija, putovanje u srce Sahare'', časopis [[Meridijani]], listopad 2010., str. 46.</ref> 1970-ih vlada je izvan zidina Starog grada izgradila nove kuće, no stanovnici su se ljeti vraćali u Stari grad jer je bio bolje izgrađen za podnošenje vrućina. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Ghadames - Grosse Moschee.jpg|mini|Velika džamija u Novom gradu]] Iako nije sačuvana nijedna građevina iz proto-berberskog ili rimskog razdoblja, Gadames se odlikuje izvanrednom stambenom arhitekturom koja je prilagođena potrebama stanovanja u vrućim pustinjskim uvjetima. Prije svega kuće su imale iznimno debele zidove kako bi sačuvale svježinu, a kuće na granici grada su spojile zidove u gradske zidine s pokojim tornjem, gradksim vratima i bastionima. Kuće su podijeljene na katove različitih namjena: prizemlje je služilo za skladištenje, prvi kat za stanovanje, potom natkrivene aleje, gotovo poput podzemne mreže hodnika; i na kraju gornje otvorene spojene terase za žene. Na ovaj način stvorena su tri kata cijeloga grada. Donji je bio mreža mračnih uskih prolaza između kuća gdje su se muškarci sastajali u natkrivenim [[arkada]]ma, srednji dijelovi su bili privatni i odvojeni, dok su terase kuća tvorile zapravo otvorene ulice i trgove grada gdje su se sastajale žene, potpuno skrivene od muških pogleda. Cijeli grad je izgrađen od lokalnih materijale, poput glinene opeke, kamena i drveta palmi. Bijela boja zidova je dobivena premazivanjem [[kreč]]om i time su svjetle prostorije još više isticale jednostavnost ukrasa na zidovima, njihovim gipsanim nišama, prozorima i predmetima. <gallery> Slika:Ghadames - Altstadt bei Nacht 02.jpg|Kuća na ulazu u Stari grad Slika:Ghadames - Altstadt, Thermalquelle.jpg|Toplice unutar Starog grada Slika:Ghadames gallery.jpg|Suvenirnica tradicionalnih ukrasa Slika:Ghadames Altstadt Gasse.jpg|Ulica Starog grada Slika:Ghadames - Wasid-Friedhof mit Marabut, Heiligengrab.jpg|Staro groblje </gallery> ==Izvori== {{commonscat|Ghadames}} {{izvori}} * Intisar Azzouz, ''[https://web.archive.org/web/20060226194550/http://archnet.org/library/pubdownloader/pdf/2722/doc/DPC0125.pdf Ghadames, Libija]'', članak za seminar o arhitektosnkim promjenama u islamskom svijetu održan u Amanu od 4. – 7. svibnja 1980., [http://www.worldcat.org/title/places-of-public-gathering-in-islam-proceedings-of-seminar-five-in-the-series-architectural-transformations-in-the-islamic-world-held-in-amman-jordan-may-4-7-1980/oclc/7208199 OCLC 7208199] ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/LY/51/Ghadamis.html "Gadames, Libija"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Falling Rain Genomics, Inc. {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Libiji}} [[Kategorija:Svjetska baština u Libiji]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Libiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]] 0zwbzxq68r22ypziyxrbwixeaehogpl 0 305149 7571341 6982613 2026-08-07T03:54:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 17) #IABot (v2.0.9.5 7571341 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Obitelj iz susjedstva | slika = | veličina = 290px | natpis_pod_slikom = ''Nada es lo que parece'' | orig_naslov = La familia de al lado | orig_pismo = | format_serije = [[telenovela]] | autor = José Ignacio Valenzuela | razvoj = | redatelj = | glazba = KPM Musichouse | uvodna_glazba = | glumci = Álvaro Rudolphy<br>María Elena Swett<br>Jorge Zabaleta<br>Luz Valdivieso<br>Cristián Arriagada<br>Francisca Lewin<br>Maria Jose Illanes | pripovjedač = | država = [[Čile]] | jezik = [[španjolski]] | broj_epizoda = 125 | broj_sezona = | producent = María Eugenia Rencoret<br>Victor Huerta<br>Nicolás Alemparte | izvršni_producent = Daniela Demicheli | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 45 minuta | tv_kuća = [[Televisión Nacional de Chile]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = 6. rujna 2010. | kraj_serije = 7. ožujka 2011. | web_stranica = http://tvn.cl/teleseries/lafamiliadeallado/2010 | imdb_id = 1725003 }} '''Obitelj iz susjedstva''' ([[Španjolski jezik|špa]]. ''La familia de al lado'') [[čile]]anska je [[telenovela]] produkciјske kuće [[Televisión Nacional de Chile|TVN]] snimana tijekom 2010. Originalna priča [[José Ignacio Valenzuela|José Ignacia Valenzuele]], ispunjena misterijima i zagonetkama, svojevrstan je spoj [[dramska serija|dramskih serija]] i [[triler|psiholoških trilera]]. Glavne uloge tumače Álvaro Rudolphy, María Elena Swett, Jorge Zabaleta i Luz Valdivieso. ==Sinopsis== Renato Fabres ugledni je milijunaš i poduzetnik koji se svojom lukavošću uspješno snašao u poslovnom svijetu, a njegovo ime postalo je sinonim za moć i bogatstvo. Zajedno sa svojom ženom, Evom, stvorio je obitelj na koju je ponosan, a čini ju njihovo troje djece : Ignacia, Carola i Benjamín. S druge strane, Javier Ruiz-Tagle i Pilar Echeñique, njihovi su susjedi kakve bi svatko mogao poželjeti. Trude se činiti stvari ispravno i kako im dolikuje. Diplomiravši s odličnim uspjehom, vjenčali su se, dobili dvoje djece i sada čine jednu naizgled savršenu obitelj, dobrodošlu u svaki dom. Fabresi i Ruiz-Taglei bliski su prijatelji već godinama. Poznaju se. Cijene se. I održavaju dobre međususjedske odnose. Tijekom niza godina ove dvije obitelji žive u pravoj harmoniji. Dok većina Fabresovih poslovanja daje izvanredne rezultate, tako se i brak Javiera i Pilar također čini skladan, ispunjen raznim uspjesima. No, iznenadna pojava čovjeka imenom Gonzalo Ibáñez poremetit će mirne svakodnevice i promijeniti njihove živote zauvijek. Gonzalo se ženi Renatovom starijom kćeri, Ignacijom, ali na sam dan vjenčanja otkriva da u kući u kojoj će živjeti sa suprugom, živi i brat blizanac njezina pokojnog muža. Ibáñez ubrzo shvaća da Fabresovi nisu onakvima kakvima se nastoje predstaviti, te uz pomoć zgodne susjede Pilar započinje istragu. Mnoge dugo skrivane tajne ubrzo će isplivati na površinu, u priči u kojoj ... Ništa nije kako se čini. ==Opis likova== *'''Gonzalo Ibáñez:''' Gonzalo Ibáñez ugledni je odvjetnik čije je ime sinonim za uspjeh, ali i misterij. Upoznavši Ignaciju Fabres, među njima se razvija strastvena veza, pa se nakon kratkog vremena odlučuju vjenčati i živjeti zajedno. Upravo kada se sve čini idiličnim, Gonzalo otkriva da je Ignacijin prvi muž, Hugo, umro u njihovoj kući pod tajanstvenim okolnostima. U potrazi za odgovorima, shvaća kako je obitelj Fabres daleko od onoga kakvima se nastoje predstaviti, uključujući i njegovu vlastitu suprugu. Ni ne zamjetivši, Gonzalo će se uplesti duboko u tmurnu priču koja se obavija oko obitelji Fabres, a povratka natrag više neće biti. Jedini spas pronaći će u atraktivnoj susjedi, Pilar, u koju će se zaljubiti već od prvog susreta. No, stvari neće biti nimalo jednostavne i morat će se suočiti s neizbježnim posljedicama koje će mu njihova veza donijeti. *'''Ignacia Fabres:''' Naizgled nježna i slaba, Ignacia Fabres je žena koja traži zaštitu u svojoj obitelji i onima koji ju vole. No, iza maske naivnosti i iskrenosti, krije se osoba koja jako dobro zna što želi. Ne preza ni pred čim kako bi ostvarila svoje ciljeve, čak ni pred prijevarom. Kako je nedavno ostala udovica, iznenada se odlučila vjenčati s Gonzalom i tako zaboraviti sve loše trenutke koje je proživjela zbog smrti svoga pokojnog muža, Huga. No, sumnjive okolnosti koje se vežu uz ovaj slučaj, neće ju pustiti na miru i stvarat će zapreke u njezinu novom životu s Gonzalom. Posebice kada na površinu isplivaju kompromitirajući dokazi i tajne koje se toliko trudi sakriti. *'''Javier Ruiz-Tagle:''' Gonzalov suradnik i Pilarin suprug, Javier je tipičan primjer naizgled savršenog čovjeka : atraktivan muškarac, dobar otac i suprug, te vrlo uspješan odvjetnik. Zbog svega toga, osjeća se kao u centru svijeta, iako katkad smatra da je podcijenjen od strane drugih. Naizgled pravi kavalir. No, kako savršen čovjek ne postoji, i on će ubrzo pokazati svoju drugu stranu. Onu mračnu, ispunjenu mržnjom, posesivnošću i bijesom kada mu stvari izmiču kontroli. U toj mjeri da je sposoban pretvoriti se u opasnu osobu, spremnu na sve da zadrži svoj status i obiteljsku idilu. Nitko ga ne bi poželio za suparnika, a još manje za neprijatelja. *'''Pilar Echeñique:''' Pilar, Javierova supruga, nježna je i naivna žena koja želi samo najbolje svojoj obitelji. Iako je psihologinja po zanimanju, svoju karijeru ostavila je po strani kako bi se posvetila odgoju svoje djece, Andreje i Diega, te tako izgradila obitelj kakvu je oduvijek priželjkivala. Ponosna je na Javiera, te zajedno s njim, osjeća da sve teče savršeno po planu. No, dolazak Gonzala Ibáñeza izazvat će veliku buru u njezinu životu, shvaćajući da se ne mogu oduprijeti kemiji koja se stvorila među njima. Kada joj se brak počne raspadati i na vidjelo izađu dugo skrivane tajne, Pilar će uvidjeti da svatko, pa tako i ona, zaslužuje drugu šansu u životu. *'''Leonardo Acosta:''' Hugov brat blizanac, koji živi okovan invalidskim kolicima i ima problema s izražavanjem, što je posljedica neurološke bolesti od koje pati još od rođenja. Zbog toga je poprilično otuđen od vanjskog svijeta i uvelike ovisi o drugima. Obožava Carolu, koja je s vremenom postala jedna vrsta njegove osobne medicinske sestre. Veliko divljenje osjeća i prema Pilar, koja mu je pružila psihološku pomoć nakon smrti njegova brata Huga. Iako se čini da Leonardo zna puno više nego što bi trebao, njegovo fizičko stanje zapreka je koja ga drži udaljenim od drugih. *'''Carola Fabres:''' Carola Fabres je, bez sumnje, crna ovca u svojoj obitelji. S neizmjerno mnogo energije, prava je partijanerica koja se ludo provodi noću, a spava danju. Nikada nije imala stabilnu ljubavnu vezu, te je u konstantnom sukobu sa sestrom Ignacijom, kojoj zavidi u mnogočemu. Duboko u srcu, još ju uvijek boli Hugova smrt, jer je šogor bio njezina jedina prava ljubav u životu s kojim je održavala tajnu vezu. Sada se njezina opsesija manifestira u obliku brige o Leonardu, Hugovom bratu blizancu, a bijes iskaljava protiv svoje sestre Ignacije. Svađe će postati još gore kada se u kuću Fabresovih useli Gonzalo, kojeg će Carola pokušati zavesti ne bi li napakostila sestri. *'''Renato Fabres:''' Vlasnik golemog bogatstva i mnogobroje obitelji, Renato Fabres čovjek je u godinama koji već dugo sanja o unuku. Za njega, društveni položaj i krvna veza jednako su važni koliko i novac. Dok živi skladno sa svoje troje djece, Ignacijom, Carolom i Benjamínom, tako održava i čvrstu vezu sa svojom suprugom, Evom. No, ona koja ga čini da se osjeća živim jest najstarija kćer Ignacija, njegov najveći ponos. Zbog toga, bit će uvjeren da je u njezinu novom suprugu, Gonzalu, pronašao prijatelja i čvrstog saveznika kojemu će moći povjeriti svoje poslove. Ipak, situacija neće biti tako jednostavna, jer će novi pripadnik u obitelji Fabres izazvati velike glavobolje kada se otkriju godinama skrivane tajne. *'''Eva Spencer:''' Eva je Renatova supruga, manipulatorica navikla da sve bude po njezinom. Iako često komentari joj nisu na mjestu, katkada ima pravo u onome što govori. Kućanica je u punom smislu riječi, a zbog njezina dobra osjećaja za promatranje i slušanje, često sazna više nego što želi. Iza maske hladne i čvrste osobe, krije se žena koja krivim postupcima odgaja svoju djecu. Dok svom mlađem sinu, Benjaminu, oprašta sve, Caroline postupke uvijek neodobrava, smatrajući da je krenula potpuno krivim putem u životu. Ulazak Gonzala Ibáñeza u njihove živote nimalo joj se ne sviđa, posebice jer osjeća veliko nepovjerenje prema njemu, s obzirom na to da se njezina kći zaljubila i udala u tako kratkom roku. I nitko ju ne može razuvjeriti u tvrdnji da će Gonzalova prisutnost narušiti mir u njihovoj obitelji. *'''Benjamín Fabres:''' Benjamin je najmlađi član obitelji Fabres. Veseo, otvoren i ljubazan tip, te dobar brat. Opsjednut je videima, tehnologijom i računalima ; zbog toga je s vremenom pretvorio svoju spavaću sobu u pravo tehnološko čudo, otkud putem kamera kontrolira sve što se događa u njegovoj blizini. Kada se počnu otkrivati sumnjive okolnosti koje okružuju Hugovu smrt, postat će Gonzalov saveznik u istrazi koja slijedi. A dok shvaća da je ludo zaljubljen u Hildu, mladu sluškinju, saznat će da su se pod njihovim krovom zbile strašne tragedije. *'''Rebeca Echeñique:''' Rebeca je Pilarina polusestra, uspješna odvjetnica koja je karijeru ostvarila u inozemstvu. Hladna i beskrupulozna. Shvativši da ju je njezin stav i karakter udaljio od obitelji, odlučna je da se ponovno zbliži sa svojom sestrom. Problem nastane kada opsesivno poželi sve što Pilar ima, uključujući njezina muža i djecu. I dok Ruiz-Taglei ni ne primjećuju, Rebeca postaje dio njihove obiteljske rutine, koja će zamijeniti Pilar u mnogim kućanskim navikama ... I nečemu više. *'''Hilda González:''' Hilda je pomalo naivna i sramežljiva djevojka, koja započinje raditi u kući Fabresovih za novopečeni mladi bračni par, Ignaciju i Gonzala. Nibaldova i Yolandina nećakinja dolazi s juga države, djevojka je pristojnog ponašanja, te svoj posao radi učinkovito i bez pogovora. Iako je u početku puna entuzijazma prema svome radnom mjestu, Hilda će uskoro potpuno izgubiti glavu za Benjamínom. Situacija će k tome biti još teža jer je svjesna da je njihovu ljubav teško ostvariti. Dok je većina uvjerena kako je riječ o običnoj mladenačkoj zaljubljenosti, njezini osjećaji prema Benjamínu puno su iskreniji nego što pretpostavljaju. A Hilda će biti spremna na sve da to i dokaže. *'''Nibaldo González:''' Nibaldo je vjerni vozač Renata Fabresa. Radišan i zabavan čovjek, čiji je san naučiti engleski jezik kako bi mogao otići u SAD i ostvariti američki san. Sretno je oženjen Yolandom, s kojom zajedno radi u obitelji Fabresovih. Iako imaju skladan brak, Nibaldo se povremeno petlja sa sluškinjom Ruiz-Tagleovih, Karen, s kojom održava izvanbračnu vezu. Svjestan je činjenice da Fabresovi kriju mnoge tajne, jer je i sam u više navrata bio svjedok razgovora koje nije smio čuti. *'''Yolanda Sanhueza:''' Nibaldova supruga je marljiva žena, perfekcionistica po prirodi i nadasve odana. Yolanda Sanhueza već dugi niz godina radi za Fabresove, desna je ruka gđe. Eve, te je upoznata s brojnim tajnama koje obitelj krije. Također, jedna je od rijetkih koja se brine za Leonarda. Brižno ga pazi i čuva kao vlastito dijete. Glavna zapreka koja joj stvara probleme u braku jest razlika u godinama između nje i Nibalda. Zato je često nesigurna u sebe i uvjerena da će ju suprug napustiti. Njezine sumnje mogle bi se potvrditi kad sazna da Nibaldo krije određene stvari od nje, pa će učiniti sve ne bi li ga uhvatila u prijevari. *'''Karen Ortega:''' Karen je sluškinja u kući Ruiz - Tagleovih, te neprestano mašta o velikim uspjesima koje želi postići. Uvjerena kako je trebala roditi se u bogatoj obitelji, smatra da je život bio jako nepravedan prema njoj. Zavidna i ljubomorna, uvijek želi sve što drugi imaju. Zato joj je Nibaldo savršena prilika da poboljša svoj status, zaradi više novca i omogući si bolji život. A to će stvoriti ljubavni trokut u braku Fabresovih zaposlenika. *'''Andrea Ruiz-Tagle:''' Andrea je Pilarina i Javierova kćer. Mlada buntovnica koja po cijele dane visi na internetu, sve je samouvjerenija u svojim odlukama, odlučna da postane što samostalnija pred svojim brižnim roditeljima. Uzor pronalazi u Caroli Fabres, prema kojoj osjeća divljenje i poštovanje. Želi nastaviti njezinim stopama ne bi li postala prava odrasla osoba. Hirovita djevojka, najstarije dijete Ruiz - Tagleovih, opsjednuta je Benjamínom i spremna na sve kako bi ga osvojila. Usprkos njegovoj vezi s Hildom. *'''Diego Ruiz-Tagle:''' Mlađe Pilarino i Javierovo dijete. Diego je povučen i plašljiv dječak, vrlo privržen majci. Zbog svoga sramežljiva karaktera, često je tema sprdnje svojih kolega u školi, ali i osobe koja ga maltretira putem prijetećih e-mail poruka. Zlostavljanje koje trpi u školi učinilo ga je još više osamljenim nego što jest, te s vremenom ugasilo želju da se druži sa svojim vršnjacima. Uza sve to, pri spavanju ga progone noćne more zbog kojih se više puta uplašeno probudio u sred noći. ==Uloge== ===Protagonisti=== {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Glumac/glumica || Lik |- | [[Álvaro Rudolphy]] || Gonzalo Ibáñez |- | [[María Elena Swett]] || Pilar Echeñique |- | [[Jorge Zabaleta]] || Javier Ruiz-Tagle |- | [[Luz Valdivieso]] || Ignacia Fabres |} {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Glumac/glumica || Lik |- | [[Cristián Arriagada]] ||Leonardo Acosta/Hugo Acosta |- | [[Francisca Lewin]] ||Carola Fabres |- | [[María José Illanes]] ||Rebeca Echeñique |- | [[Jaime Vadell]] ||Renato Fabres |- | [[Coca Guazzini]] ||Eva Spencer |- | [[Pablo Díaz]] ||Benjamín Fabres |- | [[Antonia Santa María]] ||Hilda González |- | [[Maricarmen Arrigorriaga]] ||Yolanda Sanhueza |- | [[Anita Reeves]] || Mabel Vergara |- | [[Constanza Piccoli]] ||Andrea Ruiz Tagle |- | [[Claudio Arredondo]] ||Nibaldo González |- | [[Loreto Araya-Ayala]] ||Karen Ortega |- | [[Giovanni Carella]] ||Diego Ruiz-Tagle |} ===Gostujuće uloge=== {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Glumac/glumica || Lik |- | [[Javiera Ramos]] ||Carmen Salazar |- | [[Luis Alarcón]] ||Igor Mora |- | [[Sandra O'Ryan]] ||Pilarina y Javierova sutkinja |- | [[Iñigo Urrutia]] ||Matías Santa María |- | [[Carmen Gloria Bresky]] ||Rosa Munita Yen |- | [[Rosario Valenzuela]] ||Marisol Merino |- | [[Emilio Edwards]] ||Danilo Salas |- | [[Eduardo Cantillana]] ||Rodrigo Fabres |- | [[Rommy Salinas]] ||Lidia Román |- | [[Ana Luz Figueroa]] ||Teresa Sandoval |- | [[Remigio Remedy]] ||Ricardo Merino |- | [[Santiago Tupper]] ||Alfredo Cifuentes |- | [[Ernesto Gutiérrez]] ||Pedro Gómez |- | [[Felipe Contreras]] ||Efraín Donoso |- | [[Maria Gonzalez]] ||Hortencia Acosta |- | [[Otilio Castro]] ||ravnatelj staračkog doma |- | [[Pancho González]] ||ravnatelj škole |- | [[Luis Eduardo Campos]] ||Diegov školski kolega |- | [[Sebastián Goya]] ||detektiv koјeg јe unaјmio Javier |- | [[Davor Gjuranovic]] ||TV voditelj |- | [[Sergio Silva]] ||kriјumčar droge |- | [[Hugo Vásquez]] ||Rebecin doktor |} ==Zanimljivosti== ===Ideja i tematika=== „La familia de al lado“ prva je [[telenovela]] kojom se [[José Ignacio Valenzuela]] predstavio na [[čile]]anskom nacionalnom kanalu [[Televisión Nacional de Chile|TVN]]. Prethodno je radio za [[Canal 13]] na kojemu se proslavio [[telenovela]]ma „Amor a domicilio“, „Marparaíso“, „Don amor“ i „Cuenta conmigo“. [[Datoteka:Jose Ignacio Valenzuela Guiraldes.jpg|mini|200px|lijevo|José Ignacio Valenzuela, autor serije.]] S pisanjem telenovele, autor [[José Ignacio Valenzuela]] započeo je krajem 2009. godine. Inspiraciju je pronašao u novinskom članku o osobi s [[Karibi|Kariba]] koja je lažirala svoju smrt kako bi prevarila obitelj, te rezultatima anketa koje pokazuju da su [[Čile]]anci vrlo nepovjerljivi – svega 14% njih vjeruje osobama s kojima žive. Na osnovu toga, odlučio je napraviti priču o nepovjerenju, koja će sadržavati elemente napetosti i misterije. Ideje za zaplete i preokrete, autor je našao i u filmovima [[Alfred Hitchcock|Alfreda Hitchcocka]]. Tako se na zidu Benjamínove sobe mogu vidjeti plakati poznatih [[Alfred Hitchcock|Hitchcockovih]] djela, "[[Prozor u dvorište|Prozora u dvorište]]" i „Rebecce“. Tijekom snimanja, u igri za naziv telenovele bili su naslovi „Paranoia“, „¿Sabes quién vive a tu lado?“ (Znaš li tko živi pored tebe?) i „[[La casa de al lado]]“ (Kuća iz susjedstva). Naposljetku je odlučeno da će se telenovela zvati „La familia de al lado“. Jedan od alternativnih naziva, „[[La casa de al lado]]“ na kraju je prihvatio [[Telemundo]] za svoj remake. ===Promotivni spotovi i web stranice=== Krajem [[srpanj|srpnja]] [[2010.]] emitiran je prvi promotivni spot za telenovelu koji je naišao na pozitivne reakcije publike, dok su pojedinci zamjerili na nedovoljnoj originalnosti. Naime, prvi dio spota neodoljivo podsjeća na [[Televizijska serija|američku seriju]] „[[Kućanice]]“, a drugi dio inspiriran je trailerima [[Amerika|američkih filmova]] „[[A Single Man]]“ (Samac) i „[[American Beauty]]“ (Vrtlog života). Osim trailera i promotivnih videoclipova, neposredno prije početka emitiranja pokrenuti su i profili likova na [[Facebook]]u koji su se međusobno dopisivali, baš poput stvarnih osoba. Prvi koji su dobili svoje stranice na [[Facebook]]u bili su likovi Pilar, Ignacije i Benjamína. S početkom emitiranja telenovele u [[Čile]]u, pokrenuta je web-serija pod nazivom „La ventana de Borja“ u kojoj su se iznosile razne teorije o mogućim krivcima, te pratili tragovi koje je otkrivala [[telenovela]] iz epizode u epizodu. ===Glumci=== Maríji Eleni Swett i Jorgeu Zabaleti, koji glume bračni par, bio je ovo još jedan u nizu zajedničkih projekata. Oboje su imali uloge u čak sedam [[telenovela]] : „[[Machos]]“ (kod nas emitirana na [[RTL Televizija|RTL Televiziji]] kao „Macho muškarci“), „Hippie“, „Brujas“, „Descarado“, „Papi Ricky“, „Hijos del Monte“ i „Los ángeles de Estela“. Ovo je ujedno i prva uloga negativca u karijeri Jorgea Zabalete. [[Cristián Arriagada]], koji tumači likove blizanaca Huga i Leonarda Acoste, [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] je podrijetla s majčine strane. Puno ime mu je [[Cristián Andrés Arriagada Bižaca]]. U jednom od intervjua izjavio je kako mu je ova uloga među najzahtjevnijim u karijeri. ===Rating i uspjeh serije=== Prva epizoda zabilježila je gledanost od 26%, a u pojedinim trenutcima dosezala je i do 28%. Tim rejtingom pobijedila je [[telenovela|telenovelu]] „[[Primera dama]]“ konkurentskog kanala [[Canal 13]]. Gotovo tijekom cijelog svog emitiranja zadržala je prvo mjesto u gledanosti [[Televizijska serija|tv serija]]. ===Sponzori serije=== Tijekom emitiranja na nacionalnom kanalu, svakodnevno su reklamirani [[sponzor]]i serije, i to u obliku [[plakat]]a, [[Mobitel|mobilnih uređaja]], [[auto|auta]] ili video wallova u kadrovima grada. Riječ je o banci „[[Ripley]]“ te mobilnoj kompaniji „[[Entel]]“, a najveću reklamu svakako je dobila marka automobila „[[Hyundai]]“. Likovi u seriji koristili su najnovije modele ove marke, priskrbljujući joj tako dobru reklamu. Modeli koji su bili u upotrebi su : {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Model automobila || Lik koji ga je koristio |- | Hyundai Sonata || Javier |- | Hyundai Santa Fe || Pilar |- | Hyundai Genesis Coupe || Gonzalo |- | Hyundai Tucson || Ignacia, Rebeca i Mabel |- | Hyundai Genesis || Renato |- | Hyundai Veracruz || Eva |- | Hyundai i30 || Carola |- | Hyundai Accent Sport || Matías |- | Hyundai i10 || Rosa |} ===Ostale zanimljivosti=== Glazbena tema Benjamína i Hilde je [[Pjesma|pjesma]] „[[Cuando me enamoro]]“ [[Enrique Iglesias|Enriquea Iglesiasa]] i Juana Luisa Guerre, koja je ujedno i naslovna [[Pjesma|pjesma]] [[Televisa|Televisine]] [[telenovela|telenovele]] istoimenog naziva. U nekoliko epizoda [[telenovela|telenovele]] pojavljuje se [[Rosario Valenzuela]] u ulozi Marisol Merino. Rosario je u stvarnom životu sestra [[José Ignacio Valenzuela|José Ignacija Valenzuele]], autora [[telenovela|telenovele]]. Zbog večernjeg termina od 20 h, serija je zakinuta za slobodnije scene kakve imaju kasnovečernje serije u [[Čile]]u. Ipak, tematika obiteljskog nasilja nije zapostavljena. Iako se većinom manifestirala kroz psihičko zlostavljanje, u par navrata prikazana je i kao fizičko, pa tako u jednoj epizodi Javier ošamari svoju suprugu, Pilar. Na matičnom kanalu [[Televisión Nacional de Chile|TVN]] epizode su emitirane u trajanju od 25 minuta, zbog čega serija sadrži 125 epizoda u nacionalnoj verziji. Međunarodna inačica u trajanju oko 40 minuta po epizodi broji 85 epizoda. U jednoj od posljednjih epizoda serije, napravljena je referenca na poznati britanski [[film]] „[[Zapravo ljubav]]“ u sceni kada Hilda moli za oprost Benjamína koristeći se nizom papira na kojima su ispisani njezini osjećaji. Sličnu stvar učinio je i Mark za Juliet u filmu „[[Zapravo ljubav|Love Actually]]“. ===Telemundov remake=== U prvoj polovici 2011. godine, američka produkcijska kuća [[Telemundo]] započela je sa snimanjima remakea pod nazivom „[[La casa de al lado]]“ (Kuća iz susjedstva). Glavne uloge pripale su [[Maritza Rodriguez|Maritzi Rodríguez]], [[Gabriel Porras|Gabrielu Porrasu]], [[Catherine Siachoque]] i [[Miguel Varoni|Miguelu Varoniju]]. Za adaptaciju zadužen je [[José Ignacio Valenzuela]] koji je autor i originalne verzije. Iako je većina stvari ostala ista kao u [[čile]]anskoj verziji, neke sitnice su ipak promijenjene. Tako je prezime Fabres postalo Conde, Echeñique je prešlo u Arismendi, a Hugo i Benjamin postali su Adolfo i Emilio. ==Glazba== „La familia de al lado“, kao i većina novijih serija iz [[Televisión Nacional de Chile|TVN]] produkcije, ne sadrži uvodnu i odjavnu špicu, koje su inače jedna od glavnih obilježja [[telenovela]]. Tako je izostavljena i glazbena tema. Ipak, u seriji se pojavljuju sljedeće pjesme : <br> *Camila - ''"Aléjate de mí"'' (Pilarina i Gonzalova ljubavna tema) *Enrique Iglesias & Juan Luis Guerra - ''"Cuando me enamoro"'' (Hildina i Benjamínova ljubavna tema) <br> U ostalim scenama korišteni su instrumentali iz [http://www.kpm.co.uk/ KPM Musichouse] biblioteke. Riječ je o produkcijskoj glazbi, specijaliziranoj za upotrebu u filmovima, serijama, dokumentarcima i ostalim tv proizvodima. KPM Musichouse nastala je spajanjem KPM-a ([[EMI]] odjeljak) i Musichousea, kompanije koju je [[EMI]] osnovao 1997. godine. Lista instrumentala korištenih u "La familia de al lado" : {| |- | <small> [http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5917] Adam Skinner - Final Resurrection</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6022] Andrew Kawczynski - Race to Disaster</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Bart Hendrickson - Demolition Day</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Christian Davis - Terror Attack</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6022] Christopher Willis - Alien Shadows</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Christopher Willis - Anxious wait</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5581] Christopher Willis - Beautiful Moments</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Christopher Willis - Blade of destiny</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Christopher Willis - Extreme Evil</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6022] Christopher Willis - Gruesome Discovery</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Christopher Willis - Mortal Danger</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Christopher Willis - Urgent Action</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Creeping Rise</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Dark Land</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Fight For Freedom</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Into the Black Hole</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Runner</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Slide Up</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Vendetta</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Brian Brasher - Wide Awake</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Daniel Law Heath & Gregory Rober - Red Eyes</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6021] Daniel Teper - The Magical Toybox</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=4378] Daryl Griffith - Air of Uncertainty</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5917] Dave Hewson - Edge of Danger</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6151] Dave Hewson - Face Your Fear</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=4693] George Kallis - Evade</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=1653]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Harry Gregson Williams - My Story</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Ian Livingstone - Desperate Pursuit</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Ian Livingstone - Epic Loss</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Ian Livingstone - Heroic Conflict</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} James Dooley - To the Death</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] James Dooley & Nathan Whitehead - A Slice of Horror</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5917] Joshua Anderson & Terrence - Tellin' Lies</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=1393] Justin Burnett - Exposed</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Lorne Balfe - Break for Freedom</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6021] Lorne Balfe - Soul Searching</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Michael D. Simon & Brian Brasher - Avataros</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Michael D. Simon & Brian Brasher - Deviance</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Michael D. Simon & Brian Brasher - Empires Fall</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Michael D. Simon & Brian Brasher - Native Land</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Michael D. Simon & Brian Brasher - The Last Saint</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=1410] Nick Bardoni & Steve Warr - Strike First</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=1406] Paul Pritchard - Fallen Angel</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=4395] Richard Wells & Phil Sawyer - Adrenaline</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5917] Rob Bagshaw & Joe Callaghan - Better day</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6151] Robert N. Daspit - Deranged</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5890] Robin Morrison - Butterfly effect</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5917] Rupert Gregson Williams - Dark Paths</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6022] Rupert Gregson Williams - Epic Reveal</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=1393] Rupert Gregson Williams - Epilogue</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Rupert Gregson Williams - Intense Pursuit</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5581] Rupert Gregson Williams - Journey of life</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6022] Rupert Gregson Williams - Subtle Suspense</small> || <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rupert Gregson Williams & Lorne Balfe - Brave Hearts</small> |- | <small>{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rupert Gregson Williams & Lorne Balfe - Lost dreams</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6021] Sheridan Tongue - Night Watcher</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6151] Sheridan Tongue - Shadow Lands</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6151] Sheridan Tongue - Ultimate forces</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5661] Steve Everitt - Pandora's Box</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5850] Todd Haberman - Brink of Disaster</small> |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6022] Tony Clarke - Fatal Ending</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=5581] Tony Clarke - Troubled Soul</small> || <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=4243] Tony Kinsey - Red Light Blues</small> || |- | <small>[http://www1.playkpmmusic.com/pages/viewcd/viewcd.cfm?cdnum=6021] Vasco - Sunlight in the Mirror</small> |} [[Kategorija:Telenovele]] == Vanjske poveznice == * [http://tvn.cl/teleseries/lafamiliadeallado/2010/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110509025758/http://tvn.cl/teleseries/lafamiliadeallado/2010/ |date=9. svibnja 2011. }} * {{imdb naslov|id=1725003|naslov=La familia de al lado}} * [http://www.dailymotion.com/user/TeleseriesCanal/1/ Traileri (hrvatski titlovi)] 1idzr4fflnnysroi332nwpe3rky8qcb 0 307027 7571044 6852860 2026-08-06T17:16:04Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571044 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Skupina spomenika u Hampiju |slika = Hampi virupaksha temple.jpg |godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 241 |država = {{Z+X|IND}} |karta = Indija |karta-oznaka = Hampi |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|15|18|52|N|76|28|18|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Hampija u Indiji }} '''Hampi''' ([[kanada jezik|kanada]]: ಹಂಪೆ) je [[naselje]] unutar ruševina stare indijske prijestolnice '''Vijayanagare''', na sjeveru današnje [[Indija|indijske]] države [[Karnataka]]. Hampi se nalazi na obalama rijeke [[Tungabhadra|Tungabhadre]], oko 74&nbsp;km od grada [[Bellary]]ja i 353&nbsp;km od [[Bangalore]]a. Ime mu potječe od [[anglizam|anglizma]] starog naziva rijeke Tungabhadre, ''Pampa'', koji je kanada jeziku: ''Hampa''. Hampi je u 15. i 16. stoljeću bio prijestolnicom [[Vijayanagara Carstvo|Vijayanagara Carstva]] (1336. – 1565.), središte trgovine, vjere i kulture, te najveći grad u Indiji s velikim brojem znamenitih građevina. Zbog toga su Spomenici Hampija upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1986. godine. ==Povijest== Hampi je u prvom stoljeću bio mjesto gdje se razvilo staro kraljevstvo [[Kishkindha]], koje se u epu [[Ramajana]] spominje kao Kraljevstvo (majmuna) [[Vanara]];<ref>[http://www.pilgrimage-india.com/south-india-pilgrimage/mahabalipuram.html Pilgrimage India] {{eng oznaka}} Preuzeto 13. lipnja 2011.</ref> mjesto gdje je bog [[Rama]] susreo [[Hanumantha]] i ubio [[Vali]] u zamjenu za pomoć od [[Sugreeva]].<ref>[http://www.hampionline.com/history/ramayana.php Hampi u Ramajani] {{eng oznaka}} Preuzeto 15. lipnja 2011.</ref> Hampi je u 14. stoljeću postao središtem moćnog [[Vijayanagara Carstvo|Vijayanagara Carstva]] (1336. – 1565.), odabran zbog lako obranjivog položaja okruženog s tri planine i obilne rijeke s četvrte strane. Pod upravom gurua Vidyaranya, Hampi, tada poznat kao '''Vijayanagara''', je postao najveći indijski grad i središte trgovaca iz cijeloga svijeta koji su kupovali lokalne [[začin]]e i [[pamuk]]. [[Rubin]]i, [[dijamant]]i i drugo drago kamenje su naveliko prodavali ulični trgovci, a [[zlato]] i [[srebro]] su bili važeća valuta.<ref>[http://www.hampionline.com/history/vijayanagara.php Povijest Hampija: Vijayanagara] {{eng oznaka}} Preuzeto 15. lipnja 2011.</ref> Pretpostavlja se da je u 15. stoljeću, grad Hampi bio drugi po veličini na svijetu s oko pola milijuna stanovnika.<ref>[http://geography.about.com/library/weekly/aa011201d.htm Gradovi po veličini 1500. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607062709/http://geography.about.com/library/weekly/aa011201d.htm |date=7. lipnja 2011. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 15. lipnja 2011.</ref> Grad je bio i važno vjersko i kulturno središte sa stotinama [[hram]]ova, te javnim festivalima i proslavama na ulicama, i velikom broju [[pjesnik]]a, kao što su [[Shri Purandhara Dasa]] i [[Tenali Rama]]. Tijekom ovog razdoblja Hampi se često sukobio s muslimanskim kraljevstvima u sjevernom [[Deccan]]u ([[Bidar]], [[Bijapur]], [[Golconda]], [[Ahmednagar]] i [[Berar]]). God. 1565., [[islam]]ska konfederacija Deccana je osvojila grad pustošila ga sijedećih 6 mjeseci. Hramovi su uništeni, a tržnice opljačkane, i zlatno doba Hampija je okončani. Usprkos pokušajima da se sačuva Carstvo, Hampi nije obnovljen i nikada više nije bio naseljen. Njegove građevine se smatraju izvrnom hinduističkom arhitekturom južne Indije, ali sa snažnim utjecajima [[islamska arhitektura|islamske arhitekture]] sa sjevera. Arheološko društvo Indije još uvijek vrši iskapanja u ovom području, redovito otrkivajući nove (stare) predmete i hramove. Danas pojačano iskapanje željezne rudače prijeti arheološkim lokalitetima, kao i planirana izgradnja brane na rijeci Tungabhadra. {{Široka slika|Vittahla Temple panorama.jpg|800px|Panorama hrama Vittahla|55%|center}} ==Znamenitosti== Neke od najvažnijih spomenika Hampija su: * ''[[Virupakshin hram]]'' ili ''Pampapathi hram'' (slika gore desno) je svetište Šive na Hampijskom bazaru. Stariji je od Vijayanagarskog carstva i ima 49 metara visok [[piramida]]lni [[toranj]] iznad ulaza. * Kompleks ''Hazara Rama'' je slavan po raskošnim [[freska]]ma iz [[Indijska mitologija|indijske mitologije]] i prostranom dvorištu s pravilnim [[vrt]]ovima. * [[Krišna|Krišnin]] hramski kompleks je iskopan tek u posljednjih desetak godina i njegova obnova je u tijeku. * Kompleks hramova ''Vittala'' je najslavnija znamenitost Hampija gdje se nalaze tzv. "glazbeni [[stup]]ovi" i "kamena kola" koja su postala simbolom cijele države Karnataka. * ''Lakshmi Narasimha'' je monumentalna skulptura Višnua isklesana iz stijene i visoka 6,7 metara, sada u muzeju u Kamalapuramu. * ''Tulapurushandana''ili "Kraljevska vaga" se nalazi jugozapadno od hrama Vitthala i ima dva isklesana granitna stupa i gredu između njih, a koristila se tijekom ceremonija kada se Raj (car) vagao nasuprot svom blagu zlata i dragulja. Nakon toga bi se to blago podijelilo drugim gradovima ili brahminima. * Podzemni hram Šive s dvoranom stupova je tijekom poplava potpuno potopljen i nepristuačan. Pored njega se nalazi ''Pushkarani'' ("Kraljičin bazen"), stepenasti bazen za kupanje. * Lotus Mahal (16. st.) je paviljon koji svojim lukovima odražava utjecaje islamske arhitekture, a vjerojatno je bio kraljičinim paviljonom s cijevima i tekućom vodom. == Slike == <br /><gallery perrow="7"> Datoteka:Hampi aug09 226.jpg|Lotus Mahal u kompleksu Zenana Datoteka:Hampi aug09 243.jpg|Stepenasta cisterna pored Podzemnog hrama Datoteka:Hampi-Elephant-Stables.jpg|Štale slonova Datoteka:Old man in front of a temple in Hampi.JPG|Starac ispred ulaza u hram ''Vitthala'' Datoteka:Hampi, Vittala Temple, Kallina Ratha, India.jpg|Kamena kola Datoteka:Hampi3.JPG|''Lakshmi Narasimha'' Datoteka:Hampi-Old-And-New.jpg|Hampi iz zraka Datoteka:Hampi, India, Community hall (sabha mandapa) of Vijaya Vitthala Temple.jpg|Glazbeni stupovi hrama ''Vitthala'' Datoteka:Hampi, India, Stone ornaments of Sri Krishna Temple.jpg|Krišnin hram Hampi, Achyutaraya Temple 3, India.jpg|Achyutaraya hram Hampi, India.jpg Datoteka:Hampi aug09 56.jpg|Poljoprivredni krajolik Hampija s brda Anjayana </gallery> ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} * Wendy Doniger, ''The Hindus, An Alternative History'', Oxford University Press, 2010., {{ISBN|978-0-19-995334-9}}. ==Poveznice== * [[Indijska umjetnost]] * [[Indijski hram]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20151020005925/http://www.kaladarshana.com/sites/hampi/ Vijayanagara arhitektura Hampija] {{eng oznaka}} * [http://www.karnataka.com/tourism/hampi/ Karnataka.com - Hampi] * [https://web.archive.org/web/20120224234450/http://www.world-heritage-tour.org/asia/south-asia/india/hampi/map.html 3D virtualni obiilazak Hampija na stranicama UNESCO-a] {{Svjetska baština u Indiji}} [[Kategorija:Hinduistički vjerski objekti u Indiji]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Indiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji]] <!-- The below are interlanguage links. --> 795bd0ex838sbdccdh49q49hh07nifd 0 308571 7571001 7396513 2026-08-06T16:24:24Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571001 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Galle | ime_genitiv = Gallea | izvorno_ime = ගාල්ල / காலி | slika_panorama = | veličina_slike =250px | opis_slike =Galle iz zraka | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 06 | širina-minute = 02 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 80 | dužina-minute = 12.58 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Slika:Flag_of_Sri Lanka.svg|20px|border|]] [[Šri Lanka]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info =[[Južna provincija]] | lokacija2_ime =Distrikt | lokacija2_info =[[Galle (distrikt)]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Methsiri de Silva | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1.652 km² | površina_kopna = 1.617 km² | površina_vode = 35 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2001. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 90.934 | stanovništvo_gustoća = 613 stan/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = BST | utc_pomak = +5:30 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | web_stranica = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država = Šri Lanka | bilješke = | prazno_ime = [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] | prazno_info = '''Stari grad Galle s utvrdama''' | prazno1_ime = Godina uvrštenja | prazno1_info = [[1988.]] | prazno2_ime = Vrsta | prazno2_info = Kulturno dobro | prazno3_ime = Mjerilo | prazno3_info = iv | prazno4_ime = Ugroženost | prazno4_info = ne | prazno5_ime = Poveznica | prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/451 UNESCO] | prazno6_ime = | prazno6_info = }} '''Galle''' ([[singalski]]: ගාල්ල, [[tamilski]]: காலி) je glavni grad južne provincije [[Šri Lanka|Šri Lanke]] i istoimeni distrikt na jugozapadnom vrhu otoka. Nalazi se 119 km od [[Colombo|Colomba]], na utoku rijeke [[Gin]], gdje je i najdulju most Šri Lanke, Wakwella most. Stari grad Gallea je izvrstan primjer utvrđenog kolonijalnog grada u jugoistočnoj Aziji s građevinama u kojima se miješaju elementi europske arhitekture s jugoazijskom tradicijom. Zbog toga je [[1982.]] god. upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. Galle ima ugovor o partnerstvu s gradom [[Velsen]] ([[Nizozemska]]), a [[Melbourne]] ([[Australija]]) uvelike pomaže gradu nakon cunamija 2004. godine. {{Široka slika|Galle-fort-mosque-lighthouse.jpg|800px|Panorama Utvrde s džamijom lijevo i svjetionikom desno|60%|center}} ==Povijest== [[Datoteka:Pointe de Galle sud de Ceylan en 1754.jpeg|mini|lijevo|Luka Galle 1754. god.]] Prije dolaska Portugalaca, grad je bio poznat kao '''Gimhathiththa''', premda ga [[Ibn Batuta]] u 14. stoljeću naziva '''Qali''', i bio je glavna izvozna luka za [[cimet]], možda još od biblijskih vremena. O tome svjedoči "Trojezična kamena ploča Gallea" iz 1411. godine na kojoj se nalazi isti natpis na [[tamilski|tamilskom]], [[kineski|kineskom]] i [[perzijski jezik|perzijskom jeziku]], a koja govori o drugoj posjeti kineskog admirala [[Ženg He]]a. Portugalski kapetan [[Lourenço de Almeida]] je ovdje prinudno pristao 1505. godine i upoznao se s prednostima luke Gallea. [[Portugalci]] ga u 16. stoljeću pretvaraju u svoju glavnu luku koju su morali predati [[Nizozemci]]ma 1640. godine. Oni su do 1663. godine izgradili utvrdu okruživši cijeli poluotok kamenim zidinama i bastionima. Grad doživljava vrhunac razvoja u 18. stoljeću za vrijeme uprave [[Nizozemska istočnoindijska kompanija|nizozemske istočnoindijske kompanije]]. [[Britanci]] su, nakon što su preuzeli Galle 1796. godine, zadržali utvrdu u izvornom obliku i koristili ju kao upravno središte grada. Općinsko vijeće grada je osnovano 1865. godine, a prvi gradonačelnik grada 1939. godine, [[Wijeyananda Dahanayake]], je kasnije postao prvim premijerom [[Cejlon]]a. Dana [[26. prosinca]] godine, grad je opustošio [[Cunami u Indijskom oceanu 2004.|cunami u Indijskom oceanu]] nakon katastrofalnog potresa uz obale [[Indonezija|Indonezije]]. U samom gradu su poginule tisuće ljudi. ==Znamenitosti== Utvrđeni dio grada koji su izgradili Nizozemci još uvijek stoji u gotovo izvornom obliku. Njegove zidine i 14 bastiona su izgrađeni 1663., a sjeverni utvrđeni portal s pokretnim mostom iznad jarka je iz 1669. godine. Utvrda Galle je najveća [[utvrda]] koju su europski [[kolonijalizam|kolonijalisti]] izgradili u Aziji. Pored zgrade zapovjednika, arsenala i barutane, te prostora za proizvodnju pomorske opreme i baraka, on na ima tri slavna [[bastion]]a, poznati kao "sunce", "mjesec" i "zvijezda". Sam grad unutar utvrde je izgrađen u pravilnoj mreži ulica koje su paralelne s konfiguracijom tla, dok su sjeverne paralelne sa zidinama. On je bio zatvoren morskim zidinama iz 1729. god. i na vrhuncu u 18. stoljeću u njemu je obitavalo oko 500 obitelji, i nalazile su se upravne i trgovačke zgrade, te skladišta. [[protestantizam|Protestantska]] [[barok]]na crkva iz 1775. godine, koju je dizajnirao [[Abraham Anthonisz]], je najstarija na Šri Lanki. Pored nje tu je i stara prirodna [[luka]] koju štiti brdo Rumassala Unawatuna (koje se spominje u [[Ramajana|Ramajani]]), Pomorski muzej, jedan od najvaćnijih hramova [[Šiva|Šive]] na otoku, Gospina katedrala koju su osnovali [[isusovci]], te povijesni luksuzni hotel Amangalla. <gallery> Slika:Treasure Boat Shipyard - stele pavilion - Galle stele - detail - P1080093.JPG|Trojezična kamena ploča Gallea, rekonstrukcija Slika:Galle Fort, Sri Lanka.JPG|Utvrda Galle Slika:SL Galle Fort asv2020-01 img17.jpg|Crkva u Utvrdi Slika:SL Galle Fort asv2020-01 img12.jpg|Bastioni utvrde Slika:Galle Dutch Fort cricket ground.jpg|Internacionalni stadion za [[kriket]] Galle </gallery> ==Stanovništvo== Galle je s 91.000 stanovnika veliki šrilankaski grad i većinu čine [[Sinhalezi]], te veliki broj šrilankaških [[Mauri|Maura]], potomaka [[Arapi|arapskih]] trgovaca koji su se naselili u luci Gallea. Galle je također poznat i po velikom broju stranaca, što stalnih stanara, što vlasnika ljetnikovaca. {{bar box |title=Etnički sastav Gallea (2001.) |titlebar=#ddd |left1=Stanovništvo |right1=Postotak |float=right |bars= {{bar percent|[[Sinhalezi]]|#FFFF00|72.70}} {{bar percent|[[Mauri|Muslimani]]|#009000|25.55}} {{bar percent|[[Tamili]]|#FF8000|1.37}} {{bar percent|Ostali|#0080FF|0.38}} }} {| class="wikitable" |+ |- !Narodnost!!Brojnost!!% od ukupnog broja |- |- |[[Sinhalezi]]||66,114||72.70 |- |Šrilankaski Mauri||23,234||25.55 |- |Šrilankaski Tamili||989||1.09 |- |[[Tamili|Indijski Tamili]]||255||0.28 |- |Ostali (uključujući [[Burgeri|Burgere]] i [[Malajci|Šrilankaske Malajce]])||342||0.38 |- |Ukupno|| 90,934||100 |- |} Izvor: [http://www.statistics.gov.lk/PopHouSat/PDF/Population/p9p8%20Ethnicity.pdf Popis stanovništva iz 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170713101148/http://www.statistics.gov.lk/PopHouSat/PDF/Population/p9p8%20Ethnicity.pdf |date=13. srpnja 2017. }} == Vanjske poveznice == * [http://www.tourslanka.com/Galle.htm Utvrđeni grad Galle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180505082025/http://www.tourslanka.com/Galle.htm |date=5. svibnja 2018. }} {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20060227004833/http://www.cpamedia.com/articles/20020507_01/ CPAmedia Povijesni Galle] {{eng oznaka}} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Galle |commonscathr = Galle }} {{Svjetska baština Šri Lanke}} [[Kategorija:Gradovi u Šri Lanki]] [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Šri Lanki]] tvaf36aygjsa0rurzkf8ncii2cqqxzc 0 310068 7571022 7307495 2026-08-06T16:55:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571022 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Koprivna |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Šodolovci]] |najbliži grad = |površina = 6,9 |visina = |z. širina = 45.405 |z. dužina = 18.615 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 92 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31215 Ernestinovo |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Koprivna''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] ''Копривна''; [[mađarski jezik|mađ.]] ''Kaporna''), je naselje koje se nalazi u sastavu Općine [[Šodolovci]], [[Osječko-baranjska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 155 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Koprivna |p1857=207 |p1869=282 |p1880=271 |p1890=311 |p1900=375 |p1910=372 |p1921=351 |p1931=370 |p1948=294 |p1953=274 |p1961=304 |p1971=248 |p1981=231 |p1991=219 |p2001=155 |p2011=113 |p2021=92 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Sport== U selu je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Mladost Koprivna]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-mladost-koprivna/326994/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2015. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032750/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-mladost-koprivna/326994/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Šodolovci}} {{mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] heox8w83mni9kk849ltl2rkraw0twdv 0 316901 7571015 7358578 2026-08-06T16:36:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571015 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} {{Pravopis}} {{Provjeriti vanjske poveznice}} [[Image:Portland Vase BM Gem4036 n5.jpg|thumb|230px|Portland-Vaza ,jedan od najglasovitijih rimskih staklenih predmeta, restaurirao [[Nigel Williams]]]][[File:Thomas H. Shepherd - The Portland Vase fragments.jpg|thumb|right|Fragmenti Portlandske vaze,nakon vandalskog razbijanja iste 1845. akvarel Thomas H. Shepherd]][[Datoteka:Roman Brown Glass during and after conservation - restoration.jpg|thumb|right|Rimski stakleni predmet, prije, u toku i nakon konzervacije-restauracije]] '''Konzervacija stakla''' djelatnost je posvećena očuvanju kako povijesnih tako i arheoloških predmeta od stakla. Temeljni principi konzervacije [[Staklo|stakla]] jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine, znači prije svega usmjerenost k poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi. Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne. Konzervator restaurator stakla mora poznavati osnove tehnologije stakla, povijest staklarskog umijeća, temeljne uzroke propadanja staklenih predmeta te barem osnove arheologije i povijesti umjetnosti. Vrlo je važno i poznavanje suvremene teorije i prakse [[Konzervacija-restauracija|konzerviranja-restauriranja]] stakla, konzervatorske etike, te osnova znanstvenog ispitivanja predmeta. ==Povijest stakla== Povijest proizvodnje stakla počinje prije oko 3500 godina prije Krista na području Mezopotamije - o tome svjedoče prve recepture za izradu stakla. Sam termin, bolje rečeno njegova inačica ''glass'', koja je korištena u germanskim jezicima nastala je u kasnorimskom carstvu, u rimskom staklarskom proizvodnom centru u Trieru, današnja Njemačka. Podrijetlo riječi bilo bi od njemačkog izraza ''glesum'', koji je označavao prozirnu i sjajnu tvar. Hrvatska pak riječ potiče od praslavenskog izraza steklo. ==Osnovne tehnike obrade== *oblikovanje na jezgri - zajedno s lijevanjem u kalup i brušenjem jedna od prvih tehnika obrade *puhano staklo - otkriveno od strane Feničana oko 50 godine prije Krista *lijevanje u kalup i brušenje - jedna od najstarijih tehnika *prešano staklo - otkriveno oko 1820. u Americi *strojno puhano staklo - razvijeno za potrebe industrije žarulja, početkom 20.st, prvi strojevi proizvodili su 10 žarulja u minuti (ručno je 4 radnika moglo izraditi oko 1200 žarulja dnevno), današnji oko 2000! *pečena staklena pasta (pate de verre) omiljena tehnika u doba secesije ==Osnovne vrste stakla== '''Natrij kalcijevo staklo''' je najčešći i najjeftiniji oblik stakla. Obično sadrži 60-75% silicija, 12-18% sode, 5-12% vapna. '''Olovno staklo''' ima visok postotak olovnog oksida (najmanje 20% ).Relativno meko, no s visokim indeksom loma svjetlosti, pogodno za brušenje. Industrijski ga je počeo proizvoditi George Ravenscroft u Engleskoj u 17. stoljeću. No, treba istaknuti da je stakala s olovnim oksidom bilo već od početaka staklarstva. '''Borosilikatno staklo''' je vrsta silikatnog stakla, ima najmanje 5% bor-oksida u svom sastavu. Najčešće korišteno za žarulje te laboratorijski i kuhinjski pribor. Otporno na kemikalije, te termičke šokove. Izumio ga je Nijemac Otto Schott 1893. Američko Pyrex staklo također je do 1940. bilo na bazi borosilikatnog stakla, kasnije su se pojavili i proizvodi od kaljenog natrij kalcijevog stakla. '''Aluminosilikatno staklo''' u sastavu ima aluminij oksid. Još je otpornije od borosilikatnog stakla. '''96-postotno silicijevo staklo''' vrsta je borosilikatnog stakla, rastopljena i formirana konvencionalnim sredstvima, a zatim obrađena uklanjanjem gotovo svih ne-silikatnih elemenata. Otporno na temperature do 900 C. '''Staklo od rastopljenog silicija''' najteže je za proizvodnju te vrlo skupo. Izdrži temperature do 1200 C. ==Osnovne tehnike ukrašavanja površine stakla== *brušenje *graviranje *jetkanje *pozlata i posrebrenje *emajliranje *lister ==Propadanje staklenih predmeta== Osim čisto fizičkih uzroka staklo je podložno i koroziji odnosno propadanju zbog reakcije s okolišem u kojem se nalazi. U principu što je staklo siromašnije silicijem to lakše propada. ==Konzervacija staklenih predmeta== ===Povijesni predmeti=== ====Dokumentiranje zatečenog stanja==== Ovdje se podrazumijeva prije svega pisana i fotografska dokumentacija stanja predmeta prije zahvata, no također je potrebno temeljito dokumentirati i sve zahvate i materijale korištene tijekom rada na predmetu. Sastavni dio dokumentacije moraju biti i izviješća o eventualnim znanstvenim ispitivanjima provedenim na predmetu, kao i preporuka za daljnje čuvanje predmeta. ====Donošenje odluka o potrebi, opsegu te posljedicama zahvata==== Ovo promišljanje moralo bi biti interdisciplinarno, te bi trebalo uključivati barem povjesničara umjetnosti ili arheologa, znanstvenika koji se bavi propadanjem stakla, te samog konzervatora restauratora. ====Čišćenje==== U principu bi za čišćenje trebalo koristiti samo destiliranu vodu, bez ikakvih dodataka, eventualno se može koristiti i mješavina vode i etanola (1/1), te otopina od 90 dijelova destilirane vode, 9 dijelova etilnog alkohola i 1 dijela amonijaka (25%). ====Uklanjanje starih restauracija==== Kod najlakših slučajeva dovoljno je predmete uroniti u vruću vodu. U težim slučajevima moramo koristiti razna otapala zavisno o korištenom ljepilu. Najteže se uklanjaju ljepila na bazi epoksida i poliestera, za njih koristimo 15% otopinu benzolsulfokiseline u dimetilformamidu. Kako se radi o prilično otrovnoj mješavini, postupak treba izvoditi u digestoru. ====Lijepljenje dijelova==== Za lijepljenje se danas najviše koriste dvokomponentna epoksidna i cijanoakrilatna ljepila koja vežu pod utjecajem UV svjetla. Dijelovi koje lijepimo moraju biti potpuno i temeljito očišćeni od bilo kakove nečistoće i masnoća. Kao najpoznatije proizvode koji se koriste u ovu svrhu navedimo dvokomponentno ljepilo Araldit 2020 te pod UV zračenjem vežuće ljepilo Conloc. Poznati su proizvodi i Hxtal NYL-1, Fynebond, te EPO-TEK 301-2. Kod problematičnih predmeta mogu se koristiti i ojačanja od stakla ili prozirne plastike. ====Izrada rekonstrukcija==== Araldit 2020 može se koristiti i za lijevanje nedostajućih dijelova. Za lijev koristimo gipsane, voštane ili silikonske kalupe. Po najnovijim izvorima ploče izlijane od [[Paraloid B-72|Paraloida B-72]] također se mogu koristi kod izrade rekonstrukcija.<ref>http://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.</ref> Po kasnijim istraživanjima mješavina Paraloida B 72 i B 48 N ponaša se bolje od samog B 72 ( 2: 1 otopina B-72: B-48N /30% u acetonu/).<ref>https://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.</ref> Kod rekonstrukcija na emajliranom staklu eventualno bi se moglo koristiti i inkjet-printerom izrađene preslikače kao rekonstrukcije. ===Arheološki predmeti=== ====Dokumentiranje zatečenog stanja==== U principu jednako je onom navedenom kod povijesnih predmeta, no u ovom slučaju dokumentacija bi morala sadržavati i podatke o vrsti tla u kojem je predmet nađen, te eventualne primjedbe vezane uz iskapanje predmeta. Kod nalaza iz slatke ili slane vode podatci o dubini vode gdje je predmet nađen, odnosno prozračenost iste te smjer i jakost vodenih struja kao i eventualna prisutnost makro- i mikroskopskih organizama poželjni su dio dokumentacije. ====Donošenje odluka o potrebi, opsegu, te posljedicama zahvata==== U pricipu je isto kao kod povijesnih predmeta, no poželjno je i učešće arheologa upoznatog s osnovama konzervacije arheoloških predmeta od stakla. ====Odsoljavanje==== Predmete možemo odsoljavati bilo u stajaćoj vodi, bilo u vodi koju povremeno miješamo te u kontinuirano tekućoj vodi.Pri ovome postupku obavezno koristimo konduktometar.Eventualno se može koristiti i srebro nitratni test na kloride. ====Uklanjanje vapnenastih naslaga==== Vapnenaste naslage najjednostavnije i najčešće uklanjamo 10 % solnom kiselinom.Možemo koristiti i znatno blaže i manje štetne kiseline poput octa i limunske kiseline. ====Uklanjanje starih restauracija==== Jednako kao i kod povijesnih predmeta,no uranjanje u vrelu vodu nikako ne koristimo. ====Čišćenje==== Koristimo pažljivo mehaničko čišćenje,te čišćenje destiliranom vodom .Kemijsko čišćenje dolazi u obzira samo nakon dobrog promišljanja o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama istog. ====Konsolidacija==== Kod površinski i dubinski prokoridaranih staklenih predmeta iste je potrebno površinski učvrstiti ,te ih slojem laka izolirati od vanjskih utjecaja.Najjednostavnije sredstvo za konsolidaciju jest otopina Paraloida B 72 u acetonu. ====Lijepljenje==== Iako bi kod arheološkog stakla trebalo prednost dati reverzibilnim materijalima ljepila navedena pod povijesnim predmetima i ovdje dominiraju.Kao primjer reverzibilnog materijala navedimo ugušćenu otopinu [[Paraloid B-72|Paraloida B 72]]. ====Izrada rekonstrukcija==== Kao i kod povijesnih predmeta - možemo koristiti Araldit 2020. Po najnovijim izvorima svjetski poznat i priznat restaurator Stephen Koob iz Corning muzeja stakla počeo je za rekonstrukcije koristiti ploče lijevane od [[Paraloid B-72|Paraloida B-72]].<ref>http://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.</ref>Po kasnijim istraživanjima mješavina Paraloida B 72 i B 48 N ponaša se bolje od samog B 72 ( 2: 1 otopina B-72: B-48N /30% u acetonu/).<ref>https://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.</ref> ==Čuvanje staklenih predmeta== Noviji stakleni predmeti u principu nisu osjetljivi na prevelike oscilacije vlažnosti zraka,no kod onih arheološkog podrijetla previsoka bi vlažnost zraka(više od 40%) uvelike doprinosila daljnjem propadanju predmeta.Predmete treba čuvati od zagađenog zraka i prašine te UV zračenja.S predmetima rukovati u lateks ili polietilenskim rukavicama!Što češće kontrolirati stanje predmeta,posebice arheoloških! ==Školovanje konzervatora restauratora stakla u Hrvatskoj== {{Glavni|Školovanje konzervatora restauratora}} Kod nas specijalističko školovanje za konzervatora restauratora stakla trenutačno ne postoji,no konzerviranje arheološkog staklenog materijala predaje se u sklopu studija konzervacije arheoloških predmeta na Umjetničkoj akademiji u Splitu(od 2012.).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.e-insitu.com/hr/odsjek/odjel-za-konzervaciju-i-restauraciju-arheoloske-ba/specijalisticko-usmjerenje-konzervacija-restauracija-arheoloske-bastine.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. travnja 2016. |archive-date=26. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826030941/http://www.e-insitu.com/hr/odsjek/odjel-za-konzervaciju-i-restauraciju-arheoloske-ba/specijalisticko-usmjerenje-konzervacija-restauracija-arheoloske-bastine.html |url-status=dead }}</ref> == Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj ,pa i restauratora staklenih predmeta danas prije svega određuju sljedeći propisi: Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) ==Slobodni software uporabiv u konzervaciji restauraciji staklenih predmeta== *Fragment Reassembler,slobodni software za prepoznavanje dijelova i sastavljanje fragmentiranih predmeta<ref>http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006162111/http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html |date=6. listopada 2017. }} Pristupljeno06.10.2017.</ref> * Besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://conservationdatasystems.com/default.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813225707/http://conservationdatasystems.com/default.htm |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=18. listopada 2017.}}</ref> *[http://library.harvard.edu/preservation/acorn ACORN (A COnservation Records Network) ,besplatno američko web bazirano radno okružje za dokumentiranje konzervatorsko restauratorskih zahvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007000611/http://library.harvard.edu/preservation/acorn |date=7. listopada 2017. }} * Besplatni operativni sustavi: sve [[Linux]] distribucije (npr. [[Debian]], [[Ubuntu]], [[Fedora]] ,[[Slackware]],[[Puppy Linux]]...) * Besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: [[OpenOffice.org]],[[LibreOffice]], AbiWord * Uređivanje fotografija:[[GIMP]], VIPS,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170921013324/http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |archive-date=21. rujna 2017. |access-date=18. listopada 2017.}}</ref> ImageJ * Slobodni preglednici slika:GQview, Xnview,[[IrfanView]] * Stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus == Izvori == {{izvori}} ==Dodatna literatura== *Davison,S. Conservation and Restoration of Glass,London 2003. *Koob,S.P. Conservation and Care of Glass Objects,London 2006. *Wright,M.M. Etnographic Beadwork:Manufacture,Use and Conservation,London 2001. *Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990. *Roemich,H.(ed.)Glass and Ceramics Conservation 2010,Interim Meeting of the ICOM-CC Working Group October 3-6, 2010 Corning, New York 2011. *Pilosi,L.(ed.)Glass and Ceramics Conservation 2007,Interim Meeting of the ICOM-CC Working Group, August 27-30, 2007, Nova Gorica,Nova Gorica 2007. *Rota,S.;Wittstadt,K. GLASSAC11 Glass Science in Art and Conservation - conference proceedings,Stuttgart 2011. *Beveridge,P,Pascual,E. Vidrio:Conservar y restaurar,Barcelona 2005. * Janssens,K.H.A. Modern Methods for Analysing Archaeological and Historical Glass,Chichester 2013. *Roemich.H.;van Lookeren,K.(Ed.)Recent Advances in Glass, Stained-Glass, and Ceramics Conservation 2013: ICOM-CC Glass and Ceramics Working Group Interim Meeting and Forum of the International Scientific Committee for the Conservation of Stained Glass (Corpus Vitrearum-ICOMOS) ,Amsterdam 2013. * Walker,S. Schadenskatalog für Glasobjekte : ein Ratgeber für Museen, Restauratoren und Sammler = Damage catalogue for glass objects : a guidebook for museums, conservators and collectors = Catalogue des dégâts des objets en verre : un livre pratique pour musées, restaurateurs et collectionneurs / London 2014. *Perović,Š. Konzervacija i restauracija stakla,Zadar 2023. ==Vanjske poveznice vezane za konzervaciju stakla u svijetu== *[http://www.icom-cc.org/27/working-groups/glass-and-ceramics/ ICOM-CC Glass and Ceramics Working group] *[http://www.cmog.org/dynamic.aspx?id=264 Corning museum of glass] *[http://www.historyofglass.org.uk/ The Association for The History of Glass] *[http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/File5.htm Conservation of Glass] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141203232512/http://nautarch.tamu.edu/crl/conservationmanual/File5.htm |date=3. prosinca 2014. }} *[http://repository.tamu.edu/bitstream/handle/1969.1/ETD-TAMU-2009-08-7014/ARCAK-THESIS.pdf?sequence=2 A conservation of 17th century archaeological glass,MA teza] *[http://homepage.univie.ac.at/elisabeth.trinkl/forum/forum0302/22kons.htm KONSERVIERUNG EINES FIGURALEN GLASBECHERS DER SAMMLUNG DES INSTITUTS FÜR KLASSISCHE ARCHÄOLOGIE DER UNIVERSITÄT WIEN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118003134/http://homepage.univie.ac.at/elisabeth.trinkl/forum/forum0302/22kons.htm |date=18. siječnja 2012. }} *[http://193.175.110.9/hornemann/german/dipl_txt/dipl_bretzel.pdf Die restauratorische und konservatorische Neubearbeitung eines römischen Amphoriskos aus Glas,diplomarbeit ,S.Bretzel 2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150929063900/http://193.175.110.9/hornemann/german/dipl_txt/dipl_bretzel.pdf |date=29. rujna 2015. }} *[http://hdl.handle.net/10362/2448 Coutinho,I.A.R. Resinas epoxídicas - estudos de envelhecimento acelerado e sua aplicação em conservação e restauro de vidro] *[http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/issue-16/chemical-stabilisation-of-weathered-glass-surfaces/ Chemical Stabilisation of Weathered Glass Surfaces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103152137/http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/issue-16/chemical-stabilisation-of-weathered-glass-surfaces/ |date=3. studenoga 2011. }} *[http://193.175.110.9/hornemann/german/dipl_txt/dipl_haegele.pdf Haegele,J. Fragen und Problemen des Klebens von Archaeologischen Glasern]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.simke-restaurierung.de/publikationen/pdf/simke_diplom_mail.pdf Der Verwenung reaktiver Acrylatklebstoffe zur Klebung archaeologischer Glaeser] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150929061932/http://www.simke-restaurierung.de/publikationen/pdf/simke_diplom_mail.pdf |date=29. rujna 2015. }} *[http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic40-02-004_indx.html The conservation of wet medieval window glass] *[http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic37-01-004_indx.html REVERSIBLE FILLS FOR TRANSPARENT AND TRANSLUCENT MATERIALS] *[https://www.cci-icc.gc.ca/discovercci-decouvriricc/PDFs/Paper%2035%20-%20Koob%20et%20al.%20-%20English.pdf An Old Material, a New Technique: Casting Paraloid B-72 for Filling Losses in Glass]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.scribd.com/doc/90782191/2012-Reintegracion-vidrio-GEIIC Cuestiones de criterio en la intevencion sobre vidrio arqueologico] *[http://hdl.handle.net/10251/5951 López,E. Estudio analitico y desarrollo de metodos de Intervención conservativa vidrio arqueologico,Valencia 1999.,PhD teza] *[http://library2.jfku.edu/Museum_Studies/Glass_Bead_Deterioration.pdf Lovell,A. Glass bead deterioration of etnographic objects:Identification,prevention and treatment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304140531/http://library2.jfku.edu/Museum_Studies/Glass_Bead_Deterioration.pdf |date=4. ožujka 2016. }} *[http://canada.pch.gc.ca/eng/1439925170252 Care of objects decorated with glass beads] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170117000623/http://canada.pch.gc.ca/eng/1439925170252 |date=17. siječnja 2017. }} *[http://www.conservationaffair.com/uploads/1/7/4/4/17443603/glass_and_ceramics_and_corpus_vitrearum_2013.pdf RECENT ADVANCES IN GLASS,STAINED-GLASS, AND CERAMICS CONSERVATION 2013 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191112105436/http://www.conservationaffair.com/uploads/1/7/4/4/17443603/glass_and_ceramics_and_corpus_vitrearum_2013.pdf |date=12. studenoga 2019. }} *[https://tel.archives-ouvertes.fr/tel-01703276 Contribution à la compréhension des mécanismes de l'altération atmosphérique des verres et étude d'un traitement de protection à base de sels de zinc. Application à la conservation des objets en verre du patrimoine culturel. ] ==Vanjske poveznice o konzervaciji stakla u Hrvatskoj== *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.e-insitu.com/hr/iz-struke/iz-struke/rekonstrukcija-triju-kasnoantickih-staklenih-balzamarija-s-lokaliteta-dobric-iz-trogira.html Donelli,I. Rekonstrukcija triju kasnoantičkih staklenih balzamarija s lokaliteta "Dobrić" iz Trogira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826073917/http://www.e-insitu.com/hr/iz-struke/iz-struke/rekonstrukcija-triju-kasnoantickih-staklenih-balzamarija-s-lokaliteta-dobric-iz-trogira.html |date=26. kolovoza 2014. }} *[https://hrcak.srce.hr/clanak/141992 IVO DONELLI REKONSTRUKCIJA STAKLENIH ČAŠA S BRIBIRA] *[http://www.mas-zadar.hr/ Muzej antičkog stakla,Zadar] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/132581 Ika Prpa-Stojanac Rekonstrukcija staklenoga tanjura iz Salone] ==Video zapisi vezani uz konzervaciju stakla== *[http://www.youtube.com/watch?v=bOD8IVBcABo 60 Years - Glass Conservation] *[http://www.youtube.com/watch?v=TNyvtEuB3OY&feature=related Ancient Glass Restoration] *[http://www.youtube.com/watch?v=h3P76HS22Sg&list=PLC0C5CA73ACE9735D&index=3&feature=plpp_video Prunted Beaker Restoration - Part One ] *[http://www.youtube.com/watch?v=QHvBS5K3RNA&feature=BFa&list=PLC0C5CA73ACE9735D Prunted Beaker Restoration - Part Two ] *[https://www.youtube.com/watch?v=nwjRGfEd3jg Glass Conservation: The Blaschka Marine Invertebrate Glass Models] *[https://www.youtube.com/watch?v=XbdrXBBDbXI Restauración de materiales arqueológicos: el vidrio] *[https://www.youtube.com/watch?v=NARgu1wcMXo How to pack glass/ Corning Museum] *[https://www.youtube.com/watch?v=RhleFkq6mak Glass from conservators perspective/Corning Museum] {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Staklo]] 5di77byca7ka114lbe4wulflcbk0s90 0 317973 7570994 7358668 2026-08-06T16:19:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570994 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} {{Pravopis}} {{Provjeriti vanjske poveznice}} [[Datoteka:Plastic household items.jpg|mini|200px|Kućanski predmeti izrađeni iz plastike]] '''Konzervacija plastike''' jedna je od specijalnosti unutar konzervacije restauracije predmeta kulturne baštine.Posvećena je kako preventivnoj konzervaciji tako i interventivnoj konzervaciji predmeta od [[plastika|plastike]].Od izrazitog značaja za proces konzervacije plastičnih predmeta je i temeljito, minimalno barem teoretsko, a poželjno i praktično poznavanje uzroka i značajki propadanja istih, te najvažnijih tehnika izrade izrađevina od plastike.Neophodno je i barem elementarno poznavanje povijesnog razvoja plastike. Veliku važnost ima i poznavanje suvremene konzervatorske prakse i teorije, ali i etike, te poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja. ==Povijest uporabe plastike u likovnoj umjetnosti== Prvi pravi pokušaj uporabe plastike u umjetnosti možemo naći u radovima ruskog kipara Nauma Gaboa ( 1890. – 1977. )<ref> Martuscelli,E. THE CHEMISTRY OF DEGRADATION AND CONSERVATION OF PLASTIC ARTEFACTS,Firenze 2010,,str. 10</ref> ==Metode obrade== *lijevanje *toplo prešanje (tiještenje) ==Osnovne vrste, te počeci primjene pojedinih vrsta plastike== *vulkanizirana [[guma]] - 1838. *celuloid - 1870. *kazeinska smola - galalit - 1897. *fenolne smole - bakelit - 1907. *[[polistirol]]- 1930. *polietilen - 1933. *poliester - 1933. *melaminske smole - 1938. *polimetimetakrilat - pleksiglas - 1933. *[[polivinil klorid]] - pvc - 1935. *poliamid - najlon - 1938. *politetrafluoretilen - teflon - 1938. *silikonske smole - 1940. *poliuretan - 1941. *polietilentereftalat - 1941. *epoksidne smole - 1946. *stiropor - 1949. *polipropilen - 1954. *polikarbonat - 1958. *akrilnitril-butadien-stirol - abs - 1945. *1959 Poliformaldehid - (Acetal smole,Delrin) *1965 Polisulfoni *1966 Poli(fenilen oksid) *1970 Poli(butilen tereftalat) *1970.Kevlar *1982 Poli (eterimid) *1983 Poli (eterketon) *1985 Tekući kristalni polimeri *1986 Polikarbonat/ABS mješavine *1987-1991 Poli(anilin) *1990 Buckminsterfulleren *1991 Polipirol *2000 Biorazgradiva plastika ==Metode identifikacije== Precizno određenje vrste plastike od koje je objekt sačinjen izrazito je važno kako kod određenja mjera preventivne zaštite tako i kod izvođenje zahvata na istom. ===Destruktivne=== *Spot testovi *Test s užarenom iglom ===Nedestruktivne=== *Raman spektroskopija *FTIR ==Uzroci propadanja== Od izuzetno velikog broja sintetskih polimera kao izrazito problematične i sklone propadanju možemo izdvojiti sljedeće :acetilceluloza,nitroceluloza,poliuretan,te polivinil klorid. Možda je najteži dio propadanja plastike taj što se ne može vidljivo vidjeti kakve se kemijske reakcije događaju unutar polimera, pa čak niti prepoznati vrsta plastike dok ne bude prekasno. Obično će sva plastika ispuštati izrazit miris, propuštati toksine ili će se na neki način početi skupljati ili pucati. Iako će se pogoršanje neizbježno dogoditi, važno je znati uzroke i moći ga ublažiti. Uzrok pogoršanja stanja objekata od plastike može se povezati s dobi, kemijskim sastavom, skladištenjem i nepravilnim rukovanjem predmetima. Konzervatori su tu kako bi usporili procese propadanja uzimajući u obzir 4 vodeća uzroka pogoršanja njihova stanja: '''Starenje''' - kada se plastika prvi put proizvela u 19. stoljeću, bila je sastavljena od poluorganskog materijala, pa su se ovi predmeti tijekom godina propadali zbog nedostatka istraživanja i nepravilnog rukovanja tom plastikom. '''Kemijski uzroci''' - Ovisno o kemijskom sastavu predmeta, konzervatori mogu razumjeti kako će se isti s vremenom ponašati. Ostale kemijske reakcije proizlaze iz topline, kisika, svjetlosti, tekućina, aditiva i bioloških napada jer one mogu uzrokovati ubrzano propadanje.Kemijske reakcije uzrokuju i predmeti koji dolaze u kontakt s vodom i kisikom. '''Pohrana''' - Kada se predmeti nepravilno čuvaju, može doći do onečišćenja i pogoršanja. To se često događa kada temperatura ili relativna vlaga fluktuiraju u skladišnom prostoru, jer to dovodi do reakcije polimera na okoliš i počet će se pogoršavati i moguće onečišćivati okolne predmete. Na pohranu također treba razmišljati kao na predmet kad je izložen, jer je to onda kad je objekt izložen svjetlima i kada temperatura i vlažnost zraka mogu varirati, a mogućnost stvaranja plana prilagođavanja izložbenog predmeta dok je izložen može pomoći u sprečavanju bilo kakvih šteta. '''Nepravilno rukovanje''' - To je djelomično posljedica nepravilnih tehnika čišćenja pri korištenju vode ili otapala na materijalima koji ne podržavaju te metode čišćenja. Također se prilikom rukovanja objektima može dogoditi ljudska pogreška koja može prouzročiti ogrebotine ili druga oštećenja. ==Vrste propadanja plastike== Razumijevanje različitih vrsta kemijske razgradnje plastike jer to pomaže odrediti čemu ne izlagati plastiku. Kako se stanje polimera koji grade plastiku može lako pogoršati zbog promjena temperature, prisutnosti vode ili svjetlosti, važno je razumjeti kako spomenuti utječu na iste. U nastavku su navedene kemijske reakcije koje uzrokuju promjenu strukture polimera. '''Fotooksidativna razgradnja''' odnosi se na razgradnju plastičnih predmeta izlaganjem UV i vidljivoj svjetlosti, valna duljina koja će oštetiti plastiku ovisi o sastavu polimera. Općenito, međutim, svjetlost će utjecati na plastiku i najbolja je praksa držati plastiku što dalje od izvora svjetlosti. '''Toplinska razgradnja''' utječe na cijelu jedinicu polimera od koje se objekt sastoji, a na njega utječe temperatura i količina svjetlosti kojoj je isti izložen. '''Razgradnja izazvana ozonom''' pogoršat će stanje zasićenih i nezasićenih polimera kad je polimer izložen "ozonu u zraku", te će ubrzati proces propadanja. Provodi se test kako bi se utvrdilo jesu li predmeti izloženi uzimanjem malih uzoraka i analizom pomoću FTIR tehnike. '''Katalitička razgradnja''' Uglavnom se fokusira na polimere plastičnog otpada koji se pretvaraju u ugljikovodike '''Biorazgradnja''' - kada se površina ili čvrstoća plastike promijene, ta svojstva omogućuju joj razgradnju ili mineralizaciju ugljičnim dioksidom i vodom. '''Razgradnja hidroperoksidima''' dolazi od prisutnosti metala i metalnih iona na plastičnom materijalu, također može dovesti do propadanja predmeta . == Tabelarni prikaz uzroka propadanja plastike == {| class="wikitable" |+Tabela: Efekti ultraljubičastih zraka, vidljivog svijetla, vlage i zagađivača ( uključujući otapala) na plastiku<ref name=":8">{{Cite journal |last=Williams |first=Scott |year=2002 |title=Care of Plastics: Malignant Plastics |url=http://cool.conservation-us.org/waac/wn/wn24/wn24-1/wn24-102.html |journal=WAAC Newsletter |volume=24 |via=COOL Databadse}}</ref> !Plastika !UV Radijacija i prejako svijetlo fotoliza, fotooksidacija !Vlaga (visoka relativna vlaga i stalne promjene iste,hidroliza,bubrenje,skupljanje) !Zagađenje !Opasan za susjedne predmete mrlje,korozija, ljepljivost, plinovi |- !akrilik |otporan |otporan |otopa se,nabubri,stres,pucanje | |- !Kazein formaldehid, derivati proteina | |formaldehid plin, pucanje zbog bubrenja/stezanja, pljesnjivi,postaje lomljiv |bubrenje zbog kontakta s vodom,otporan na otapala |formaldehid, hidrogen sulfid,drugi plinovi koji sadrže sunpor |- !celulozni acetat |požuti,postaje lomljiv |hidrolizom nastaje octena kis. Bijeli prah kao ostatak<ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.modip.ac.uk/resources/curators_guide/care_plastics#prob|title=Care of plastics {{!}} Museum of Design in Plastics, MoDiP|website=www.modip.ac.uk|language=en|access-date=2018-04-07|archive-date=10. lipnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180610105510/http://www.modip.ac.uk/resources/curators_guide/care_plastics#prob|url-status=dead}}</ref> |otopljeno ili nabubreno |plin octene kis., uljasti plastifikator te produkti razgradnje na površini |- !Celulozni nitrat |požuti,postaje krt |hidrolizom nastaju octena kis. i oksidirajući plinovi dušičnog oksida |otopa se,bubri |kiseli i oksidirajući plinovi dušičnog oksida,plastifikatori i produkti razgradnje izbijaju na površinu |- !najlon (poliamid) |požuti ,postaje krt |potencijalna hidroliza u ekstremnim uvjetima |omekšava,bubri | |- !fenoli (fenol formaldehid |diskoloracija ili mat površina |diskoloracija i još više mat površina | punilo nabubri , još više mat površina |fenol i formaldehid,teška degradacija |- !poliolefin (polietilen. polipropilen) |požuti ,postaje lomljiv |otporan |nabubri u nekim organskim otapalima | |- !polistiren |požuti,postaje lomljiv |otporan |otapa se, nabubreni,ispuca | |- !poliuretan |požuti,postaje krt,ljepljiv,mrvi se |požuti,postaje krt,ljepljiv,mrvi se |nabubri,puca |nitrogeni organski plinovi i tekućine |- |poli(vinil klorid) |požuti,postaje lomljiv |otporan |otapa se,bubri,postaje krt zbog gubitka plastifikatora |uljaste tekućine plastifikatora, možda plin klorovodične kis.,kod ekstremne vlage i svijetla |- !guma, ebonit, vulkanit |postaje lomljiva,diskolorirana, gubi sjaj tj površina postaje mat |hidrogen sulfid i drugi plinovi, sulfatna kis. na površini |površina zamagljena otapalima |hidrogen sulfid drugi plinovi koji sadrže sumpor, sulfatna kis. na površini |- !sve plastike (i organski materijali) |skloni oštećenju uv zrakama,požute i postaju lomljivi |kondenzacijske plastike poput estera, amida, i uretana ,sklone su hidrolizi i postupnom slabljenju |termoplastike se mogu otopiti,termoutvrđujuće mogu nabubriti,popucati |štetni plinovi se izlučuju,klor,sumpor |} ==Preventivna konzervacija== Plastične predmete treba čuvati na tamnom,hladnom i suhom mjestu.Temperatura u prostoru za čuvanje ne bi trebala prelaziti 20 C,uz relativnu vlažnost zraka od 30 - 50 %.Posebno paziti na potpuno reduciranje ultraljubičastog zračenja.Kod izlaganja razina vidljivog svijetla od 50 - 150 luksa.Kod čuvanja najbolje držati na tamnom mjestu.Kod rukovanja uvijek koristiti lateks ili nitrilne rukavice. Kod pojava propadanja - znači promjene boje,gubitka uobičajene konzistencije,izbijanja plastifikatora na površinu ,mrvljivosti i lomljivosti,neuobočajenog mirisa - predmete izdvojiti iz ostatka zbirke,za predmete od acetil i nitroceluloze temperaturu smanjiti na 2-5 C.Isto važi i za predmete od polivinil klorida dok kod onih od poliuretana temperaturu držati na oko 20 C. Posebno paziti na korištenje primjerenih materijala kod izlaganja ili pohrane. Propadanje u nekim slučajevima možemo kontrolirati odnosno usporiti uporabom sredstava koja upijaju zagađivače( zeolit,silika gel,art sorb, aktivni ugljen) ili kisik( postoje posebne vrećice sa sredstvom koje apsorbira kisik). Što češće kontrolirati stanje pohranjenih predmeta! ==Interventna konzervacija== ===Dokumentiranje zatečenog stanja=== Stanje predmeta prije ,tijekom i nakon zahvata mora biti primjereno dokumentirano.Sastavni dio dokumentacije mora biti i detaljno navodenje svih postupaka i materijala korištenih pri zahvatu.Dokumentirati moramo i sva eventualna znanstvena ispitivanja provedena na predmetu,posebice ona usmjerena na egzaktno određenje materijala od koje predmet jest,a u dokumentaciju mora biti uključena i preporuka za daljnje čuvanje predmeta. ===Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata=== Idealno bi bilo da kod donošenja odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti stručnjaka za propadanje plastike,povjesničara umjetnosti,te konzervatora restauratora. ===Čišćenje=== Za čišćenje nikako ne koristiti otapala,uz izuzetak destilirane vode.Predmete ne uronjavati u vodu već ih čistiti minimalno natopljenim tamponima vate.Mogu se koristiti i krpe od mikrovlakana. Predmete od acetil i nitroceluloze,te kazeinsko formaldehidnih smola nipošto ne čistiti vodom! ===Obrada oštećenih predmeta=== Kod popravka oštećenih predmeta uglavnom se koristimo lijepljenjem,no treba naglasiti da je najbolje koristiti isključivo ljepila koja ne otapaju osnovni materijal,uz primijenu ojačanja od Reemay(R) ili slične tkanine, te moždanica.Eventualno je moguće i korištenje 3 d ispisa. ===Izrada nedostajućih dijelova=== Idealno bi dijelove bilo izraditi od plastike od koje je i sam predmet.Novoizrađeni bi dijelovi morali biti lako i jasno uočljivi te primjereno označeni.U slučaju potrebe moraju biti lako uklonjivi s tretiranog predmeta.Također eventualno je moguće i korištenje 3 d ispisa. ==Školovanje konzervatora plastike u Hrvatskoj== {{Glavni|Školovanje konzervatora restauratora}} U Hrvatskoj trenutačno ne postoji mogućnost školovanja za konzervatora restauratora plastike.Plastika se kod nas susreće prije svega kod tehničkih predmeta, u zbirkama industrijskog dizajna, tekstila i namještaja,te suvremene umjetnosti. == Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj,pa i restauratora plastike danas prije svega određuju sljedeći propisi: Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) ==Slobodni software uporabiv u konzerviranju restauriranju plastike== * Besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://conservationdatasystems.com/default.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813225707/http://conservationdatasystems.com/default.htm |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=29. listopada 2017.}}</ref> *[http://library.harvard.edu/preservation/acorn ACORN (A COnservation Records Network) ,besplatno američko web bazirano radno okružje za dokumentiranje konzervatorsko restauratorskih zahvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007000611/http://library.harvard.edu/preservation/acorn |date=7. listopada 2017. }} * Besplatni operativni sustavi: sve [[Linux]] distribucije (npr. [[Debian]], [[Ubuntu]], [[Fedora]] ,[[Slackware]],[[Puppy Linux]]...) * Besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: [[OpenOffice.org]],[[LibreOffice]], AbiWord * Uređivanje fotografija:[[GIMP]], VIPS,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170921013324/http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |archive-date=21. rujna 2017. |access-date=29. listopada 2017.}}</ref> ImageJ * Slobodni preglednici slika:GQview, Xnview,[[IrfanView]] * Stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus ==Dodatna literatura== *Shashoua,J.Conservation of Plastics,London 2008. *Keneghan,B.;Egan,L.(Eds.)Plastics: Looking at the Future and Learning from the Past,London 2008. *Quye,A.;Williamson,C.(Eds.)Plastics: Collecting and Conserving,Edinburgh 1999. *Shashoua, Y & Ward, C. (1995) "Plastics: Modern Resins with Ageing Problems" SSCR Resins: Ancient and Modern, pp. 33-37. *Shashoua, Y (1996) "A Passive Approach to the Conservation of Polyvinyl Chloride" in ICOM-Modern Materials Working Group: 961-966. *Winsor, P. (1999) "Conservation of Plastics Collections", MGC Fact Sheets: September 1999. Museums and Galleries Commission: London *Young, L. & Young, A (2001) "The Preservation, Storage and Display of Spacesuits", Collections Care Report Number 5, Smithsonian National Air and Space Museum: Washington, DC. *Blank, S (1990) "An Introduction to Plastics and Rubbers in Collections", Studies in Conservation 35 (1990): 53-63. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.modip.ac.uk/ Museum of Design in Plastics] *[http://popart.mnhn.fr/ POPART: an international collaborative research project about the preservation of plastic artefacts in museums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111101021030/http://popart.mnhn.fr/ |date=1. studenoga 2011. }} *[http://www.plastiquarian.com/index.php?id=7&subid=127&osCsid=15ea42c03992923bd58716f5c471178b Conservation of plastics] *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.deutsches-kunststoff-museum.de/ Deutsches Kunsstoff Museum] *[http://www.deutsches-kunststoff-museum.de/fileadmin/redaktion/bilder/Beitr__ge/CA_Tasche_klein..pdf Dokumentation Restaurierung einer Celluloseacetat-Tasche] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606225427/http://www.deutsches-kunststoff-museum.de/fileadmin/redaktion/bilder/Beitr__ge/CA_Tasche_klein..pdf |date=6. lipnja 2014. }} *[http://www.plart.it/home.asp?MenuID=1&hl=uk PlArt museo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009155606/http://www.plart.it/home.asp?MenuID=1&hl=uk |date=9. listopada 2011. }} *[http://www.bouncing-balls.com/index2.htm Conservation of rubber] *[https://journals.openedition.org/ceroart/1661 Etude, consolidation et protection de caoutchouc naturel] *[http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic18-02-002.html THE CONSERVATION OF A PLASTIC MASK BY MARISOL] *[http://cool.conservation-us.org/waac/wn/wn24/wn24-1/wn24-102.html Care of plastics:Malignant Plastics] *[http://eprints.ucm.es/11670/ Los plásticos en el arte y el diseño hasta 1945: historia, tecnología, conservación e identificación] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210317042755/https://eprints.ucm.es/id/eprint/11670/ |date=17. ožujka 2021. }} *[http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/15-1-eng.aspx Care of Objects Made from Rubber and Plastic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131221152049/https://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/15-1-eng.aspx |date=21. prosinca 2013. }} *[http://www.fondazioneplart.it/Portals/0/libri/Libro7.pdf Martuscelli,E. The chemistry of degradation and conservation of plastic artefacts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606214726/http://www.fondazioneplart.it/Portals/0/libri/Libro7.pdf |date=6. lipnja 2014. }} *[http://www.fondazioneplart.it/Portals/0/libri/Martuscelli-plastiche.pdf Martuscelli,E. Degradation and preservation of artefacts in synthetic plastics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606231527/http://www.fondazioneplart.it/Portals/0/libri/Martuscelli-plastiche.pdf |date=6. lipnja 2014. }} *[http://www.ccq.gouv.qc.ca/fileadmin/images/img_centre-ress/microtest_ang.pdf Identification of plastics and elastomers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181203202728/http://www.ccq.gouv.qc.ca/fileadmin/images/img_centre-ress/microtest_ang.pdf |date=3. prosinca 2018. }} *[https://www.hornemann-institut.de/german/dipl_txt/sr_diplomarbeit_pvc_Beuys_2006k.pdf Ryf,S. Weichmacherverlust bei PVC-Objekten von Joseph Beuys – Versuche zu kurativen und konservatorischen Massnahmen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220230406/https://www.hornemann-institut.de/german/dipl_txt/sr_diplomarbeit_pvc_Beuys_2006k.pdf |date=20. prosinca 2018. }} *[https://spiral.imperial.ac.uk/bitstream/10044/1/44079/1/Fricker-A-2017-PhD-Thesis.pdf The conservation of polymeric materials in museum...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220220613/https://spiral.imperial.ac.uk/bitstream/10044/1/44079/1/Fricker-A-2017-PhD-Thesis.pdf |date=20. veljače 2021. }} ==Video zapisi== *[https://www.youtube.com/playlist?list=PLDhExi_byiwnJwb4Nx3Z3Xk5SefFvBCdx Plastics in Peril: Focus on Conservation of Polymeric Materials in Cultural Heritage,snimke izlaganja,Cambridge 2020.] ==Izvori== {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Plastika]] [[Kategorija:Kemijske tvari]] [[Kategorija:Plastika]] i2tt3120zutgxats86hs6c3vzwg7rqo 0 318815 7570967 7358593 2026-08-06T16:02:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570967 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} {{Pravopis}} {{Provjeriti vanjske poveznice}} {{wikipedizirati}} [[image:Filmdaase.jpg|thumb|300px|Limena ambalaža s rolama filmova.]] '''Kozervacija filma''' ili preciznije rečeno konzervacija restauracija filmskih zapisa jedna je od specijalnosti konzervacije restauracije kulturne baštine. Potreba očuvanja starih filmskih zapisa, odnosno restauriranja filmova, danas predstavlja cijeli jedan pokret u kom sudjeluju povjesničari filma, arhivisti, muzeji, kinoteke, te neprofitne organizacije, svi usmjereni ka spašavanju filmske baštine od propadanja. U širem smislu uključuje u sebi sva djelovanja usmjerena na produljenje opstojnosti filmskog zapisa, uz najveće moguće poštovanje izvornika. Primjerice u SAD se 90 % nijemih filmovam te 50 % američkih zvučnih filmova nastalih prije 1950. smatra izgubljenima. Godinama je pod pojmom očuvanja i restauracije podrazumijevana samo izrada duplikata odnosno dodatne kopije. Cilj je bio izraditi kopiju koja će biti što trajnija, i to uz minimalne gubitke na kvaliteti. Danas očuvanje filma uključuje koncepte poput primjerenog rukovanja, dupliciranja, pohrane i dostupnosti. Za arhiviste cilj je zaštita, te javna dostupnost sadržaja. Očuvanje treba razlučiti od filmskog revizionizma,gdje pak dovršena djela dobivaju primjerice novu glazbenu pozadinu ili zvučne efekte, koloriranje crno bijelih filmova, te drugih kozmetičkih promjena, neovisno o uzrocima istih. == Propadanje filmske građe== Većina se filmova iz razdoblja nijemog filma smatra zauvijek izgubljenim. Filmovi iz prve polovine 20. stoljeća snimljeni su na nestabilnom i zapaljivom celuloznom nitratu, koji pak zahtijeva pažljivu pohranu, kako bi se usporili procesi razgradnje. Većina filmova na ovoj bazi se s vremenom razgradi u prašinu.Nadalje dio je njih recikliran zbog sadržaja srebra,ili su uništeni u požarima.No najviše ih je propalo zbog namjernog uništavanja. Kako kaže Robert A. Harris,<blockquote>većina ih nije sačuvana zbog propadanja filmskih studija koji su ih snimili,te su tada bačeni kao smeće.Nije se ni razmišljalo o njihovu očuvanju, jednostavno zbog nedostatka prostora ili zbog skupoće pohrane.<ref>Robert A. Harris, [http://www.widescreenmuseum.com/rah.htm public hearing statement] to the National Film Preservation Board of the Library of Congress, Washington, D.C., February 1993.</ref></blockquote> Nijemi su filmovi nakon 1930. bili male i čak nikakove vrijednosti, te ih se jednostavno niti nije čuvalo. Povjesničari filma danas spašavanje baštine nijemog filma smatraju prioritetnim. Zbog osjetljivosti ove građe,ispravna zaštita uključuje pohranu originalnih negativa (ako su očuvani) i pozitiva u prostorima s kontroliranom klimom.Kako velika većina filmova nije čuvana na takav način, isti su mahom propali. Propadanje pak nije ograničeno samo na filmove na bazi celuloznog nitrata. Filmovi u boji rađeni jeftinom tehnologijom također su ugroženi. Brojni su filmovi i očuvani samo kao kinematografske kopije. Filmovi na bazi celuloznog acetata, koji za razliku od nitro celeloznih nisu zapaljivi,propadaju zbog tzv. octenog sindroma. Da stvar bude gora niske temperature koje pogoduju očuvanju boja loše utječu na octeni sindrom,dok pak više temperature pogoduju izbljeđivanju boja. ==Prevencija propadanja== Zaštita filmske građe obično je usmjerena na čuvanje u prostorijama s kontroliranom mikroklimom, a ponekad se odnosi na popravak ili kopiranje filmskog zapisa. Za razliku od zaštite restauracija je čin povratka filmskog zapisa u stanje najbliže izvorniku, te često pretpostavlja i kombiniranje filmskih fragmenata. U većini ovih slučajeva se iz starog negativa načine novi pozitivi, ili kompozitni restauracijski negativ,koji je često pak kombinacija elemenata, te je namijenjen prije svega gledanju. ==Povijest== ==Metode== ==Popis obrađenih filmova== *''[[The Impossible Voyage]]'' (1904) *''[[The Battle of the Somme (film)|The Battle of the Somme]]'' (1916) *''[[Nosferatu, eine Symphonie des Grauens]]'' (1922) *''[[Metropolis (film)|Metropolis]]'' (1927) *''[[The Man Who Laughs (film)|The Man Who Laughs]]'' (1928) *''[[All Quiet on the Western Front (1930 film)|All Quiet on the Western Front]]'' (1930) *''[[The Big Trail]]'' (1930) *''[[Becky Sharp (film)|Becky Sharp]]'' (1935) *''[[Love Affair (1939 film)|Love Affair]]'' (1939) *''[[A Star Is Born (1954 film)|A Star Is Born]]'' (1954) *''[[Seven Samurai]]'' (1954) *''[[Rear Window]]'' (1954) *''[[Vertigo (film)|Vertigo]]'' (1958) *''[[Spartacus (1960 film)|Spartacus]]'' (1960) *''[[Yojimbo (film)|Yojimbo]]'' (1961) *''[[Lawrence of Arabia (film)|Lawrence of Arabia]] (1962) *''[[It's a Mad Mad Mad Mad World]]'' (1963) *''[[My Fair Lady (film)|My Fair Lady]]'' (1964) *''[[Persona (film)|Persona]]'' (1966) *''[[The Good, the Bad, and the Ugly]]'' (1966)<ref name="cinematheque"/> *''[[Yellow Submarine (1968 film)|Yellow Submarine]]'' (1968) *''[[The Godfather]]'' (1972)<ref name="cinematheque"/> *''[[Overlord (film)|Overlord]]'' (1975) *''[[Superman (film)|Superman]]'' (1978) *''[[Superman II]]'' (1980)<ref name="cinematheque">{{cite web |url=http://egyptiantheatre.com/archive1999/2010/Egyptian/DigitallyRestored_ET2010.htm |publisher=American Cinematheque at the Egyptian Theatre |title=A Digital Restoration Retrospective |accessdate=19. siječnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111010001108/http://egyptiantheatre.com/archive1999/2010/Egyptian/DigitallyRestored_ET2010.htm |archivedate=10. listopada 2011.}}</ref> *''[[Ran (film)|Ran]]'' (1985) *Većina Disneyjevih animiranih filmova [[Walt Disney Pictures|Walt Disney Studio]]- ''[[Fantasia (film)|Fantasia]]'' i ''[[Bambi (1942.)|Bambi]]'' *Većina prije-1948 [[Warner Bros.]]/pre-1986 [[Metro-Goldwyn-Mayer|MGM]]/[[RKO Radio Pictures]] uključujući: ''[[Gone with the Wind (film)|Gone with the Wind]]'' & ''[[The Wizard of Oz (1939 film)|The Wizard of Oz]]'' (1939), ''[[Citizen Kane]]'' (1941), ''[[Singin' in the Rain]]'' (1952), i ''[[Doctor Zhivago (film)|Doctor Zhivago]]'' (1965), ''[[Raging Bull]]'' (1980)<ref name="cinematheque"/> among others *Nekoliko[[20th Century Fox]] [[Charlie Chan]] filmova: *: ''Charlie Chan in London, Charlie Chan in Paris, Charlie Chan in Egypt, Charlie Chan in Shanghai, Charlie Chan at the Circus, Charlie Chan at the Olympics, Charlie Chan at the Opera, Charlie Chan at the Race Track, Charlie Chan's Secret, Charlie Chan at Monte Carlo, Charlie Chan on Broadway'' and ''The Black Camel.'' ==Školovanje konzervatora restauratora filmske građe== Kod nas nema institucije koja školuje konzervatore restauratore filmske građe.Restauriranjem ovog specifičnog materijala bavi se jedino Hrvatski filmski arhiv(Hrvatska kinoteka).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/fs-ovi/kinoteka.htm |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=23. siječnja 2020. |archive-date=18. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200218192206/http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/fs-ovi/kinoteka.htm |url-status=dead }}</ref> ==Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora filmske građe== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora filmske građe u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora stanje je i dalje nezadovoljavajuće usprkos nekim pozitivnim stvarima koje donosi novi pravilnik, prije svega činjenice da su svi konzervatori restauratori konačno podvedeni pod jedan jedinstveni pravilnik,te konačnog reguliranja statusa školovanih restauratora.Gore navedeni pravilnika kao i brojne druge specijalnosti ne navodi konzerviranje restauriranje filmske građe kao specijalnost. ==Literatura== * [http://unesdoc.unesco.org/images/0010/001096/109612eo.pdf Audiovisual archives : a practical reader / edited and compiled by Helen P. Harrison for the General Information Programme and UNISIST. - Paris : UNESCO, 1997.] * Fossati, G. From Grain to Pixel : The Archival Life of Film in Transition [http://www.oapen.org/download?type=document&docid=369986 (online)] * Cave, D. (2008). "Born digital" – Raised an orphan?: Acquiring digital media through an analog paradigm. ''The Moving Image''. 8(1), 1-13. * [http://muse.jhu.edu/journals/the_moving_image/summary/v008/8.2.crofts.html Crofts, C (2008) Digital Decay. ''The Moving Image''. 8 (2), xiii-35]. * Gracy, K. F. (2007). ''Film preservation: Competing definitions of value, use, and practice''. Chicago: The Society of American Archivists. * [http://www.dfi.dk/NR/rdonlyres/40F7A2C7-6933-4D00-B683-FD7663C28C8C/0/RudolfGschwind.pdf/ Gschwind, R. (2002). Restoration of movie films by Digital Image Processing? In Niseen, D., Larsen, L.R., Christensen, T.C., and Johnsen, J.S. (Eds.) Preserve then Show. Danish Film Institute.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206231307/http://www.dfi.dk/NR/rdonlyres/40F7A2C7-6933-4D00-B683-FD7663C28C8C/0/RudolfGschwind.pdf |date=6. prosinca 2008. }} * Karr, Lawrence. Edited by Barbara Cohen- Stratyner.: ''Film Preservation'' at Preserving America’s Performing Arts. Papers from the conference on Preservation Management for Performing Arts Collection. April 28-May 1, 1982, Washington, D.C. Theater Library Association. * Kula, Sam. ''Appraising Moving Images. Assesing the Archival and Monetary Value of Film and Video Records''. Scarecrow Press, 2003. * McGreevey, Tom: ''Our Movie Heritage''. Rutgers University Press, 1997. * Paul Read and Mark-Paul Meyer (Editors:): ''Restoration of motion picture film''. Oxford, 2000. {{ISBN|0-7506-2793-X}} * [http://www.dfi.dk/NR/rdonlyres/14A60B24-8A63-466B-9BE3-D9E6FAF4C472/0/Read.pdf/ Read, P. (2002). Digital Image Restoration – Black Art or White Magic? In In Niseen, D., Larsen, L.R., Christensen, T.C., and Johnsen, J.S. (Eds.) Preserve then Show. Danish Film Institute.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206231243/http://www.dfi.dk/NR/rdonlyres/14A60B24-8A63-466B-9BE3-D9E6FAF4C472/0/Read.pdf |date=6. prosinca 2008. }} * Slide, Anthony: ''Nitrate Won't Wait: A History of Film Preservation in the United States'', McFarland and Company, 1992. * Walsh, D. (2008). How to preserve your films forever. ''The Moving Image. 8(1), 38-41.'' * ''Kukuljica,M. Zaštita i restauracija filmskog gradiva,Zagreb 2004.'' == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == ;Konzervacija filma u Hrvatskoj * [http://161.53.80.3/hr/hda/kinoteka/hrvatska-kinoteka.htm Hrvatski državni arhiv - Hrvatska kinoteka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302193800/http://161.53.80.3/hr/hda/kinoteka/hrvatska-kinoteka.htm |date=2. ožujka 2021. }} ;Konzervacija filma u svijetu * [http://lcweb.loc.gov/film National Film Preservation Board] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111005044937/http://www.lcweb.loc.gov/film/ |date=5. listopada 2011. }} * [http://www.film-foundation.org The Film Foundation] ([[Martin Scorsese]], President) * [http://www.filmpreservation.org National Film Preservation Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220709233729/https://www.filmpreservation.org/ |date=9. srpnja 2022. }} * [http://www.folkstreams.net/vafp Video Aids to Film Preservation (VAFP)] * [http://mic.loc.gov MIC (Moving Image Collections)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206050516/http://mic.loc.gov/ |date=6. veljače 2011. }} * [http://www.loc.gov/film/arch.html Public Moving Image Archives and Research Centers] * [http://www.amianet.org Association of Moving Image Archivists (AMIA)] * [http://palimpsest.stanford.edu/bytopic/motion-pictures/ Conservation Online: Motion Picture Film Preservation] * [http://digitalnitrateprize.googlepages.com Digital-Nitrate Prize for Film Preservation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220214622/https://sites.google.com/site/digitalnitrateprize/ |date=20. veljače 2021. }} * [http://diamant.joanneum.at/film_restoration Collection of film restoration issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110820232604/http://diamant.joanneum.at/film%5Frestoration/ |date=20. kolovoza 2011. }}, collected by [[Joanneum Research]] * [http://www.nfsa.gov.au/preservation The National Film and Sound Archive on Preservation] * [http://www.fiafnet.org/uk/publications/fep_journal.cfm The International Federation of Film Archives' Journal of Film Preservation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125201913/http://www.fiafnet.org/uk/publications/fep_journal.cfm |date=25. studenoga 2011. }} * [http://www.iasa-web.org The International Association of Sound and Audiovisual Archives] * [http://www.film-foundation.org The Film Foundation] * [http://www.filmforever.org Film Forever: The Home Film Preservation Guide] * [http://www.nla.gov.au/anica Australian Network for Information on Cellulose Acetate] * [http://www.bonded.com/storage.php Bonded Services: Film and media storage and preservation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100914130421/http://www.bonded.com/storage.php |date=14. rujna 2010. }} * [https://www.filmpreservation.org/userfiles/image/PDFs/fpg.pdf THE FILM PRESERVATION GUIDE THE BASICS FOR ARCHIVES, LIBRARIES, AND MUSEUMS] ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commonscat = Film preservation |commonscathr = Konzervacija filma}} {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Film]] [[Kategorija:Filmska umjetnost]] 9a0mfjw3trgmxxsp57agg7sa0m4f4hw 0 318866 7571384 7284950 2026-08-07T06:09:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571384 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa = Lelije Cipiko | slika = | slika_širina = 290px | slika_opis = | datum_rođenja = [[11. kolovoza]] [[1721.]] | mjesto_rođenja = [[Trogir]] | datum_smrti = [[24. ožujka]] [[1807.]] | mjesto_smrti = [[Split]] | svećenik = |biskup = | titula = [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup i metropolit]]<br>[[primas Dalmacije i cijele Hrvatske]] | služba = 1784. – 1807. | počasti_u_njegovo_ime = | grb = }} '''Lelije Cipiko''' ([[Trogir]], [[11. kolovoza]] [[1721.]] – [[Split]], [[24. ožujka]] [[1807.]]), trogirski plemić, [[splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]] i posljednji ''[[primas Dalmacije i cijele Hrvatske]]'' (1784. – 1807.). Podrijetlom je iz poznate trogirske plemićke obitelji [[Cipiko]] (''Ćipiko'', ''Cippiko''). Odrastao je u [[Kaštel Stari|Kaštel Starom]]. Nakon završenog školovanja u Trogiru, nastavio je školovanje u hrvatskom zavodu u [[Loreto|Loretu]], da bi na sveučilištu u [[Padova|Padovi]] stekao doktorat iz crkvenog i civilnog prava.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3602 |title=Lelij Cipiko – Hrvatski biografski leksikon |access-date=7. travnja 2014. |archive-date=8. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140408220643/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3602 |url-status=dead }}</ref> Po povratku u domovinu, obavljao te [[kanonik|kanoničke]] i [[arhiđakon]]ske službe u [[trogirska biskupija|trogirskoj biskupiji]], papa [[Pio VI.]] (1775. – 1799.) imenovao ga je [[1783.]] godine [[šibenska biskupija|šibenskim biskupom]], zatim sljedeće godine [[trogirska biskupija|trogirskim]] te iste godine splitskim nadbiskupom. Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1797.]] godine i u početku austrijske uprave, zalagao se za sjedinjenje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|banskom Hrvatskom]] te je u tom smislu vodio pregovore sa [[zagrebačka biskupija|zagrebačkim biskupom]] [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanom Vrhovcem]] i austrijskim carem [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjom II.]]<ref name="#1"/> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3602 Lelij Cipiko – Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408220643/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3602 |date=8. travnja 2014. }} {{hr icon}} {{mrva-biog-biskupi}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Nikola Divnić]]}} {{s-ttl|title=[[Šibenska biskupija|šibenski biskup]]|years=1783.}} {{s-aft|after=[[Venancij Srećko Scotti]]}} {{s-bef|before=[[Ivan Antun Miočević]]}} {{s-ttl|title=[[Trogirska biskupija|trogirski biskup]]|years=1783. – 1784.}} {{s-aft|after=Antonio Belglava}} {{s-bef|before=[[Ivan Luka Garanjin (biskup)|Ivan Luka Garanjin]]}} {{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]]|years=1784. – 1807.}} {{s-vac|next=[[Pavao Klement Miošić]]|as=splitsko-makarski biskup|reason=[[Sede vacante]] do 1828.,<br>kada je nadbiskupija [[Locum Beati Petri|degradirana na rang biskupije]]}} {{s-end}} {{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{GLAVNIRASPORED:Cipiko, Lelije}} [[Kategorija:Životopisi, Trogir]] [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Splitski nadbiskupi]] [[Kategorija:Trogirski biskupi]] [[Kategorija:Šibenski biskupi]] o5ikglk3atfe3lvdi7uaxck1wgvkq6h 0 319529 7571321 6967166 2026-08-07T02:21:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571321 wikitext text/x-wiki '''Kupovina ''online''''' (eng. ''online shopping'') je proces u kojemu [[kupac|kupci]] kupuju usluge i proizvode izravno od trgovca u stvarnom vremenu putem [[Internet]]a. To je oblik [[E-trgovina|E-trgovine]]., koja je analogna kupovanju usluga i proizvoda u stvarnoj [[prodavaonica|prodavaonici]] ili [[Trgovački centar|trgovačkom centru]]. Proces se naziva [[anglizam|anglizmima]] ''business-to-consumer'' ([[B2C]]) ili ''business-to-business'' ([[B2B]]), ovisno o tome odvijaju li se transakcije odvijaju između dvojice [[poduzetnik]]a ili između trgovca i potrošača. Procjenjuje se da u Hrvatskoj promet u maloprodaji ''online'' iznosi približno 700 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]] tj. manje od 1 % ukupne maloprodaje.{{ni}} U Hrvatskoj je usporedbi s drugim zapadnim zemljama stopa zasićenosti maloprodaje ''online'' izuzetno niska, s obzirom na to da primjerice u SAD iznosi znatno viših 7 %.{{ni}} Ova veća razvijenost u SAD-u posljedica je razvijenije infrastrukture (dostave, [[telekomunikacija]], platežnih sustava, itd.) te razvijenijeg tržišta, jer Hrvatska je ušla u kapitalizam relatvno kasno tijekom 1991. == Povijest == Godine 1990.-te [[Tim Berners-Lee]] izradio je prvi server i [[preglednik]] [[World Wide Web]]a.<ref name="kimpalmer">Palmer, Kimberly, ''News & World Report'', 2007.</ref> Sljedeće godine otvoren je za tržišnu upotrebu. Daljnji napredak odvijao se 1994. godine kada su pokrenuti [[internetsko bankarstvo]] i trgovina ''online'' Pizza Hut-a.{{ni}} Iste godine je [[Netscape]] uveo enkripciju SSL-om za prijenos podataka ''online'', za sigurniju kupovinu ''online''.{{ni}} Sljedeće godine pojavili su se [[Amazon.com]] i [[eBay]] (pod nazivom AuctionWeb). == Vidi još == * [[Elektroničko poslovanje]] * [[Online tržište]] * [[E-trgovina]] == Vrela == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.biznet.hr/11-1.htm: Hrvatska gospodarska komora│BIZNET: Katalog hrvatskih web dućana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304152145/https://digitalnakomora.hr/ |date=4. ožujka 2021. }} [[Kategorija:Internet]] ct598rm6421fi7jjj1hfkoied5frzru 0 319834 7570966 7358567 2026-08-06T15:57:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570966 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} {{Pravopis}} {{Provjeriti vanjske poveznice}} [[File:Tetradrachm Athens 480-420BC MBA Lyon.jpg|thumb|200px|Revers srebrne atenske tetradrahme, oko 480-420 prije Krista]] [[File:Venus of Dolni Vestonice.png|thumb|upright|Venera iz Dolni Vestonica,jedna od najstarijih keramičkih figura, 29 000 do 25 000 godina prije Krista]] '''Konzervacija arheoloških predmeta''' jedna je od specijalnosti vezanih uz [[konzervacija-restauracija|konzervaciju restauraciju]] kulturne baštine.U nju su uključena sva djelovanja usmjerena na prevenciju odnosno usporavanje propadanja arheoloških predmeta, kao i na poboljšanje dostupnosti i čitljivosti istih predmeta kulturne baštine. Od izrazitog značaja za proces konzervacije predmeta je i temeljito, minimalno barem teoretsko, a poželjno i praktično poznavanje uzroka i značajki propadanja arheoloških nalaza. Nadalje je neophodno i barem elementarno poznavanje arheologije kao znanosti. Veliku važnost ima i poznavanje suvremene konzervatorske prakse i teorije, ali i etike, te poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja arheoloških predmeta - [[arheometrija|arheometrije]]. ==Osnovne vrste arheološkog materijala== ===Nalazi iz tla=== ===Organski materijali=== ==Drvo== Drvo se uglavnom sastoji od celuloze i lignina i stoga ga lako razgrađuju mikroorganizmi, gljivice i insekti. Samo u nedostatku kisika (aerobne sredine) drvo može preživjeti dulje vrijeme. Tvrdo drvo strukturno može dobro preživjeti u kiseloj sredini (močvara). Hrastovi iz močvare se čak prodaju kao vrlo plemenito drvo. Većinom je, međutim, stanična struktura uništena, ostavljajući neodrživu strukturu koja se značajno steže kada se osuši i potpuno je degradirana. Cilj obnove takvih objekata je zamijeniti vodu stabilnim materijalima. Osim složenijih procesa s Paraloidom B72 ili sintetskim smolama, postoji mogućnost stabilizacije u šećernoj otopini koja je polagano zasićena. Nakon sušenja zamrzavanjem, kristali šećera čine neku vrstu potporne strukture za drvena vlakna. Međutim, kada se koristi šećer, postavljaju se veći zahtjevi za daljnje očuvanje i skladištenje, budući da je šećer higroskopan i privlačan za insekte i mikroorganizme. Drvo također može preživjeti u vrlo suhim okruženjima, ali ovdje često dolazi do bakterijske razgradnje, što postavlja slične zahtjeve za konsolidacijom. ==Koža== Očuvanje kože je slično kao kod drveta, ali koža je životinjsko vlakno napravljeno od proteinskih spojeva i odvijaju se drugačiji procesi razgradnje. Ovdje se također želi materijal učvrstiti, ali to se može učiniti i pričvršćivanjem na nosivi materijal, sličan tekstilu. ==Tekstil== [[File:Iranischer Schildbuckel.jpg|thumb|right|mineralizirani ostaci tekstila na metalnom arheološkom predmetu]] S tekstilom treba postupati s posebnom pozornošću i pažnjom zbog njihove rijetkosti u pronađenom materijalu i bogatstva znanstvenih informacija (koja su vlakna, životinjska/biljna, dali su obojena...). Restauracija se često sastoji samo od prenošenja na potporni materijal - ili čak samo od konzervatorskog tretmana i skladištenja pod optimalnim uvjetima. Tekstil se također može pojaviti kao "otisak" u slojevima korozije metala; stvarna vlakna obično nestanu i zamijenjena su proizvodima korozije. Posebno je važno očuvati te slojeve. ==Biljna vlakna== Biljna vlakna slična su tekstilu. [[Ötzi|Ötzijev]] Ötzijev vrijedan i jedinstven nalaz impresivan je primjer ovakovog materijala. ===Anorganski materijali=== ===Metal=== ==Željezo== ===Desalinizacija=== [[File:Schwert Entsalzung.jpg|thumb|right|oštećenja na maču.nastala uslijed nedovoljne desalinizacije objekta]] Desalinizacija je od posebne važnosti za predmete izrađene od željeza , jer je materijal sklon nakupljanju klorida zbog elektrokemijskih procesa. Svježe nalaze treba smjesta staviti u odgovarajuću kupku za desalinizaciju bez isušivanja, ako je moguće. Ako to nije moguće, predmeti se moraju brzo osušiti, a zatim uskladištiti pri relativnoj važnosti zraka ispod 15% (čuvanje u posudi s dodatkom silika gela kao sredstva za sušenje). I stariji, već osušeni i oštećeni predmeti mogu se i trebaju podvrgnuti desalinizaciji. Sve premaze potrebno je prethodno ukloniti. Nažalost, mnogi željezni predmeti u prošlosti su bili nepravilno tretirani; desalinizacija se često nije provodila i korišteni su neprikladni premazi, poput pčelinjeg voska . Ove naslage teško je ukloniti. Za takve predmete može biti prikladna toplinska obrada na nešto više od 350 °C, koja istovremeno uklanja premaze i kloride. Međutim, to se mora posebno uzeti u obzir za svaki objekt. [[File:Flügellanze.jpg|thumb|right|taninom obrađeno koplje]] [[File:Ringknaufschwert2.jpg|thumb|right|rimski mač,desaliniziran,mehanički očišćen i konzerviran]] ==Površinska obrada== ===Uklanjanje korozivnih slojeva=== Površinska obrada željeznih nalaza ima za cilj postizanje što boljeg izgleda. Korozija se često proteže duboko u predmet - također se može dogoditi da se željezni predmet sastoji samo od proizvoda korozije i više nema metalnu jezgru. Dotična metoda čišćenja mora se stoga odabrati nakon preliminarnog pregleda. ===Mehaničko čišćenje=== Standardno se provodi mehaničko čišćenje prikladnim sredstvima za pjeskarenje ili četkama. Ako važne informacije nisu prisutne u mekšim slojevima korozije, čišćenje se fokusira na izlaganje vrlo jakog i izdržljivog sloja hematita koji se nalazi izravno na goloj metalnoj površini. Stvaranje gole metalne površine bilo bi kontraproduktivno jer sloj hematita ima zaštitni učinak. ===elektroliza=== Nažalost, vrlo raširena metoda je elektroliza. Kod ove metode željezni predmet se stavlja u demineraliziranu vodu uz dodatak npr. B. Soda bikarbona i pod naponom. Predmet tvori katodu , a anoda se nalazi na određenoj udaljenosti u vodi. S jedne strane struja koja teče uzrokuje otapanje klorida, a s druge strane otapanje korozivnih slojeva. Proces se profesionalno koristi samo za nalaze u jako zasoljenoj morskoj vodi, jer ozbiljno oštećuje predmete i može doći do stvaranja čiste metalne površine. Objekti bez čvrste željezne jezgre bili bi potpuno uništeni. ===Kemijsko čišćenje=== Druga mogućnost je kemijsko čišćenje, na primjer laganom octenom kiselinom ili HEDP-60. HEDP-60 ne napada sloj hematita . Prednost ove metode je što se mogu ukloniti čak i tvrdokorne naslage kamenca. Međutim, kiselinu je potrebno dobro neutralizirati nakon tretmana. Ovdje je idealna kupka u kaustičnoj sodi. ===Tanin kao pretvarač hrđe=== [[Pretvarač hrđe|Pretvarači hrđe]] također su se u prošlosti koristili za stabilizaciju površina predmeta. Taninska kiselina (tanin) postiže dobre rezultate pretvaranjem mekšeg željeznog oksida u stabilnjiji i tvrđi tanat. To stvara tvrđu, ravnomjerno tamnu površinu na predmetu. Metoda se danas rijetko koristi. ===Paljevinska patina=== Željezni predmeti s vatrenom patinom mogu trajati tisućama godina u izvrsnom stanju. Stvaranje patine često je povezano s požarima ili kremacijom. Ove se površine također mogu postići namjerno uzastopnim zagrijavanjem golog željeza i njegovim kaljenjem u lanenom ulju. Stoga se može pretpostaviti i da je ova metoda bila poznata u ranijim vremenima i da se koristila kao površinska obrada za zaštitu od korozije. ===Konzervacija=== Mjere konzervacije uključuju odgovarajući površinski premaz. Ovdje je zapravo prikladan samo mikrokristalni vosak (renesansni vosak) , a zatim Paraloid B72 u otapalu. Ostali, raniji pokušaji s voskovima i uljima pokazali su se nepostojanim. Kiseline u pčelinjem vosku mogu čak biti dugoročno štetne . Dugotrajno skladištenje treba se odvijati pod stalno kontroliranim klimatskim uvjetima i sa najnižom mogućom vlagom. ===Restauracija bronce i obojenih metala=== [[File:Danish dagger.jpg|thumb|right|danski bodež,lom učvršćen ljepilom od umjetne smole,ojačano brončanim čavlima-primjer stare restauracije]] Bronca je daleko najčešći obojeni metal u arheološkim nalazima. Međutim, drugi obojeni metali kao što su čisti bakar i mjed često se tretiraju na isti ili sličan način. Brončane ili bakrene legure znatno su stabilnije od željeza i stvaraju tanje i na koroziju otpornije slojeve . U određenim okruženjima, takozvani bakreni sulfati i bakrene soli također mogu nastati i brzo potpuno razgraditi osjetljive predmete. Ti se procesi mogu nastaviti ili odvijati brže čak i nakon što su uklonjeni iz zemlje. To je onda takozvana brončana kuga. Desalinizacija se stoga općenito preporučuje čak i za nalaze od obojenih metala. ==čišćenje== Čišćenje se može izvesti mehanički, na primjer skalpelom . Ako ima samo malo prljavštine, dovoljno je četkanje pod vodom. Postoje i metode kemijskog čišćenja. Budući da su korozivni slojevi relativno mekani, potrebno je paziti da se površine ne izgrebu. ==Restauracija plemenitih metala== Plemeniti metali čine posebnu skupinu među kompleksima arheoloških nalaza jer je zbog njihove inertnosti prisutno malo ili nimalo produkata oksidacije te su često potrebne samo minimalne konzervatorske mjere. Međutim, budući da su metali općenito prilično mekani, možda će biti potrebne mjere preoblikovanja. Primjer za to su takozvani zlatni šeširi iz brončanog doba.Kod nas je dobar primjer rada na predmetima od plemenitih metala rad na srebrnoj ostavi iz Vinkovaca ( [[Vinkovačko srebro]] ). ===Ostali materijali=== ==Restauracija keramike== [[File:Gefäß Frühmittelalter.jpg|thumb|right|ranosrednjevjekovna posuda,ljepljena]] Osim problema s kloridima iz zemlje, koji je i ovdje prisutan, iako obično znatno manje izražen, kod keramike je obično potrebna rekonstrukcija krhotina. Ovdje treba izabrati odgovarajuća ljepila koja su neupadljiva i po mogućnosti mekša od keramike, tako da pri ponovnom pucanju pukne samo ljepljiva točka. Čišćenje se vrši pranjem u vodi i nježnim četkanjem. Sav oslik mora se provjeriti na stabilnost i, ako je potrebno, konsolidirati. ==Kamen== Kamen, kao najstariji materijal koji koristi čovječanstvo, nalazimo u raznim oblicima. Kremen, koji se tisućama godina koristio za alate i oružje, podložan je određenoj količini korozije, ali zbog svoje tvrdoće obično je dobro očuvan i zahtijeva malo tretmana. Ostale vrste stijena mogu imati ozbiljne vremenske uvjete i izložene su velikom riziku od izlaganja soli. Tada je neophodna desalinizacija i skrućivanje. Također se mora obratiti pozornost na kemijski sastav kamena kako bi se odabrale odgovarajuće kemikalije i metode. ==Lakovi i drugi premazi== Oslikane površine i boje su rijetkost u arheološkim nalazima, iako se može pretpostaviti da su mnogi predmeti imali na sebi neku vrstu boje . Stare iluminacije također prikazuju šareno oslikane kacige i dijelove oklopa koji se više ne mogu identificirati u pronađenom materijalu. U nedavnoj prošlosti provedeno je sve više istraživanja o ostacima pigmenta na površinama. To je, između ostalog, značilo da tipični bijeli mramor mnogih drevnih skulptura i građevina ( hramova ) ne odgovara izvornom izgledu. Površine su izvorno bile šareno obojene. Ovo pokazuje da površine objekata mogu sadržavati vrijedne informacije i treba ih sačuvati što je moguće manje izmijenjenima, ako je to ikako moguće. ==Staklo== [[File:Krautstrunk.jpg|thumb|right|razlomljena staklena posuda ,ljepljena Paraloidom B 72]] Staklo je rijetkost u kompleksima arheoloških nalaza i često je teško oštećeno. Staklo je također podložno koroziji, koja se često može pojaviti u slojevima, a zatim u preljevnim, čak i sedefastim slojevima. Zbog krhkosti materijala predmeti su često razbijeni na mnogo fragmenata i potrebno ih je zalijepiti kako bi se vratio izvorni izgled. Deformacija krhotina i korozija na rubovima prijeloma mogu otežati ovu rekonstrukciju. Kao i kod keramike, često nedostaju dijelovi koji se mogu rekonstruirati. Staklo se obično lijepi pomoću sintetičkih smola kao što je Araldit ili Paraloid B72 ( za razliku od prethodnog reverzibilan!). ==Predmeti izrađeni od različitih materijala== Predmeti izrađeni od različitih materijala zahtijevaju nekoliko koraka restauracije i takav je predmet često teže obraditi. Neke se metode ponekad isključuju čim mogu biti destruktivne za dio objekta. Na primjer, žarenje radi desalinizacije željeza nije moguguće ako je prisutan i organski materijal. ==Korozijski slojevi kao nositelji informacija== Slojevi oksida na metalnim nalazima moraju se uvijek pažljivo pregledati, a ne jednostavno ukloniti. Srebrni i zlatni umetci na oružju i napravama iz vikinškog doba često se nalaze u sredini sloja pojedinačnih proizvoda korozije. Pažljivo otkrivanje je ovdje apsolutno neophodno. Kada se uklone oksidni slojevi, nikada se ne smiju skinuti do golog metala. To se često činilo u prošlosti, ali se gube vrijedne informacije i predmet se može dodatno oštetiti. Dodan je estetski aspekt narasle patine. Korozivni slojevi također se mogu koristiti kao indikacija za utvrđivanje autentičnosti predmeta. Posebni produkti korozije i mikroskopske značajke nastaju samo pod određenim uvjetima i tijekom dugih vremenskih razdoblja. Ovo ne mogu kopirati krivotvoritelji. Brončani predmeti ponekad imaju tvrdi korozijski sloj od malahita i druge, mekše korozijske slojeve ispod. Tvrđi sloj malahita često sadrži ukrase i tragove obrade koji se gube uklanjanjem ovog sloja. Restauracija se mora prilagoditi u skladu ss svakim pojedinim slučajem.. ==Kopije== Osim retuša i dopuna predmeta, u ponudu restauratorskih usluga može se uključiti i izrada kopija. Prije svega, one bi trebale točno odgovarati vanjskom izgledu objekta , no izbor materijala može biti potpuno drugačiji od originala. Kalupi i replike figura vjerojatno su najčešći oblik replika, a izlažu se i kao izlošci u muzejima, uz opis originala i napomenu “(kopija)”. ==Osnovne vrste oštećenja na predmetima== ===Fizička oštećenja=== ===Kemijska oštećenja=== ==Dokumentiranje zatečenog stanja== Sustavno i kvalitetno vođena dokumentacija se danas podrazumijeva kao bitan preduvjet kvalitetno provedenog konzervatorsko restauratorskog tretmana, a uključuje kako dokumentiranje stanja predmeta prije, tijekom i nakon zahvata, tako i obavezno navođenje svih materijala i postupaka korištenih pri radu, kao i rezultate eventualnih znanstvenih ispitivanja provedenih na predmetu. Sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.U slučaju arheoloških predmeta poželjno je da dio dokumentacije budu i napomene vezane uz dubinu,sastav i osobine tla u kojem je predmet nađen,odnosno kod slatkovodnih ili morskih nalaza napomene o dubini vode,smjeru vodenih struja,te prisutnosti makro i mikroskopskih organizama. ==Promišljanje o potrebi,opsegu i posljedicama zahvata== Posebice je važno da ovo promišljanje bude interdisciplinarno,odnosno da uključuje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti arheologa,stručnjaka za propadanje nalaza,te samog konzervatora restauratora. ==Konzervacija na samom mjestu nalaženja predmeta== Prisutnost konzervatora restauratora već kod iskapanja predmeta vrlo je važna ( odnosno arheologa upoznatog s temeljnim principima konzervacije arheoloških predmeta !),jer greške kod ovog procesa mogu doprinijeti oštećenju,te ubrzanom i neželjenom propadanju nekih vrsta predmeta ,prije svega onih organskog porijekla no isto tako i predmeta od metala. *metal *kamen *silikatni materijali(staklo ,keramika) *organski materijali(drvo,koža,tekstil,kost,bjelokost,rožina,školjke) ==Čišćenje== *mehaničko *kemijsko *elektrokemijsko *ultrazvučno *lasersko *plazma *kombinirano ==Konsolidacija== *konsolidacija pomoću polimera ==Stabilizacija== *uklanjanje topivih soli *korištenje korozionih inhibitora *anoksija ==Preventivna zaštita arheoloških predmeta== Preventiva zaštita aheološkog materijala prije svega zavisi o vrsti materijala od kojeg su izrađeni predmeti.Stoga u ovom području nema nekih univerzalnih naputaka za istu. ==Školovanje konzervatora restauratora arheoloških predmeta u Hrvatskoj== {{Glavni|Školovanje konzervatora restauratora}} Konzervacija arheološkog materijala predaje se na Umjetničkoj akademiji u Splitu ,na prvoj i drugoj godini studija konzervacije restauracije,a tek od 2012. kao petogodišnji studij( od 2019. konzervacija metala i arheološkog materijala objedinjene su u jednu specijalnost). Konzervacija arheološkog materijala predaje se i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,samo jedan semestar,u sklopu studija arheologije.<ref>www.ffzg.unizg.hr/arheo/silabi/syll_MG_Konzervacija%2520arheoloskog%2520materijala.pdf Pristup stranici 26.08.2012.</ref> == Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj,pa i restauratora arheološkog materijala danas prije svega određuju sljedeći propisi: Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) ==Slobodni software uporabiv u konzervaciji restauraciji arheoloških predmeta== *Fragment Reassembler,slobodni software za prepoznavanje dijelova i sastavljanje fragmentiranih predmeta<ref>http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006162111/http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html |date=6. listopada 2017. }} Pristupljeno06.10.2017.</ref> * Besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://conservationdatasystems.com/default.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813225707/http://conservationdatasystems.com/default.htm |archive-date=13. kolovoza 2011. |access-date=18. listopada 2017.}}</ref> *[http://library.harvard.edu/preservation/acorn ACORN (A COnservation Records Network) ,besplatno američko web bazirano radno okružje za dokumentiranje konzervatorsko restauratorskih zahvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007000611/http://library.harvard.edu/preservation/acorn |date=7. listopada 2017. }} * ArcheOS,besplatni ,na Linuxu zasnovan operativni sustav za arheologe,uz prilagodbu uporabiv i za dokumentiranje restauratorskih zahvata na arheološkom materijalu<ref>https://www.archeos.eu/category/archeos/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190308080826/https://www.archeos.eu/category/archeos/ |date=8. ožujka 2019. }} Pristupljeno 7.03.2019.</ref> * Besplatni operativni sustavi: sve [[Linux]] distribucije (npr. [[Debian]], [[Ubuntu]], [[Fedora]] ,[[Slackware]],[[Puppy Linux]]...) * Besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: [[OpenOffice.org]],[[LibreOffice]], AbiWord * Uređivanje fotografija:[[GIMP]], VIPS,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170921013324/http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS |archive-date=21. rujna 2017. |access-date=18. listopada 2017.}}</ref> ImageJ * Slobodni preglednici slika:GQview, Xnview,[[IrfanView]] * Stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus == Izvori == {{izvori}} ==Literatura== *Pearson ,C. Conservation of marine archaeological objects,London 1987. *Cronyn,J.M. The Elements of Archaeological Conservation,London 1990. *Robinson, W. First Aid for Underwater Finds. London 1998. *Smith,C.W. Archaeological conservation using polymers:Practical Applications for Organic Artifact Stabilization ,Houston 2003. *Rodgers,B. The Archaeologist Manual for Conservation-A Guide to Non- toxic,Minimal Intervention Artifact Stabilization,New York 2004. * Flügel,C,; Suhr,G.; Stabler,W. (Hg): Archäologische Funde im Museum. Erfassen, Restaurieren, Präsentieren. Berlin und München 2007. *Herold,K. Konservierung von Archaeologischen Bodenfunden - Metall,Keramik,Glas,Wien 1990. *Herold,K. Konservierung von Archaeologischen Bodenfunden - Wandmalereien,Mosaik ,Wien 1994. *Starling,K.(Ed.) Archaeological bone, antler and ivory, London 1987. *Roy,A.;Smith,P.(Ed.) Archaeological Conservation and its Consequences, London 1996. *Williams,E.; Peachey,C. The Conservation of Archaeological Materials - Current trends and future directions, Oxford 2010. *Fendt,A.:Archäologie und Restaurierung - Die Skulpturenergänzungen in der Berliner Antikensammlung des 19. Jahrhunderts,Berlin 2012. *Fischer,A. Reste von organischen Materialien an Bodenfunden aus Metall – Identifizierung und Erhaltung für die archäologische Forschung, München 1997. *Berducou,M. La conservation en archeologie,Paris 1990. *Michelucci,M. Il restauro archeologico tra tutela e valorizzazione,San Salvo 2008. *Bardeschi,C.D. Archeologia e conservazione,Santarcangelo di Romagna 2008. *Garcia,S. CONSERVACION Y RESTAURACION DE BIENES ARQUEOLOGICOS ,Madrid 2008. *Bitelli,L.M. Arqueología, restauración y conservación: la conservación y la restauración hoy,San Sebastian 2002. *Borrelli,V. L.,Restauro archeologico. Storia e materiali, Rim 2003. *Oteri,M.A. La reversibilita nel restauro archeologico,( članak u knjizi"La Reversibilità nel restauro. Riflessioni, esperienze, percorsi di ricerca") Venecija 2003. *Caple,C.;Garlick,V. Studies in Archaeological Conservation,London 2020. ==Vanjske poveznice posvećene konzervaciji arheološkog materijala u svijetu== *[http://www.sha.org/index.php/view/page/conservation_facts SHA Conservation FAQs and Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141229114119/http://www.sha.org/index.php/view/page/conservation_facts |date=29. prosinca 2014. }} *[http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/index.htm Hamilton,D. Methods of Conserving Archaeological Material from Underwater Sites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116172337/http://nautarch.tamu.edu/CRL/conservationmanual/index.htm |date=16. studenoga 2011. }} *[http://archekon.com/forum/index.php Archekon.com - Ruska stranica posvećena konzervaciji arheloškog materijala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112172207/http://archekon.com/forum/index.php |date=12. studenoga 2011. }} *[http://nautarch.tamu.edu/aprl/ Archaeological Preservation Research Laboratory] *[http://art-con.ru/node/1685 ИНСТРУКЦИЯ ПО ПОЛЕВОЙ КОНСЕРВАЦИИ, ЛАБОРАТОРНОЙ РЕСТАВРАЦИИ И ХРАНЕНИЮ АРХЕОЛОГИЧЕСКИХ НАХОДОК] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111209154514/http://art-con.ru/node/1685 |date=9. prosinca 2011. }} *[http://www.db-thueringen.de/servlets/DocumentServlet?id=16459 Archäologische Fasern, Geflechte, Gewebe : Bestimmung und Konservierung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204342/http://www.db-thueringen.de/servlets/DocumentServlet?id=16459 |date=4. ožujka 2016. }} *[http://www.db-thueringen.de/servlets/DocumentServlet?id=16458 Rekonstruktion einer Goldblechscheibenfibel und Untersuchungen zu den Herstellungstechniken] *[http://qspace.library.queensu.ca/bitstream/1974/5392/1/Zaitseva_Nina_200912_MA.pdf A POLYSACCHARIDE EXTRACTED FROM SPHAGNUM MOSS AS ANTIFUNGAL AGENT IN ARCHAEOLOGICAL CONSERVATION] *[http://193.175.110.9/hornemann/german/dipl_txt/Krogmeir_BA_Thesis.pdf Blockbergung aus Immenbeck-Schäden, Ursachen und Möglichkeiten der Schadensbegrenzung]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-01.pdf First aid for wet site objects] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108035634/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-01.pdf |date=8. studenoga 2011. }} *[http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-02.pdf Desalinization:Passive alkaline soak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108020139/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-02.pdf |date=8. studenoga 2011. }} *[http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-03.pdf Testing for chlorides with silver nitrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108041813/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-03.pdf |date=8. studenoga 2011. }} *[http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-05.pdf Soluble salts and deterioration of archaeological materials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108040301/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-05.pdf |date=8. studenoga 2011. }} *[http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-06.pdf Long term effects of acid cleaning archeological ceramics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108015202/http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/06-06.pdf |date=8. studenoga 2011. }} *[http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/4-1-eng.aspx Identifying Archaeological Metal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621110326/http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/4-1-eng.aspx |date=21. lipnja 2013. }} *[http://www.english-heritage.org.uk/publications/guidelines-storage-display-archaeological-metalwork/Storage_Display_Metalwork_2ndPP.pdf Guidelines for the Storage and Display of Archaeological Metalwork] *[http://repositorio.ual.pt/bitstream/11144/270/1/PhD%20Thesis%20Andreia%20Machado%2020072455.pdf Conservação de Materiais Orgânicos Arqueológicos Subaquáticos ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714191706/http://repositorio.ual.pt/bitstream/11144/270/1/PhD%20Thesis%20Andreia%20Machado%2020072455.pdf |date=14. srpnja 2014. }} *[http://www.english-heritage.org.uk/publications/waterlogged-organic-artefacts/woa-guidelines.pdf Waterlogged Organic Artefacts - Guidelines on their Recovery, Analysis and Conservation ] *[http://art-con.ru/node/5146 ВАЖНЕЙШИЕ ПРИНЦИПЫ КОНСЕРВАЦИИ И РЕСТАВРАЦИИ АРХЕОЛОГИЧЕСКИХ ОБЪЕКТОВ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821125330/http://www.art-con.ru/node/5146 |date=21. kolovoza 2014. }}(ruski) *[http://www.environment.nsw.gov.au/resources/heritagebranch/heritage/StabilisingStuff.pdf A Guide for Conserving Archaeological Finds in the Field] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924054147/http://www.environment.nsw.gov.au/resources/heritagebranch/heritage/StabilisingStuff.pdf |date=24. rujna 2015. }} * [http://escholarship.org/uc/item/8ft6488x#page-4 A Conservation Manual for the Field Archaeologist] * [https://bda.gv.at/fileadmin/Medien/bda.gv.at/SERVICE_RECHT_DOWNLOAD/Standards_fuer_die_konservatorische_Behandlung_von_archaeologischen_Funden.pdf Standards fuer konservatorische behandlung von arcaeologischen funden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171610/https://bda.gv.at/fileadmin/Medien/bda.gv.at/SERVICE_RECHT_DOWNLOAD/Standards_fuer_die_konservatorische_Behandlung_von_archaeologischen_Funden.pdf |date=10. studenoga 2017. }} == Vanjske poveznice == ;Konzervacija arheološkog materijala u Hrvatskoj *[http://icua.hr/images/stories/publikacije/Conservation_of_underwater_archaeological_finds_Manual.pdf Conservation of underwater archaeological finds - Manual] *[https://hrcak.srce.hr/clanak/39703 Malinar,H. Konzerviranje staroegipatskih predmeta iz arheološkog muzeja u Zagrebu] ;Video zapisi * [http://www.youtube.com/watch?v=lSa09-CGQTc Aspects of Archaeology : Conservation] ==Izvori== {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Arheološki predmeti]] [[Kategorija:Arheologija]] [[De:Konservierung und Restaurierung archäologischer Bodenfunde]] a4m1y522c0w1frx7swk7psd1a3j0x3o 0 320611 7570991 7471772 2026-08-06T16:17:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570991 wikitext text/x-wiki {{Provjeriti vanjske poveznice}} [[Image:Old book bindings.jpg|thumb|Stare knjige, Merton College, Sveučilište u Oxfordu, Engleska.]] [[File:RDZ des Historischen Archivs der Stadt Köln - Gefriertrocknungsanlage und Archivgut-2194.jpg|thumb|right|Uređaj za suho zamzsvsnje papirnate građe, Koeln, arhiv]] '''Konzervacija papira''' djelatnost je posvećena očuvanju predmeta od papira, znači prije svega knjiga, te umjetnina na papirnatom nosiocu, poput grafika, crteža, kolaža, gvaševa i akvarela. Temeljni principi konzervacije ovog materijala jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine, znači prije svega usmjerenost ka poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi. Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne. Konzervator restaurator papira mora poznavati osnove tehnologije izrade papira, povijest ovog umijeća, temeljne uzroke propadanja papirnatih predmeta kulturne baštine, te barem osnove povijesti umijetnosti .Vrlo je važno i poznavanje suvremene teorije i prakse konzerviranja restauriranja papirnate građe, konzervatorske etike, te osnova znastvenog ispitivanja predmeta. ==Povijest papira i njegov razvoj== Papir kao podloga za pisanje, u današnjem obliku, pojavio se u [[Kina|Kini]] oko 105. godine. Do tada, u Kini se pisalo na [[svila|svili]]. Papir se izradivao ručno od [[bambus]]ove trske, [[riža|rižine]] slame, [[lik]]a, [[konoplja|konoplje]], starih ribarskih mreža, uopće, od sirovina koje u osnovi imaju vlaknastu strukturu. Spomenuti materijali usitnjavali su se tucanjem u kamenim posudama ili mljeli s ciljem da se dobiju udrobljena sitna vlakna. Udrobljena vlakna stavljala su se u posudu, prelila [[vapno|vapnenom]] vodom i kuhala. Kuhanjem dobivena kašasta masa nalijevala se na sito, čiju su mrežicu cinila vlakna od svilenih niti ili tankih štapića izrezanih od stabljika [[bambus]]a. Potresanjem sita dolazilo je do isprepletanja vlakana, a suvišna voda cijedila se kroz sito u podmetnutu posudu s kašastom masom. Ovim postupkom dobio se vlažan list "papira" vrlo sličan današnjoj mokroj [[bugačica|bugačici]]. Vlažan list formiran na situ pažljivo se odvojio od sita i stavljao na sušenje. Odvajanje vode iz lista obavljalo se polaganjem mokrog lista na ravnu površinu (daska, kamen, glinena ploča) i isparavanjem vode na suncu. Osušeni list papira uranjao se zatim u ljepljivu masu dobivenu kuhanjem riže (škrob) i ponovno se sušio. Osušeni listovi poslije faze lijepljenja i sušenja slagali su se u kupove, prešali u drvenim prešama, zatim su se pojedinačni listovi peglali na mramornoj ploči pomoću [[slon]]ove kosti ili glatkog kamena. Na ovako izrađen papir moglo se sasvim dobro pisati [[tuš]]em ili [[tinta|tintom]] biljnog, odnosno mineralnog porijekla. [[Kina|Kinezi]] su papir rezali u odredeni format. Gotovo identično i danas se ručno proizvodi papir koji se upotrebljava za specijalne tiskanice i reprodukciju umjetničkih djela. Dugo godina je proizvodnja papira u Kini bila strogo čuvana tajna. Tek 500 godina kasnije papir se počeo proizvoditi u [[Koreja|Koreji]], i nešto kasnije, u [[Japan]]u. Oko 750. godine [[Arapi]] su počeli proizvodnju papira iz krpa koje su mljeli u kamenim [[mlin]]ovima i tako dobivali potrebna vlakna. Daljnji postupak bio je isti kao u Kini. No, Arapi su upotrebljavali sita s mrežicom ispletenom iz metalnih niti, a kao ljepilo koristili su škrob dobiven iz prosijanog [[pšenica|pšeničnog]] brašna. Arapi su prvi počeli bojiti i izrezivati papir u više određenih formata. U [[Europa|Europi]] papir se počeo proizvoditi znatno kasnije, tek oko 1100 - tih godina. Najme, u to vrijeme javile su se prve radionice za ručnu izradu papira, i to na [[Sicilija|Siciliji]] i u [[Valencija|Valenciji]], [[Španjolska]]. U [[Francuska|Francuskoj]] u 14. stoljeću Talijani osnivaju prve radionice. U Njemačkoj poznata je radionica iz 1390. godine. Izumom tiskarskog stroja započinje era modernog tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje papira. Počinje se polako razvijati [[Manufaktura|manufakturna]] proizvodnja papira, a kao sirovine koriste se pamuk, lan, konoplja i stare krpe. No, osjeća se stalni nedostatak papira zbog sve veće potrošnje i manjka osnovnih sirovina, krpa... Francuz Luis Rober 1799. godine uvodi u proizvodnju prvi parni stroj pomoću kojeg se mogla proizvoditi beskonačna papirna traka uz primjenu beskonačnog sita iz krpa kao osnovne sirovine, a nje je bilo nedovoljno da se zadovolje sve veće potrebe za papirom. Nijemac Keller brušenjem drveta dobio je drvena vlakna koja su, pomiješana s krpama, davala sasvim dobru osnovnu sirovinu za izradu papira. Na ovaj način se zapravo dobila drvenjaća kao osnovna sirovina za izradu papira koja se i danas koristi za izradu [[Novinski papir|novinskih papira]]. Godine 1870. pojavljuju se nove sirovine za izradu papira: bijeljena celuloza iz slame i natronska celuloza iz drva četinjača. Godine 1884. počinje proizvodnja sulfitne celuloze iz četinjača. No, pravi tehnološki napredak za masovnu industrijsku proizvodnju papira, i upotreba drveta kao baze za osnovnu sirovinu, počeo je tek u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. ==Osnovne tehnologije== ==Uzroci propadanja== *fizički *kemijski *biološki ==Osnovni postupci aktivne konzervacije papirnate građe== ===Čišćenje površine=== Papir i kožu možete očistiti mekom četkom, a prašinu možete ukloniti iz knjiga usisavačem kojem preko mlaznice vežemo gazu. Koriste se i vulkanizirane gumene spužve ili nebrarazivni materijali za brisanje, kao što su vinilne gumice. Morate biti oprezni: neprimjerena tehnika čišćenja može trajno uroniti nečistoću ili oštetiti predmet. ===Uklanjanje plijesni i insekata=== Nakupine od insekata i ostaci plijesni obično se uklanjaju skalpelima, ili posebnim usisavačem. Duboko smrzavanje može biti prikladno za ubijanje insekata. ===Uklanjanje ljepila=== Neki ljepljivi materijali kiseli su i štetni za papir, uzrokuju mrlje. Popravci pomoću ljepila na vodenoj osnovi, poput životinjskog ljepila, mogu se ukloniti u vodenoj kupelji, lokalnom primjenom vlage, ili parom. Sintetička ljepila i trake osjetljive na pritisak (samolijepljive trake) obično se moraju otopiti ili omekšati organskim otapalom prije nego što se mogu ukloniti. Para je ponekad korisna za uklanjanje ljepila. ===Pranje i alkalizacija=== Pranje ne uklanja samo prljavštinu i smanjuje mrlje. Također može isprati kisele spojeve i druge produkte razgradnje koji su se nakupili u papiru. Pranje također može opustiti krhki ili izobličeni papir i pomoći u izravnavanju istog. Ako se samo pranje ne bori protiv kiselosti, ponekad se preporučuje dodavanje alkalnog pufera papiru za uklanjanje kiselina. Alkalizacija se može postići uronjavanjem ili raspršivanjem. ===Popravljanje i zapune === Veće razderotine koje se ne mogu stabilizirati poliesterskim filmom obično se mogu popraviti na naličju s uskim trakama izrezanog japanskog papira. Trake su zalijepljene trajno reverzibilnim ljepilom poput škrobne paste ili metil celuloze. Rupe ili gubici na papiru mogu se pojedinačno popuniti japanskim papirom, papirnom pulpom ili papirom pažljivo odabranim da odgovara originalu u težini, teksturi i boji. ===Obnova uveza=== Knjige s oštećenim uvezom, otpuštenim ili odvojenim pločama ili listovima zahtijevaju posebnu brigu. Nekoliko tehnika se koristi za konzerviranje uveza. Izvorno šivanje u volumenu treba zadržati ako je to moguće; može se ojačati korištenjem novih platnenih niti i šivaćih nosača. Ako se izvorni uvez previše pogorša, knjiga se može oživjeti s novim arhivskim sigurnim materijalima. Alternativa kožnoj prekrivanoj strukturi prekrivanoj kožom je struktura od odvojenih ploča koja se može obložiti kožom ili tkaninom. ===Sigurnosne mjere=== Slab ili krhki papir može biti ojačan sigurnosno s drugim listom papira. Opet, japanski papir može se koristiti kao podloga, lijepljen škrobnom pastom. ===Ravnanje=== Ravnanje je uvijek potrebno nakon vodene obrade. Ispravljanje je također korisno za valjani ili savijeni papir koji se ne može nježno i sigurno otvoriti. Obično se provodi između mrlja ili filca pod umjerenim pritiskom. ===Hitne situacije i katastrofe=== Većina prirodnih katastrofa ili katastrofa koje su stvorili ljudi, poput poplava ili požara, uključuje vodu. Čak i mala količina vode može nanijeti značajnu štetu zbirci papira. Potrebna je hitna reakcija priznatog stručnjaka ili agencije u roku od 48 sati, ista je presudna za uspješno spašavanje materijala i sprečavanje razvoja plijesni. Vlažni papir ili knjige mogu biti zamrznuti da se stabiliziraju; mogu se otapati i sušiti kasnije. ==Konzervacija papira u Hrvatskoj== U Hrvatskoj vodeću ulogu u konzervaciji papirnatih predmeta ima laboratorij za konzervaciju papira pri hrvatskoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, te 1954. godine utemeljen laboratorij Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. U sklopu Hrvatskog restauratorskog zavoda, od 1998. djeluju dva specijalizirana odsjeka za restauriranje umjetnina na papiru, pergameni i koži, u Zagrebu - Odsjek za papir i kožu te u Dubrovniku - Odsjek za papir. ==Preventivna zaštita predmeta od papira== Predmete čuvati na temperaturi od oko 15 - 20 °C, 45 - 55 % relativne vlažnosti zraka, te do 50 lx razine rasvjete. Ultraljubičasto zračenje svesti na minimum. Obavezno kontrolirati stanje zraka u čuvaonicama (kemijsko i mikrobiološko zagađenje)! Obavezno što češće kontrolirati eventualnu prisutnost štetnika! Direktan dodir s objektima svesti na minimum! Posebno vrijedne predmete čuvati u prostorima ili ambalaži s modificiranom atmosferom! Ambalaža mora obavezno biti od beskiselinskog ili puferiranog materijala! U čuvaonici izbjegavati police od drveta ili šperploče te iverice! Sve spomenute mjere primjenjivati i kod izlaganja predmeta! == Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi: Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravinik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvnaju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) ==Školovanje konzervatora papira i knjiga== {{Glavni|Školovanje konzervatora restauratora}} Kod nas je školovanje za konzervatora restauratora papira moguće samo na studiju konzervacije restauracije Sveučilišta u Dubrovniku. Nastavu vode talijanski stručnjaci, uz obaveznu praksu u Italiji. ==Literatura== *New Approaches to Book and Paper Conservation‑Restoration, ed. by Patricia Engel, Joseph Schirò, René Larsen, Elissaveta Moussakova and Istvan Kecskeméti, Wien 2011. *Poulsson, T. G. Retouching of Art on Paper, London 2008. *«Реставрация произведений графики. Методические рекомендации»,Moskva 1995.[http://art-con.ru/node/170 (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190202042105/http://art-con.ru/node/170 |date=2. veljače 2019. }} *Waechter, W. Bücher erhalten, pflegen und restaurieren, Stuttgart 1997. *Ред. Е. Перова. «Консервация и реставрация музейных ценностей. Объекты на бумаге и пергаменте»,Moskva 2002. *Cremonesi, P. Nuove metodologie nel restauro del materiale cartaceo, Firenze 2003. *Daniels, V.;Donnithorne, A.;Smith, P. Works of art on paper, books, documents and photographs: techniques and conservation, London 2002. *Hain Teper, J.;Alstrom, E.(Ed.) Planning and Constructing Book and Paper Conservation Laboratories-A Guidebook, Chicago 2012. *Laszlo, Ž.;Dragojević, A. Priručnik preventivne zaštite umjetnina na papiru, Zagreb 2010. == Vanjske poveznice == ;Konzervacija papira u Hrvatskoj *[http://www.nsk.hr/Library.aspx?id=31 NSK pohrana,zaštita i konzervacija građe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111016135630/http://www.nsk.hr/Library.aspx?id=31 |date=16. listopada 2011. }} *[http://www.arhiv.hr/arhiv2/Onama/Ustroj/Sredisnji-laboratorij-za-konzervaciju-i-restauraciju/index.htm HDA Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120305013414/http://www.arhiv.hr/arhiv2/Onama/Ustroj/Sredisnji-laboratorij-za-konzervaciju-i-restauraciju/index.htm |date=5. ožujka 2012. }} *[https://hrcak.srce.hr/clanak/16989 Mušnjak,T.Školovanje stručnjaka na području konzerviranja i restauriranja pisane baštine] *[http://hrcak.srce.hr/156679 Dragica Krstić:Obilježja konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu] *[http://materijali.grf.unizg.hr/media/seminari%20razvoj%20tiskarstva/Restauracija%20knjiga%20pp.pdf Restauracija knjiga/I] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220220412/http://materijali.grf.unizg.hr/media/seminari%20razvoj%20tiskarstva/Restauracija%20knjiga%20pp.pdf |date=20. veljače 2021. }} *[http://materijali.grf.unizg.hr/media/seminari%20razvoj%20tiskarstva/Restauracija%20knjiga.pdf Restauracija knjiga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220220412/http://materijali.grf.unizg.hr/media/seminari%20razvoj%20tiskarstva/Restauracija%20knjiga.pdf |date=20. veljače 2021. }} ;Konzervacija papira u svijetu *[http://www.icom-cc.org/28/working-groups/graphic-documents/ ICOM CC Graphic documents WG] *[http://www.conservation-wiki.com/index.php?title=Book_Conservation_Catalog AIC WIKI Book conservation catalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101215113239/http://conservation-wiki.com/index.php?title=Book_Conservation_Catalog |date=15. prosinca 2010. }} *[http://art-con.ru/node/169 Реставрация произведений графики] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102175603/http://www.art-con.ru/node/169 |date=2. studenoga 2011. }} *[http://cool.conservation-us.org/coolaic/sg/bpg/pcc/ Paper Conservation Catalog] *[http://paper.lib.uiowa.edu/ Paper through time] *[http://www.papierrestauratoren.de/wp-content/uploads/2012/03/Heft-12.pdf Arbeitsblaetter des ANW Papierrestauratoren] *[http://www.artconservation.nl/content/doc/Final%20report%20section%206.pdf Paper Restoration using Laser Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120620040817/http://www.artconservation.nl/content/doc/Final%20report%20section%206.pdf |date=20. lipnja 2012. }} *[http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-2-eng.aspx Storing Works on Paper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120627051937/http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-2-eng.aspx |date=27. lipnja 2012. }} *[http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-7-eng.aspx Basic Care of Books] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621131331/http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-7-eng.aspx |date=21. lipnja 2013. }} *[http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-1-eng.aspx Making Protective Enclosures for Books and Paper Artifacts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210110247/http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-1-eng.aspx |date=10. veljače 2013. }} *[http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-4-eng.aspx Wheat Starch Paste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621120453/http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/11-4-eng.aspx |date=21. lipnja 2013. }} *[http://www.eziomartuscelli.net/files/001a56cor.pdf Innovative materials and technologies for the conservation of paper...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714163311/http://www.eziomartuscelli.net/files/001a56cor.pdf |date=14. srpnja 2014. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[https://issuu.com/ecolesconde/docs/van_markwijk_emily_-_final_corrige_ Van Marwijk,E. Conservation-restauration d'un corpus de cinq peintures chinoises et japonaises sur papier ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220220415/https://issuu.com/ecolesconde/docs/van_markwijk_emily_-_final_corrige_ |date=20. veljače 2021. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ;Video zapisi *[http://www.youtube.com/watch?v=8wEaVWbXjZE Paper conservation] *[http://www.youtube.com/watch?v=Qw6NOFJCI8Q&feature=related Conserving old master drawings] *[http://www.youtube.com/watch?v=XskxuDSG7mA&list=PLE62F62CA8A489925&index=19&feature=plpp_video Conservation of Works on Paper] *[https://www.youtube.com/watch?v=dcb3JwPjDjA Basics of paper conservation] ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commonscat = Restoration of books‎ |commonscathr = Konzervacija papira }} {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Papir]] [[Kategorija:Tiskarstvo]] kwjnah9hlwwffp2nedr6aour5lmkn1p 0 321851 7571469 6689488 2026-08-07T10:49:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571469 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Lucije Licinije Lukul stariji]]}} [[Slika:Lukullus wiki.png|mini|Lukul]] '''Lucije Licinije Lukul Pontski''' (mlađi) ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Lucius Licinius Lucullus'') ([[114. pr. Kr.]] – [[56. pr. Kr.]], bio je rimski general i bogataš. Bio je [[optimat]]ski političar kasne [[Rimska Republika|Rimske Republike]], bliski suradnik [[Sula|Sule]] Feliksa.<ref>Vladimir Vidrić, pjesme. Rječnik. Hrvatska književnost na CD-ROM-u, str. 41.</ref> Bio je poznat i po raskošnim gozbama koje je priređivao. Nakon više od dvadeset godina neprekidne službe u vojsci i u vladi, postao je glavnim osvajačem istočnih kraljevstava za vrijeme [[Treći mitridatski rat|Trećeg mitridatskog rata]]. Ondje se više puta iskazao kao izniman vojskovođa, a najveću su mu slavu donijele opsada [[Cizik]]a 73. – 72. pr. Kr. i [[bitka kod Tigranocerte]] u Armeniji 69. pr. Kr. Njegov način ratovanja dobio je neobično povoljne komentare antičkih vojnih stručnjaka, a njegovi su se vojni pohodi proučavali kao primjeri vojnog umijeća.<ref>[[Dion Kasije Kokcejan]] XXXVI. Kad se zarobljavanjem došlo do dopisivanja Mitridata VI. Eupatora, Lukula su stavljali na mjesto najvećeg generala od Aleksandra (Ciceron ''Acad.Pr''.II)</ref> Njegov takmac [[Pompej]] ga je pola u šali nazvao "[[Kserkso]] u togi."<ref>[[Marko Velej Paterkul]] 2.33.4: ''haud infacete Magnus Pompeius Xerxen togatum vocare adsueverat''; [[Plinije Stariji]], ''[[Naturalis Historia]]'' 9.80 (170). [[Plutarh]], ''[[Vita Luculli]]'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Lucullus*.html#39.3 39.3], oštricu je pripisivao Tuberu Stoiku.</ref> Kad je [[Fraat III. Partski]] došao na prijestolje [[70. pr. Kr.]], Lukul<ref>[http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id=3139 Škole.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210123151715/http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id=3139 |date=23. siječnja 2021. }} Ljerka Čulina: Tko je bio Spartak?, 1. veljače 2010.</ref> se pripremao napasti [[Tigran Veliki|Tigrana Velikog]], kralja Armenije, koji je dominirao zapadom Azije, borio se u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i s nekoliko partskih vazalnih država. U borbama je Mitridatov položaj bivao sve gorim i gorim. Situacije se pogoršala kad je Lukul, koji je onda bio kvestor, okupio flotu i očistio otoke Egejskog mora. Na to su se stanovnici egejskih i maloazijskih gradova okrenuli od Mitridata VI. i prešli na rimsku stranu. Pontski je vladar bio prisiljen [[pregovori|pregovarati]] te je sklopljen mir nakon što su se sastali sa Sulom u [[Dardan]]u [[85. pr. Kr.]] Rimljani su tim [[mir u Dardanu|mirovnim ugovorom]] dobili odštetu u visini od 3000 talenata te dio Mitridatove flote, dok je sam Mitridat VI. morao napustiti krajeve koje je bio osvojio. Tako su se Sula i njegov suradnik Lukul mogli baviti pitanjem kako se obračunati s protivnicima u Italiji. Nakon što je Lukul pobijedio Mitridata, sa svojim su se postrojbama [[83. pr. Kr.]] [[Sula]] i Lukul iskrcali u [[Brundisium]] (današnji [[Brindisi]]), prepriječivši put [[Spartak]]u.<ref>[http://povijest.ifastnet.com/1radovi/spartak.pps. Povijest]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Spartak</ref> Iako je u njegovo vrijeme službeno vlast bio [[Senat]], u zbilji su rimskom državom u njegovo vrijeme vladali Lucije Licinije Lukul, Gnej [[Pompej Magnus]] i [[Marko Licinije Kras]].<ref>[http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id=3139 Škole.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210123151715/http://www.skole.hr/ucenici/ss?news_id=3139 |date=23. siječnja 2021. }} Ljerka Čulina: Tko je bio Spartak?, 1. veljače 2010.</ref> Lukul se vratio s istoka u Rim s toliko plijena da ga nisu uspjeli ni popisati. Zatim je uložio goleme svote u privatnu gradnju, uzgoj životinja, pa čak i vodovodne projekte takvih razmjera da su zapanjili njegove suvremenike. Također je mnogo davao za znanost i umjetnost, a svoje je nasljedno imanje na visovima [[Tuskulum]]a preobrazio u knjižnicu i svratište za učenjake i filozofe. U Rimu je izgradio ''horti Lucullani'', slavne [[Lukulovi vrtovi|Lukulove vrtove]], te je općenito u trošenju rimskog bogatstva stavio naglasak na kulturu. Umro je zimi 57. – 56. pr. Kr., a pokopan je na obiteljskom imanju kod Tuskuluma. Bio je tako slavan po svojim gozbama da pridjev ''lukulovski'' označava nešto luksuzno, rastrošno i gurmansko, pogotovo u izrazu ''lukulovska gozba''. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lukul}} [[Kategorija:Rimski vojskovođe]] [[Kategorija:Rimski političari]] [[Kategorija:Vojna povijest 1. stoljeća pr. Kr.]] [[Kategorija:Vojna povijest 2. stoljeća pr. Kr.]] h5indzlm5sc442akdn3nsuvtgl4u5mp 0 329900 7571012 7063269 2026-08-06T16:29:47Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571012 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Caracalla-Grundriss2.jpg|mini|Tlocrt Karakalinih termi]] '''Karakaline terme''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Terme di Caracalla'') je naziv za kompleks javnih kupki ili [[terme|termi]] u [[Rim]]u, koje su sagrađene između 212. i 216. godine za vrijeme vladavine cara [[Karakala|Karakale]] po kojemu su dobile ime. Površina kompleksa je iznosila oko 25 hektara, a sama zgrada je bila duga 228 m, široka 116 i visoka 38,5 m, te mogla istovremeno primati 1.600 kupača. Osim kupanja, posjetiocima su na raspolaganju bile i dvije javne [[knjižnica|knjižnice]], jedna s [[latinski jezik|latinskim]], druga s [[grčki jezik|grčkim]] tekstovima. {{Široka slika|Thermae_of_Caracalla_Panorama.jpg|800px|Panorama Karakalinih termi 2009. god.|40%|center}} [[Datoteka:CaracallaThermae.jpg|mini|Rekonstrukcija središnje dvorane Karakalinih termi]] Sastojale su se od frigidarija (''frigidarium'', tj. hladna prostorija) veličine 55,7 x 24 m, ispod bačvastog [[svod]]a visine 32,9 m, te dvostrukog bazena tepidarija (''tepidarium'', topla prostorija) i kružnog kaldarija (''caldarium'', vruća prostorija) promjera 35 m, kao i dvije dvorane za tjelovježbu (''palaestras''). Prostorije su organizirane u dvije osi sa sjecištem u frigidariumu. Iznutra je, kao i kod rimskih [[bazilika]], svjetlost ulazila kroz prozore gornje galerije i osvjetljavala bogate uzorke šarenog [[mramor]]a, [[staklo|stakla]], oslikanih [[dekoracija]] i [[mozaik]]a koji su se zrcalili na površini vode. Na sjevernoj strani kompleksa su bila dva otvorena bazena za plivanje (natatio) koji su grijani sunčevom energijom pomoću dva divovska brončana ogledala. Cijeli kompleks je bio ograđene zidinama u kojima su bile smještene prodavaonice, dok su knjižnice smještene u [[Eksedra|eksedre]] na istoku i zapadu. Voda za kompleks je doopremana [[Marcijan]]ovim [[akvedukt]]om na južnoj strani obzida, a cijeli kompleks je bio uzdignut na 6 m visoku platformu kako bi se unutra smjestile peći za podno grijanje.<ref>Leland M. Roth, ''Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning'', 1993., Boulder, CO: Westview Press {{ISBN|0-06-430158-3}}.</ref> Terme su u upotrebi ostale sve do 6. stoljeća kada su ih uništili [[Istočni Goti|Ostrogoti]] tijekom [[Gotski rat (535. – 554.)|Gotskog rata u 6. st.]] Ruševine su, međutim, dugo vremena ostale kao značajna rimska znamenitost i po njima su oblikovane mnoge klasicističke građevine kao što su St George's Hall u [[Liverpool]]u i Pennsylvania Station u [[New York City, New York|New Yorku]]. Za vrijeme [[XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.|Olimpijskih igara 1960. god.]] u njima su održana natjecanja u [[gimnastika|gimnastici]],<ref>[http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1960/OR1960v1.pdf 1960 Summer Olympics official report.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027195102/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1960/OR1960v1.pdf |date=27. listopada 2012. }} Volume 1. pp.&nbsp;76, 79.</ref> a danas se održavaju glazbeni koncerti. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20060827085114/http://www.historychannel.com/rome/ ''ROME: Engineering an Empire''] na History Channel website {{eng oznaka}} *[http://www.compart-multimedia.com/virtuale/us/roma/baths_of_caracalla.htm Karakaline terme] virtualni obilazak panorame od 360° i fotografije ruševina {{Coord|41.879444|N|12.493056|E|type:landmark_region:IT|display=title}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Baths of Caracalla |commonscathr=Karakaline terme }} {{Znamenitosti Rima}} [[Kategorija:Rimske građevine u Italiji]] [[Kategorija:Rimske terme]] [[Kategorija:Građevine u Rimu]] [[Kategorija:Športovi na OI 1960.]] 969g41czsdpze6n6hfen44s848yy8vb 0 329964 7571013 7497159 2026-08-06T16:30:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571013 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} {{Pravopis}} {{Provjeriti vanjske poveznice}} [[Datoteka:Musée du temps Besançon 3.jpg|thumb|Dva francuska konzolna sata, (Muzej mjerenja vremena, Besançon)]] '''Konzervacija satova''' jedna je od specijalnosti unutar područja [[konzervacija-restauracija|konzervacije-restauracije]] predmeta kulturne baštine. Usmjerena je na očuvanje starih [[Sat (instrument)|satova]] te predmeta srodnih satovima, poput glazbenih automata. Konzervator restaurator satova mora poznavati povijest i tehnologiju izrade satnih mehanizama, osnove povijesti umijetnosti, te također restauratorsku etiku i suvremene metode konzervacije-restauracije istih. Neophodno je i poznavanje osnova znanstvenog ispitivanja predmeta. ==Povijest== {{Glavni|Sat (instrument)}} ==Vrste satova== *stolni *zidni *ručni *džepni *satovi na javnim mjestima (tornjevi, zvonici, trgovi itd.) ==Materijali korišteni u izradi satova== *drvo *metali *staklo *emajl *keramika i porculan *plastika ==Propadanje== {{Vidi još|Konzervacija predmeta od drva|Konzervacija metala|Konzervacija plastike}} ==Osnove konzervacije== {{Vidi još|Konzervacija predmeta od drva|Konzervacija metala|Konzervacija plastike}} *konzervacija restauracija satnog mehanizma *konzervacija kućišta sata ==Preventivna konzervacija== Primjereno rukovanje i pohrana satova,te odgovarajući klimatski uvjeti u čuvaonicama i tijekom izlaganja, te redovno održavanje svi zajedno doprinose održivosti satnih mehanizama. === Rukovanje === Određene preventivne mjere poduzete od osoba koje rukuju mehanizmom mogu pridonijeti sprečavanju oštećenja: * Kod rada na metalnim dijelovima preporuča se nošenje platnenih ili nitrilnih rukavica.<ref name="Fahey">{{cite web |last1=Fahey |first1=Mary M. |title=The Care and Preservation of Clocks |url=http://www.thehenryford.org/research/caring/clocks.aspx |website=Benson Ford Research Center |publisher=The Henry Ford |accessdate=19. studenoga 2015. |archive-date=20. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151220152528/http://www.thehenryford.org/research/caring/clocks.aspx |url-status=dead }}</ref> === Pohrana i izlaganje=== Primjereno skladištenje te odgovarajuća oprema za izlaganje doprinose sigurnosti predmeta. Kod osvjetljavanja se preporuča korištenje prekidača osjetljivih na pokrete. Također bolje je koristiti indirektnu rasvijetu. ==== Temperatura i vlažnost zraka==== Kod satova s drvenim kućištem cca 40 - 60 % RV, kod metalnih najviše 40 % RV, te temperatura od 20°C. === Održavanje === Redovno održavanje osigurava dugoročno dobro stanje predmeta tj.sata. ==== Provjere stanja objekta ==== Stanje satova treba kontrolirati što češće, te treba osigurati i redovno podmazivanje i čišćenje mehanizma. ==Školovanje konzervatora restauratora satova== {{Glavni|Školovanje konzervatora restauratora}} U Hrvatskoj trenutačno ne postoji mogućnost školovanja za konzervatora restauratora satova. == Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa i restauratora satnih mehanizama danas prije svega određuju sljedeći propisi: *Zakon o muzejima (21.10.2015.) *Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u muzejskoj struci (22.07.2010.) *Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, te uvjetima i načinu njihova stjecanja (11.05.2009.), *Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (24.04.2003.). ==Dodatna literatura== *Smith, E. Reparieren alter Uhren, München, 1983. *Wills, P.B. (Ed.) Conservation of Clocks and Watches, London, 1995. *Булатов Т.В. Научная реставрация старинных часовых механизмов. Методические рекомендации, ISBN: 978-5-91134-386-6, Moskva, 2009. *Barnes, N.; Jordan, A. Maintaining Longcase Clocks-- An owners Guide to Maintenance,Restoration and Conservation, Ramsbury 2013. *Barnes;N.; Ilmonen ,K. Clock Cases: A Practical Guide to Their Construction, Restoration and Conservation,Ramsbury 2015. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.bafra.org.uk/uploads/articles/11-12-28-articlescareandconservationoflongcaseclocks.pdf Care and Conservation of Long Case Clocks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130123160305/http://www.bafra.org.uk/uploads/articles/11-12-28-articlescareandconservationoflongcaseclocks.pdf |date=23. siječnja 2013. }} *[http://www.bafra.org.uk/uploads/articles/11-12-28-articlesrestorationofajapannedlongcaseclockc1705.pdf Restoration of Japanned Long Case Clock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130123160438/http://www.bafra.org.uk/uploads/articles/11-12-28-articlesrestorationofajapannedlongcaseclockc1705.pdf |date=23. siječnja 2013. }} *[http://www.nawcc-index.net/Restoration-Dial&Case.php Restoration of Dials and Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010353/http://www.nawcc-index.net/Restoration-Dial%26Case.php |date=5. ožujka 2016. }} *[http://cool.conservation-us.org/byauth/moss/concerns.html Concerns regarding the Conservation of Functional Horological Objects] *[http://art-con.ru/node/520 Часы в музее] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111211073811/http://art-con.ru/node/520 |date=11. prosinca 2011. }} *[http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_019.html Restoration of the Arakcheyev Clock ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060127011106/http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_019.html |date=27. siječnja 2006. }} *[http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_034.html Alarm Clock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314204917/http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_034.html |date=14. ožujka 2014. }} *[http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_018.html Restoration of the Clio and Urania mantel-clock by Jean-André Le Paute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606025951/http://www.hermitagemuseum.org/html_En/13/hm13_3_018.html |date=6. lipnja 2011. }} *[http://www.f-h-u.de/berichte/1812_bericht.pdf Restaurierungprotokoll 1812 - Tuermchenuhr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100705084549/http://www.f-h-u.de/berichte/1812_bericht.pdf |date=5. srpnja 2010. }} *[https://archive.org/details/clockjobbershan00haslgoog The Clock Jobber's Handybook(1889.)] *[http://ceroart.revues.org/3914 Conservation of an Early Electric Master Clock:] *[https://is.muni.cz/th/vg6z9/ Zuzana Tomanová Konzervování ručiček věžních hodin zámku Bučovice] *[https://www.hornemann-institut.de/german/dipl_txt/2016_BA_Hahmann.pdf Hahmann,L. Minuten-Rädersonnenuhr aus dem Mathematisch-Physikalischen Salon:Untersuchungen zu schwarzen Verfärbungen auf Vergoldungen- deren Entstehung und Behandlung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220231045/https://www.hornemann-institut.de/german/dipl_txt/2016_BA_Hahmann.pdf |date=20. prosinca 2018. }} {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine|Satovi]] [[Kategorija:Satovi]] 31t5b8negpx7f9ljkyaio7ee9vc0vjr 0 333617 7571475 4020676 2026-08-07T10:59:08Z Prof saxx 7403 7571475 wikitext text/x-wiki '''Fujiwara''' (japanski 藤原) je japansko [[prezime]]. Prevedno na hrvatski jezik znači ''[[polje]] [[glicinija|glicinije]]''. Može se odnositi na: *[[klan]] [[Fujiwara (klan)|Fujiwaru]] i njegove pripadnike * [[Fujiwara-kyō]], japanska povijesna prijastolnica *[[Fujiwara no Kamatari]] *:[[Ōshū Fujiwara]], ogranak *[[Fujiwara no Kiyohira]] *[[Fujiwara (owarai)]], japanski komičarski dvojac *[[Mr. Fuji|Harry Fujiwara (Mr. Fuji)]], japansko-američki hrvač *[[Hiroshi Fujiwara]], japanski glazbenik *[[Fujiwara no Korenari]], dvorjanin *[[Fujiwara no Nakafumi]], plemić i pjesnik *[[Fujiwara no Yoritada]], plemić *[[Fujiwara no Yoshifusa]], državnik Osim kod stvarnih osoba, prezime Fujiwara nazočno je u književnosti među izmišljenim osobama. {{razdvojba}} f4z88404q47f1eoeg9g7r3fxn53j4vz 0 335272 7570914 7297615 2026-08-06T13:29:29Z ~2026-33087-42 363060 /* */ 7570914 wikitext text/x-wiki {{Bitka | naziv = Operacija Grom | slika= [[Datoteka:Hrvatsko Podunavlje.png|250px]] | opis slike=Situacija u Hrvatskom Podunavlju | sukob = Domovinski rat | vrijeme = Studeni [[1995.]] | mjesto = [[Hrvatska]] | ishod = Operacija otkazana | strana1 = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of the Republic of Eastern Slavonia - Baranja - and Western Syrmia.svg|22px|border]] <small>tzv. "[[Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srem]]"</small><br> [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg|border|22px]] [[SRJ|SR Jugoslavija]] | zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Červenko]] | zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of the Republic of Eastern Slavonia - Baranja - and Western Syrmia.svg|22px|border]] Dušan Lončar | postrojbe1 = [[Hrvatska vojska]] | postrojbe2 = 11. korpus [[Srpska vojska Krajine|SVK]]<br>Novosadski korpus [[Vojska Jugoslavije|VJ]] | gubitci1 = | gubitci2 = }} '''Operacija Grom''' (radni naziv '''''Vukovarska golubica''''')<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/galbraith-nismo-znali-kakva-ce-rh-biti-no-sada-je-suvremena-drzava-clanak-214487 Galbraith: Nismo znali kakva će RH biti, no sada je suvremena država, Večernji list, 12.11.2010]</ref> bila je planirana vojno-redarstvena operacija [[HV]]-a početkom studenog [[1995.]] i polovicom [[1996.]] godine.<ref name="lošo"/> Operacijom se namjeravalo vojno osloboditi posljednji preostali okupirani dio Hrvatske nakon [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] - područje [[Hrvatsko Podunavlje|Hrvatskog Podunavlja]].<ref name="lošo"/> Od operacije se odustalo opredjeljenjem RH za [[UNTAES|mirnu reintegraciju Podunavlja]] i potpisivanjem [[Erdutski sporazum|Erdutskog sporazuma]]. == Pozadina == {{glavni|Domovinski rat|Bitka za Vukovar|Operacija Oluja|Srpska oblast Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srem}} Nakon završetka oslobodilačkih vojnih operacija [[HV]]-a u Hrvatskoj i BiH u ljeto [[1995.]], došlo je do prekretnice u odnosu snaga. Hrvatska je strana, na krilima velikih pobjeda, bila raspoložena vojnički osloboditi simbol [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], [[Vukovar]], a uznemireni [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] predlagali su čak i kolektivno iseljavanje.<ref name="škare"/> Na temelju nekih podataka može se zaključiti da su nakon [[Operacija Oluja|Oluje]] jedinice [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], odnosno njezina Novosadskog korpusa, ušle na područje [[Hrvatsko Podunavlje|istočne Slavonije i Baranje]], kako bi pružile potporu 11. slavonsko-baranjskom korpusu [[Srpska vojska Krajine|SVK]] u slučaju hrvatskog napada.<ref name="hrcak">[https://hrcak.srce.hr/clanak/116219 Srpska oblast Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem - od “Oluje” do dovršetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (prvi dio), Nikica Barić, scrinia slavonica 11 (2011), 393-454.]</ref> Predstavnici vukovarskih Srba izjavljivali su veleposlaniku [[Europska unija|Europske unije]] kako je za njih neprihvatljivo prihvatiti hrvatsku vlast, u čemu će ustrajati i pod cijenu novog sukoba.<ref>(srpski) M. Mitrić, “Vukovar posetio ambasador Evropske unije”, Vukovarske novine, br. 64 (30. kolovoza 1995.), 2.</ref> Od početka listopada održan je niz sastanaka predstavnika RH i pobunjenih Srba kako bi se pronašlo rješenje do početka [[Daytonski sporazum|konferencije u Daytonu]] 1. studenog. Istodobno, kao rezervnu opciju u slučaju da pregovori propadnu, državni i vojni vrh Hrvatske počeo je pripreme za novu veliku vojnu operaciju oslobađanja preostalog okupiranog dijela [[Podunavlje|Podunavlja]]. Predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] operaciji je dao radno ime "''Vukovarska golubica''". == Planirani tijek operacije == Odmah nakon [[Operacija Oluja|Oluje]] započela je obavještajna [[operacija Manjinjorgo]], provedena kao priprema za operaciju Grom.<ref name="lošo"/> Za cilj joj je bio stvoriti obavještajne pretpostavke za samu napadnu operaciju.<ref name="lošo"/> Hrvatske [[Bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] u snimale su svaki metar [[Baranja|Baranje]] i [[Podunavlje|Podunavlja]], uključujući i teritorij [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Srijem|Istočnog Srijema]], gdje su bile raspoređene snage novosadskog [[korpus]]a [[Vojska Jugoslavije|VJ]]. Osnovani su združeni stožeri u koje su pozvani časnici koji su se najviše dokazali u [[Bljesak|Bljesku]] i [[Operacija Oluja|Oluji]]. Počele su dobro skrivene pripreme i simulacije bitaka, a računalo se da će u akciju krenuti između 30 i 50 tisuća vojnika iz pet gardijskih brigada. U pričuvi je bilo raspoređeno još oko 100.000 vojnika, za slučaj uključivanja [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] u sukob. Mjesecima su do potankosti slagani planovi. [[Srpska vojska Krajine|Snage pobunjenih Srba]] bile su dobro ukopane, zaštićene [[Mine|minskim poljima]]. Na okupiranom području Srbi su raspolagali s oko 25.000 vojnika.<ref name="hrcak"/> [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|Stožer HV-a]] pripremao je taktičko iznenađenje. Nova taktika nazvana je "vatreni kanali", a potom preimenovana u "vatrene kočije" u čast [[Slavonija|Slavoncima]].<ref name="lošo">[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=15388:domovinski-rat-strateki-pogled&catid=74:knjigozori&Itemid=348 Davor Dijanović: Davor Domazet-Lošo: „Hrvatski domovinski rat 1991.-1995. strateški pogled“, HRsvijet.net, 9.7.2011.]</ref> Naziv simbolizira sliku koju bi stvorila masovna uporaba topništva i raketnih jedinica koje bi postupno spaljivale pomno određene pravce-kanale u koje bi se onda slijevale [[Oklopna borbena vozila|oklopne jedinice]] i gardisti iz pet [[brigada]].<ref name="lošo"/> Operacija je trebala rezultirati prodorom kroz obranu neprijatelja - kroz [[Baranja|Baranju]] bi bila probijena tri "vatrena kanala", a kroz [[vukovar]]sko područje četiri. Tim klinovima [[Srpska vojska Krajine|pobunjeničke snage]] bile bi raskoljene, uz istodobno uništavanje zapovjednih centara i uporišta naletima borbenih helikoptera [[Mi-24]]. Cilj je bio munjevito izbiti na [[Dunav]] te zauzeti kompletan prostor oko [[Dunav]]a. Helikopterskim [[desant]]ima dostavljala bi se logistika jedinicama koje bi došle do Dunava. Operacija je trebala trajati maksimalno tri dana, a posebno su uvježbavani načini borbe u naseljenom mjestu. Operacija je zamišljena kao munjevita kako bi se sačuvalo barem ono što je ostalo od [[Vukovar]]a. == Odustajanje od operacije== Stavljanjem potpisa predstavnika [[Hrvatska vlada|hrvatske vlade]] i predstavnika pobunjenih Srba na [[Erdutski sporazum]] [[12. studenoga]] [[1995.]] i donošenjem Rezolucije [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti UN-a]] br. 1037 [[15. siječnja]] [[1996.]] kojom je uspostavljena Prijelazna Uprava Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem ([[UNTAES]]) započeo je proces vraćanja Podunavlja pod hrvatsku vlast, dovršen dvije godine kasnije. [[SRJ]] i pobunjeni Srbi i nakon donošenja Erdutskog sporazuma smatrali su da postoji realna, iako razmjerno mala mogućnost da [[Hrvatska]] pokrene vojnu operaciju. Iako se od operacije ipak odustalo, po sjećanjima [[Mate Granić]]a, tada hrvatskog [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|ministra vanjskih poslova]], dijelovi hrvatskog vodstva, odnosno vojni krugovi, utjecali su na predsjednika [[Tuđman]]a da ipak pokrene vojnu operaciju.<ref name="granic"/> Granić ne navodi točno razdoblje kada je došlo do tog prijedloga ali se može pretpostaviti da je riječ o drugoj polovici [[1996.]]<ref name="hrcak"/> Kako navodi Granić, on je zatim u jednom intervjuu za hrvatski tisak izjavio da bi vojno preuzimanje Podunavlja za Hrvatsku imalo teške međunarodne posljedice, te je nakon toga spomenuta operacija "otkazana", a [[Tuđman]]u je Granićev istup navodno "dobro došao" da se riješi pritisaka iz [[MORH|Ministarstva obrane]] da se spomenuta operacija izvede.<ref name="granic">Mate Granić, Vanjski poslovi, Iza kulisa politike (Zagreb, 2005), 147-148.</ref> == Razlozi odustajanja == ===Vanjskopolitički razlozi=== Međunarodna zajednica bila je zabrinuta znajući da Hrvati namjeravaju krenuti u vojnu operaciju oslobađanja, što bi rezultiralo novom izbjegličkom krizom i poljuljalo režim [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. U tom slučaju, strahovalo se od izravnog uključenja [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] u sukob, čime bi se [[Domovinski rat|rat]] još više rasplamsao, a došlo bi do frontalnog sudara Hrvatske i [[Savezna Republika Jugoslavija|Srbije]] na prostoru [[Podunavlje|Podunavlja]]. Eventualna hrvatska vojna akcija značila bi miniranje američke mirovne inicijative odnosno [[Daytonski sporazum|pregovora u Daytonu]], čime bi se [[rat u BiH]] nastavio. U tom slučaju, [[Hrvatska]] bi pred cijelim svijetom bila označena kao krivac za neuspjeh pregovora. ===Broj potencijalnih žrtava=== Budući da je velik dio terena i mostovi prema Baranji bio miniran, procjenjivalo se da hrvatski oklop ne bi mogao brzo napredovati. Također, imajući u vidu neposrednu blizinu granice sa Srbijom, nije bilo isključen udar topništva iz Srbije po hrvatskim snagama.<ref name="jutarnji.hr">{{Citiranje novina |title=KOGA JE ABOLIRAO TUĐMAN O zapaljivom pitanju za Globus govore svjedoci vremena: Kako je zakonom o općem oprostu plaćena cijena mirne reintegracije |url=https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/koga-je-abolirao-tudman-o-zapaljivom-pitanju-za-globus-govore-svjedoci-vremena-kako-je-zakonom-o-opcem-oprostu-placena-cijena-mirne-reintegracije/7929043/ |work=jutarnji.hr |accessdate=2018-10-13 |language=en}}</ref> Kada je predsjednik [[Tuđman]] čuo da je broj potencijalnih žrtava procijenjen na 1.500<ref name="jutarnji.hr"/> – što je bila konzervativna procjena – odlučio je na svaki način izbjeći vojnu akciju.<ref name="škare">[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/237249/Zasto-Hrvatska-vojska-nije-oslobodila-istocnu-Slavoniju.html#.UPXN1WfB-So Zašto Hrvatska vojska nije oslobodila istočnu Slavoniju? Vesna Škare-Ožbolt, Tportal, 15. siječnja 2013.]</ref> Svoju odluku obrazložio je riječima: "važan mi je svaki život, i hrvatski i srpski".<ref name="škare"/> U lipnju [[1997.]], pri polasku prvog vlaka u [[Vukovar]], javno je objasnio je zašto se Hrvatska opredijelila za mirno rješenje:<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://predsjednik.hr/Vukovar8.Lipnja1997 |title=Govor Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana u Vukovaru, 8. lipnja 1997. godine |archive-url=https://web.archive.org/web/20130423172511/http://www.predsjednik.hr/Vukovar8.Lipnja1997 |archive-date=23. travnja 2013. |access-date=25. siječnja 2013.}}</ref> {{citat|Ne zbog preporuke europskih i svjetskih sila, nego i zbog hrvatskih nacionalnih interesa, da nemamo više žrtava i razaranja, da dokažemo svijetu...da nam nije do toga da svi Srbi napuste Hrvatsku, već da u Hrvatskoj ostanu oni koji je žele priznati kao svoju domovinu...|[[Franjo Tuđman]]}} == Zanimljivosti == *[[Županja|Županjski]] hard-rock sastav "[[Opća opasnost]]" u drugoj polovici 1995. snimio je pjesmu "''Vrijeme je za grom''". U spotu se sugerira pokret postrojbi [[HV]]-a prema [[Vukovar]]u uz stihove ''"vrijeme je za Vukovar"'' i "''Digla se oluja/Bljesnula je munja/Vrijeme je za grom''", čime se aludira na nazive vojnih operacija [[Operacija Bljesak|Bljesak]], [[Operacija Oluja|Oluja]] i - Grom. == Vidi još == *[[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]] *[[Erdutski sporazum]] *[[UNTAES]] *[[Operacija Burin]] *[[Operacija Manjinjorgo]] == Literatura == *Tajna povijest Daytona - Američka diplomacija i mirovni proces u Bosni i Hercegovini 1995., Derek Chollet, Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-212-301-2}} == Izvori == {{izvori}} {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Vojne operacije Domovinskog rata]] 0u758w6ngbsldjzrdtqo7vypj9mvqrx 0 336651 7571493 7401520 2026-08-07T11:10:39Z Croxyz 205325 7571493 wikitext text/x-wiki U sezoni 1977./78. [[rukomet]]ni [[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu|prvak Jugoslavije]] je postala momčad ''[[RK Željezničar Sarajevo|Željezničara]]'' iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. == 1. liga == {| class="wikitable" !Mj. !!Klub !!ut. !!pob. !!neod. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[RK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] ||26 ||16 ||4 ||8 ||689 ||617 || +72 ||36 |- |2. ||[[RK Bjelovar|Partizan Bjelovar]] ||26 ||16 ||3 ||7 ||682 ||596 || +86 ||35 |- |3. ||[[RK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] ||26 ||15 ||3 ||8 ||646 ||576 || +70 ||33 |- |4. ||Železničar Niš ||26 ||14 ||5 ||7 ||591 ||553 || +38 ||33 |- |5. ||[[RK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||26 ||14 ||3 ||9 ||661 ||648 || +13 ||31 |- |6. ||[[Rukometni klub Metaloplastika Šabac|Metaloplastika Šabac]] ||26 ||12 ||4 ||10 ||640 ||619 || +21 ||28 |- |7. ||[[Rokometni klub Celje|Aero - Celje]] ||26 ||12 ||2 ||12 || 675 ||667 || +8 ||25 (-1) |- |8. ||Crvenka ||26 ||10 ||5 ||11 ||735 ||757 || -22 ||25 |- |9. ||Dubočica Leskovac ||26 ||10 ||4 ||12 ||644 ||686 || -42 ||24 |- |10. ||[[RK Medveščak|Medveščak Zagreb]] ||26 ||10 ||3 ||13 ||563 ||626 || -63 ||23 |- |11. ||Crvena zvezda Beograd ||26 ||8 ||5 ||13 ||625 ||639 || -14 ||21 |- |12. ||Kolinska - Slovan Ljubljana ||26 ||8 ||2 ||16 ||662 ||708 || -46 ||18 |- |13. ||Proleter Zrenjanin ||26 ||6 ||3 ||17 ||580 ||622 || -42 ||15 |- |14. ||Vardar Skoplje ||26 ||6 ||4 ||16 ||553 ||632 || -79 ||15 (-1) |} <small> Izvori: <br> <ref> Jovan Paripović: ''Omladinski rukometni klub "Partizan"''; Bjelovar, 1982.; str. 118-120 </ref> ''Omladinski rukometni klub "Partizan"'' <br> <ref name="razvoj" > ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930.-1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. </ref> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' </small> == Kvalifikacije za 1. saveznu ligu == - Sudjelovali prvaci četiri skupine Druge savezne lige. <br> Igrano u [[Jagodina|Svetozarevu (današnjoj Jagodini)]]. {| class="wikitable" !poz !!klub !!ut !!pob !!rem !!por !!g+ !!g- !!bod !! |- bgcolor="palegreen" |1. ||[[RK Zamet|Partizan Rijeka]] ||3 ||2 ||0 ||1 ||68 ||63 ||4 |rowspan="2"|1. savezna liga 1978./79. |- bgcolor="palegreen" |2. ||Borac Uroševac ||3 ||2 ||0 ||1 ||60 ||55 ||4 |- |3. ||Dinamo Pančevo ||3 ||2 ||0 ||1 ||59 ||57 ||4 |rowspan="2"| |- |4. ||Radnički Goražde ||3 ||0 ||0 ||3 ||62 ||74 ||0 |} <small> Izvori: <br> <ref name="rijeka50" > Petar Ogurlić: ''50 godina rukometa u Rijeci: 1954. - 2004.'', Rijeka, 2005. </ref> ''50 godina rukometa u Rijeci: 1954. – 2004.'' </small> == 2. savezna liga == === Sjever === {| class="wikitable" !poz !!klub !!ut !!pob !!rem !!por !!g+ !!g- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[RK Zamet|Partizan Rijeka]] ||22 ||16 ||3 ||3 ||517 ||421 ||35 |- |2. ||Senj ||22 ||14 ||1 ||7 ||397 ||371 ||29 |- |3. ||Kvarner Rijeka ||22 ||11 ||4 ||7 ||525 ||456 ||26 |- |4. ||[[RK Varteks Varaždin|Varteks Varaždin]] ||22 ||12 ||2 ||8 ||501 ||451 ||26 |- |5. ||Inles Ribnica ||22 ||12 ||2 ||8 ||466 ||430 ||26 |- |6. ||Rovinj ||22 ||11 ||2 ||9 ||521 ||518 ||24 |- |7. ||[[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb]] ||22 ||9 ||2 ||11 ||497 ||520 ||20 |- |8. ||Slatina (Podravska Slatina) ||22 ||9 ||2 ||11 ||386 ||435 ||20 |- |9. ||Jelovica Škofja Loka ||22 ||7 ||3 ||12 ||410 ||423 ||17 |- |10. ||Jadran Kozina ||22 ||7 ||3 ||12 ||404 ||438 ||17 |- |11. ||Rudar Labin ||22 ||8 ||1 ||13 ||425 ||484 ||17 |- |12. ||[[RK Moslavina Kutina|Industromontaža Kutina]] ||22 ||3 ||1 ||18 ||440 ||542 ||7 |} <small> Izvori: <br> <ref> Jasmina Gruičić: ''50 godina rukometa na Labinštini'', Labin, 2005. </ref> ''50 godina rukometa na Labinštini'' <br> <ref name="rijeka50" /> ''50 godina rukometa u Rijeci: 1954. – 2004.'' <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' </small> === Zapad === {| class="wikitable" !poz !!klub !!ut !!pob !!rem !!por !!g+ !!g- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||Radnički Goražde ||22 ||17 ||0 ||5 ||531 ||428 ||34 |- |2. ||[[RK Bosna Visoko|Viteks Visoko]] ||22 ||12 ||3 ||7 ||478 ||449 ||27 |- |3. ||Sloga Doboj ||22 ||12 ||2 ||8 ||487 ||487 ||26 |- |4. ||Čelik Zenica ||22 ||12 ||1 ||9 ||505 ||447 ||25 |- |5. ||[[RK Metković|Mehanika Metković]] ||22 ||11 ||2 ||9 ||490 ||439 ||24 |- |6. ||Derventa ||22 ||10 ||2 ||10 ||497 ||522 ||22 |- |7. ||[[RK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ||22 ||10 ||1 ||11 ||478 ||504 ||21 |- |8. || [[RK Jajce|Jajce]] ||22 ||9 ||3 ||10 ||421 ||447 ||21 |- |9. ||[[RK Split|Uniondalmacija Split]] ||22 ||10 ||0 ||12 ||461 ||451 ||20 |- |10. ||Velež Mostar ||22 ||10 ||0 ||12 ||421 ||417 ||20 |- |11. ||Borac Čapljina ||22 ||8 ||2 ||12 ||481 ||497 ||18 |- |12. ||Bratstvo Gračanica ||22 ||2 ||2 ||18 ||438 ||599 ||6 |} <small> Izvori: <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' <br> <ref> [http://derventskim-korzom.blogspot.com/2010/02/blog-post.html derventskim-korzom.blogspot.com, ''Derventski rukomet sedamdesetih godina'' (sa tablicama i novinskim isječcima)], pristupljeno 10. veljače 2014. </ref> derventskim-korzom.blogspot.com <br> <ref name="split60" > Stojanac Gordan: ''Splitske ruke pune baluna : 60 godina Rukometnog kluba Split'', Split, 2008. </ref> ''Splitske ruke pune baluna : 60 godina Rukometnog kluba Split'' </small> == III. rang prvenstva == === Hrvatska === ==== Završnica republičkog prvenstva ==== U završnici republičkog prvenstva su igrale tri momčadi dvostrukim kup-sustavom. '''Konačni poredak:''' <br> 1. Slavonija DI Slavonski Brod <br> 2. Rudar Rude <br> 3. Triko Novigrad <br> <small> Izvori: <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' </small> ==== Hrvatska regionalna liga – Istok ==== '''Konačni poredak:''' <br> 1. Slavonija DI Slavonski Brod <br> 2. Elektra Osijek <br> 3. Valpovka (Valpovo) <br> 4. Požega <br> 5. Borovo (Borovo - Vukovar) <br> 6. [[RK Đakovo|Đakovo]] <br> 7. Lokomotiva Vinkovci <br> 8. [[RK NEXE|Partizan Našice]] <br> 9. Mladost Donji Miholjac <br> 10. Graničar Županja <br> 11. Čepin <br> 12. Oroplet Pleternica <br> <small> Izvori: <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' </small> ==== Hrvatska regionalna liga – Zapad ==== '''Konačni poredak:''' <br> 1. Triko Novigrad <br> 2. Selce <br> 3. [[RK Arena|Arena Pula]] <br> 4. A. Mamić Rijeka <br> 5. Matulji <br> 6. [[RK Umag|Umag]] <br> 7. Pećine Rijeka <br> 8. INA Rijeka <br> 9. Kozala Rijeka <br> 10. [[RK Umag|Istraturist Umag]] <br> 11. Goranin Delnica <br> 12. Ogulin <br> <small> Izvori: <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' </small> ==== Hrvatska regionalna liga – Sjever ==== '''Konačni poredak:''' <br> 1. Rudar Rude <br> 2. [[RK Siscia|Metalac Sisak]] <br> 3. [[RK Međimurje|Čakovec]] <br> 4. Slavijatrans Petrinja <br> 5. Dalit Daruvar <br> 6. Dubovac Karlovac <br> 7. Hidroelektra Zagreb <br> 8. Metalac Zagreb <br> 9. Tekstil Karlovac <br> 10. Jdedinstvo Novska <br> 11. [[RK Siscia|INA Sisak]] <br> 12. Partizan Koprivnica <br> <small> Izvori: <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' </small> ==== Hrvatska regionalna liga – Jug ==== {| class="wikitable" !mj !!klub !!ut !!pob !!neod !!por !!golovi !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik|Dubrovnik]] ||22 ||19 ||0 ||3 ||538:433 ||38 |- |2. ||Bagat Zadar ||22 ||18 ||0 ||4 ||550:381 ||36 |- |3. ||Jugovinil Kaštel Gomilica ||22 ||15 ||1 ||6 ||529:439 ||31 |- |4. ||Olimpija Vodice ||22 ||15 ||0 ||7 ||499:473 ||30 |- |5. ||Partizan Kaštel Sućurac ||22 ||13 ||2 ||7 ||411:380 ||28 |- |6. ||Lederer Split ||22 ||12 ||2 ||8 ||424:449 ||26 |- |7. ||Partizan Dugi Rat ||22 ||6 ||2 ||14 ||501:540 ||14 |- |8. ||[[RK Zadar|Zadar]] ||22 ||7 ||0 ||15 ||429:492 ||13 (-1) |- |9. ||Trogir ||22 ||6 ||0 ||16 ||420:459 ||12 |- |10. ||Merces Makarska ||22 ||5 ||2 ||15 ||397:467 ||12 |- |11. ||Metalac Šibenik ||22 ||5 ||2 ||15 ||387:457 ||11 (-1) |- |12. ||Hvar ||22 ||5 ||1 ||16 ||418:536 ||11 |} <small> Izvori: <br> <ref name="razvoj" /> ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'' <br> <ref name="kastela50" > Jurica Gizdić: ''RK Kaštela Adriachem - 50 godina rukometa u Kaštel Gomilici'', Kaštel Gomilica, 2008. </ref> ''RK Kaštela Adriachem - 50 godina rukometa u Kaštel Gomilici'' <br> <ref>[http://www.rkhd.hr/index.php/sezone/19771978 rkhd.hr, ''RK Hrvatski Dragovoljac Dugi Rat'' - sezona 1977./78.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161129143946/http://www.rkhd.hr/index.php/sezone/19771978 |date=29. studenoga 2016. }}, pristupljeno 28. tudenog 2016.</ref> ''Hrvatski Dragovoljac Dugi Rat'' </small> == IV. i niži rangovi prvenstva == === Hrvatska === ==== Srednjodalmatinska liga ==== Četvrti rang natjecanja {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[RK Split|Union Dalmacija II Split]] ||22 ||19 ||0 ||3 ||531 ||367 ||38 |- |2. ||Trogir II ||22 ||16 ||1 ||5 ||618 ||450 ||33 |- |3. ||Jugovinil II Kaštel Gomilica ||22 ||13 ||1 ||8 ||525 ||454 ||27 |- |4. ||[[RK Solin|Partizan Solin]] ||22 ||12 ||2 ||8 ||579 ||544 ||26 |- |5. ||Cetinka Trilj ||22 ||11 ||2 ||9 ||499 ||464 ||24 |- |6. ||Partizan II Dugi Rat ||22 ||9 ||3 ||10 ||495 ||467 ||21 |- |7. ||Lederer II Split ||22 ||9 ||1 ||12 ||467 ||538 ||19 |- |8. ||Merces II Makarska ||22 ||7 ||2 ||13 ||453 ||502 ||16 |- |9. ||DES Split ||22 ||8 ||1 ||13 ||450 ||551 ||16 |- |10. ||[[RK Split|Union Split]] ||22 ||7 ||0 ||15 ||447 ||508 ||14 |- |11. ||Partizan II Kaštel Sućursac ||22 ||6 ||0 ||16 ||466 ||584 ||12 |- |12. ||Partizan Sinj ||22 ||5 ||1 ||16 ||418 ||610 ||11 |} <small> Izvori: <br> <ref name="kastela50" /> ''RK Kaštela Adriachem - 50 godina rukometa u Kaštel Gomilici'' <br> <ref name="split60" /> ''Splitske ruke pune baluna : 60 godina Rukometnog kluba Split'' </small> == Izvori == * Jovan Paripović: ''Omladinski rukometni klub "Partizan" ''; Bjelovar, 1982.; str. 118-120 * Jasmina Gruičić: ''50 godina rukometa na Labinštini'', Labin, 2005. * Petar Ogurlić: ''50 godina rukometa u Rijeci: 1954. – 2004.'', Rijeka, 2005. * ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. * Jurica Gizdić:''RK Kaštela Adriachem - 50 godina rukometa u Kaštel Gomilici'', Kaštel Gomilica, 2008. * [http://derventskim-korzom.blogspot.com/2010/02/blog-post.html derventskim-korzom.blogspot.com, ''Derventski rukomet sedamdesetih godina'' (sa tablicama i novinskim isječcima)], pristupljeno 10. veljače 2014. {{izvori}} {{Jugoslavenska rukometna prvenstva}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Jugoslavensko rukometno prvenstvo|1977-78]] 7hx4295xwbk85gwp2shaeiu6vrbwju5 0 337354 7571076 7568342 2026-08-06T19:09:19Z Dudeidassa 279613 7571076 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. [[Glavni štab Hrvatske|Četvrta operativna zona (Dalmacija)]] * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (u sastavu II. proleterske divizije) * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (u sastavu III. udarne divizije) * [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] ** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] ** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] ** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] * Partizanski odredi Dalmacije Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * 8. dalmatinski udarni korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** Sjeverna grupa 1. tenkovske brigade ** Artiljerijska brigada 8. korpusa ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. – 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. – 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] (1943. – 1945.) *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] ** [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. – 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. – 1945.) ** [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] * [[Datoteka:War Ensign of DF Yugoslavia 1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ-a * [[Datoteka:Roundel of DF Yugoslavia Air Force (1943–1946); Type 2.svg|21x21px]] 351. lovačka eskadrila RAF-a (2. eskadrila NOVJ) (1944. – 1945.) * [[Datoteka:Roundel of DF Yugoslavia Air Force (1943–1946); Type 2.svg|21x21px]] 352. lovačka eskadrila RAF-a (1. eskadrila NOVJ) (1944. – 1945.) Savezničke snage * [[Datoteka:British Commandos Patch.svg|21x21px]] Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** [[Datoteka:RoyalMarineBadge.svg|32x32px]] 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** [[Datoteka:RoyalMarineBadge.svg|32x32px]] 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** [[Datoteka:British Commandos Patch.svg|21x21px]] 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** [[Datoteka:British Commandos Patch.svg|21x21px]] 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** [[Datoteka:Lrdg.jpg|21x21px]] A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** [[Datoteka:Insigne Special Boat Service (SBS).svg|29x29px]] Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** [[Datoteka:British Commandos Patch.svg|21x21px]] D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** [[Datoteka:Office of Strategic Services Insignia.svg|28x28px]] 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') * <gallery widths="180" heights="180" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Baterije brdske artilerije v bojih pri Kninu.jpg|Bitnica brdske artiljerijske brigade 8. korpusa, tipa M, Knin 1944. </gallery> == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] ecdcoy7i4mukqs969t4l4r205dha505 0 337577 7571449 7449000 2026-08-07T09:50:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571449 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Lopevi | izvorno ime = | vrsta = [[stratovulkan]] | etimologija = | slika = Lopevi senintel-2.jpg | opis slike = Satelitska snimka | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|16|30|24|S|168|20|45|E|display=it}} | koordinate_ref = | smještaj = | dz = VAN | najbliži gradovi = | dio gorja = | vrh = | ostali vrhovi = | starost = | zadnja erupcija = [[2008.]] | vulkanski luk = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Vanuatu | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Lopevi''' ili '''Lopévi''' je ime i za [[vulkan]], te ime nenaseljenog otoka u [[Vanuatu|vanuatskoj]] pokrajini [[Malampa|Malampi]]. Smješten je jugoistočno od [[Ambrym]]a i istočno od [[Paama]]. Otok je sedam kilometara širok, a istoimeni vulkanski vrh uzdiže se 1413 metara u visinu dominirajući središnjim arhipelagom Vanuatua. Od [[1862.]] erumpirao je 22 puta, a zadnja [[vulkanska erupcija|erupcija]] bila je [[2008.]] Otok je nekada bio naseljen, ali su se stanovnici preselili na obližnji otok Paamu ili [[Epi]]. Smješten je na mjestu gdje se [[Indo-australska ploča]] podvlači pod [[Tihooceanska ploča|Tihooceansku]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.volcanolive.com/lopevi.html Fotografije] * [http://www.mpl.ird.fr/suds-en-ligne/fr/volcan/vanu_eng/lopevi2.htm#suds Domorodačka povijest otoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204163236/http://www.mpl.ird.fr/suds-en-ligne/fr/volcan/vanu_eng/lopevi2.htm#suds |date=4. veljače 2012. }} [[Kategorija:Vulkani u Australiji i Oceaniji]] [[Kategorija:Vanuatuanski otoci]] [[Kategorija:Vulkanizam u Vanuatuu]] [[Kategorija:Holocenski stratovulkani]] [[Kategorija:Aktivni vulkani]] al4syiji1bbxl1tdqlakc9yagljde98 0 340400 7571334 7569632 2026-08-07T03:36:36Z Jommy3210 368635 /* Olimpijske igre */ 7571334 wikitext text/x-wiki '''[[Australija|Australska]] ženska [[košarka]]ška reprezentacija''' predstavlja državu Australiju u međunarodnoj ženskoj košarci. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: 4. mjesto * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2016. – žene|2016.]]: === Svjetska prvenstva === * 1957.: 10. mjesto * 1967.: 10. mjesto * 1971.: 9. mjesto * 1975.: 10. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1983.: 11. mjesto * 1986.: 9. mjesto * 1990.: 6. mjesto * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2002.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2006.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2010.: 5. mjesto === Oceanijska prvenstva === * 1974. – 1989. (5 izdanja), 1995. – 2011. (8 izdanja): [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2012.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Suzy Batkovic]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Abby Bishop]] || {{Z|FRA}} [[Perpignan Basket]] |- |[[Liz Cambage]] || {{Z|SAD}} [[Tulsa Shock]] |- |[[Kristi Harrower]] || {{Z|AUS}} [[Bendigo Spirit]] |- |[[Laura Hodges]] || {{Z|ITA}} [[Geas Basket]] |- |[[Lauren Jackson]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- |[[Rachel Jarry]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Kathleen MacLeod]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Jenna O'Hea]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Samantha Richards]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Jennifer Screen]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Belinda Snell]] || {{Z|POLJ}} [[CCC Polkowice]] |- bgcolor="lightblue" |[[Carrie Graf]] || {{Z|AUS}} |} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Košarka, žene]] [[Kategorija:Košarka u Australiji]] m0ra040qkhwmuhtid34lolsjfrpdqjg 7571335 7571334 2026-08-07T03:45:05Z Jommy3210 368635 /* Olimpijske igre */ 7571335 wikitext text/x-wiki '''[[Australija|Australska]] ženska [[košarka]]ška reprezentacija''' predstavlja državu Australiju u međunarodnoj ženskoj košarci. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: 4. mjesto * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2016. – žene|2016.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 2020. – žene|2020.]]: 8. mjesto * [[košarka na OI 2024. – žene|2024.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Svjetska prvenstva === * 1957.: 10. mjesto * 1967.: 10. mjesto * 1971.: 9. mjesto * 1975.: 10. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1983.: 11. mjesto * 1986.: 9. mjesto * 1990.: 6. mjesto * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2002.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2006.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2010.: 5. mjesto === Oceanijska prvenstva === * 1974. – 1989. (5 izdanja), 1995. – 2011. (8 izdanja): [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2012.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Suzy Batkovic]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Abby Bishop]] || {{Z|FRA}} [[Perpignan Basket]] |- |[[Liz Cambage]] || {{Z|SAD}} [[Tulsa Shock]] |- |[[Kristi Harrower]] || {{Z|AUS}} [[Bendigo Spirit]] |- |[[Laura Hodges]] || {{Z|ITA}} [[Geas Basket]] |- |[[Lauren Jackson]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- |[[Rachel Jarry]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Kathleen MacLeod]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Jenna O'Hea]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Samantha Richards]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Jennifer Screen]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Belinda Snell]] || {{Z|POLJ}} [[CCC Polkowice]] |- bgcolor="lightblue" |[[Carrie Graf]] || {{Z|AUS}} |} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Košarka, žene]] [[Kategorija:Košarka u Australiji]] 2h8ab0158imo1oklg01gbgr2h1rlmn7 7571336 7571335 2026-08-07T03:46:48Z Jommy3210 368635 /* Svjetska prvenstva */ 7571336 wikitext text/x-wiki '''[[Australija|Australska]] ženska [[košarka]]ška reprezentacija''' predstavlja državu Australiju u međunarodnoj ženskoj košarci. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: 4. mjesto * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2016. – žene|2016.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 2020. – žene|2020.]]: 8. mjesto * [[košarka na OI 2024. – žene|2024.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Svjetska prvenstva === * 1957.: 10. mjesto * 1967.: 10. mjesto * 1971.: 9. mjesto * 1975.: 10. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1983.: 11. mjesto * 1986.: 9. mjesto * 1990.: 6. mjesto * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2002.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2006.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2010.: 5. mjesto * 2014.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Oceanijska prvenstva === * 1974. – 1989. (5 izdanja), 1995. – 2011. (8 izdanja): [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2012.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Suzy Batkovic]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Abby Bishop]] || {{Z|FRA}} [[Perpignan Basket]] |- |[[Liz Cambage]] || {{Z|SAD}} [[Tulsa Shock]] |- |[[Kristi Harrower]] || {{Z|AUS}} [[Bendigo Spirit]] |- |[[Laura Hodges]] || {{Z|ITA}} [[Geas Basket]] |- |[[Lauren Jackson]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- |[[Rachel Jarry]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Kathleen MacLeod]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Jenna O'Hea]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Samantha Richards]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Jennifer Screen]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Belinda Snell]] || {{Z|POLJ}} [[CCC Polkowice]] |- bgcolor="lightblue" |[[Carrie Graf]] || {{Z|AUS}} |} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Košarka, žene]] [[Kategorija:Košarka u Australiji]] rxep29gbvxl17u6ir0mj6g2ek1yfpa6 7571337 7571336 2026-08-07T03:47:17Z Jommy3210 368635 /* Svjetska prvenstva */ 7571337 wikitext text/x-wiki '''[[Australija|Australska]] ženska [[košarka]]ška reprezentacija''' predstavlja državu Australiju u međunarodnoj ženskoj košarci. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: 4. mjesto * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2016. – žene|2016.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 2020. – žene|2020.]]: 8. mjesto * [[košarka na OI 2024. – žene|2024.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Svjetska prvenstva === * 1957.: 10. mjesto * 1967.: 10. mjesto * 1971.: 9. mjesto * 1975.: 10. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1983.: 11. mjesto * 1986.: 9. mjesto * 1990.: 6. mjesto * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2002.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2006.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2010.: 5. mjesto * 2014.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2022.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Oceanijska prvenstva === * 1974. – 1989. (5 izdanja), 1995. – 2011. (8 izdanja): [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2012.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Suzy Batkovic]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Abby Bishop]] || {{Z|FRA}} [[Perpignan Basket]] |- |[[Liz Cambage]] || {{Z|SAD}} [[Tulsa Shock]] |- |[[Kristi Harrower]] || {{Z|AUS}} [[Bendigo Spirit]] |- |[[Laura Hodges]] || {{Z|ITA}} [[Geas Basket]] |- |[[Lauren Jackson]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- |[[Rachel Jarry]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Kathleen MacLeod]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Jenna O'Hea]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Samantha Richards]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Jennifer Screen]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Belinda Snell]] || {{Z|POLJ}} [[CCC Polkowice]] |- bgcolor="lightblue" |[[Carrie Graf]] || {{Z|AUS}} |} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Košarka, žene]] [[Kategorija:Košarka u Australiji]] t9r4p6dehk76vg4lnmt7hsv9s1ku8jv 7571339 7571337 2026-08-07T03:49:34Z Jommy3210 368635 /* Svjetska prvenstva */ 7571339 wikitext text/x-wiki '''[[Australija|Australska]] ženska [[košarka]]ška reprezentacija''' predstavlja državu Australiju u međunarodnoj ženskoj košarci. == Nastupi na velikim natjecanjima == === Olimpijske igre === * [[košarka na OI 1984.|1984.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 1988.|1988.]]: 4. mjesto * [[košarka na OI 1996.|1996.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2000.|2000.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2004.|2004.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2008.|2008.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * [[košarka na OI 2012. – žene|2012.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * [[košarka na OI 2016. – žene|2016.]]: 5. mjesto * [[košarka na OI 2020. – žene|2020.]]: 8. mjesto * [[košarka na OI 2024. – žene|2024.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Svjetska prvenstva === * 1957.: 10. mjesto * 1967.: 10. mjesto * 1971.: 9. mjesto * 1975.: 10. mjesto * 1979.: 4. mjesto * 1983.: 11. mjesto * 1986.: 9. mjesto * 1990.: 6. mjesto * 1994.: 4. mjesto * 1998.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2002.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2006.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2010.: 5. mjesto * 2014.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 2018.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * 2022.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Oceanijska prvenstva === * 1974. – 1989. (5 izdanja), 1995. – 2011. (8 izdanja): [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Sastav (OI 2012.) == {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Suzy Batkovic]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Abby Bishop]] || {{Z|FRA}} [[Perpignan Basket]] |- |[[Liz Cambage]] || {{Z|SAD}} [[Tulsa Shock]] |- |[[Kristi Harrower]] || {{Z|AUS}} [[Bendigo Spirit]] |- |[[Laura Hodges]] || {{Z|ITA}} [[Geas Basket]] |- |[[Lauren Jackson]] || {{Z|SAD}} [[Seattle Storm]] |- |[[Rachel Jarry]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Kathleen MacLeod]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Jenna O'Hea]] || {{Z|AUS}} [[Dandenong Rangers]] |- |[[Samantha Richards]] || {{Z|AUS}} [[Bulleen Boomers]] |- |[[Jennifer Screen]] || {{Z|AUS}} [[Adelaide Lighting]] |- |[[Belinda Snell]] || {{Z|POLJ}} [[CCC Polkowice]] |- bgcolor="lightblue" |[[Carrie Graf]] || {{Z|AUS}} |} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije]] [[Kategorija:Australske reprezentacije|Košarka, žene]] [[Kategorija:Košarka u Australiji]] 5c53yt9zcygmffy54uxnpevd7ekdpmo 0 341577 7571028 7491428 2026-08-06T16:59:15Z ZeWXeilaQ&Q 324469 7571028 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud |slika = Koeln wallraff richartz mus.jpg |opis_slike = Zgrada Wallraf-Richartz-muzeja u Kölnu |osnovan = 1824. |lokacija = [[Köln]] |tip = Muzej moderne umjetnosti |izlošci = |broj posjetitelja = |ravnatelj = |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = |web = [http://www.wallraf.museum/ www.wallraf.museum] }} '''Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud''' je jedan od tri glavna [[Köln]]ska muzeja. U muzeju se nalaze [[galerija|galerije]] s eksponatima iz [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do ranih 1920-ih godina. == Povijest == Muzej datira još od 1824. godine, kada bogata zbirka srednjovjekovnih umjetnina Franza Ferdinanda Wallrafa dolazi u posjed grada Kölna. Prvo zgradu je donirao Johann Heinrich Richartz. Muzej seli nekoliko puta a jedna zgrada muzeja biva do kraja srušena u zračnim napadima 1943.<ref>[http://www.museenkoeln.de/homepage/bild-der-woche.asp?bdw=2003_25 Slika tjedna 23. lipnja 2003.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na www.museenkoeln.de</ref> Kolekcija se redovito povećavala kroz razne donacije, osobito zbirkom Haubrich 1946. godine, koja je sadržavala suvremena [[umjetnost|umjetnička]] djela. 1976. donacija gospodina i gospođe Ludwig biva razdvojena. Novi muzej ''Ludwig'' je preuzeo kolekciju radova iz 20. stoljeća. Sadašnja [[zgrada]] muzeja datira iz 2001. godine i nalazi se pokraj Kölnske općine, dizajnirane od strane Oswalda Mathiasa Ungersa i relativno blizu [[Kölnska katedrala|Kölnske katedrale]]. 2001. godine [[Švicarska|švicarski]] kolekcionar Gérarda Corboudamuzej poklanja veliku kolekciju [[impresionist]]ičkih i [[Postimpresionizam|postimpresionist]]ičkih djela a muzeju se u naziv dodaje “Fondation Corboud”. ==Zbirke== ===Gotička zbirka=== ''Madona u ružinom vrtu'', prikazana na slici desno, je jedna od [[Gotika|gotičkih]] slika u zbirci Wallraf-Richartz muzeja. Naslikao ju je Stefan Lochner, koji je živio između 1410. i 1451. u [[Njemačka|Njemačkoj]], uglavnom radeći u Kölnu. Smatra ga se kasnim gotičkim slikarom. Njegov rad uglavnom ima čiste crte, kombinirajući gotičku pažnju dugih linija s prekrasnim [[boja]]ma i [[Flamanci|flamanskog]] [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] i pažnje prema detaljima. [[Image:Stefan_Lochner_Madonna_im_Rosenhag.jpg|thumb|200px|''Madona u ružinom vrtu'', Stefan Lochner, 1448.]] [[Image:Child among the Hollyhocks - Berthe Morisot - Paris 1863 – 1874- Revolution in der Kunst-9810 (without frame).jpg|thumb|right|200px|''Dijete između grmlja ruža'', [[Berthe Morisot]], 1881.]] Slika se smatra karakterističnom za njegov stil. Naslikana je oko 1450. a prikazuje [[Djevica|Djevicu]] i Dijete. <gallery> Datoteka:Master of Saint Veronica 001.jpg|Majstor svete Veronike, <br />Mala [[Kalvarija]], oko 1400. Datoteka:Jüngstes Gericht - Stefan Lochner - Wallraf-Richartz-Museum & Fondation Corboud-5126 (cropped).jpg|Stephan Lochner, <br />[[Sudnji dan]], oko 1435. Datoteka:Albrecht Dürer 028.jpg|[[Albrecht Dürer]], <br />Frulaš i bubnjar, oko 1503. Datoteka:Anonymous (Upper Rhine) Saint Anthony, tormented by demons.jpg|Oberrheinisch, <br />Sveti Antun mučen od demona, oko 1520 </gallery> ===Renesansna zbirka=== Jacob van Utrecht je naslikao [[oltar]]sku sliku u crkvi Sv. Martina u Kölnu, 1515. koja je sada u posjedu muzeja. Ovaj slikar je poznat i po svom potpisu "Jacobus Traicetensis". Bio je rano [[renesansa|renesansni]] flamanski slikar koji je radio u [[Antwerpen]]u i [[Lübeck]]u a vjeruje se da je živio između 1479. i 1525. Neke svoje slike potpisao je sa svojim pravim prezimenom, Claez. O životu ovog slikara se vrlo malo zna. Istraživanja o ovom važnom flamanskom umjetniku počinju tek krajem 19. stoljeća. Iako nije sigurno, pretpostavlja se da je rođen u [[Utrecht (grad)|Utrecht]]u i da je postao građanin Antwerpena oko 1500. godine. Od 1519. do 1525. bio je član Leonardsbruderschaft ("Leonardovog Bratstva"), [[religija|religioznog]] bratstva trgovaca u Lübecku među kojima je bilo i članova Protestanske [[reformacija|reformacije]] 1530.-ih. To je sve što se zna o njemu. Između ostalih radova rane renesanse u zbirci je i slika [[Hieronymus Bosch|Hieronymusa Boscha]] Poklonstvo Djetetu. <gallery> Datoteka:Koeln wrm 1040.jpg|[[Peter Paul Rubens]], <br />Juno i Argus, oko 1610. Datoteka:Jacob Jordaens - Prometheus bound.jpg|Jacob Jordaens, <br />Okovani Prometej, oko 1640. Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 142.jpg|[[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], <br />Autoportret, oko 1668. Datoteka:Marie-Louise O'Murphy (1737-1818) painted by Francois Boucher (1703–1770).jpg|François Boucher, <br />Djevojka koja se odmara, 1751. </gallery> ===19. stoljeće=== ===Impresionistička zbirka=== Wallraf-Richartz zbirka sadrži i rad impresionističke slikarice [[Berthe Morisot]], naslikane 1881. i nazvan ''Dijete između grmlja ruža'' ili "Kind zwischen Stockrosen". Morisotine slike bivaju izložene 1864 .u vrlo cijenjenom ''Salonu de Paris''. Sponzoriran od strane vlade i osjenjivan od strane [[akademik]]a, Salon je jednom godišnje ocjenjivao izložbe novih slika i [[skulptura]], službenu izložbu umjetnina ''Académie des beaux-arts'' u Parizu. Njeni radovi se i dalje biraju za izložbe u Salonu 10 godina, prije nego što 1874. godine pridružuje "odbijenim" impresionistima i pravi prvu izložbu s njima. Organizirana od strane [[Paul Cézanne|Cézanna]], [[Edgar Degas|Degas]], [[Claude Monet|Moneta]], Morisot, [[Camille Pissarro|Pissarro]], [[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]] i [[Alfred Sisley|Sisley]], održana je u fotografskom studiju, [[fotograf]]a Nadara. <gallery> Datoteka:Pierre-Auguste Renoir 108.jpg|[[Pierre-Auguste Renoir]], <br />Zaručnici, oko 1868. Datoteka:Edouard Manet Bunch of Asparagus.jpg|[[Édouard Manet]], <br />Struk šparoga, 1880. Datoteka:Die_Rasenbleiche.jpg|[[Max Liebermann]], <br />Bijeljenje rublja, 1882. Datoteka:Vincent Willem van Gogh 027.jpg|[[Vincent van Gogh]], <br />Most pokraj Arlesa, 1888. </gallery> === Zbirka grafike === Zbirka [[grafika|grafike]] sadrži oko 75 000 umjetničkih djela na papiru, minijatura na [[pergament]]u, skica, kao i tiskarske grafike u različitim tehnikama. Ova djela su nastala u periodu između srednjeg vijeka pa sve do 20. stoljeća. Ovdje se mogu naći umjetnici: [[Leonardo da Vinci]], [[Raffael]], [[Albrecht Dürer]], Luca Cambiaso, Hendrick Goltzius, [[Rembrandt van Rijn]], [[Caspar David Friedrich]], Philipp Otto Runge, [[Karl Friedrich Schinkel]], [[Carl Spitzweg]], Anselm Feuerbach, [[Edvard Munch]], Max Liebermann, [[Lovis Corinth]] i [[Auguste Rodin]], samo neke za spomenuti. Posebnan pozor treba obratiti na ostavštinu arhitekta Jakoba Ignaza Hittorffa koja sadrži oko 7500 djela koja između ostalog prikazuju [[arhitektura|arhitekturu]] i urbani [[dizajn]] 19. stoljeća. <gallery> Datoteka:Disputatio-des-Anselmus-von-Canterbury.jpg|England, um 1100, <br />Rasprava Anselma Canterburškog , oko 1100. Datoteka:Rembrandt The Three Crosses 1653.jpg|[[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], <br />Tri križa, 1653. Datoteka:Runge Genien-auf-der-Lichtlilie 1809.jpg|Philipp Otto Runge, <br />Geniji na svjetlu [[ljiljan]]a, 1809. </gallery> ==Otkriće krivotvorenog Moneta == 14. veljače 2008. Wallraf-Richartz Muzej izdaje obavijest da [[Claude Monet|Monetova]] slika ''[[Seine]] kod Porta Villeza'' je u biti [[Krivotvorenje|krivotvorina]]. Otkriće je napravljeno kad je slika ispitana od strane [[Konzervacija-restauracija|restauratora]] pred impresionističku izložbu. [[Rendgenske zrake|Rendgenske]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] zrake pokazale su da je "bezbojna supstanca" nanešena na platno da bi djelovalo starije. Slika je bila u posjedu muzeja od 1954. godine. Muzej, koji će zadržati krivotvorinu, posjeduje još pet originalnih Monetovih slika u svojoj kolekciji. <ref>[https://web.archive.org/web/20080218163050/http://afp.google.com/article/ALeqM5jVxW8AFhmjVkdIHZYB64fOsqnkrQ German museum discovers prized Monet is a fake]</ref> ==Galerije== <gallery widths="140px" heights="140px" perrow="3"> File:Gerard van Honthorst 001.jpg|Gerard van Honthorst, [[Poklonstvo pastira]], 1622. File:Peter Paul Rubens - Holy Family with Saints Elizabeth and John the Baptist.jpg|[[Rubens]], [[Sveta obitelj]], 1634. File:Marianne Stokes Melisande.jpg|Marianne Stokes, Melisande, 1895.-1898. </gallery> == Literatura == * Rainer Budde, Roland Krischel (Hrsg.) unter Mitarbeit von Thomas Blisniewski und Eva Hartmann: ''Das Wallraf-Richartz-Museum. Hundert Meisterwerke von [[Simone Martini]] bis [[Edvard Munch]]'' (Wallraf-Richartz muzej. Stotine remek-djela djelao od Simona Martini do Edvarda Muncha.) Dumont, Köln 2001, {{ISBN|3-7701-5618-8}}. * Christian Heße u.a. (Bearb.): ''Wallraf-Richartz-Museum Köln. Vollständiges Verzeichnis der Gemäldesammlung'' (Wallraf-Richartz-Muzej Köln. Kompletan popis zbirke slika). DuMont/Electa, Köln 1986, {{ISBN|3-7701-1979-7}}. * Martin Oehlen: ''Museen in Köln.''(Kölnski muzeji). DuMont, Köln 2004, {{ISBN|3-8321-7412-5}}. * Stephanie Sonntag, Andreas Blühm (Hrsg.): ''Wallraf. Das Museum'' (Sammlungsführer).(Wallraf. Muzej. Vodič kroz zbirke). Dumont, Köln 2008, {{ISBN|978-3-8321-9139-9}}. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.wallraf.museum/ Službene stranice Wallraf-Richartz-Muzeja] {{GLAVNIRASPORED:Wallraf-Richartz-Muzej}} [[Kategorija:Muzeji u Kölnu]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]] eeizr4bm82fi2xo1kog33i3s6738en6 7571030 7571028 2026-08-06T17:00:20Z ZeWXeilaQ&Q 324469 /* Renesansna zbirka */ 7571030 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud |slika = Koeln wallraff richartz mus.jpg |opis_slike = Zgrada Wallraf-Richartz-muzeja u Kölnu |osnovan = 1824. |lokacija = [[Köln]] |tip = Muzej moderne umjetnosti |izlošci = |broj posjetitelja = |ravnatelj = |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = |web = [http://www.wallraf.museum/ www.wallraf.museum] }} '''Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud''' je jedan od tri glavna [[Köln]]ska muzeja. U muzeju se nalaze [[galerija|galerije]] s eksponatima iz [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do ranih 1920-ih godina. == Povijest == Muzej datira još od 1824. godine, kada bogata zbirka srednjovjekovnih umjetnina Franza Ferdinanda Wallrafa dolazi u posjed grada Kölna. Prvo zgradu je donirao Johann Heinrich Richartz. Muzej seli nekoliko puta a jedna zgrada muzeja biva do kraja srušena u zračnim napadima 1943.<ref>[http://www.museenkoeln.de/homepage/bild-der-woche.asp?bdw=2003_25 Slika tjedna 23. lipnja 2003.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na www.museenkoeln.de</ref> Kolekcija se redovito povećavala kroz razne donacije, osobito zbirkom Haubrich 1946. godine, koja je sadržavala suvremena [[umjetnost|umjetnička]] djela. 1976. donacija gospodina i gospođe Ludwig biva razdvojena. Novi muzej ''Ludwig'' je preuzeo kolekciju radova iz 20. stoljeća. Sadašnja [[zgrada]] muzeja datira iz 2001. godine i nalazi se pokraj Kölnske općine, dizajnirane od strane Oswalda Mathiasa Ungersa i relativno blizu [[Kölnska katedrala|Kölnske katedrale]]. 2001. godine [[Švicarska|švicarski]] kolekcionar Gérarda Corboudamuzej poklanja veliku kolekciju [[impresionist]]ičkih i [[Postimpresionizam|postimpresionist]]ičkih djela a muzeju se u naziv dodaje “Fondation Corboud”. ==Zbirke== ===Gotička zbirka=== ''Madona u ružinom vrtu'', prikazana na slici desno, je jedna od [[Gotika|gotičkih]] slika u zbirci Wallraf-Richartz muzeja. Naslikao ju je Stefan Lochner, koji je živio između 1410. i 1451. u [[Njemačka|Njemačkoj]], uglavnom radeći u Kölnu. Smatra ga se kasnim gotičkim slikarom. Njegov rad uglavnom ima čiste crte, kombinirajući gotičku pažnju dugih linija s prekrasnim [[boja]]ma i [[Flamanci|flamanskog]] [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] i pažnje prema detaljima. [[Image:Stefan_Lochner_Madonna_im_Rosenhag.jpg|thumb|200px|''Madona u ružinom vrtu'', Stefan Lochner, 1448.]] [[Image:Child among the Hollyhocks - Berthe Morisot - Paris 1863 – 1874- Revolution in der Kunst-9810 (without frame).jpg|thumb|right|200px|''Dijete između grmlja ruža'', [[Berthe Morisot]], 1881.]] Slika se smatra karakterističnom za njegov stil. Naslikana je oko 1450. a prikazuje [[Djevica|Djevicu]] i Dijete. <gallery> Datoteka:Master of Saint Veronica 001.jpg|Majstor svete Veronike, <br />Mala [[Kalvarija]], oko 1400. Datoteka:Jüngstes Gericht - Stefan Lochner - Wallraf-Richartz-Museum & Fondation Corboud-5126 (cropped).jpg|Stephan Lochner, <br />[[Sudnji dan]], oko 1435. Datoteka:Albrecht Dürer 028.jpg|[[Albrecht Dürer]], <br />Frulaš i bubnjar, oko 1503. Datoteka:Anonymous (Upper Rhine) Saint Anthony, tormented by demons.jpg|Oberrheinisch, <br />Sveti Antun mučen od demona, oko 1520 </gallery> ===Renesansna zbirka=== Jacob van Utrecht je naslikao [[oltar]]sku sliku u crkvi Sv. Martina u Kölnu, 1515. koja je sada u posjedu muzeja. Ovaj slikar je poznat i po svom potpisu "Jacobus Traicetensis". Bio je rano [[renesansa|renesansni]] flamanski slikar koji je radio u [[Antwerpen]]u i [[Lübeck]]u a vjeruje se da je živio između 1479. i 1525. Neke svoje slike potpisao je sa svojim pravim prezimenom, Claez. O životu ovog slikara se vrlo malo zna. Istraživanja o ovom važnom flamanskom umjetniku počinju tek krajem 19. stoljeća. Iako nije sigurno, pretpostavlja se da je rođen u [[Utrecht (grad)|Utrecht]]u i da je postao građanin Antwerpena oko 1500. godine. Od 1519. do 1525. bio je član Leonardsbruderschaft ("Leonardovog Bratstva"), [[religija|religioznog]] bratstva trgovaca u Lübecku među kojima je bilo i članova Protestanske [[reformacija|reformacije]] 1530.-ih. To je sve što se zna o njemu. Između ostalih radova rane renesanse u zbirci je i slika [[Hieronymus Bosch|Hieronymusa Boscha]] Poklonstvo Djetetu. <gallery> Datoteka:Koeln wrm 1040.jpg|[[Peter Paul Rubens]], <br />Juno i Argus, oko 1610. Datoteka:Der gefesselte Prometheus von Jacob Jordaens.jpg|Jacob Jordaens, <br />Okovani Prometej, oko 1640. Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 142.jpg|[[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], <br />Autoportret, oko 1668. Datoteka:Marie-Louise O'Murphy (1737-1818) painted by Francois Boucher (1703–1770).jpg|François Boucher, <br />Djevojka koja se odmara, 1751. </gallery> ===19. stoljeće=== ===Impresionistička zbirka=== Wallraf-Richartz zbirka sadrži i rad impresionističke slikarice [[Berthe Morisot]], naslikane 1881. i nazvan ''Dijete između grmlja ruža'' ili "Kind zwischen Stockrosen". Morisotine slike bivaju izložene 1864 .u vrlo cijenjenom ''Salonu de Paris''. Sponzoriran od strane vlade i osjenjivan od strane [[akademik]]a, Salon je jednom godišnje ocjenjivao izložbe novih slika i [[skulptura]], službenu izložbu umjetnina ''Académie des beaux-arts'' u Parizu. Njeni radovi se i dalje biraju za izložbe u Salonu 10 godina, prije nego što 1874. godine pridružuje "odbijenim" impresionistima i pravi prvu izložbu s njima. Organizirana od strane [[Paul Cézanne|Cézanna]], [[Edgar Degas|Degas]], [[Claude Monet|Moneta]], Morisot, [[Camille Pissarro|Pissarro]], [[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]] i [[Alfred Sisley|Sisley]], održana je u fotografskom studiju, [[fotograf]]a Nadara. <gallery> Datoteka:Pierre-Auguste Renoir 108.jpg|[[Pierre-Auguste Renoir]], <br />Zaručnici, oko 1868. Datoteka:Edouard Manet Bunch of Asparagus.jpg|[[Édouard Manet]], <br />Struk šparoga, 1880. Datoteka:Die_Rasenbleiche.jpg|[[Max Liebermann]], <br />Bijeljenje rublja, 1882. Datoteka:Vincent Willem van Gogh 027.jpg|[[Vincent van Gogh]], <br />Most pokraj Arlesa, 1888. </gallery> === Zbirka grafike === Zbirka [[grafika|grafike]] sadrži oko 75 000 umjetničkih djela na papiru, minijatura na [[pergament]]u, skica, kao i tiskarske grafike u različitim tehnikama. Ova djela su nastala u periodu između srednjeg vijeka pa sve do 20. stoljeća. Ovdje se mogu naći umjetnici: [[Leonardo da Vinci]], [[Raffael]], [[Albrecht Dürer]], Luca Cambiaso, Hendrick Goltzius, [[Rembrandt van Rijn]], [[Caspar David Friedrich]], Philipp Otto Runge, [[Karl Friedrich Schinkel]], [[Carl Spitzweg]], Anselm Feuerbach, [[Edvard Munch]], Max Liebermann, [[Lovis Corinth]] i [[Auguste Rodin]], samo neke za spomenuti. Posebnan pozor treba obratiti na ostavštinu arhitekta Jakoba Ignaza Hittorffa koja sadrži oko 7500 djela koja između ostalog prikazuju [[arhitektura|arhitekturu]] i urbani [[dizajn]] 19. stoljeća. <gallery> Datoteka:Disputatio-des-Anselmus-von-Canterbury.jpg|England, um 1100, <br />Rasprava Anselma Canterburškog , oko 1100. Datoteka:Rembrandt The Three Crosses 1653.jpg|[[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], <br />Tri križa, 1653. Datoteka:Runge Genien-auf-der-Lichtlilie 1809.jpg|Philipp Otto Runge, <br />Geniji na svjetlu [[ljiljan]]a, 1809. </gallery> ==Otkriće krivotvorenog Moneta == 14. veljače 2008. Wallraf-Richartz Muzej izdaje obavijest da [[Claude Monet|Monetova]] slika ''[[Seine]] kod Porta Villeza'' je u biti [[Krivotvorenje|krivotvorina]]. Otkriće je napravljeno kad je slika ispitana od strane [[Konzervacija-restauracija|restauratora]] pred impresionističku izložbu. [[Rendgenske zrake|Rendgenske]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] zrake pokazale su da je "bezbojna supstanca" nanešena na platno da bi djelovalo starije. Slika je bila u posjedu muzeja od 1954. godine. Muzej, koji će zadržati krivotvorinu, posjeduje još pet originalnih Monetovih slika u svojoj kolekciji. <ref>[https://web.archive.org/web/20080218163050/http://afp.google.com/article/ALeqM5jVxW8AFhmjVkdIHZYB64fOsqnkrQ German museum discovers prized Monet is a fake]</ref> ==Galerije== <gallery widths="140px" heights="140px" perrow="3"> File:Gerard van Honthorst 001.jpg|Gerard van Honthorst, [[Poklonstvo pastira]], 1622. File:Peter Paul Rubens - Holy Family with Saints Elizabeth and John the Baptist.jpg|[[Rubens]], [[Sveta obitelj]], 1634. File:Marianne Stokes Melisande.jpg|Marianne Stokes, Melisande, 1895.-1898. </gallery> == Literatura == * Rainer Budde, Roland Krischel (Hrsg.) unter Mitarbeit von Thomas Blisniewski und Eva Hartmann: ''Das Wallraf-Richartz-Museum. Hundert Meisterwerke von [[Simone Martini]] bis [[Edvard Munch]]'' (Wallraf-Richartz muzej. Stotine remek-djela djelao od Simona Martini do Edvarda Muncha.) Dumont, Köln 2001, {{ISBN|3-7701-5618-8}}. * Christian Heße u.a. (Bearb.): ''Wallraf-Richartz-Museum Köln. Vollständiges Verzeichnis der Gemäldesammlung'' (Wallraf-Richartz-Muzej Köln. Kompletan popis zbirke slika). DuMont/Electa, Köln 1986, {{ISBN|3-7701-1979-7}}. * Martin Oehlen: ''Museen in Köln.''(Kölnski muzeji). DuMont, Köln 2004, {{ISBN|3-8321-7412-5}}. * Stephanie Sonntag, Andreas Blühm (Hrsg.): ''Wallraf. Das Museum'' (Sammlungsführer).(Wallraf. Muzej. Vodič kroz zbirke). Dumont, Köln 2008, {{ISBN|978-3-8321-9139-9}}. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.wallraf.museum/ Službene stranice Wallraf-Richartz-Muzeja] {{GLAVNIRASPORED:Wallraf-Richartz-Muzej}} [[Kategorija:Muzeji u Kölnu]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije]] nz6gudue0nrffrk6575l5sghjwicil6 0 342416 7571382 7499745 2026-08-07T06:02:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571382 wikitext text/x-wiki [[File:18. Лајденфростов ефект.webm|thumb|right|280px|Prikaz Leidenfrostovog učinka]] [[Image:Leidenfrost droplet.svg|280px|thumb|right|Kap tekućine (plavo) pridržana izolacijskim slojem [[para (fizika)|pare]] na vrućoj površini (crveno)]] '''Leidenfrostov učinak''' je [[pojava]] za čijeg vremena [[tekućina]] u bliskom dodiru s masom znatno toplijom od same tekućine i njena [[vrelište|vrelišta]], stvara izolacijski sloj od isparenog, tankog donjeg dijela kapi koji zbog svoje niske [[toplinska vodljivost|toplinske]] vodljivosti odgađa inače hitro [[Vrenje (fizika)|vrenje]] tekućine.<ref>http://www.wiley.com/college/phy/halliday320005/pdf/leidenfrost_essay.pdf</ref> Ova pojava se često može vidjeti pri prolijevanju vode po znatno zagrijanijoj [[tava|tavi]]; ako je [[temperatura]] tave iznad ili na ''Leidenfrostovoj točki'' (pri kuhinjskim uvjetima točka varijabilno iznad vrelišta vode), zgrudane će kapljice ˝plesati˝ po tavi i trebat će nešto više vremena za [[isparavanje]] nego što bi trebale da je temperatura tave ispod Leidenfrostove točke, čak i ako je temperatura iznad vrelišta. Ista se može uočiti i pri izlijevanju tekućeg [[dušik]]a; pod igra ulogu značajno toplije mase u dodiru s kojom znatno hladniji tekući dušik stvara izolacijski sloj. Pri nekim demonstracijama izvode se i ekstremniji primjeri kao što je umakanje mokrog prsta u tekuće [[Olovo (element)|olovo]]<ref>http://www.csicop.org/si/show/physics_behind_four_amazing_demonstrations/</ref> ili prskanje tekućeg dušika iz usta. Potonji su vrlo opasni, eventualno i kobni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.wpi.edu/news/19989/nitro.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=4. kolovoza 2012. |archive-date=22. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222192214/http://www.wpi.edu/news/19989/nitro.html |url-status=dead }}</ref> Učinak je nazvan po [[Johann Gottlob Leidenfrost|Johannu Gottlobu Leidenfrostu]], koji je o njemu raspravio u ''Raspravi o pojedinim kvalitetama obične vode'' (''De aquæ communis nonnullis qualitatibus tractatus'') 1756. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://volcaniclightning.tripod.com/leidenfr.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=4. kolovoza 2012. |archive-date=16. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120716191541/http://volcaniclightning.tripod.com/leidenfr.htm |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * http://pages.uoregon.edu/linke/climbingdroplets/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120820014328/http://pages.uoregon.edu/linke/climbingdroplets/index.html |date=20. kolovoza 2012. }} * http://mythbustersresults.com/mini-myth-mayhem {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160120010038/http://mythbustersresults.com/mini-myth-mayhem |date=20. siječnja 2016. }} [[Kategorija:Mehanika fluida]] [[Kategorija:Fizikalna kemija]] su70z31knkf513h9xgd238lm1n0kdde 0 344905 7571006 7330914 2026-08-06T16:26:07Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571006 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Dolina Viñales |slika = Valledevinales.JPG |godina = [[1999.]] <small>(23. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = - |dossier = 840 |država = {{DZ+X|KUB}} |karta = Kuba |karta-oznaka = Dolina Viñales |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|22|37||N |83|43||W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija doline Viñales na Kubi }} '''Dolina Viñales''' ([[španjolski]]: ''Valle de Viñales'') je [[krš]]ka [[Geološka depresija|depresija]] u gorju ''[[Sierra de los Organos]]'', odmah sjeverno od grada [[Viñales]]a u [[kuba]]nskoj pokrajini [[Pinar del Río (pokrajina)|Pinar del Río]]. Ovo područje površine 132 km² je okruženo planinama i ispunjeno mnogim dramatičnim [[vapnenac|vapnenačkim]] [[stijena]]ma (''mogotes'') koje izviru iz tla do 300 m visine. Tu su i brojne špilje u kojima se nalaze [[fosil]]i [[Amoniti|amonita]]. Na okolnim brdima [[Vegetacija (biljke)|vegetacija]] je obilježena lokalnim [[endem]]skim vrstama, kao što su [[palma|palme]] ''[[Gaussia princeps]]'' i ''[[Microcycas calocoma]]'', živi fosil [[Sjemenjače|cvjetonosne]] [[flora|flore]]. Od endemskih životinja tu se mogu pronaći [[pčelji kolibri]] (''Mellisuga helenae''), koji važi za najmanju pticu na svijetu, te [[kubanski trogon]] (''Priotelus temnurus''), [[kubanski todi]] (''Todus multicolor'') No, dolina Viñales je najpoznatija kao [[krajolik]] oranica, prije svega tradicionalnog uzgoja [[duhan]]a. Vrijednost kulturnog krajolika upotpunjavaju sela, farme i nastambe narodne arhitekture u kojima obitava višeetničko društvo koje odražava kulturni razvoj [[Karibi|karipskih otoka]], uključujući Kubu. Zbog toga je 1999. godine dolina Viñales upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/165 World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List] 2. prosinca 1999. {{eng oznaka}} Preuzeto 20. kolovoza 2012.</ref> {{Široka slika|Vinales4.jpg|700px|<center>Panorama doline Viñales|50%|center}} ==Povijest== [[Slika:Viñales.jpg|mini|242px|<center>Dolina kod Viñalesa 2009. god.]] [[Slika:VinalesCaves.jpg|mini|lijevo|<center>''Palenque de los Cimarrones'']] Mnoge špilje, koje su razbacane na obroncima grebenja doline Viñales, su bile naseljene stoljećima prije dolaska španjolskih osvajača. Plodno tlo i pogodna klima doveli su do razvoja stočarstva i uzgoja krmnog bilja i žitarica, za što su rabljeni [[rob]]ovi iz Afrike. Ostaci najveće hacijende, ''Pan de Azúcar'', svjedoče kako su robovi bili učeni različitim zanatima. Prebjegli robovi, poznati kao ''cimarrones'', su često tražili sklonište u brojnim špiljama doline. Nakon pojave i značajnog širenja uzgoja duhana, selo [[Viñales]] je osnovano 1875., uz cestu koja vodi od glavnog grada pokrajine, [[Pinar del Rio]], do [[Puerto Esperanza]], glavnog izlaza na more. Zapadna željeznica (''Ferrocarril del Oeste''), od koje su ostali tek poneki ostaci, sagrađena je 1882. godine. Dolina Viñales je bila poprištem nekoliko vojnih operacija tijekom rata za neovisnost, ali i za vrijeme kubanske revolucije. Trenutačno, dolina je posvećena poljoprivredi, a njezino stanovništvo od nekih 8.000 ljudi se uglavnom bavi uzgojem duhana, usjeva koji daje najbolje prinose. Nedavni eksperimenti su pokazali da uporaba strojeva smanjuje kvalitetu duhana, što objašnjava zašto se stare metode, poput životinjskih kola, još uvijek koriste u ovoj dolini. ==Odlike== Većina zgrada, razbacanih po ravnici, su jednostavne i izgrađene od lokalnih i prirodnih materijala, a koriste se kao domovi ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Selo Viñales, položeno uz glavnu ulicu, zadržalo je svoj izvorni izgled, a tu su i mnogi zanimljivi primjeri kolonijalne arhitekture. Dolina je dom izvornoj kulturi koja je spoj doprinosa autohtonih naroda, španjolskih osvajača i afričkih robova. Izvrsna ilustracija ove kulture je glazbeni izričaj poljskih radnika (''veguero''), čiji glavni tumač je bio [[Benito Hernandez Cabrera]] (poznat kao [[Viñalero]]). Ovdje također cvatu i monogi tradicijski obrti. [[Kubanci]] se snažno poistovjećuju s dolinom Viñales zbog ljepote mjesta i njegove povijesne i kulturne važnosti. U likovnim djelima umjetnika, kao što su [[Domingo Ramos]] i [[Tiburcio Lorenzo]], dolina je pretvorena u simbol karipskog krajolika. ==Izvori== {{commonscat|Viñales Valley}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=840 galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120608071300/http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=840 |date=8. lipnja 2012. }} na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} * [http://cubaclimbing.com/ Vodeća stranica za alpinizam na Kubi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203160750/http://www.cubaclimbing.com/ |date=3. veljače 2007. }} *{{cite news |url=http://www.havanatimes.org/?p=10332 |first=Erasmo |last=Calzadilla |title=Dago’s Life in Viñales, Cuba |work=Havana Times |date=2009-06-18}} {{eng oznaka}} {{Svjetska baština na Kubi}} {{GLAVNIRASPORED:Viñales, dolina}} [[Kategorija:Svjetska baština na Kubi]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi na Kubi]] [[Kategorija:Reljefni oblici na Kubi]] [[Kategorija:Doline]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] i9za9d6xoscpglyjs5qy4xotwgykcy8 0 354496 7571035 6847985 2026-08-06T17:02:16Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571035 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Cienfuegos | ime_genitiv =Cienfuegos | izvorno_ime = <small>''Fernardina de Jagua''</small> | slika_panorama = Cienfuegos from above - 2019.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Cienfuegos iz zraka 2019. god. | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_grb = Escudo-Cienfuegos.jpg | slika_grb_veličina = 80px | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država = Kuba | nadimak = ''La Perla del Sur'' („Biser juga”) | širina-stupnjevi = 22 | širina-minute = 08 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 80 | dužina-minute = 25 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|KUB}} | lokacija1_ime = [[Kubanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Cienfuegos (pokrajina)|Cienfuegos]] | utemeljenje_ime = Osnutak | utemeljenje_datum = 1819. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | osnivač = Francuski doseljenici | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_uže = 333 km² | površina_ukupna = 4.180,02 km² | visina = 5-30 m | stanovništvo_godina = 2017. | stanovništvo_bilješke =<ref name="atenas">{{Cite web |url=https://www.citypopulation.de/php/cuba-admin.php |title=Cuba: Administrative Division - Provinces and Municipalities |author=Citypopulation |year=2018 |accessdate=2022-07-10}} {{eng oznaka}}</ref> | stanovništvo = 177.113 | stanovništvo_gustoća = 42,37/km² | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = [[EST]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = [[EDT]] | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 55100-55500 | pozivni_broj = (+53) 43 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = | prazno_ime = [[UNESCO|UNESCO-ova]]<br>[[svjetska baština]] | prazno_info = '''Urbano povijesno središte Cienfuegosa''' | prazno1_ime = Godina uvrštenja | prazno1_info = [[2005.]] | prazno2_ime = Vrsta | prazno2_info = Kulturno dobro | prazno3_ime = Mjerilo | prazno3_info = ii, v | prazno4_ime = Ugroženost | prazno4_info = - | prazno5_ime = Poveznica | prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/1202 UNESCO] | prazno6_ime = | prazno6_info = }} '''Cienfuegos''' ([[španjolski]] za „stotinu vatri”) je glavni grad istoimene [[kuba]]nske pokrajine [[Cienfuegos (pokrajina)|Cienfuegos]]. Grad je smješten na zapadu središnje Kube, na obali [[Karipsko more|Karipskog mora]], oko 250&nbsp;km jugoistočno od [[Havana|Havane]]. Cienfuegos je jedna od glavnih kubanskih [[luka]], smještena u području gdje se uzgajaju [[šećerna trska]], [[duhan]] i [[kava]]. Grad su 1819. godine osnovali [[Francuzi|francuski]] doseljenici i ubrzo je postao središte trgovine šečernom repom, duhanom i kavom. Bogati grad se najprije razvio u [[neoklasicizam|neoklasicističkom]] stilu, a potom u [[historicizam|historicističkom]] [[eklektizam|eklektizmu]], zadržavši skladnu gradsku vedutu. Zbog toga je Cienfuegos upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]]] 2005. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/135 Mostar, Macao and Biblical vestiges in Israel are among the 17 cultural sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List] 15. lipnja 2005. {{eng oznaka}} Preuzeto 21. kolovoza 2012.</ref> {{Široka slika|Cienfuegos tower.jpg|900px|Panorama Cienfuegosa s tornja trga Josea Martija|40%|center}} ==Povijest== [[Slika:Jagua 5839.JPG|mini|lijevo|''Castillo de Jagua'']] Područje današnjeg grada su [[Španjolci]] zvali ''Cacicazgo de Jagua'' i bilo je naseljeno autohtonim [[indijanci]]ma. Na ulazu u zaljev Cienfuegos Španjolci su 1745. godine podigli utvrdu ''Castillo de Nuestra Señora de los Angeles de Jagua'' kako bi se branili od karipskih [[pirat]]a. Dana 22. travnja 1819. godine, Don Louis de Clouet je poveo skupinu francuskih doseljenika iz [[Bordeaux]]a, [[Louisiana|Louisiane]], [[Philadelphia|Philadelphije]] i [[Guarico|Guarica]], koji su osnovali grad i nazvali ga '''Fernardina de Jagua''', u čast tadašnjeg španjolskog kralja, [[Ferdinand VII.|Ferdinanda VII.]]<ref>[http://www.guije.com/pueblo/municipios/vcienfuegos/index.htm Cienfuegos] na Guije.com {{es}} Preuzeto 21. kolovoza 2012.</ref> Naselje je dobilo status gradića (šp. ''Villa'') 1829., te grada (''Ciudad'') 1880. godine. U to vrijeme je prozvan Cienfuegos, po tadašnjem vojnom upravitelju Kube. U blizini grada se 11. svobnja 1898. godine, tijekom [[Španjolsko-američki rat|Španjolsko-američkog rata]], odigrala bitka između [[SAD|američkih]] [[marinci|marinaca]] koji su pokušali presjeći podvodne kabele španjolske vojske. Tijekom kubanske revolucije grad se pobunio protiv diktatora [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]], na što je ovaj odgovorio bombardiranjem grada 5. rujna 1957. godine<ref>[http://lanic.utexas.edu/la/cb/cuba/castro/1984/19840726 Castrov govor u posvetu napada Moncada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908143204/http://www1.lanic.utexas.edu/la/cb/cuba/castro/1984/19840726 |date=8. rujna 2006. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 21. kolovoza 2012.</ref> Kada je 1976. godine osnovana pokrajina Cienfuegos, nova uprava se koncentrirala u novim dijelovima grada, a povijesno središte je preživjelo bez drastičnih promjena. ==Znamenitosti== [[Slika:Perry cienfuegos.jpg|mini|lijevo|Kolonijalna arhitektura Cienfuegosa]] [[Slika:CienfuegosMarti.JPG|mini|Spomenik [[José Martí|Joséu Martíju]] ispred Slavoluka neovisnosti]] [[Slika:2012-02 botanic garden Cienfuegos anagoria 02.JPG|mini|Botanički vrt Cienfuegosa]] Grad je izvorno imao mrežni plan ulica s 25 kvadratične četvrti, kojeg su okruživale ulice: Ulica sv. Elene na sjeveru, sv. Klare na jugu, Velazco na zapadu i Hourruitiner na istoku. Ovaj mrežni plan je ponovljen i tijekom širenja grada u 19. stoljeću. Povijesno središte je koncentrirano oko središnjeg trga ''Plaza de Armas'' koji je produljen sa zapadne strane 1830-ih. Oko njega se nalaze upravne zgrade, crkva, carinarnice i sl. Grad je zadržao skladan neokalsicistički izgled s uglavnom dvokatnicama koje imaju jasno definirana pročelja bez trijemova. U povijesnom središtu se nalazi 6 zgrada iz prve polovice, te 327 zgrada iz druge polovice 19. st., te 1.188 zgrada iz prve polovice 20. st. Znamenite građevine su: * Utvrda Jagua (''Castillo de Nuestra Señora de los Ángeles de Jagua'') * ''Parque José Martí'' je [[park]] u središnjem trgu ''Plaza de Armas''. Na njemu se nalaze: ** Guvernerova palača, danas Pokrajinski narodni sabor ** Slavoluk pobjede (''Arco de Triunfo'') je jedini [[slavoluk]] na Kubi ** Katedrala Bezgrešnog Začeća (''Catedral de la Purisma Concepción'') ima [[vitraj]]e iz 1833. – 1869. * Škola ''San Lorenzo'' * Palača Ferrer * Pokrajinski muzej (''Museo Provincial'') posjeduje vrijedne izloške [[namještaj]]a i [[porculan]]a * Palača doline (''Palacio de Valle''), sagrađena je od 1913. – 17. u [[neogotika|neogotičkom]] stilu * ''Palmira Yorubá Pantheon'' je muzej vjerskog afro-katoličkog sinkretizma * ''Delfinario'' je morska laguna s dupinima i morskim lavovima * ''Jardín Botánico de Cienfuegos'' je [[botanički vrt]] površine 97 ha * Sveučilište Carlos Rafael Rodríguez (UCF) je glavna viša obrazovna ustanova pokrajine Cienfuegos <gallery> Slika:CienfuegosAyuntamiento.JPG|Park Marti s gradskom vijećnicom File:2012-unbefleckte Empfaengnis in Cienfuegos Kuba anagoria.JPG|Katedrala Cienfuegosa File:CienfuegosValle.JPG|''Palacio de Valle'' File:DirkvdM_cienfuegos_state_hotel.jpg|''Palacio Azul'' ("Plava palača"), danas Hotel Estatal File:2012-Cienfuegos_Teatro_Tomas_Terry.JPG|''El Teatro Tomas Terry'' </gallery> ==Slavni stanovnici== *[[Benny Moré]], kubanski pjevač *[[Cristóbal Torriente]], kubanski igrač [[bejzbol]]a *[[Gina Pellón]], izganani kubanski [[slikar]] koji živi u Parizu *[[María Conchita Alonso]], kubansko-venecuelanski pjevač *[[Luis Posada Carriles]], antikastrovski terorist odgovoran za bombardiranje zrakoplova Cubana 455 1976. god. *[[Joe Azcue]], bejzbol igrač [[Major League Baseball|MLB]] lige *[[María Conchita Alonso]], američka glumica ==Gradovi prijatelji== Grad Cienfuegos je zbratimljen s 5 sljedećih gradova: * {{Z|ARG}} [[Bahía Blanca]], [[Argentina]] * {{Z|SAD}} [[Cambridge]], [[SAD]] * {{Z|MEKS}} [[Etzatlán]], [[Meksiko]] * {{Z|KAN}} [[Kingston]], [[Kanada]] * {{Z|SAD}} [[Tacoma]], [[SAD]] ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.guiacuba.info/destinos-turisticos/cienfuegos Guide of Cienfuegos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120429174100/http://www.guiacuba.info/destinos-turisticos/cienfuegos |date=29. travnja 2012. }} {{eng oznaka}} {{Svjetska baština na Kubi}} [[Kategorija:Gradovi na Kubi]] [[Kategorija:Svjetska baština na Kubi]] goyz2ll1ff90y302byjuuss8k5mfp5l 0 472765 7571383 7428141 2026-08-07T06:04:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571383 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik | ime = Leigh Arnold | slika = | veličina = | opis slike = | rodno ime = Megan Leigh Arnold | rođenje = [[17. listopada]] [[1979.]] | mjesto rođenja = [[Foxrock]], [[Irska]] | smrt = | mjesto smrti = | pseudonim = | zanimanje = Glumica | godine rada = | suprug = | supruga = | važnije uloge = | važniji filmovi = | web = | potpis = | oscar = | emmy = | tony = | zlatni globus = | bafta = | cesar = | goya = | afi = | olivier = | saturn = | ostale_nagrade = }} '''Leigh Arnold''' (rođena pod imenom '''Megan Leigh Arnold'''), ([[Foxrock]], [[17. listopada]] [[1979.]]) je [[Irska|irska]] glumica. Rođena je [[17. listopada]] [[1979.]] godine u gradu [[Foxrock]] u okolici [[Dublin]]a. Poznata je po ulozi doktorice Cloadagh Delaney u irskoj televizijskoj seriji [[The Clinic]]. Arnold je bila studentica [[psihologija|psihologije]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]] na St. Andrew fakultetu u [[Dublin]]u. [[2001.]] godine primljena je na američku [[drama|dramsku]] akademiju u [[New York]]u. Uz glumu, Leigh se posvetila dobrotvornom radu te je od [[2009.]] do [[2011.]] godine bila ambasador irskog [[UNICEF]]a. Također je provela neko vrijeme u južnoj [[Afrika|Africi]] pomagajući u obnovi predgrađa [[Cape Town]]a. [[2009.]] godine organizirala je rock koncert na kojem su se prikupljala sredstva za siromašne ljude. == Karijera == Arnold je igrala jednu od glavnih uloga u [[televizija|televizijskoj]] seriji ''The Clinic'', koja je višestruko nagrađivana za svoj uspjeh. Serija ''The Clinic'' se prikazivala u sedam sezona (od [[2003.]] – [[2009.]] godine). Tijekom ljeta [[2011.]] godine, Arnold završava snimanje filma ''Charlie Casanova'', koji je režirao [[Terry McMahon]]. == Nominacije == * IFTA nominacija za najbolju sporednu ulogu [[2007.]] godine * Nominacija irskih novina ''The Irish Times'' za najseksi noge [[Irska|Irske]] [[2008.]] godine * Nominacija ''VIP Style Awards'' za najbolje odjevenu žensku osobu [[2008.]] godine * Nominacija ''VIP Style Awards'' za najbolje stiliziranu osobu [[2009.]] godine == Izvori == * [http://www.herald.ie/entertainment/tv-radio/dangerous-dan-needs-fresh-air-27926761.html Herald.ie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308040137/http://www.herald.ie/entertainment/tv-radio/dangerous-dan-needs-fresh-air-27926761.html |date=8. ožujka 2016. }} * [http://www.imdb.com/name/nm1742682/awards IMDB.com] * [http://timesofindia.indiatimes.com/topic/Leigh-Arnold TimesOfIndia.indiatimes.com] {{GLAVNIRASPORED:Arnold, Leigh}} [[Kategorija:Televizijski glumci]] [[Kategorija: Irski filmski glumci]] lxik3zh0lxje1i5ap6kbvy2ee9yuwsl 0 474566 7570955 7568781 2026-08-06T15:16:27Z Sk53121 310591 7570955 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = [[Sexy cool]] |ime_glazbenika = [[Divas]] |vrsta = EP |s_albuma = |slika = Divas1996-Sexycool.jpg |žanr = [[pop]], [[dance]], [[funk]] |datum = [[1996.]] |snimanje = [[1995.]] – [[1996.]] |trajanje = 23:00 |izdavač = [[Croatia Records]], [[Tutico]] |producent = [[Zrinko Tutić]], [[Divas]] |recenzija = |kronologija = |album_prije = |godina0 = |godina = [[1996.]] |album_poslije = [[Ladies]] |godina2 = [[1997.]] |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Sexy cool | Vrsta albuma = EP | Singl 1 = [[Sexy cool (pjesma)|Sexy cool]] | Singl 1 date = 1996. | Singl 2 = Pet | Singl 2 date = 1996. }} }} '''Sexy cool''' prvi je maksi singl [[hrvatska|hrvatske]] ženske [[pop]] grupe [[Divas]], objavljen [[1995.]] godine u izdanju [[diskografija|diskografske kuće]] [[Croatia Records]].<ref>[http://www.diskografija.com/album/sexy-cool-320.htm Sexy cool 1996]</ref> Na maksi singlu se nalaze dvije pjesme "Sexy cool" i "Pet", te tri remixa pjesme "Sexy cool". Autori pjesama su članice grupe, [[Faruk Buljubašić Fayo]], [[Miroslav Buljan]] i [[Ilan Kabiljo]]. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | skladba1 = Sexy cool | trajanje1 = 02:51 | skladba2 = Sexy cool - Divine accapela mix | trajanje2 = 03:31 | skladba3 = Sexy cool - Divine beat accapela mix | trajanje3 = 03:31 | skladba4 = Pet | trajanje4 = 03:32 | skladba5 = Sexy cool - House garage remix | trajanje5 = 04:54 }} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 1996.]] [[Kategorija:EP]] == Izvori == {{izvori}} 9twq6jv1k5tcxnhq3im24odzxqtvuu0 0 475288 7571411 7241255 2026-08-07T08:22:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571411 wikitext text/x-wiki {{coord|46.176487|18.969398|display=title}} '''Livoda''' (hrv. ''Livada?'')<ref>[http://travelingluck.com/Europe/Hungary/B%C3%A1cs-Kiskun/_3048754_Livoda.html Travelingluck]</ref> je četvrt grada [[Baja|Baje]], grada u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. == Zemljopisni položaj == Livada je jedna od četvrti grada Baje koje su imale ime hrvatskog podrijetla. Nalazi se na istoku Baje. Zapadno je Rókusváros, a sjeverno je Kiscsávoly. Granicu joj predstavljaju dvije željezničke pruge na sjeveru i zapadu, a na istoku cesta br. 511. Na sjeveru je pruga koja vodi iz Bajskih salaša, Bikića i Boršota i Aljmaša prema bajskom kolodvoru i dalje prema bajskoj luci. Zapadno je pruga koja vodi prema skladištima i terminalima u Baji. == Upravna organizacija == Upravno pripada naselju [[Baja|Baji]].<ref name="Karte">[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 50-51</ref><ref name="KSH">[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=03522 Mađarski statistički ured]</ref> Poštanski broj je 6500. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Baja]] o9jkol31iiyf622r75p2qnw6vxkuhwa 102 477511 7571258 7570427 2026-08-06T22:50:45Z Divna Jaksic 974 7571258 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za književnost <ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref>: [[Datoteka:Krleza1.jpg|mini|[[Miroslav Krleža]] - dobitnik nagrade za životno djelo 1962. godine]] [[Datoteka:Vesna parun.gif|mini|[[Vesna Parun]] - dobitnica godišnje nagrade 1959. i nagrade za životno djelo 1982. godine]] [[Datoteka:Milivoj Solar 01.jpg|mini|[[Milivoj Solar]] - dobitnik godišnje nagrade 1976. i nagrade za životno djelo 2009. godine]] [[Datoteka:Sibila Petlevski 21032013 2 roberta f.jpg|mini|[[Sibila Petlevski]] - dobitnica godišnje nagrade za 1993. godinu]] [[Datoteka:Zvonimir Majdak 2015.jpg|mini|[[Zvonimir Majdak]] - dobitnik nagrade za životno djelo 2014. godine]] {| class="wikitable sortable" width=70% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1959. | ŽD | n.d. | GN | [[Vesna Parun]] |- | align=center| 1960. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1961. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1962. | ŽD | [[Miroslav Krleža]] | GN | [[Petar Šegedin]] |- | align=center| 1963. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1964. | ŽD | [[Dobriša Cesarić]], [[Jure Kaštelan]] | GN | n.d. |- | align=center| 1965. | ŽD | n.d. | GN | [[Ranko Marinković]] |- | align=center| 1966. | ŽD | n.d. | GN | [[Jure Franičević-Pločar]] |- | align=center| 1967. | ŽD | [[Vjekoslav Kaleb]], [[Dragutin Tadijanović]] | GN | n.d. |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Gustav Krklec]], [[Dobriša Cesarić]] | GN | [[Slobodan Novak]] |- | align=center| 1969. | ŽD | [[Vjekoslav Majer]] | GN | [[Krsto Špoljar]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Nikola Šop]] | GN | [[Stanko Lasić (književni povjesničar)|Stanko Lasić]], [[Antun Šoljan]] |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Oto Šolc]] | GN | [[Miroslav Feldman]] |- | align=center| 1972. | ŽD | [[Nikola Milićević]], [[Svetozar Petrović]] | GN | [[Šime Vučetić]] |- | align=center| 1973. | ŽD | [[Živko Jeličić]] | GN | [[Novak Simić]] |- | align=center| 1974. | ŽD | [[Marin Franičević (pjesnik)|Marin Franičević]] | GN | [[Marijan Matković]] |- | align=center| 1975. | ŽD | [[Vesna Krmpotić]], [[Predrag Matvejević]] | GN | [[Ranko Marinković]] |- | align=center| 1976. | ŽD | [[Vladimir Popović]] | GN | [[Zvane Črnja]], [[Milivoj Solar]] |- | align=center| 1977. | ŽD | [[Drago Ivanišević]] | GN | n.d. |- | align=center| 1978. | ŽD | [[Joža Horvat]] | GN | [[Drago Kekanović]], [[Milivoj Slaviček]] |- | align=center| 1979. | ŽD | [[Marin Franičević]] | GN | [[Ivan Katušić]], [[Miroslav Slavko Mađer]] |- | align=center| 1980. | ŽD | [[Josip Barković]] | GN | [[Tito Bilopavlović]], [[Nikica Petrak]] |- | align=center| 1981. | ŽD | n.d. | GN | [[Ivan Slamnig]], [[Danijel Dragojević]] |- | align=center| 1982. | ŽD | [[Vesna Parun]] | GN | n.d. |- | align=center| 1983. | ŽD | [[Jure Franičević-Pločar]] | GN | [[Zvonko Maković]] |- | align=center| 1984. | ŽD | [[Aleksandar Flaker]], [[Jure Kaštelan]] | GN | [[Luko Paljetak]] |- | align=center| 1985. | ŽD | [[Mirko Božić]] | GN | [[Nedjeljko Fabrio]], [[Zvonimir Majdak]] |- | align=center| 1986. | ŽD | [[Vojin Jelić]] | GN | [[Viktor Žmegač]] |- | align=center| 1987. | ŽD | [[Živko Jeličić]] | GN | [[Nusret Idrizović]], [[Augustin Stipčević]] |- | align=center| 1988. | ŽD | [[Ivan Slamnig]] | GN | [[Branimir Bošnjak]] |- | align=center| 1989. | ŽD | [[Slobodan Novak]] | GN | [[Zvonimir Mrkonjić]] |- | align=center| 1990. | ŽD | [[Olinko Delorko]] | GN | [[Bruno Popović]] |- | align=center| 1991. | ŽD | [[Petar Šegedin]] | GN | [[Željka Čorak]] |- | align=center| 1992. | ŽD | [[Ivo Frangeš]] | GN | [[Slavko Mihalić]] |- | align=center| 1993. | ŽD | [[Srećko Diana]] | GN | [[Sibila Petlevski]] |- | align=center| 1994. | ŽD | [[Nikola Milićević]] | GN | [[Ivan Golub]] |- | align=center| 1995. | ŽD | [[Rajmund Kupareo]] | GN | [[Ante Stamać]] |- | align=center| 1996. | ŽD | [[Slavko Mihalić]] | GN | [[Jozo Laušić]] |- | align=center| 1997. | ŽD | [[Ivan Kušan]] | GN | [[Željko Knežević]] |- | align=center| 1998. | ŽD | [[Miroslav Slavko Mađer]] | GN | [[Jakša Fiamengo]] |- | align=center| 1999. | ŽD | [[Vesna Krmpotić]] | GN | [[Goran Tribuson]] |- | align=center| 2000. | ŽD | [[Stanko Lasić]] | GN | [[Stanko Andrić]] |- | align=center| 2001. | ŽD | [[Ivo Brešan]] | GN | [[Drago Glamuzina]] |- | align=center| 2002. | ŽD | [[Gajo Peleš]] | GN | [[Andriana Škunca]] |- | align=center| 2003. | ŽD | [[Viktor Žmegač]] | GN | [[Renato Baretić]] |- | align=center| 2004. | ŽD | [[Josip Tabak]] | GN | [[Luko Paljetak]] |- | align=center| 2005. | ŽD | [[Irena Vrkljan]] | GN | [[Delimir Rešicki]] |- | align=center| 2006. | ŽD | [[Miroslav Šicel]] | GN | [[Mate Ganza]] |- | align=center| 2007. | ŽD | [[Nedjeljko Fabrio]] | GN | [[Mirko Kovač]] |- | align=center| 2008. | ŽD | [[Zvonimir Mrkonjić]] | GN | [[Anka Žagar]] |- | align=center| 2009. | ŽD | [[Milivoj Solar]] | GN | [[Ivana Šojat|Ivana Šojat-Kuči]] |- | align=center| 2010. | ŽD | [[Ivan Aralica]] | GN | [[Nada Gašić]] |- | align=center| 2011. | ŽD | [[Nikica Petrak]] | GN | [[Zoran Ferić]] |- | align=center| 2012. | ŽD | [[Luko Paljetak]] | GN | [[Tatjana Gromanča]] |- | align=center| 2013. | ŽD | [[Tonko Maroević]] | GN | [[Milko Valent]] |- | align=center| 2014. | ŽD | [[Zvonimir Majdak]] | GN | [[Josip Mlakić]] |- | align=center| 2015. | ŽD | [[Pavao Pavličić]] | GN | [[Delimir Rešicki]] |- | align=center| 2016. | ŽD | [[Dubravko Jelčić]] | GN | [[Krešimir Nemec]] |- | align=center| 2017. | ŽD | [[Feđa Šehović]] | GN | [[Branko Maleš]] |- | align=center| 2018. | ŽD | [[Danijel Dragojević]] <ref>Nagrada nije uručena jer je dobitnik nije prihvatio</ref> | GN | [[Ludwig Bauer]] |- | align=center| 2019. | ŽD | [[Andriana Škunca]] | GN | [[Maša Kolanović]] |- | align=center| 2020. | ŽD | [[Dubravka Oraić-Tolić]] | GN | [[Marko Gregur]] |- | align=center| 2021. | ŽD | [[Hrvoje Hitrec]] | GN | [[Ivica Prtenjača]] |- | align=center| 2022. | ŽD | [[Ivan Rogić Nehajev]] | GN | [[Denis Peričić]] |- | align=center| 2023. | ŽD | [[Mladen Machiedo]] | GN | [[Kristian Novak]] |- | align=center| 2024. | ŽD | [[Goran Tribuson]] | GN | [[Franjo Nagulov]] |- | align=center| 2025. | ŽD | [[Ludvig Bauer]] | GN | [[Evelina Rudan Kapec]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Književnost]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost|*]] 48rn2b2wxot421ue48129zt45to70my 102 491446 7571147 7567960 2026-08-06T20:53:36Z Croxyz 205325 7571147 wikitext text/x-wiki '''{{glavni|HNK Rijeka}}''' Utakmice '''''[[HNK Rijeka|Rijeke]]''''' u međunarodnim natjecanjima. Rezultati (''Rijeka'':''protivnik'') su prikazani: * '''podebljano''' – za domaće utakmice * normalne debljine – za utakmice u gostima * ''kurzivom'' – za utakmice na neutralnom terenu == Liga prvaka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!napomene |- !colspan="6"|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |- |'''[[UEFA Liga prvaka 1999./00.|1999./00.]]<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199900.html#cc Liga prvaka 1999./2000., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|SRJ}}{{Z|SRB}} [[FK Partizan Beograd|Partizan]] ||1:3, '''0:3''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]]<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201718.html#cc Liga prvaka 2017./18., rsssf.com]</ref> |2. pretkolo ||{{Z|WAL}}{{Z|ENG}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] ||'''2:0''', 5:1 ||''The New Saints'' predstavnici [[Wales]]a |- |3. pretkolo ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ||1:1, '''0:0''' || ''Rijeka'' prošla zbog gola u gostima |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] || 1:2, '''0:1''' || ''Rijeka'' nastavila u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]] |- !colspan="5"| |- |rowspan="1"|'''[[UEFA Liga prvaka 2025./26.|2025./26.]] |2. pretkolo ||{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] || '''0:0''', 1:3 || ''Ludogorec'' prošao nakon produžetaka <br> ''Rijeka'' nastavila u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]] |- |} == Kup pobjednika kupova == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!napomene |- !colspan="6"|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] |- |rowspan="2"|'''1978./79.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197879.html#cwc KPK 1978./79., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|WAL}} [[Wrexham A.F.C.|Wrexham]] ||'''3:0''', 0:2 || |- |osmina finala |{{Z|BEL}} [[S.K. Beveren|Beveren]] ||'''0:0''', 0:2 || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3"|'''1979./80.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197980.html#cwc KPK 1979./80., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|BEL}} [[K. Beerschot V.A.C.|Beerschot]] ||0:0, '''2:1''' || |- |osmina finala |{{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[FC Lokomotíva Košice|Lokomotíva Košice]] ||0:2, '''3:0''' || |- |četvrtfinale |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ||'''0:0''', 0:2 || |} == Europska liga/Kup UEFA == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[Kup UEFA]] |- |rowspan="2"|'''1984./85.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198485.html#uefa UEFA 1984./85., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|ŠPA}} [[Real Valladolid|Real Valladolid]] ||0:1, '''4:1''' || || |- |2. krug |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] ||'''3:1''', 0:3 || || |- !colspan="6"| |- |'''1986./87.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198687.html#uefa UEFA 1986./87., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|BEL}} [[Standard Liège]] ||'''0:1''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2000./01.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200001.html#uefa UEFA 2000./01., rsssf.com] </ref> |pretkolo |{{Z|MLT}} [[Valletta F.C.|Valletta]] ||'''3:2''', 5:4 || ||''Rijeka'' prošla nakon produžetaka |- |1. krug |{{Z|ŠPA}} [[Celta de Vigo|Celta Vigo]] ||0:0, '''0:1''' || ||''"Celta"'' prošla nakon produžetaka |- !colspan="6"| |- |'''2004./05.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200405.html#uefa UEFA 2004./05., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo (Jug-Mediteran) |{{Z|TUR}} [[Gençlerbirliği S.K.|Gençlerbirliği]]||0:1, '''2:1''' || ||''Gençlerbirligi'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |'''2005./06.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200506.html#uefa UEFA 2005./06., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo (Jug-Mediteran) |{{Z|BUG}} [[FK Loveč|Liteks Loveč]] ||0:1, '''2:1''' || ||''Litex'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |'''2006./07.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200607.html#uefa, UEFA 2005./06., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo (Jug-Mediteran) |{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]]||'''2:2''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Europska liga|Europska liga]] |- |rowspan="2"|'''2009./10.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200910.html#uefa EL 2009./10., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] ||0:1, '''3:0''' || || |- |3. pretkolo |{{Z|UKR}} [[Metalist Harkiv|Metalist Harkov]] ||'''1:2''', 0:2 || || |- |colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''2013./14.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201314.html#uefa EL 2013./14., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|WAL}} [[Prestatyn Town F.C.|Prestatyn Town]] ||'''5:0''', 3:0 || || |- |3. pretkolo |{{Z|SLK}} [[MŠK Žilina]] ||'''2:1''', 1:1 || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] ||'''2:1''', 2:2 || || |- |rowspan="3"|skupina I |{{Z|POR}} [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitoria Guimarães]] ||0:4, '''0:0''' |rowspan="3"|1. {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]] * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Real Betis|Real Betis]] * <br> 3. {{Z|POR}} [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitoria Guimarães]] <br> 4. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] ||'''1:1''', 0:0 |- |{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]] ||0:1, '''1:1''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''2014./15.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2015.htm EL 2014./15., linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ||'''1:0''', 2:1 || || |- |3. pretkolo |{{Z|OVČ}} [[Víkingur Gøta]] ||5:1, '''4:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ||'''1:0''', 3:0 || || |- |rowspan="3"|skupina G |{{Z|BEL}} [[Standard Liège]] ||0:2, '''2:0''' |rowspan="3"|1. {{Z|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]] * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|BEL}} [[Standard Liège]] |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]] ||'''2:2''', 0:1 |- |{{Z|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] ||'''3:1''', 0:2 |- !colspan="6"| |- |'''2015./16.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2016.htm EL 2015./16., linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] ||'''0:3''', 2:2 || || |- !colspan="6"| |- |'''2016./17.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2017.htm EL 2016./17., linguasport.com] </ref> |3. pretkolo |{{Z|TUR}} [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] ||0:0, '''2:2''' || ||''İstanbul Başakşehir'' prošao zbog golova u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''2017./18.'''<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2018.htm EL 2017./18., linguasport.com] </ref> |rowspan="3"|Skupina D |{{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] ||'''1:2''', 2:2 |rowspan="3"|1. {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] * <br> 2. {{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |rowspan="3"| <nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ||2:3, '''2:0''' |- |{{Z|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] ||3:1, '''1:4''' |- !colspan="6"| |- |'''2018./19.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2019.htm EL 2018./19., linguasport.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|NOR}} [[Sarpsborg 08 FF|Sarpsborg 08]] ||1:1, '''0:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2019./20. '''<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2020.htm EL 2019./20., linguasport.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] ||'''2:0''', 2:0 || || |- |4. pretkolo ''play-off'' ||{{Z|BEL}} [[KAA Gent|KAA Gent]] ||2:1, '''1:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''2020./21.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2021.htm EL 2020./21., lingusport com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|UKR}} [[FK Kolos Kovalivka|Kolos Kovalivka]] ||'''2:0 (prod.) || ||jedna utakmica, ''"Rijeka"'' prošla nakon produžetaka |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]] ||1:0 || ||jedna utakmica |- |rowspan="3"|skupina F |{{Z|ŠPA}} [[Real Sociedad |Real Sociedad]] ||'''0:1''', 2:2 |rowspan="3"|1. {{Z|ITA}} [[Napoli]] * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Real Sociedad]] * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[AZ Alkmaar]] <br> 4. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ Alkmaar]] || 1:4, '''2:1''' |- |{{Z|ITA}} [[Napoli|Napoli]] ||'''1:2''', 0:2 |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2024./25.''' |2. pretkolo ||{{Z|RUM}} [[CS Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] ||0:0, '''1:0''' || |- |3. pretkolo ||{{Z|ŠVE}} [[IF Elfsborg]] || '''1:1''', 0:2|| |- !colspan="6"| |- |rowspan=2|'''2025./26.''' |3. pretkolo ||{{Z|IRS}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] ||'''1:2''', 3:1|| |- |doigravanje || {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ||'''1:0''', 0:5 || || ''Rijeka'' nastavila u [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]] |} == Europska konferencijska liga/Konferencijska liga == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Poredak !!Napomena |- !colspan="6"|[[UEFA Europska konferencijska liga|Europska konferencijska liga]] |- |rowspan="3" |'''2021./22.'''<ref> {{en icon}} [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c4/C4_2022.htm ''Europa Conference League 2021-22'', linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MLT}} [[Gżira United F.C.|Gżira United]] || 2:0, '''1:0'''|| || |- |3. pretkolo |{{Z|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]] ||1:1, '''4:1''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ||1:1, '''0:2''' || || |- !colspan="6"| |- |'''2022./23.'''<ref> {{en icon}} [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c4/C4_2023.htm ''Europa Conference League 2022-23'', linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|ŠVE}} [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] ||'''1:2''', 0:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" |[[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|'''2023./24.''']] |2. pretkolo |{{Z|KOSV}} [[KF Dukagjini|Dukagjini]] || 1:0, '''6:1'''|| || |- |3. pretkolo |{{Z|OVČ}} [[B36 Tórshavn]] || 3:1, '''2:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ||1:2, '''1:1''' || || |- !colspan="6"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] |- |'''2024./25.''' |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||'''1:1''', 0:5 || |- !colspan="6"| |- |rowspan="9"|'''2025./26. |- |rowspan="6"|ligaška faza |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] |0:1 | rowspan="6" | {{0}}4. {{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]]; 13 bodova * {{0}}6. {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]]; 13 bodova * {{0}}8. {{Z|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK]]; 12 bodova * 13. {{Z|SLO}} [[NK Celje|Celje]]; 10 bodova ** 16. {{Z|HRV}} '''Rijeka'''; 9 bodova ** 19. {{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]]; 8 bodova ** 26. {{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln]]; 7 bodova | rowspan="6" |<nowiki>*</nowiki> prošli u osminu završnice <nowiki>**</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] |'''1:0''' |- |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |1:1 |- |{{Z|CIP}} [[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] |'''0:0''' |- |{{Z|SLO}} [[NK Celje|Celje]] |'''3:0''' |- |{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |0:0 |- |šesnaestina finala |{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] |1:0, '''3:1''' || || |- |osmina finala |{{Z|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] |'''1:2''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|[[UEFA Konferencijska liga 2026./27.|'''2026./27.''']] |2. pretkolo |{{Z|IRS}} [[Derry City F.C.|Derry City]] ||'''1:0''', 1:0 || |- |3. pretkolo |{{Z|FIN}} [[Ilves]] || '''1:0''', ?:?|| |- |} == Intertoto/Međunarodni nogometni kup == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[UEFA Intertoto kup|Međunarodni nogometni kup]] |- |rowspan="4"|'''1962./63.<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1962.php Intertoto 1962./63., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/237-1962 Europska natjecanja 1962./63., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3"|skupina B3 |{{Z|NJE}} [[Rot-Weiß Oberhausen]] ||3:4, '''2:1''' |rowspan="3"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' * <br> 2. {{Z|NJE}} [[Rot-Weiß Oberhausen]] <br> 3. {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] <br> 4. {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven|PSV Eindhoven]] |rowspan="3"| * prošli u četvrtfinale |- |{{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] ||2:2, '''5:1''' |- |{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven|PSV Eindhoven]] ||'''3:1''', 3:2 |- |četvrtfinale |{{Z|MAĐ}} [[Pécsi MFC|Pécsi Dózsa]] ||''2:2'', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''1965./66.<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1965.php Intertoto 1965./66., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/234-1965 Europska natjecanja 1965./66., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3"|skupina B1 |{{Z|POLJ}} [[Szombierki Bytom]] ||1:0, '''0:3''' |rowspan="3"|1. {{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[FC Carl Zeiss Jena|Motor Jena]] * <br> 2. {{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] <br> 3. {{Z|POLJ}} [[Szombierki Bytom]]<br> 4. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' |rowspan="3"| * prošli u četvrtfinale |- |{{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[FC Carl Zeiss Jena|Motor Jena]] ||1:3, '''0:3''' |- |{{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] ||'''0:0''', 1:3 |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup/Rappan kup]] |- |rowspan="3"|'''1977.<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1977.php Intertoto 1977., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/266-1977 Europska natjecanja 1977./78., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3"|skupina 6 |{{Z|AUT}} [[Grazer AK|GAK Graz]] ||3:0, '''1:1''' |rowspan="3"|1. {{Z|DAN}} [[Boldklubben Frem|Frem]]<br> 2. {{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów]] <br> 3. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|AUT}} [[Grazer AK|GAK Graz]] |rowspan="3"| |- |{{Z|DAN}} [[Boldklubben Frem|Frem]] ||'''2:2''', 0:2 |- |{{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów|Ruch Chorzów]] ||'''0:1''', 4:2 |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Intertoto kup|UEFA Intertoto Cup]] |- |'''2002.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesu/uic02.html Intertoto 2002., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|IRS}} [[St Patrick's Athletic F.C.|Saint Patrick's Athletic]] ||'''3:2''', 0:1 || ||''Saint Patrick's Athletic'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |'''2008.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesu/uic08.html Intertoto 2008., rsssf.com] </ref> |1. krug (Jug-Mediteran) |{{Z|MAK}} [[FK Renova |Renova]] ||'''0:0''', 0:2 || || |} == Srednjoeuropski kup/Mitropa kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropski kup/Mitropa kup]] |- |rowspan="2"|'''1974./75.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit75.html Mitropa 1974./75., rsssf.com] </ref> |rowspan="2"|skupina A |{{Z|MAĐ}} [[Tatabányai SC|Tatabánya]] ||1:3, '''3:1 |rowspan="2"|1. {{Z|AUT}} [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]] * <br> 2. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka'''<br> 3. {{Z|MAĐ}} [[Tatabányai SC|Tatabánya]] |rowspan="2"| * prošli u finale |- |{{Z|AUT}} [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]] ||'''1:3''', 0:0 |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1985./86.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit86.html Mitropa 1985./86., rsssf.com] </ref> |polufinale |{{Z|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]] ||''0:1'' |rowspan="2"|1. {{Z|ITA}} [[Pisa SC|Pisa]] <br> 2. {{Z|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]] <br> 3. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|ČEŠ}} [[Sigma Olomouc|Sigma]] |igrano u [[Lucca|Lucci]] |- |za 3. mjesto ||{{Z|ČEŠ}} [[Sigma Olomouc|Sigma Olomuc]] ||''3:2'' ||igrano u [[Pisa|Pisi]] |} == Balkanski kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]] |- |rowspan="3"|'''1978.<ref name="balkan_70"> [http://www.rsssf.com/tablesb/balkanclub70s.html Balkanski kup 1970.-1979., rsssf.com] </ref> |rowspan="2"|skupina B |{{Z|ALB}} [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu Korçë]] ||'''6:0''', 0:1 |rowspan="2"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' * <br> 2. {{Z|ALB}} [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu Korçë]] <br> 3. {{Z|GRČ}} [[Aris F.C.|Aris]] |rowspan="2"| * prošla u finale |- |{{Z|GRČ}} [[Aris F.C.|Aris]] ||'''2:0''', 2:1 |- |finale |{{Z|RUM}} [[CSM Jiul Petroșani|Jiul Petroșani]] ||0:1, '''4:1''' || ||''Rijeka'' osvajač ''Balkanskog kupa'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''1979./80.<ref name="balkan_70"/> |rowspan="2"|skupina B |{{Z|GRČ}} [[PAS Giannina F.C.|PAS Giannina]] ||'''2:1''', 3:1 |rowspan="2"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 2. {{Z|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani Tirana]]<br> 3. {{Z|GRČ}} [[PAS Giannina F.C.|PAS Giannina]] |rowspan="2"| * prošli u finale |- |{{Z|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani Tirana]] ||'''3:0''', 1:4 |- |finale |{{Z|RUM}} [[FC Sportul Studențesc București|Sportul Bukurešt]] ||0:2, '''1:1''' || || |} == Izvori == {{Izvori}} {{HNK Rijeka}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} [[Kategorija:HNK Rijeka|međunarodna natjecanja]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u međunarodnim natjecanjima|Rijeka]] li5rxjkszoafhyao0cnypm8o7vkha6q 0 492092 7571495 7539424 2026-08-07T11:24:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571495 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Luka Lončar | slika = Luka Lončar 2011.jpg | slika širina = | slika opis = | država = {{ZD+X|HRV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[26. lipnja]] [[1987.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nacionalnost = Hrvat | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = {{medalje vrh2}} {{medalje sport | [[Vaterpolo]]}} {{medalje OI}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]] |}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2024. – muškarci|Pariz 2024.]] |}} {{medalje SP}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] |}} {{Medalje srebro | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|Kazanj 2015.]] |}} {{Medalje zlato | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|Budimpešta 2017.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|Gwangju 2019.]] |}} {{medalje MI}} {{Medalje zlato | [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] |}} {{medalje dno}} }} '''Luka Lončar''' ([[Zagreb]], [[26. lipnja]] [[1987.]]), hrvatski vaterpolist. Od početka karijere igra za zagrebačku [[HAVK Mladost (vaterpolo)|Mladost]]. Za hrvatsku seniorsku reprezentaciju prvi put je nastupio na Mediteranskim igrama 2013. u Mersinu gdje je sa svim pobjedama osvojeno zlato. Za reprezentaciju je igrao i na SP-u 2013. u Barceloni. U sezoni 2015./16. nosi kapicu dubrovačkog [[VK Jug|Juga]].<ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/76005/potvrdeno-loncar-potpisao dubrovacki.hr], "POTVRĐENO Lončar potpisao", objavljeno 1. srpnja 2015., pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref> Osvojio je naslov europskoga klupskog prvaka [[LEN Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]], osobito se istaknuvši u utakmici krnje četvrtzavršnice protiv [[Egri Vízilabda Klub|Egera]] u kojoj je postigao četiri od Jugovih osam pogodaka.<ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/84316/jugasi-dobili-eger-kapetan-bijac-odveo-brod-u-polufinale dubrovacki.hr], "JUGAŠI DOBILI EGER Kapetan Bijač odveo brod u polufinale!", objavljeno 2. lipnja 2016., pristupljeno 7. lipnja 2016.</ref> Proglašen je najboljim igračem Jadranske lige u sezoni [[Jadranska vaterpolska liga 2016./17.|2016./17.]], kad je Jug nadmoćno obranio naslov.<ref>[http://www.ezadar.rtl.hr/sport/2654223/luka-loncar-najbolji-igrac-regionalne-vaterpolske-lige/ www.ezadar.rtl.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612162533/https://ezadar.rtl.hr/sport/2654223/luka-loncar-najbolji-igrac-regionalne-vaterpolske-lige/ |date=12. lipnja 2018. }}, "Luka Lončar najbolji igrač Regionalne vaterpolske lige", objavljeno 27. ožujka 2017., pristupljeno 30. travnja 2017.</ref> == Uspjesi u mlađim kategorijama == * srebro na juniorskom EP-u u Sofiji 2005. * srebro na juniorskom SP-u u Mar del Plati 2005. * četvrto mjesto na EP-u do 18 godina u Rumunjskoj 2006. * bronca na juniorskom SP-u u Long Beachu 2007.<ref>[http://www.hoo.hr/6150-p-luka-loncar.aspx www.hoo.hr], "Luka Lončar", pristupljeno 27. srpnja 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatski vaterpolist godine}} {{Sastav Hrvatska 2015 SP vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2016 OI vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2026 EP vaterpolo}} {{GLAVNIRASPORED:Lončar, Luka}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Vaterpolisti Mladosti]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]] 6kmsujwupycrhjkvn8hlnqyanhqgna8 0 495062 7571095 7012091 2026-08-06T20:00:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571095 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kryž Eŭfrasińni Połackaj. Крыж Эўфрасіньні Полацкай (XIX).jpg|230px|minijatura|desno|Križ sv. Efrosinije]] '''Križ sv. Efrosinije''' je [[relikvija]] [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne Crkve]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Križ je napravio mjesni majstor Lazar Bohša [[1161.]], a [[križ]] je nestao u lipnju [[1941.]] u [[Mogiljov]]u. Križ je bio [[dar]] za tada novu crkvu Preobraženja u [[Polock]]u. Jednostavan križ od [[drvo (materijal)|drva]] [[čempres]]a raskošno je ukrašen [[zlato]]m, dragim kamenjem i emajlom, a na sebi ima likove [[Isus|Isusa Krista]], [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]], [[Bogorodica|Bogorodice]], četiriju [[evanđelist]]a, arkanđela [[Gabrijel]]a i [[Mihael]]a, [[Efrosinija Polocka|sv. Efrosinije]] i njezinih [[roditelj]]a. Rad je koštao 120 [[Ukrajinska grivnja|grivnji]]. Unutar križa se nalaze dijelovi [[Istinski križ|Svetoga Križa Isusovoga]] i drugih relikvija. [[Datoteka:Stemp Efrasinia Polackaja.jpg|200px|lijevo|thumb|Poštanska marka s križom sv. Efrosinije]] U 13. stoljeću, križ je premješten u [[Smolensk]], a nakon dugog putovanja po cijeloj zemlji, ponovno se vratio u Polock [[1841.]] Križ je temeljito fotografiran [[1896.]] Godine 1928., nacionaliziran je i odnesen u [[Minsk]], a 1929. u Mogiljovu, gdje su ga pohranili na sigurnom u sjedištu komunističke stranke. Križ je nestao tijekom brze okupacije njemačkih snaga (lipanj-srpanj [[1941.]]). Nema pouzdanih podataka o tome, što se dogodilo s križem. Godine [[1997.]], obrtnik Nikolaj Kuzmič iz [[Brest (Bjelorusija)|Bresta]], napravio je službenu [[replika|repliku]] križa, sada izloženu u katedrali u Polocku. Križ sv. Efrosinije često se koristi kao nacionalni [[simbol]] Bjelorusije. Stari bjeloruski grb „[[Pahonija]]“ iz [[1991.]], ima križ nalik na križ sv. Efrosinije na viteškom [[štit]]u. Križ je na dvije poštanske marke Bjelorusije, izdane [[1992.]] i [[2001.]], te na prigodnoj kovanici izdanoj [[2007.]]<ref>http://naviny.by/rubrics/finance/2007/10/17/ic_articles_114_153420/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200213120627/https://naviny.by/rubrics/finance/2007/10/17/ic_articles_114_153420 |date=13. veljače 2020. }} Preuzeto 12. rujna 2013.</ref> Glavni oporbeni politički pokret ima sličan križ kao glavni element svojeg znaka. == Izvori == {{izvori}} {{Bjelorusija}} [[Kategorija:Pravoslavlje u Bjelorusiji]] [[Kategorija:Križevi]] srcqjabww37law4oc8xdzaknk4y5hzw 102 498070 7570954 7459909 2026-08-06T15:15:48Z Sk53121 310591 7570954 wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača | Izvođač = [[Divas|sastava Divas]] | Slika = Divas1997Ladies.jpg | Opis slike = Prvi studijski album sastava [[Divas]] | Studijski = 3 | Uživo = 2 | Kompilacije = | Video = | Glazbeni video = | Posvete = | EP = 1 | Singlovi = | B-strane = | Filmska glazba = | Razno = | Razno naziv = Promotivni singlovi | Razno pov. = Promotivni singlovi | Option color = }} '''Diskografija [[Divas|sastava Divas]]''' obuhvaća tri studijska [[album]]a, dva uživo albuma i jedan [[EP]]. == Studijski albumi == {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !rowspan="2"| Album !rowspan="2"| Detalji !colspan="1"| Najviša pozicija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]] |- |rowspan="1"| ''[[Ladies]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/ladies-321.htm Divas - Ladies 1997]</ref> | *izdan: 1997. *producentska kuća: [[Croatia Records]], [[Tutico]] *formati: [[CD]], [[kazeta]] | rowspan="3" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je samo djelomična arhiva počevši od 2006. dostupna.<ref>{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} |- |rowspan="1"| ''[[Divas (album)|Divas]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/divas-322.htm Divas 1999.]</ref> | *izdan: 1999. *producentska kuća: [[Croatia Records]] *formati: [[CD]], [[kazeta]] |- |rowspan="1"| ''[[Bon appetit]]''<ref>[http://www.last.fm/music/Divas/Bon+Appetit Bon appetit 2002]</ref> | *izdan: 2002. *producentska kuća: [[Menart]] *formati: [[CD]], [[kazeta]] |- |align="center" colspan="7" style="font-size: 8pt"| "—" znači da album nije izdan u toj državi ili nije dosegao mjesto na top ljestvici. |- |} == Albumi ''uživo'' == {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !rowspan="2"| Album !rowspan="2"| Detalji !colspan="1"| Najviša pozicija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]] |- |rowspan="1"| ''[[HNK Live, Božićne zvjezdice]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/hnk-live-bozicne-zvjezdice-323.htm HNK Live, Božićne zvjezdice]</ref> | *izdan: 2000. *producentska kuća: [[Croatia Records]] *formati: [[CD]], [[kazeta]] |rowspan="2" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} |- |rowspan="1"| ''[[Divas & dive]]''<ref>[http://www.last.fm/music/Divas/Divas+&+Dive+Live Divas & dive 2005]</ref> | *izdan: 2005. *producentska kuća: [[Menart]] *formati: [[CD]], [[kazeta]] |- |align="center" colspan="6" style="font-size: 8pt"| "—" znači da album nije izdan u toj državi ili nije dosegao mjesto na top ljestvici. |- |} == EP == {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !rowspan="2"| Album !rowspan="2"| Detalji !colspan="1"| Najviša pozicija |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]] |- |rowspan="1"| ''[[Sexy cool]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/sexy-cool-320.htm Sexy cool 1996]</ref> | *izdan: 1996. *producentska kuća: [[Croatia Records]], [[Tutico]] *formati: [[CD]], [[kazeta]] |{{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} |- |align="center" colspan="6" style="font-size: 8pt"| "—" znači da album nije izdan u toj državi ili nije dosegao mjesto na top ljestvici. |- |} == Singlovi == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Singl ! scope="col" rowspan="2"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Najviša pozicija ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[Hrvatske glazbene ljestvice|HR]] |- ! scope="row"|"Sexy cool" |rowspan="2"|1996. ! scope rowspan="3"|* |rowspan="4"|''[[Ladies]]'' |- ! scope="row"|"Pet" |- ! scope="row"|"Funky maniac" |rowspan="2"|1997. |- ! scope="row"|"Tajna ljubavi" |6.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/012/html/top10.htm|title=HR TOP 20 2.3.1998.|access-date=5. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610211824/http://www.posluh.hr/ezine/012/html/top10.htm}}</ref> |- ! scope="row"|"Više nisi tu" |rowspan="1"|1998. |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-41.html|title=HR TOP 20 7.10.1998.|access-date=5. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610214300/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-41.html}}</ref> |rowspan="6"|''[[Divas (album)|Divas]]'' |- ! scope="row"|"Da ili ne" |rowspan="3"|1999. |1.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20030923084025/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top89.htm|title=HR TOP 20 7.9.1999.|access-date=21. travnja 2024.}}</ref> |- ! scope="row"|"Euforija" ! scope|* |- ! scope="row"|"Oprosti mi" |1.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20070610225333/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top114.htm|title=HR TOP 20 29.2.2000.|access-date=21. travnja 2024.}}</ref> |- ! scope="row"|"Za mene stvoren si" |rowspan="2"|2000. |4.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html|title=HR TOP 20 13.6.2000.|access-date=7 January 2026|archive-date=10 June 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230733/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top129.htm}}</ref> |- ! scope="row"|"What a feeling" |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html|title=HR TOP 20 47. tjedan 2000.|date=19. studenoga 2000.|access-date=24. ožujka 2024.|archive-date=19. studenoga 2000.|archive-url=https://web.archive.org/web/20001119190900/http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |- ! scope="row"|"Ti mi nudiš više" |rowspan="1"|2001. |5. <ref>{{Citiranje weba|url=http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP214.shtml|title=HR TOP 20 29.1.2002.|access-date=7. siječnja 2026.|archive-date=14. travnja 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030414174427/http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP214.shtml}}</ref> |rowspan="6"|''[[Bon appetit]]'' |- ! scope="row"|"Nema razloga" |rowspan="3"|2002. |10. <ref>{{Citiranje weba|url=http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP240.shtml|title=HR TOP 20 30.7.2002.|access-date=7. siječnja 2026.|archive-date=23. kolovoza 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20020808192953/http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP240.shtml}}</ref> |- ! scope="row"|"Bon appetit" s [[General Woo]] |1.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|title=HR TOP 20 5. tjedan 2003.|date=4. veljače 2003.|access-date=24. ožujka 2024.|archive-date=4. veljače 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030204011240/http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |- ! scope="row"|"Znam da mogu sve" ! scope|* |- ! scope="row"|"S tobom pristajem na sve" |rowspan="2"|2003. |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|title=HR TOP 20 33. tjedan 2003.|date=13. kolovoza 2003.|access-date=24. ožujka 2024.|archive-date=13. kolovoza 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030813060157/http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |- ! scope="row"|"To nismo mi" s [[Oliver Dragojević]] |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|title=HR TOP 20 7. tjedan 2004.|date=15. veljače 2004.|access-date=24. ožujka 2024.|archive-date=15. veljače 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040215153013/http://www.hrt.hr/hr/top20/mainhr.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Diskografije hrvatskih glazbenika|Divas]] hhjxk8t7nox8jjy8w7g6p5hny7l2scn 0 503613 7571089 7239813 2026-08-06T19:47:04Z ~2026-43462-34 368846 /* */ Upotpunjavanje informacija 7571089 wikitext text/x-wiki {{košarkaški klub |ime = KK Konjic |puno ime = Košaraški klub Konjic |slika = [[Datoteka:Kkkonjic-logo.png|200px]] |boje kluba = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|orangered}} |osnovan = [[1968.]] |dvorana = Sportska dvorana [[Konjic]] |kapacitet = 2000 |predsjednik = {{Z|BIH}} [[Armin Nikšić]] |trener = {{Z|BIH}} [[Edin Madžak]] |liga = A2 Liga FBiH |sezona = 2023./2024. |igrači = |plasman = |uzorak_m1=_orangesides |majica1=ffffff|hlačice1=ffffff|čarape1=| |uzorak_m2=_blacksides |majica2=FF4500|hlačice2=FF4500|čarape2=FF4500| | web stranica = [http://www.kkkonjic.com/ www.kkkonjic.com] }} '''KK Konjic''' je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[košarka]]ški klub iz [[Konjic]]a, [[BIH]]. Seniorski tim košarkaškog kluba Konjic trenutno nastupa u A2 Ligi FBiH, dok pioniri, kadeti i juniori nastupaju u Omladinskoj ligi KSHR. ==Nastanak kluba== KK Konjic je osnovan [[1968.]] godine, kada je grupa entuzijasta i sportskih zaljubljenika formirala košarkašku sekciju pri sportskom društvu „Partizan“, a odmah potom i košarkaški klub Konjic. U tom vremenu klub je bio prilično popularan pa je treninge, koji su se održavali na partizanovom igralištu, promatralo i po nekoliko stotina gledatelja, a utakmice i po 2000 ljudi. Prvi predsjednik kluba bio je [[Ratko Opančić]], a košarkaše je u tom periodu je trenirao [[Bogdan Tanjević]]. ==Klupski uspjesi== * Najznačajniji uspjeh klub postiže 1983. godine, plasmanom u bivšu Republičku ligu BiH. Tada su košarkaši KK Konjica u veličanstvenoj atmosferi pobijedili Čelik iz Zenice (u Skenderiji) i tako ostvarili jedan od najznačajnijih uspjeha u predratnom razdoblju. * Pobijedivši ekipu stolačke Iskre na županijskoj razini, klub je izborio nastup u A1 ligi BiH u kojoj je u sezoni 1998./99. zauzeo prvo mjesto i plasirao se u tadašnju Prvu ligu BiH. U društvu s [[KK Bosna|Bosnom]], [[KK Sloboda Tuzla|Slobodom]], [[KK Čelik Zenica|Čelikom]], klub se natjecao tri sezone što je svakako jedan od rezultatski najuspješnijih razdoblja. * KK Konjic tokom svoje historije zauzima značajno mjesto u razvoju košarke u Konjicu i Hercegovini, a posebno se ističe po kvalitetnom radu s mlađim selekcijama. Upravo je u ovom klubu svoje prve košarkaške korake napravio i košarkaški stasavao Rijad Habibija, jedan od najperspektivnijih bosanskohercegovačkih košarkaša svoje generacije. Njegov razvoj u KK Konjic predstavlja potvrdu dugogodišnje posvećenosti kluba radu s mladim talentima i razvoju budućih vrhunskih sportista. == Vanjske poveznice == *[http://www.kkkonjic.com/ Službena stranica kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413211519/http://kkkonjic.com/ |date=13. travnja 2014. }} [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški klubovi]] [[Kategorija:Šport u Konjicu]] 4ht0vce3pldr6c0pd8gostlgv11s3ux 7571126 7571089 2026-08-06T20:39:01Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43462-34|~2026-43462-34]] ([[User talk:~2026-43462-34|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Platichlebi|Platichlebi]] 7239813 wikitext text/x-wiki {{košarkaški klub |ime = KK Konjic |puno ime = Košaraški klub Konjic |slika = [[Datoteka:Kkkonjic-logo.png|200px]] |boje kluba = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} {{colorbox|orangered}} |osnovan = [[1968.]] |dvorana = Sportska dvorana [[Konjic]] |kapacitet = 2000 |predsjednik = {{Z|BIH}} [[Armin Nikšić]] |trener = {{Z|BIH}} [[Edin Madžak]] |liga = A2 Liga FBiH |sezona = 2023./2024. |igrači = |plasman = |uzorak_m1=_orangesides |majica1=ffffff|hlačice1=ffffff|čarape1=| |uzorak_m2=_blacksides |majica2=FF4500|hlačice2=FF4500|čarape2=FF4500| | web stranica = [http://www.kkkonjic.com/ www.kkkonjic.com] }} '''KK Konjic''' je [[BIH|bosanskohercegovački]] [[košarka]]ški klub iz [[Konjic]]a, [[BIH]]. Seniorski tim košarkaškog kluba Konjic trenutno nastupa u A2 Ligi FBiH, dok pioniri, kadeti i juniori nastupaju u Omladinskoj ligi KSHR. ==Nastanak kluba== KK Konjic je osnovan [[1968.]] godine, kada je grupa entuzijasta i sportskih zaljubljenika formirala košarkašku sekciju pri sportskom društvu „Partizan“, a odmah potom i košarkaški klub Konjic. U tom vremenu klub je bio prilično popularan pa je treninge, koji su se održavali na partizanovom igralištu, promatralo i po nekoliko stotina gledatelja, a utakmice i po 2000 ljudi. Prvi predsjednik kluba bio je [[Ratko Opančić]], a košarkaše je u tom periodu je trenirao [[Bogdan Tanjević]]. ==Klupski uspjesi== * Najznačajniji uspjeh klub postiže 1983. godine, plasmanom u bivšu Republičku ligu BiH. Tada su košarkaši KK Konjica u veličanstvenoj atmosferi pobijedili Čelik iz Zenice (u Skenderiji) i tako ostvarili jedan od najznačajnijih uspjeha u predratnom razdoblju. * Pobijedivši ekipu stolačke Iskre na županijskoj razini, klub je izborio nastup u A1 ligi BiH u kojoj je u sezoni 1998./99. zauzeo prvo mjesto i plasirao se u tadašnju Prvu ligu BiH. U društvu s [[KK Bosna|Bosnom]], [[KK Sloboda Tuzla|Slobodom]], [[KK Čelik Zenica|Čelikom]], klub se natjecao tri sezone što je svakako jedan od rezultatski najuspješnijih razdoblja. == Vanjske poveznice == *[http://www.kkkonjic.com/ Službena stranica kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413211519/http://kkkonjic.com/ |date=13. travnja 2014. }} [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški klubovi]] [[Kategorija:Šport u Konjicu]] bmd7qabzinjchmnhvvvldj8wfmi1mor 0 508951 7571389 7284933 2026-08-07T06:24:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571389 wikitext text/x-wiki '''Leonard Bondumier''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Leonardo Bondumerius'') ([[Venecija]], oko [[1608.]] – Venecija, poslije [[siječanj|siječnja]] [[1668.]]), [[Talijani|talijanski]] svećenik, [[splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]] i [[metropolija|metropolit]] (1641. – 1667./1668.). Potomak je [[Mlečani|mletačke]] plemićke obitelji. Stekao je doktorat iz državnog i crkvenog prava. Imenovan je za splitskog nadbiskupa i metropolita [[1641.]] godine i nakon nepunih pet godina zatražio je od [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] razriješenje od dužnosti zbog teških prilika u [[Split]]u za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]. Međutim, nije mu bilo udovoljeno pa je morao ostati u gradu. Godine [[1653.]] održao je crkvenu sinodu u Splitu, a poslao je u [[Rim]] i tri izvješća o stanju u [[nadbiskupija|nadbiskupiji]]. Godine [[1661.]] otišao je u Veneciju zbog narušenog zdravstvenog stanja i nije se više vraćao u Split. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2381 Leonardo Bondumier – Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407084700/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2381 |date=7. travnja 2014. }} {{hr icon}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Sforza Ponzoni]]}} {{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]]|years=1641. – 1668.}} {{s-aft|after=[[Bonifacije Albani]]}} {{s-end}} {{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{GLAVNIRASPORED:Bondumier, Leonard}} [[Kategorija:Talijanski biskupi]] [[Kategorija:Splitski nadbiskupi]] [[Kategorija:Životopisi, Venecija]] 8cp7019rscxuyifm30buigpcbmae25k 0 511476 7571390 6347160 2026-08-07T06:24:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571390 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Leonard Dudan |datum rođenja=[[1798.]] |mjesto rođenja=[[Split]] |datum smrti=[[2. veljače]] [[1864.]] |mjesto smrti=[[Split]] |slika= |veličina=200px |opis slike= |stranka= |supruga= |suprug= |položaj=Gradonačelnik Splita |zanimanje=pravnik i književnik |fusnote= |nasljednik=[[Jerko Capogrosso]] |prethodnik=[[Ivan Lovro Alberti]] |mandat_start=1832. |mandat_kraj=1836. |nasljednik2=[[Šimun de Michieli-Vitturi]] |prethodnik2=[[Mihovil Tartaglia]] |mandat_start2=1848. |mandat_kraj2=1853. |vjera=rimokatolik }} '''Leonard pl. Dudan''' (''Leonardo'') ([[Kaštel Kambelovac]], [[1798.]] — [[Split]], [[2. veljače]] [[1864.]]), [[Hrvati|hrvatski]] pjesnik i političar, potomak splitske [[plemstvo|plemićke obitelji]]. Bio je načelnik Splita u više mandata. Pohađao je [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu|nadbiskupsko sjemenište]] u Splitu, a zatim je studirao [[književnost]] i oba [[pravo|prava]] u [[Padova|Padovi]] te stekao doktorat. U splitskom Općinskom vijeću bio 1828–30. jedan od prisjednika, 1832–34. načelnik, 1834–37. općinski upravitelj, 1837–40. i 1848–52. načelnik, a 1858. i 1860. vijećnik. Od 1834. do 1840. bio je predsjednik ''Agrarne komisije'' u splitskom okrugu i predsjednik ''Javne dobrotvornosti'' te 1848. zapovjednik ''[[Narodna garda (Split)|Narodne garde]]'' u Splitu.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5573 |title=Leonardo Dudan - Hrvatski biografski leksikon |access-date=10. svibnja 2014. |archive-date=12. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512225357/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5573 |url-status=dead }}</ref> U prvom mandatnom razdoblju [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskog sabora]] 1860–64. zastupnik je u kuriji veleporeznika. Godine [[1848.]] protivio se sjedinjenju [[Dalmacija|Dalmacije]] s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a [[1861.]] se također zauzimao u Dalmatinskom saboru za autonomiju Dalmacije.<ref name="#1"/> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5573 Leonardo Dudan - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512225357/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5573 |date=12. svibnja 2014. }} {{hr icon}} {{mrva-biog-pol-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Dudan, Leonard}} [[Kategorija:Splitski gradonačelnici]] fwly09vd3qwi1k380eujfny4bgzdx1p 0 514284 7571029 7399117 2026-08-06T16:59:27Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571029 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Karolinški westwork i civitas opatije Corvey |slika = Corvey_Westwerk_2.jpg |godina = [[2014.]] <small>(38. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1447 |država = {{Z+X|NJE}} |karta = Njemačka |karta-oznaka = Carska opatija Corvey |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|51|46|40|N|9|24|36|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Opatije Corvey u Njemačkoj }} '''Carska opatija Corvey''' ([[latinski]]: ''Corbeia Nova'', [[njemački]]: ''Stift Corvey'' ili ''Fürstabtei Corvey''), danas dvorac Corvey, je bivši [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[samostan]]ski kompleks [[Benediktinci|benediktinaca]] iz razdoblja [[Karolinško carstvo|Karolinškog carstva]]. Nalazi se uz rijeku Weser, 2&nbsp;km sjeveroistočno od grada [[Höxter]]a, u [[Njemačka|Njemačkoj]] pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]. Karolinški westwork i civitas opatije Corvey u uglavnom seoskom okolišu, podignuti su od 822. do 885. god. i kao izniman primjer najvažnijih karolinških arhitektonskih odlika upisani su na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2014. god.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1447 Carska opatija Corvey na službenim stranicama UNESCOa]{{eng oznaka}} Posjećeno 28. lipnja 2014.</ref> ''Westwork'' (zapadno pročelje) je jedina izvorna građevina iz tog razdoblja Karolinškog carstva, dok je kompleks carske opatije (''civitas'') sačuvan kao [[arheologija|arheološka]] iskopina, djelomice iskopana. Corveyski westwork je u svoje vrijeme bila originalna i jedinstvena građevina, a njezin oblik i uresi svjedoče o ulozi [[Franačko carstvo|Franačkog carstva]] u osnivanju carskih [[samostan]]a i osiguravanju njihovog opstanka darivanjem im teritorija, njegovoj upravi i promidžbi kršćanstva i [[Karolinška renesansa|karolinške kulture]] i politike diljem Europe. {{Široka slika|Courtyard-monastery-Corvey.JPG|1000px|Unutarnje dvorište opatije Corvey|50%|center}} ==Povijest== Opatiju je 815. godine, na području netom pokrštenih Sasa, osnovali rođaci [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], Wala i Adelard, zajedno s monasima iz opatije Corbie u [[Picardy]]ju, što je podrćao tadašnji franački car, [[Ljudevit I. Pobožni]]. U 9. i 10. stoljeća postaje kulturno, duhovno i gospodarsko središte [[Saska|Saske]]. Bio prvi samostan kojemu je [[Oton I. Veliki]] dodijelio ''bannus'', feudalne ovlasti nad okolnim seoskim stanovništvom. Corvey je bio jedan od najvažnijih karolinških samostana i do danas jedna od najvrjednijih knjižnica u zemlji. Brojni biskupi su ponikli upravo iz ove opatije. [[Slika:Corvey possessions.svg|mini|lijevo|Negdašnji posjedi opatije Corvey]] [[Datoteka:Plan Corvey.svg|mini|Plan opatije Corvey]] Nakon razdoblja krize ([[Borba za investituru]]) Corvey je u 11. stoljeću obnovljen kao "ključan neovisan i visoko kneževska dioceza Corvey" zatvorena teritorija, ali je u kasnom srednjem vijeku izgubio na važnosti. Corvey je u ranom modernom razdoblju u Donjoj rajnskom-Vestfalije kruga.Opat je imao Virilstimme u Imperial. Posljedice [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] bile pogubne za opatiju koja se našla na granici između protestantskog Brunswicka i Hesse-Kassela. Od kraja 17. stoljeća obnovljene su crkva i samostan u [[barok]]nom stilu. U narednom razdoblju opatija opet gubi na važnosti i privlačnosti, ali monasi 1792. god. uspjevaju samostan pretvoriti u [[biskupija|biskupiju]]. No, već 1803. god. njezinu teritorijalnu autonomiju poništila je [[Napoleon]]ova administracija (''Reichsdeputationshauptschluss''), nakon čega je bila dijelom Kraljevine Westphalije (1807.), potom Prusije (1815.). Biskupija je postojala sve do 1825. god. Nekoliko godina kasnije, u privatnom je vlasništvu plemićke obitelji [[Hohenlohe]], koja ju obnavlja kao svoj dvorac. Njezin sadašnji vlasnik je vojvoda Viktor V. od Ratibora, princ Corveya i Hohenlohe-Schillingsfürst-Metternich-Sándora (r. 1964.). Dvorac je danas ne samo arhitektonski spomenik i muzej, nego i kulturno mjesto za koncerte, izložbe, predavanja i obrazovne programe. ==Odlike== Arhitektonski, westwork sa svojim freskama iz 9. stoljeća od izuzetne je važnosti kao jedinstven primjer Karolinške umjetnosti. Bivša opatijska crkva je također spomenik barokne umjetnosti, a u groblju pored crkve je grob pjesnika njemačke himne, [[Hoffmann von Faller]]a. Unutar dvorca nalazi se Carska dvorana, kneževski saloni i kneževska knjižnica (''Fürstliche Bibliothek'') s oko 74.000 svezaka. <gallery> Slika:Corvey 2.png|Dvorac Corvey danas Slika:Corvey Toranlage.JPG|Opatijska vrata Slika:Corvey Abteikirche Chor.jpg|[[Crkveni kor|Kor]] opatijske crkve Slika:Kaisersaal of Corvey abbey.jpg|Carska dvorana Slika:Fürstliche Bibliothek Corvey.JPG|Kneževska knjižnica Corveya </gallery> ==Bilješke i izvori== {{izvori}} * Poeschke, Joachim (2002), ''Sinopien und Stuck im Westwerk der karolingischen Klosterkirche von Corvey'' (Sinopija and štuko uresi westworka karolinške samostanske crkve Corvey] {{de}} Münster: Rhema-Verlag. {{ISBN|978-3-930454-34-1}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Corvey}} * [http://www.hoeckmann.de/geschichte/corvey.htm Službene stranice opatije Corvey] {{Svjetska baština u Njemačkoj}} {{GLAVNIRASPORED:Corvey, carska opatija}} [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj|Corvey]] [[Kategorija:Predromaničke građevine u Njemačkoj]] [[Kategorija:Barokni samostani]] [[Kategorija:Benediktinski samostani u Njemačkoj]] [[Kategorija:Barokne građevine u Njemačkoj]] [[Kategorija:Predromanički samostani]] t8eth26ibc509zx8a5v6lwgqv41hh8k 0 515051 7571027 6846484 2026-08-06T16:58:59Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571027 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Špilje [[Maresha]] i Bet-Guvrin u ravnicama Judeje kao mikrokozmos Zemlje špilja |slika = PikiWiki Israel 1771 Archeological sites of Israel מערות איכסון בית-גוברין.JPG |godina = [[2014.]] <small>(38. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = v |ugroženost = ne |dossier = 1370 |država = {{Z+X|IZR}} |karta = Izrael |karta-oznaka = Bet-Guvrin |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|31|36|19|N|34|53|54|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Bet-Guvrina u Izraelu }} '''Bet-Guvrin''' ([[hebrejski]]: בית ג'יברין‎) ili '''Bajt Džibrin''' ([[arapski]]: بيت جبرين‎) je [[Palestinci|palestinsko]] selo na mjestu drevnog [[Arameja|aramejskog]] grada '''Beth Gabra''' u južnim [[ravnica]]ma [[Izrael]]a ([[Judeja]]), oko 21&nbsp;km sjeverozapadno od grada [[Hebron]]a. Selo ima površinu od 56,1&nbsp;km² od čega je samo 0,28&nbsp;km² naseljeno, dok je ostalo poljoprivredno zemljište. God. 2014., špilje Bet-Guvrin, koje zajedno sa špiljama obližnje [[Maresha|Mareshe]] čine '''[[Nacionalni park Bet-Guvrin-Mareša]]''', upisane su na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] kao „mikrokozmos Zemlje špilja u ravnicama Judeje”. {{Široka slika|PikiWiki Israel 12064 Beit Govrin.jpg|800px|Panorama Bet-Guvrina|50%|center}} ==Povijest== [[Datoteka:PikiWiki_Israel_12065_Beit_Govrin.jpg|mini|lijevo|Jedna od starih nastambi u Bet-Guvrinu]] [[Datoteka:Beyt-Govrin-346.jpg|mini|lijevo|Križarska crkva sv. Ane iz 12. st.]] [[Datoteka:Beyt-Govrin-3-443.jpg|lijevo|mini|Ostaci apside u Bet-Guvrinu]][[Datoteka:Beit Guvrin 1.JPG|mini|Špilja u Bet-Guvrinu]] Tijekom 8. stoljeća prije Krista, selo ''Beth Gabra'' ([[aramejski]] za „Dom snažnih”; [[grčki]]: Βαιτογάβρα) je bilo dio [[Izraelsko kraljevstvo|Izraelskog kraljevstva]]. Tijekom vladavine židovskog kralja [[Herod]]a na njegovom mjestu izrastao je [[Helenizam|helenizirani]] grad ''Betaris'', koji su [[Rimljani]], prema židovskom povjesničaru [[Josip Flavije|Josip Flaviju]], zvali grčkim imenom: ''Eleutheropolis'' (Ἐλευθερόπολις), tj. „Grad slobodnih”. Nakon prvog židovsko-rimskog rata [[Vespazijan]] osvoaja grad i od tada je rimska kolonija i glavno administrativno središte distrikta ''[[Edomea]]''. Početkom 7. stoljeća bizantski grad ''Beitogabri'' (kako se zove na karti [[Tabula Peutingeriana]], dok ga većinsko židovsko stanovništvo naziva ''Beit Gubrin'', po [[Talmud]]u) osvajaju muslimanske snage na čelu s 'Amr ibn al-' Asom, koji ga prozivaju ''Bajt Džibril'' ([[arapski]] za „[[Gabrijel]]ov dom”) ili Bajt Džibrin (ar. za „Dom snažnih”). Pod [[križari]]ma u 11. stoljeću tu je živjelo 1.500, dok danas obitava tek oko 100-150 stanovnika. Poslije su ga osvojili [[Mameluci]], a onda [[Osmanlije]]. U 19. stoljeću obitelj al-'Azza je preuzela kontrolu nad Bajt Džibrinom i neuspješno povela ustanak protiv Osmanlija, koji je završio progonstvom i pogubljenjem lokalnih čelnika. Tijekom [[UK|britanskog]] mandata Palestinom, Bajt Džibrin je opet služio kao općinsko središte za okolna sela. God. 1947. Podjelom Palestine prema planu UN-a, selo je postalo dio arapske države, ali su ga osvojile [[izrael]]ske snage tijekom [[Arapsko-izraelski rat 1948.|rata 1948.]], zbog čega su njegovi stanovnici pobjegli na istok. Danas, mnogi od tih izbjeglica i njihovih potomaka žive u logorima 'Azza i Fawwar u južnoj [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]]. [[Kibuc]] ''Beit Guvrin'' osnovan je na području Bajt Džibrina 1949. godine. ==Odlike== U Bet-Guvrinu su otkriveni ostaci tri bizantske crkve od kojih se ona na sjevernom brdu još uvijek koristi kao privatna kuća, čiji su raskošni mozaici uništeni u ratu 1948. godine. Crkva na jugu grada je poznata kao ''Khirbet Mar Hanna'', posvećena [[Sveta Ana|Svetoj Ani]], [[Gospa|Gospinoj]] majci - prema kršćanskoj tradiciji, Bet-Guvrin je rodno mjesto sv. Ane. Danas su od nje ostali samo [[apsida]] i lučni prozori koje su obnovili [[križari]] u 12. st.<ref>Moshe Sharon, ''[http://books.google.com/?id=01ogNhTNz54C Corpus Inscriptionum Arabicarum Palaestinae, Vol. III, D-F]'', BRILL, 2004., {{ISBN|978-90-04-13197-2}} (Bayt Jibrin p.xxxiv)</ref> Dobro očuvane ostatke [[Stari Rim|rimskog]] [[amfiteatar|amfiteatra]] iz 2. stoljeća, koji je mogao primiti oko 3.500 posjetitelja, otkrio je arheolog Amos Kloner sredinom 1990-ih. Pretpostavlja se da je izgrađen za rimske legije nakon gušenja pobune koju je vodio [[Bar Kohba]] 132. – 135. god., a bio je u upotrebi do velikog potresa u Galileji 363. god. U blizini su otkriveni i ostaci rimskih termi koje su bile najveće u Izraelu i Palestini. Iskapanja Izraelskog ureda za starine su otkrila selo za koje se vjeruje da je staro oko 6.500 godina. Sidonske grobnice su raskkošno oslikane i pripadale su sidonskim, grčkim i edomskim obiteljima, kao što je Apollophanes, koje su vladale Bet-Guvrinom. U okolici je pronađeno i oko 800 špilja u obliku zvona od kojih su 40-50 špilja povezani podzemnom mrežom prolaza. Najveća od njih ima visinu od 18 m i rabljena je kao kolumbarij (spremište urni). ==Izvori== {{izvori}} * John P. Peters i Hermann Thiersch, ''[https://archive.org/details/paintedtombsinn00thiegoog Painted Tombs in the necropolis of Marissa (Marêshah)],'' Palestine Exploration Fund, London 1905. {{eng oznaka}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * Amos Kloner (Hg.): ''Maresha Excavations Final Report.'' Bd. 1: ''Subterranean Complexes 21, 44, 70. IAA Reports 17.'' Jerusalem 2003. {{ISBN|965-406-150-3}}; Bd. 2: ''Hellenistic Terracotta Figurines from the 1989 - 1996 Seasons. IAA Reports 35.'' Jerusalem 2008. {{ISBN|978-965-406-201-5}} {{Svjetska baština u Izraelu}} [[Kategorija:Povijest Izraela]] [[Kategorija:Drevni gradovi u Izraelu]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Izraelu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Izraelu]] 3pdlbcuf3bsxlfvuu12aurvpyfyzsas 0 518320 7571419 7501744 2026-08-07T08:47:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571419 wikitext text/x-wiki {{Časopis | naziv = Miłujcie się! | slogan = | slika = | opis-slike = | glavni urednik = | kategorija = | izlazi = | izdavač = | cijena = | broj stranica = | naklada = 180.000 (u Poljskoj) | prvi broj = 1975. | raniji nazivi = | web = }} '''Miłujcie się!''' (hrv. "Ljubite jedni druge!") poljski [[katoličanstvo|katolički]] list. == Izdanja na drugim jezicima == * Danas je petina naklade namijenjena Poljacima u inozemstvu. * Rusko izdanje, ''Любите друг друга''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.liubite.org/ |title=Любите друг друга |access-date=9. rujna 2014. |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602093401/http://www.liubite.org/ |url-status=dead }}</ref> * Izašla su i izdanja na ukrajinskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mir-vam.org/ |title=Любiть одне одного! |access-date=9. rujna 2014. |archive-date=6. studenoga 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091106190030/http://mir-vam.org/ |url-status=dead }}</ref> Izdanja na ruskom i ukrajinskom namijenjena su i katolicima i pravoslavnima, koji se njime služe prilikom katehizacije. Izdanje na ruskom širio je vlč. [[Józef Kubicki]], TChr, iz Pomoćnog ureda za Istok Poljske biskupske konferencije. Nakon što je Kubicki umro, njegov posao radid vlč. Leszek Kryża, TChr. {{Wp+}} Izdanja na ostalim jezicima su:<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ljubite.org/pg/hr/izdanja.html |title=Izdanja |archive-url=https://web.archive.org/web/20140911011913/http://ljubite.org/pg/hr/izdanja.html |archive-date=11. rujna 2014. |access-date=9. rujna 2014.}}</ref> na engleskom jeziku (Love One Another), slovačkom, rumunjskom, mađarskom, češkom, njemačkom, amharskom, španjolskom, francuskom, hrvatskom, latvijskom, litvanskom, portugalskom, slovenskom, finskom, bugarskom, arapskom, armenskom i kineskom, a u pripremi su izdanja na azerskom, talijanskom, nizozemskom, ivritu, malajalamskom i japanskom. == Povijest == Zamisao o pokretanju ovakvog lista imao je kardinal [[August Hlond]]. Zamisao je u stvarnost pretočio kardinal [[Stefan Wyszyński]]. List izlazi od 1975. godine. Utemeljio ga je vlč. Tadeusz Myszczyński koji je bio i prvi urednik. Prvo je izlazio kao katolički dvomjesečnik [[Društveni pokret ljubavi|Društvenog pokreta ljubavi]] (Społecznej Krucjaty Miłości), čiji je idejni začetnik bio August Hlond, a glavne smjernice odredio primas Stefan Wyszyński. Cilj lista bilo je širiti ideje Društvenog pokreta ljubavi u društvu i stvoriti osnove za odgoj kršćanskoga stava u Poljskoj. Poljska iz doba Varšavskog ugovora suočavala se je s problemima nepovjerenja, nepravde, iskrivljavanja istine, ateizacije društva kroz parolu o tzv. klasnoj borbi u društvu. Myszczyński je namjeravao odgovoriti na sve to svojevrsnim „programom dobrohotnosti” koji svoj izvor nalazi u Božjoj ljubavi prema čovjeku. Naklada je u početku bila mala a grafičko oblikovanje siromašno. Iako ograničena dosega, čitateljstvo je raslo. Kad je umro Myszczyński 1991., [[Kristova družba za raseljenu Poljsku]] nastavlja mu djelo. Glavnim urednikom dvomjesečnika postao je je vlč. Mieczysław Piotrowski, TChr. Novo je uredništvo prepoznalo probleme suvremene poljske katoličke mladeži. Potrebno je bilo ponuditi alternativu za časopise koji ostavljaju posljedice na psihu i osiromašuju duh. U te časopise ubrajali su listove poput ''[[Bravo|Brava]]'' i ''[[Popcorn]]a'', a ranih 1990-ih takav je tisak dominirao na prodajnim mjestima gdje su stajali časopisi za tinejdžere. Dvomjesečniku je naklada naglo narasla zbog vrlo dobre uredničke procjene. Uredništvo je imalo na umu i potrebu [[evangelizacija|evangelizacije]] pa je ''Miłujcie się!'' postao Katolički dvomjesečnik za evangelizaciju. Time je list otvorio komunikacijski kanal i prema osobama koje su se od kršćanske vjere udaljili ili nikada o njoj nisu čuli. == Poznati suradnici == == Izvori == * [http://ljubite.org/pg/hr/o_nama/o_nama.html O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140911001851/http://ljubite.org/pg/hr/o_nama/o_nama.html |date=11. rujna 2014. }} {{izvori}} [[Kategorija:Katoličanstvo u Poljskoj]] [[Kategorija:Katolički tisak]] gms58afmej7uud2nro3hzts4fqij5bv 0 520281 7571414 7421626 2026-08-07T08:35:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571414 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Ljerka Palatinuš | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Ljerka Palatinuš | Pseudonim = | Rođenje = [[11. ožujka]] [[1955.]] | Mjesto rođenja = [[Zagreb]] | Smrt = | Prebivalište = Zagreb | Instrument = | Žanr = [[kajkavska popevka]] | Zanimanje = pjevačica | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Ljerka Palatinuš''' ([[Zagreb]], [[11. ožujka]] [[1955.]]), hrvatska [[pjevačica]]. Izvođačica je [[starogradske pjesme|starogradskih]] i [[zabavna glazba|zabavnih pjesama]]. Supruga je hrvatskog glazbenika i diplomata [[Toni Glowatzky|Tonija Glowatzkog]], sina poznatog odvjetnika [[Ivo Glowatzky|Ive Glowatzkog]]. == Diskografija == * ''Zagrebu s ljubavlju'', 1989. (zajedno s tamburaškim sastavom Zlatnim lampašem) * ''Hrvatica'', 1990. * ''Zdravo Djevo, kraljice Hrvata'', 1990. * ''Hrvatski Božić'', 1990. * ''Tambure i sjećanja'', CD<ref>[http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/473-iza%C5%A1ao-tambura%C5%A1ki-spomenar-6cd-box.html Izašao tamburaški spomenar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006132626/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/473-iza%C5%A1ao-tambura%C5%A1ki-spomenar-6cd-box.html |date=6. listopada 2014. }}, Šokački portal, 22. svibnja 2012.</ref> Na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] prvi put je nastupila s popevkom "Za jeden tvoj pogled", a nakon toga sudjelovala je 1987. izvodeći skladbu ''Ta stara domaja'', 1988. ''Gdo bu sačuval zagorski dom'', 1989. s Tonijem Glowatzkim ''Kajkavski valcer'', 1990. ''Zagorje naše, Zagorje drago'', 1991. s ansamblom Dalmati ''Nigdar ju nebuju zeli'', 1992. sa zborom Ilircima ''Zagorje i ja'', 1993. sa zborom Ilircima '' Čekam te v srcu'', 1995. '' Postelu sam več prestrla'', 2004. sa zborom Ilircima i KUD-om Kaj '' Zagorske puce''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm |title=Festival kajkavske popefke 1966.-2012. |access-date=5. listopada 2014. |archive-date=6. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006083659/http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm |url-status=dead }}</ref> 1986. godine nastupa na Zagrebfestu u večeri Univerzijade i večeri domoljubnih pjesama te na Karneval festu u Cavtatu. 1991. sudjelovala je na [[Splitski festival|splitskom festivalu pjesmom]] ''Draga moja hrvatska''<ref>[http:/nih pjes/www.splitskifestival.com/program.php?p=129&s=980 Draga moja hrvatska], Splitski festival 1991.</ref> == Izvori == *[http://www.hrvati.ch/index.php/GLAZBA/tandem-glowatzky-palatinu-ponovno-na-festivalu-u-krapini.html Tandem Glowatzky Palatinuš ponovno na festivalu u Krapini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006085415/http://www.hrvati.ch/index.php/GLAZBA/tandem-glowatzky-palatinu-ponovno-na-festivalu-u-krapini.html |date=6. listopada 2014. }}, hrvati.ch, *[http://www.discogs.com/artist/2106157-Ljerka-Palatinu%C5%A1 Ljerka Palatinuš] na [[Discogs]]u {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.diskografija.com/umjetnik/ljerka-palatinus.htm Ljerka Palatinuš], diskografija.com {{GLAVNIRASPORED:Palatinuš, Ljerka}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] 85dt4bf973dzrbt8y835my0a6qtmchu 0 523982 7571404 7045400 2026-08-07T07:38:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571404 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|150.000}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Liliana Budicin-Manestar | Img = Liliana Budicin-Manestar.jpg | Img_capt = Liliana Budicin-Manestar (1968.) | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Liliana Budicin | Pseudonim = Ljiljana Budičin-Manestar | Rođenje = [[8. srpnja]] [[1940.]] | Smrt = [[9. ožujka]] [[2000.]] | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[ozbiljna glazba|ozbiljna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[Opera|operna]] [[Pjevanje|pjevačica]] ([[sopran]]) | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = Opera [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} [[Datoteka:Liliana Budicin-Manestar & Mirko Cetinski - MIK 1977.jpg|mini|295px|Liliana Budicin-Manestar i Mirko Cetinski <br> na festivalu ''Melodije Istre i Kvarnera'' 1977.]] '''Liliana Budicin-Manestar''' ([[Rovinj]], [[8. srpnja]] [[1940.]] – Rovinj, [[9. ožujka]] [[2000.]]) bila je [[hrvat]]ska [[sopran]]istica, ali i vrlo popularna [[pjevač]]ica [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]].<ref name="Brajković">[https://istra.lzmk.hr/clanak/424 LZMK / Istarska enciklopedija: »Budicin-Manestar, Liliana«], pristupljeno 30. studenoga 2014.</ref> Bila je istaknuta pripadnica [[Talijani u Hrvatskoj|talijanske manjine]] u [[RH|Hrvatskoj]] i ugledna članica Zajednice Talijana grada Rovinja.<ref>[http://www.ci-rovigno.hr/ Comunita' degli Italiani della Cita' di Rovigno - Zajednica Talijana grada Rovinja "PINO BUDICIN"], pristupljeno 30. studenoga 2014.</ref> == Životopis == Liliana Budicin-Manestar je u rodnome [[grad]]u javno nastupala već u najranijem [[Djetinjstvo|djetinjstvu]].<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/03/09/KUL.html HRT / Kultura (arhiv – 9. ožujka): U Rovinju je umrla dugogodišnja članica zagrebačke Opere Ljiljana Budičin-Manestar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150922150009/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/03/09/KUL.html |date=22. rujna 2015. }}, pristupljeno 30. studenoga 2014.</ref> Maturirala je [[1958.]] na Talijanskoj [[Gimnazija|gimnaziji]] u Rovinju, a potom je učila solopjevanje kod [[Marija Borčić|Marije Borčić]] na [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog]] i [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u [[Zagreb]]u. Studij pjevanja završila je [[1966.]] te istodobno postala članicom opernoga zbora [[HNK u Zagrebu]]. U zagrebačkoj je Operi ostvarila i niz epizodnih uloga, a osobito se istaknula kao Esmeralda u ''Prodanoj nevjesti'' [[Bedřich Smetana|Bedřicha Smetane]], Siebel u ''Faustu'' [[Charles Gounod|Charlesa Gounoda]], paž Tebaldo u ''Don Carlosu'' [[Verdi|Giuseppea Verdija]] i Barbarina u ''[[Figarov pir|Figarovu piru]]'' [[Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]].<ref name="Kinel">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3032 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: »Budičin-Manestar, Liliana (Ljiljana)«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211060600/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3032 |date=11. veljače 2021. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> Često je gostovala u zabavno-glazbenim televizijskim emisijama te nastupala na poznatim [[festival]]ima zabavne glazbe, primjerice ''[[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]]'' u [[Krapina|Krapini]], ''Zvucima Panonije'' u [[Osijek]]u, ''Melodijama sonca in morja'' u [[Piran]]u i [[Portorož]]u te ''[[MIK|Melodijama Istre i Kvarnera]]''. Na ovom posljednjem je često pjevala u duetu s [[Mirko Cetinski|Mirkom Cetinskim]], ali je nastupala i s mnogim drugim estradnim umjetnicima, primjerice Ninom Bartolijem, Angelom Tarticchiom, [[Toni Kljaković|Tonijem Kljakovićem]] i [[Kvartet Studio|kvartetom Studio]].<ref name="Brajković"/> Sudjelovala je i na zagrebačkom [[MBZ|Muzičkom biennalu]]<ref name="Kinel"/> te gostovala u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Australija|Australiji]] i [[SSSR|Sovjetskom Savezu]].<ref name="Brajković"/> Osim uobičajenih sopranskih [[arija]], na inozemnim je turnejama vrlo često interpretirala i popijevke hrvatskih [[skladatelj]]a. Osim njezinih trajno zabilježenih interpretacija za radio i televiziju, objavljeno je i nekoliko [[album]]a dalmatinskih pjesama, koje je pjevala u duetima s [[Boris Nikolić|Borisom]] i [[Vicko Nikolić|Vickom Nikolićem]].<ref name="Brajković"/><ref name="Kinel"/> == Diskografija (izbor) == *[[1971.]] – ''Ljiljana Budičin-Manestar i Boris Nikolić: Dalmatinske narodne pjesme'', [[Jugoton]], EPY-4407 *[[1973.]] – ''Ljiljana Budičin-Manestar i Boris Nikolić: Poći ću na more'', Jugoton, LPY-S-61038 *[[1980.]] – ''Ljiljana Budičin-Manestar: Canzonette E Ricordi'', Jugoton, LSY-61520 == Nagrade i priznanja == * [[1971.]] – '''druga nagrada publike''' na festivalu [[MIK|Melodije Istre i Kvarnera]] za izvedbu pjesme „Che bel, che bel“ u duetu s Mirkom Cetinskim<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1971 e-monografija: Festival MIK 1971.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112230945/http://monografija.melody.hr/monography/1971 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> * [[1972.]] – '''treća nagrada publike''' na festivalu Melodije Istre i Kvarnera za izvedbu pjesme „Amor de pescador“ u duetu s Mirkom Cetinskim<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1972 e-monografija: Festival MIK 1972.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112230950/http://monografija.melody.hr/monography/1972 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> * [[1973.]] – '''treća nagrada publike''' na festivalu Melodije Istre i Kvarnera za izvedbu pjesme „Insieme in riva al mar“ u duetu s Mirkom Cetinskim<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1973 e-monografija: Festival MIK 1973.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112230955/http://monografija.melody.hr/monography/1973 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> * [[1974.]] – '''treća nagrada publike''' na festivalu Melodije Istre i Kvarnera za izvedbu pjesme „Mala Ane“ u duetu s Mirkom Cetinskim i uz pratnju Vokalnog ansambla »Rivijera«<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1974 e-monografija: Festival MIK 1974.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112231000/http://monografija.melody.hr/monography/1974 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> * [[1977.]] – '''druga nagrada publike''' na festivalu Melodije Istre i Kvarnera za izvedbu pjesme „Vitica“ u duetu s Mirkom Cetinskim<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1977 e-monografija: Festival MIK 1977.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112231821/http://monografija.melody.hr/monography/1977 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> * [[1978.]] – '''druga nagrada publike''' na festivalu Melodije Istre i Kvarnera za izvedbu pjesme „La partidina“<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1978 e-monografija: Festival MIK 1978.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112231828/http://monografija.melody.hr/monography/1978 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> * [[1981.]] – '''prva nagrada publike''' na festivalu Melodije Istre i Kvarnera za izvedbu pjesme „Andemo in barca“ u duetu s Angelom Tarticchiom<ref>[http://monografija.melody.hr/monography/1981 e-monografija: Festival MIK 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112231021/http://monografija.melody.hr/monography/1981 |date=12. siječnja 2015. }}, pristupljeno 2. prosinca 2014.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://istra.lzmk.hr/clanak/424 LZMK / Istarska enciklopedija – Massimo Brajković: »Budicin-Manestar, Liliana«] (životopis) *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3032 LZMK / Hrvatski biografski leksikon – Mario Kinel: »Budičin-Manestar, Liliana (Ljiljana)«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211060600/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3032 |date=11. veljače 2021. }} (životopis) *[http://www.discogs.com/artist/1333499-Ljiljana-Budičin-Manestar Discogs.com – Ljiljana Budičin-Manestar] (diskografija) *[http://www.tzgrovinj.hr/page/dogadjanja/!/1334754530/koncert-ronald-braus-i-gosti-uz-sjecanje-na-lilianu-budicin-manestar Turistička zajednica Rovinj: Koncert Ronald Braus i gosti uz sjećanje na Lilianu Budicin Manestar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310011431/http://tzgrovinj.hr/page/dogadjanja/!/1334754530/koncert-ronald-braus-i-gosti-uz-sjecanje-na-lilianu-budicin-manestar |date=10. ožujka 2016. }} {{GLAVNIRASPORED:Budicin-Manestar, Liliana}} [[Kategorija:Hrvatski operni pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Rovinj]] [[Kategorija:Talijani u Hrvatskoj]] 9usovjzj1qd03w5286sdrix694rsmhr 0 526571 7570867 7168914 2026-08-06T12:01:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570867 wikitext text/x-wiki '''Kiralnost''' (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog [[simetrija|nesimetričnosti]] prostornog rasporeda [[atom]]a ili [[molekula]] izvornik ne može poklopiti sa svojom [[zrcalo|zrcalnom]] slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima.<ref name="IRB">{{cite web |title=Kiralnost molekula: Život s druge strane ogledala |url=http://www.irb.hr/Dogadanja/Ciklusi-predavanja/Znanstveno-popularni-ciklus-predavanja-Znanost-za-javnost/Kiralnost-molekula-Zivot-s-druge-strane-ogledala |publisher=Institut Ruđer Bošković |accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref><ref name="HE-kiralnost">{{cite web |title=kiralnost |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31569 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Središte kiralne molekule je asimetrično.<ref name="Grčević">{{cite web |author=Grčević, Đana |title=Stereokemija i optička kiralnost |url=http://www.pbf.unizg.hr/hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf |4=PBF Zagreb |accessdate=14. siječnja 2015. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220163422/http://www.pbf.unizg.hr/layout/set/print/content/download/10703/50078/version/1/file/eStereokemija+i+opticka+kiralnost.pdf |url-status=dead }}</ref> Molekule s dva, tri ili n kiralnih središta imaju 2ⁿ [[stereoizomer]]a.<ref name="Grčević"/> Ako ove molekule s više od dva kiralna središta posjeduju ravninu simetrije, onda su akiralne.<ref name="Grčević"/> Primjer akiralnih molekula su molekule vode, kisika, dušika, metana, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i dr.<ref name="Grčević"/> Primjeri kiralnih molekula su molekule većine aminokiselina, šećera, nukleinskih kiselina i dr.<ref name="Grčević"/> Molekule [[živi svijet|živog svijeta]] kao što su [[bjelančevine]] i [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] homokiralne su, što znači da u prirodi postoji samo izvornik i da su jedine, odnosno da ne postoji njihova zrcalna slika.<ref name="IRB"/> Homokiralnost ima važnost u razvoju novih lijekova.<ref name="IRB"/> Najčešći je slučaj kod organskih molekula u kojima je [[asimetrični ugljikov atom|ugljikov atom]] građen nesimetrično, odnosno, na nj su vezana četiri različita atoma ili atomske grupe.<ref name="Generalić"/> I drugi kemijski elementi mogu biti kiralni, poput dušika, fosfora, sumpora i drugih, kad su na njihovim atomima vezana četiri razlčita supstituenta koji su usmjereni u vrhove tetraedra.<ref name="Grčević"/> Na većoj razini primjer su lijeva i desna ruka.<ref name="HE-kiralnost"/> Kiralne su i molekule kao što su [[aminokiselina|aminokiseline]], [[šećer]]i, [[hormoni]].<ref name="HE-kiralnost"/> Ono po čemu se Kiralne molekule razlikuju jest [[optička aktivnost]], pa prvi [[izomerija|izomer]] zakreće [[ravnina|ravninu]] [[polariziana svjetlost|polariziranog svjetla]] u lijevo, a drugi u desno,<ref name="Generalić">Generalić, Eni. "Kiralne molekule." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. 14. siječnja 2015. <http://glossary.periodni.com>.</ref> kao što se ponašaju [[enantiomer]]na dva oblika [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]].<ref name="HE-izomerija">{{cite web |title=izomerija |url=http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=28338 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=14. siječnja 2015.}}</ref> Pomiješamo li u smjesu jednake dijelove lijevog i desnog izomera dobivamo [[racemat]].<ref name="Generalić"/> Optička aktivnost je nužan i dovoljan uvjet optičke aktivnosti.<ref name="Grčević"/> Kemijski spojevi kod kojih se izvorni lik i zrcalni odraz razlikuju (kiralni spojevi) jesu [[izomerija|izomeri]] ili stereoizomeri.<ref name="HE-kiralnost"/> [[Cahn-Ingold-Prelogova pravila prednosti|Opći sustav]] označavanja kiralnih molekula razvio je hrvatski kemičar, nobelovac [[Vladimir Prelog]] i britanski kemičari [[Robert Sidney Cahn]] i [[Christopher Kelk Ingold]].<ref name="HE-kiralnost"/> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Organska kemija]] 5howo4f46qgpcecgwgklmyj36l18xng 0 536597 7571497 7449874 2026-08-07T11:28:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571497 wikitext text/x-wiki '''Luka Mihov Bunić''' (Luko Mihov Bona)<ref name="Arion"/> ([[Dubrovnik]], [[1708.]] {{--}} Dubrovnik, [[1778.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]] i [[prevoditelj]], dubrovački vlastelin i lokalni političar. == Životopis == Rodio se je u Dubrovniku. Bio je visoki dužnosnik [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], kojoj je bio [[knez Dubrovačke Republike|knezom]] šest puta. Djed je hrvatskog književnika [[Pijerko Bunić Luković|Pijerka Bunića Lukovića]].<ref> [[Miljenko Foretić]]: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5012 Pijerko Bunić Luković], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.</ref> == Djela == Na latinskom jeziku pisao je [[epigram]]e, [[oda|ode]], [[epitaf]]e, satiru i pohvale. Prevodio je španjolske i talijanske pjesnike, a od klasičnih autora prevodio je Horacija, Vergilija i Anakreonta. Spjevao je djelo ''Arion u rieku, Aretuza u goru''.<ref name="Arion">[http://reader.digitale-sammlungen.de/de/fs1/object/display/bsb10039619_00007.html Arion u rieku, Aretuza u goru : Promjena spjevana po Luku Miha Bona, vlast. i pjesniku slovinskomu u Dubrovniku ], Dubrovnik, Petar F. Martecchini, 1864. </ref> == Izvori == *[http://proleksis.lzmk.hr/14017/ Luka Mihov Bunić], Proleksis enciklopedija *[http://www.digital-collections.de/index.html?c=autoren_index&ab=Buni%C4%87%2C+Luka+Mihov&l=en Pretraga po autoru, popis djela: Luka Mihov Bunić], Münchener DigitalisierungsZentrum Digitale Bibliothek *[http://opak.crolib.hr/liste/045/lst006.html Hrvatski latinisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403022854/http://opak.crolib.hr/liste/045/lst006.html |date=3. travnja 2015. }} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B34703%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Bunić, Luka Mihov}} [[Kategorija:Bunići|Luka]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski latinisti]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Dubrovačka Republika]] <!-- hrvatski političari --> krv2dsciks48brjnn62819mr018v305 0 537233 7570887 7491043 2026-08-06T12:33:44Z Runolist 263374 prijenos teksta iz [[ŽNK Zagreb 041]] suradnika Rovoobob 7570887 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Zagreb 041 | slika = | puno ime = Nogometni klub Zagreb 041 | nadimak = | godina osnivanja = [[2014.]] | igralište = SRC Borovje | kapacitet stadiona = 500 | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[2. Zagrebačka nogometna liga]] | sezona = {{sezona wp|2. Zagrebačka NL|2025./26.}} | plasman = 1. | trenutačna sezona = 2. Zagrebačka NL 2025./26. |pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= |leftarm1=00008B |body1=00008B |rightarm1=00008B |shorts1=00008B |socks1= 00008B |pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= |leftarm2=48A860 |body2=48A860 |rightarm2=48A860 |shorts2=48A860 |socks2= 48A860 |pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= |leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Nogometni klub Zagreb 041''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[2. Zagrebačka nogometna liga|2. Zagrebačkoj nogometnoj ligi]], a domaće utakmice igra na SRC Borovje. NK Zagreb 041 osnovan je 1. prosinca 2014., a registriran u veljači 2015.<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/sport/clanak/i-medic-dobio-opoziciju-navijaci-osnovali-nk-zagreb-041/809424.aspx ''D.D.: I Medić dobio opoziciju: Navijači osnovali NK Zagreb 041''], index.hr, 25. ožujka 2015., pristupljeno 23. srpnja 2019.</ref><ref>[https://zns.hr/images/2017/08/Nogomet_br.-24-2017.pdf Nogomet službeno glasilo Zagrebačkog nogometnog saveza, 8. srpnja 2015., god. 2015., br. 21., str. 13.]</ref> Klub su osnovali navijači ''White Angels Zagreb (WAZ)'', a klubom upravljaju članovi po načelu izravne demokracije. Klub ima samo savjet i skupštinu. Zbog nedostatka vlastitog terena, domaće utakmice ranije je odigravao na igralištu [[NK Sava Jakuševec|NK Sava]] u zagrebačkom naselju [[Jakuševec]]. Broj 041 odnosi se na stari [[pozivni broj]] Zagreba.<ref>Igor Lasić, [https://www.dw.com/hr/nogomet-mo%C5%BEe-biti-i-ne%C5%A1to-drugo/a-18486248 Nogomet može biti i nešto drugo], Deutsche Welle, objavljeno 30. svibnja 2015., pristupljeno 11. kolovoza 2025.</ref> == Povijest == Ideja oko NK Zagreb 041 javila se početkom 2014. godine kada dio navijačke skupine Bijelih anđela, razočaranih stanjem u [[NK Zagreb]], počinje planirati osnivanje novog kluba. Broj zainteresiranih navijača se s vremenom povećavao, a zamisao su podržali i entuzijasti iz zagrebačkih [[aktivizam|aktivističkih]] krugova.<ref name="Novi list">Ladislav Tomičić, [https://www.novilist.hr/sport/nogomet/kad-navijaci-osnuju-svoj-klub-dosta-nam-je-mafije-nogomet-se-vraca-kuci/ Kad navijači osnuju svoj klub], Novi list, 6. travnja 2015. (pristupljeno 23. srpnja 2019.)</ref> Prva [[skupština]] kluba održana je 1. prosinca 2014. godine. Na skupštini se okupilo pedesetak navijača koji su zajednički izglasali ime ''NK Zagreb 041'' te odredili stilizirani [[grb grada Zagreba]] kao službeni grb kluba. ''NK Zagreb 041'' je registriran kao udruga građana 19. veljače 2015. godine. NK Zagreb 041 započeo je s natjecanjem u 3. Zagrebačkoj nogometnoj ligi, u kojoj je nastupao do sezone 2020./21. kada se zbog reorganizacije natjecanja ta liga ukida, a klubovi automatski prelaze u viši rang, odnosno 2. Zagrebačku nogometnu ligu.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-06-26|title=Seniori 3. ZNL - rezultati, raspored, tablica - ZGnogomet.com|url=https://zgnogomet.com/seniori-3-znl/|access-date=2026-06-01|language=hr}}</ref> Nakon razdoblja adaptacije na novi rang natjecanja, klub se počinje boriti za sam vrh tablice. U sezoni 2022./23. osvaja 2. mjesto, dok iduće sezone zauzima 3. mjesto. Nakon nešto lošijeg rezultata u sezoni 2024./25., NK Zagreb 041 u sezoni 2025./26. ostvaruje povijesni uspjeh osvajanjem naslova prvaka 2. Zagrebačke nogometne lige s osvojenim 51 bodom.<ref>{{Citiranje weba|title=DRUGA ZAGREBAČKA LIGA - SENIORI 25/26|url=https://semafor.hns.family/natjecanja/100632300/druga-zagrebacka-liga-seniori-2526/|access-date=2026-06-01|website=semafor.hns.family|language=hr}}</ref> Osvajanjem titule, klub je osigurao plasman u 1. Zagrebačku nogometnu ligu za sezonu 2026./27. U tom rangu natjecanja suočit će se s [[NK Zagreb]], bivšim matičnim klubom navijačke White Angelsa koja je, zbog nezadovoljstva stanjem u klubu i vodstvom vlasnika i tajkuna Dražena Medića, osnovala NK Zagreb 041.<ref>{{Citiranje weba|title=Tužna sudbina bivšeg prvaka Hrvatske: Na rubu su novog ispadanja|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/tuzna-sudbina-bivseg-prvaka-hrvatske-nk-zagreb-ponovno-na-pragu-ispadanja-20260504|access-date=2026-06-01|website=tportal.hr}}</ref> Do ovog povijesnog susreta dolazi nakon ispadanja NK Zagreba iz [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. HNL Središte Zagreb]]. == Klupski ustroj == Organizacija kluba je [[hijerarhija|nehijerarhijska]] uz strogo poštovanje [[izravna demokracija|direktne demokracije]].<ref name="Lupiga">[https://www.lupiga.com/vijesti/mala-skola-dirdema-promjene-dolaze-samo-odozdo] ''Ana Benačić: Mala škola dirdema: Promjene dolaze samo odozdo'', Lupiga, 10. travnja 2015. (pristupljeno 23. srpnja 2019.)</ref> Sve odluke donose se na skupštini kluba.<ref name="Novosti">[https://www.portalnovosti.com/navijacko-samoupravljanje] ''Igor Lasić: Navijačko samoupravljanje.'', Novosti, 23. listopada 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)</ref> Sjednicama savjeta kluba mogu prisustvovati svi zainteresirani članovi, koji imaju pravo glasati, kao i članovi savjeta. Ženski nogometni klub Zagreb 041 osnovan je [[2016.]] godine u Zagrebu.<ref>[http://www.nogometplus.net/index.php/domaci_nogomet/predstavljamo-znk-zagreb-041/ ''Predstavljamo ŽNK Zagreb 041''], nogometplus.net, 16. srpnja 2016., pristupljeno 10. ožujka 2018.</ref> == Navijačka skupina == [[Datoteka:WAZ - Wikipedija.png|alt=Grb White Angels|mini|Grb Bijelih anđela|desno]] Klupska navijačka skupina je Bijeli anđeli (White Angels). Povijest organiziranja navijača [[NK Zagreb]]a počinje u prosincu 1989. godine kada su se prvi zainteresirani za organizirano navijanje dogovorili s direktorom kluba [[Zlatko Dračić|Zlatkom Dračićem]] o pomoći i podršci u nastojanju NK Zagreba da iz [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|trećeg razreda jugoslavenskog nogometa]] prijeđe u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|višu ligu]]. Uzimaju ime ''White Angels'' i prva utakmica koju prate navijanjem, koreografijom i transparentima bilo je gostovanje u [[Varaždin]]u u ožujku 1990. U sezonama [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] i [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] navijaju s istočnog stajanja [[Stadion Kranjčevićeva|stadiona u Kranjčevićevoj ulici]]. [[Domovinski rat|Rat]] zbog odlaska na bojišta mnogih članova prekida navijačko djelovanje ''White Angelsa'' i samo njih nekoliko dočekuju reorganizaciju skupine u sezoni [[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] kada nova generacija navijača permanentno prati NK Zagreb, kako na domaćem terenu, tako i na gostovanjima kamo odlaze organizirano [[autobus]]ima, odnosno [[vlak]]om. U sezoni [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] ''Bijeli anđeli'' se sele s istočnog dijela stadiona na zapadnu tribinu gdje se od tada trajno smještaju, a iste godine se osniva ''Fan club White Angels''. Kulminaciju navijačkih aktivnosti udruga doživljava 2002. godine kada NK Zagreb osvaja [[1. HNL 2001./02.]] Godine 2008. klupska uprava se odlučuje na promjenu uvriježenih klupskih boja i grba, što dovodi do pobune ''Bijelih anđela'' protiv uprave. Borba za povratak starih obilježja trajala je nekoliko godina i rezultirala je odlaskom većine navijača s tribina u Kranjčevićevoj ulici. Preostali ''Bijeli anđeli'' nastavljaju navijati za svoj klub sve do sezone [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] kada se zbog pritiska uprave i na samu navijačku grupu, javlja ideja o pokretanju novog kluba. Zamisao nije bila da se samo povrati identitet NK Zagrebu, već da se nogomet vrati navijačima i korijenima nogometne igre te su tako ''Bijeli anđeli'' postali dio navijačkog pokreta poznatoga pod imenom "''Against Modern Football''".<ref name="Taylor & Francis">[https://www.taylorfrancis.com/books/9781351118859] Andrew Hodges: Fan activism, protest and politics : ultras in post-socialist Croatia, (pristupljeno 17. travnja 2019.)</ref> == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! style="background:#00008B;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Sezona ! style="background:#00008B;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Rang ! style="background:#00008B;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Liga ! style="background:#00008B;color:#ffffff;border:1px solid #aaaaaa;"|Plasman |- |[[3. Zagrebačka NL 2015./16.|2015./16.]] |'''VII.''' |[[3. Zagrebačka nogometna liga]] |4. |- |[[3. Zagrebačka NL 2016./17.|2016./17.]] |'''VII.''' |[[3. Zagrebačka nogometna liga]] |2. |- |[[3. Zagrebačka NL 2017./18.|2017./18.]] |'''VII.''' |[[3. Zagrebačka nogometna liga]] |3. |- |[[3. Zagrebačka NL 2018./19.|2018./19.]] |'''VII.''' |[[3. Zagrebačka nogometna liga]] |5. |- |[[3. Zagrebačka NL 2019./20.|2019./20.]] |'''VII.''' |[[3. Zagrebačka nogometna liga]] |5. |- |[[2. Zagrebačka NL 2020./21.|2020./21.]] |'''VI.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga]] |9. |- |[[2. Zagrebačka NL 2021./22.|2021./22.]] |'''VI.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga]] |8. |- |[[2. Zagrebačka NL 2022./23.|2022./23.]] |'''VII.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga]] |2. |- |[[2. Zagrebačka NL 2023./24.|2023./24.]] |'''VII.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga]] |3. |- |[[2. Zagrebačka NL 2024./25.|2024./25.]] |'''VII.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga]] |5. |- |[[2. Zagrebačka NL 2025./26.|2025./26.]] |'''VII.''' |[[2. Zagrebačka nogometna liga]] |1. |- |} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Cite book |last=Hodges |first=Andrew |title=White Angels Zagreb |publisher=Palgrave Macmillan |year=2016 |isbn=9781137590305}} * {{Cite book |last=Schwermer |first=Alina |title=Wir sind der Verein |publisher=Verlag die Werkstatt |year=2018 |isbn=9783730704080}} * {{Cite book |last=Holiga |first=Aleksandar |title=Nogomet narodu |publisher=[[Jesenski i Turk]] |year=2018 |isbn=9789532228359}} * {{Cite book |last=Hodges |first=Andrew |title=Fan Activism, Protest and Politics |year=2018 |publisher=Routledge |isbn=9780815360223}} * {{Cite book |last=Jurković |first=Rahela |title=Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo [Doktorska disertacija] |year=2018 |publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]]}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzagreb041.hr/ NK Zagreb 041] * [https://semafor.hns.family/klubovi/107200/nk-zagreb-041/ Profil], HNS Semafor {{NK Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Zagreb 041, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb 041]] blpor85rt91qldekr8vqekavjuxf80z 0 539369 7571450 7270484 2026-08-07T09:58:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571450 wikitext text/x-wiki '''Lorenz (Lovro) Fabing''' ([[Apatin]], prije 10. kolovoza [[1820.]] – [[Osijek]], [[15. listopada]] [[1914.]]),<ref name="bib.irb.hr">[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=563204 O obitelji 'Fabing' u osječkom državnom arhivu: građa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114544/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=563204 |date=4. ožujka 2016. }}, Autor: Ban, Branka, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje (0353-5223) 11 (2011); 225-241, sažetak, Hrvatska znanstvena bibliografija</ref> hrvatski graditelj [[orgulje|orgulja]] iz poznate obitelji [[Fabing]].<ref name="Ajanović-Malinar 1998">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5794 Fabing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305024824/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5794 |date=5. ožujka 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, tekst: Ivona Ajanović-Malinar (1998.)</ref> Potomak [[Nijemci|njemačkih]] doseljenika. Obiteljska predaja kaže da su od [[Šveđani|švedskih]] doseljenika. Polovicom 18. stoljeća žive u [[Apatin]]u. Orguljarstvo je najvjerojatnije izučio u radionici apatinskih majstora [[Caspar Fischer|Caspara]] i osobito kod [[Ivan Fischer|Ivana Fischera]], a znanje usavršio u Beču.<ref name="Ajanović-Malinar 1998"/><ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6085 Fischer, Caspar (Kaspar)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211022141412/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6085 |date=22. listopada 2021. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, tekst: Ivona Ajanović-Malinar (1998.)</ref> Od 1859. živi i radi u [[Osijek]]u. 1870. godine brat [[Andrija Fabing|Andrija]] predao mu je radionicu na upravljanje. Izgradio mnoge orgulje u Hrvatskoj (s 12, 10, 9 i 6 registara), od kojih su poznate očuvane orgulje u crkvi u Belom Manastiru, u kapucinskoj crkvi u Osijeku, u crkvama u Aljmašu, Bizovcu, Velikoj Kopanici, Sikirevcima (1882), Podgoraču i drugdje. [[Muzeju Slavonije u Osijeku]] ima jedan primjerak njegovih orgulja tipa pozitiva.<ref name="Ajanović-Malinar 1998"/> Kao majstor vrsno je izrađivao orgulje. Obiteljsku radionicu prepustio je sinu [[Ferdo Fabing|Ferdi]] 1897. godine.<ref name="Ajanović-Malinar 1998"/> I drugi sin [[Mirko Fabing|Mirko]] također se bavio gradnjom orgulja.<ref name="bib.irb.hr"/> Za svoje radove osvojio nagrade na dvjema izložbama. Godine 1874. osvojio je srebrnu medalju na Obrtničkoj izložbi u Apatinu, a u Osijeku na Gospodarskoj i šumarskoj izložbi 1889. prvu nagradu.<ref name="Ajanović-Malinar 1998"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Fabing, Lorenz}} [[Kategorija:Hrvatski graditelji orgulja]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] ay9szubuikxrvtgiauqzovqj9qkwycv 0 539931 7571120 7170409 2026-08-06T20:36:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571120 wikitext text/x-wiki '''Krsto Matijin Balović''' (r. [[1677.]]-?), lokalni dužnosnik iz [[Perast]]a, općinski zastupnik i istaknuti pomorski ratnik. == Životopis == Rođen u [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatskoj]] patricijskoj obitelji iz [[Perast]]a [[Balović]]ima. Sin [[Matija Balović|Matije]], brat [[Julije Balović|Julija]], [[Tripo Balović|Tripa]], [[Ivan Balović|Ivana]], [[Marko Balović|Marka]] i Martina.<ref name="Balović">{{Citiranje weba |title=Balović |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5575 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref><ref name="hbl">Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 Balović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150526235050/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 |date=26. svibnja 2015. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref> Krsto je bio kapetan Perasta u četiri mandata. Više je puta bio zastupnik općine. Za [[Drugi morejski rat|mletačko-turskog rata 1714. – 1718.]] godine istaknuo se kao pomorac u obrani Krfa.<ref name="Balović"/> Otac je je Matije Balovića koji je stekao plemićki naslov [[conte|konta]] i [[cavaliere|kavalira]] i [[Jozo Balović|Joza]], gradskog kapetana i [[Mletačka Republika|mletačkog]] diplomata. Djed je hrvatskog povijesnog pisca [[Vicko Balović|Vicka Matijina]] i peraškog suca i notara Stjepana.<ref name="Balović"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Balović, Jozo}} [[Kategorija:Mletački vojni zapovjednici u mletačko-osmanskim ratovima]] [[Kategorija:Mletački diplomati]] [[Kategorija:Balović]] o6573ga4ndpy2yov7351zks2m1lft6c 0 540038 7571047 7416608 2026-08-06T17:19:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571047 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = Korčulanska katedrala | slika = Grad Korčula - katedrala sv. Marka.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Korčula (grad)|Korčula]], otok [[Korčula]] | dz = HRV | koordinate = | pushpin_map = Hrvatska Korčula središte | pushpin_label = {{boja|#FFFF00|{{nowrap|Katedrala}}}} | cijena_izgradnje = | arhitekt = | godine izgradnje = od početka 15. do sredine 16. stoljeća | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = [[Sv. Marko]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | duljina = | širina = | visina = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = }} [[Datoteka:Katedrala v Korcule, vstupni portal se sochou biskupa, 16. s.jpg|300px|desno|thumb|Portal katedrale]] '''Korčulanska katedrala sv. Marka''' je [[katedrala]] u [[Korčula (grad)|gradu Korčuli]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Gradili su ju domaći majstori od početka 15. do sredine 16. stoljeća. Nalazi se na najistaknutijem mjestu u gradu, na vrhu poluotočića.<ref name="Mediterano">{{Citiranje časopisa |url=http://www.mediterano.hr/c/korcula_island/korcula/general_information/?ln=hr |title=Mediterano |access-date=9. svibnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113737/http://www.mediterano.hr/c/korcula_island/korcula/general_information/?ln=hr |url-status=dead}}</ref> Godine 1557. orgulje orguljara [[Vincenzo Colombi|Colombija]] postavljene su u katedralu.<ref name="organum.hr">[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518093541/http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ |date=18. svibnja 2015. }} Autor: Božidar Grga, Šibenik, 20. veljače 2012.</ref> Oslikao ih je [[Tintoretto]]v učenik.<ref>[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&pg=PA130&lpg=PA130&dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, {{ISBN|0415941741}} , str.129, Google Knjige</ref> Sami slavni [[Tintoretto|Jacopo Tintoretto]] oslikao je [[oltarna pala|oltarnu palu]] u korčulanskoj katedrali sv. Marka, a prikazuje [[sv. Marko|sv. Marka]] sa [[sv. Bartolomej]]em (Bartulom) i [[sv. Jeronim]]om (Jerolimom), korčulanskim zaštitnicima.<ref>[http://www.korcula.hr/8806/izlozba-tizian-tintoretto-veronese-veliki-majstori-renesanse-u-zagrebu/ Korčula, Tintorettovo djelo iz korčulanske Katedrale na izložbi u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160611124815/http://www.korcula.hr/8806/izlozba-tizian-tintoretto-veronese-veliki-majstori-renesanse-u-zagrebu/ |date=11. lipnja 2016. }}, napisala Claudia Tarle, 29. studenoga 2011.</ref> [[Portal]] je djelo [[majstor Bonino iz Milana|majstora Bonina]] iz Milana.<ref name="Mediterano"/> Nove orgulje u sagradio je 1787. godine don [[Vinko Klišević]].<ref name="organum.hr"/> U suvremeno doba katedrala je uređena brončanim kipom [[Isus Krist|Isusa Krista]], djelo hrvatskog kipara [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]]. Kip se nalazi u [[krstionica|krstionici]].<ref name="Mediterano"/> U katedrali se čuva ikona [[Gospa od Otoka (ikona)|Gospe od Otoka]] iz kasnog 14. stoljeća. Na glasu je od [[1571.]] kad joj je pripisan spas Korčule od [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|napada osmanske mornarice]].<ref>Sonja Kuzmić: [u https://hkm.hr/zeleni-biseri/badija-otok-molitve/ ''Badija - otok molitve''] Hrvatska katolička mreža. 15. studenoga 2019. Pristupljeno 30. svibnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Katedrale u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Katoličke katedrale u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Korčula (grad)]] [[Kategorija:Građevine na Korčuli]] gvpciwfennzldcei51y3vavc9rq4s3l 0 540120 7571396 7483222 2026-08-07T06:58:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571396 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:French recumbent bicycle 1914 2.jpg|minijatura|Ležeći bicikl, Francuska 1914. godina]][[Datoteka:French recymbent bicycle 1914.jpg|minijatura|Ležeći bicikl, Francuska 1914. godina]][[Datoteka:Maria Parker posing on the Cruzbike Vendetta recumbent bicycle.JPG|minijatura|Natjecateljski ležeći bicikl s pogonom na prednji kotač, Cruzbike Vendetta]][[Datoteka:NazcaFuego.JPG|minijatura|Ležeći bicikl kratkog osovinskog razmaka, Nazca Fuego]][[Datoteka:MG 0886.JPG|minijatura|Ležeći bicikl s upravljanjem ispod sjedala]][[Datoteka:Challenge Hurricane recumbent.jpg|minijatura|Ležeći bicikl Challenge Hurricane]][[Datoteka:Jersey Town Criterium 2010 recumbent 131.jpg|minijatura|Ležeći bicikl Toxy ZR]]'''Ležeći bicikl''' je bicikl na kojem se biciklist nalazi u ležećem ili poluležećem položaju. Ležeći položaj ima ergonomsku i aerodinamičku svrhu. Što se tiče ergonomije težina tijela biciklista je raspoređena kroz cijela leđa biciklista što pogoduje udobnosti vožnje te zapravo isključuje mogućnost koncentracije većine tjelesne težine u jednom manjem dijelu tijela kao što je to slučaj sa sjedećim kostima, zapešćima i dlanovima ili stopalima kod uspravnog bicikla. Položena pozicija tijela biciklista stvara manji otpor zraka u odnosu na uspravni bicikl te time pospješuje brzinu kretanja. 1934. godine ležeći bicikli su zabranjeni na natjecanjima pod Međunarodnom biciklističkom unijom (UCI) te se biciklisti na ovoj vrsti bicikla natječu pod Međunarodnom udrugom vozila na ljudski pogon ([https://en.wikipedia.org/wiki/International_Human_Powered_Vehicle_Association IHPVA]). Brzinski rekord na ležećem biciklu od 133.78 km/h drži Sebastiaan Bowier, dok satni rekord drži Francesco Russo s udaljenošću od 91,56 km. Ležeći bicikli dolaze u različitim konfiguracijama koje se razlikuju s obzirom na: osovinski razmak, kombinaciju i veličinu kotača, upravljanje i pogon. Postoje i ležeći tricikl koji je ležeći bicikl s tri kotača te tandem koji je produženi ležeći bicikl za dvije osobe. Sve ove podjele treba uzeti s rezervom jer svaki proizvođač konfigurira geometriju bicikla prema vlastitim proračunima tako otežavajući određivanje kategorije ležećeg bicikla. ==Konfiguracije== ===Osovinski razmak=== S obzirom na osovinski razmak načelno postoje tri različite geometrije: dugi osovinski razmak, srednje dugi osovinski razmak i kratki osovinski razmak. Kod dugog osovinskog razmaka pogon se nalazi između prednje i zadnje osovine. Srednje dugi osovinski razmak karakterizira pogon vrlo blizu prednje osovine ili iznad nje dok modeli s kratkim osovinskim razmakom imaju pogon ispred prednje osovine. ===Veličine kotača=== Ležeći bicikli dolaze sa svim standardnim veličinama kotača no posebnost je u tome što za razliku od uspravnih bicikala dolaze i u kombinacijama s različitim veličinama kotača. Uobičajeno je da kod kombinacije s različitim veličinama kotača prednji kotač bude manji od stražnjega. Prednost manjeg prednjeg kotača je niža pozicija pogona u odnosu na zdjelicu biciklista što doprinosi udobnosti dok kod velikog prednjeg kotača pozicija pogona može biti i viša u odnosu na poziciju zdjelice što može izazvati zamor u nogama. Nedostaci manjeg prednjeg kotača su slabije držanje pravca te niža brzina. ===Upravljanje=== Upravljanje kod ležećih bicikala se u većini slučajeva nalazi iznad sjedala ili ispod sjedala. Upravljanje iznad sjedala je direktno upravljanje gdje je volan direktno vezan na vilicu prednjeg kotača. Ono može biti bliže ili dalje u odnosu na prednju osovinu. Upravljanje ispod sjedala je indirektno upravljanje jer volan okreće vilicu prednjeg kotača putem poluga. Drži se da su kod ove vrste upravljanja ruke u opuštenijem položaju u odnosu na upravljanje iznad sjedala no upravljanje ispod sjedala ima veći radijus okretanja od upravljanja iznad sjedala. ===Pogon=== Kao i kod uspravnih bicikala većina ležećih bicikala ima pogon na stražnji kotač no postoje izvedbe s pogonom na prednji kotač. Izvedba s pogonom na stražnji kotač ima znatno duži lanac te se kod kratkog osovinskog razmaka prilikom skretanja može dogoditi kontakt pete i kotača što može biti neugodno. Zbog dužine lanca može se i javiti efekt natezanja lanca odnosno zakašnjelog prijenosa snage s pogona na stražnji kotač. Kod izvedbe s pogonom na prednji kotač lanac je osjetno kraći, prijenos snage je izravniji te je izbjegnuta mogućnost dodira pete i kotača jer se ili cijeli pogon okreće s vilicom prednjeg kotača ili je pozicija pogona tako namještena da to ne dozvoljava. Nedostatak pogona na prednji kotač je moguće proklizavanje prednjeg kotača na uzbrdici ili na podlozi slabijeg trenja. ===Suspenzija=== Ležeći bicikli dolaze sa suspenzijom u svim kombinacijama. Postoje modeli bez suspenzije, samo s prednjom ili s potpunom suspenzijom (i na prednjem i na stražnjem kotaču). Za suspenziju se koriste sve vrste amortizera i opruga kao i za uspravne bicikle. ==Povijest== Prvi poznati ''poluležeći'' bicikl datira iz 1895. godine a napravio ga je Charles Challand, profesor iz Ženeve.[http://fiab-onlus.it/bici/images/HPV/Challand1897.jpg] Nazvao ga je Normalni Bicikl jer je pozicija biciklista bila normalnija nego kod uspravnog bicikla. Biciklist je sjedio iznad stražnjeg kotača koji je bio standardnih dimenzija te direktno upravljao prednjim kotačem manje veličine. Sljedećih godina su se pojavili i ležeći bicikli drugih europskih izumitelja da bi se s tridesetim godinama 20. stoljeća u Europi pojavio široki interes za ovu vrstu bicikla. 1936. godine [https://en.wikipedia.org/wiki/Freddie_Grubb Freddie Grubb] iz Londona je napravio ležeći bicikl prema nacrtima W. E. Gerrarda. Velocycle je imao 20" kotače, težinu od 14kg, upravljanje ispod sjedala, nekoliko brzina te kočnice na obručima. To je prvi ležeći bicikl koji ima vrlo mnogo sličnosti s modernim ležećim biciklom. Charles Mochet, proizvođač [https://en.wikipedia.org/wiki/Velocar Velocara] - laganih dvosjeda s četiri kotača i pogonom na pedale koji svoju popularnost imaju zahvaliti [[Velika_gospodarska_kriza|Velikoj gospodarskoj krizi]] eksperimentirao je te napravio ležeći bicikl. Kako bi dokazao brzinu svog, kako ga je nazvao, "Bicikla budućnosti" (La bicyclette de l'Avenir) Mochet je pri Međunaronoj biciklističkoj uniji homologirao bicikl te prijavio Francisa Faurea kao biciklista za natjecanja. Faure je bio vrlo uspješan te je oborio satni rekord [https://en.wikipedia.org/wiki/Oscar_Egg Oscara Egga] star skoro 20 godina. 07. srpnja 1933. godine Francis Faure je u jednom satu prešao 45.05 km navukavši na sebe i ležeći bicikl veliku pozornost. Ogorčeni tom činjenicom proizvođači uspravnih bicikala su izvršili pritisak na Međunarodnu biciklističku uniju koja je na svojoj sjednici 01. travnja 1934. godine donijela novu definiciju natjecateljskog bicikla koja propisuje koliko osovina pogona mora biti udaljena od tla, koliko mora biti pomaknuta prema naprijed u odnosu na sjedalo te koliko blizu može biti prednjem kotaču. Budući da proizvođači ležećih bicikala nisu mogli ispuniti navedene zahtjeve zbog geometrije samog bicikla nisu se više mogli natjecati. Zabrana natjecanja je direktno utjecala na daljnji slabi razvoj ležećih bicikala koji je stagnirao sve do 1970-ih. 1976. godine Chester Kyle i David Gordon Wilson osnivaju Međunarodnu udrugu vozila na ljudski pogon ([https://en.wikipedia.org/wiki/International_Human_Powered_Vehicle_Association IHPVA]) koja je nastala kao ideja otpora Međunarodnoj biciklističkoj uniji. Danas u svijetu postoji veliki broj proizvođača ležećih bicikala te postoji supkultura "uradi sam" ležećih bicikala. No, popularnost ležećih bicikala nikada nije bila ni približno na razini uspravnih bicikala. Na temelju iskustava malog broja vlasnika ležećih bicikala u Hrvatskoj procjenjuje se da ih sveukupno ima manje od 10. ==Literatura i izvori== [https://mitpress.mit.edu/sites/default/files/titles/content/9780262731546_sch_0001.pdf A Short History of Bicycling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150521112204/https://mitpress.mit.edu/sites/default/files/titles/content/9780262731546_sch_0001.pdf |date=21. svibnja 2015. }} [http://www.bicycleman.com/history/history.htm Recumbent Bicycle History by the Bicycle Man] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101119141200/http://bicycleman.com/history/history.htm |date=19. studenoga 2010. }} [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877705812016165 Alam, F. et al (2012) Aerodynamic study of Human Powered Vehicles, ''Procedia Engineering'', 34, 9-14.] [[Kategorija:Vrste bicikla]] 6hxr1idw09j4u9qyble5hhkfnqb6prv 0 542147 7571127 7170410 2026-08-06T20:40:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571127 wikitext text/x-wiki '''Krsto Balović''', diplomat i lokalni dužnosnik iz Perasta<ref name="HBL, Balović, Vicko">Palanović, Elizabeta (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1195 Balović, Vicko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527111505/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1195 |date=27. svibnja 2015. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref> == Životopis == Rođen u [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatskoj]] patricijskoj obitelji iz [[Perast]]a [[Balović]]ima. Unuk Matije Krstova Balovića, sinovac kotorskog kanonika i primicerija [[Vicko Balović|Vicka]], sin pomorca, suca i notara Stjepana Matijina Balovića. Imao je dva brata.<ref name="Balović">{{Citiranje weba |title=Balović |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5575 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref><ref name="hbl">Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 Balović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150526235050/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 |date=26. svibnja 2015. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref> Bio je u diplomatskoj službi [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. U [[Aleksandrija|Aleksandriji]] je bio [[vicekonzul]]. Bio je [[gradski kapetan|kapetan]] u Perastu. Sin Andrija bio je kapetan trgovačke mornarice i inspektor [[Austrijski Lloyd|Austrijskog Lloyda]] u [[Trst]]u.<ref name="Balović, Vicko">{{Citiranje weba |title=Balović, Vicko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5579 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Balović, Krsto}} [[Kategorija:Balović]] [[Kategorija:Mletački diplomati]] oz8ovdz32cltbzznhk7kneyxxosmn8q 0 542420 7571412 7560758 2026-08-07T08:27:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571412 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Viruses-12-00020-g001 (I) PBCV-1 Lysis+Release.png|mini|200x200px|Liza stanice ''Chlorellae'' uslijed množenja klorovirusa ''Paramecium bursaria chlorella virus-1'' (mikrofotografija transmisijskim elektronskim mikroskopom)]] '''Liziranje''' (stgrč. ''λύσις'' = gubljenje, ''λύειν'' = odvezati) je raspadanje [[stanična membrana|stanične membrane]]. Izvodi se [[virus]]nim, [[enzim]]skim ili [[osmoza|osmotskim]] mehanizmima. Tekućina koja sadrži sastojke liziranih stanica zove se ''lizat''. U [[biokemija|biokemijskim]] laboratorijima, laboratorijima [[molekularna biologija|molekularne]] i [[stanična biologija|stanične biologije]], [[stanična kultura|stanične kulture]] podvrgava se liziranju radi pročišćavanja njihovih sastojaka: bjelančevina,<ref name="PMF">{{cite web |author=Mildner, Boris |title=Osnove biokemije. Metode proteinske kemije |url=https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/14obk-p6-metode_proteinske_kemije%5B1%5D.pdf |publisher=PMF Zagreb |page=2-7 |accessdate=24. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150625193648/https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/14obk-p6-metode_proteinske_kemije%5B1%5D.pdf |archivedate=25. lipnja 2015.}}</ref><ref>{{cite web |title=Pročišćavanje i karakterizacija proteina |url=http://www.pbf.unizg.hr/zavodi/zavod_za_kemiju_i_biokemiju/laboratorij_za_biokemiju/prociscavanje_i_karakterizacija_proteina |publisher=PBF Zagreb |accessdate=24. lipnja 2015. |archive-date=25. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150625193241/http://www.pbf.unizg.hr/zavodi/zavod_za_kemiju_i_biokemiju/laboratorij_za_biokemiju/prociscavanje_i_karakterizacija_proteina |url-status=dead }}</ref> DNA, RNA ili staničnih [[organela]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biokemija]] axu45biilnq8nx9r02h3wqdtemk41xl 0 543369 7571040 7401188 2026-08-06T17:05:31Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571040 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Forth Bridge |slika = The_Forth_Bridge_seen_from_South_Queensferry.JPG |godina = [[2015.]] <small>(39. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iv |ugroženost = ne |dossier = 1485 |država = {{Z+X|UK}} |karta = UK |karta-oznaka = Forth Bridge |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|56|00|04|N|03|23|20|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija mosta Forth Bridgea u Ujedinjenom Kraljevstvu }} '''Forth Bridge''' je najdulji [[konzola|konzolni]] [[željeznica|željeznički]] [[most]] na svijetu (2.528,7 m), izgrađen preko ušća rijeke [[Forth]] u istočnoj [[Škotska|Škotskoj]], 9&nbsp;km zapadno od središta [[Edinburgh]]a. Smatra se simbolom Škotske i ponosom cijelog [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Dizajnirali su ga engleski inženjeri [[Sir John Fowler]] i [[Sir Benjamin Baker]]. Otvoren je [[1890.]] godine i još uvijek služi za prijevoz putnika i tereta (oko 190-200 vlakova dnevno). Njegova osebujna [[Arhitektura industrijske revolucije|industrijska estetika]] rezultat je iskrenog [[inženjerstvo|inženjerstva]] strukturnih komponenti bez ukrasa, inovativnog stila, materijala i razmjera. Godine 2015., upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao utjecajan korak u projektiranju i izgradnji mostova u razdoblju kada je željeznica počela dominirati kao oblik dalekosežnog putovanja. {{Široka slika|Forth_rail_bridge_head-on-panorama_josh-von-staudach.jpg|1200px|Panorama Forth Bridgea tijekom obnove 2007. god.|50%|center}} Izgradnja mosta je počela 1882. godine, a otvorio ga je [[4. ožujka]] [[1890.]] [[princ od Walesa]].<ref>Beverly Cole, ''[https://en.wikipedia.org/wiki/Forth_Bridge#CITEREFCole2011 Trains]'', 2011., Potsdam, Germany: H.F.Ullmann {{ISBN|978-3-8480-0516-1}}.</ref> Most se proteže između sela South Queensferry i North Queensferry, te ima duljinu od 2,467 m, širinu na pilonima 37, a u sredini 9,8 m, te visinu od 110 m iznad površine vode.<ref>[http://www.networkrail.co.uk/VirtualArchive/forth-bridge/ Forth Bridge. NetworkRail] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150704235928/http://www.networkrail.co.uk/VirtualArchive/forth-bridge/ |date=4. srpnja 2015. }}, Network Rail {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. srpnja 2015.</ref> Kada je izgrađen imao je najdulji konzolni raspon na svijetu (520 m), što je i ostao sve do izgradnje mosta Quebec u [[Kanada|Kanadi]] 1917. godine (549 m).<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_longest_cantilever_bridge_spans List of longest cantilever bridge spans], en.wiki {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. srpnja 2015.</ref> U vlasništvu je željezničke tvrtke ''Network Rail Infrastructure Limited'' i često se naziva '''Forth Rail Bridge''' kako bi se razlikovao od cestovnog mosta ''Forth Road Bridge'', iako to nikada nije bilo njegovo službeno ime. <gallery> Slika:The_guts_of_the_Forth_Bridge_-_geograph.org.uk_-_1318782.jpg|Unutrašnjost strukture Slika:Forth_Bridge_(1890)_Fig._4,_Page_5.png|Izvorni i finalni nacrti mosta Forth Bridge Slika:The_Forth_Bridge_seen_from_Dalmeny_Station.JPG|Prilaz mostu s postaje Dalmeny Station Slika:InsideTheForthRailBridge_19990822P0001.jpg|Pogled na most iz vlaka ScotRail 158 </gallery> == Povezani članci == * [[Arhitektura industrijske revolucije]] * [[Akvedukt Pontcysyllte]] * [[Biskajski most]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Forth bridges |commonscathr = Mostovi Fortha }} {{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Željeznički mostovi]] [[Kategorija:Mostovi u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Željeznički promet u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Kopneni promet u Škotskoj]] [[Kategorija:Prometna infrastruktura u Škotskoj]] [[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Ujedinjenom Kraljevstvu]] dlb1fprspmwpqqzb12s8fofoi9ml69e 0 545070 7570965 7343697 2026-08-06T15:55:24Z ~2026-43363-48 368830 /* Poznati Perkovići */ 7570965 wikitext text/x-wiki '''Perković''' ('''Perkovich''' ili '''Percovich''') je [[Hrvatska|hrvatsko]], [[Bosna|bosansko]] i [[Crna Gora|crnogorsko]] prezime. ==Podrijetlo prezimena== Prezime Perković je Patronimik, prezime izvedeno po imenu oca [[Petar]], Perko, Peruna hetitskog porijekla što znači stijena. Danas u Hrvatskoj ima oko 7000 Perkovića, a moguće u Bosni i Hercegovini približno isto. ==Povijesni izvori o prezimenu Perković== U Hrvatskoj ima više nesrodnih obitelji koje nose to prezime. U povijesnim dokumentima i prvi pisani spomen Perkovića je godina 1653. gdje se spominje prvi Perković, desetar, Marko Perković i to u [[Brinje|Brinju]]. ISPRAVAK: Mletački popis u Conte di Zara/Zadar/ 1605. u Ljupču/Gliuba/ popisuje četiri obitelji/Andrija Perkovich,..../ s dvadesetak članova obitelji!! Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780.godine zabilježile su 23 domaćinstva s prezimenom Perković. == Poznati Perkovići == *[[Ante Perković (glazbenik)]] *fra [[Ante Perković (svećenik)]]<ref>Ivan Lučić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/133407 ''Progon Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.)''], CCP, 69 (2012.), str. 139., 141. Pristupljeno 23. ožujka 2019.<br>"''Sektor SDB-a u Mostaru procijenio je da će se okupiti oko 30 tisuća vjernika i pripremali su odgovor na aktivnosti »bezbjednosno interesantnih sveštenika« fra Joze Zovke i fra Slavka Barbarića, koji su bili zavedeni kao operativne obrade (OO). Kao »sigurnosno interesantni svećenici« u tom slučaju spomenuti su i fra Vlado Kozina, fra Ante Perković i fra Svetozar Kraljević...Livanjski centar SDB-a proveo je 1984. operativno istraživanje Vran, o djelatnosti »unutarnjeg i vanjskog neprijatelja i njegov utjecaj na sigurnosno-političku situaciju«. Posebno je naglašena »neprijateljska djelatnost« domaćih svećenika: fra Ferde Vlašića, fra Ante Perkovića, fra Joze Zovke, fra Joze Križića, fra Stojana Zrne, don Jakova Bagarića,...''"</ref><ref>fra Andrija Nikić: [http://www.pobijeni.info/news_files/SP,%20II,%202%20(3),%202009.pdf '' Patnje hercegovačkih franjevaca 1945. – 1990. ''] u: Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Godina II., broj 2 (3), Humac, srpanj – prosinac, 2009., str. 24.. Pristupljeno 23. ožujka 2019.</ref> *[[Borimir Perković]] *[[Dalibor Perković]] *[[George Perkovich]] *[[Josip Perković]] *[[Luka Perković]] *[[Margarita Percovich]] *[[Marko Perković]] *[[Sandra Perković]] *Ivica Perković (predsjednik mjesnog odbora Kakma) ==Izvori== *[http://www.stajnica.com/node/298 Stajnica i Okolica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919025213/http://www.stajnica.com/node/298 |date=19. rujna 2015. }} Nikola Tominac: Stajnica i Okolica {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska prezimena]] lz0z5s87gciqc7rgjsmo6sts1ey1uql 7571016 7570965 2026-08-06T16:39:14Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43363-48|~2026-43363-48]] ([[User talk:~2026-43363-48|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7343697 wikitext text/x-wiki '''Perković''' ('''Perkovich''' ili '''Percovich''') je [[Hrvatska|hrvatsko]], [[Bosna|bosansko]] i [[Crna Gora|crnogorsko]] prezime. ==Podrijetlo prezimena== Prezime Perković je Patronimik, prezime izvedeno po imenu oca [[Petar]], Perko, Peruna hetitskog porijekla što znači stijena. Danas u Hrvatskoj ima oko 7000 Perkovića, a moguće u Bosni i Hercegovini približno isto. ==Povijesni izvori o prezimenu Perković== U Hrvatskoj ima više nesrodnih obitelji koje nose to prezime. U povijesnim dokumentima i prvi pisani spomen Perkovića je godina 1653. gdje se spominje prvi Perković, desetar, Marko Perković i to u [[Brinje|Brinju]]. ISPRAVAK: Mletački popis u Conte di Zara/Zadar/ 1605. u Ljupču/Gliuba/ popisuje četiri obitelji/Andrija Perkovich,..../ s dvadesetak članova obitelji!! Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780.godine zabilježile su 23 domaćinstva s prezimenom Perković. == Poznati Perkovići == *[[Ante Perković (glazbenik)]] *fra [[Ante Perković (svećenik)]]<ref>Ivan Lučić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/133407 ''Progon Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.)''], CCP, 69 (2012.), str. 139., 141. Pristupljeno 23. ožujka 2019.<br>"''Sektor SDB-a u Mostaru procijenio je da će se okupiti oko 30 tisuća vjernika i pripremali su odgovor na aktivnosti »bezbjednosno interesantnih sveštenika« fra Joze Zovke i fra Slavka Barbarića, koji su bili zavedeni kao operativne obrade (OO). Kao »sigurnosno interesantni svećenici« u tom slučaju spomenuti su i fra Vlado Kozina, fra Ante Perković i fra Svetozar Kraljević...Livanjski centar SDB-a proveo je 1984. operativno istraživanje Vran, o djelatnosti »unutarnjeg i vanjskog neprijatelja i njegov utjecaj na sigurnosno-političku situaciju«. Posebno je naglašena »neprijateljska djelatnost« domaćih svećenika: fra Ferde Vlašića, fra Ante Perkovića, fra Joze Zovke, fra Joze Križića, fra Stojana Zrne, don Jakova Bagarića,...''"</ref><ref>fra Andrija Nikić: [http://www.pobijeni.info/news_files/SP,%20II,%202%20(3),%202009.pdf '' Patnje hercegovačkih franjevaca 1945. – 1990. ''] u: Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, Godina II., broj 2 (3), Humac, srpanj – prosinac, 2009., str. 24.. Pristupljeno 23. ožujka 2019.</ref> *[[Borimir Perković]] *[[Dalibor Perković]] *[[George Perkovich]] *[[Josip Perković]] *[[Luka Perković]] *[[Margarita Percovich]] *[[Marko Perković]] *[[Sandra Perković]] ==Izvori== *[http://www.stajnica.com/node/298 Stajnica i Okolica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919025213/http://www.stajnica.com/node/298 |date=19. rujna 2015. }} Nikola Tominac: Stajnica i Okolica {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska prezimena]] 92oo7gjo248lm0j0sdni4q5x1mkf240 0 547489 7571343 7479276 2026-08-07T04:01:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571343 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2016.}} {{Jubilarni članak|157.000}} {{naslov u kurzivu}} {{slično|ženskom vokalnom ansamblu|druga značenja|Ladarice}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Ladarice | Img = Ladarice 1998.jpg | Img_capt = Gornji red (slijeva na desno): [[Anđela Potočnik]], Jelena Andrijanić, Mira Tunuković, Antonija Precca, Đurđica Šuster i [[Ana Kelin]]. Donji red: Morena Kovač, Milena Vučković i Jadranka Gračanin | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1966.]] | Žanr = | Djelatno_razdoblje = 1966. – [[1968.]] kao ''Devet mladih'' <br> 1968. – [[2003.]] kao ''Ladarice'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]]/[[Croatia Records]], [[PGP RTB]], [[Suzy Records|Suzy]], [[Orfej (diskografska kuća)|Orfej]]/[[HRT]] | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = <center> vidi [[Ladarice (vokalni ansambl)#Nagrade i priznanja|Nagrade i priznanja]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''''Ladarice''''' su bile [[hrvat]]ski [[Žena|ženski]] [[Pjevački zbor|vokalni ansambl]], koji su [[1966.]] u [[Zagreb]]u utemeljili braća [[Zlatko Potočnik|Zlatko]] i [[Božo Potočnik]]. Članice tog ansambla i njihov voditelj Božo Potočnik svojim su dugogodišnjim umjetničkim djelovanjem trajno obogatili hrvatsku [[folklor]]nu i [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]]. Pomno uvježbanim nastupima te brojnim snimljenim izvedbama za [[radio]] i [[TV|televiziju]], ''Ladarice'' su od zaborava sačuvale mnoge [[narod]]ne [[Pjesma|pjesme]].<ref name="LadoLadarice">[https://web.archive.org/web/20210905151349/https://www.lado.hr/o-nama/ladarice/ LADO / O nama: Ladarice – Branko Ivanković: »Ladarice i LADO«], pristupljeno 7. studenoga 2014.</ref> Nastupale su često i na festivalima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]],<ref name="Leksikon">[https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice LZMK / Leksikon jugoslavenske muzike: Ladarice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210905152357/https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice |date=5. rujna 2021. }}, pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> a televizijska ih publika osobito pamti po izvedbi pjesme "Podravina ravna", najavnice i odjavnice popularne hrvatske [[TV serija|TV serije]] ''[[Gruntovčani#Zanimljivosti|Gruntovčani]]''.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=r81b-V3Eirs ''Gruntovčani'' – Ladarice: "Podravina ravna"], pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> Spomen na njih i njihovo umjetničko ime od 2008. godine svojim nastupima i vokalnim izvedbama čuvaju i svijetom pronose današnje članice [[Ansambl LADO|Ansambla LADO]].<ref name="LadoLadarice"/> == Povijest == Povijest legendarnih ''Ladarica'' počinje 1965. godine: [[folklor]]u i [[Glazba|glazbi]] već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla ''LADO'' s kojima je, za programske potrebe tadašnjega [[Hrvatska radiotelevizija#Radio Zagreb|Radio-Zagreba]], snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu ''LADO'', ali su kao vokalni sastav sve do [[2003.]] djelovale neovisno od njega. U početku su nastupale pod imenom ''Devet mladih'', a to su ime – na prijedlog Bože Potočnika – [[1968.]] godine promijenile u ''Ladarice''.<ref name="LadoLadarice"/> [[Datoteka:LADARICE Jugoton EPY-S-4246 1970.jpg|mini|lijevo|Naslovnica prve [[EP]] ploče ''Ladarica'']] U razdoblju od 1966. do 1971. godine ''Ladarice'' su snimile pedesetak pjesama za program tadašnjega [[Radio-Zagreb]]a te nekoliko samostalnih TV emisija.<ref name="LadoLadarice"/> Godine [[1970.]] snimile su i prvu [[Gramofonska ploča|gramofonsku ploču]] koju je pod nazivom ''Hrvatske narodne pjesme'' objavila [[diskografska kuća]] [[Jugoton]].<ref name="Discogs-HrNP">[http://www.discogs.com/Ladarice-Hrvatske-Narodne-Pjesme/release/7481629 Discogs.com – Ladarice: ''Hrvatske narodne pjesme''], pristupljeno 16. rujna 2015.</ref>{{fusg|1}} Svojim su interpretacijama narodnih pjesama te iznimnom usklađenošću lijepih i osebujnih [[Pjevanje|glasova]] uvijek nastojale ''»sačuvati ono što je vrijedno i autentično, jer narodna pjesma u suvremenoj izvedbi zrači snagom i toplinom samo ako su sačuvane njezine temeljne karakteristike: čistoća teksta i melodije te osobito izvornost pjevanja, vokalizacije«''.<ref name="Leksikon"/> Zvonkim glasovima i jedinstvenim vokalnim umijećem ''Ladarice'' su udahnule novi život mnogim narodnim pjesmama i [[običaj]]ima, a dojmljivim su nastupima te mnogobrojnim izvedbama snimljenima za radio i televiziju oduševljavale [[Publika|publiku]] u domovini i [[svijet]]u.<ref name="LadoLadarice"/> S obzirom na razdoblje u kojem su djelovale, u prvih su petnaestak godina svoje uspješne glazbene karijere snimale i tada popularne domoljubne [[Partizani u Jugoslaviji|partizanske]] pjesme.<ref name="Leksikon"/> Redovito su snimale za programske potrebe negdašnje Redakcije narodne glazbe [[RTV Zagreb]] te pjevale u mnogim emisijama koje su tematski bile posvećene [[Tradicija|tradicijskoj]] [[Kultura|kulturi]] i narodnoj baštini. Snimile su mnoge narodne pjesme iz kajkavske glazbene riznice, posebice [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]], [[Prigorje|Prigorja]], [[Turopolje|Turopolja]], [[Pokuplje|Pokuplja]], [[Moslavina|Moslavine]], [[Međimurje|Međimurja]] i [[Podravina|Podravine]], ali također i jednako uspješno mnoge pjesme iz [[Posavina|Posavine]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Baranja|Baranje]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Nastupale su i u zabavnim [[Nova godina|novogodišnjim]] TV-emisijama u kojima su katkada pjevale popularne [[Starogradska glazba|starogradske pjesme]] i zabavnoglazbene uspješnice. Osim studijskih snimanja s Tamburaškim orkestrom RTV Zagreb (današnji [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije]]), s tim su orkestrom često koncertirale diljem Hrvatske, ali i tadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]]. Uz redovite nastupe s Božom Potočnikom, surađivale su i s mnogim drugim skladateljima i dirigentima, primjerice [[Dinko Fio|Dinkom Fiom]], [[Stjepan Mihaljinec|Stjepanom Mihaljincem]], [[Mario Bogliuni|Mariom Bogliunijem]], [[Vladimir Mutak|Vladimirom Mutakom]], [[Zlatko Černjul|Zlatkom Černjulom]], [[Miljenko Prohaska|Miljenkom Prohaskom]], zatim TV-redateljima [[Anton Marti|Antonom Martijem]], [[Igor Michieli|Igorom Michielijem]], [[Drago Bahun (glumac)|Dragom Bahunom]], [[Eduard Galić|Eduardom Galićem]], [[Dominik Zen|Dominikom Zenom]] i [[Mladen Raukar|Mladenom Raukarom]], kazališnim redateljem [[Vlado Štefančić|Vladom Štefančićem]] te koreografkinjom [[Tihana Škrinjarić|Tihanom Škrinjarić]]. [[Datoteka:LADARICE Lepi bregi zeleni 1984.jpg|mini|350px|Slika s [[LP]]-[[album]]a ''Lepi bregi zeleni''. Slijeva na desno: Anđela Potočnik, Ana Kelin, Morena Kovač, Đurđica Šuster, Mira Tunuković, Antonija Precca, Jadranka Gračanin, Vjekoslava Bauer i Jelena Andrijanić]] Na ''[[Krapinski festival|Festivalu kajkavskih popevki]]'' u [[Krapina|Krapini]] debitirale su 1971. godine, a do 1982. na tom su festivalu samostalno nastupile još osam puta. Poslije devetgodišnjega odsustva, na krapinskom su Festivalu ponovno nastupale u razdoblju od 1991. do 1998.: 1991. samostalno, tri puta s vokalno-instrumentalnim sastavom ''[[Jegeduši]]'' (1992., 1996. i 1997.) i jedanput sa zagrebačkim ansamblom ''[[Kužiš stari moj (ansambl)|Kužiš stari moj]]'' (1998.).<ref name="Krapina">[http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm www.muzikasi.eu – Festival kajkavske popevke Krapina 1966. – 2012.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006083659/http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> Za svoje su glazbene izvedbe na tom Festivalu osvojile ukupno dvanaest nagrada stručnoga povjerenstva i publike. Osim u Krapini, ''Ladarice'' su uspješno nastupale i na ''Muzičkom festivalu Slavonija'' u [[Slavonska Požega|Slavonskoj Požegi]] gdje su 1973. i 1974. također bile nagrađene, a 1984. nastupile su i na ''Festivalu podunavskih zemalja'' u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Također su često i rado sudjelovale u programima mnogih dobrotvornih koncerata i priredba. ''Ladarice'' su 5. ožujka 1975. sudjelovale i u praizvedbi prve hrvatske [[rock]]-[[Opera|opere]] ''[[Gubec-beg]]'' autora [[Ivica Krajač|Ivice Krajača]], [[Karlo Metikoš|Karla Metikoša]] i Miljenka Prohaske: ta je predstava bila veliki produkcijski uspjeh [[ZGK Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta ''Komedija'']], a ''Ladarice'' su u više od dvjesto izvedba te predstave u [[KDVL|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] nastupale sve do listopada 1983. godine.<ref>[http://www.komedija.hr/web/arhiva-predstava/gubec-beg/ Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: ''Gubec-beg''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527085240/http://www.komedija.hr/web/arhiva-predstava/gubec-beg/ |date=27. svibnja 2016. }}, pristupljeno 14. rujna 2015.</ref><ref>[http://www.discogs.com/Krajač-Metikoš-Prohaska-Gubec-Beg-Rock-Opera/release/5285905 Discogs.com – Krajač-Metikoš-Prohaska: ''GUBEC-BEG rock opera''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref><ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Metiko%C5%A1%2C+Karlo&xm0=1&selectedId=21000406 Katalog Knjižnica grada Zagreba – Gubec-beg : rock opera : odlomci originalne izvedbe kazališta "Komedija"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304235537/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Metiko%C5%A1,+Karlo&xm0=1&selectedId=21000406 |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 5. rujna 2015.</ref><ref>[http://www.josipalisac.com/40-godina-od-praizvedbe-gubec-bega/ Josipa Lisac.com – 40 godina od praizvedbe ''Gubec-bega''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> Zajedno s ansamblom kazališta ''Komedija'' s tom su predstavom gostovale u [[Beograd]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Trst]]u i [[Rim]]u. Osim u spomenutoj rock-operi Krajača, Metikoša i Prohaske, ''Ladarice'' su 1982. i 1983. pjevale i u pop-operi ''[[Jadnici (pop-opera)|Jadnici]]'' Clauda-Michela Schönberga, Alaina Boublila i Jeana-Marca Natela, koju je ansambl kazališta ''Komedija'' uprizorio dvije godine nakon pariške praizvedbe.<ref>[http://www.komedija.hr/web/o-kazalistu/proslost-i-sadasnjost-komedije/ Zagrebačko gradsko kazalište Komedija – Dubravka Klarić: »Prošlost i sadašnjost ''Komedije''«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140723130651/http://www.komedija.hr/web/o-kazalistu/proslost-i-sadasnjost-komedije/ |date=23. srpnja 2014. }}, pristupljeno 14. rujna 2015.</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/film/jadnici-sve-je-spektakularno-osim-nazalost-ocajnog-pjevanja-501205 Večernji.hr – Branimir Pofuk: »Jadnici – sve je spektakularno osim, nažalost, očajnog pjevanja«], pristupljeno 15. rujna 2015.</ref> Godine 1988. Sudjelovale su i u dvjema produkcijama Drame [[HNK u Zagrebu|zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta]]: obje predstave – ''[[Zlatarovo zlato]]'' [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] (1988.) i ''Ognjište'' [[Mile Budak]]a – režirao je [[Jakov Sedlar]].<ref>[http://www.hnk.hr/predstave/ognjiste/ HNK u Zagrebu / Drama – Mile Budak: ''Ognjište'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906213302/http://www.hnk.hr/predstave/ognjiste/ |date=6. rujna 2015. }}, pristupljeno 14. rujna 2015.</ref><ref>[http://www.akademija-art.hr/arhiva-1/190-glazba/glazba-u-2011-godini/4587-glazbeni-spomenar-ane-kelin www.akademija-art.hr – ''Glazbeni spomenar Ane Kelin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304113053/http://www.akademija-art.hr/arhiva-1/190-glazba/glazba-u-2011-godini/4587-glazbeni-spomenar-ane-kelin |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno, 14. rujna 2015.</ref> Osim spomenutih kazališnih angažmana i redovitih nastupa s pretežito folklornim programima, ''Ladarice'' su se katkada okušale i u drugim [[Glazbeni žanrovi|glazbenim žanrovima]]. Tako su, primjerice, već 1972. snimile kasnije vrlo popularnu zabavnoglazbenu uspješnicu "Dok sunce sja" Bože Potočnika i [[Mišo Doležal|Miše Doležala]],<ref name="DiscSunce">[http://www.discogs.com/Ladarice-Dok-Sunce-Sja-/release/2448516 Discogs.com – Ladarice: "Dok sunce sja"], pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> a na kraju televizijske emisije "TV zima" 1973. otpjevale [[gospel]] "Sretan dan" ({{en|Oh Happy Day}}).<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=voQN8Vnbf9c Youtube – Isječak iz emisije "TV Zima" RTV Zagreb (1973.)], pristupljeno 19. rujna 2015.</ref> Godine 1984. surađivale su s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i [[rock]]-sastavom [[Bijelo dugme]] na njihovu [[Bijelo dugme (album)|istoimenom albumu]],<ref>[http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Bijelo-Dugme/release/1351158 Discogs.com – Bijelo Dugme: ''Bijelo Dugme''], pristupljeno 17. rujna 2015.</ref> a godinu poslije i s [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]] i ansamblom ''Sar e Roma'' na njihovu trećem studijskom albumu ''Romske pjesme''.<ref>[http://harisdzinovic.com/diskografija/sar-e-roma/sar-e-roma-romske-pjesme-1985/ harisdzinovic.com – Sar e Roma: ''Romske pjesme'' (1985)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150817085356/http://harisdzinovic.com/diskografija/sar-e-roma/sar-e-roma-romske-pjesme-1985/ |date=17. kolovoza 2015. }}, pristupljeno 19. rujna 2015.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=t9HnViGcLDU Youtube – Ladarice: "Maljarkica"], pristupljeno 19. rujna 2015.</ref> Iako se – zbog raznih okolnosti – sastav noneta povremeno mijenjao, prepoznatljiv su zvuk ''Ladarica'' svojim osebujnim glasovima utjelovile [[Anđela Potočnik]], [[Ana Kelin]], Antonija Precca, Vjekoslava Bauer, Nevenka Šokčić, Mira Tunuković, Mira Šulina, Đurđica Šuster, Jadranka Gračanin, Jelena Andrijanić, Slavica Košutić, Katica Petričević, Morena Kovač, Branka Krsnik, Gabrijela Zalepugin, Milena Vučković i Ljiljana-Janja Ivančan. Dana [[5. lipnja]] [[1998.]] ''Ladarice'' su [[koncert]]om »Godine ljubavi« u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu svečano proslavile tridesetu obljetnicu uspješnoga umjetničkoga djelovanja,{{fusg|2}} a poslije tog koncerta povremeno su još nastupale sve do 2003. godine.<ref name="LadoLadarice"/> == ''Ladarice'' i ''LADO'' == Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve ''Ladarice'' istodobno bile i članice Ansambla ''LADO'', publika je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje ''Ladarica'' i Ansambla ''LADO'' dogodilo se tek [[2008.]] godine na poticaj umjetničkog voditelja ''LADA'' [[Ivan Ivančan mlađi|Ivana Ivančana mlađeg]] te uz suglasnost ''LADU'' uvijek vjernoga Bože Potočnika:<ref name="LadoLadarice"/> nastupom na 43. ''Festivalu kajkavskih popevki'' u Krapini,<ref name="Krapina"/> ''Ladarice'' su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla ''LADO''. [[Ansambl LADO#Ženski zbor Ladarice|Današnje ''Ladarice'']] svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.<ref name="LadoLadarice"/> == Diskografija (izbor) == * [[EP]] ''Ladarice – Hrvatske narodne pjesme'', [[Jugoton]] EPY-S-4246, 1970.<ref name="Discogs-HrNP"/> * [[singl]] ''Dok sunce sja / Bratec Miškec'', Jugoton SY-22088, 1972.<ref name="DiscSunce"/> * singl ''Zelena zemla / Ekte – sekte'', Jugoton ‎SY-22133, 1972.<ref>[http://www.discogs.com/Vokalni-Ansambl-Ladarice-Zelena-Zemlja/release/6462444 Discogs.com – Vokalni ansambl Ladarice: "Zelena zemla"], pristupljeno 2. rujna 2015.</ref> * singl ''Još nitko ne zna / Tragom karavele'', [[Suzy Records|Suzy]] SP-1005, 1972.<ref>[http://www.discogs.com/Ladarice-Još-Nitko-Ne-Zna/release/1927631 Discogs.com – Ladarice: "Još nitko ne zna"], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> * [[LP]] ''Šume, šume'', Jugoton ‎LSY-63077, 1978.<ref>[http://www.discogs.com/Ladarice-Šume-Šume/release/5944141 Discogs.com – Ladarice: ''Šume, šume''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> * singl ''Jugoslavijo'', [[PGP RTB]] ‎1110314, 1980.<ref>[http://www.discogs.com/Ladarice-Jugoslavijo/release/1344104 Discogs.com – Ladarice: "Jugoslavijo"], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> * [[album]] ''Vu plavem trnaci mi hiža stoji'', Jugoton LSY-61664, 1982.<ref>[http://www.discogs.com/Ladarice-Vu-Plavem-Trnaci-Mi-Hiža-Stoji/release/6019332 Discogs.com – Ladarice: ''Vu plavem trnaci mi hiža stoji''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> * album ''Lepi bregi zeleni'', Jugoton LSY-61975, 1984. * [[CD]] ''Iz kajkavske glazbene riznice'', [[Croatia Records]] CD D 5115977, 1998.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=106261 Croatia Records – Ladarice: ''Iz kajkavske glazbene riznice''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> * CD ''Pri svetem Roku'', Croatia Records CD 5511137, 2002.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=107034 Croatia Records – Ladarice: ''Pri svetem Roku''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref><ref>[http://www.discogs.com/Ladarice-Pri-Svetem-Roku/release/6152390 Discogs.com – Ladarice: ''Pri svetem Roku''], pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> * CD ''Vezovi i jorgovani'', [[Orfej (diskografska kuća)|Orfej]]/[[HRT]] CD ORF 322, 2004. == Nagrade i priznanja == * [[1971.]] – 1. i 3. nagrada stručnoga žirija u dvije večeri ''[[Krapinski festival|Festivala kajkavskih popevki]]'' u [[Krapina|Krapini]] za izvedbu skladbe "Zestale se babe četri" Bože Potočnika na stihove [[Drago Bahun|Drage Bahuna]] * [[1972.]] – 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe "Zelena zemlja, Zagorje moje" Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna * [[1973.]] – 1. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Muzičkom festivalu Slavonija ’73'' u [[Slavonska Požega|Slavonskoj Požegi]] za izvedbu skladbe "Pjesma udovice" Bože Potočnika na stihove Tita Bilopavlovića * 1973. – 1. nagrada publike na ''Muzičkom festivalu Slavonija ’73'' za izvedbu pjesme "Hej da smijem" Ive Robića na češkome jeziku * 1973. – 2. nagrada stručnoga žirija na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe "Črlena zorja" Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna * [[1974.]] – 2. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Muzičkom festivalu Slavonija ’74'' za izvedbu skladbe "Vezovi i jorgovani" Bože Potočnika na stihove [[Pajo Kanižaj|Paje Kanižaja]] * 1974. – 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe "Podravski čardaš" Bože Potočnika na stihove [[Miroslav Dolenec Dravski|Miroslava Dolenca Dravskog]] * [[1975.]] – 2. nagrada stručnoga žirija i 3. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe "Zagorski nokturno" Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna * 1975. – 1. nagrada publike zajedno sa solisticom [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] na prvom ''Festivalu revolucionarne i rodoljubne pjesme Zagreb ’75'' za izvedbu skladbe "Dvanaesta je majka Slavonije" [[Strahimir Straho Bosnić|Strahimira Bosnića]] na stihove Božidara Stanića [[Datoteka:LADARICE Godine ljubavi HNK 1998.jpg|mini|400px|''Ladarice'' i Božo Potočnik [[5. lipnja]] [[1998.]] ispred zgrade [[HNK u Zagrebu]] prije koncerta »Godine ljubavi«. Slijeva na desno: [[Anđela Potočnik]], Ana Kelin, Milena Vučković, Jelena Andrijanić, Antonija Precca, [[Božo Potočnik]], Jadranka Gračanin, Morena Kovač, Mira Tunuković, Ljiljana-Janja Ivančan i Đurđica Šuster]] * [[1976.]] – 1. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe "Turopoljski svati" Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna * [[1977.]] – 1. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe "Jesensko kopanje" Bože Potočnika i Brune Bogdanića na stihove [[Zvonko Milković|Zvonka Milkovića]] * [[1992.]] – 2. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' (s vokalno-instrumentalnim sastavom ''Jegeduši'') za izvedbu skladbe "Pri svetem Roku" Bože Potočnika na stihove [[Ivan Ernoić|Ivana Ernoića]] * [[1998.]] – plaketa Ansambla ''LADO'' u povodu 30. obljetnice uspješnoga umjetničkoga djelovanja * 1998. – plaketa [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] u povodu 30. obljetnice uspješnoga umjetničkoga djelovanja * 1998. – zlatna plaketa ''Status'' povodom 30. obljetnice umjetničkoga rada<ref>[http://nagrada-status.hgu.hr/index.php?opt=news&act=mlist&id=48&lang=hr Hrvatska glazbena unija: Nagrada Status 1998. – Dobitnici posebnih plaketa], pristupljeno, 5. rujna 2015.</ref> * [[Dobitnici Porina 1999.|1999.]] – diskografska nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolju izvedbu folklorne glazbe (za [[album]] ''Iz kajkavske glazbene riznice'')<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110 www.porin.info – Dobitnici Porina 1999.], pristupljeno, 5. rujna 2015.</ref> * 1999. – odlikovanje [[Red hrvatskog pletera]] za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1113.html Narodne novine] – Odluka Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od 27. svibnja 1999. o dodjeli odlikovanja, pristupljeno, 12. rujna 2015.</ref> * [[Dobitnici Porina 2005.|2005.]] – diskografska nagrada ''Porin'' u kategorijama za najbolju izvedbu i najbolji album folklorne glazbe (za izvedbu skladbe "Vezovi i jorgovani" i istoimeni album)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2005-116 www.porin.info – Dobitnici Porina 2005.], pristupljeno, 7. rujna 2015.</ref> == Literatura == *[[Krešimir Kovačević|Kovačević, Krešimir]] (gl. ur.): ''Leksikon jugoslavenske muzike'', Zagreb: [[JLZ]] "Miroslav Krleža", 1984., sv. 1, str. 500 *Matić, Đorđe: »Ladarice«, u: ''Leksikon YU mitologije'' (ur. Iris Adrić, Vladimir Arsenijević i Đorđe Matić), Beograd: Rende / Zagreb: Postscriptum, 2004., str. 213-214. {{ISBN|86-83897-30-3}} (Rende); {{ISBN|953-99584-1-5}} (Postscriptum) == Bilješke == #{{fusd|1}} Na toj su [[Gramofonska ploča|gramofonskoj ploči]] snimljene četiri hrvatske narodne pjesme: "Digu, digu dana" i "Oj, jabuko" u obradi Bože Potočnika te "Jankič je dojahal" i "Grad se beli" u obradi Zlatka Potočnika. ''Ladarice'' je pratio Tamburaški zbor RTV Zagreb.<ref name="Discogs-HrNP"/> Na naslovnici ploče u gornjem su redu (slijeva na desno) Antonija Precca, Jadranka Gračanin, Đurđica Šuster, Ana Kelin i Mira Tunuković, u sredini Nevenka Šokčić i Vjekoslava Bauer, a u donjem redu Mira Šulina i Anđela Potočnik. #{{fusd|2}} Plaketa Hrvatskoga društva skladatelja na istom je koncertu uručena i Boži Potočniku za 45. obljetnicu uspješnoga umjetničkoga djelovanja.<ref>[http://tvprofil.net/show/3448136/godine-ljubavi-bozo-i-ladarice-hnk-zagreb-1998 TV profil: "Godine ljubavi" – Božo i Ladarice – HNK Zagreb 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210210235328/https://tvprofil.com/show/3448136/godine-ljubavi-bozo-i-ladarice-hnk-zagreb-1998 |date=10. veljače 2021. }}, pristupljeno 5. rujna 2015.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{dopusnica|www.lado.hr/|Ansambla LADO|Glazba|Ansambl LADO}} == Vanjske poveznice == *[https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice LZMK / Leksikon jugoslavenske muzike: Ladarice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210905152357/https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice |date=5. rujna 2021. }} *[http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/sjecate-li-se-ladarica-729150 Večernji.hr – S. Šagovac: »Sjećate li se Ladarica?«] *[http://www.discogs.com/artist/636300-Ladarice Discogs: Ladarice (diskografija)] *[http://www.youtube.com/watch?v=ABKNQ3BZjbw YouTube – Ladarice: "Grad se beli"] *[http://www.youtube.com/watch?v=_fvKW9DNgG4 YouTube – Ladarice: "Čula jesam da se dragi ženi"] *[https://www.youtube.com/watch?v=U7sZzqJSEXc YouTube – Ladarice: "Oj, jesenske duge noći"] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{Hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Ladarice (vokalni ansambl)}} [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]] jbjyeatseb02n2tri74mn0ynto019yl 0 551789 7570941 6235213 2026-08-06T14:53:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570941 wikitext text/x-wiki '''Koljnofski književni susreti''' je književna manifestacija [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Održava se u gradišćanskom mjestu [[Koljnof]]u.<ref name="ezadar2009.">ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119155017/http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti |date=19. studenoga 2015. }}, 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref> == Cilj == Cilj su zajednički nastupi na [[književna tribina|književnim tribinama]], ali i u [[zbornik|zbornicima]] i [[časopis]]ima, međusobno upoznavanje i druženje [[hrvatska književnost|hrvatskih književnika]] iz Republike Hrvatske s hrvatskim književnicima iz Mađarske, Austrije, Slovačke i Srbije.<ref name="ezadar2009."/> == Povijest == * 2009.: Prva je održana 2009. godine od 5. do 8. studenoga. Ovi su susreti bili prvi organizirani susret članova DHK s [[gradišćanski Hrvati|hrvatskim]] piscima iz Gradišća. Izbornici gostujućih ekipa bili su književnik i veleposlanik [[Đuro Vidmarović]] (Hrvatska), akademik [[Nikola Benčić]] ( Austrija i Slovačka), te [[Stjepan Blažetin]] (Mađarska i Srbija). Domaćin i organizator susreta bio je dr. [[Franjo Pajrić]], predsjednik «Hrvata», manjinske Udruge gradišćanskih Hrvata u Koljnofu te [[Ferenc Grubić]], načelnik općine Koljnofa, inače zbratimljene s općinom [[Bibinje]]m.<ref name="ezadar2009."/> Program se odvijao na nekoliko lokacija: u motelu «Levanda», Domu kulture, i osnovnoj školi u Koljnofu, te Hrvatskim samoupravama u [[Petrovo Selo|Petrovu Selu]], [[Vedešin]]u, [[Umok]]u, [[Filež]]u i [[Unda|Undu]]. Gostima je organiziran posjet i još nekim mjestima gdje žive gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Austrij: [[Šopron]]u, [[Prisika (Kiseški kotar, Mađarska)|Prisici]], [[Hrvatski Židan|Hrvatskom Židanu]], [[Kiseg]]u i još nekima. Obiđeni su grobovi hrvatskih velikana tog kraja: narodnog učitelja i preporoditelja [[Mihovil Naković|Mihovila Nakovića]], hrvatskog svećenika i književnika [[Ferdinand Sinković|Ferdinanda Sinkovića]] te hrvatskog svećenika i hrvatskog pjesnika koji je pisao kajkavskim narječjem [[Pavao Horvat|Pavla Horvata]]. Na kraju je obiđena i rodna kuća omiljenog gradišćanskog svećenika don [[Štefan Dumović|Štefana Dumovića]] u Prisici, koja je pretvorena u prvi [[sakralni muzej]] u Gradišću.<ref name="ezadar2009."/> ([[Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj]]) * 2010.: * 2011.: * 2012.: * 2013.: * 2014.: * 2015.: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradišćanski Hrvati]] [[Kategorija:Hrvatske književne manifestacije]] [[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] h565h6v7szcomx68dl1vjjl26wckfh4 0 557900 7571417 7463632 2026-08-07T08:42:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571417 wikitext text/x-wiki '''Ljiljana Llilli Koci''' ([[Zemun]], [[24. svibnja]] [[1967.]]) je [[Hrvatska|hrvatska]] fotografkinja, slikarica, kiparica, pjesnikinja te spisateljica, [[Albanija|albanskog]] porijekla.<ref>http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/novosti/2013/izlozba-ljiljane-koci.aspx</ref> Počasna je članica Svjetske unije književnika i umjetnika te članica Hrvatskog društva pisaca (HDP). ==Biografija== Ljiljana Llilli Koci rođena je 24. svibnja 1967. godine u Zemunu u albanskoj obitelji, dinastiji tradicionalnih obrta [[filigran]]a i [[fotografija|fotografije]]. U fotografskom studiju svoga oca Rudolfa u [[Zemun]]u od najranije dobi, stječe dragocjena iskustva o tajnama fotografskog umijeća. Otac kao mentor potiče njezinu kreativnost i stvaralački duh i ona 1984. završava Školu fotografije za otvaranje vlastitog obrta. Uz obrtničku školu, 1986. završava i Prvu zemunsku gimnaziju, društveno-prirodnih znanosti, odsjek kemije, te na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu upisuje studij fizike. U Zagrebu 1995. god. diplomira slikarstvo, vlasnica je multimedijalnog studija do 2005. godine, a 2016. diplomira kiparstvo. Od 1986. godine izlaže svoje fotografije u Beogradu kao samostalna fotografkinja. Do 1991. godine vodi fotografski studio u Zemunu, zatim se seli u Zagreb, grad svoje majke Karoline, gdje osniva obitelj i postaje majkom dvije kćeri. U Centru za likovni odgoj, 1995. godine u Zagrebu, diplomira slikarstvo. Do 2005. godine vlasnica je fotografskog multimedijalnog studija u Zagrebu, zatim se u potpunosti posvećuje umjetnosti. Nastupa na književnim i pjesničkim festivalima. Završava Master class crtanja kod akademskog slikara profesora Ambroz Orošija. U Centru za likovni odgoj u Zagrebu diplomira kiparstvo kod profesora Leonarda Dokše 2016 godine. ==Kulturni doprinos== Od 2005. postaje aktivistica i suradnica zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj, gdje uvodi značajne projekte na polju kulturne autonomije Albanaca u RH. Djeluje na polju kulture u UNIJI Albanaca u Republici Hrvatskoj. Suosnivačica je "Udruge albanskih žena grada Zagreba –Drita", od 2007. do 2013. je dopredsjednica. Kao organizator uvodi inovativne tematske projekte na polju znanosti, umjetnosti i kulture, kao što su: "Uloga albanske žene u Kanunu Leke Dukađinija", "Albanska žena u umjetnosti i znanosti", "Albanska žena u medicini", "Položaj albanske žene u suvremenom društvu", te organizira koncerte ozbiljne glazbe te albanske starogradske pjesme s albanskim izvođačima. Autorica je mnogih tekstova na internetskim portalima, i vanjska dopisnica kulturnih aktivnosti albanaca u Republici Hrvatskoj u najčitanijim dnevnim časopisima [[Kosovo|Kosova]] i Albanije u kolumnama "Dani albanske kulture u Zagrebu". Od 2015. – 2019. dopredsjednica je Zajednice albanaca grada Zagreba i zagrebačke županije. Od 2014. glavni je tajnik Hrvatsko-albanskog društva prijateljstva gdje je inicijator dodjele imena ulice i trga Gjergj Kastrioti Skenderbeg i imena trga: Majka Tereza - Agnes Gonxha Bojaxhiu. Na lokalnim izborima u Zagrebu, dobiva mandat za članicu Vijeća albanske nacionalne manjine grada Zagreba 2011., te joj se ukazuje povjerenje još naredna dva mandata, te i danas djeluje u projektima poticaja mladih albanskih umjetnika, etnografske izložbe albanskih narodnih nošnji, medijalne večeri albanske poezije i drugo. Od 2014. predsjednica je Društva albanskih umjetnika Hrvatske "Dea". Glavna je urednica naklade "Biblioteka DEA". Prevela je s albanskog na hrvatski jezik značajne knjige iz albanske povijesti i kulture. Multimedijalna je autorica u kazališnom spektaklu "Večer albanske poezije" (Zagreb, 2013). Uvodi nove projekte: "Skenderbeg u hrvatskoj književnosti", "Bogatstvo različitosti"," Kulturna raznolikost", "Festival kosovskog filma" i dr. Od 2012. članica je uredništva Gornjogradskog književnog festivala, međunarodnog festivala koji organiziraju pisci za pisce. 2016.god 4.Gornjogradski književni festival osniva Odbor (Ljiljana Koci, Marijan Grakalić, Boris Perić) koji je ustanovio književnu nagrada za urbanu književnost "Zvonimir Milčec". Stalna je suradnica Balkanskog književnog glasnika. Od 2005. sudjelovala je na nekoliko značajnih međunarodnih simpozija i konferencija: "Prva konferencija albanske dijaspore Svijeta" (Italija, Rimini), "Regionalni lobi žena za mir, sigurnost i pravdu u Jugoistočnoj Europi", "Žene u izgradnji mira: pristupanje pravosuđu za žene u post konfliktnim zemljama" (Zagreb, 2012); a na "Prvoj konferenciji kulturne mreže Jugoistočne Europe", održala je temu "Umjetnost kao prepoznavanje većine i manjine" (Zagreb, 2014).Od 2016. sudjeluje u međunarodnom projektu koji organiziraju pjesnici "Stop govoru mržnje nad ženama". U sklopu "Balkanskog književnog glasnika", u međunarodnom projektu za mlade, pod pokroviteljstvom EU, UN, UNICEF, UNESCO i PBF, "Pisci za budućnost", izabrana je za nadzornicu Komisije za dodjeljivanje književnih nagrada (2015). Nastupala je kao gošća u mnogobrojnim televizijskim i radio emisijama u Hrvatskoj i inozemstvu. HRT je snimio portret-reportažu o njezinom značajnom kulturnom, društvenom i humanom doprinosu na mnogim poljima te o njezinom stvaralaštvu pod nazivom njezine životne krilatice: Ljiljana Llilli Koci "Imaš samo jedan život" (HRT,2011). ==Umjetnički rad== Od 1994. autorica je mnogobrojnih plakata i naslovnica knjiga. Dizajnerica je nakita plemenitih kovina. Sudjeluje u likovnim kolonijama u zemlji i inozemstvu. Piše i publicira prozu i poeziju. Nastupa kao pjesnikinja i pisac na mnogim festivalima i zastupljena je u međunarodnim antologijama suvremene književnosti. Realizirala je multimediju za dvije kazališne predstave: "Mladosti reci to pjesmom" i "Želim nalikovati orlu". Značajne izložbe u likovnoj i medijalnoj umjetnosti su joj: "Moj svijet" (2011), "Žena" (2012), "Fotografskim okom i slikarskim kistom" (2013), "Misterij žene" (2013), "Labirinti" (2014), "Misao me oblikuje" (2015), "Moje Ja"( 2016), " Mentalni sklop" (2019.). Njezina slika "Intelligence" iz ciklusa "Misterij žene", ulje na platnu, dobila je od Umjetničkog instituta u Španjolskoj specijalnu nagradu (2014). Likovni kritičar Stanko Špoljarić karakterizirao je njezin likovni izričaj kao "fovizam", a Mladen Medar, kustos i ravnatelj Gradskog muzeja u Bjelovaru, usporedio je Llilli Koci kao:{{citat| Llilli Koci je hrvatsko-albanska umjetnica koja svojim umijećima likovnosti i fotografije nevjerojatno podsjeća na Doru Maar.}} ==Nagrade i priznanja== – Priznanje za međunarodnu kulturnu suradnju i osobni doprinos kroz književnost, znanost i kulturu UN kroz implementaciju razvojnih programa UNDP, UNICEF i UNESCO – Balkansko književno društvo 2015. – Titula: „Vicešampion Europske poezije“ – World poets assosation 2020. – Nagrada za doprinos svjetskom mirovnom aktivizmu u književnosti – Indo Universe Voice of poetry 2020. – Imenovana je 2020. godine od strane svjetske organizacije književnosti i umjetnosti - World poets assosation 2020. za predsjednicu podružnice za Hrvatsku. – Titula: „Šampion Europske poezije“ – World poets assosation 2025. == Književnost == U zbornicima: * Gornjogradski književni festival: "Okom fotografa"(2015), "Budi tiho", " Smirujem glad"(2016), Kačaci(2017), Niko joj ne zna žicu kao ja (2018), "Vampirska sonata" (2019) * Kultura snova : "Kućica za lutke", "Gibson 335" (2019), "Klupa"(2019= * Milenijska riječ: "Maleni gusari" (2018) * Europski poetski festival: "Krive su trešnje" (2019) * Planet POEZIJA: "Dodir" (2018) * Mesopotamija: "Budiš me"(2019) * Riječi s Une: "Mjesečev dječak" (2019) * Vrazova Ljubica: "Nitko joj ne zna žicu kao ja" (2019) Objavljena književna djela: * "Isto i drukčije" (2019.) Povijesni roman * „Izazov - Albert i Scarlett“ (2020.) – Poezija * "Krive su trešnje" (2020) – Poezija * "Špica" (2021)- Poezija * "Cicatrina de Dur" (2021.)- Roman * "Tradicionalna kuhinja" (2023.) * "Krletka" (2024.) -Roman * "Duka Rijolli"(2025:)- Roman Prevedena djela: * Istaknute albanske žene, Edi Shukriu * Albanska plemena, Robert Elsie * Albanska mitologija, Mark Tirta * Kanon, Lekë Dukagjini * Rječnik Albanske mitologije i narodne kulture, Robert Elsie * Studije o Dardaniji, Edi Shukriu * Planine Albanije, Edith Durham ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *https://biakova.com/2019/09/14/isto-i-drukcije-llilli-koci/ *[http://www.glasnik.info/2015/03/ljiljana-koci-lili-okom-fotografa.html Okom fotografa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309115842/http://www.glasnik.info/2015/03/ljiljana-koci-lili-okom-fotografa.html |date=9. ožujka 2016. }} * https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/11/21/ljiljana-koci-arti-si-njohje-e-shumices-dhe-pakices/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160119223220/https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/11/21/ljiljana-koci-arti-si-njohje-e-shumices-dhe-pakices/ |date=19. siječnja 2016. }} * http://radio.hrt.hr/ep/multikultura-0805/112203/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * http://fama.com.hr/1-festival-kosovskog-filma-u-hrvatskoj/ * http://www.index.hr/ljubimci/clanak/kulturne-mreze-jugoistocne-europe-u-zagrebu-okupile-niz-kulturalnih-djelatnika-i-aktivista/782579.aspx * http://www.dunavskamreza.net/CNSEE-PRESS.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160719022304/http://www.dunavskamreza.net/CNSEE-PRESS.htm |date=19. srpnja 2016. }} * http://library.foi.hr/m3/kzbirka.asp?N=2455,2456&B=31&rbr=900&gdje=0&K=P&Upit=LACKOVI%C6,%20VINKO {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161222000715/http://library.foi.hr/m3/kzbirka.asp?N=2455,2456&B=31&rbr=900&gdje=0&K=P&Upit=LACKOVI%C6,%20VINKO |date=22. prosinca 2016. }} * https://vimeo.com/84396007 * http://www.regionalexpress.hr/site/more/pulski-bariton-patrik-andreja-nastupio-u-lisinskom * http://www.mvinfo.hr/clanak/treci-gornjogradski-knjizevni-festival * http://library.foi.hr/m3/kzbirka.asp?B=31&rbr=900&gdje=N&g=&sort=4&Upit=misterij%20%9Eene {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180707090712/http://library.foi.hr/m3/kzbirka.asp?B=31&rbr=900&gdje=N&g=&sort=4&Upit=misterij%20%9Eene |date=7. srpnja 2018. }} * http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/media/11682/katalog-ljiljana-koci.pdf {{GLAVNIRASPORED:Koci, Ljiljana Llilli}} [[Kategorija:Hrvatski multimedijalni umjetnici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Albanci u Hrvatskoj]] mjp5x6q0nrxpsk328wr15zja2uyxucu 0 560584 7570964 7194436 2026-08-06T15:44:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570964 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|Infookvir monarh}} [[Slika:Solidus-Leo III and Constantine V-sb1504.jpg|250px|mini|Solid s prikazom cara Leona III. i njeogva sina Konstantina V.]] '''Konstantin V. Kopronim''' ([[starogrčki jezik|starogrč.]] Κωνσταντῖνος Κοπρώνυμος) ([[Istanbul|Carigrad]], [[718.]] – Carigrad, [[14. rujna]] [[775.]]), [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] (741. – 775.), sin cara [[Leon III. Izaurijski|Lava III. Izaurijca]] i njegove supruge [[Marija (žena Leona III.)|Marije]]. Početkom vladavine obračunao se s uzurpatorom [[Artabazd]]om (741. – 743.), suprugom svoje sestre. Uspješno je ratovao protiv [[Arapi|Arapa]] i vodio devet pohoda protiv [[Bugari|Bugara]] i [[Slaveni|Slavena]]. Godine [[751.]] Langobardi su osvojili zadnje ostatke [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]], čime su znatno oslabili [[bizant]]ski utjecaj u sjevernoj i srednjoj [[Italija|Italiji]].<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/32882 Konstantin V. Kopronim] Hrvatska enciklopedija</ref> U njegovo vrijeme [[ikonoklazam|ikonoklastičke]] borbe doživjele su svoj vrhunac. Smatran je najžešćim protivnikom štovanja svetih slika. Tu je odbojnost još u ranom djetinjstvu poprimio od oca.{{sfn|Tadin|1984|p=395}} Leon III. dao je Artavazdu za ženu svoju kćerku, jer mu je, kao upravitelj bizantske [[Tema (Bizant)|teme]] [[Armenijaka]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pomogao da se dokopa prijestolja. Artavazd je pred podanicima nastupio kao štovatelj [[Ikona|svetih slika]] te je borbu za vrhovnu vlast prikazao kao njihovu obranu. Artavazd je zatim napao i potukao Konstantinovu vojsku koja je išla u rat protiv Arapa. Nakon toga se proglasio carem te se u [[Carigrad]]u dao okruniti. Okrunio ga je [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]] [[Anastazije (patrijarh)|Anastazija]]. Uzeo je za suvladara starijega sina Nicefora te je mlađega sina Nicetu imenovao vrhovnim zapovjednikom vojske i povjero mu temu Armenijaka. Tako je u Carigradu štovanje svetih slika bilo ponovno dozvoljeno.{{sfn|Tadin|1984|p=395}} Konstantin V. se sklonio u [[Amorij]], glavni grad [[Anatolika|anatolijske teme]]. Dvije su se vojske sukobile pod [[Sard (Turska)|Sardom]] (u svibnju [[743.]]) gdje je pobijedio Konstantin. Dana [[2. studenog]] 743. ušao je u [[Carigrad]]. Dao je Artavazda i oba njegova sina oslijepiti, a njihovi surdanici su bili ubijeni ili osakaćeni.{{sfn|Tadin|1984|p=395}} Patrijarh Anastazije bio je postavljen na magarca okrenut licem prema repu i proveden kroz [[Carigradski hipodrom|hipodrom]], na izrugivanje mnoštva. Ipak, nije ga dao svrgnuti s patrijarške stolice.{{sfn|Tadin|1984|p=395-396}} Sazvao je [[Ikonoborski sabor|crkveni skup]] u carskom dvoru u Hieriji ([[10. studenog]] [[753.]]) na kojem je bilo 338 biskupa. Predsjedao je efeški naslovni biskup Teodozije. Predstavnici pape nisu bili prisutni. Završno zasjedanje održalo se u [[Carigrad]]u u crkvi Blažene Djevice Marije u Blahernama. Dana [[28. kolovoza]] [[753.]], u prisutnosti novoizabranoga patrijarha [[Konstantin II. Carigradski|Konstantina II.]], car je Forumu proglasio odluke skupa protiv svetih slika. Štovanje svetih slika bilo je tada izjednačeno klanjanju [[kumir]]ima. Zatim se krenulo s progonom neistomišljenika; između ostalih to su [[Petar Kalibit]], [[Ivan iz Monagrije]], [[Stjepan Mlađi]] i [[Andrija Krećanin]].{{sfn|Tadin|1984|p=396}} Na Zapadu je [[Pipin Mali]] sazvao crkveni skup u [[Gentilly]]ju ([[767.]]) te papa [[Stjepan III., papa|Stjepan III.]] Lateranski sabor ([[769.]]), kako bi raspravili pitanje borbe protiv štovanja svetih slika.{{sfn|Tadin|1984|p=397}} Kako bi redovnike i pustinjake izvrgnuli ruglu državne su vlasti na [[Carigradski hipodrom|carigradskom konjskom trkalištu]], [[21. kolovoza]] [[766.]], naredili da svaki od njih mora proči pred sakupljenim mnoštvom podrugljivaca držeći za ruku jednu žensku osobu, kako bi se izvrgne ruglu njihova redovnička čistoća. Istoga je mjeseca dao pogubiti 19 visokih činovnika i vojnih časnika.{{sfn|Tadin|1984|p=396}} Razbolio se za vrijeme pohoda protiv [[Prvo Bugarsko Carstvo|Bugara]] te je umro na putu u [[Carigrad]].{{sfn|Tadin|1984|p=397}} == Obitelj == Konstantinove su žene bile [[Tzitzak]], [[Marija (žena Konstantina V.)|Marija]] i [[Eudokija (žena Konstantina V.)|Eudokija]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.roman-emperors.org/eudociav.htm |title=A short article on her by Lynda Garland |access-date=9. rujna 2017. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402110519/http://www.roman-emperors.org/eudociav.htm |url-status=dead }}</ref><ref>Lynda Garland. 2002. ''Byzantine Empresses: Women and Power in Byzantium AD 527-1204''. Routledge. [https://books.google.hr/books?id=a5GFAgAAQBAJ&pg=PA327&dq=Eudokia,+wife+of+Constantine+V&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Eudokia%2C%20wife%20of%20Constantine%20V&f=false Str. 327].</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Tadin |first=Marin | date=1984 |title=Bizantinski ikonoklazam ili kipoborstvo (730—843. god.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/132484 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=19 |number=4 |pages=391–405}} {{refend}} == Vanjske poveznice == *[https://enciklopedija.hr/clanak/32882 Konstantin V. Kopronim] Hrvatska enciklopedija *[http://proleksis.lzmk.hr/32211/ Konstantin V. Kopronim (K. Smrdljivac)] Proleksis enciklopedija {{Redoslijed| |prethodnik = [[Leon III. Izaurijski|Leon III. Izaurijac (717. – 741.)]] |gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski carevi]] |nasljednik=[[Leon IV. Hazar|Leon IV. Hazar (775. – 780.)]]}} {{mrva-biog-vlad}} [[Kategorija:Bizantski carevi]] p4q8t77bwzq2owuku3sm2kgktraul5d 0 562166 7571361 6857007 2026-08-07T05:24:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571361 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Departman Lavalleja | ime_genitiv = | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = Flag of Lavalleja Department.svg | slika_zastava_veličina = 120px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of arms of Lavalleja Department.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_karta = Lavalleja in Uruguay.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj departmana na karti [[Urugvaj]]a. | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Država]] | lokacija_info = {{Z+X|URU}} | lokacija1_ime = Sjedište | lokacija1_info = [[Minas, Urugvaj|Minas]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Intendant | ime_vođe = Adriana Peña | stranka_vođe = [[Narodna stranka (Urugvaj)|Narodna stranka]] | površina_bilješke = | površina_ukupna = 10.016 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 58.815 | stanovništvo_gustoća = 5.9 st./km² | vremenska_zona = UYT | utc_pomak = -3 | vremenska_zona_DST = UYST | utc_pomak_DST = -2 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.lavalleja.gub.uy lavalleja.gub.uy] | bilješke = }} '''Departman Lavalleja''' [[urugvajski departmani|departman]] je u jugoistočnom dijelu [[Urugvaj]]a. Graniči s departmanom [[Departman Treinta y Tres|Treinta y Tres]] na sjeveru, [[Departman Rocha|Rochom]] na istoku, [[Departman Canelones|Canelones]] i [[Departman Maldonado|Maldonadom]] na jugu i [[Departman Florida|Floridom]] prema zapadu. Sjedište departmana je grad [[Minas, Urugvaj|Minas]]. Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, departman ima 58.815 stanovnika. Departman je nazvana u čast brigadira [[Juan Antonio Lavalleja|Juana Antonija Lavalleje]]. == Stanovništvo i demografija == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine na području departmana živi 57.088 stanovnika (28.216 [[muškarac]]a i 28.872 [[žene]]) u 23.023 kućanstava.<ref name="pop">{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/censos2011/resultadosfinales/durazno.html |title=Departman Durazno - popis stanovništva 2011. godine |year=2012 |publisher=INE |accessdate=31. kolovoza 2012. |archive-date=3. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131003050611/http://www.ine.gub.uy/censos2011/resultadosfinales/durazno.html |url-status=dead }}</ref> * '''Prirodna promjena''': 0.085 ‰ ** '''[[Natalitet]]''': 13,29 ‰ ** '''[[Mortalitet]]''': 10,23 ‰ * '''Prosječna starost''': 35,6 godina ** Muškarci: 34,4 godina ** Žene: 37,0 godina * '''Očekivana životna dob''': 77,47 godine ** Muškarci: 73,59 godine ** Žene: 81,26 godine * '''[[BDP|Prosječni BDP po stanovniku]]''': 9.986 [[urugvajski pezo|urugvajskih pesosa]] mjesečno * Izvor: ''Statistička baza podataka 2010.''<ref>{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/biblioteca/uruguayencifras2011/Uruguay%20en%20cifras%202011%20-%2002%20-%20Poblacion.pdf |title=Uruguay en cifras |year=2011 |format=[[PDF]] |publisher=INE |accessdate=25. listopada 2012. |archive-date=13. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113192837/http://www.ine.gub.uy/biblioteca/uruguayencifras2011/Uruguay%20en%20cifras%202011%20-%2002%20-%20Poblacion.pdf |url-status=dead }}</ref> {| style="margin-top:16px;" |- ! align="left" style="padding-left:20px;" | Gradska naselja ! align="left" style="padding-left:20px;" | Seoska naselja |- | colspan=2 | Broj stanovnika u gradskim i seoskim naseljima prema popisu iz 2011. godine.<ref>{{es icon}}{{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/censos2011/resultadosfinales/cuadros/NIVEL%20DEPARTAMENTAL/Lavalleja/P_3_LAV.xls |title=Censos 2011 Cuadros Lavalleja |year=2012 |publisher=INE |accessdate=25. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121010041820/http://www.ine.gub.uy/censos2011/resultadosfinales/cuadros/NIVEL%20DEPARTAMENTAL/Lavalleja/P_3_LAV.xls |archivedate=10. listopada 2012.}}</ref> |- valign="top" | {| class="wikitable" ! Grad || Stanovništvo |- | [[Minas, Urugvaj|Minas]] || 38.446 |- | [[José Pedro Varela, Urugvaj|José Pedro Varela]] || 5.118 |- | [[Solís de Mataojo]] || 2.825 |- | [[José Batlle y Ordoñez, Urugvaj|José Batlle y Ordoñez]] || 2.203 |- | [[Mariscala]] || 1.626 |} | {| class="wikitable" ! Naselje || Stanovništvo |- | [[Pirarajá]] || 713 |- | [[Zapicán]] || 553 |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{es icon}} [http://www.lavalleja.gub.uy/ Departman Lavalleja - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171018011303/http://www.lavalleja.gub.uy/ |date=18. listopada 2017. }} {{GLAVNIRASPORED:Lavalleja, Departman}} {{Departmani u Urugvaju}} [[Kategorija:Departmani Urugvaja]] 66s7t8mrpwpva77crekjvcxkhtcsskx 0 563109 7571342 7194553 2026-08-07T03:54:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571342 wikitext text/x-wiki {{Infookvir časopis | naziv = La rivista dalmatica | slogan = | slika = | opis-slike = | glavni urednik = | kategorija = | izlazi = tromjesečno<br>1899. — 1910.<br>1921. — 1944.<br>1952. - | sjedište = Rim | izdavač = Associazione nazionale dalmata, | broj stranica = | naklada = | prvi broj = | zadnji broj = | raniji nazivi = | web = | ISSN = 0393-4624 }} '''La rivista dalmatica'''<ref>(eng.) [http://search.library.utoronto.ca/details?5433545&uuid=69eaad4a-9adf-4390-af96-227c6a1bbd07 La rivista dalmatica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624153145/http://search.library.utoronto.ca/details?5433545&uuid=69eaad4a-9adf-4390-af96-227c6a1bbd07 |date=24. lipnja 2016. }} University of Toronto Libraries. Pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> je [[talijanski iredentizam|talijanski iredentistički]] časopis za [[književnost]].<ref>Tatijana Petrić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/111714 Zadarske novine Giornale di Dalmazia i Glas dobrovoljca (1941. – 1943.], Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br.53 prosinac 2011., str. 286.</ref> U početku je izlazio u Hrvatskoj, a poslije u Italiji. Osnovan je u Zadru. Pokrenuli su ju [[1899.]] godine [[Roberto Ghiglianovich]] i [[Luigi Ziliotto]]. Piše s [[talijanski iredentizam|talijanskih iredentističkih]] pozicija. Za Rivistu su pisali [[Nicolò Tommaseo|Nikola Tommaseo]], [[Enzo Betizza]], [[Diego de Castro]], [[Claudio Magris]],<ref>(tal.) [http://www.anvgd.it/index.php?option=com_content&task=view&id=2307&Itemid=146 Associazione Nazionale Venezia Giulia e Dalmazia], La Voce del Popolo - 050408 - "Rivista dalmatica": un secolo di cultura. Pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> [[Anđeliko Alačević]],<ref name="HBL">Pavao Galić (1983.): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=371 Alačević, Anđeliko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809161548/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=371 |date=9. kolovoza 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK. Pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> [[Giuseppe Sabalich]] i dr. Izlazi tromjesečno. Nije izlazio od 1910. do 1921. godine.<ref name="CLIO">[https://clio.columbia.edu/catalog/1418331 La rivista dalmatica] [[Columbia University Libraries|CLIO]]. Pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> Izlaženje je reaktivirao [[Enrico Schönfeld (1873.)|Enrico Schönfeld]].<ref name="OBL">(nje.) R. Rill – V. Tacconi: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_S/Schoenfeld_Heinrich-d-J_1873_1942.xml Schönfeld, Heinrich d. J. (Enrico d. Ä.) von (1873-1942), Buchhändler und Verleger] ÖBL 1815-1950, sv. 11 (Lfg. 51, 1995), str. 73</ref> List nije izlazio od 1944. do 1952.<ref name="NSK">Katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Pristupljeno 10. svibnja 2016.</ref> Designaciju je izmijenio 1980. godine.<ref name="CLIO"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Talijanski iredentizam]] [[Kategorija:Zadarski tisak]] [[Kategorija:Rim]] [[Kategorija:Talijanski tiskani mediji]] cmd7ct6ari4feeqbiuhk7igyz2unden 0 563929 7571004 7477167 2026-08-06T16:25:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571004 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{wikipedizirati}} [[Datoteka:Michelangelo Buonarroti 018.jpg|thumb|upright=1.4|Stvaranje sunca, mjeseca i vegetacije, Michelangello Buonarotti, prije restauriranja]] [[Datoteka:Vatican-ChapelleSixtine-Plafond.jpg|thumb|upright=1.4|Stanje dijela svoda Sikstinske kapele, koji sadrži prethodno navedenu fresku, nakon restauriranja]] '''Konzervacija restauracija fresaka u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]]''' jedan je od najznačajnijh konzervatorsko-restauratorskih zahvata dvadesetog stoljeća. Sikstinska kapela izgrađena je u vrijeme pape [[Siksto IV.|Siksta IV]]. u [[Vatikan|Vatikanu]], na sjevernoj strani [[Bazilika sv. Petra|bazilike svetog Petra]]. Zidovi kapele ukrašeni su brojnim freskama renesansnih slikara, uključujući [[Domenico Ghirlandaio|Domenica Ghirlandaia]], [[Pietro Perugino|Pietra Perugina]] te [[Sandro Botticelli|Sandra Botticellia]].<ref name="JS">[[John Shearman]], essay ''The Chapel of Sixtus IV'' in ''The Sistine Chapel'', ed. Massimo Giacometti, (1986) Harmony Books, {{ISBN|0-517-56274-X}}</ref> U vrijeme pape [[Julije II.|Julija II.,]] [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelo Buonarotti]] oslikao je [[svod]] kapele (između 1508. i 1512.). ''[[Posljednji sud (Michelangelo)|Posljednji sud]]'', oltarnu fresku naručenu za pape [[Klement VII.|Klementa VII]], Michelangelo završava 1541. godine.<ref>Massimo Giacometti, editor, ''The Sistine Chapel'', (1986) Harmony Books, {{ISBN|0-517-56274-X}}</ref> U donjem dijelu kapele postavljene su tapiserije izrađene po Rafaelovim nacrtima 1515.–1516. Freske Sikstinske kapele, posebice one na svodu i [[Luneta|lunetama]] koje je je oslikao Michelangelo, bile su predmet više restauracija od kojih je najrecentnija bila između 1980. i 1994. godine. Ta restauracija imala je veliki utjecaj kako na zaljubljenike umjetnosti tako i na povjesničare umjetnosti zbog boja i detalja koje je restauracija otkrila, a koji se nisu vidjeli stoljećima. Jedan od komentara koji se pojavio bio je: "Svaka knjiga napisana o Michelangelu morat će biti prepravljena." jer se ispostavilo kako je Michelangelo bio vrstan kolorist.<ref>{{Citiranje weba|title=Robert Fulford's column about art restoration in Italy|url=http://www.robertfulford.com/restore.html|access-date=2023-01-27|website=www.robertfulford.com}}</ref> Drugi, kao što je američki povjesničar umjetnosti James Beck, osnivač [[ArtWatch International|ArtWatch Internationala]], bili su iznimno kritični što se tiče izvedene restauracije jer su smatrali kako restauratori nisu ostvarili istinske namjere umjetnika. Ova tema je i dalje predmet rasprave. ==Prethodne restauracije== Freske na svodu kapele već su u više navrata doživjele intervencije prije restauracije započete 1980. godine. Čini se da su prvi problemi sa svodom bili uzrokovani prodorom vode s gornjeg kata. Paolo Giovio već 1547. piše kako su freske oštećene [[Kalijev nitrat|kalijskom salitrom]] i kako su ispucale. Kalijska salitra ostavlja kristale. Voditelj restauracije svoda kapele Gianluigi Colalucci, vodeći restaurator Laboratorija za restauriranje Papinskih spomenika, muzeja i galerija, ustvrdio je u svojem eseju ''Michelangelo's colours rediscovered,''<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Colalucci|first=Gianluigi|url=https://www.worldcat.org/oclc/13333648|title=The Sistine Chapel : the art, the history, and the restoration|date=1986|publisher=Harmony Books|isbn=0-517-56274-X|editor-last=Giacometti|editor-first=Massimo|edition=1st American ed|location=New York|chapter=Michelangelo's Colours Rediscovered|oclc=13333648}}</ref> kako su ovo izbijanje kalijske salitre prijašnji restauratori tretirali samo kozmetički, primjenom lanenog ili orahovog ulja koje je sloj salitrenih kristala učinilo prozirnijim. Godine 1625. na svodu radi pozlatar Simone Lagi, koji je strop obrisao lanenim krpama te ga očistio trljanjem kruhom. Ponekad je pribjegao namakanju kruha kako bi otklonio jače nakupine. Njegov izvještaj kaže kako je freskama "vraćena prijašnja ljepota bez dodatnog oštećivanja".<ref>Vatican Library, Vat. Capponiano 231, f 238 and Chigiano G. III 66. f 108. kako je citirao Colalucci</ref> Colalucci smatra kako je Lagi "gotovo sigurno" na freske nanio i sloj ljepila i laka kako bi oživio boje, ali to nije naveo u svom izvještaju kako bi "sačuvao tajne zanata".<ref name=":0" /> Između 1710. i 1713. na restauraciji fresaka radili su slikar [[Anniballe Mazzuoli]] i njegov sin. Koristili su spužve natopljene u grčkom vinu koje je, kako sugerira Colalucci, bilo potrebno kako bi se otklonile nakupine prljavštine uzrokovane čađom i nečistoćom koje su ostale nataložene u masnim naslagama prethodne restauracije. Colalucci smatra da je i Mazzuoli koristio velike količine ljepila i laka. Pretposljednja restauracija izvedena je između 1935. i 1938. godine. ==Moderna restauracija== [[Datoteka:Michelangelo Buonarroti 014.jpg|thumb|200px|Sikstinska kapela prije restauratorskih radova]] Istražni radovi koji su prethodili restauriranju započeli su 1979. Voditelj restauratora bio je Gianluigi Colalucci, a s njime su radili i Maurizio Rossi, Piergiorgio Bonetti, i drugi. U svom radu oslanjali su se na Carlo Pietrangelijeva pravila o restauriranju umjetničkih djela, iz godine 1978. Sukladno ovim pravilima, radovima su prethodili istraživanje i analiza fresaka. Također, dio ove procedure bilo je i detaljno snimanje svih faza rada. Snimanje je izveo japanski fotograf Takashi Okamura za tvrtku Nippon Television Network Corporation. Između lipnja 1980. i listopada 1984. završena je prva faza radova, rad na lunetama. Potom je fokus radova prebačen na strop kapele te su radovi na njemu završeni u prosincu 1989. Završna faza radova, rad na freski Posljednjeg suda, uslijedio je potom te je restaurirana kapela svečano otvorena 1994. od strane pape Ivana Pavla II. ===Ciljevi konzervatorsko restauratorskih radova=== Ciljevi su radova bili: * Proučiti freske naprednim tehnologijama, te analizirati dobivene rezultate, kako bi se razradilo primjerenu tehnologiju rada na freskama. * Sve postupke zabilježiti pismeno, te filmom i fotografijama. * Koristiti samo materijale i tehnike koji su jednostavni i u praksi dokazani, te reverzibilni. * Ukloniti i sanirati sva oštećenja koja mogu negativno djelovati na žbuku tj. nosioca slike. * Ukloniti sloj nečistoće, većinom sastavljen od voska i čađi, te nastao petstogodišnjim paljenjem svijeća. * Ukloniti preslike prethodnih restauracija. * Ukloniti ulje i životinjske masnoće korištene za sanaciju štete od nitratnih soli. *Ukloniti kristalizirane slane naslage. * Konzervirati površine koje su bile ugrožene bubrenjem i otprskivanjem. * Simpatetično restaurirati dijelove gdje je propadanje ugrozilo integritet cjeline, na primjer, poput kitanja pukotina, te estetske reintegracije istih s originalom. * Na određenim dijelovima sačuvati i ostatke prijašnjih restauracija. ==Pripreme i pristup== {{multiple image |align=right |direction=vertical |width=200 |image1=Adam and Eve damage.jpg |caption1=Detalj freske ''Izgon iz raja'' pokazuje tamnjenje boja, pucanje podloge, kao i metalne pribadače korištene za stabiliziranje, mrlje od curenja vode, nastale naslage kalijeva nitrata kao i stari preslik. |image2=Forbidden fruit restored.jpg |caption2=Isti dio nakon čišćenja. Veće su pukotine ispunjene, te estetski reintegrirane s okolnim dijelovima. Prstenovi kalijevog nitrata su nažalost ireverzibilni. }} Godine 1979. Colalucci poduzima niz eksperimenata kako bi otkrio pravi pristup restauraciji fresaka kapele. Istraživanje je uključivalo probne radove na malim dijelovima slike Sukob nad tijelom Mojsijevim Mattea de Lecce, koji je koristio tehniku i podlogu vrlo sličnu Michelangelovoj. Probni radovi usmjereni na otkrivanje za rad pogodnih otapala nastavljeni su i na malom dijelu lunete s Eleazarom i Matanom. Zbog visine stropa, te nedostupnosti fresaka na njemu, precizno određenje oštećenja i mogućih problema nije bilo u potpunosti moguće sve do odluke da se postavi skele i krene u radove. Prema Colalucciju, nastavak znanstvenih ispitivanja i preciznije određenje rješavanja određenih problema bili su integralni dio samog zahvata. Godine 1980 donesena je i konačna odluka o pokretanju radova. Japanska tvrtka Nippon Television Network Corporation bila je vodeći financijer radova (4 200 000-6 000 000 dolara), za uzvrat su zatražili ekskluzivna prava na snimanje radova. ==Skela== Za razliku od skele iz 1506. suvremena je skela bila načinjena od aluminija. Dok je izvorna skela morala biti rastavljana pa sastavljana aluminijska skela je jednostavno gurana s pozicije na poziciju. No korištene su i rupe načinjene za izvornu drvenu skelu,kao i neke onovremenim rješenjima istovjetne suvremene inačice. ==Stanje fresaka== Istraživanja iz 1979. pokazala su da je cijeli interijer kapele, posebice strop, presvučen slojem nečistoće, uglavnom voska i čađe nastale paljenjem svijeća. Dijelovi iznad prozora (glavni izvor prozračivanja kapele), te lunete onečišćeni su bili i jače nego sam strop kapele, prije svega zbog ulaženja dima i ispušnih plinova iz grada. ===Intervencije=== Prije početka radova tim stručnjaka je proveo 6 mjeseci u istraživanju sastava i stanja fresaka. Načinjena je posebna studija kako bi se utvrdilo otapala najpogodnija za rad na pojedinim površinama oslika [[File:Gardenbeforeandafter.jpg|thumb|left|350px|Kompozitni prikaz stanja prije i nakon radova na slici Izgon iz raja,Gornji dio prikazuje stanje prije, a donji nakon restauratorskih radova]] ====Reakcije na restauratorske radove==== ===Kritika i pohvale=== Već u vrijeme najave radova javile su se i brojne kritički orijentirane primjedbe. Najglasniji među kritičarima bio je povjesničar umjetnosti James Beck, utemeljitelj [[ArtWatch International]]a, koji je višekratno upozoravao na mogućnost oštećenja slika zbog neprimjereno osmišljenih i provedenih restauratorskih radova. Upozoravao je da su sva prethodna redom neprimjerena restauriranja stropa kapele doprinijela oštećenju slika na određeni način. Bilo kakvi restauratorski radovi, nasuprot konzervatorskih, predstavljaju opasnost za tretirano djelo. Dok konzervacija ima za cilj očuvanje trenutačnog stanja te minimiziranje daljeg propadanja, restauriranje uvijek sa sobom nosi neke etički u pravilu dvojbene ciljeve. Ovoj problematici Beck je posvetio i svoju knjigu ''Art Restoration, the Culture, the Business and the Scandal.''<ref>James Beck and Michael Daley, ''Art Restoration, the Culture, the Business and the Scandal'', W.W. Norton, 1995. {{ISBN|0-393-31297-6}}</ref> [[File:Michelangelo Buonarroti 027.jpg|thumb|Jeremija oplakuje uništenje Jeruzalema.]] Nasuprot tome većina je nestručnjaka, uključujući i Papu Ivana Pavla II. bila zadivljena rezultatom radova. Treba naglasiti da Beck nije bio jedini stručnjak koji je upozoravao na dvojbenu "impresivnost i glorioznost" rezultata. ==Dodatna literatura== *James Beck i Michael Daley, ''Art Restoration, the Culture, the Business and the Scandal'', W.W. Norton, 1995. {{ISBN|0-393-31297-6}} *The Sistine Chapel, ed. Massimo Giacometti. (1986) Harmony Books, {{ISBN|0-517-56274-X}} *Pietrangeli, Hirst and Colalucci, eds. The Sistine Chapel: A Glorious Restoration, (1994) Harry N Abrams, {{ISBN|0-8109-8176-9}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.academyofclassicaldesign.org/richardserrinarticle.pdf LIES AND MISDEMEANORS Gianluigi Colalucci’s Sistine Chapel Revisted by Richard Serrin ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160611000740/http://www.academyofclassicaldesign.org/richardserrinarticle.pdf |date=11. lipnja 2016. }} [[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine]] b6gwfz157dl8rdbtn8cb2et0x0ofoyl 0 564606 7571077 7497571 2026-08-06T19:11:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571077 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Krešimir Mlač | boja = #77DD77 | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Petar Mlađ, Petar Krešić, Petar Kreml<ref name="glas"/> | rođenje = [[14. lipnja]] [[1913.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[27. ožujka]] [[1988.]] | mjesto smrti = Zagreb, Hrvatska | zanimanje = [[prevoditelj]], [[poliglot]], [[pravnik]], [[pjesnik]], [[esej]]ist, [[fotograf]], dramatičar, filmski i kazališni kritičar, [[etnologija|etnolog]], [[jezikoslovlje|jezikoslovac]], crkveni i svjetovni povjesničar | nacionalnost = [[Hrvat]]<ref name="glas"/><ref name="hrvat"> Stihovi iz pjesme "Vapaj" svjedoče o njegovu hrvatstvu i pripadništvu hrvatskom narodu: {{citat|Čuj Bože, čuj brate, čuj nezvani svate:<br> Ta ja se brojim među Hrvate!}}</ref> | period pisanja = | vrsta = [[lirika]], [[drama]], [[esej]] | teme = | period = [[1929.]] - [[1980.]] | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Ljubavne narodna pjesme'' <br> ''Zlatna Knjiga Hrvatske narodne lirike'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Krešimir Mlač''' ([[Zagreb]], [[14. lipnja]] [[1913.]] – Zagreb, [[27. ožujka]] [[1988.]]) bio je hrvatski<ref name="hrvat"/> [[prevoditelj]], [[poliglot]], [[pravnik]], [[pjesnik]], [[esej]]ist, [[fotograf]], dramatičar, filmski i kazališni kritičar, [[etnologija|etnolog]], [[jezikoslovlje|jezikoslovac]], crkveni i svjetovni povjesničar, istaknuti katolički laik i oblikovatelj hrvatske poratne kulture.<ref name="glas"> Vladimir Lončarević, ''Zlatno djelo Krešimira Mlača'', [[Glas Koncila]] (tiskovno izdanje), objavljeno 17. travnja 2016., broj 16 (2016.), rubrika "Katolički oblikovatelji kulture", str. 21 </ref> == Životopis == Krešimir Mlač rodio se [[14. lipnja]] [[1913.]] u [[Zagreb]]u, gdje je završio zagrebačku Klasičnu gimnaziju, a [[1939.]] godine doktorirao na [[Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. U poratnim godinama je službovao u [[Istra|Istri]] i [[Rijeka|Rijeci]], nakon čega je do mirovine više od 20 godine radio u rodnom Zagrebu.<ref name="glas"/> Pisati je počeo u gimnazijskim danima. Svoju prvu pjesmu ''Pod oblokom'' objavio je u časopisu "Omladina" [[1930.]], a zatim kao i mnogi hrvatski katolički studenti u časopisu [[Luč (časopis)|"Luči"]], kojoj će tijekom [[1933.]] godine biti i glavni urednik. Za časopis je fotografirao, crtao ilustracije i pisao pjesme.<ref name="glas"/> Osim pjesama pisao je i dramske i filmske kritike i prikaze te političke osvrte u "Krijesu", tjedniku [[Obitelj (tjednik)|"Obitelj"]] (bio je član uredništva), [[Hrvatska prosvjeta|"Hrvatskoj prosvjeti"]], književnom i kulturnom listu [[Danica (časopis)|"Danici"]] i "Zagorskom listu".<ref name="glas"/> Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pisao je i društvene i političke članke u "Gospodarstvu", "Spremnosti", a nakon rata i u "Mariji", [[Marulić (revija)|"Maruliću"]], [[Obnovljeni život|"Obnovljenom životu"]] te u "Zborniku za narodni život i običaje", gdje je [[1980.]] godine objavio značajan i opažen rad ''Postanak i razvoj tradicionalnog, a osobito epskog pjesništva''.<ref name="glas"/><ref>KGZ, [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=921233870 Postanak i razvoj hrvatskog tradicionalnog a osobito epskog pjesništva / Krešimir Mlač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629135724/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=921233870 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.kgz.hr'' - mrežno izdanje kataloga Knjižnica Grada Zagreba (KGZ-a), pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> O narodnom lirsko-epskom pjesništvu objavio je tri knjige:<ref name="glas"/> * ''Ljubavne narodna pjesme'' (Mladost, [[1953.]])<ref>Katalog HAZU, [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089495&Baza=1 Ljubavne narodne pjesme / sastavio Krešimir Mlač. - Zagreb : Mladost, 1953. - 217 str. : ilustr. ; 17 cm.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629140712/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089495&Baza=1 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.hazu.hr'' - mrežno izdanje Kataloga [[HAZU]]-a, pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> * ''Putnik marijanski: zbirka hrvatskih narodnih pjesama bistričkih romara'' (HKD sv. Ćirila i Metoda, [[1971.]]; u povodu Marijinog kongresa)<ref>Katalog HAZU, [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089670&Baza=1 Krešimir Mlač, ''Putnik marijanski: zbirka hrvatskih narodnih pjesama bistričkih romara''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629140617/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089670&Baza=1 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.hazu.hr'' - mrežno izdanje Kataloga [[HAZU]]-a, pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> * ''Zlatna Knjiga Hrvatske narodne lirike'' ([[Matica Hrvatska]], [[1972.]])<ref> Maja Bošković-Stulli, [http://hrcak.srce.hr/40362 ''Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike'', sastavio Krešimir Mlač, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1972., 408 str.], ''hrčak.srce.hr'' - portal znanstvenih časopisa RH, pristupljeno 4. lipnja 2016. </ref><ref>[http://www.antikvarijat.hr/index.php/ponuda/poezija/zlatna-knjiga-hrvatske-narodne-lirike-sastavio-kresimir-mlac-detail Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike / Sastavio Krešimir Mlač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012022449/http://www.antikvarijat.hr/index.php/ponuda/poezija/zlatna-knjiga-hrvatske-narodne-lirike-sastavio-kresimir-mlac-detail |date=12. listopada 2016. }}, ''antikvarijat.hr'', pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref><ref>[http://www.ganga.hr/index.php/pisani-radovi/itemlist/user/1001-kre%C5%A1imirmla%C4%8D Pismice - hrvatske haiku pjesme], ganga.hr. Pristupljeno 5. srpnja 2016.</ref> U "Napomeni" knjige ''Zlatna knjiga Hrvatske narodne lirike'' navodi da ona sadrži 15.000 lirskih narodnih pjesama "zapisanih na povijesnom hrvatskom području i u krajevima koje nastanjuju Hrvati", što je bilo vrlo hrabro u vrijeme jugokomunističkog protuhrvatskog i protuvjerskog režima.<ref name="glas"/> Pod [[pseudonim]]ima Petar Mlađ, Petar Krešić i Petar Kreml objavio je kraći roman ''Mirjana i njen tetak''. Tečno je govorio [[slovenski]], [[njemački]] i [[engleski jezik]], na koje je prevodio svoja djela i s njih prevodio djela stranih književnika.<ref name="glas"/> Tako je [[1970.]] izdao prijevod zbirke poezije i prepjeva duhove lirike ''U tlocrt urisan'' na strojopisu uz potpis SKS-a.<ref>[http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1521017038 U tlocrt urisan : prepjevi duhovne lirike / (preveo i priredio) Krešimir Mlač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221013544/http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1521017038 |date=21. veljače 2021. }}, ''crolib.hr'' - skupni katalog hrvatskih knjižnica, pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> Nije uspio dovršiti [[Rilke]]ov "Život Marijin" koji je ostao u rukopisu.<ref name="glas"/> Posebice se bavio jezikoslovnim i povijesnim pitanjima. Rasprave o tome ostale su mu u rukopisu, među njima i najpoznatija ''Pregled razvitka našeg etnonima'', u kojoj iznosi teoriju o postanku i razvoju imena Hrvata od akadskog, preko staroperzijskog i [[sanskrt]]a do slavenskih inačica iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] "dokazuje da je glagoljica nastala izi klinastog pisma".<ref name="glas"/> U članku ''Mimoiđeni izvori najstarije hrvatske povijesti'' iz [[1977.]] postavlja pitanje zašto hrvatska arheologija ne otkopava hrvatske starine, "dok su britanski i francuski muzeji puni imperijalističkih i egzotičnih iskopina raznih civilizacija".<ref name="glas"/> Bio je jedan od rijetkih književnih sakuppljača koji su u svojoj zbirci imali djelo [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] ''[[O upravljanju carstvom]]'', prema kojemu je tvrdio da car nije pisao o Tugi i Bugi i petero braće, već o tome da su Hrvati priješli rijeku Bugu. Bavio se crkvenom poviješću na hrvatskihm prostorima i istraživao povijest [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]].<ref name="glas"/> Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio tiskao je dvije stručne knjige: ''Javno dobrotvorstvo Oblast "Pomoć" : prikaz razvoja sa svim važećim zakonskim i inim propisima'' (1944.)<ref> [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=5008750 Javno dobrotvorstvo Oblast "Pomoć" : prikaz razvoja sa svim važećim zakonskim i inim propisima], ''katalog.kgz.hr'' - mrežno izdanje kataloga Knjižnica Grada Zagreba (KGZ-a), pristupljeno 4. lipnja 2016. </ref> i ''Ustrojstvo državotvorne uprave u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: prikaz razvoja sa svim važećim zakonskim propisima i inim propsima'' (također 1944.)<ref name="glas"/> Obje knjige izdalo je tadašnje Ministarstvo urudžbe. Kao zauzeti hrvatski katolički laik bio je članom [[HKAD Domagoj|HKAD-a "Domagoj"]], a nakon rata Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronim.<ref name="glas"/> Iako je u zrelijoj dobi napisao mnoštvo pjesama, veći dio njih nije objavio osjećajući da u njima nema veće umjetničkie vrijednosti. Za života je objavio još samo tri zbirke pjesama (iako je imao građe za više njih):<ref name="glas"/> * ''Licitarsko srce'' (zbirka kajkavske lirike, [[1934.]])<ref>KGZ, [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=13002949 Licitarsko srce : popevke / Petar Kreml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629145239/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=13002949 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.kgz.hr'' - mrežno izdanje kataloga Knjižnica Grada Zagreba (KGZ-a), pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> * ''Beethovenove simfonije: Pjesme'' (strojopis, [[1970.]]) * ''Pjesme o meni i za me'' (strojopis, autobiografska zbirka, [[1979.]]) Nikad nije nametao, ali je uvijek, unatoč komunističkom režimu, isticao svoju pripadnost hrvatskom narodu i [[katolicizam|katoličkoj vjeroispovijesti]] o čemu svjedoče stihovi iz njegove pjesme "II. simfonija": ''Ja vjerujem, vjerujem u Boga'' i iz pjesme "Vapaj": ''Čuj Bože, čuj brate, čuj neznani svate: / Ta ja se brojim među Hrvate!''.<ref name="hrvat"/> Umro je u Zagrebu [[27. ožujka]] [[1988.]], te je tri dana kasnije pokopan za zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<ref name="glas"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2C+Kre%C5%A1imir&xm0=1 Katalog KGZ-a: Mlač, Krešimir - popis knjžne građe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629132601/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2C+Kre%C5%A1imir&xm0=1 |date=29. lipnja 2016. }}, pristupljeno 4. lipnja 2016. na mrežnim mjestima kataloga KGZ-a {{GLAVNIRASPORED:Mlač, Krešimir}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski etnolozi]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] rr3a1c2zxixpcv5pc5tl8tj0a32j25o 0 566910 7571134 7231749 2026-08-06T20:43:56Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Dieppe pebble beach.jpg]] → [[File:Bundesarchiv Bild 101I-362-2211-04, Dieppe, Landungsversuch, englischer Spähpanzer.jpg]] → File replacement: changing the name of a duplicate file ([[c:c:GR]]) 7571134 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv= Prepad na Dieppe |dio= [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |opis_slike = |vrijeme = [[19. kolovoza|19. 8.]] [[1942.]] |mjesto= Kraj grada [[Dieppe|Dieppea]] |uzrok= |područje= grad Dieppe |ishod= Njemačka pobjeda |strana1=<center>[[Datoteka:Flag of Canada 1921.svg|44px]]<br /> [[Kanada]]<br /> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|44px]]<br />[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] |strana2=<center>[[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|40px]]<br />[[Treći Reich|Njemačka]] |zapovjednik1=[[Louis Mountbatten]]<br />[[John Hamilton Roberts]] |zapovjednik2=[[Konrad Haase]] |snaga1=6100 vojnika, 237 vojnih brodova |snaga2=100 aviona bombardera |gubici1=4384 mrtvih, ranjenih ili zarobljenih<br />119 aviona |gubici2=46 aviona |gubici3= }} '''Prepad na Dieppe''', kodnog naziva '''''Operacija Jubilej''''', dogodio se [[19. kolovoza]] [[1942.]] kada su [[Saveznici]] napali francuski grad [[Dieppe]]. Preko 6000 vojnika je trebalo osvojiti i držati grad te iskušati [[Treći Reich|Njemačku]] [[Atlantski zid|obranu]] i prikupiti povjerljive podatke. Također, napad je trebao namamiti njemački [[Luftwaffe]] u veliki, otvoreni sukob. Napad je završio teškom katastrofom za Saveznike. == Bitka == Navečer, 18. kolovoza [[1942.]], gotovo 240 različitih savezničkih brodova približilo se Francuskoj prevozeći napadne snage prema cilju. U zoru sljedećeg dana počinje iskrcavanje na francusku obalu. Njemačke snage su zapanjene i potpuno iznenađene. Iako njemačkim postrojbama zapovjeda sposoban njemački general Zeizler, sam Dieppe, mjesto iskrcavanja brane njemačke drugorazredne postrojbe, što ipak Saveznicima neće olakšati taj posao. Blizu francuske obale dio savezničkog napadnog brodovlja slučajno je naletelo na jedan njemački konvoj. Odmah je došlo do razmjene vatre i paljbe. Iako su njemački brodovi potopljeni, posade na obali su uzbunjene i čimbenik iznenađenja je otpao. Nakon iskrcavanja na zapadnom sektoru, komandosi postižu uspjeh uništavanjem bitnica obalnog topništva kod mjesta Varengeville. No, kod gradića Pous, [[Kanađani]] su naletjeli na usku plažu vrlo strmih litica načičkanu njemačkim fortifikacijama na obali. Iako se nekoliko vojnika uspjelo popeti na obalu, velika većina ostala je u vodi do pojasa, pod paljbom puškomitraljeza MG 34 i minobacača. Više od 200 vojnika kanadskih postrojbi ovdje je poginulo, a zbog snažne paljbe onemogućena je i pravilna evakuacija, pa su Kanađani prisiljeni na predaju. Od 27 tenkova koji su se uspjeli iskrcati na obalu, samo 15 probilo se, ali je naletjevši na protuoklopne prepreke zaustavljene u napredovanju. Kod mjesta Pourville Saveznici su uspješno izveli iskrcavanje, te idu tri kilometra u unutrašnjost gdje su snažnom paljbom ipak zaustavljeni. Prisiljeni su na povlačenje i trpe velike gubitke. Unatoč pravom neuspjehu akcije, savezničko zapovjedništvo napravilo je i drugu neoprostivu vojničku pogrešku. Na obalu su iskrcane pričuvne snage koje također stradavaju pod snažnom paljbom. Na kraju, oko 11:00 sati stiže naredba za prekid operacije i preživjeli vojnici brodovima su prebačeni u Veliku Britaniju. ==Posljedice== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-362-2211-04, Dieppe, Landungsversuch, englischer Spähpanzer.jpg|thumb|370px|Plaža u Dijepu neposredno poslije "Operacije Jubilej"]] Nakon samo nekoliko sati borbe gotovo 4400 savezničkih vojnika je poginulo, ranjeno ili je zarobljeno. Tijekom iskrcavanja došlo je i do velike zračne bitke. Britanski RAF silno je nastojao pomoći i zaštititi postrojbe na zemlji. U toj borbi izgubljeno je 106 britanskih i 13 kanadskih aviona. Luftwaffe je imala neznatne gubitke u avionima. Iako vojnički pogrešno, Saveznici su nešto i naučili: došlo se do vrlo značajnih spoznaja o amfibijskom iskrcavanju, koje će se kasnije provesti u [[Bitka za Normandiju|Normandiji]]. Savezničke postrojbe naučile su da trebaju izbjegavati guste njemačke fortifikacije na obali, potreba za temeljitim planiranjem i pomorsko – zračno bombardiranje obale, potreba za obavještajnom pripremom akcije i uvezivanje komunikacija između postrojbi. No, Nijemci su također došli do nekih spoznaja, pa su kasnije nadogradili i ojačali '[[Atlantski zid]]'. {{Mrva-bitka}} [[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]] dtb4fotwj5bxrd79rvytch4jkzs58sn 0 569341 7571080 6888556 2026-08-06T19:23:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571080 wikitext text/x-wiki '''Krilović''' (Crillovich, Crilovich), (18. – 19. st.), [[pomorstvo|pomorska]] obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]]. Ime im je vjerojatno patronimik (Krile, Krsto, Kristofor). U 14. st. iselili su se iz Hercegovine u [[Glogovac]], gdje se spominju do 1729. (Lucija pokojnoga Jurja), premda su se već potkraj 17. st. ili na poč. 18. uglavnom preselili u [[Perast]] i [[Stoliv]]. U 18. st. trguju ponajviše u Albaniji i na Apeninskom poluotoku ([[Drač]], [[Skadar]], [[Valona]], ušće Bojane, Mleci, Ancona, Senigallia). Sudjeluju u mletačkoj mornarici u sukobima za [[Drugi morejski rat|mletačko-turskoga rata 1714. – 1718. godine]]. Spominju se i kao stanovnici [[Herceg-Novi|Herceg-Novoga]]. Posjeduju vlastite [[tartana|tartane]], [[gajete]] i dr. kojima su kapetani Krsto Matov, Krsto Antunov, Antun Grgurov, Tomo, Marko, Tripo, Marko Ivanov, Grgur Vickov, Ivan Tripov, Luka Nikolin, Blaž, Matija i dr. U prvoj pol. 18. st. više odvjetaka obitelji zabilježeno je u Stolivu: kao vlasnici ili zapovjednici [[bracera]] i [[gajeta]]. U Perastu se pak Toma 1766. spominje među čelnicima zajednice građana i pučana koja želi ishoditi veće ovlasti u općinskoj upravi, 1786. nastoji oko obnove Bratovštine sv. Ivana Krstitelja u crkvi sv. Marka, a 1797. agregiran je u gotovo izumrlo peraško bratstvo ([[kazada|kazadu]]) [[Bratica]], čime je obitelj stekla [[plemić]]ki status. Spominju se kao [[brodar]]i i trgovci. 1768. Matija iz Stoliva bio je među potpisnicima obveze bokeljskih kapetana kojom su mletačke oblasti nastojale spriječiti sukobe podanika s [[Ulcinj]]anima. U drugoj pol. 18. st. Krilovići su preuzeli nasljedstvo peraške obitelji [[Kokolja]] s kućom iznad [[crkva sv. Marka u Perastu|crkve sv. Marka]] (prema predaji, unuk slikara [[Tripo Kokolja|Tripa]], Juraj, adoptiran je u obitelj), te se ogranak počeo nazivati ''Kokolja Krilović''. U 19. st. slabi gospodarska moć obitelji. Ipak, pojavljuju se kao vlasnici parobroda. Petar Krilović vlasnik je parobroda »Messina« koji je prikazan 1869. na najranijoj zavjetnoj slici s prikazom parobroda u zbirci na otoku Gospe od Škrpjela. Sveza Krilovića s obitelji blaženika [[Gracija iz Mula|Gracije iz Mula]] nije potvrđena, kao ni sveza s gusarom Krilom (Kristo), zvanim Grillo, pljačkašem turskih posjeda u sjevernoj Africi, kojega su 1746. Ulcinjani smaknuli. Izdanci Krilovića i danas žive u Boki kotorskoj.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011202637/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124 |date=11. listopada 2016. }} Lovorka Čoralić: ''KRILOVIĆ (Crillovich, Crilovich)'', LZMK, Zagreb, 2013. (pristupljeno 28. kolovoza 2016.)</ref> U Perastu su Krilovići posjedovali baroknu [[palača Krilović|palaču]] na zapadu grada.<ref name="prostorniplan">(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/perast/07planintervencijaperast.pdf Opština Kotor] Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.</ref> == Izvori == {{slobodna uporaba|1=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11124|2=Hrvatskog biografskog leksikona LZMK|3=hbl.lzmk.hr/}} {{izvori}} [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Plemstvo]] [[Kategorija:Životopisi, Perast]] l9idp3rndwm2entscmf2l43p0ru4u0a 0 570542 7570940 6982959 2026-08-06T14:53:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570940 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Mađarskoj |ime = Koljnof <br /> Kópháza |zastava = Flag of Kópháza.svg |grb = HUN Kiópháza címer.svg |regija = Zapadno Podunavlje |županija = Jursko-mošonjsko-šopronska |kotar = |najgrad = |površina = 8,73 |nadvisina = |z. širina = 47.640356 |z. dužina = 16.644485 |brojstan = 2053 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 9495 |pozbroj = (+36) 99 |slika = R. k. kegytemplom (4492. számú műemlék).jpg |slika_opis = Crkva u Koljnofu |web_stranica = www.kophaza.hu }} '''Koljnof''' ([[mađarski jezik|mađ]]. ''Kópháza'', [[njemački jezik|njem.]] ''Kohlenhof'') je općina<ref name="volksgruppen.orf.at">[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2797032/ Nova ulica Kiseljaka u Koljnofu], volksgruppen.orf.at, preuzeto 18. rujna 2016.</ref> i naselje u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. Administrativno pripada [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji]]. U Koljnofu žive [[gradišćanski Hrvati]]. U Koljnofu se od [[2009.]] godine održava književna manifestacija [[Koljnofski književni susreti]].<ref name="ezadar.hr">[http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119155017/http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti |date=19. studenoga 2015. }}, ezadar.hr, preuzeto 18. rujna 2016.</ref> == Poznate osobe == * [[Mate Šinković]], hrvatski književnik * [[Mihovilj Naković]], hrvatski književnik == Gradovi partneri == * {{Z|HRV}} [[Bibinje]]<ref name="ezadar.hr"/> * {{Z|BIH}} [[Kiseljak]]<ref name="volksgruppen.orf.at" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Kópháza |commonscathr = Koljnof }} * [http://www.kophaza.hu/ Službene stranice] na hrvatskom, mađarskom, njemačkom i engleskom jeziku [[Kategorija:Naselja u Mađarskoj]] [[Kategorija:Gradišćanski Hrvati]] [[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] sce1hdcbt8pw4d1u56sno0esetnbwca 0 571276 7571155 7497733 2026-08-06T20:59:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571155 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Riau palm oil 2007.jpg|mini|Siječa šuma u sumatranskoj pokrajini Riau, zbog sadnje plantaže uljne palme ([[2007.]])]] '''[[Krčenje šume]] u [[Indonezija|Indoneziji]]''' podrazumijeva trajni gubitak [[šuma]] i raslinja diljem zemlje, što ishoduje neprocjenjivim negativnim utjecajem na društvo i okoliš. Indonezija je podneblje nekih od biološki najraznovrsnijih šuma na svijetu i treća je po broju vrsta, nakon [[Brazil]]a i [[DR Kongo|Demokratske Republike Kongo]].<ref name="ABC 4C">[http://www.abc.net.au/4corners/content/2002/timber_mafia/resources/resources_indonesia.htm ABC Four Corners: ''Background information on Indonesia, deforestation and illegal logging''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Sve do [[1900.]] godine Indonezija je još uvijek bila prekrivena gustim šumama, koje su činile 84% ukupne površine države. Krčenje šuma se tijekom [[1970-ih]] znatno uvećalo, te je u ubrzanom usponu od tada. Procjenjuje se da je pokrivenost šumama od 170 000 000 hektara tijekom 1900. smanjena na manje od 100 000 000 hektara do kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Matthews">[http://pdf.wri.org/indoforest_full.pdf Matthews, Emilly (ed.): ''The State of Forests Indonesia'', Bogor 2002], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Tijekom [[2008.]] godine predviđeno je da će [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]] u Indoneziji iščeznuti u idućih 10 godina.<ref>[http://www.asianews.it/index.php?l=en&art=5728 China is black hole of Asia's deforestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123021701/http://www.asianews.it/index.php?l=en&art=5728 |date=23. studenoga 2018. }}, ''Asia News'', objavljeno 24. ožujka 2008., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Od ukupne siječe šuma u Indoneziji, čak 80% se vodi kao nezakonito.<ref>[http://www.swedwatch.org/en/rapporter/riskanalys-av-glas-jarn-betong-och-gips Riskanalys av glas, järn, betong och gips], str. 19.–20., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Velika šumska prostranstva u Indoneziji uništena su i pretvorena u plantaže od strane velikih međunarodnih tvrtki za preradu [[celuloza|celuloze]], kao što je ''Asia Pulp and Paper''.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees Indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260204140712/http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia |date=4. veljače 2026. }} Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Šume često bivaju spaljene od strane poljoprivrednika i vlasnika plantaža.<ref>[http://www.eoearth.org/article/Slash_and_burn Slash and burn], Encyclopedia of Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Drugi veliki povod krčenja šume je drvna industrija, vođena potražnjom iz [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.<ref>{{cite web |url=http://news.mongabay.com/2006/0710-itto.html |title=Japan depletes Borneo's rainforests; China remains largest log importer |publisher=News.mongabay.com |accessdate=2016-10-02}}</ref> Razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i projekti transmigracije prisilili su veliki broj ljudi naseliti se u prašumskim predjelima, dodatno ubrzavajući krčenje šume. Siječa i paljenje šuma radi raščišćavanja zemljišta za poljoprivredu, učinili su Indoneziju trećim najvećim svjetskim odašiljačem plinova koji potpomažu [[učinak staklenika]], iza Kine i [[SAD|SAD-a]].<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/11/18/AR2009111804162.html |title=The Washington Post, 19. studenog 2009. |publisher=Washingtonpost.com |date=2009-11-19 |accessdate=2016-10-02 |first=Andrew |last=Higgins}}</ref> Šumski [[požari]] često uništavaju velike površine prerađivača [[ugljen]]a, uključujući stare prašume i tresetišta. Tijekom svibnja [[2011.]] Indonezija je proglasila moratorij povodom novih ugovora o siječi šuma, kako bi podržala borbu protiv te pošasti.<ref name="CIFOR 76">[http://www.cifor.org/publications/pdf_files/WPapers/WP-76Murdiyarso.pdf "Indonesia's forest moratorium: A stepping stone to better forest governance?"], CIFOR Working Paper 76, 2011, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Ova odluka pokazala se neučinkovitom, jer je stopa siječe šuma nastavila rasti. Od [[2012.]] godine Indonezija je prestigla stopu siječe šuma u Brazilu,<ref>Bachelard, Michael: [http://www.smh.com.au/national/worlds-worst-illegal-logging-in-indonesia-20140629-zsq5j.html "World's worst illegal logging in Indonesia"], ''The Sydney Morning Herald'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> te postala najbrže odšumljavajuća država na svijetu.<ref>[http://www.scientificamerican.com/article/deforestation-in-indonesia-is-double-the-government-s-official-rate/ "Deforestation in Indonesia Is Double the Government's Official Rate"], in ''Scientific American'', objavljeno 3. studenog 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> == Povijest == [[Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Boskap en aanleg afwateringskanaal langs een plantweg op een tabaksplantage TMnr 60038071.jpg|mini|Siječa šuma zbog stvaranja plantaže [[duhan]]a na sjeveru Sumatre (oko 1900.)]] Indonezijsko otočje od oko 17 508 otoka podneblje je nekih od šuma s najrazličitijim biljnim i životinjskim vrstama na svijetu. Tijekom 1900. ukupna šumska područja predstavljala su 84% od ukupne površine Indonezije. Do [[1950.]] plantaže i male oranice i dalje su zauzimale samo mali dio. Šumski pokrivač u tom dobu se procjenjuje na 145 000 000 hektara primarne šume i još 14 000 000 hektara srednjeg i plimskog raslinja. U ranim 1970-ima Indonezija rabi ovaj vrijedan resurs u gospodarske svrhe, zbog razvoja drvne industrije. Od kasnih [[1980-ih]] do godine [[2000.]], kapacitet proizvodnje povećan je za skoro 700% u industriji celuloze i [[papir]]a, što je Indoneziju učinilo devetim najvećim proizvođačem celuloze i jedanaestim najvećim proizvođačem papira na svijetu. Stopa siječe šuma nastavlja rasti. Državno izvješće o okolišu za 2009. koje je podnio predsednik Susilo Bambang Judojono, pokazalo je da je broj požara narastao s 19 192 tijekom 2008. na čak 32 416 tijekom 2009. godine. Ministarstvo okoliša optužilo je slabo provođenje zakona i nedostatak nadzora od strane mjesnih vlasti, jer je raščišćavanje zemljišta primarni uzrok požara.<ref>{{cite news |last=Simamora |first=Adianto |title=More hotspots detected despite pledge to reduce forest fires |url=http://www.thejakartapost.com/news/2010/06/11/more-hotspots-detected-despite-pledge-reduce-forest-fires.html |accessdate=2016-10-02 |newspaper=The Jakarta Post |date=2010-06-11 |archive-date=12. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612172319/http://www.thejakartapost.com/news/2010/06/11/more-hotspots-detected-despite-pledge-reduce-forest-fires.html |url-status=dead}}</ref> Između 1990. i 2000. godine, 20% šumske površine u Indoneziji je izgubljeno (24 000 000 ha), a do [[2010.]] samo je 52% ukupne površine zemljišta još pod šumom (94 000 000 hektara).<ref>Staff (30. studenog 2011.) [http://www.fao.org/forestry/fra/fra2010/en/ Global Forest Resources Assessment 2010 – Trends in Extent of Forest 1990–2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728090012/http://www.fao.org/forestry/fra/fra2010/en/ |date=28. srpnja 2019. }} Food and Agriculture Organization of the United Nations, Media Centre, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Usprkos moratoriju u novim ugovorima za siječu šuma nametnutim 2010., stopa krčenja šume nastavila je rasti do 840 000 hektara u [[2012.]] godini, nadmašivši krčenje šume u Brazilu.<ref>John Vidal: [http://www.theguardian.com/environment/2014/jun/29/rate-of-deforestation-in-indonesia-overtakes-brazil-says-study "Rate of deforestation in Indonesia overtakes Brazil, says study"] ''The Guardian'', pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> == Zahvaćena područja == [[Datoteka:Riau deforestation 2006.jpg|mini|Uništavanje močvarnih šuma treseta zbog stvaranja plantaža uljnih palmi u gradu Indragiri Hulu, pokrajina Riau, Sumatra]] Indonežanske nizinske tropske šume, najbogatije drvnom građom i [[bioraznolikost|bioraznolikošću]], najviše su izložene riziku. Do 2000. godine one su skoro u potpunosti nestale u [[Sulawesi]]ju, i predviđa se da će uskoro nestati i na [[Sumatra|Sumatri]] i [[Kalimantan]]u. Deseci tisuća kvadratnih kilometara šume na Sumatri potpuno su uništeni, često pod zapovjedništvom središnje vlade koja podržava rad međunarodnih tvrtki na uklanjanju šume.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6927890.stm Losing land to palm oil in Kalimantan], BBC News, objavljeno 3. kolovoza 2007., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Na Kalimantanu su između [[1991.]] i [[2014.]] velike površine obrasle šumom izgorjele zbog nenadziranih požara, što je uzrokovalo onečišćenje [[atmosfera|atmosfere]] diljem jugoistočne [[Azija|Azije]].<ref>{{cite web |url=http://news.mongabay.com/2006/1015-indonesia.html |title=Forest fires result from government failure in Indonesia |publisher=News.mongabay.com |accessdate=2016-10-02}}</ref> == Krčenje šuma == Zajednička studija [[UK|Velike Britanije]] i Indonezije o drvnoj industriji u Indoneziji [[1998.]] godine pretpostavila je da je 40% posiječenih stabala uklonjeno nezakonito, s vrijednošću od preko 365 000 000 [[američki dolar|američkih dolara]].<ref>Indonesia-UK Tropical Forestry Management Programme (1999) Illegal Logging in Indonesia. ITFMP Report No. EC/99/03</ref> Prema novijim procjenama, uzevši u obzir zakonitu siječu stabala i uspoređujući ju s količinom domaće potrošnje i izvoza, računice pokazuju da je 88% posiječenih stabala u zemlji uništeno na neki način nezakonito.<ref>Greenpeace (2003) ''Partners in Crime: A Greenpeace investigation of the links between the UK and Indonesia's timber barons'', vidjeti http://www.saveordelete.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104192000/http://www.saveordelete.com/ |date=4. siječnja 2014. }}</ref> [[Malezija]] je ključna tranzitna zemlja za nezakonito stvorene drvene proizvode iz Indonezije.<ref>Environmental Investigation Agency and Telepak (2004) ''Profiting from Plunder: How Malaysia Smuggles Endangered Wood''.</ref> === Nezakonito pustošenje šume === [[Datoteka:Borneo fires October 2006.jpg|mini|[[NASA|NASA-in]] [[umjetni satelit|satelit]] zabilježio je oblak gustog dima iznad otoka Bornea [[5. listopada]] [[2006.]] Požari se pojavljuju tijekom sušne sezone (kolovoz-listopad), izazivaju ih uglavnom raščišćavanje vegetacije i druge poljoprivredne djelatnosti, ali zahvaćaju i šume i nisko raslinje.]] Procjenjuje se da je oko 73% proizvedene drvne građe zasigurno pribavljeno nezakonitom siječom stabala.<ref>[http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia indonesia trees indonesia without trees? Record breaking logging of last rainforests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260204140712/http://www.foei.org/en/resources/publications/miscellaneous/clashes/indonesiatrees.html?searchterm=Indonesia |date=4. veljače 2026. }} Friends of the Earth, pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Mnogi načini krčenja šume u Indoneziji smatraju se iz više razloga nezakonitim. Privatne korporacije, motivirane zaradom od strane lokalnih i regionalnih tržišta zahtjeva za drvnom građom, odgovorne su za uništavanje šume. Ova agro-industrijska poduzeća često ne posluju u skladu s osnovnim zakonskim propisima, jer neprimjereno primjenjuju isplativije ali daleko [[ekologija|ekološki]] neučinkovitije načine siječe šuma, poput šumskih požara radi pustošenja zemljišta u poljoprivredne svrhe. Šumarski zakon iz [[1999.]] godine navodi da je od ključnog značaja za tvrtke biti podržane od strane vlasti u pojedinim područjima uz IPK dopusnicu, tj. dopusnicu za prikupljanje drvne građe radi zakonitog odobrenja siječe šume.<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartaglobe.com/news/indonesias-sinar-mas-accused-of-illegal-land-clearing/346751 |title=Indonesia's Sinar Mas Accused of Illegal Land Clearing |publisher=The Jakarta Globe |date=2009-12-10 |accessdate=2016-10-02}}</ref> Međutim, mnoge od ovih korporacija uspijevaju preskočiti zakonsku proceduru i uz to uvećaju zaradu od prihoda služeći se nezakonitim djelatnostima, poput podmićivanja državnih službenika. Na ruku im idu i loše zakonske regulative u Indoneziji, koje obeshrabruju napore za očuvanje [[šumarstvo|šumarstva]].<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/22/88-percent-logging-illegal-icw.html |title=88 percent of logging illegal: ICW |publisher=The Jakarta Post |date=2011-06-22 |accessdate=2016-10-02 |archive-date=25. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130525034947/http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/22/88-percent-logging-illegal-icw.html |url-status=dead}}</ref> U praksi diljem države poljoprivrednici i nadničari u ruralnim predjelima, koji posjeduju najniži stupanj [[obrazovanje|obrazovanja]], primjenjuju osnovni način košenja i paljenja usjeva kako bi „oplemenili“ svoja obradiva zemljišta. Ova rudimentarna poljoprivredna tehnika podrazumijeva i siječu šumskog drveća prije sušne sezone, a potom i spaljivanje ovih stabala u idućoj sušnoj sezoni, u cilju osiguravanja [[gnojivo|gnojiva]] koje će obogatiti mineralni sastav zemljišta. Ova poljoprivredna praksa ponavlja se na istom zemljištu sve dok se ono ne isprazni od hranjivih materija i više nije u stanju davati dovoljan urod i donositi poljoprivredne prinose. Nakon toga, ovi poljoprivrednici prelaze na drugu česticu i iznova primjenjuju svoj način siječe i paljenja usjeva.<ref>Tony Waters, The Persistence of Subsistence Agriculture. pp. 3. Lexington Books (2007)</ref> Ovaj društveni čimbenik krčenja šume povećava izazove s kojima se suočava održivost šumarstva u zemljama u razvoju kao što je Indonezija. == Pokušaji zaštite == Napori u cilju zaustavljanja globalnih klimatskih promjena uključili su i mjere koje su osmišljene kako bi se pratilo uništavanje šume u Indoneziji i kako bi se državne i mjesne vlasti potaknule zaustaviti daljnji nestanak stabala. Opći naziv ovog programa je „Smanjenje emisija šumske degradacije i krčenja šuma“ (REDD). Novi sustavi za praćenje krčenja šume rabe se u Indoneziji. Jedan takav sustav, Akcijska platforma šumskog monitoringa pod upravom Centra za globalni razvoj, trenutačno prikazuje podatke o siječi šuma diljem Indonezije na mjesečnoj razini.<ref>[http://www.cgdev.org/section/initiatives/_active/forestmonitoringforactionforma Center for Global Development: Forest Monitoring for Action], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Dana [[26. svibnja]] 2010. godine Indonezija je potpisala sporazum o namjerama s [[Norveška|Norveškom]], u kojem se postavlja dvogodišnji moratorij o novim koncesijama za siječu šuma, kao dio dogovora u kojem Indonezija dobiva 1 000 000 000 američkih dolara ako ne prekrši svoju obvezu. Očekivalo se da Sporazum smanji industriju palminog ulja i zaustavi ili uspori planove o stvaranju velikog poljoprivrednog imanja u provinciji Papua.<ref>[http://www.smh.com.au/environment/conservation/norway-to-pay-for-indonesian-logging-moratorium-20100527-whrg.html SMH 28.05.2010: ''Norway to pay for Indonesian logging moratorium''], pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Sredstva će u početku biti posvećena dovršenju strategije [[klima|klime]] i šuma Indonezije, izgradnji i institucionalizaciji ljudskih kapaciteta koji bi pratili, izvješćivali i provjeravali smanjenje emisije štetnih plinova, a ujedno i usvajali nove politike i institucionalne reforme.<ref>[http://www.norwaypost.no/news/deforestation-agreement-with-indonesia.html The Norway Post: ''Deforestation agreement with Indonesia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100608200108/http://www.norwaypost.no/news/deforestation-agreement-with-indonesia.html |date=8. lipnja 2010. }}, objavljeno 28. svibnja 2010., pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> Norveška kani pomoći Indoneziji pri uspostavljanju sustava koji bi smanjio [[korupcija|korupciju]], tako da zakon može biti proveden u potpunosti.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/05/28/world/asia/28indo.html |title=Indonesia Agrees to Curb Commercial Deforestation |work=New York Times |date=2010-05-27 |accessdate=2016-10-02 |first=Aubrey |last=Belford}}</ref><ref>{{cite web |url=http://english.aljazeera.net/news/asia-pacific/2010/05/201052754340992340.html |title=Indonesia declares logging halt |publisher=[[Al Jazeera]] |date=2010-05-27 |accessdate=2016-10-02}}</ref> Dvogodišnji moratorij o siječi drveća proglašen je [[20. svibnja]] [[2011.]] godine. Tijekom [[2013.]] produljen je za još dvije godine.<ref name="JG2013">[http://www.thejakartaglobe.com/environment/indonesia-extends-logging-ban-to-protect-rainforest/ "Indonesia Extends Logging Ban to Protect Rainforest"], ''The Jakarta Globa'', pristupljeno 2. listopada 2016.</ref> == Galerija == <gallery> Forest of Bangka Island.jpg|Šuma na otoku Bangki, opustošena zbog stvaranja plantaže uljne palme COLLECTIE TROPENMUSEUM 10 tot 12 Jaren oude boscultures werden na de Japanse capitulatie gerooid de grond werd voor landbouw doeleinden te gebruikt Zuid Sukabumi TMnr 10010989.jpg|Šume stare nekoliko desetljeća posiječene zbog stvaranja poljoprivrednog zemljišta ([[1947.]]) Kalimantan deforestation and degradation 2 (10706416453).jpg|Drvna građa s otoka Bornea Deforestation near Bukit Tiga Puluh NP.jpg|Uništavanje vegetacije u pojasu zaštitnog obruča oko Nacionalnog parka Bukit Tigapuluh, Sumatra Riau palm oil 2007.jpg|Nestanak šume i priprema sadnica, Sumatra COLLECTIE TROPENMUSEUM Boskap en aanleg afwateringskanaal langs een plantweg op een tabaksplantage TMnr 60038071.jpg|Posiječena šuma postat će plantaža duhana </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Šumarstvo]] [[Kategorija:Zaštita okoliša]] [[Kategorija:Zemljopis Indonezije]] b6gu1uci9yvof51snbefudg413oxadh 0 574991 7570980 7426705 2026-08-06T16:10:45Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7570980 wikitext text/x-wiki {{Široka slika|CAPPELLA SISTINA.jpg|600px|[[Michelangelo]]v svod [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] jedan od najpoznatijih primjera talijanske umjetnosti|35%|right}} '''Talijanska umjetnost''' je [[umjetnost|umjetnička]] produkcija na području današnje [[Italija|Italije]] i [[Talijani|Talijana]] od [[prapovijest]]i do danas. Italija je bila središte i izvorište mnogih [[umjetnički pravac|umjetničkih pravaca]] [[zapadna umjetnost|europske umjetnosti]], kao što su [[starorimska umjetnost]], [[renesansa]] i [[barok]], te u 20. stoljeću i [[futurizam]]. [[Datoteka:Reproduction of a rock carving with the first representation of a plow.jpg|mini|200px|lijevo|[[Neolit]]ički [[crteži doline Val Camonica]] ([[Brescia]]) imaju najstariji prikaz [[plug]]a na svijetu.]] ==Prapovijesna umjetnost== {{glavni|Prapovijesna umjetnost}} [[Datoteka:Nuraghe_Su_Nuraxi.jpg|mini|[[Nuraghi]] [[Su Nuraxi]]ja, Sardinija, kraj 2. tisućljećja pr. Kr.]] U Italiji postoje brojni [[arheološki lokalitet]]i, ali se u [[prapovijesna umjetnost|prapovijesnu umjetnost]] mogu svrstati tek [[crteži doline Val Camonica]] s oko 300,000 [[petroglif]]a koje su nacrtali pripadnici plemena [[Camuni]] na stotinama stijena, a datiraju od mlađeg [[paleolitik]]a (oko 6000. pr. Kr.) pa sve do 19. stoljeća.<ref>[http://www.archeocamuni.it/approfondimenti.html Archeocamuni, 13. siječnja 2009.]</ref> Iz ovog razdoblja su i [[Paleolitička umjetnost|paleolitičke Venere]] iz nalazišta ''[[Balzi Rossi]]'' u [[Ligurija|Liguriji]]. Umjetnost najranije faze [[neolitik]]a je takozvana [[Impresso-keramika]] s jednostavnim, grubim [[ornament]]ima. Kasniji neolitik [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] poznat je po, između ostalog, obojenoj keramici s linearnim ornamentima izvedenima crvenom bojom na žućkastoj podlozi ([[kultura Ripoli]], [[Capri]]). U nalazištima južne Italije ([[Matera]], [[Molfeta]], i dr.) pronađena je obojena keramika s ukrasnim krivuljama. [[Brončano doba]] je vrijeme širenja brojnih kultura. U sjevernoj Italiji nastavlja se razvoj naselja [[sojenica]], dok na [[Sicilija|Siciliji]] u to doba cvjeta [[Sikulci|Sikulska kultura]] na koju snažno utječe [[egejska umjetnost]] ([[Pantalica]]). Na [[Sardinija|Sardiniji]] se javlja poseban tip [[megalitska kultura|megalitskih građevina]], [[nuraghi]] (npr. ''[[Su Nuraxi]]'') koncentrirane osobito na zapadnom dijelu otoka. ==Umjetnost starog vijeka== {{glavni|Umjetnost starog vijeka}} [[Datoteka:Agrigento5_(js).jpg|mini|200px|Dolina hramova (''Valle dei Templi''), [[Agrigento]], 6. i 5. st. pr. Kr.]] [[Željezno doba]] obilježava jak utjecaj [[Starogrčka umjetnost|grčke umjetnosti]] u južnoj Italiji i Siciliji, te [[etruščanska umjetnost]] u [[Toskana|Toskani]]. [[Grci]] su tijekom kolonizacije osnovali niz gradova, a u mnogima od njih sačuvani su ostaci monumentalnih [[grčki hram|grčkih hramova]] ([[Agrigento]], [[Paestum]], [[Velia]] i dr.) u kojima su pronađene brojne skulpture i oslikane vaze od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. ===Etruščanska umjetnost=== {{glavni|Etruščanska umjetnost}} [[Datoteka:Tarquinia Tomb of the Leopards.jpg|mini|lijevo|Etruščanska zidna slika iz tzv. ''Grobnice leoparda'' iz 480. pr. Kr., [[Monterozzi]], [[Toskana]].]] [[Datoteka:Louvre,_sarcofago_degli_sposi_00.JPG|mini|200px|Etruščanski sarkofag s prikazom supružnika iz 520. pr. Kr., [[Cerveteri]], danas [[Louvre]], [[Pariz]].]] [[Etruščani]] razvijaju zasebnu i osebujnu kulturu koja se uvelike oslanja na grčke izvore (osobito u slikarstvu i keramici, preko uvezenih predmeta iz grčkih kolonija na jugu Italije) na području današnje središnje Italije od 9. do 3 st. pr. Kr. kada Etruščanski gradovi padaju pod vlast [[Rim]]a koji preuzima i razvija ovu kulturu. Najznačajniji primjeri ove kulture je grobna arhitektura [[tumul]]a ([[Monterozzi]] i [[Banditaccia]]) koji su natkriveni lažnom [[kupola|kupolom]] i pokriveni zemljom, a iznutra raskošno urešeni ([[sarkofag|sarkofazi]], zidne slike) i prepune bogatih priloga (posuđe, nakit, oružje, ukrasni i uporabni predmeti, posebno brončana zrcala). Postoje i iznimna djela u bronci ([[Kapitolijska vučica]], [[Himera iz Arezza]], Mars iz Todija, itd.). Istovremeno u središnjoj Italiji jača [[Rimska država]] koja će uskoro zavladati cijelim poluotokom. ==Starorimska umjetnost== {{glavni|Starorimska umjetnost}} [[Datoteka:Campus Martius.jpg|mini|lijevo|Rekonstrukcija središta starog [[Rim]]a na kojemu se vide sve vrste građevinskih poduhvata starih Rimljana. Najočitije su monumentalne građevine [[Koloseum|Kolosej]]a i [[Circus Maximus|Circusa Maximusa]], ali nije za zanemariti i fortifikacijski [[akvedukt]], te brojne palače, ''insulae, cenacule i [[domus]]e''. Naravno sve ih spajaju brojne ulice i široki [[forum]]i, a u sredini se vidi i kompleks trgova, ''[[Rimski forum|Forum Romanum]]'']] [[Datoteka:RomaAraPacis ProcessioneNordParticolare.jpg|mini|200px|''Svečani ophod'', detalj reljefa s hrama ''[[Ara Pacis]]'', 22. – 43. g., mramor, Villa Medici, [[Rim]]. Primjer klasične rimske umjetnosti.]] Starorimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih [[Rimljani|Rimljana]] od 9. stoljeća pr. Kr. do pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] godine. Svoj najveći sjaj, rimska umjetnost, je upravo dosegla u klasično doba [[Rimsko Carstvo|Carstva]] (27. pr. Kr. do 395.). Bila je to aristokratska i oficijelna umjetnost kao dokaz rimskog bogatstva i političke dominacije, no sa snažnim odlikama [[starogrčka umjetnost|starogrčke umjetnosti]]. Samostalnost rimskog [[kiparstvo|kiparstva]], koje razvija originalne [[portret]]e i monumentalne [[reljef]]e ([[slavoluk]], trijumfalni stup) i [[slikarstvo|slikarstva]] ([[Pompeji]], [[Villa del Casale]], [[enkaustika]]) se može dovesti u pitanje, ali rimska [[arhitektura]] (kako ju je opisao [[Vitruvije]]) je stvaralački podvig velikih razmjera koji ruši svaku sumnju u njenu bitnost ([[rimski hram]], [[Panteon u Rimu]], [[Dioklecijanova palača]], i dr.). Kasnoantičku rimsku umjetnost (3. – 5. st.) obilježavaju promjene u umjetničkom izrazu kao odraz političkih previranja i kriza Carstva. U 4. stoljeću se umjetnost ujedinjuje zajedničkom religijom – [[kršćanstvo]]m, koje je dokinulo rimski pluralizam. ===Ranokršćanska umjetnost=== {{glavni|Ranokršćanska umjetnost}} [[Datoteka:Sarcophagus of Junius Bassus - Cast in Rome.jpg|mini|200px|''[[Sarkofag Junija Basa]]'', 359., mramor, 1,2 x 2,4 m, Kapitolijski muzeji sv. Petra, Rim]] [[Rano kršćanstvo]] traje od usvajanja [[kršćanstvo|kršćanstva]] 314. godine do podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Zapadno Rimsko Carstvo]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]]; tj. čini prijelaz iz [[Antika|antičkoga doba]] u [[srednji vijek]]. Kršćanska [[ikonografija]] se javlja još na zidnim slikama u rimskim [[katakomba]]ma prije 4. stoljeća. Godine [[313.]] car [[Konstantin Veliki]] je objavio kršćanstvo kao državnu religiju i počinju se graditi crkve temeljene na rimskim [[bazilika]]ma koje su ukrašavane [[mozaik|mozaicima]] ([[Ravenna]]). Jačanjem kršćanske ikonografije gubi se realistično-klasični ideal ljepote, a jača pojednostavljeni simbolističko-idealistički način prikazivanja likova; također gubi se narativnost i naposljetku preovladava čisto ideološki prikaz na reljefima i mozaicima. Takvu umjetnost će nastaviti [[bizantska umjetnost]], koja se opetovano javlja i na tlu Italije, najprije u Ravenni u 6. stoljeću. Ovom razdoblju pripada i čitav niz kršćanskih pisaca, od kojih je svakako najvažniji [[Augustin]], dok je [[Boecije]] bio veoma plodan pisac. ===Rimska književnost=== {{glavni|Rimska književnost}} Rimska književnost na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] se nije ravnomjerno razvijala i svoje najviše umjetničke domete dosegla je znatno kasnije od početaka rimske političke i kulturne povijesti (govornici [[Marko Tulije Ciceron|Ciceron]] i [[Marko Terencije Varon|Varon]], povjesničari [[Julije Cezar|Cezar]], [[Gaj Salustije Krisp|Krisp]], [[Tit Livije]] i [[Kornelije Tacit]], te pjesnici [[Tit Lukrecije Kar|Kar]], [[Gaj Valerije Katul]], [[Vergilije]], [[Horacije]] i [[Ovidije]]). Ona ne završava propašću rimskog društva, već živi tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], te po književno-estetskim i društvenim odlikama pripada nacionalnim književnostima u čijem je okviru nastala ([[latinska književnost]]). [[Datoteka:Justinian_mosaik_ravenna.jpg|mini|''Justinijan s pratnjom'', [[mozaik]] iz [[Bazilika svetog Vitalea|Bazilike svetog Vitalea]] u Ravenni, 6. st.]] ==Srednjovjekovna umjetnost== {{glavni|Srednjovjekovna umjetnost}} [[Datoteka:Cividale tempietto4.JPG|mini|lijevo|Langobardski reljefi u [[Čedad]]skoj bazilici, 7. st.]] U 6. stoljeću za prevlast u Italiji su se borili [[Ostrogoti]], [[Bizant]] i [[Langobardi]], o čemu svjedoče spomenici u Ravenni (ostrogotski: [[Arijanska krstionica]] i [[Teodorikov mauzolej]], te bizantski: [[Bazilika svetog Vitalea]] i [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]]). Naposljetku su od 712. god. ipak prevladali Langobardi. [[Langobardska središta u Italiji]] ([[Cividale del Friuli]], [[Brescia]], [[Castelseprio]], [[Spoleto|Spoletu]], [[Campello sul Clitunno]], [[Benevento]], [[Monte Sant'Angelo]]) svjedoče o langobardskoj kulturi (6. – 8. stoljeća) kao sintezi stilova koji označavaju prijelaz iz [[antika|antike]] u [[rani srednji vijek]], uključujući baštinu [[Stari Rim|starog Rima]], [[Ranokršćanstvo|ranokršćanske]] duhovnosti, [[bizant]]skih utjecaja i [[germanska umjetnost|germanske umjetnosti]] sjeverne Europe. [[Datoteka:Campo_dei_Miracoli_overview2.jpg|mini|[[Katedralni trg u Pisi]], 12. i 13. st.]] [[Predromanika]] se javlja kada [[Karlo Veliki]] osvaja [[Lombardija|Lombardiju]] i čini je [[Franačka|franačkim]] vojvodstvom koje je od tada bilo pod utjecajem [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], o čemu svjedoči Patrijarhalna bazilika u [[Akvileja|Akvileji]] iz 11. st. S [[Normani|normanskim]] osvajanjem Sicilije i južne Italije u 11. stoljeću dolazi do pojave arapsko-normanske kulture ([[sicilijanska romanika]]) kojoj svjedoče spomenici [[Palermo|Palerma]] i katedralne crkve u [[Cefalù]] i [[Monreale]]u. Tako su u [[Matera|Materi]] ([[Apulija]]), od 11. do 12. stoljeća, nastale brojne špiljske crkve pod utjecajem [[bizant]]a i [[romanika|romanike]]. [[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -36- - Lamentation (The Mourning of Christ) adj.jpg|mini|lijevo|[[Giotto di Bondone]], ''[[Pieta|Oplakivanje Krista]]'', [[Kapela Arena]], [[Padova]], [[1305.]] Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor slikarima nadolazeće renesanse.]][[Datoteka:Basilica di San Francesco interno navata.jpg|mini|[[Bazilika sv. Franje Asiškog]], 13. st.]] [[Katedrala u Modeni]], posvećena 1184. godine, predstavlja jednu od najvažnijih romaničkih građevina u Europi, dok je [[Katedralni trg u Pisi]] biser [[toskana|toskanske]] [[Romanička arhitektura|romaničke arhitekture]] ([[brod (arhitektura)|petorobrodna]] [[bazilika]] s trobrodnim [[transept]]om, te nizovima [[arkada]] ukrašenim [[Kosi toranj u Pisi|tornjem]] i [[krstionica|krstionicom]] kao zasebnim građevinama). [[gotička arhitektura|Gotički stil gradnje]] se od 13. stoljeća u Italiji javlja sporadično i u jedinstvenim oblicima ([[Bazilika Svetog Franje Asiškog]], [[Siena|Sienska]] i [[Milanska katedrala]]) kao što je cvjetna gotika u [[Venecija|Veneciji]] koja je utemeljena na romaničkoj arhitekturi s mnoštvom biljnih ukrasa, zvjezdastih detalja i mrežastih [[svod]]ova. No [[gotičko slikarstvo]] je u Italiji imalo posebno mjesto, jer je talijanska arhitektura sačuvala zidne površine za slikanje [[freska|fresaka]]. Tako je [[Giotto]] od prve polovice 14. st. stvorio novi monumentalni stil ([[Gentile da Fabriano]], [[Pisanello]]), koji se zadržao sve do renesanse. ==Talijanska renesansa== [[Datoteka:Fonte battesimale, donatello, banchetto di erode, 1427 02.JPG|mini|[[Donatello]]va ''[[Herodova gozba]]'' (1423. – 1427.) s Krstionice sv. Jurja u [[Siena|Sieni]]]][[Datoteka:Florencia Jotto vurtual tur.jpg|mini|lijevo|Renesansnom [[Firenca|Firencom]] dominirala je [[katedrala]], tzv. ''[[Firentinska katedrala]]'' s [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschijevom]] [[kupola|kupolom]] iz 1417. god.]] [[Renesansa]] je izvorno talijanski stil koji se javlja u [[Firenca|Firenci]], a zatim i u drugim talijanskim gradovima ([[Padova]], [[Rim]], [[Venecija]], [[Ferrara]], [[Pienza]], [[Urbino]], [[Vicenza]], [[Mantova]] i [[Sabbioneta]]). Cilj renesansne književnosti je oponašanje antičkih pjesnika, uspostava njihovih estetičkih ideala, ljepote, savršenstva umjetnosti. Od [[humanizam|humanizma]] se razlikuje po jeziku; dok su se humanisti izražavali na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], renesansni književnici to rade na narodnim jezicima, najprije [[talijanski jezik|talijanskom]] koji je najbliži latinskom. Prvi koji stvara na narodnom jeziku bio je firentinac [[Dante Alighieri]] (''[[Božanstvena komedija]]'', 1321.) koji ljudsko djelovanje sagledava u sklopu nepromjenjivih etičkih zakona; koji je izrazio i vrijeme u kojemu je živio i trajne ljudske dileme između dužnosti i osjećaja, misaonosti i akcije. Izvršio je dalekosežan utjecaj na europsku literaturu, a u djelima [[Marko Marulić|Marulića]], [[France Prešeren|Prešerna]] i mnogih drugih se osjeća neprekidna Danteova prisutnost. [[Giovanni Boccaccio]] u svom ''[[Dekameron]]u'' (1348.) u stotinu [[novela]] odražava stotinu živih slika jednog doba, te individualan doživljaj smisla (i besmisla) ljudskog postojanja. Pjesnik [[Francesco Petrarca]] u svom ''[[Kanconijer]]u'' (oko 1360.), pored povijesti neuslišane ljubavi, sintetizira nastojanja i težnje usklađivanja novih humanističkih ideala s tradicionalnom [[kršćanstvo|kršćanskom]] [[ideologija|ideologijom]] ([[petrarkizam]]). [[Lodovico Ariosto]] u ''[[Bijesni Orlando|Bijesnom Orlandu]]'' (1516.) oživljava fantastičan viteški svijet, dok je pastirski roman utemeljio [[Jaccopo Sannazzaro]] (''[[Arcadia]]'', [[1504.]]) Prvo službeno veliko djelo [[rana renesansa|rane renesanse]] (tal. ''quattrocento'') su istočna vrata [[Firentinska katedrala|katedrale u Firenci]] (1435.) zlatara [[Lorenzo Ghiberti|Ghiberija]], uz koje je povezano ime mladog kipara za kojeg se kaže da je uradio i sam nacrt za ova vrata,[[Donatello|Donatella]]. Donatello u umjetnost uvodi karakteran [[portret]], [[realizam|realističnost]] ljudske figure i matematičku [[Perspektiva|perspektivu]] u prikazivanju dubine prostora na [[reljef]]ima. U slikarstvu mu se pridružuje [[Masaccio]] čiji likovi posjeduju određenu individualnost i karakternost s bogatstvom polusjena ([[kjaroskuro]]; tal. ''chiaroscuro'', tj. „svijetlo-tamno”), te su smješteni u arhitektonski okvir s izraženom perspektivom. [[Filippo Brunelleschi]] je prvi primijenio ostavštine antike (polukružni [[luk]], bačvasti [[svod]], [[slavoluk]], [[arkada]], [[kupola]], [[narteks]], kasetiranje, grčki stupovni redovi i [[zlatni rez]]) na renesansne građevine koje uvijek podliježu zakonu simetrije i sklada, npr. ''[[Kapela Pazzi]]'' u Firenci. Ovo je vrijeme izgradnje prvih velikih [[palača]], [[Vila (građevina)|vila]] (npr. [[Medici vile i vrtovi]] ili [[Palladijeve vile]]) i objekata društvenog karaktera pri čemu se preuzima konstrukcija rimskog [[domus]]a, vodoravna podjela u dva-tri kata, s jednostavnim ulazom u sredini i prozorima skoro bez ikakvih ukrasa koji se nižu jedan iznad drugog, obično po 9 prozora ([[Leon Battista Alberti]], [[Andrea Palladio]]). [[Datoteka:Leonarda_da_vinci,_last_supper_01.jpg|mini|[[Leonardo]], ''[[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednja večera]]'', 1498., freska, 422 × 904 cm, [[Santa Maria delle Grazie]], [[Milano]].]] [[Visoka renesansa]] (tal. ''cinquecento'', tj. 16. st.) je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike, ali središtem talijanske umjetnosti postaje [[Rim]] gdje su ambiciozni pape [[Leon X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. Npr. [[Donato Bramante]] gradi ''[[Tempietto]]'', malu kružnu kapelu sa šesnaest stupova, dva kata s kupolom i lanternom, koju zbog sklada i simetrije nazivaju „[[Partenon]]om novog vijeka”. [[Datoteka:Raffael 058.jpg|mini|lijevo|[[Rafael]], ''[[Atenska škola]]'', freska, 500 × 770 cm, 1510., ''Stanza della Segnatura'', [[Vatikan]].]] Renesansni ideal univerzalnog čovjeka utjelovio je [[Leonardo]] koji likove na svojim slikama organizira u strogo geometrijskim [[kompozicija (likovna)|kompozicijama]], modelira ih sa snažnom zračnom perspektivom ([[sfumato]]) i [[kjaroskuro]]m, naglašavajući [[drama]]tični trenutak prizora. Drugi važni umjetnik ''cinquecenta'', je [[Michelangelo]], kojega su njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima (slikarstvo, kiparstvo i arhitektura) učinili idolom mnogih generacija umjetnika. Dok je Michelangelo radio na stropu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]], Rafael je slikao freske u [[vatikan]]skim polujavnim sobama, tzv. ''[[Rafaelove sobe|Stanze]]''. Rafael je najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoje slikarstvo uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (npr. kjaroskuro, sfumato i proračunate kompozicije od Leonarda, te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela) Za razliku od »intelektualnog« slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojemu su [[boja]] i osvjetljenje bili važniji od linija ([[Giovanni Bellini]], [[Giorgione]], [[Tizian]] i dr.). [[Pietro Bembo]] je značajna osoba za razvoj talijanskog jezika i zanimanja za petrarkizam poeziju u 16. st. [[Datoteka:Parmigianino Selfportrait.jpg|mini|[[Parmigianino]], ''[[Autoportret u konveksnom ogledalu]]'', oko 1524., ulje na drvu promjera 24,4 cm, [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]]]] ==Manirizam== {{glavni|Manirizam}} [[Manirizam]] je logično razdoblje druge polovice 16. st. i prijelaz iz kulminirajuće faze visoke renesanse prema [[barok]]u, a poput renesanse najprije se pojavio u Firenci oko [[1520.]] Manirizam je stil krajnje istančanosti, naglašavajući sklad, raznolikost i majstorstvo nauštrb sadržaja, jasnoće i jedinstva. Prostor više ne prikazuju kao zatvoren i stabilan, već elastičan, tekući i nepregledan, čime se dobiva efekt postojanja više [[perspektiva]] ([[Parmigianino]]); [[proporcije]], boje i efekti proizvoljni ([[Rosso Fiorentino]] i [[Jacopo Pontormo]]), a teme i sadržaji mnogostruki ([[Tintoretto]]). Stil je uskoro postao međunarodni, jer su mnogi događaji, kao [[kuga]] [[1522.]] i španjolska pljačka Rima [[1527.]], omeli njegov razvoj i premjestili talijanske umjetnike u inozemstvo, gdje se nadalje razvijao ([[Giuseppe Arcimboldo]] djeluje u [[Prag]]u, [[El Greco]] i [[Sofonisba Anguissola]] u [[Toledo|Toledu]], [[Benvenuto Cellini]] i [[Giambologna]] u [[Fontainebleau]]). [[Vila Rotonda]], aristokratski ljetnikovac u blizini [[Vicenza|Vicenze]] kojega je izgradio [[Andrea Palladio]], je najbolji primjer manirističke arhitekture jer sa sva četiri identična pročelja unosi nemir i neodređenost u arhitekturu. Još jedno djelo manirističke arhitekture i uvod u [[barok]] je djelo svestranog genija [[Michelangelo|Michelangela]], a to je rješenje ''trga [[Campidoglio]]'' gdje su zgrade postavljene u [[trapez]] poništavajući iluziju skraćenja, dok je centralno dvorište ispunjeno nemirnom [[Elipsa|eliptičnom]] shemom. [[Datoteka:Chiesa gesu facade.jpg|mini|200px|[[Giacomo della Porta]], Crkva ''[[Il Gesu]]'' u Rimu iz [[1602.]] je prva [[isusovci|isusovačka]] crkva i stilski je prethodnica baroka.]] ==Barok== {{glavni|Barok}} [[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|mini|lijevo|[[Caravaggio]], ''[[Pozivanje Svetog Mateja]]'', oko [[1600.]], ulje na platnu, Kapela Contarelli u crkvi San Luigi dei Francesi u [[Rim]]u. Ova slika se smatra prvom baroknom slikom i ujedno prvim baroknim djelom uopće.]] Barok nastaje u [[Rim]]u koji je bio središte sakralnog slikarstva i arhitekture, ali ubrzo postaje opći umjetnički pokret u svim europskim zemljama. U slikarstvu su karakteristične jake boje, snažni svjetlosni kontrasti i iluzija dubokog prostora koja se dobiva primjenom radikalnih [[Perspektiva|perspektivnih]] rješenja, dok tematski prevladavaju sakralne i mitološke kompozicije u kojima se isprepliću religiozno patetični zanos i senzualnost putenih golih [[akt]]ova. Najpoznatiji predstavnici baroknog slikarstva u Italiji su: [[Caravaggio]], obitelj Carracci ([[Annibale Carracci|Annibale]] i [[Lodovico Carracci]]), [[Artemisia Gentileschi]], [[Giovanni Battista Gaulli]], [[Gian Lorenzo Bernini]], [[Giovanni Battista Piazzetta]], [[Francesco Guardi]], [[Pietro da Cortona]], [[Lodovico Carracci]], [[Giovanni Battista Piranesi]], [[Guido Reni]]. U kiparstvu dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja i [[naturalizam]], a glavni predstavnik u Italiji je [[Gianlorenzo Bernini]]. [[Datoteka:Noto BW 2025-04-26 10-12-43 (cropped).jpg|mini|200px|[[Rosario Gagliardi]], Katedrala sv. Nikole iz 1776., [[Noto]].]] [[arhitektura|Arhitektonsko]] stvaralaštvo krajnje dinamiziranih obilježja s prepoznatljivom općom razigranošću zidnih masa i prostora ([[niša]], [[voluta]], i dr.) nastalo je u Rimu (npr. ''[[Trg sv. Petra]]'' [[Bernini]]ja ili ''[[San Carlo alle quattro fontane]]'' koju je sagradio [[Francesco Borromini]]), dok je homogenost arhitekture kasnog [[barok]]a dosegla vrhunac u »sicilijanskom baroku« ([[Val di Noto]]). [[Barokna glazba]], razdoblje polifone (instrumentalne i vokalne) glazbe obilježene kićenošću, uresima i kontrastima te razvojem harmonijskog sloga, se u Italiji očituje vokalno-instrumentalnim ([[opera]]) i koncertnim djelima ([[koncert]], [[sonata]]). Najistaknutiji talijanski barokni skladatelji bili su: [[Claudio Monteverdi]], [[Alessandro Scarlatti]], [[Giacomo Carissimi]], [[Arcangelo Corelli]], [[Girolamo Frescobaldi]], [[Antonio Vivaldi]], [[Giuseppe Tartini]], [[Domenico Scarlatti]], [[Tomaso Albinoni]], [[Giovanni Battista Pergolesi]] i dr. [[Barokna književost]] je obilježena gustom uporabom figura, naglašenom sklonošću stilskih efekata poput bujne [[metafora|metafore]], [[kontrast]]a, [[paradoks]]a i [[hiperbola (figura)|hiperbola]], a popularna stilska figura je i končeto (tal. ''[[concetto]]'') – spajanje naizgled nespojivih pojmova da bi se postigla duhovitost. Najčešći oblici končeta su [[antiteza]], [[paradoks]] i [[hiperbola (figura)|hiperbola]]. Barok pokazuje sklonost prema pisanju [[melodrama]] i [[opera]], a značajne promjene se događaju i u epskom pjesništvu gdje se pisci počinju zanimati za povijesne teme (npr. [[Torquato Tasso]] – ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]''). Pored njega najznačajniji književnik talijanskog baroka je [[Giambattista Marino]], pjesnik talijanskog pravca i začetnik pravca koji je po njemu nazvan ''[[marinizam]]''. Napisao je mitološki spjev od 45 000 stihova, ''[[Adonis]]''. [[Slika:Canaletto Entrance to the Grand Canal Venice.jpg|mini|lijevo|[[Canaletto]], ''Ulaz u [[Canal Grande]]'', oko 1730., ulje na platnu, 49,6 cm × 73,6 cm, [[Houston]]ski muzej umjetnosti]] ==Rokoko== {{glavni|Rokoko}} Od svih talijanskih središta, [[Venecija]] je postala vodećim gradom novog pravca [[rokoko]]a u drugoj polovici 18. stoljeća. Najznačajniji umjetnici, koji sada djeluju širom Europe su bili: [[Giovanni Battista Tiepolo]]; te [[pejzaž]]ni slikari [[Francesco Guardi]], [[Canaletto]], [[Giovanni Battista Piazzetta]] i [[Bernardo Bellotto]]; te grafičar rimskih starina, [[Giovanni Battista Piranesi]]. U ovom razdoblju su mnogi talijanski arhitekti proširili klasicističke ideale renesanse i baroka u inozemstvo. Takvi su npr. arhitekti [[Franz Martinelli]], koji se trajno naselio u [[Beč]]u, [[Francesco Bartolomeo Rastrelli]], koji je djelovao u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] i između ostalog izgradio [[Crkva sv. Andrije u Kijevu|Crkvu sv. Andrije]] u [[Kijev]]u, [[Peterhof]] i [[Zimski dvorac]] u [[Sankt Peterburg]]u. [[Prosvjetiteljstvo]] su obilježili književnici [[Apostolo Zeno]] i [[Pietro Metastasio]], koji su svojim [[melodrama]]ma zaslužni i za razvoj talijanske [[opera|opere]] koju predstavlja [[Tommaso Traetta]]. [[Carlo Goldoni]] je stvorio komediju karaktera, a vodeća osoba književnog preporoda 18. stoljeća bio je [[Giuseppe Parini]]. ==Umjetnost 19. stoljeća== [[Slika:El_Beso_(Pinacoteca_de_Brera,_Milán,_1859).jpg|mini|200px|lijevo|[[Francesco Hayez]], ''[[Poljubac]]'', 1859., ulje na platnu, 110 × 88 cm, [[Brera]], [[Milano]]]] [[Datoteka:Psyche revived Louvre MR1777.jpg|mini|200px|[[Antonio Canova]], ''[[Amor i Psiha]]'', [[mramor]], 1,55 x 1,68 x 1,10 m, [[Louvre]].]] Dok se [[neoklasicizam]] u ostatku Europe temeljio na djelima talijanske kasne renesanse arhitekture ([[paladijanizam]]), u ranom 19. stoljeću u Italiji ovaj stil je prihvaćen kao domaći. Mnogi smatraju kako je i nastao u Rimu koncem 18. stoljeće, ali se proširio Europom zahvaljujući francuskim umjetnicima.<ref>[http://archiv.ub.uni-heidelberg.de/artdok/volltexte/2010/978 "The road from Rome to Paris. The birth of a modern Neoclassicism"] {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. siječnja 2016.</ref> Od svih umjetnika najznačajniji je kipar [[Antonio Canova]], koji je djelovao na [[Napoleon]]ovom dvoru i smatrao se za najsjajnijeg kipara Europe,<ref>Robert Rosenblum i Horst Woldemar Janson, ''[https://books.google.com/books?id=BnxPAAAAMAAJ&q= 19th century art]'', Abrams, 1984., str. 104.</ref> dok su najvažniji slikari [[Andrea Appiani]] i kasnije [[Giovanni De Min]] koji slika u duhu njemačkih [[nazareni|nazarenaca]].<ref>Dajana Vlaisavljević, ''[http://hrcak.srce.hr/144783 Talijanska umjetnost prve polovice 19. st.]'' (PDF), Moderna galerija, Zagreb, 10. studenoga 1992.; Pristupljeno 27. studenoga 2016.</ref> [[Slika:Cowboys (Giovanni Fattori).jpg|mini|200px|[[Giovanni Fattori]], ''Kauboji Maremma vode krdo'', 1893., ulje na platnu, 200 x 300 cm, Museo Civico Fattori, [[Livorno]]]] [[Romantizam]] u svojim pjesmama najavljuje još [[Ugo Foscolo]]. No, u Italiji ga obilježava snažan [[nacionalizam]] (književnici [[Vittorio Alfieri]] i [[Vincenzo Monti]]) koji naposljetku dovodi do [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] (1861. – 1870.). Najznačajniji predstavnik je slikar [[Francesco Hayez]], dok je najznačajiniji kipar [[Lorenzo Bartolini]].<ref>''Dizionario di arte e letteratura'', Zanichelli, Bologna: 2002., str. 544.</ref> U književnosti je ovaj pravac bio manje bitan. Najvažniji književnici su bili: [[Ludovico di Breme]], [[Pietro Borsieri]] i [[Giovanni Berchet]], dok su najslavniji [[Alessandro Manzoni]] i [[Giacomo Leopardi]], na koje više utječu [[prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]].<ref>''La nuova enciclopedia della letteratura'', Garzanti, Milano, 1985., str. 829.</ref> Od 1862. godine u Toskani se javlja skupina umjetnika koji slikaju u prirodi ([[plenerizam]]) pod utjecajem francuske [[realizam|realističke]] [[Barbizonska škola|Barbizonske škole]], a koji se nazivaju ''[[macchiaioli]]'' (od tal. ''macchie'' = „mrlje svjetlosti”). Kako su vjerovali da je u slikarstvu najvažnije prikazati prirodnu svjetlost smatraju se za preteču francuskog [[impresionizam|impresionizma]].<ref>Norma Broude, ''The Macchiaioli: Italian Painters of the Nineteenth Century'', Yale University Press, New Haven i London, 1987., str. 96. {{ISBN|0-300-03547-0}}</ref> Najvažniji ''macchiaioli'' slikari su: [[Telemaco Signorini]], [[Giovanni Fattori]], [[Adriano Cecioni]], [[Silvestro Lega]] i [[Giuseppe Abbati]]. == Macchiaioli i Verizam == Jedan od prvih pokreta koji je nadvladao akademsku umjetnost i postao avangardni bio je pokret [[Macchiaioli]]ja, koji je revolucionarao upotrebu boje ("mrlja") i za nekoliko desetljeća anticipirao novitete [[impresionizam|impresionista]]. Važni pripadnici pokreta bili su [[Giovanni Fattori]], [[Silvestro Lega]], [[Telemaco Signorini]], [[Giuseppe Abbati]]. [[Verizam]] je uveo popularne i svakodnevne teme u umjetnost. Među istaknutim pripadnicima verizma nalazimo autore kao [[Lorenzo Viani]], [[Giuseppe Pellizza da Volpedo]]. Nešto kasnije je milanski pokret [[Scapigliati]], posebice talijanski pripadnik naturalizma [[Francesco Filippini]], utemeljili kasni talijanski impresionizam. [[Realizam]] u književnosti se javlja u djelima pokreta ''[[verizam]]'', čiji su najznačajniji predstavnici [[Giovanni Verga]] i [[Gabriele d'Annunzio]]. Prethodnice su opernog verizma relističke crte pojedinih [[Giuseppe Verdi|Verdijevih]] djelakao što je ''[[Traviata]]'', a prve izrazito verističke opere su ''Cavalliera rusticana'' iz 1890., [[Pietro Mascagni|Pietra Mascagnija]] prema Vergeovoj [[drama|drami]] i ''Pagliacci'' iz 1892. [[Ruggiero Leoncavallo|Ruggera Leoncavalla]] na vlastiti [[libreto]].<ref>Opća enciklopedija JLZ svezak 8. Š-Žva Zagreb 1982.</ref> ==Talijanska moderna umjetnost== [[Datoteka:'Unique Forms of Continuity in Space', 1913 bronze by Umberto Boccioni.jpg|mini|200px|lijevo|[[Umberto Boccioni]], ''Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru'', 1913., bronca, [[MoMA]], [[New York]]]] Početkom 20. stoljeća u Italiji je djelovalo nekoliko modernih stremljenja od kojih je najznačajniji [[futurizam]], čiji je manifest napisao pjesnik [[Filippo Tommaso Marinetti]] 1909. godine. U njemu se zalaže za ukidanje tradicionalnih vrijednosti (poput klasične rečenice i stiha) i uništenje kulturnih institucija poput muzeja i knjižnica kako bi došlo do slavne promjene i procvata originalnosti, inovacija i kulture novog, brzog i dinamičnog društva. Ovim manifestom ispirirao se arhitekt [[Antonio Sant'Elia]] i skupina mladih umjetnika iz Milana koji u svojim djelima slave tehnološki razvitak prikazujući dinamiku pokreta ([[Umberto Boccioni]], [[Giacomo Balla]] i [[Gino Severini]]). Pokret gubi snagu nakon što su dva najtalentiranija umjetnika, Antonio Sant'Elia i Umberto Boccioni, poginuli u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Futurizam je oprečan statičnosti i nepomičnosti [[Metafizičko slikarstvo|metafizičkog slikarstva]] kojega su osnovali talijanski slikari u [[Ferrara|Ferrari]] 1917. godine, a koji se odlikuje vizualnim prikazivanjem onoga što je izvan dosega osjetila, tj. izvan fizičkoga svijeta ([[Giorgio de Chirico]], [[Carlo Carrà]]), čime nagovještava [[nadrealizam]]. God. 1922. u Milanu je kritičarka [[Margherita Sarfatti]] ([[Mussolini]]jeva ljubavnica), zajedno sa sedam umjetnika (ozmeđu ostalih: [[Anselmo Bucci]], [[Leonardo Dudreville]] i [[Achille Funi]]), pokrenula pokret ''[[novecento]]'' koji je temeljen na [[fašizam|fašističkoj]] retorici odbacivao europsku avangardu i vraćao se talijanskoj tradiciji. Njima se pridružuju kipari [[Arturo Martini]] i [[Marino Marini]] (koji će kasnije postati jedan od vodećih kipara nadrealizma). [[Talijanska kinematografija]] je od samih početaka razvoja ranih 1900-ih utjecala na filmske pokrete i žanrove diljem svijeta. Već 1910-ih, talijanski filmotvorci su koristili složene scenske dizajne, raskošne kostime i velike budžete za produkciju filmova poput Enrico Guazzonijevog filma [[Quo Vadis (film iz 1912.)|Quo Vadis]] (1912.) i [[Giovanni Pastrone]]ovog filma ''[[Cabiria]]'' (1914). [[Slika:Lastrada.jpg|mini|Plakat filma ''[[Ulica (1954.)]]'', [[Federico Fellini]]]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] javlja se [[film]]ski [[talijanski neorealizam]] kojega karakteriziraju priče [[radnička klasa|radničke klase]] i [[siromaštvo|sirotinje]], snimane na originalnim lokacijama i često s neprofesionalnim glumcima. [[Film]]ovi se uglavnom bave [[moral]]nim i ekonomskim posljedicama 2. svjetskog rata na psihu i svakodnevni život pojedinca ([[Michelangelo Antonioni]], [[Luchino Visconti]], [[Vittorio De Sica]], [[Cesare Zavattini]], [[Federico Fellini]] i [[Roberto Rossellini]]). [[Venecijanski bijenale]] je nastavio s normalnom izlagačkom djelatnošću 1948. godine želivši obnoviti pozornost na europske i svjetske avangardne te kretanja u suvremenoj umjetnosti. Između 1948. do 1972. talijanski arhitekt [[Carlo Scarpa]] izveo je niz smionih intervencija na paviljonima bijenala.<ref>[[Tonko Maroević]], ''Hrvatska na venecijanskom Biennalu (Croatia at the Venice Biennale), catalog of the Croatian pavilion at the 46th Biennale'', 1996.</ref> U to vrijeme javljaju se brojni talijanski apstraktni umjetnici: [[Alberto Burri]], [[Piero Dorazio]], [[Emilio Vedova]], [[Arnaldo Pomodoro]] i dr. Najznačajniji pokret bio je ''[[spacijalizam]]'' koji je pokrenuo [[Lucio Fontana]] 1947. godine kombinirajući elemente [[dada]]izma i [[tašizam|tašizma]] kako bi [[apstraktna umjetnost]] bila obogaćena dimenzijom vremena, tj. kretanja, nagovještavajući [[Ambijentalna umjetnost|ambijentalnu umjetnost instalacija]].<ref name="IC"/> [[Pop art]] predstavljaju umjetnici: [[Mario Schifano]], [[Mimmo Rotella]], [[Tano Festa]] i [[Franco Angeli]]. [[Datoteka:Herman de vries - to be all ways to be - Biënnale van Venetië 2015.jpg|mini|lijevo|[[Venecijanski bijenale]] 2015. god.]] ''[[Arte Povera]]'' (tal. za „osiromašena umjetnost”) je umjetnički pokret [[konceptualna umjetnost|konceptualnih umjetnika]] iz 1960-ih ([[Giovanni Anselmo]], [[Alighiero Boetti]], [[Luciano Fabro]], [[Jannis Kounellis]], [[Mario Merz]], [[Marisa Merz]], [[Giulio Paolini]], [[Giuseppe Penone]], [[Michelangelo Pistoletto]] i dr.) koji izvode [[performans]]e i koriste odbačene materijale poput blata ili novina kako bi se narugali komercijalizaciji likovne umjetnosti.<ref>"[http://www.moma.org/collection/theme.php?theme_id=10454 Arte Povera]", [[MoMA]] kolekcija {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. studenoga 2016.</ref> [[Transavangarda]] je talijanska verzija [[neoekspresionizam|neokspresionizma]] koju je kao umjetnost poslije avangarde opisao kritičar [[Achille Bonito Oliva]] na Venecijanskom bijenalu 1980. godine<ref name="IC">Ian Chilvers, ''A Dictionary of Twentieth-Century Art'', Oxford University Press, 1999., str. 620.</ref> ([[Sandro Chia]], [[Francesco Clemente]], [[Enzo Cucchi]] i dr.). ==Suvremena talijanska umjetnost== Uz [[Venecijanski bijenale]], u Italiji suvremenu umjetnost oblikuju i [[Rimski kvadrienale]] i [[Milanski trijenale]] koji imaju za cilj institucionalno širi opseg, stvarajući interakciju s industrijom, poslovnim svijetom i primijenjenim umjetnostima. Među najnovije generacije umjetnika koji su ostvarili međunarodno priznanje nalaze se [[Maurizio Cattelan]], [[Mimmo Paladino]], [[Salvatore Garau]], i [[Michelangelo Pistoletto]]. ==Poveznice== * [[Talijanska kinematografija]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Art of Italy}} {{Europska umjetnost}} {{Italija}} [[Kategorija:Talijanska umjetnost‎| ]] rvikd738lubm0gu546o41rdrtb4o2ml 7570985 7570980 2026-08-06T16:12:25Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7570985 wikitext text/x-wiki {{Široka slika|CAPPELLA SISTINA.jpg|600px|[[Michelangelo]]v svod [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] jedan od najpoznatijih primjera talijanske umjetnosti|35%|right}} '''Talijanska umjetnost''' je [[umjetnost|umjetnička]] produkcija na području današnje [[Italija|Italije]] i [[Talijani|Talijana]] od [[prapovijest]]i do danas. Italija je bila središte i izvorište mnogih [[umjetnički pravac|umjetničkih pravaca]] [[zapadna umjetnost|europske umjetnosti]], kao što su [[starorimska umjetnost]], [[renesansa]] i [[barok]], te u 20. stoljeću i [[futurizam]]. ==Prapovijesna umjetnost== {{glavni|Prapovijesna umjetnost}} [[Datoteka:Reproduction of a rock carving with the first representation of a plow.jpg|mini|200px|lijevo|[[Neolit]]ički [[crteži doline Val Camonica]] ([[Brescia]]) imaju najstariji prikaz [[plug]]a na svijetu.]] U Italiji postoje brojni [[arheološki lokalitet]]i, ali se u [[prapovijesna umjetnost|prapovijesnu umjetnost]] mogu svrstati tek [[crteži doline Val Camonica]] s oko 300,000 [[petroglif]]a koje su nacrtali pripadnici plemena [[Camuni]] na stotinama stijena, a datiraju od mlađeg [[paleolitik]]a (oko 6000. pr. Kr.) pa sve do 19. stoljeća.<ref>[http://www.archeocamuni.it/approfondimenti.html Archeocamuni, 13. siječnja 2009.]</ref> Iz ovog razdoblja su i [[Paleolitička umjetnost|paleolitičke Venere]] iz nalazišta ''[[Balzi Rossi]]'' u [[Ligurija|Liguriji]]. Umjetnost najranije faze [[neolitik]]a je takozvana [[Impresso-keramika]] s jednostavnim, grubim [[ornament]]ima. Kasniji neolitik [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] poznat je po, između ostalog, obojenoj keramici s linearnim ornamentima izvedenima crvenom bojom na žućkastoj podlozi ([[kultura Ripoli]], [[Capri]]). U nalazištima južne Italije ([[Matera]], [[Molfeta]], i dr.) pronađena je obojena keramika s ukrasnim krivuljama. [[Brončano doba]] je vrijeme širenja brojnih kultura. U sjevernoj Italiji nastavlja se razvoj naselja [[sojenica]], dok na [[Sicilija|Siciliji]] u to doba cvjeta [[Sikulci|Sikulska kultura]] na koju snažno utječe [[egejska umjetnost]] ([[Pantalica]]). Na [[Sardinija|Sardiniji]] se javlja poseban tip [[megalitska kultura|megalitskih građevina]], [[nuraghi]] (npr. ''[[Su Nuraxi]]'') koncentrirane osobito na zapadnom dijelu otoka. ==Umjetnost starog vijeka== {{glavni|Umjetnost starog vijeka}} [[Datoteka:Agrigento5_(js).jpg|mini|200px|Dolina hramova (''Valle dei Templi''), [[Agrigento]], 6. i 5. st. pr. Kr.]] [[Željezno doba]] obilježava jak utjecaj [[Starogrčka umjetnost|grčke umjetnosti]] u južnoj Italiji i Siciliji, te [[etruščanska umjetnost]] u [[Toskana|Toskani]]. [[Grci]] su tijekom kolonizacije osnovali niz gradova, a u mnogima od njih sačuvani su ostaci monumentalnih [[grčki hram|grčkih hramova]] ([[Agrigento]], [[Paestum]], [[Velia]] i dr.) u kojima su pronađene brojne skulpture i oslikane vaze od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. ===Etruščanska umjetnost=== {{glavni|Etruščanska umjetnost}} [[Datoteka:Tarquinia Tomb of the Leopards.jpg|mini|lijevo|Etruščanska zidna slika iz tzv. ''Grobnice leoparda'' iz 480. pr. Kr., [[Monterozzi]], [[Toskana]].]] [[Datoteka:Louvre,_sarcofago_degli_sposi_00.JPG|mini|200px|Etruščanski sarkofag s prikazom supružnika iz 520. pr. Kr., [[Cerveteri]], danas [[Louvre]], [[Pariz]].]] [[Etruščani]] razvijaju zasebnu i osebujnu kulturu koja se uvelike oslanja na grčke izvore (osobito u slikarstvu i keramici, preko uvezenih predmeta iz grčkih kolonija na jugu Italije) na području današnje središnje Italije od 9. do 3 st. pr. Kr. kada Etruščanski gradovi padaju pod vlast [[Rim]]a koji preuzima i razvija ovu kulturu. Najznačajniji primjeri ove kulture je grobna arhitektura [[tumul]]a ([[Monterozzi]] i [[Banditaccia]]) koji su natkriveni lažnom [[kupola|kupolom]] i pokriveni zemljom, a iznutra raskošno urešeni ([[sarkofag|sarkofazi]], zidne slike) i prepune bogatih priloga (posuđe, nakit, oružje, ukrasni i uporabni predmeti, posebno brončana zrcala). Postoje i iznimna djela u bronci ([[Kapitolijska vučica]], [[Himera iz Arezza]], Mars iz Todija, itd.). Istovremeno u središnjoj Italiji jača [[Rimska država]] koja će uskoro zavladati cijelim poluotokom. ==Starorimska umjetnost== {{glavni|Starorimska umjetnost}} [[Datoteka:Campus Martius.jpg|mini|lijevo|Rekonstrukcija središta starog [[Rim]]a na kojemu se vide sve vrste građevinskih poduhvata starih Rimljana. Najočitije su monumentalne građevine [[Koloseum|Kolosej]]a i [[Circus Maximus|Circusa Maximusa]], ali nije za zanemariti i fortifikacijski [[akvedukt]], te brojne palače, ''insulae, cenacule i [[domus]]e''. Naravno sve ih spajaju brojne ulice i široki [[forum]]i, a u sredini se vidi i kompleks trgova, ''[[Rimski forum|Forum Romanum]]'']] [[Datoteka:RomaAraPacis ProcessioneNordParticolare.jpg|mini|200px|''Svečani ophod'', detalj reljefa s hrama ''[[Ara Pacis]]'', 22. – 43. g., mramor, Villa Medici, [[Rim]]. Primjer klasične rimske umjetnosti.]] Starorimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih [[Rimljani|Rimljana]] od 9. stoljeća pr. Kr. do pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] godine. Svoj najveći sjaj, rimska umjetnost, je upravo dosegla u klasično doba [[Rimsko Carstvo|Carstva]] (27. pr. Kr. do 395.). Bila je to aristokratska i oficijelna umjetnost kao dokaz rimskog bogatstva i političke dominacije, no sa snažnim odlikama [[starogrčka umjetnost|starogrčke umjetnosti]]. Samostalnost rimskog [[kiparstvo|kiparstva]], koje razvija originalne [[portret]]e i monumentalne [[reljef]]e ([[slavoluk]], trijumfalni stup) i [[slikarstvo|slikarstva]] ([[Pompeji]], [[Villa del Casale]], [[enkaustika]]) se može dovesti u pitanje, ali rimska [[arhitektura]] (kako ju je opisao [[Vitruvije]]) je stvaralački podvig velikih razmjera koji ruši svaku sumnju u njenu bitnost ([[rimski hram]], [[Panteon u Rimu]], [[Dioklecijanova palača]], i dr.). Kasnoantičku rimsku umjetnost (3. – 5. st.) obilježavaju promjene u umjetničkom izrazu kao odraz političkih previranja i kriza Carstva. U 4. stoljeću se umjetnost ujedinjuje zajedničkom religijom – [[kršćanstvo]]m, koje je dokinulo rimski pluralizam. ===Ranokršćanska umjetnost=== {{glavni|Ranokršćanska umjetnost}} [[Datoteka:Sarcophagus of Junius Bassus - Cast in Rome.jpg|mini|200px|''[[Sarkofag Junija Basa]]'', 359., mramor, 1,2 x 2,4 m, Kapitolijski muzeji sv. Petra, Rim]] [[Rano kršćanstvo]] traje od usvajanja [[kršćanstvo|kršćanstva]] 314. godine do podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Zapadno Rimsko Carstvo]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]]; tj. čini prijelaz iz [[Antika|antičkoga doba]] u [[srednji vijek]]. Kršćanska [[ikonografija]] se javlja još na zidnim slikama u rimskim [[katakomba]]ma prije 4. stoljeća. Godine [[313.]] car [[Konstantin Veliki]] je objavio kršćanstvo kao državnu religiju i počinju se graditi crkve temeljene na rimskim [[bazilika]]ma koje su ukrašavane [[mozaik|mozaicima]] ([[Ravenna]]). Jačanjem kršćanske ikonografije gubi se realistično-klasični ideal ljepote, a jača pojednostavljeni simbolističko-idealistički način prikazivanja likova; također gubi se narativnost i naposljetku preovladava čisto ideološki prikaz na reljefima i mozaicima. Takvu umjetnost će nastaviti [[bizantska umjetnost]], koja se opetovano javlja i na tlu Italije, najprije u Ravenni u 6. stoljeću. Ovom razdoblju pripada i čitav niz kršćanskih pisaca, od kojih je svakako najvažniji [[Augustin]], dok je [[Boecije]] bio veoma plodan pisac. ===Rimska književnost=== {{glavni|Rimska književnost}} Rimska književnost na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] se nije ravnomjerno razvijala i svoje najviše umjetničke domete dosegla je znatno kasnije od početaka rimske političke i kulturne povijesti (govornici [[Marko Tulije Ciceron|Ciceron]] i [[Marko Terencije Varon|Varon]], povjesničari [[Julije Cezar|Cezar]], [[Gaj Salustije Krisp|Krisp]], [[Tit Livije]] i [[Kornelije Tacit]], te pjesnici [[Tit Lukrecije Kar|Kar]], [[Gaj Valerije Katul]], [[Vergilije]], [[Horacije]] i [[Ovidije]]). Ona ne završava propašću rimskog društva, već živi tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], te po književno-estetskim i društvenim odlikama pripada nacionalnim književnostima u čijem je okviru nastala ([[latinska književnost]]). [[Datoteka:Justinian_mosaik_ravenna.jpg|mini|''Justinijan s pratnjom'', [[mozaik]] iz [[Bazilika svetog Vitalea|Bazilike svetog Vitalea]] u Ravenni, 6. st.]] ==Srednjovjekovna umjetnost== {{glavni|Srednjovjekovna umjetnost}} [[Datoteka:Cividale tempietto4.JPG|mini|lijevo|Langobardski reljefi u [[Čedad]]skoj bazilici, 7. st.]] U 6. stoljeću za prevlast u Italiji su se borili [[Ostrogoti]], [[Bizant]] i [[Langobardi]], o čemu svjedoče spomenici u Ravenni (ostrogotski: [[Arijanska krstionica]] i [[Teodorikov mauzolej]], te bizantski: [[Bazilika svetog Vitalea]] i [[Bazilika Svetog Apolinarija u Classi]]). Naposljetku su od 712. god. ipak prevladali Langobardi. [[Langobardska središta u Italiji]] ([[Cividale del Friuli]], [[Brescia]], [[Castelseprio]], [[Spoleto|Spoletu]], [[Campello sul Clitunno]], [[Benevento]], [[Monte Sant'Angelo]]) svjedoče o langobardskoj kulturi (6. – 8. stoljeća) kao sintezi stilova koji označavaju prijelaz iz [[antika|antike]] u [[rani srednji vijek]], uključujući baštinu [[Stari Rim|starog Rima]], [[Ranokršćanstvo|ranokršćanske]] duhovnosti, [[bizant]]skih utjecaja i [[germanska umjetnost|germanske umjetnosti]] sjeverne Europe. [[Datoteka:Campo_dei_Miracoli_overview2.jpg|mini|[[Katedralni trg u Pisi]], 12. i 13. st.]] [[Predromanika]] se javlja kada [[Karlo Veliki]] osvaja [[Lombardija|Lombardiju]] i čini je [[Franačka|franačkim]] vojvodstvom koje je od tada bilo pod utjecajem [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], o čemu svjedoči Patrijarhalna bazilika u [[Akvileja|Akvileji]] iz 11. st. S [[Normani|normanskim]] osvajanjem Sicilije i južne Italije u 11. stoljeću dolazi do pojave arapsko-normanske kulture ([[sicilijanska romanika]]) kojoj svjedoče spomenici [[Palermo|Palerma]] i katedralne crkve u [[Cefalù]] i [[Monreale]]u. Tako su u [[Matera|Materi]] ([[Apulija]]), od 11. do 12. stoljeća, nastale brojne špiljske crkve pod utjecajem [[bizant]]a i [[romanika|romanike]]. [[Datoteka:Giotto - Scrovegni - -36- - Lamentation (The Mourning of Christ) adj.jpg|mini|lijevo|[[Giotto di Bondone]], ''[[Pieta|Oplakivanje Krista]]'', [[Kapela Arena]], [[Padova]], [[1305.]] Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor slikarima nadolazeće renesanse.]][[Datoteka:Basilica di San Francesco interno navata.jpg|mini|[[Bazilika sv. Franje Asiškog]], 13. st.]] [[Katedrala u Modeni]], posvećena 1184. godine, predstavlja jednu od najvažnijih romaničkih građevina u Europi, dok je [[Katedralni trg u Pisi]] biser [[toskana|toskanske]] [[Romanička arhitektura|romaničke arhitekture]] ([[brod (arhitektura)|petorobrodna]] [[bazilika]] s trobrodnim [[transept]]om, te nizovima [[arkada]] ukrašenim [[Kosi toranj u Pisi|tornjem]] i [[krstionica|krstionicom]] kao zasebnim građevinama). [[gotička arhitektura|Gotički stil gradnje]] se od 13. stoljeća u Italiji javlja sporadično i u jedinstvenim oblicima ([[Bazilika Svetog Franje Asiškog]], [[Siena|Sienska]] i [[Milanska katedrala]]) kao što je cvjetna gotika u [[Venecija|Veneciji]] koja je utemeljena na romaničkoj arhitekturi s mnoštvom biljnih ukrasa, zvjezdastih detalja i mrežastih [[svod]]ova. No [[gotičko slikarstvo]] je u Italiji imalo posebno mjesto, jer je talijanska arhitektura sačuvala zidne površine za slikanje [[freska|fresaka]]. Tako je [[Giotto]] od prve polovice 14. st. stvorio novi monumentalni stil ([[Gentile da Fabriano]], [[Pisanello]]), koji se zadržao sve do renesanse. ==Talijanska renesansa== [[Datoteka:Fonte battesimale, donatello, banchetto di erode, 1427 02.JPG|mini|[[Donatello]]va ''[[Herodova gozba]]'' (1423. – 1427.) s Krstionice sv. Jurja u [[Siena|Sieni]]]][[Datoteka:Florencia Jotto vurtual tur.jpg|mini|lijevo|Renesansnom [[Firenca|Firencom]] dominirala je [[katedrala]], tzv. ''[[Firentinska katedrala]]'' s [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschijevom]] [[kupola|kupolom]] iz 1417. god.]] [[Renesansa]] je izvorno talijanski stil koji se javlja u [[Firenca|Firenci]], a zatim i u drugim talijanskim gradovima ([[Padova]], [[Rim]], [[Venecija]], [[Ferrara]], [[Pienza]], [[Urbino]], [[Vicenza]], [[Mantova]] i [[Sabbioneta]]). Cilj renesansne književnosti je oponašanje antičkih pjesnika, uspostava njihovih estetičkih ideala, ljepote, savršenstva umjetnosti. Od [[humanizam|humanizma]] se razlikuje po jeziku; dok su se humanisti izražavali na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], renesansni književnici to rade na narodnim jezicima, najprije [[talijanski jezik|talijanskom]] koji je najbliži latinskom. Prvi koji stvara na narodnom jeziku bio je firentinac [[Dante Alighieri]] (''[[Božanstvena komedija]]'', 1321.) koji ljudsko djelovanje sagledava u sklopu nepromjenjivih etičkih zakona; koji je izrazio i vrijeme u kojemu je živio i trajne ljudske dileme između dužnosti i osjećaja, misaonosti i akcije. Izvršio je dalekosežan utjecaj na europsku literaturu, a u djelima [[Marko Marulić|Marulića]], [[France Prešeren|Prešerna]] i mnogih drugih se osjeća neprekidna Danteova prisutnost. [[Giovanni Boccaccio]] u svom ''[[Dekameron]]u'' (1348.) u stotinu [[novela]] odražava stotinu živih slika jednog doba, te individualan doživljaj smisla (i besmisla) ljudskog postojanja. Pjesnik [[Francesco Petrarca]] u svom ''[[Kanconijer]]u'' (oko 1360.), pored povijesti neuslišane ljubavi, sintetizira nastojanja i težnje usklađivanja novih humanističkih ideala s tradicionalnom [[kršćanstvo|kršćanskom]] [[ideologija|ideologijom]] ([[petrarkizam]]). [[Lodovico Ariosto]] u ''[[Bijesni Orlando|Bijesnom Orlandu]]'' (1516.) oživljava fantastičan viteški svijet, dok je pastirski roman utemeljio [[Jaccopo Sannazzaro]] (''[[Arcadia]]'', [[1504.]]) Prvo službeno veliko djelo [[rana renesansa|rane renesanse]] (tal. ''quattrocento'') su istočna vrata [[Firentinska katedrala|katedrale u Firenci]] (1435.) zlatara [[Lorenzo Ghiberti|Ghiberija]], uz koje je povezano ime mladog kipara za kojeg se kaže da je uradio i sam nacrt za ova vrata,[[Donatello|Donatella]]. Donatello u umjetnost uvodi karakteran [[portret]], [[realizam|realističnost]] ljudske figure i matematičku [[Perspektiva|perspektivu]] u prikazivanju dubine prostora na [[reljef]]ima. U slikarstvu mu se pridružuje [[Masaccio]] čiji likovi posjeduju određenu individualnost i karakternost s bogatstvom polusjena ([[kjaroskuro]]; tal. ''chiaroscuro'', tj. „svijetlo-tamno”), te su smješteni u arhitektonski okvir s izraženom perspektivom. [[Filippo Brunelleschi]] je prvi primijenio ostavštine antike (polukružni [[luk]], bačvasti [[svod]], [[slavoluk]], [[arkada]], [[kupola]], [[narteks]], kasetiranje, grčki stupovni redovi i [[zlatni rez]]) na renesansne građevine koje uvijek podliježu zakonu simetrije i sklada, npr. ''[[Kapela Pazzi]]'' u Firenci. Ovo je vrijeme izgradnje prvih velikih [[palača]], [[Vila (građevina)|vila]] (npr. [[Medici vile i vrtovi]] ili [[Palladijeve vile]]) i objekata društvenog karaktera pri čemu se preuzima konstrukcija rimskog [[domus]]a, vodoravna podjela u dva-tri kata, s jednostavnim ulazom u sredini i prozorima skoro bez ikakvih ukrasa koji se nižu jedan iznad drugog, obično po 9 prozora ([[Leon Battista Alberti]], [[Andrea Palladio]]). [[Datoteka:Leonarda_da_vinci,_last_supper_01.jpg|mini|[[Leonardo]], ''[[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednja večera]]'', 1498., freska, 422 × 904 cm, [[Santa Maria delle Grazie]], [[Milano]].]] [[Visoka renesansa]] (tal. ''cinquecento'', tj. 16. st.) je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike, ali središtem talijanske umjetnosti postaje [[Rim]] gdje su ambiciozni pape [[Leon X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. Npr. [[Donato Bramante]] gradi ''[[Tempietto]]'', malu kružnu kapelu sa šesnaest stupova, dva kata s kupolom i lanternom, koju zbog sklada i simetrije nazivaju „[[Partenon]]om novog vijeka”. [[Datoteka:Raffael 058.jpg|mini|lijevo|[[Rafael]], ''[[Atenska škola]]'', freska, 500 × 770 cm, 1510., ''Stanza della Segnatura'', [[Vatikan]].]] Renesansni ideal univerzalnog čovjeka utjelovio je [[Leonardo]] koji likove na svojim slikama organizira u strogo geometrijskim [[kompozicija (likovna)|kompozicijama]], modelira ih sa snažnom zračnom perspektivom ([[sfumato]]) i [[kjaroskuro]]m, naglašavajući [[drama]]tični trenutak prizora. Drugi važni umjetnik ''cinquecenta'', je [[Michelangelo]], kojega su njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima (slikarstvo, kiparstvo i arhitektura) učinili idolom mnogih generacija umjetnika. Dok je Michelangelo radio na stropu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]], Rafael je slikao freske u [[vatikan]]skim polujavnim sobama, tzv. ''[[Rafaelove sobe|Stanze]]''. Rafael je najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoje slikarstvo uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (npr. kjaroskuro, sfumato i proračunate kompozicije od Leonarda, te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela) Za razliku od »intelektualnog« slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojemu su [[boja]] i osvjetljenje bili važniji od linija ([[Giovanni Bellini]], [[Giorgione]], [[Tizian]] i dr.). [[Pietro Bembo]] je značajna osoba za razvoj talijanskog jezika i zanimanja za petrarkizam poeziju u 16. st. [[Datoteka:Parmigianino Selfportrait.jpg|mini|[[Parmigianino]], ''[[Autoportret u konveksnom ogledalu]]'', oko 1524., ulje na drvu promjera 24,4 cm, [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]]]] ==Manirizam== {{glavni|Manirizam}} [[Manirizam]] je logično razdoblje druge polovice 16. st. i prijelaz iz kulminirajuće faze visoke renesanse prema [[barok]]u, a poput renesanse najprije se pojavio u Firenci oko [[1520.]] Manirizam je stil krajnje istančanosti, naglašavajući sklad, raznolikost i majstorstvo nauštrb sadržaja, jasnoće i jedinstva. Prostor više ne prikazuju kao zatvoren i stabilan, već elastičan, tekući i nepregledan, čime se dobiva efekt postojanja više [[perspektiva]] ([[Parmigianino]]); [[proporcije]], boje i efekti proizvoljni ([[Rosso Fiorentino]] i [[Jacopo Pontormo]]), a teme i sadržaji mnogostruki ([[Tintoretto]]). Stil je uskoro postao međunarodni, jer su mnogi događaji, kao [[kuga]] [[1522.]] i španjolska pljačka Rima [[1527.]], omeli njegov razvoj i premjestili talijanske umjetnike u inozemstvo, gdje se nadalje razvijao ([[Giuseppe Arcimboldo]] djeluje u [[Prag]]u, [[El Greco]] i [[Sofonisba Anguissola]] u [[Toledo|Toledu]], [[Benvenuto Cellini]] i [[Giambologna]] u [[Fontainebleau]]). [[Vila Rotonda]], aristokratski ljetnikovac u blizini [[Vicenza|Vicenze]] kojega je izgradio [[Andrea Palladio]], je najbolji primjer manirističke arhitekture jer sa sva četiri identična pročelja unosi nemir i neodređenost u arhitekturu. Još jedno djelo manirističke arhitekture i uvod u [[barok]] je djelo svestranog genija [[Michelangelo|Michelangela]], a to je rješenje ''trga [[Campidoglio]]'' gdje su zgrade postavljene u [[trapez]] poništavajući iluziju skraćenja, dok je centralno dvorište ispunjeno nemirnom [[Elipsa|eliptičnom]] shemom. [[Datoteka:Chiesa gesu facade.jpg|mini|200px|[[Giacomo della Porta]], Crkva ''[[Il Gesu]]'' u Rimu iz [[1602.]] je prva [[isusovci|isusovačka]] crkva i stilski je prethodnica baroka.]] ==Barok== {{glavni|Barok}} [[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|mini|lijevo|[[Caravaggio]], ''[[Pozivanje Svetog Mateja]]'', oko [[1600.]], ulje na platnu, Kapela Contarelli u crkvi San Luigi dei Francesi u [[Rim]]u. Ova slika se smatra prvom baroknom slikom i ujedno prvim baroknim djelom uopće.]] Barok nastaje u [[Rim]]u koji je bio središte sakralnog slikarstva i arhitekture, ali ubrzo postaje opći umjetnički pokret u svim europskim zemljama. U slikarstvu su karakteristične jake boje, snažni svjetlosni kontrasti i iluzija dubokog prostora koja se dobiva primjenom radikalnih [[Perspektiva|perspektivnih]] rješenja, dok tematski prevladavaju sakralne i mitološke kompozicije u kojima se isprepliću religiozno patetični zanos i senzualnost putenih golih [[akt]]ova. Najpoznatiji predstavnici baroknog slikarstva u Italiji su: [[Caravaggio]], obitelj Carracci ([[Annibale Carracci|Annibale]] i [[Lodovico Carracci]]), [[Artemisia Gentileschi]], [[Giovanni Battista Gaulli]], [[Gian Lorenzo Bernini]], [[Giovanni Battista Piazzetta]], [[Francesco Guardi]], [[Pietro da Cortona]], [[Lodovico Carracci]], [[Giovanni Battista Piranesi]], [[Guido Reni]]. U kiparstvu dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja i [[naturalizam]], a glavni predstavnik u Italiji je [[Gianlorenzo Bernini]]. [[Datoteka:Noto BW 2025-04-26 10-12-43 (cropped).jpg|mini|200px|[[Rosario Gagliardi]], Katedrala sv. Nikole iz 1776., [[Noto]].]] [[arhitektura|Arhitektonsko]] stvaralaštvo krajnje dinamiziranih obilježja s prepoznatljivom općom razigranošću zidnih masa i prostora ([[niša]], [[voluta]], i dr.) nastalo je u Rimu (npr. ''[[Trg sv. Petra]]'' [[Bernini]]ja ili ''[[San Carlo alle quattro fontane]]'' koju je sagradio [[Francesco Borromini]]), dok je homogenost arhitekture kasnog [[barok]]a dosegla vrhunac u »sicilijanskom baroku« ([[Val di Noto]]). [[Barokna glazba]], razdoblje polifone (instrumentalne i vokalne) glazbe obilježene kićenošću, uresima i kontrastima te razvojem harmonijskog sloga, se u Italiji očituje vokalno-instrumentalnim ([[opera]]) i koncertnim djelima ([[koncert]], [[sonata]]). Najistaknutiji talijanski barokni skladatelji bili su: [[Claudio Monteverdi]], [[Alessandro Scarlatti]], [[Giacomo Carissimi]], [[Arcangelo Corelli]], [[Girolamo Frescobaldi]], [[Antonio Vivaldi]], [[Giuseppe Tartini]], [[Domenico Scarlatti]], [[Tomaso Albinoni]], [[Giovanni Battista Pergolesi]] i dr. [[Barokna književost]] je obilježena gustom uporabom figura, naglašenom sklonošću stilskih efekata poput bujne [[metafora|metafore]], [[kontrast]]a, [[paradoks]]a i [[hiperbola (figura)|hiperbola]], a popularna stilska figura je i končeto (tal. ''[[concetto]]'') – spajanje naizgled nespojivih pojmova da bi se postigla duhovitost. Najčešći oblici končeta su [[antiteza]], [[paradoks]] i [[hiperbola (figura)|hiperbola]]. Barok pokazuje sklonost prema pisanju [[melodrama]] i [[opera]], a značajne promjene se događaju i u epskom pjesništvu gdje se pisci počinju zanimati za povijesne teme (npr. [[Torquato Tasso]] – ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]''). Pored njega najznačajniji književnik talijanskog baroka je [[Giambattista Marino]], pjesnik talijanskog pravca i začetnik pravca koji je po njemu nazvan ''[[marinizam]]''. Napisao je mitološki spjev od 45 000 stihova, ''[[Adonis]]''. [[Slika:Canaletto Entrance to the Grand Canal Venice.jpg|mini|lijevo|[[Canaletto]], ''Ulaz u [[Canal Grande]]'', oko 1730., ulje na platnu, 49,6 cm × 73,6 cm, [[Houston]]ski muzej umjetnosti]] ==Rokoko== {{glavni|Rokoko}} Od svih talijanskih središta, [[Venecija]] je postala vodećim gradom novog pravca [[rokoko]]a u drugoj polovici 18. stoljeća. Najznačajniji umjetnici, koji sada djeluju širom Europe su bili: [[Giovanni Battista Tiepolo]]; te [[pejzaž]]ni slikari [[Francesco Guardi]], [[Canaletto]], [[Giovanni Battista Piazzetta]] i [[Bernardo Bellotto]]; te grafičar rimskih starina, [[Giovanni Battista Piranesi]]. U ovom razdoblju su mnogi talijanski arhitekti proširili klasicističke ideale renesanse i baroka u inozemstvo. Takvi su npr. arhitekti [[Franz Martinelli]], koji se trajno naselio u [[Beč]]u, [[Francesco Bartolomeo Rastrelli]], koji je djelovao u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] i između ostalog izgradio [[Crkva sv. Andrije u Kijevu|Crkvu sv. Andrije]] u [[Kijev]]u, [[Peterhof]] i [[Zimski dvorac]] u [[Sankt Peterburg]]u. [[Prosvjetiteljstvo]] su obilježili književnici [[Apostolo Zeno]] i [[Pietro Metastasio]], koji su svojim [[melodrama]]ma zaslužni i za razvoj talijanske [[opera|opere]] koju predstavlja [[Tommaso Traetta]]. [[Carlo Goldoni]] je stvorio komediju karaktera, a vodeća osoba književnog preporoda 18. stoljeća bio je [[Giuseppe Parini]]. ==Umjetnost 19. stoljeća== [[Slika:El_Beso_(Pinacoteca_de_Brera,_Milán,_1859).jpg|mini|200px|lijevo|[[Francesco Hayez]], ''[[Poljubac]]'', 1859., ulje na platnu, 110 × 88 cm, [[Brera]], [[Milano]]]] [[Datoteka:Psyche revived Louvre MR1777.jpg|mini|200px|[[Antonio Canova]], ''[[Amor i Psiha]]'', [[mramor]], 1,55 x 1,68 x 1,10 m, [[Louvre]].]] Dok se [[neoklasicizam]] u ostatku Europe temeljio na djelima talijanske kasne renesanse arhitekture ([[paladijanizam]]), u ranom 19. stoljeću u Italiji ovaj stil je prihvaćen kao domaći. Mnogi smatraju kako je i nastao u Rimu koncem 18. stoljeće, ali se proširio Europom zahvaljujući francuskim umjetnicima.<ref>[http://archiv.ub.uni-heidelberg.de/artdok/volltexte/2010/978 "The road from Rome to Paris. The birth of a modern Neoclassicism"] {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. siječnja 2016.</ref> Od svih umjetnika najznačajniji je kipar [[Antonio Canova]], koji je djelovao na [[Napoleon]]ovom dvoru i smatrao se za najsjajnijeg kipara Europe,<ref>Robert Rosenblum i Horst Woldemar Janson, ''[https://books.google.com/books?id=BnxPAAAAMAAJ&q= 19th century art]'', Abrams, 1984., str. 104.</ref> dok su najvažniji slikari [[Andrea Appiani]] i kasnije [[Giovanni De Min]] koji slika u duhu njemačkih [[nazareni|nazarenaca]].<ref>Dajana Vlaisavljević, ''[http://hrcak.srce.hr/144783 Talijanska umjetnost prve polovice 19. st.]'' (PDF), Moderna galerija, Zagreb, 10. studenoga 1992.; Pristupljeno 27. studenoga 2016.</ref> [[Slika:Cowboys (Giovanni Fattori).jpg|mini|200px|[[Giovanni Fattori]], ''Kauboji Maremma vode krdo'', 1893., ulje na platnu, 200 x 300 cm, Museo Civico Fattori, [[Livorno]]]] [[Romantizam]] u svojim pjesmama najavljuje još [[Ugo Foscolo]]. No, u Italiji ga obilježava snažan [[nacionalizam]] (književnici [[Vittorio Alfieri]] i [[Vincenzo Monti]]) koji naposljetku dovodi do [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] (1861. – 1870.). Najznačajniji predstavnik je slikar [[Francesco Hayez]], dok je najznačajiniji kipar [[Lorenzo Bartolini]].<ref>''Dizionario di arte e letteratura'', Zanichelli, Bologna: 2002., str. 544.</ref> U književnosti je ovaj pravac bio manje bitan. Najvažniji književnici su bili: [[Ludovico di Breme]], [[Pietro Borsieri]] i [[Giovanni Berchet]], dok su najslavniji [[Alessandro Manzoni]] i [[Giacomo Leopardi]], na koje više utječu [[prosvjetiteljstvo]] i [[klasicizam]].<ref>''La nuova enciclopedia della letteratura'', Garzanti, Milano, 1985., str. 829.</ref> Od 1862. godine u Toskani se javlja skupina umjetnika koji slikaju u prirodi ([[plenerizam]]) pod utjecajem francuske [[realizam|realističke]] [[Barbizonska škola|Barbizonske škole]], a koji se nazivaju ''[[macchiaioli]]'' (od tal. ''macchie'' = „mrlje svjetlosti”). Kako su vjerovali da je u slikarstvu najvažnije prikazati prirodnu svjetlost smatraju se za preteču francuskog [[impresionizam|impresionizma]].<ref>Norma Broude, ''The Macchiaioli: Italian Painters of the Nineteenth Century'', Yale University Press, New Haven i London, 1987., str. 96. {{ISBN|0-300-03547-0}}</ref> Najvažniji ''macchiaioli'' slikari su: [[Telemaco Signorini]], [[Giovanni Fattori]], [[Adriano Cecioni]], [[Silvestro Lega]] i [[Giuseppe Abbati]]. == Macchiaioli i Verizam == Jedan od prvih pokreta koji je nadvladao akademsku umjetnost i postao avangardni bio je pokret [[Macchiaioli]]ja, koji je revolucionarao upotrebu boje ("mrlja") i za nekoliko desetljeća anticipirao novitete [[impresionizam|impresionista]]. Važni pripadnici pokreta bili su [[Giovanni Fattori]], [[Silvestro Lega]], [[Telemaco Signorini]], [[Giuseppe Abbati]]. [[Verizam]] je uveo popularne i svakodnevne teme u umjetnost. Među istaknutim pripadnicima verizma nalazimo autore kao [[Lorenzo Viani]], [[Giuseppe Pellizza da Volpedo]]. Nešto kasnije je milanski pokret [[Scapigliati]], posebice talijanski pripadnik naturalizma [[Francesco Filippini]], utemeljili kasni talijanski impresionizam. [[Realizam]] u književnosti se javlja u djelima pokreta ''[[verizam]]'', čiji su najznačajniji predstavnici [[Giovanni Verga]] i [[Gabriele d'Annunzio]]. Prethodnice su opernog verizma relističke crte pojedinih [[Giuseppe Verdi|Verdijevih]] djelakao što je ''[[Traviata]]'', a prve izrazito verističke opere su ''Cavalliera rusticana'' iz 1890., [[Pietro Mascagni|Pietra Mascagnija]] prema Vergeovoj [[drama|drami]] i ''Pagliacci'' iz 1892. [[Ruggiero Leoncavallo|Ruggera Leoncavalla]] na vlastiti [[libreto]].<ref>Opća enciklopedija JLZ svezak 8. Š-Žva Zagreb 1982.</ref> ==Talijanska moderna umjetnost== [[Datoteka:'Unique Forms of Continuity in Space', 1913 bronze by Umberto Boccioni.jpg|mini|200px|lijevo|[[Umberto Boccioni]], ''Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru'', 1913., bronca, [[MoMA]], [[New York]]]] Početkom 20. stoljeća u Italiji je djelovalo nekoliko modernih stremljenja od kojih je najznačajniji [[futurizam]], čiji je manifest napisao pjesnik [[Filippo Tommaso Marinetti]] 1909. godine. U njemu se zalaže za ukidanje tradicionalnih vrijednosti (poput klasične rečenice i stiha) i uništenje kulturnih institucija poput muzeja i knjižnica kako bi došlo do slavne promjene i procvata originalnosti, inovacija i kulture novog, brzog i dinamičnog društva. Ovim manifestom ispirirao se arhitekt [[Antonio Sant'Elia]] i skupina mladih umjetnika iz Milana koji u svojim djelima slave tehnološki razvitak prikazujući dinamiku pokreta ([[Umberto Boccioni]], [[Giacomo Balla]] i [[Gino Severini]]). Pokret gubi snagu nakon što su dva najtalentiranija umjetnika, Antonio Sant'Elia i Umberto Boccioni, poginuli u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Futurizam je oprečan statičnosti i nepomičnosti [[Metafizičko slikarstvo|metafizičkog slikarstva]] kojega su osnovali talijanski slikari u [[Ferrara|Ferrari]] 1917. godine, a koji se odlikuje vizualnim prikazivanjem onoga što je izvan dosega osjetila, tj. izvan fizičkoga svijeta ([[Giorgio de Chirico]], [[Carlo Carrà]]), čime nagovještava [[nadrealizam]]. God. 1922. u Milanu je kritičarka [[Margherita Sarfatti]] ([[Mussolini]]jeva ljubavnica), zajedno sa sedam umjetnika (ozmeđu ostalih: [[Anselmo Bucci]], [[Leonardo Dudreville]] i [[Achille Funi]]), pokrenula pokret ''[[novecento]]'' koji je temeljen na [[fašizam|fašističkoj]] retorici odbacivao europsku avangardu i vraćao se talijanskoj tradiciji. Njima se pridružuju kipari [[Arturo Martini]] i [[Marino Marini]] (koji će kasnije postati jedan od vodećih kipara nadrealizma). [[Talijanska kinematografija]] je od samih početaka razvoja ranih 1900-ih utjecala na filmske pokrete i žanrove diljem svijeta. Već 1910-ih, talijanski filmotvorci su koristili složene scenske dizajne, raskošne kostime i velike budžete za produkciju filmova poput Enrico Guazzonijevog filma [[Quo Vadis (film iz 1912.)|Quo Vadis]] (1912.) i [[Giovanni Pastrone]]ovog filma ''[[Cabiria]]'' (1914). [[Slika:Lastrada.jpg|mini|Plakat filma ''[[Ulica (1954.)]]'', [[Federico Fellini]]]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] javlja se [[film]]ski [[talijanski neorealizam]] kojega karakteriziraju priče [[radnička klasa|radničke klase]] i [[siromaštvo|sirotinje]], snimane na originalnim lokacijama i često s neprofesionalnim glumcima. [[Film]]ovi se uglavnom bave [[moral]]nim i ekonomskim posljedicama 2. svjetskog rata na psihu i svakodnevni život pojedinca ([[Michelangelo Antonioni]], [[Luchino Visconti]], [[Vittorio De Sica]], [[Cesare Zavattini]], [[Federico Fellini]] i [[Roberto Rossellini]]). [[Venecijanski bijenale]] je nastavio s normalnom izlagačkom djelatnošću 1948. godine želivši obnoviti pozornost na europske i svjetske avangardne te kretanja u suvremenoj umjetnosti. Između 1948. do 1972. talijanski arhitekt [[Carlo Scarpa]] izveo je niz smionih intervencija na paviljonima bijenala.<ref>[[Tonko Maroević]], ''Hrvatska na venecijanskom Biennalu (Croatia at the Venice Biennale), catalog of the Croatian pavilion at the 46th Biennale'', 1996.</ref> U to vrijeme javljaju se brojni talijanski apstraktni umjetnici: [[Alberto Burri]], [[Piero Dorazio]], [[Emilio Vedova]], [[Arnaldo Pomodoro]] i dr. Najznačajniji pokret bio je ''[[spacijalizam]]'' koji je pokrenuo [[Lucio Fontana]] 1947. godine kombinirajući elemente [[dada]]izma i [[tašizam|tašizma]] kako bi [[apstraktna umjetnost]] bila obogaćena dimenzijom vremena, tj. kretanja, nagovještavajući [[Ambijentalna umjetnost|ambijentalnu umjetnost instalacija]].<ref name="IC"/> [[Pop art]] predstavljaju umjetnici: [[Mario Schifano]], [[Mimmo Rotella]], [[Tano Festa]] i [[Franco Angeli]]. [[Datoteka:Herman de vries - to be all ways to be - Biënnale van Venetië 2015.jpg|mini|lijevo|[[Venecijanski bijenale]] 2015. god.]] ''[[Arte Povera]]'' (tal. za „osiromašena umjetnost”) je umjetnički pokret [[konceptualna umjetnost|konceptualnih umjetnika]] iz 1960-ih ([[Giovanni Anselmo]], [[Alighiero Boetti]], [[Luciano Fabro]], [[Jannis Kounellis]], [[Mario Merz]], [[Marisa Merz]], [[Giulio Paolini]], [[Giuseppe Penone]], [[Michelangelo Pistoletto]] i dr.) koji izvode [[performans]]e i koriste odbačene materijale poput blata ili novina kako bi se narugali komercijalizaciji likovne umjetnosti.<ref>"[http://www.moma.org/collection/theme.php?theme_id=10454 Arte Povera]", [[MoMA]] kolekcija {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. studenoga 2016.</ref> [[Transavangarda]] je talijanska verzija [[neoekspresionizam|neokspresionizma]] koju je kao umjetnost poslije avangarde opisao kritičar [[Achille Bonito Oliva]] na Venecijanskom bijenalu 1980. godine<ref name="IC">Ian Chilvers, ''A Dictionary of Twentieth-Century Art'', Oxford University Press, 1999., str. 620.</ref> ([[Sandro Chia]], [[Francesco Clemente]], [[Enzo Cucchi]] i dr.). ==Suvremena talijanska umjetnost== Uz [[Venecijanski bijenale]], u Italiji suvremenu umjetnost oblikuju i [[Rimski kvadrienale]] i [[Milanski trijenale]] koji imaju za cilj institucionalno širi opseg, stvarajući interakciju s industrijom, poslovnim svijetom i primijenjenim umjetnostima. Među najnovije generacije umjetnika koji su ostvarili međunarodno priznanje nalaze se [[Maurizio Cattelan]], [[Mimmo Paladino]], [[Salvatore Garau]], i [[Michelangelo Pistoletto]]. ==Poveznice== * [[Talijanska kinematografija]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Art of Italy}} {{Europska umjetnost}} {{Italija}} [[Kategorija:Talijanska umjetnost‎| ]] ffdr0kpnuk3wsagadlqsxjenlmd0mnd 0 575838 7571350 6856928 2026-08-07T04:36:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571350 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Lance Stroll | Slika = [[Datoteka:Lance Stroll 2017 Malaysia 3.jpg|250px]] | Opis slike = Stroll na [[Velika nagrada Malezije 2017.|VN Malezije 2017.]] | Državljanstvo = {{Z|KAN}} [[Kanada|kanadsko]] | Broj_automobila = '''<span style="padding:3px 3px; color:#FFFFFF; background:#007F66;">18</span>''' | Momčad = [[Aston Martin F1|Aston Martin Aramco Cognizant F1 Team]] | Utrke = 114 (113 startova) | Prvenstva = 0 | Pobjede = 0 | Prvo_sm = 1 | Najbrži_krugovi = 0 | Podiji = 3 | Odustajanja = 11 | Bodovi = 180 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije 2017.]] | Prva_pobjeda = - | Zadnja_pobjeda = - | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Mađarske]] [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] }} '''Lance Stroll''' ([[Montreal]], [[Quebec]], [[Kanada]], [[29. listopada]] [[1998.]]) je kanadski vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Aston Martin F1|Aston Martin Cognizant F1 Team]]. Godine 2014. osvojio je naslov u [[Talijanska Formula 4|Talijanskoj Formuli 4]], a 2015. osvojio je naslov u [[Toyota Racing Series]] prvenstvu. Naslov u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] osvojio je 2016. U Formuli 1 se natječe od [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]], a najbolji rezultat su mu tri 3. mjesta na [[Velika nagrada Azerbajdžana 2017.|Velikoj nagradi Azerbajdžana 2017.]] u [[Williams F1|Williamsu]], te [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] na [[VN Italije|Velikoj nagradi Italije]] i [[Velika nagrada Sakhira|Velikoj nagradi Sakhira]] u [[Racing Point]]u. == Početak utrkivanja == Lanceov otac Lawrence, uspješan poslovan čovjek, prenio je Lanceu svoju strast i ljubav prema automobilima i utrkivanju, te mu kupio karting i time započeo njegovu trkaću karijeru. Nakon nekoliko godina kartinga, gdje je osvojio sedam naslova u različitim karting kategorijama, Lance [[2014.]] u dobi od 16 godina prelazi u utrke jednosjeda i postaje član [[Scuderia Ferrari|Ferrarijeve]] vozačke akademije. Iste godine osvojio je naslov u talijanskoj ''Formuli 4''. vozeći za Prema Powerteam. Sljedeće sezone nastupa u ''FIA Formuli 3 Euro Series'' gdje završava peti u poretku s jednom pobjedom, također za Prema Powerteam. Iste godine natječe se i postaje prvak u ''Toyota Racing'' seriji, a [[2016.]] prvak u europskoj ''Formuli 3''. Nakon osvajanja naslova Stroll je postao i razvojni vozač [[Williams F1|Williamsove F1]] momčadi. == Formula 1 == === Williams (2017. − 2018.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] ==== U Formuli 1 debitirao je [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] za Williams. Iako mu je momčadski kolega trebao biti Finac [[Valtteri Bottas]], njegov prelazak u [[Mercedes AMG F1|Mercedes]], potaknuo je Brazilca [[Felipe Massa|Felipea Massu]] da se vrati iz mirovine i bude mentor mladom Kanađaninu.<ref>[https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/18-lance-stroll/ Vozači i momčadi - Lance Stroll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211011953/https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/vozaci/18-lance-stroll/ |date=11. veljače 2021. }} ''MAXF1''. Pristupljeno 16. lipnja 2017.</ref> ==== [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ==== === Racing Point (2019. − 2020.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ==== ==== [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ==== === Aston Martin (2021.) === ==== [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] ==== == Rezultati == {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !Sezona !Prvenstvo !Momčad !Šasija !Motor !Utrke !Pobjede !Podiji !Bodovi !Plasman |- |align="center" rowspan=2|'''2014.''' | Florida Winter Series | {{Z|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] Driver Academy | Tatuus FA10B | FPT | align="center"|12 | align="center"|0 | align="center"|2 | align="center"|0 | align="center"|- |- |-style="background:#ffffbf;" | [[Talijanska Formula 4]] | {{Z|ITA}} [[Prema Powerteam]] | Tatuus F4-T014 | [[Fiat]] [[Abarth]] 414TF | align="center"|18 | align="center"|7 | align="center"|13 | align="center"|331 | align="center"|1. |- |align="center" rowspan=2|'''2015.''' | [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3]] | {{Z|ITA}} [[Prema Powerteam]] | [[Dallara]] F316 | [[Mercedes]] | align="center"|32 | align="center"|1 | align="center"|6 | align="center"|231 | align="center"|5. |- |-style="background:#ffffbf;" | [[Toyota Racing Series]] | {{Z|NZL}} M2 Competition | Tatuus FT-50 | [[Toyota]] 2ZZ-GE | align="center"|16 | align="center"|4 | align="center"|10 | align="center"|906 | align="center"|1. |- |align="center" rowspan=3|'''2016.''' |-style="background:#ffffbf;" | [[Europska Formula 3|FIA Europska Formula 3]] | {{Z|ITA}} [[Prema Powerteam]] | [[Dallara]] F316 | [[Mercedes]] | align="center"|30 | align="center"|14 | align="center"|20 | align="center"|507 | align="center"|1. |- | IMSA WeatherTech SportsCar | {{Z|SAD}} Ford Chip Ganassi Racing | [[Ford EcoBoost]] Riley DP | [[Ford EcoBoost]] 3.5 L V6 Turbo | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|27 | align="center"|27. |- |align="center"|'''2017.''' | [[Formula 1 – sezona 2017.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams Martini Racing]] | [[Williams F1|Williams]] FW40 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] M08 EQ Power+ | align="center"|20 | align="center"|0 | align="center"|1 | align="center"|40 | align="center"|12. |- |align="center" rowspan=2|'''2018.''' | [[Formula 1 – sezona 2018.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[Williams F1|Williams Martini Racing]] | [[Williams F1|Williams]] FW41 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] M09 EQ Power+ | align="center"|21 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|6 | align="center"|18. |- | IMSA WeatherTech SportsCar | {{Z|KIN}} Jackie Chan DCR JOTA | Oreca 07 | Gibson 4.2 | align="center"|1 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|20 | align="center"|55. |- |align="center"|'''2019.''' | [[Formula 1 – sezona 2019.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[Racing Point|SportPesa Racing Point F1 Team]] | [[Racing Point]] RP19 | [[Mercedes AMG F1|BWT Mercedes]] M10 EQ Power+ | align="center"|21 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|15 | align="center"|15. |- |align="center"|'''2020.''' | [[Formula 1 – sezona 2020.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[Racing Point|BWT Racing Point F1 Team]] | [[Racing Point]] MCL35 | [[Mercedes AMG F1|BWT Mercedes]] M11 EQ Power+ | align="center"|17 | align="center"|0 | align="center"|2 | align="center"|75 | align="center"|11. |- |align="center"|'''2021.''' | [[Formula 1 – sezona 2021.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[Aston Martin F1|Aston Martin Cognizant F1 Team]] | [[Aston Martin F1|Aston Martin]] AMR21 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] M12 E Performance | align="center"|22 | align="center"|0 | align="center"|0 | align="center"|34 | align="center"|13. |- |align="center"|'''2022.''' | [[Formula 1 – sezona 2022.|FIA Svjetsko prvenstvo Formule 1]] | {{Z|UK}} [[Aston Martin F1|Aston Martin Aramco Cognizant F1 Team]] | [[Aston Martin F1|Aston Martin]] AMR22 | [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] M13 E Performance | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| | align="center"| |- |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.driverdb.com/drivers/lance-stroll/ Lance Stroll na driverdb.com] * [http://lancestroll.com/ Lance Stroll - službena stranica] {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{Mrva-biog-F1}} {{GLAVNIRASPORED:Stroll, Lance}} [[Kategorija:Kanadski vozači Formule 1]] m86zmtemsvpnd4v9pwan314ny030fqc 0 576054 7571119 6294052 2026-08-06T20:36:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571119 wikitext text/x-wiki '''Krsto Gopčević''', pomorski kapetan i [[brodovlasnik]] srpskog pravoslavnog podrijetla.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.artearti.net/magazine/articolo/genti_di_san_spiridione_i_serbi_a_trieste_1751-1914/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=20. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120820060658/http://artearti.net/magazine/articolo/genti_di_san_spiridione_i_serbi_a_trieste_1751-1914 |url-status=dead }}</ref><ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7172 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221094657/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7172 |date=21. prosinca 2016. }} Tatjana Delibašić: ''Gopčević'', LZMK, Zagreb, 1989. (pristupljeno 16. prosinca 2016.)</ref> Podrijetlom iz [[Krivošije|Krivošija]] u zaleđu Boke kotorske.<ref name="Žic">[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=61&C=25 Klub Sušačana] Igor Žic: Dva Spiridona Gopčevića, dvije tragične sudbine, Sušačka revija, broj 61 (pristupljeno 16. prosinca 2016.)</ref> Ruski i crnogorski saveznik u [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]].<ref name="Žic"/> Svoj je brod, [[korveta|korvetu]] ''Amorevole'' upotrijebio za rat protiv Napoleonovih snaga u Boki kotorskoj 1806. – 07. godine.<ref name="HBL"/> Padom Napoleona 1815.<ref name="HBL"/> postupno je narednih desetljeća svoje pomorskotrgovačko poslovanje prenio u Rusiju, u [[Odesa|Odesu]],<ref name="HBL"/> potom u [[Smirna|Smirnu]], trgujući ponajviše [[žito]]m.<ref name="Žic"/> Od 1830. uspješno se bavio trgovinom u [[Trst]]u. U Trstu mu se rodio sin [[Spiridon Gopčević (brodovlasnik)|Spiridon]].<ref name="HBL"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Gopčević, Krsto}} [[Kategorija:Boka kotorska]] [[Kategorija:Životopisi, Trst]] lravpp591bc57j8fdg6gwhf85lxxuh8 0 576573 7571316 7474966 2026-08-07T01:40:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 6; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571316 wikitext text/x-wiki '''Kup Nogometnog saveza Požeško-slavonske županije''' je [[nogomet]]no kup-natjecanje za klubove s područja [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonske županije]] kojeg organizira ''Nogometni savez Požeško-slavonske županije''. <br> Pobjednik natjecanja stječe pravo nastupa u [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]]. U natjecanju ne sudjeluju klubovi koji imaju izravan plasman u [[Hrvatski nogometni kup]] po ostvarenom [[Koeficijent uspješnosti klubova za Hrvatski nogometni kup|koeficijentu]]. == Dosadašnje završnice == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!pobjednik !!class="unsortable"|rezultat <br> završnice !!poraženi !!class="unsortable"|napomene |- |1994./95. || || || || |- |1995./96. || || || || |- |1996./97. || || || || |- |1997./98. ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || || || |- |1998./99. ||[[NK BSK Buk|BSK Bazinaturs Buk]] || 1:0 || [[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || ''[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]'' domaćin završnice |- |1999./00. ||[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad Velika]] || || || |- |2000./01.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa01.html rsssf.com, Hrvatska 2000./01., 4. rang natjecanja] </ref> |[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad Velika]] ||6:2 ||[[NK BSK Buk|BSK Bazinaturs Buk]] ||''[[NK BSK Buk|BSK Bazinaturs]]'' domaćin završnice |- |2001./02.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa02.html rsssf.com, Hrvatska 2001./02., 4. rang natjecanja] </ref> |[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad Velika]] ||2:0 ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || ''[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad Velika]]'' domaćin završnice |- |2002./03.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa03.html rsssf.com, Hrvatska 2002./03., 4. rang natjecanja] </ref> |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||1:0 ||[[NK Eminovci|Eminovci]] || ''[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]'' domaćin završnice |- |2003./04. ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || || || |- |2004./05. ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || || || |- |2005./06. ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||2:2, 0:3 || [[NK Tim osvježenje|Tim osvježenje Kuzmica]] || ''[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]'' domaćin prve utakmice |- |2006./07. ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || 2:2, 6:0 || [[NK Tim osvježenje|Tim osvježenje Kuzmica]] || ''[[NK Tim osvježenje|Tim osvježenje Kuzmica]]'' domaćin prve utakmice |- |2007./08. ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] || ||[[NK Hajduk Pakrac|Hajduk Pakrac]] ||''[[NK Hajduk Pakrac|Hajduk Pakrac]]'' domaćin prve utakmice |- |2008./09. ||[[NK Lipik|Lipik]] ||1:2, 2:0 ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] || |- |2009./10. ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] || || || |- |2010./11.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.034portal.hr/clanak.php?id=12456 |title=034portal.hr, ''Slavija ili Papuk? Sutra će biti poznat pobjednik kupa'' |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731232840/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=12456 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.034portal.hr/clanak.php?id=1266 |title=034portal.hr, ''Slavija prvak, pobijedila Papuk 3:0'' |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731231950/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=1266 |url-status=dead }}</ref> ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||4:1, 3:0 || [[NK Papuk Velika|Papuk Velika]] || ''Papuk Velika'' domaćin prve utakmice |- |2011./12.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.034portal.hr/clanak.php?id=4905&naslov=pobjednik-kupa-vec-skoro-odlucen--slavija-deklasirala-slavoniju |title=034portal.hr, ''Pobjednik kupa već skoro odlučen: Slavija deklasirala Slavoniju'' |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731234643/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=4905&naslov=pobjednik-kupa-vec-skoro-odlucen--slavija-deklasirala-slavoniju |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.034portal.hr/clanak.php?id=5079 |title=034portal.hr, ''Slavonija dobila utakmicu, ali pehar ide u Pleternicu'' |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731233459/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=5079 |url-status=dead }}</ref> ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||3:0, 2:3 ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] || ''[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]'' domaćin prve utakmice |- |2012./13.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.034portal.hr/clanak.php?id=8996&naslov=prva-finalna-utakmica-kupa--pleternicani-izjednacili-pred-sam-kraj |title=034portal.hr, ''Prva finalna utakmica: Pleterničani izjednačili pred kraj'' |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731234003/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=8996&naslov=prva-finalna-utakmica-kupa--pleternicani-izjednacili-pred-sam-kraj |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.034portal.hr/clanak.php?id=9165&naslov=slavonija-osvojila-i-kup---borili-smo-se-kao-lavovi- |title=034portal.hr, ''Slavonija osvojila kup: 'Borili smo se kao lavovi''' |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731231642/http://www.034portal.hr/clanak.php?id=9165&naslov=slavonija-osvojila-i-kup---borili-smo-se-kao-lavovi- |url-status=dead }}</ref> ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||1:1, 2:0 || [[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] || ''[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]'' domaćin prve utakmice |- |2013./14.<ref>[http://slavonski.hr/slavonija-osvojila-zupanijski-nogometni-kup-zeba-i-pavelic-istorpedirali-slaviju/ slavonski.hr, ''SLAVONIJA OSVOJILA ŽUPANIJSKI NOGOMETNI KUP – Zeba i Pavelić “istorpedirali” Slaviju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161230003456/http://slavonski.hr/slavonija-osvojila-zupanijski-nogometni-kup-zeba-i-pavelic-istorpedirali-slaviju/ |date=30. prosinca 2016. }}, objavljeno 5. lipnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2016.</ref> |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||0:0, 2:0 ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||''[[NK Slavija Pleternica|Slavija]]'' domaćin prve utakmice |- |2014./15.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2015.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2014./15., 5. rang natjecanja] </ref> |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||7:1, 3:1 ||[[NK Jakšić|Jakšić]] ||''[[NK Jakšić|Jakšić]]'' domaćin prve utakmice |- |2015./16.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2016.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2015./16., 5. rang natjecanja] </ref><ref> [http://pozeska-kronika.hr/sport/item/7267-slavija-lutrijom-penala-osvojila-zupanijski-kup.html pozeska-kronika.hr, ''Slavija lutrijom penala osvojila županijski kup''], objavljeno 16. svibnja 2016., pristupljeno 29. prosinca 2016. </ref> |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||1:1 (4:2 11 m) ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||igrano u [[Vidovci]]ma |- |2016./17.<ref>[http://www.sport-pozega.hr/novosti/nogomet/item/2303-slavonija-osvojila-zupanijski-nogometni-kup.html sport-pozega.hr, ''Slavonija osvojila Županijski nogometni kup''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170628210747/http://www.sport-pozega.hr/novosti/nogomet/item/2303-slavonija-osvojila-zupanijski-nogometni-kup.html |date=28. lipnja 2017. }}, objavljeno 8. lipnja 2017., pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||2:0 ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||igrano u [[Kutjevo|Kutjevu]] |- |2017./18.<ref>[http://sportalo.hr/slavija-iz-pleternice-osvojila-zupanijski-nogometni-kup/, ''Slavija iz Pleternice osvojila županijski nogometni kup'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 23. svibnja 2018.</ref> |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||1:0 ||[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||igrano u [[Velika|Velikoj]] |- |2018./19.<ref>[http://www.sport-pozega.hr/novosti/nogomet/item/3544-nk-slavonija-osvojila-zupanijski-nogometni-kup-2018-2019.html, sport-pozega.hr, ''NK Slavonija osvojila Županijski nogometni kup 2018./2019. ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818135337/http://www.sport-pozega.hr/novosti/nogomet/item/3544-nk-slavonija-osvojila-zupanijski-nogometni-kup-2018-2019.html, |date=18. kolovoza 2019. }}, objavljeno 6. lipnja 2019., pristupljeno 18. kolovoza 2019.</ref> |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||3:1 ||[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] ||igrano u [[Velika|Velikoj]] |- |2019./20. |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||7:1 ||[[NK BSK Buk|BSK Buk]] ||igrano u [[Čaglin|Čaglinu]] |- |2020./21. |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] ||3:0 ||[[NK Lipik|Lipik]] ||igrano u [[Kuzmica|Kuzmici]] |- |2021./22. |[[NK BSK Buk|BSK Buk]] |2:2 (6:5 11 m) |[[NK Jakšić|Jakšić]] |igrano u [[Jakšić]]u |- |2022./23. |[[NK Kutjevo|Kutjevo]] |4:1 |[[NK BSK Buk|BSK Buk]] |igrano u [[Pleternica|Pleternici]] |- |2023./24 |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] |3:0 |[[NK Jakšić|Jakšić]] |Igrano u [[Mihaljevci|Mihaljevcima]] |- |2024./25. |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] |1:0 |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] |Igrano u [[Buk (Pleternica)|Buku]] |- |2025./26.<ref>[https://semafor.hns.family/natjecanja/100678193/kup-znsps-2526/ Kup ŽNSPS 25/26], HNS Semafor, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> |[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] |2:1 |[[NK Kutjevo|Kutjevo]] |igrano u [[Pleternica|Pleternici]] |- |} == Poveznice == * [http://www.nspsz.hr// Nogometni savez Požeško-slavonske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011135441/http://nspsz.hr/ |date=11. listopada 2016. }} * [[Hrvatski nogometni kup]] * [[1. ŽNL Požeško-slavonska]] * [[2. ŽNL Požeško-slavonska]] * [[3. ŽNL Požeško-slavonska]] == Izvori == {{izvori}} {{ŽNS kupovi}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj|Požeško-slavonska]] [[Kategorija:Nogomet u Požeško-slavonskoj županiji]] 667c9rntjrkb04t92u1ae4v41wyj5jm 0 581206 7571355 7498235 2026-08-07T04:56:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571355 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Laser sintered bracelet gold.jpeg|thumb|Narukvica, dizajn Towe Norlén]] '''Lasersko sinteriranje zlata''' je suvremena tehnika proizvodnje [[nakit]]a<ref>1. Wojtkielo Snyder, T (2013) Exciting times. MJSA journal 3/2013:1</ref> koju su razvile Towe Norlén i Lena Thorsson.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://technical-journal.thegoldsmiths.co.uk/wp-content/uploads/2013/08/Tech-Bulletin-No3.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204916/http://technical-journal.thegoldsmiths.co.uk/wp-content/uploads/2013/08/Tech-Bulletin-No3.pdf |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=6. travnja 2017.}}</ref> <ref>2. Wojtkielo Snyder, T (2013) Imagine that: additive manufacturing offers new opportunities, MJSA journal 3/2013:22-30</ref> Osim ovog naziva koristi se i naziv tehnike selektivno lasersko topljenje.Laserska zraka lokalno na ekstremno maloj površini topi zlatni prah,te se tako bilo kakav oblik može precizno izraditi u 3 dimenzije. Kad je predmet završen, suvišni se prah očetka s predmeta, slično predmetima nađenim kod arheoloških iskapanja. Kao rezultat dobivamo zlatni objekt praktično bilo kojeg oblika,<ref>Wojtkielo Snyder, T (2012) Growing up: additive manufacturing beams down to the jewelry scene. MJSA journal 11/2012:18-21</ref> znači bolje i kvalitenije nego kod predmeta dobivenih lijevanjem. Nadalje, ne koriste se postupci koji slabe ili mijenjaju materijal, jer se predmet izrađuje kao jedinstveni komad materijala, tj. zlata. Također, dizajn predmeta može biti slobodniji i individualiziraniji, jer je ovom tehnologijom moguće izraditi bilo kakav oblik. == Srodni postupci == Neki online servisi već nekoliko godina nude i trodimenzionalni ispis objekata od titanija, ali i čelika, aluminija, volframa te bakra i njegovih slitina, postupkom jednakim prethodno opisanom.<ref>https://i.materialise.com/blog/3d-printing-in-titanium-still-going-strong/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180131201047/https://i.materialise.com/blog/3d-printing-in-titanium-still-going-strong/ |date=31. siječnja 2018. }} Pristupljeno 31. siječnja 2018.</ref><ref>http://3d-printing-titanium.com/ Pristupljeno 31. siječnja 2018.</ref> ==Širenje primjene== Godine 2017. na tržištu se pojavila i prva komercijalna kolekcija nakita rađenog ovom tehnologijom.<ref>https://www.tctmagazine.com/3d-printing-news/boltenstern-gold-platinum-3d-printed-jewellery/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119174350/https://www.tctmagazine.com/3d-printing-news/boltenstern-gold-platinum-3d-printed-jewellery/ |date=19. siječnja 2019. }} Pristupljeno 17.01.2019.</ref>Također na tržištu su se pojavili i prvi komercijalni uređaji za direktno lasersko sinteriranje zlata.<ref>https://www.cooksongold-emanufacturing.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119120958/https://www.cooksongold-emanufacturing.com/ |date=19. siječnja 2019. }} Pristupljeno 17.01.2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == '''Mrežne stranice''' * https://web.archive.org/web/20141005214711/http://www.rapidnews.com/TCT-presentations-2012/TCT%20Cookson%20Precious%20Metals.pdf * https://archive.is/20131013204938/http://www.housecreative.co.uk/casestudy_cooksondmls.php * http://media.messe.ch/epaper/BASELWORLD/2013/machines_and_supply_industry/page46.html#/44 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020030234/http://media.messe.ch/epaper/BASELWORLD/2013/machines_and_supply_industry/page46.html#/44 |date=20. listopada 2013. }} * http://www.cooksongold-emanufacturing.com/ * http://www.metal-powder.net/view/29659/eos-unveils-new-laser-sintering-machine/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326184122/http://www.metal-powder.net/view/29659/eos-unveils-new-laser-sintering-machine/ |date=26. ožujka 2014. }} * http://www.detekt.com.tw/download/eos/7Ｍ技術及異型水路/EOSINT%20M%20Materials%20for%20Direct%20Metal%20Laser-Sintering%20(DMLS).pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304044204/http://www.detekt.com.tw/download/eos/7%EF%BC%AD%E6%8A%80%E8%A1%93%E5%8F%8A%E7%95%B0%E5%9E%8B%E6%B0%B4%E8%B7%AF/EOSINT%20M%20Materials%20for%20Direct%20Metal%20Laser-Sintering%20(DMLS).pdf |date=4. ožujka 2016. }} [[Kategorija:Obrada metala]] [[Kategorija:Umjetnička obrada metala]] hu3dxjwps146w5689vuyes5m2nxs8fc 0 585754 7571075 6233688 2026-08-06T19:06:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571075 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Krešimir Galin | Logo = | Logo_opis = | Img = Kresimir Galin.jpg | Img_capt = | Img_size = 250px | Landscape = | Background = instrumentalist | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[17. veljače]] [[1947.]] | Smrt = [[1. travnja]] [[2021.]] | Instrument = | Žanr = | Zanimanje = etnomuzikolog, etnolog i orguljaš | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }}'''Krešimir Galin''' ([[Varaždin]], [[17. veljače]] [[1947.]] – [[Zagreb]], [[1. travnja]] [[2021.]]), hrvatski [[etnomuzikologija|etnomuzikolog]], [[etnologija|etnolog]] i [[orgulje|orguljaš]]. Bio je zastupnik teze o neslavenskom podrijetlu Hrvata.<ref> [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/ HAZUD] Nada Landeka, ''Postoje dokazi da Hrvati nisu Slaveni, već jedini narod koji je svoje korijene sačuvao 6500 godina'', www.hazud.hr, 26. siječnja 2014. (pristupljeno 12. lipnja 2017.) </ref> == Životopis == Rođen je [[1947.]] godine u [[Varaždin]]u. Osnovnu i nižu glazbenu školu pohađa u [[Osijek]]u. Gimnaziju i srednju glazbenu školu završio je u [[Zagreb]]u. Na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj Akademiji u Zagrebu]] diplomirao je studij orgulja 1973. godine u klasi [[Anđelko Klobučar|Anđelka Klobučara]]. Jedan je od samo troje diplomanata iz klase prof. Klobučara, uz [[Hvalimira Bledšnajder|Hvalimiru Bledšnajder]] (1972.) i Jesenku Tješić (1972.). Godine 1977. diplomirao je etnomuzikologiju pod mentorstvom [[Jerko Bezić|Jerka Bezića]], te iste godine usavršavao i klavir. Poslijediplomski studij etnomuzikologije završio je [[1983.]] godine na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu s magistarskim radom ''Aerofona i idiofona folklorna glazbala u Hrvatskoj u prvoj polovini 20. stoljeća''.<ref name="hng" /> [[etnologija|Etnologiju]] je diplomirao na [[FFZG|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Kao znanstveni asistent-etnomuzikolog (etnoorganolog) radio je gotovo dvadesetak godina u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, kao stručnjak za hrvatska narodna glazbala, gdje je provodio znanstvena etnomuzikološka i etnoorganološka istraživanja na terenu i objavio oko trideset znanstvenih radova u zborniku radova Instituta, ''Zborniku radova Udruženja folklorista'', a kasnije i u ''Grobničkom zborniku''.<ref name="priznajem">[http://www.priznajem.hr/kultura/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-korijene-sacuvao-6500-godina/ Priznajem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170612063717/http://www.priznajem.hr/kultura/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-korijene-sacuvao-6500-godina/ |date=12. lipnja 2017. }} D.K., ''Postoje dokazi da Hrvati nisu Slaveni, već jedini narod koji je svoje korijene sačuvao 6500 godina'', www.priznajem.hr, 31. ožujka 2017. (pristupljeno 12. lipnja 2017.)</ref> Dvaput je bio izabiran za predsjednika Hrvatskog društva folklorista. Kao voditelj usavršavanja za svirače tradicijskih hrvatskih glazbala više puta djelovao je na Ljetnim školama folklora ([[Punat]] i [[Korčula (grad)|Korčula]]) u organizaciji Kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske i u [[Grožnjan]]u, sjedištu Hrvatske glazbene mladeži u Istri. == Djela == Autor je četiri knjige i tridesetak znanstvenih radova:<ref name="hng">[http://www.hrvatska-narodna-glazbala.com/hr/autor.html Hrvatska narodna glazbala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160924233928/http://www.hrvatska-narodna-glazbala.com/hr/autor.html |date=24. rujna 2016. }} O autoru, www.hrvatska-narodna-glazbala.com (pristupljeno 12. lipnja 2017.)</ref> * ''Priručnik hrvatskih narodnih glazbala'' * ''Atlas hrvatskih narodnih glazbala'' * ''Tragom zvuka i običaja'' * ''Keltsko kulturno nasljeđe u Hrvata'' == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.ief.hr/znanstvenici/zasluzni-znanstvenici-ibivsi-djelatnici/mr-sc-kresimir-galin/ Institut za etnologiju i folkloristiku: mr. sc. Krešimir Galin] (životopis) * [http://www.hazud.hr/tag/kresimir-galin/ Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore: Krešimir Galin] * [[CROLIST]]: [http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1920408011 Galin Krešimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210717172412/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1920408011 |date=17. srpnja 2021. }} (bibliografija) {{GLAVNIRASPORED:Galin, Krešimir}} [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatski etnolozi]] [[Kategorija:Etnomuzikologija]] tefrvqtvdtsubz3mpbdtornw5fcytfu 0 589694 7570999 7005058 2026-08-06T16:23:01Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7570999 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ahmedabad | ime_genitiv =Ahmedabada | izvorno_ime =<small>અમદાવાદ</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Ahmedabad montage new1.png | veličina_slike =250px | opis_slike = Znamenitosti Ahmedabada u smjeru kazaljke na satu: Gandhi Smarak Sangrahalay, Željeznički kolodvor Ahmedabada, Sveučilište CEPT, Jezero Kankaria i Kirti Stambh kod jainskog hrama Hutheesing. | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Indija | nadimak = Manchester Istoka | geslo = | širina-stupnjevi =23 | širina-minute =03 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =72 | dužina-minute =58 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of India.svg|20px]] [[Indija]] | lokacija1_ime = [[Države i teritoriji Indije|Država]] | lokacija1_info = [[Gujarat]] | lokacija2_ime = Županija | lokacija2_info = [[Ahmedabad (županija)|Ahmedabad]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = Ahmed Šah I. | nazvan_po = 4 sveta Amheda (ili osnivaču) | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Gautam Shah (BJP) | stranka_vođe = | titula_vođe1 =Općinski načelnik | ime_vođe1 =Mukesh Kumar | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =464,165 [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 53 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =5.577.967 | stanovništvo_gustoća =12.000 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 6.357.693 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Indian Standard Time | utc_pomak =+5.30 | vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se | utc_pomak_DST =+5.30 | poštanski_broj =380 xxx | pozivni_broj =079 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] | prazno_info = '''Povijesni grad Ahmedabad''' | prazno1_ime = Godina uvrštenja | prazno1_info = [[2017.]] | prazno2_ime = Vrsta | prazno2_info = Kulturno dobro | prazno3_ime = Mjerilo | prazno3_info = ii, v | prazno4_ime = Ugroženost | prazno4_info = ne | prazno5_ime = Poveznica | prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/1551 UNESCO] | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://collectorahmedabad.gujarat.gov.in/ kolektorat Ahmedabada] | bilješke = }} '''Ahmedabad''' ([[Gudžaratski jezik]]: અમદાવાદ, [[Hindski jezik|hindi]]: अहमदाबाद, što znači „Ahmedov grad”), poznat i kao '''Amdavad''' je najveći i bivši glavni grad [[Države i teritoriji Indije|indijske države]] [[Gujarat]] u [[Indija|Indiji]], te njegovo poslovno i trgovačko središte. Visoki sud Gurajata je smješten u Ahmedabadu. Grad je pod britanskom upravom dobio naziv „[[Manchester]] Istoka” zbog svoje izuzetno razvijene tekstilne industrije. Ahmedabad se nalazi na obalama rijeke [[Sabarmati]], 30&nbsp;km južno od glavnog grada Gujarata, [[Gandhinagar]]a. Ahmedabad je s preko 6,3 milijuna stanovnika (13,51% muslimana i 81,56% hinduista) šesti najveći grad u Indiji, no više od 450.000 ljudi živi u slamovima oko grada. Od 2017. godine povijesno središte Ahmedabada uvršteno je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] jer „predstavlja bogatu graditeljsku baštinu iz vremena sultanata”.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/news/1689 Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List], UNESCO 9. srpnja 2017. {{eng oznaka}} Preuzeto 19. rujna 2017.</ref> {{Široka slika|Ahmedabad_Panorama_1.jpg|600px|Panorama Ahmedabada preko rijeke Sabarmati koja je premoštena sa sedam mostova u gradu.|40%|center}} == Povijest == [[Datoteka:Cloth_map_of_ahmedabad.jpg|thumb|lijevo|Karta Ahmedabada na lokalnoj tkanini iz 19. st.]] [[Datoteka:Teen_Darwaza_Triple_Gateway_Ahmedabad_1866.jpg|thumb|lijevo|Gradski portal Teen Darwaza 1866.]] Područje oko Ahmedabada, poznato kao Ašaval (''Ashapalli''), naseljavao je narod [[Bhil]] koje je u 11. stoljeću okupirala dinastija Solanki iz Anhilwara (današnji [[Patan]]). Oni su tada osnovali prvi grad, '''Karnavati''' („Karanov grad”) ili '''Shrinagar''' („Uspješni grad”), koji je u 13. stoljeću osvojila dinastija Vaghela iz [[Dholka|Dholke]]. Na njegovom mjestu je [[1411.]] ponovo osnovan grad kao glavni grad sultanata Gudžarat. Osnovao ga je (i nazvao po četiri sveca koji su imali ime „Ahmed” ili samome sebi), sultan Ahmed Šah I., unuk osnivača sultanata, Muzafera Šaha I., koji se osamostalio od [[Delhijski sultanat|delhijskog sultanata]].<ref>Sailendra Sen, ''A Textbook of Medieval Indian History'', Primus Books, 2013. str. 114.–115. {{ISBN|978-93-80607-34-4}}</ref> Njegov unuk, Mahmud Begada, je 1487. godine utvrdio grad s 10&nbsp;km dugim zidinama s 12 gradskih ulaza i 189 [[bastion]]a<ref>G Kuppuram, ''[https://books.google.com/?id=AvggAAAAMAAJ&q=ahmedabad+189+bastions+and+over+6,000+battlements.&dq=ahmedabad+189+bastions+and+over+6,000+battlements. India Through the Ages: History, Art, Culture, and Religion]'', Sundeep Prakashan, 1988., str. 739. {{ISBN|978-81-85067-08-7}}</ref> [[Mogulsko Carstvo|Mogulski]] car [[Akbar Veliki]] je zauzeo grad [[1573.]] Tijekom mogulske vlasti Ahmedabad je postao bogati trgovački grad, čiji se tekstil izvozio i do Europe. Mogulski car [[Džahan-šah]] proveo je dio života u Ahmedabadu gradeći Moti Šahi Mahal. Glad iz 1630. je teško pogodila grad, a vojska [[Carstvo Marata|Marata Carstva]] je zauzela grad i okončala vlast Mogula 1758. god. No, unutrašnji sukobi između klanova doveli su do razaranja dijela grada. [[Datoteka:Gandhi_Ashram.jpg|thumb|lijevo|Sabarmati ašram (samostan) osnovao je [[Mahatma Gandhi]] 1917.]] [[Časna Istočnoindijska kompanija]] je zauzela grad [[1818.]] i pod [[Britanci|britanskom]] upravom modernizirana je gradska infrastruktura. Ahmedabad postaje važan centar, a 1864. uspostavljena je železnička veza s [[Mumbai]]jom (tadašnji Bombaj).<ref>Iain Borden, Murray Fraser, Barbara Penner, ''[https://books.google.com/books?id=55o3BwAAQBAJ&pg=PA252 Forty Ways to Think About Architecture: Architectural History and Theory Today]'', John Wiley & Sons, 2014., str. 252. {{ISBN|978-1-118-82261-6}}</ref> Grad je bio poprište žestokih sukoba jer je indijski pokret za neovisnost imao jake korijene u Ahmedabadu. [[Mahatma Gandhi]] je [[1930.]] započeo čuveni protest prikupljanja soli („marš soli”) pošavši upravo iz Ahmedabada. Kada se država Bombai podijelila na više država, 1960., Ahmedabad je postao glavni grad Gujarata do 1970. god.<ref>Acyuta Yājñika i Suchitra Sheth, ''[https://books.google.com/books?id=wmKIiAPgnF0C The Shaping of Modern Gujarat: Plurality, Hindutva, and Beyond]'', Penguin Books India, 2005., str. 168. {{ISBN|978-0-14-400038-8}}</ref> Razorni zemljotres od 6,9 stupnjeva po Rihterovoj ljestvici je [[26. siječnja]] [[2001.]] usmrtio 752 ljudi i srušio brojne zgrade u Ahmedabadu (oko 50 višekatnica). U [[Gujarat]]u je došlo do velikog nasilja početkom 2002. Najprije je grupa muslimana [[27. veljače]] [[2002.]] zapalila vlak i pri tomu usmrtila 58 hindusa. Uslijedile su osvete i međusobno ubijanje u kojemu je stradalo oko 1.000 ljudi, a stradale su i džamije. Bombaški napad u Ahmedabadu 2008. je bila serija od sedamnaest eksplozija bombi dana [[26. lipnja]] [[2008.]] godine, u vremenskom intervalu od sedamdeset minuta. 49 ljudi je ubijeno,<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/south_asia/7528088.stm Death toll rises in India blasts]</ref> a preko 200 ljudi je povrijeđeno<ref name="Ahme262008blast-NDTV">{{cite web |url=http://www.ndtv.com/convergence/ndtv/story.aspx?id=NEWEN20080058856 |title=Sixteen blasts in Ahmedabad |date=2008-06-26 |publisher=NDTV |pages=1 |language=English |accessdate=2017-07-25 |archive-date=29. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080729021340/http://www.ndtv.com/convergence/ndtv/story.aspx?id=NEWEN20080058856 |url-status=dead}}</ref><ref name="ibn17">{{cite news |url=http://www.ibnlive.com/news/17-bomb-blasts-rock-ahmedabad-15-dead/69654-3.html |title=17 Bomb Blasts Rock Ahmedabad, 15 Dead |publisher=CNN IBN |accessdate=2017-07-25 |archive-date=21. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081121012436/http://www.ibnlive.com/news/17-bomb-blasts-rock-ahmedabad-15-dead/69654-3.html |url-status=dead }}</ref> ==Znamenitosti== [[Datoteka:Bhadra_Fort.JPG|mini|lijevo|Vrata utvrde Bhadra iz 1411.]] Još za vrijeme osnivača grada, Ahmed Šaha, u gradu je došlo do spajanja [[indijska umjetnost|indijske]] i [[perzijska umjetnost|perzijske arhitekture]]. Takvi su Bhadra citadela, gradske zidine i vrata utvrda, te brojne džamije i grobnice. Utvrđena Bhadra citadela je služila kao dvor Gujarata gotovo šest stoljeća. U njoj se nalaze Ahmedšahova džamija (1411.) na Mejdanšahu, trgu od 43 ha koji je trostrukim portalom Teen Darwaza povezan s Džamijom petka (1424.) na Manek Chowku, najstarijem trgu u gradu. U citadeli je pored dvorskih prostorija i dvorana palače Azam Khan Sarai (1637.) bio smješten i zatvor. Gradsku mrežu činili su gusto raspoređene tradicionalne kuće (''pol'') tradicionalnim ulicama s portalima (''pura'') koji su imali karakteristične odlike kao što su hranilice za ptice, javni bunari i vjerski objekti.<ref name="UNESCO"/> Kasnije se grade i brojni hinduistički i jainistički hramovi. Džamija Sidi Saijed iz 1573. je izgrađena u posljednjoj godini Gudžaratskog sultanata i potpuno je nadsvođena lukovima, te ima deset raskošno izrezbarenih kamenih otvora (''jali''). Također, privatni domovi iz ovog vremena su imali raskošne rezbarije. Iz britanskog razdoblja postoje građevine [[viktorijansko doba|viktorijanske arhitekture]], a u novije vrijeme postoje moderne građevine. [[Datoteka:Sheth_Hutheesinh_Temple.jpg|mini|Jainistički hram Hutheesing (1848.)]] <gallery> Slika:BhadraFort.jpg|Zidine citadele Bhadra Datoteka:Ahmed_Shah%27s_Mosque.JPG|Ahmedšahova džamija iz 1411. Datoteka:Jama_Masjid,_Ahmedabad_11.jpg|Unutrašnjost Džamije petka iz 1424. Slika:Manekchok.jpg|Manek Chowk, najstariji trg u gradu Slika:Teen-Darwaza.jpg|Gradski portal Teen Darwaja Slika:Jama_Masjid,_Ahmedabad_01.jpg|Džamija petka iz 1424. Datoteka:Mosque_of_Sidi_Sayed_Jaali.JPG|Mramorni otvor na džamiji Sidi Saijed iz 1573. Slika:Hutessing_Temple3_Ahmedabad.JPG|Počasni toranj hrama Hutheesing (1848.) Slika:Azam_Khan_Sarai_Palace_Ahmedabad_1866.jpg|Azam Khan Sarai (1866.) Slika:Bhadra_Fort_Clock_tower.JPG|Sat toranj na utvrdi Bhadra (1878.) </gallery> == Gospodarstvo == [[Datoteka:SabarmatiThermalPlant.jpg|mini|Termalna elektrana Torrent]] Ahmedabad je najveće kopneno industrijsko središte zapadne Indije s prosječnim godišnjim BDP-om od 64 milijuna [[$]] (2014.).<ref>[https://web.archive.org/web/20140528010809/http://www.mpponline.in/events/engineering-expo-ahmedabad/ Engineering Expo – Ahmedabad], mpponline.in, 28. svibnja 2014. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2017.</ref> Tekstilna industrija ima povijesni značaj, a kasnije se razvijaju i kemijska, farmaceutska i automobilska industrija. Dvije najveće farmaceutske tvrtke u Indiji imaju sedište u Ahmedabadu, Zydus Cadila i Torrent Pharmaceuticals. U novije vrijeme Ahmedabad postaje značajan i u području informacijskih tehnologija, tako da je 2002. rangiran kao peti grad u Indiji po stupnju kompetitivnosti za računalne usluge.<ref>[https://web.archive.org/web/20090103080350/http://infotech.indiatimes.com/articleshow/19249001.cms Ahmedabad joins ITES hot spots], Times of India, 16. kolovoza 2002. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2017.</ref> == Gradovi prijatelji == * {{Z|RUS}} [[Astrahan]], [[Rusija]] * {{Z|SAD}} [[Columbus, Ohio|Columbus]], [[Ohio]], [[SAD]] * {{Z|KIN}} [[Guangdong]], [[Kina]] * {{Z|SAD}} [[Jersey City]], [[New Jersey]], [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of Mauritius.svg|25px|]] [[Port Louis]], [[Mauricijus]] * {{Z|JKO}} [[Yeongnam]], [[Južna Koreja]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://collectorahmedabad.gujarat.gov.in/ Službena stranica kolektorata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721155654/http://collectorahmedabad.gujarat.gov.in/ |date=21. srpnja 2011. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = |commonshr = Ahmedabad |commonscat = Ahmedabad |commonscathr = Ahmedabad |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Svjetska baština u Indiji}} [[Kategorija:Gradovi u Indiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji]] 0vyov5o6uzxygq69jr95w0esgu16wx6 0 591860 7570958 7503082 2026-08-06T15:22:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570958 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Majdanek-krematorium.jpg|mini|300px|Krematorij]] '''Koncentracijski logor Majdanek''' (drugi naziv '''Lublin''') bio je [[Nacistički koncentracijski logori|nacistički koncentracijski logor]] i [[logor smrti]] smješten na ograncima grada [[Lublin]]a. Prvotna namjena logora bila je da se u njega smjeste razni zarobljenici koji će biti prisiljeni na rad, ali brzo nakon samog otvaranja prenamijenjen je u [[logor smrti]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/35724/ Majdanek] proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. kolovoza 2017. </ref> Logor je bio u funkciji od [[1. listopada]] [[1941.]] do [[22. srpnja]] [[1944.]] godine. Sovjeti su ga zauzeli gotovo bez ikakvog napora i bombardiranja, stoga je izrazito dobro očuvan. Zbog brzog napredovanja oslobodilačkih snaga, upravitelji logora nisu stigli ukloniti dokaze koji bi upućivali na [[Ratni zločin|ratne zločine]] i zločine protiv čovječnosti. Majdanek je prvi koncentracijski logor otkriven i oslobođen od strane savezničkih snaga. Danas je u njemu muzej. ==Izgradnja== [[Datoteka:Majdanek hek.jpg|mini|right|250px|Zaštitna ograda]] Logor je zamišljen kao mjesto na kojemu će se držati [[Ratni zarobljenik|ratni zarobljenici]] istočnog fronta, ponajprije sovjetski vojnici. Originalni nacrti izrade predviđali su prostor u koji bi se moglo smjestiti 25 000 ljudi odjednom.<ref>[http://www.majdanek.eu/en/history/general_information/1 GENERAL INFORMATION] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170828231445/http://www.majdanek.eu/en/history/general_information/1 |date=28. kolovoza 2017. }} majdanek.eu, pristupljeno 28. kolovoza 2017. {{eng icon}}</ref> Nakon pokretanja velike ofenzive na istočnom frontu, broj ratnih zarobljenika je svakog dana bio sve veći, stoga su nacrti izmijenjeni i logor je proširen za dodatnih 25 000 mjesta. Planovi za dodatno širenje logora postojali su i dalje, a u ožujku [[1942.]] godine planovi su predviđali postojanje oko 250 000 mjesta za zarobljenike. Logor nikad u svojoj povijesti nije bio većeg kapaciteta od 50 000 mjesta. U ranom tijeku izrade radilo je oko 150 židova iz drugih koncentracijskih logora diljem [[Poljska|Poljske]]. U kasnijem periodu izgrade i proširenja sudjelovalo je oko 2000 sovjetskih zarobljenika koji su preživjeli ekstremne i nehumane uvjete i deprivacije sna. U samoj izgradnji logora poginulo je preko 1500 ljudi, što od gladi, što od ekstremnog umora. Svi židovi koji su sudjelovali u izgradnji logora umrli su. ==Operativna upotreba== [[Datoteka:Lublin - Majdanek - 022 - Zyklon B cans.jpg|mini|250px|Skladište u kojem je bio pohranjen toksični otrov Ciklon-B]] [[Datoteka:The Bath.JPG|mini|250px|Vrata muškog toaleta]] [[Datoteka:Majdanek toren.jpg|mini|250px|Nadzorni toranj]] Logor Majdanek je u početku primao viškove zarobljenika iz logora [[Koncentracijski logor Belzec|Belzec]], [[Koncentracijski logor Sobibor|Sobibor]] i [[Koncentracijski logor Treblinka|Treblinka]]. Zbog velikog broja poljskih židova koji su stanovali u [[Krakow]]u, [[Lavov]]u, [[Zamość]]u i [[Varšava|Varšavi]].<ref>Holocaust Encyclopedia (2006), Lublin/Majdanek Concentration Camp: Overview, United States Holocaust Memorial Museum</ref> Majdanek je krajem ožujka 1942. godine pretvoren u logor smrti. Zatvorenici su ubijani toksičnim plinovima ([[Ciklon B]]) ili su ih ubijali odredi [[Trawnikis]]a (izabrani zarobljenici koji bi poštedu od smaknuća ostvarivali tako što bi ubijali logoraše). Sredinom listopada 1942. godine logor je, prema službenim podacima, imao 9519 registriranih logoraša (7468 židova i 1884 poljaka koji nisu bili židovi). Do kolovoza [[1943.]] godine logor je imao 16 206 zarobljenika (9105 židova i 3894 poljaka koji nisu bili židovi). Ostatak zarobljenika sačinjavali su bjelorusi, ukrajinci, rusi, talijani, francuzi i nizozemci. Posebnost logora Majdanek je u tome što je od listopada 1942. godine imao ženske nadzornike i čuvarice. To su bile pripadnice nacističkog [[Schutzstaffel|SS]]-a i poslijeratno su osuđene za ratne zločine.<ref>"KZ Aufseherinnen". Majdanek Liste. Axis History ‹ Women in the Reich. 3 Apr 2005.</ref> Majdanek je tek na jesen 1943. godine dobio svoje podlogore, odnosno logore koji su bili direktno pod upravom vrha Majdaneka. Neki od podlogora su Budzyn, Trawniki, Poniatowa, Krasnik, Pulawy i dr. Pošto je logor bio smješten nedaleko od grada Lublina, zarobljenici su imali prilike komunicirati s vanjskim svijetom putem krijumčarenih pisama od strane civilnih radnika koji su posjećivali logor. U muzeju Majdanek se dan danas čuvaju očuvana pisma koja su krijumčarena u Lublin. Od veljače 1943. godine, [[Schutzstaffel|SS]] je dopustio donošenje humanitarne pomoći od strane poljskog [[Međunarodni Crveni križ|crvenog križa]] i ostalih udruga i organizacija. Muzej Majdanek u svojim arhivima ima 10 300 dokumentiranih slučajeva dostave pomoći. Dana [[3. studenog]] [[1943.]] godine dogodilo se najveće [[masovno ubojstvo]] židova u logoru Majdanek. Tog je dana stradalo oko 18 400 ljudi.<ref>Lawrence, Geoffrey; et al., eds. (1946), "Session 62: February 19, 1946", The Trial of German Major War Criminals: Sitting at Nuremberg, Germany, 7, London: HM Stationery Office, str. 111.</ref> 25 židova uspjelo je preživjeti egzekuciju, ali su sljedećeg jutra pronađeni i smaknuti. Nakon toga u logoru je ostalo 611 zarobljenika (311 žena i 300 muškaraca) te je njima naređeno da s trupala maknu odjeću i da trupla pokopaju. 311 preživjelih žena postepeno je slano u [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Smaknuće preostalih zarobljenika nastavilo se narednih mjeseci, a između prosinca 1943. i ožujka [[1944.]] godine Majdanek je primio oko 18 000 invalida koji su kasnije ubijani s toksičnim plinom [[Ciklon B]]. ==Ustroj== Glavni i odgovorni u logoru bio je zapovjednik. On je bio odgovoran za cjelokupnu kontrolu i stvari vezane za rad te koordinaciju i vodstvo nad čuvarima. Zapovjednici Majdaneka bili su:<ref>[http://www.majdanek.eu/en/history/staff/5 STAFF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170829032304/http://www.majdanek.eu/en/history/staff/5 |date=29. kolovoza 2017. }} majdanek.eu, pristupljeno 28. kolovoza 2017. {{eng icon}}</ref> *[[Karl Otto Koch]] (od rujna 1941.) *[[Max Koegel]] (kolovoz 1942. - rujan 1942.) *[[Herman Florstedt]] (studeni 1942. - listopad 1943.) *[[Martin Gottfried Weiss]] (studeni 1943. - svibanj 1944.) *[[Arthur Liebehenschel]] (svibanj 1944. - srpanj 1944.) ==Žrtve== Službene procjene govore da je u ovom logoru stradalo oko 78 000 ljudi, od toga 59 000 [[židovi|židova]]. Određeni povjesničari i istraživači procjenjuju kako su te brojke bile višestruko veće, tako sudac [[Zdzisław Łukaszkiewicz]] [[1948.]] godine daje brojku od 360 000 žrtava, a zaposlenih muzeja Majdanek [[Czesław Rajca]] [[1992.]] godine daje brojku od oko 235 000 žrtava. Sovjeti su također dali svoju procjenu žrtava koju su iznijeli tijekom [[Nirnberški proces|poslijeratnih sudskih procesa]], a ona iznosi oko 400 000 židova, ukupno oko 1,5 milijuna ljudi svih nacionalnosti. ==Poznati zatočenici== *[[Halina Birenbaum]] – spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica *[[Maria Albin Boniecki]] - umjetnica *[[Marian Filar]] – pijanist *[[Otto Freundlich]] – umjetnik *[[Israel Gutman]] – povjesničar *[[Dmitry Karbyshev]] – sovjetski general *[[Omelyan Kovch]] – ukrajinski svećenik *[[Igor Newerly]] – pisac ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Nacistički koncentracijski logori u Poljskoj|Majdanek]] [[Kategorija:Lublin]] [[Kategorija:Muzeji u Poljskoj]] 7jb6e6vzf5swvxiyk4ra6o66rmtg86a 0 592500 7571103 7281578 2026-08-06T20:20:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571103 wikitext text/x-wiki Ovaj popis sadržava važne događaje u razvoju [[Fotografija|fotografske]] [[Tehnologija|tehnologije]]. [[Image:View from the Window at Le Gras, Joseph Nicéphore Niépce.jpg|thumb|right|[[Joseph Nicéphore Niepce]], Pogled s prozora u Le Grasu (najstarija očuvana fotografija), 1826. ili 1827.<ref name="utexas">Sveučilište Texas, Centar ''Harry Ransom'', [http://www.hrc.utexas.edu/exhibitions/permanent/wfp/heliography.html The First Photograph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006135924/http://www.hrc.utexas.edu/exhibitions/permanent/wfp/heliography.html |date=6. listopada 2009. }}, preuzeto 4. rujna 2017.</ref>]] [[Image:Boulevard du Temple by Daguerre.jpg|thumb|right|[[Louis Daguerre]], Prva fotografija s osobom (na pločniku dolje lijevo), 1838.]] [[Image:Tartan Ribbon.jpg|thumb|right|Thomas Sutton, Karirana vrpca (prva trajna fotografija u boji), 1861.]] [[Image:Duhauron1877.jpg|thumb|Louis Ducos du Hauron, Otisak u boji, 1877.]] [[Image:Muybridge horse gallop animated 2.gif|thumb|right|[[Eadweard Muybridge]], Konj u pokretu, 1878.]] ==Prije [[20. stoljeće|20. stoljeća]]== * oko [[1717.]] – [[Johann Heinrich Schulze]] je stvorio otiske riječi koristeći [[trafaret]]e, sunčevo svjetlo i mješavinu krede i [[Srebrov nitrat|srebrovog nitrata]] u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], samo kao zanimljiv način da demonstrira da supstanca u boci tamni gdje je izložena svjetlu.<ref name="britannica">Britannica, [https://www.britannica.com/technology/photography History of Photography], preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * oko [[1800.]] - Thomas Wedgwood je osmislio stvaranje trajnih slika [[Camera obscura|camerom obscurom]], koristeći izdržljivu površinu obloženu kemikalijom osjetljivom na svjetlo. Uspio je stvoriti samo siluete i druge sjenaste slike, koje nisu bile dugotrajne. * [[1816.]] - [[Joseph Nicéphore Niepce]] je uspio stvoriti [[negativ]]e slika kamere na papiru obloženom srebrovim nitratom, ali ih nije mogao "učvrstiti" da ih spriječi da sasvim potamne kad ih se izloži svjetlu radi promatranja.<ref>Muzej Nicéphore Niépce, [http://www.photo-museum.org/photography-history/ History of Photography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170607024141/http://www.photo-museum.org/photography-history/ |date=7. lipnja 2017. }}, preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1822.]] - Nicéphore Niépce je napustio srebrov halogenid i pokušao koristiti tanak sloj [[Judejski bitumen|judejskog bitumena]] na metalu ili staklu. Napravio je prvu fiksiranu, trajnu fotografiju, primjerak [[Graviranje|gravure]] [[Pio VII.|Pije VII.]], stvarajući [[Kontaktna kopija|kontaktne kopije]] na direktnom suncu bez kamere ili leća. Kasnije je uništena, a najraniji preživjeli primjerak njegovog [[Heliografija|"heliografskog procesa"]] potječe iz [[1825.]]<ref name="utexas"/> * [[1824.]] - Nicéphore Niépce je stvorio prvu trajnu svjetlosnu fotografiju kamerom, sličnu fotografiji iz [[1826.]] – [[1827.]] na [[Kositar|kositru]], ali stvorenu na površini [[Litografija|litografskog kamena]].<ref>Niépce House Museum, [http://www.niepce.org/pagus/invus3.html History of Photography, part 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316220551/http://www.niepce.org/pagus/invus3.html |date=16. ožujka 2014. }}, preuzeto 21. kolovoza 2017.</ref> Kasnije je uništena dodatnim eksperimentima. * [[1826.]] ili [[1827.]] - Nicéphore Niépce je stvorio ''Pogled s prozora u Le Grasu'', sada poznatu kao najstariju očuvanu fotografiju prirode,<ref name="utexas"/> krajolik. Bila je potrebna ekspozicija u kameri koja je trajala barem osam sati, a najvjerojatnije nekoliko dana. * [[1834.]] - Hércules Florence, francusko-brazilski [[Slikarstvo|slikar]] i izumitelj fotografije u [[Brazil]]u, stvorio je riječ fotografija (''photographie'') za svoju tehniku, barem četiri godine prije nego što je [[John Herschel]] stvorio englesku riječ ''photography''.<ref>Kossoy, B., Hercule Florence: El descubrimiento de la fotografía en Brasil, 2004., {{ISBN|968-03-0020-X}}</ref> * [[1835.]] - [[Henry Fox Talbot]] je stvorio izdržljive negative za kameru od srebrovog klorida na papiru i postupak u dva koraka (negativ-pozitiv), koji se koristi u većini analogne fotografije sve do danas.<ref name="Schaaf1">The Correspondence of William Fox Henry Talbot, [http://foxtalbot.dmu.ac.uk/talbot/biography.html WHF Talbot: Biography], preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1839.]] - [[Dagerotipija|Postupak snimanja i razvijanja]] [[Louis Daguerre|Louisa Daguerrea]], kojim je stvarao trajne, detaljne fotografije na bakrenim pločama presvučenim srebrom, službeno je objavljen na sjednici Akademije u [[Pariz]]u. U početku je postupak zahtijevao nekoliko minuta ekspozicije u kameri, ali se kasnije vrijeme ekspozicije smanjilo na nekoliko sekundi. Daguerreov postupak se uskoro koristio u čitavom svijetu, te se [[1839.]] godina smatra godinom rođenja fotografije. * [[1839.]] - Henry Fox Talbot je javno predstavio postupak koji se temeljio na papiru, koji je osmislio [[1835.]] i nazvao "fotogenični crtež", ali je zahtijevao puno dužu ekspoziciju od dagerotipije, i rezultat nije bio tako detaljan i jasan.<ref name="Schaaf1"/> * [[1839.]] - [[Sarah Anne Bright]] je stvorila seriju [[fotogram]]a, od kojih je očuvano šest. To su najstarije fotografske slike koje je stvorila žena. * [[1839.]] - [[John Herschel]] je predstavio [[natrij]] hipofosfit (sada poznat kao natrij tiosulfat, ili "hypo") kao visoko učinkovit fiksir za sve procese koji se temelje na srebru. Također je stvorio prvi stakleni negativ. * [[1841.]] - Henry Fox Talbot je predstavio svoju patentiranu [[Talbotipija|talbotipiju]] (ili kalotipiju ili slani tisak), poboljšanu verziju njegovog ranijeg postupka koji je značajno smanjio vrijeme ekspozicije.<ref name="Schaaf1"/> * [[1845.]] - [[Francis Ronalds]] je izumio prvu uspješnu kameru za kontinuirano snimanje odstupanja u [[Meteorologija|meteorološkim]] i [[Zemljino magnetsko polje|geomagnetskim]] parametrima tijekom vremena.<ref>Ronalds, B.F., Sir Francis Ronalds: Father of the Electric Telegraph, London, 2016., {{ISBN|978-1-78326-917-4}}</ref><ref>Ronalds, B.F., [http://www.eshph.org/wp-content/uploads/2016/05/ronalds_camera.pdf The Beginnings of Continuous Scientific Recording using Photography: Sir Francis Ronalds’ Contribution], European Society for the History of Photography, 12. travnja 2016.</ref> * [[1848.]] - [[Alexandre-Edmond Becquerel|Edmond Becquerel]] je stvorio prve [[Fotografija u boji|fotografije u boji]], ali one su samo laboratorijski kurioziteti: bila je potrebna ekspozicija koja je trajala satima ili danima, a boje su bile toliko osjetljive na svjetlo da su ponekad blijedile pred očima promatrača. * [[1851.]] - [[Frederick Scott Archer]] je predstavio [[mokri kolodijski postupak]], koji se koristio za izradu [[Fotografska ploča|staklenih negativa]], [[ambrotipija]] i [[ferotipija]]. Novim su postupkom formati snimaka i fotografske kamere postali veći. * [[1854.]] - [[André Adolphe-Eugène Disdéri]] je zaslužan za pojavu tzv. ''carte de visite'', malog formata za [[Portretna fotografija|portrete]]. Disdéri je koristio kameru s više leća koja može fotografirati osam različitih poza na jedan veliki negativ. Nakon otiska na albuminski [[papir]], slike su se izrezivale i lijepile na okvir veličine posjetnice. * [[1861.]] - [[James Clerk Maxwell]] je projicirao prvu sliku u boji nastalu [[Miješanje boja|aditivnim miješanjem boja]], što je prva demonstracija fotografije u boji trima metodama, koje je predložio [[1855.]] Koristio je tri odvojene crno-bijele fotografije snimljene i projicirane kroz [[Crvena|crvenu]], [[Zelena|zelenu]] i [[Plava|plavu boju]] [[Optički filter|filtera]]. Projicirana slika je bila privremena, ali kombinacija triju "odvojenih boja" predstavlja prvu trajnu fotografiju u boji. * [[1868.]] - [[Louis Arthur Ducos du Hauron]] je patentirao svoje brojne ideje za fotografiju u boji koja se temeljila na principu triju boja, uključujući postupke za stvaranje otisaka [[Miješanje boja|suptraktivnih boja]] na papiru. Objavljene su sljedeće godine. Njihova implementacija nije bila tehnološki praktična u to vrijeme, ali su predvidjela većinu kolor procesa koji su se kasnije pojavili. * [[1871.]] - [[Richard Leach Maddox]] je izumio [[Fotografski film|emulziju od želatine]]. * [[1873.]] - [[Hermann Wilhelm Vogel]] je otkrio senzibilizatore, kojima su fotografske emulzije, osjetljive samo na [[Plava|plavo]], postale osjetljive na [[Zelena|zeleno]], [[Žuta|žuto]] i [[Crvena|crveno]] svjetlo. Tehnički problemi su odgodili prvu uporabu stabilizatora u komercijalnom proizvodu sve do sredine [[1880-ih]]; u potpunosti pankromatske emulzije su se pojavile sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. * [[1876.]] - [[Ferdinand Hurter]] i [[Vero Charles Driffield]] su započeli sistematičnu evaluaciju karakteristika osjetljivosti fotografskih emulzija - [[Senzitometrija|senzitometriju]]. * [[1878.]] - Charles Bennett je otkrio da zagrijavanje želatinske emulzije višestruko povećava svjetlosnu osjetljivost, što je omogućilo vrlo kratke ekspozicije za snimke. * [[1878.]] - [[Eadweard Muybridge]] je iskoristio niz kamera sa žicama kao okidačima da stvori fotografsku analizu brzine galopirajućeg konja. Svaka slika je snimljena u manje od dvije tisućinke sekunde, u dovoljno brzoj sekvenci (oko 25 u sekundi) da čine kratak "film" u stvarnom vremenu koji se može gledati koristeći uređaj poput [[zoethrope]]a. * [[1887.]] - [[Hannibal Goodwin]] je izumio bazu filma koja se temeljila na [[celuloid]]u.<ref>Goodwin, H., [https://www.google.com/patents/US610861 Photographic pellicle and process of producing same, US 610861 A], Google Patents</ref> * [[1888.]] - [[Kodak]]ova boks-kamera br. 1, prva kamera jednostavna za uporabu, predstavljena je sloganom: "Vi pritisnete dugme, a mi učinimo sve ostalo." (eng. "You press the button, we do the rest."). * [[1888.]] - [[Louis Le Prince]] je snimio kratki film ''Vrtna scena u Roundhayu'', koji se smatra prvim igranim filmom na filmskoj traci. * [[1889.]] - [[Kodak|Eastman Company]] je predstavio prvi komercijalno dostupan transparentni celuloidni film u traci.<ref name="KodakMP">Kodak, [http://motion.kodak.com/motion/About/Chronology_Of_Film/index.htm Kodak Chronology of Motion Picture Films 1889 to 1939] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015060242/http://motion.kodak.com/motion/About/Chronology_Of_Film/index.htm |date=15. listopada 2013. }}, preuzeto 21. kolovoza 2017.</ref> Kompanija je kasnije preimenovana u ''Eastman Kodak'', i ostala poznata kao Kodak. * [[1891.]] - [[Gabriel Lippmann]] je najavio "metodu reproduciranja boja na temelju fenomena interferencije".<ref>Nobel Lectures, Physics 1901-1921, Amsterdam, 1967</ref> * [[1891.]] - [[William Kennedy Dickson]] je razvio "[[kinetoskop]]sku" kameru za snimanje igranih filmova dok je radio za [[Thomas Alva Edison|Thomasa Edisona]]. * [[1895.]] - [[Braća Lumière]] su izumila [[kinematograf]]. * [[1898.]] - Kodak je predstavio [[Sklopiva kamera|sklopivu kameru]] ''Pocket Kodak''. ==[[20. stoljeće]]== * [[1900.]] - Kodak je predstavio svoj prvi ''Brownie'', jeftinu boks-kameru jednostavnu za korištenje. * [[1901.]] - Kodak je predstavio format 120 za svoj ''Brownie'' br. 2.<ref>Lynch-Johnt, B.A., Perkins, M., Illustrated Dictionary of Photography: The Professional's Guide to Terms and Techniques for Film and Digital Imaging, New York, 2008.</ref><ref>Hicks, R.W., [http://www.rogerandfrances.com/subscription/ps%20how%20load%20120.html Handling 120 Film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170914034319/http://www.rogerandfrances.com/subscription/ps%20how%20load%20120.html |date=14. rujna 2017. }}, Roger and Frances, preuzeto 13. rujna 2017.</ref> * [[1902.]] - [[Arthur Korn]] je razvio tehnologiju za [[Telefaks|fototelegrafiju]] (redukcija fotografskih slika na signale koji se mogu emitirati žicom na druge lokacije). Tzv. ''Wire-Photos'' su se naširoko koristili u Europi do [[1910.]], te emitirali na druge kontinente do [[1922.]] * [[1907.]] - Braća Lumière su patentirala ''Autochrome Lumière'', postupak za dobivanje fotografija u boji. Postao je prvi komercijalno uspješni proizvod za fotografiju u boji. * [[1908.]] - [[George Albert Smith]] je izumio [[Kinemacolor]], prvi svjetski komercijalni (dvobojni) kolor-sustav, koji se temeljio na istraživanjima G. Lippmanna i L.-A. Ducos du Harona. * [[1909.]] - Kodak je najavio "siguran" igrani film od 35&nbsp;mm na acetatnoj bazi kao alternativu za visoko zapaljivu nitratnu bazu. Film se prestao koristiti nakon [[1911.]] zbog tehničkih nedostataka.<ref name="KodakMP"/> * [[1912.]] – Kodak je predstavio sklopivu kameru ''Vest Pocket Kodak'' i film 127 (46&nbsp;mm). * [[1912.]] - [[Thomas Edison]] je predstavio format za kućne filmove od 22&nbsp;mm, za koji je koristio Kodakov "sigurni" acetatni film.<ref name="KodakMP"/> * [[1913.]] - Kodak je stvorio pankromatski film od 35&nbsp;mm za igrane filmove koji se mogao posebno naručiti u većim količinama. * [[1914.]] - Kodak je predstavio sustav za film u roli ''Autographic''. * [[1914.]] - Floyd Martin Thornton je snimio u ''Kinemacoloru'' film ''The World, the Flesh and the Devil'', prvi dramski [[dugometražni film]] u boji. * [[1922.]] - Kodak je napravio pankromatski film za igrani film od 35&nbsp;mm, široko dostupan.<ref name="KodakMP"/> * [[1923.]] - Kodak je predstavio format od 16&nbsp;mm za amaterske filmove. Njihova kamera ''Cine-Kodak'' koristi [[preobratni film]] i svih 16&nbsp;mm je na acetatnoj (sigurnoj) bazi.<ref name="KodakMP"/> * [[1923.]] - [[Harold Edgerton]] je izumio prvu praktičnu bljeskalicu za [[Stroboskopska fotografija|stroboskopsku fotografiju]]. * [[1925.]] - [[Leica]] je predstavila format od 35&nbsp;mm za fotografiju. * [[1926.]] - Kodak je predstavio film od 35&nbsp;mm za kopije negativa. Prije su filmski studiji koristili drugu kameru uz primarnu da stvore duple negative. * [[1932.]] - [[The Walt Disney Company|Disney]] je snimio prvi [[crtani film]] u boji, "Cvijeće i drveće", u ''Technicoloru''. * [[1932.]] - Kodak je predstavio prvi film od 8&nbsp;mm za amaterske filmove, kamere i projektore.<ref name="KodakMP"/> * [[1934.]] - Predstavljena je kaseta s filmom 135, čime je film od 35&nbsp;mm postao jednostavan za korištenje u fotografiji. * [[1935.]] - Izašao je film ''Becky Sharp'', prvi [[dugometražni film]] napravljen u trobojnom Technicoloru. * [[1935.]] - Predstavljen je [[Kodachrome]], višeslojni preobratni film u boji (samo 16&nbsp;mm; 8 i 35&nbsp;mm se pojavljuju [[1936.]], a film velikog formata [[1938.]] godine).<ref name="KodakMP"/> * [[1935.]] - Pojavio se fotoaparat s prvi puta ugrađenim svjetlomjerom, ''Contaflex'' njemačke kompanije [[Carl Zeiss AG|Zeiss Ikon]]. * [[1936.]] - Kompanija [[Ihagee]] iz Dresdena je predstavila ''Kine-Exaktu'', prvu ([[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]]) kameru od 35&nbsp;mm. * [[1936.]] - Predstavljen je ''[[Agfa-Gevaert|Agfacolor Neu]]'', preobratni film u boji za kućne filmove i projekcije. * [[1939.]] - Predstavljen je film u boji ''Agfacolor'', negativ i positiv od 35&nbsp;mm, za profesionalne igrane filmove (ne za otiske na papiru). * [[1939.]] - Predstavljeni su trodimenzionalni preglednik ''View-Master'' i njegovi "spremnici" od sedam malih [[Stereoskopija|stereoskopskih]] parova slika na Kodachromeu. * [[1942.]] - Pojavio se ''Kodacolor'', prvi film u boji koji koristi negative za stvaranje kromogenih kolor otisaka u boji. Rađeni su filmovi u traci samo za kamere s brzim okidanjem, a 35&nbsp;mm nije bio dostupan do [[1958.]] * [[1947.]] - [[Dennis Gabor]] je izumio [[Holografija|holografiju]]. * [[1947.]] - [[Harold Edgerton]] je razvio kameru ''Rapatronic'' za američku vladu. * [[1948.]] - Predstavljena je kamera [[Hasselblad]]. * [[1948.]] - [[Edwin H. Land]] je predstavio prvu kameru za "instantnu" fotografiju, [[Polaroid Corporation|Polaroid]]. * [[1949.]] - Predstavljena je kamera ''[[Contax|Contax S]]'' (Spiegelreflex), prva [[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]] kamera od 35&nbsp;mm s [[Pentaprizma|pentaprizmom]]. * [[1952.]] - Krajem studenog je održana premijera filma ''Bwana Devil'' (''Veliki vrag''), niskobudžetni film u 3-D tehnici, čime je počela kratkotrajna pomama za sličnim filmovima, koja je izblijedila tijekom [[1954.]] * [[1954.]] - Predstavljena je [[Leica|Leica M]]. [[Image:NBSFirstScanImageRestored.jpg|thumb|upright|right|Fotografija skenirana u digitalno računalo, 1957.]] * [[1957.]] – Predstavljena je prva [[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]] kamera ''Asahi Pentax''. * [[1957.]] - Russell Kirsch iz ''Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju'' (prije ''Nacionalni ured za standarde'') i njegov tim su razvili prvi digitalni [[skener]].<ref name="Earliest">Kirsch, R., [http://museum.nist.gov/panels/seac/EARLIEST.HTM Earliest Image Processing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140719103629/http://museum.nist.gov/panels/seac/EARLIEST.HTM |date=19. srpnja 2014. }}, National Institute of Standards and Technology, preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1959.]] - Predstavljena je kamera [[Nikon|Nikon F]]. * [[1959.]] - [[Agfa-Gevaert|AGFA]] je predstavila prvu potpuno automatsku kameru, ''Agfu Optimu 1a''. * [[1963.]] - [[Kodak]] je predstavio kameru na kasetu ''Instamatic''. * [[1964.]] - Predstavljena je [[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]] kamera ''Pentax Spotmatic''. * [[1968.]] - Peter J.W. Noble iz kompanije '' Integrated Photomatrix'' je prezentirao prvi MOS senzor 10x10<ref>Noble, P.J.W., Self-scanned silicon image detector arrays, IEEE Transactions on Electron Devices, vol. 15, br. 4, str. 202-209, 04/1968</ref> * [[1972.]] - Peter J.W. Noble je demonstrirao MOS senzor 64x64. * [[1973.]] - Kompanija ''Fairchild Semiconductor'' je izdala prvi [[Nabojno-vezani slikovni senzor|CCD]] [[mikroprocesor]]: 100x100 [[Točka (računalna grafika)|točaka]]. * [[1975.]] - Bryce Bayer iz Kodaka je razvio ''Bayerov uzorak'' za CCD senzore u boji. * [[1976.]] - Počeo se prodavati ''Steadicam'', nosač za stabiliziranje kamere. * [[1986.]] - Kodakovi znanstvenici su izumili prvi megapikselni fotosenzor. * [[1992.]] - Kodak je stvorio ''Photo CD'', sustav za digitalizaciju i pohranjivanje fotografija na [[CD|kompaktnom disku]].<ref name="CornellTimeline">Digital Preservation and Technology Timeline, [http://www.dpworkshop.org/dpm-eng/timeline/viewall.html Digital Preservation Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806054331/http://www.dpworkshop.org/dpm-eng/timeline/viewall.html |date=6. kolovoza 2015. }}, preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1993.]] – [[1995.]] - [[Laboratorij za mlaznu propulziju]] je razvio uređaje koji koriste CMOS (komplementarni metal-oksidni poluvodič) ili senzore s aktivnim pikselima. * [[1994.]] - [[Nikon]] je predstavio sustav stabilizacije slike u [[Leća (optika)|lećama]]. * [[1995.]] - ''Kodak DC40'' i ''Apple QuickTake 100'' su postale prve [[Digitalni fotoaparat|digitalne kamere]] namijenjene potrošačima.<ref name="CornellTimeline" /> * [[1996.]] - [[Kodak|Eastman Kodak]], [[FujiFilm]], [[AgfaPhoto]] i [[Konica]] su predstavili ''APS'' ili napredni foto sustav (engl. ''Advanced Photo System''). * [[1997.]] - Philippe Kahn je javno podijelio fotografiju svoje kćeri Sophie snimljenu mobilnim telefonom.<ref>Fullpower Technologies, [http://www.fullpower.com/home/philippe_kahn Philippe Kahn, CEO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618211951/http://www.fullpower.com/home/philippe_kahn |date=18. lipnja 2017. }}, preuzeto 13. rujna 2017.</ref> * [[2000.]] - ''J-Phone'' je predstavio ''J-SH04'', prvi komercijalni [[mobilni telefon]], kojim su se mogle snimiti fotografije i dijeliti.<ref>Steinbock, D., The mobile revolution: the making of mobile services worldwide, London, 2005., {{ISBN|0749448504}}</ref> ==[[21. stoljeće]]== * [[2005.]] - [[AgfaPhoto]] je objavio bankrot. Prestala je proizvodnja filmova za potrošače. * [[2006.]] - Kompanija ''Teledyne DALSA'' je proizvela CCD senzor od 111 megapiksela, najvišoj [[Razlučivost|rezoluciji]] u to vrijeme. * [[2008.]] - [[Polaroid Corporation|Polaroid]] je najavio prestanak proizvodnje svih instant filmova, kao razlog navodeći razvoj digitalne tehnologije. * [[2009.]] - [[Kodak]] je najavio prestanak proizvodnje filma [[Kodachrome]].<ref>National Geographic News, [http://news.nationalgeographic.com/news/2009/06/photogalleries/kodachrome-color-film-discontinued/ KODACHROME: First Great Color Film Remembered in Photos], 24. lipnja 2009.</ref> * [[2009.]] - FujiFilm je proizveo prvu digitalnu 3D kameru s mogućnošću printanja u 3D.<ref>DPreview.com, [http://www.dpreview.com/articles/9681962791/fujifilmw1 Fujifilm launches world's first 3D imaging system], 22. srpnja 2009.</ref> * [[2011.]] - [[Lytro]] je izdao prvu džepnu [[Plenoptička kamera|plenoptičku kameru]], koja može [[Žarište|refokusirati]] slike nakon što su snimljene. ==Literatura== * Riedl, V., Plotnikov, M., Fotorječnik, Zagreb, 1946. * Hedgecoe, J., Sve o fotografiji i fotografiranju, Zagreb, 1977. * Koshofer, G., Wedewardt, H., Suvremeni foto priručnik, Ljubljana-Zagreb, 1990., {{ISBN|19350272}} * Warren, L., Encyclopedia of Twentieth-Century Photography (u tri toma), London, 2005., {{ISBN|1579583938}} * Rosenblum, N., A World History of Photography, New York, 2008. * LZMK: [http://film.lzmk.hr/ Filmski leksikon] * LZMK, Filmska enciklopedija, 1986. – 1990., {{ISBN|86-7053-016-3}} ==Bilješke== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * Shutter Stoppers: [http://shutterstoppers.com/history-of-photography/ History of Photography (Timeline)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170913231626/http://shutterstoppers.com/history-of-photography/ |date=13. rujna 2017. }} * [http://www.photohistorytimeline.com/ The History of Photography Archive] * Biedermann, K., [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/biedermann/index.html Lippmann's and Gabor's Revolutionary Approach to Imaging], Nobel Prize, 15. svibnja 2005. {{Fotografija}} [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Tehnologija]] gx3lmiwgql0jpbfk05gqg413wlxroqr 0 596399 7570913 7469421 2026-08-06T13:27:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570913 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime =Knez | Img =20150513 ESC 2015 Knez 5199.jpg | Img_capt =Knez na [[Pjesma Eurovizije 2015.|pjesmi Eurovizije 2015.]] u [[Beč]]u | Img_size = | Landscape = | Background =solo_izvođač | Rodno_ime =Nenad Knežević | Pseudonim = | Rođenje = [[5. prosinca]] [[1967.]] | Mjesto rođenja = [[Cetinje]], [[Crna Gora]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Instrument = | Žanr =[[pop]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje =[[1992.]] – danas | Producentska_kuća =[[PGP RTB]] <small>(1994. – 1996.)</small><br>[[Grand Production|ZaM]] <small>(1996.)</small><br>[[City Records]] <small>(2000. –)</small> | Angažman =Visoka frekvencija<br>The Moon Band<br>Montenegro Band | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Nenad Knežević''', poznat kao '''Knez''', ([[Cetinje]], [[5. prosinca]] [[1967.]] ), [[Crna Gora|crnogorski]] [[pop]] pjevač i [[kantautor]]. == Životopis == Nenad Knezević Knez, rođen je [[5. prosinca]] [[1967.]] godine u [[Cetinje|Cetinju]] u glazbenoj obitelji.<ref name="magija">[http://www.balkanmedia.com/magazin/1489/nenad_knezevic_-_knez_kao_magija.html Kao magija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302223621/http://www.balkanmedia.com/magazin/1489/nenad_knezevic_-_knez_kao_magija.html |date=2. ožujka 2009. }}, Balkanmedia.com</ref> Prvi javni nastup imao je u dobi od šest godina kada je na dječjem festivalu ''[[Naša radost]]'' u [[Podgorica|Titogradu]], nakon čega postaje solista dječjeg [[zbor]]a ''Suncokrili''.<ref name="svastara">[http://www.svastara.com/muzika/?biografija=259 Knez - Biografija'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924112113/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=259 |date=24. rujna 2015. }}, Svaštara.com</ref> U srednjoj školi s gitaristom Leom Đokajem osniva svoj prvi bend — ''Visoka frekvencija''. U to vrijeme nastaju pjesme ''Da l' si ikada mene voljela'' i ''Kao magija'', koje će mu kasnije donijeti veliku popularnost.<ref name="magija"/> Zatim osniva ''The Moon Band'' s kojim nastupa po crnogorskom primorju. Posle toga s ocem, Milijem Kneževićom, i drugim crnogorskim glazbenicima nastupa u grupi ''Montenegro Band'', u kome stiče veliko koncertno iskustvo.<ref name="svastara"/> === Solo karijera === Godine 1992., Knez je započeo svoju solo karijeru nastupom na festivalu "[[МЕСАМ]]" s pjesmom ''Da l' si ikada mene voljela''.<ref name="svastara"/> Svoj prvi album [[Kao magija]] koji je doživio veliki uspjeh, a Knezu donio nagrade ''album godine'' ([[PGP RTB]]), ''Oskar popularnosti'', ''Zlatni hit'', ''Zlatna kaseta'', ''Zlatna palma'', ''Melko'' i dr.<ref name="svastara"/> Dvije godine kasnije izlazi mu drugi album, ''Iz dana u dan'', a treći album, ''Automatic'' ([[1996.]]), obara sve rekorde prodaje. Dotadašnji uspjeh proslavio je velikim koncertom u [[beograd]]skom [[Sava centar|Sava centru]]. Od [[2013.]] godine učestvuje u emisiji [[Tvoje lice zvuči poznato]] koja se prikazuje na [[Prva Srpska Televizija|Prvoj srpskoj televiziji]]. === Pjesma Eurovizije 2015. === Dana [[31. listopada]] [[2014.]] objavljeno je kako će Knez predstavljati [[Crna Gora|Crnu Goru]] na [[Pjesma Eurovizije 2015.|Pjesmi Eurovizije 2015.]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite web |last1=Jiandani |first1=Sanjay |title=Montenegro: Knez to Vienna! |url=http://esctoday.com/89160/montenegro-vienna/ |website=esctoday.com |publisher=ESCToday |accessdate=25. studenoga 2017. |date=31. listopada 2014.}}</ref> Nastupio je s pjesmom "[[Adio (pjesma)|Adio]]", čiju glazbu potpisuje [[Željko Joksimović]], te je osvojio 13. mjesto u finalu, što je u tom trenutku bio najbolji plasman [[Crna Gora na Pjesmi Eurovizije|Crne Gore na tom natjecanju]]. == Diskografija == === Albumi === * [[1992.]]: ''Kao magija'' * [[1994.]]: ''Iz dana u dan'' * [[1996.]]: ''Automatic'' * [[1999.]]: ''The Best of Knez'' * [[2001.]]: ''Daleko, visoko'' * [[2003.]]: ''Ti me znaš'' * [[2005.]]: ''Vanilla'' * [[2008.]]: ''Otrov i med''<ref>[http://www.discogs.com/artist/1593560-Nenad-Kne%C5%BEevi%C4%87-Knez Discography of Knez] (engl.)</ref> === Singlovi === * [[1990.]]: ''Tragovi na cesti'' * [[1992.]]: ''Da l' si ikada mene voljela'' * [[2000.]]: ''Vjeruj'' * [[2014.]]: ''Donna'' == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] e67zljcbm4nf5ql7rfqrekdt515fy9v 0 599503 7570920 7481156 2026-08-06T14:09:44Z ~2026-43223-33 368818 7570920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Brock Lesnar | slika = | veličina = | opis_slike = Brock Lesnar u ringu | rodno_ime = Brock Edward Lesnar | pseudonim = | rođenje = [[12. srpnja]] [[1977.]] | mjesto_rođenja = [[Webster, South Dakota| Webster]], [[South Dakota| South Dakota]] | smrt = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište =Maryfield, Saskatchewan, Kanada | nacionalnost = Amerikanac | etnicitet =Njemačkog podrijetla | državljanstvo = američko | poznat_po = [[Suplex (profesionalno hrvanje)#Triple German Suplex| Suplex City]] | obrazovanje =Lassen community college, University of Minnesota i Bismarck state college | poslodavac = | zanimanje =Profesionalni hrvač, MMA borac, igrač američkog nogometa | godine_rada = | plaća = [[USD|$]] 6 milijuna dolara<ref>{{cite web |title=Top 10 highest payd WWE wrestlers |url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/ |publisher=[[Forbes]] |accessdate=7. travnja 2018. |language=en}}</ref> | bogatstvo = [[USD|$]]12 milijuna dolara<ref>{{cite web |title=Highest payed wrestlers in WWE |url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45feegm/1-brock-lesnar/ |publisher=Forbes |accessdate=23. veljače 2018.}}</ref> | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = 1.91 m<ref name="WWEbio">{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar |title=Brock Lesnar bio |publisher=[[WWE]] |work=www.wwe.com |accessdate=19. kolovoza 2020. |language=en}}</ref> | težina = 130 kg<ref name="WWEbio"/> | supruga = [[Rena Lesnar]] | suprug = | partner = | djeca = 4 | roditelji = | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''Brock Edward Lesnar''' ([[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]], [[12. srpnja]] [[1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|profesionalni hrvač]],<ref>{{cite web |title=WWE Superstar Brock Lesnar |url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU |access-date=27. prosinca 2017. |archive-date=18. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180118011412/http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU |url-status=dead }} WWE: "Brock Lesnar" (pristupljeno 27.prosinca 2017.)</ref> [[UFC]]-ovac,<ref>{{cite web |title=Brock Lesnar in UFC |url=http://m.uk.ufc.com/fighter/Brock-Lesnar |language=en}} UFC:"Brock Lesnar in UFC" (pristupljeno 27.prosinca 2017.) </ref> bivši igrač [[američki nogomet|američkog nogometa]] i [[amatersko hrvanje|amaterski hrvač]] koji trenutno ima potpisan ugovor s [[WWE]]-om. == U profesionalnom hrvanju == {{multiple image |direction=vertical |width=225 |image1=F5 on the Undertaker at WM30.jpg |caption1=Lesnar preparing for the second ''[[Facebuster#Fireman's carry facebuster|F-5]]'' in his [[WrestleMania XXX]] match against [[The Undertaker]] <!-- THE THIRD AND STREAK ENDING F-5 IS NOT THIS PICTURE. IT'S flickr.com/photos/ohhsnap_me/13770984023 --> |image2=Lesnar F-5 Cena.jpg |caption2=Lesnar executing the ''F-5'' on [[John Cena]] |image3=Lesnar kimura lock.jpg |caption3=Lesnar executing a [[Armlock#Kimura .28Gyaku ude-garami.29|Kimura]] on Cena }} * '''Finishing moves''' <!-- Do NOT change the order of the moves, as they comply with Wikipedia's Manual of Style. --> ** ''Brock Lock''<ref name="Cagematch">{{Cite web |url=http://www.cagematch.de/?id=2&nr=669 |title=Profil Brocka Lesnara |accessdate=19. kolovoza 2020. |publisher=Cagematch |language=en |work=www.cagematch.net}}</ref> ([[Boston crab#Over-the-shoulder single leg Boston crab|Over-the-shoulder single leg Boston crab]])<ref name="stretchmuffler">{{cite web |last=Benigno |first=Anthony |title=15 Superstars' "secret weapons" Brock Lock (Brock Lesnar) |url=http://www.wwe.com/shows/raw/2012-12-10/superstars-secret-weapons-26075855/page-9 |publisher=[[WWE]] |accessdate=19. kolovoza 2020. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6DFDGKozs?url=http://www.wwe.com/shows/raw/2012-12-10/superstars-secret-weapons-26075855/page-9 |archivedate=28. prosinca 2012. |deadurl=yes |df=mdy}}</ref> ** ''F-5''<ref name="WWEbio"/> ([[WWE]])/''Verdict''<ref name="Cagematch"/> ([[New Japan Pro-Wrestling|NJPW]]/[[Inoki Genome Federation|IGF]]) ([[Facebuster#Fireman's carry facebuster|Fireman's carry facebuster]])<ref name="OWOW">{{Cite web |url=http://www.onlineworldofwrestling.com/profile/brock-lesnar/ |title=Profil Brocka Lesnara |publisher=Online World of Wrestling |work=www.onlineworldofwrestling |language=en |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> ** [[Armlock#Kimura (Gyaku ude-garami)|Kimura lock]]<ref>{{cite web |last=Martin |first=Adam |title=Extreme Rules PPV Results – 4/29/12 |url=http://www.wrestleview.com/viewnews.php?id=1335754751 |publisher=Wrestleview |accessdate=30. travnja 2012. |date=29. travnja 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120503023058/http://www.wrestleview.com/viewnews.php?id=1335754751 |archivedate=3. svibnja 2012. |df=mdy-all}}</ref> ** [[Professional wrestling aerial techniques#Shooting star press|Shooting star press]]<ref name="OWOW"/> – [[Ohio Valley Wrestling|OVW]] * '''Signature moves''' <!-- Do NOT change the order of the moves, as they comply with Wikipedia's Manual of Style. --> ** [[Backbreaker]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling throws#Fallaway slam|Fallaway slam]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling throws#Gorilla press slam|Gorilla press slam]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling attacks#Knee lift|Knee lifts]] to the opponent's midsection<ref name="vsCena"/><ref name="vsTripleHSS"/> ** ''Suplex City'' (Multiple [[Suplex|suplex]] variations) *** [[Suplex#Belly-to-back suplex|Belly-to-back]]<ref name="wrestlingdata">{{cite web |title=wrestlingdata profile |url=http://www.wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&wrestler=335 |accessdate=24. prosinca 2012.}}</ref> *** [[Suplex#Fisherman suplex|Fisherman]], sometimes while [[Suplex#Delayed vertical suplex|delaying]]<ref name="OWOW"/> *** [[Suplex#Belly-to-belly suplex|Overhead belly-to-belly]], sometimes into or out of the ring<ref name="OWOW"/> *** [[Suplex#German suplex|Release/Rolling German]]<ref name="vsCena"/><ref name="vsTripleHSS"/><ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/inside/10-coolest-moves-right-now/page-2 |title=The 10 coolest moves in WWE right now |date=26. rujna 2014. |accessdate=26. rujna 2014. |publisher=WWE |archive-date=29. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140929051226/http://www.wwe.com/inside/10-coolest-moves-right-now/page-2 |url-status=dead }}</ref> *** [[Suplex#Snap suplex|Snap]]<ref name="wrestlingdata"/> *** [[Suplex#Vertical suplex|Vertical]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling attacks#Turnbuckle thrust|Multiple turnbuckle thrusts]]<ref name="OWOW"/> ** [[Powerslam#Scoop powerslam|Powerslam]]<ref name="wrestlingdata"/> ** [[Rear naked choke]]<ref name="wrestlingdata"/> ** [[Powerbomb#Running powerbomb|Running powerbomb]]<ref name="wrestlingdata"/> ** [[Takedown (grappling)#Double leg takedown|Standing double leg takedown]]<ref name="vsCena">{{cite web |last=Johnson |first=Mike |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=68024&p=4 |title=COMPLETE WWE EXTREME RULES PPV COVERAGE: CENA VS. BROCK IN DOUBLE JUICE BRAWL, NEW CHAMPIONS CROWNED, AWESOME TITLE BOUTS AND MORE |accessdate=21. veljače 2013.}}</ref> followed by a [[Professional wrestling attacks#Mounted punches|mounted punches]]<ref name="vsCena"/><ref name="vsTripleHSS">{{cite web |last=Johnson |first=Mike |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=71247&p=3 |title=COMPLETE WWE SUMMERSLAM 2012 PPV COVERAGE |accessdate=21. veljače 2013.}}</ref> ** [[Powerbomb#Multiple powerbombs|Triple non-release powerbomb]]<ref name="OWOW"/> * '''[[Manager (professional wrestling)|Managers]]''' ** [[Vince McMahon|Mr. McMahon]]<ref>{{cite web |url=http://pwtorch.com/artman2/publish/Torch_Today_2/article_72489.shtml |title=WWE Smackdown Results August 7, 2003 |publisher=Pro Wrestling Torch |work=pwtorch.com |language=en |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> ** '''[[Paul Heyman]]'''<ref name="OWOW"/> * '''Nicknames''' ** '''"The Anomaly"'''<ref>{{cite web |last=Clapp |first=John |url=http://www.wwe.com/shows/extremerules/2013/brocks-octagon-steel-cage-transition-26111037 |title=Will The Anomaly navigate a cagey transition? |date=27. travnja 2013. |accessdate=7. kolovoza 2015. |publisher=WWE |archive-date=4. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150804062834/http://www.wwe.com/shows/extremerules/2013/brocks-octagon-steel-cage-transition-26111037 |url-status=dead }}</ref><ref name="29June2015Raw"/> ** '''"The Beast (Incarnate)"'''<ref name="29June2015Raw">{{cite web |last=Wortman |first=James |url=http://www.wwe.com/shows/raw/2015-06-29/five-point-preview-27554898 |title=Raw Five-Point Preview: June 29, 2015 |publisher=WWE |quote=The Architect changed many a mind last week on Raw, when he mended fences with his Authority allies and brutalized The Beast Incarnate. |access-date=19. kolovoza 2020. |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128014920/https://www.wwe.com/shows/raw/2015-06-29/five-point-preview-27554898 |url-status=dead }}</ref> ** '''"The Conqueror"'''<ref name="25Ooct2015">{{cite web |url=http://www.wwe.com/shows/hellinacell/2015/undertaker-brock-lesnar/ |title=Brock Lesnar def. The Undertaker (Hell in a Cell Match) |first=Anthony |last=Benigno |website=WWE |date=25. listopada 2015. |quote=The Phenom stood before his kneeling Conqueror and flashed his demonic war face, only to be met with a booming low-blow that reduced The Last Outlaw to a writhing wretch on the mat.}}</ref> ** "The Next Big Thing"<ref name="OWOW"/> * '''[[Music in professional wrestling|Entrance themes]]''' ** '''[[Ultimate Fighting Championship]]''' *** "[[Enter Sandman]]" by [[Metallica]] *** "Nickel Size Hail (And the Damaging Winds)" by Sunny Ledfurd<ref name="Cagematch"/> ** '''[[WWE|World Wrestling Entertainment/WWE]]''' *** "Enforcer" by [[Jim Johnston (composer)|Jim Johnston]]<ref name="Enforcertheme">{{cite web |url=http://cocatalog.loc.gov/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?v1=61&ti=51,61&Search_Arg=wrestling%20johnston&Search_Code=FT*&CNT=25&PID=SgX3tqYpyTMz06K4C5U1TaIjgzB&SEQ=20100505194832&SID=5 |title=Enforcer : a.k.a. Brock Lesnar's theme. |accessdate=13. ožujka 2013. |publisher=United States Copyright Office}}</ref><ref name="Cagematch"/> *** "Next Big Thing" by Jim Johnston *** "'''Next Big Thing (Remix)'''" by Jim Johnston<ref name="Cagematch"/> == Naslovi i ostale nagrade == === Sveučilišno hrvanje === * '''[[National Collegiate Athletic Association]]''' ** NCAA Divizija I [[All-America#Wrestling|All-American]] ([[1999.]], [[2000.]]) ** NCAA Divizija I [[NCAA Division I Wrestling Championships#1999.E2.80.932015|Heavyweight Champion]] ([[2000.]]) ** [[Big Ten Conference]] [[Champion]] ([[1999.]], [[2000.]]) * '''[[National Junior College Athletic Association]]''' ** NJCAA All-American ([[1997.]], [[1998.]]) ** NJCAA Heavyweight Champion ([[1998.]]) ** [[North Dakota State University]] Bison Tournament Champion ([[1997.]] – [[1999.]])<ref name="bison tournament">{{cite web |url=https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&SPID=701&DB_OEM_ID=2400&ATCLID=87983 |title=Bison Open Champions – Heavyweight |date=15. studenoga 2007. |accessdate=22. ožujka 2008. |publisher=Bison Wrestling |language=en |archive-date=25. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120925074317/https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&SPID=701&DB_OEM_ID=2400&ATCLID=87983 |url-status=dead}}</ref> === Mixed martial arts === * '''Unutrašnje borbe''' ** Najveći Draw ([[2008.]])<ref name="WON2008">{{cite news |last=Botter |first=Jeremy |title=2008 Inside Fights MMA Awards |url=http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/ |publisher=Insidefights.com |date=4. siječnja 2009. |language=en |access-date=12. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130908052754/http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/ |archive-date=8. rujna 2013.}}</ref> ** Pridošlica godine ([[2008.]])<ref name="WON2008"/> * '''[[Sherdog#Year-end awards|Sherdog Awards]]''' ** Tučnjava godine ([[2009.]])<ref>{{cite web |url=http://www.sherdog.com/news/articles/3/Sherdogs-2009-Misc-Awards-22093 |title=Beatdown of the Year – Sherdog’s 2009 Misc. Awards |publisher=Sherdog.com |date=11. siječnja 2010. |accessdate=31. listopada 2011. |language=en}}</ref> * '''''[[Sports Illustrated]]''''' ** Pridošlica godine ([[2008.]])<ref>{{cite news |last=Gross |first=Josh |title=SI.com's 2008 MMA Awards |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html |accessdate=15. rujna 2012. |newspaper=[[Sports Illustrated]] |date=22. prosinca 2008. |language=en |archive-date=7. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090207080518/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html |url-status=dead }}</ref> * '''[[Ultimate Fighting Championship]]''' ** [[UFC Heavyweight Championship]] (1 put) ** [[Dodatak: Popis UFC-ovih dodatnih nagrada|Submission of the Night]] (1 put) * '''[[World MMA Awards]]''' ** Najborbeniji borac godine ([[2009.]])<ref>{{cite web |url=http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma |title=2009 World MMA Awards live coverage |publisher=Sherdog.com |date=30. prosinca 2009. |accessdate=31. listopada 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121015133755/http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma |archivedate=15. listopada 2012. |df=mdy |language=en}}</ref> * '''''[[Wrestling Observer Newsletter]]''''' ** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#Best Box Office Draw|Best Box Office Draw]] ([[2008.]] – [[2010.]])<ref name="WON2010"/> ** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#MMA Najbolji mogući borac|MMA Najbolji mogući borac]] ([[2008.]] – [[2010.]])<ref name="WON2010">{{cite journal |last=Meltzer |first=Dave |date=26. siječnja 2011. |title=Biggest issue of the year: The 2011 Wrestling Observer Newsletter Awards Issue |periodical=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter |Wrestling Observer Newsletter]] |publication-place=Campbell, CA |pages=1–40 |issn=1083-9593 |language=en}}</ref> === Professional wrestling === [[File:Brock Lesnar WWE Champion 2014.jpg|thumb|right|upright|Lesnar during his fourth reign as [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]] * '''''[[Guinnessov svjetski rekord]]''''' ** [[Svjetski rekord]]: Najmlađa osoba koja drži WWE Championship ([[SummerSlam (2002)|aged 25 years, 44 days]])<ref>[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship Youngest person to win the World Wrestling Entertainment (WWE) Championship] (posted prior to 15 December 2014, retrieved [https://web.archive.org/web/20150209093540/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship 9 February 2015]) Najmlađi kečer koja je držala glavnu titulu kompanije World Wrestling Entertainment ([[WWE]]) [[WWE Championship| WWE titulu]] je Brock Lesnar ([[SAD]]) sa 25 godina i 44 dana [[25. kolovoza]] [[2002.]]</ref> * '''[[Inoki Genome Federation]]''' ** [[IWGP Heavyweight Championship (IGF)|IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship (IGF)#Title history|1 time]]){{Ref|1|1}} * '''[[New Japan Pro-Wrestling]]''' ** [[IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship#Povijest titule|1 put]]){{Ref|1|1}} * '''[[Ohio Valley Wrestling]]''' ** [[OVW Southern Tag Team Championship]] ([[OVW Southern Tag Team Championship#Povijest titule|3 puta]]) – with [[Shelton Benjamin]]<ref name="OVW tag">{{cite web |url=http://www.solie.org/titlehistories/ovsttnwa.html |title=NWA Ohio Valley Wrestling Southern Tag Team Title History |last=Westcott |first=Brian |last2=Dupree |accessdate=22. ožujka 2008. |publisher=Solie's Title Histories |language=en}}</ref> * '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]''''' ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Feud godine|Feud godine]] (2003, 2015) <small>vs. [[Kurt Angle]], [[The Undertaker]]</small><ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=80&jahrzehnt=200 |title=PWI Feud of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |publisher=Cagematch.de |language=de}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Meč godine|Meč godine]] ([[2003.]]) <small>vs. [[Kurt Angle]] in an [[Vrste mečeva u profesionalnom hrvanju#Iron Man meč]] on ''[[WWE SmackDown|SmackDown!]]'' on September 16</small><ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=80&jahrzehnt=200 |title=PWI Match of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=de}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najbolji obečavajući hrvač godine|Najbolji najobečavajući hrvač godine]] (2002)<ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=86&jahrzehnt=200 |title=PWI Most Improved Wrestler of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=de}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Hrvač godine|Hrvač godine]] ([[2002.]], [[2014).]]<ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=80&jahrzehnt=200 |title=PWI Wrestler of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=de}}</ref><ref>{{cite journal |title=Wrestler of the Year |year=2015 |journal=[[Pro Wrestling Illustrated]] |volume=36 |issue=2 |pages=32–33}}</ref> ** Rangiran br. 1 top 500 pojedinačnih hrvača ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' in 2003<ref>{{cite web |url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm |title=Pro Wrestling Illustrated Top 500 – 2003 |accessdate=4. svibnja 2008. |publisher=Wrestling Information Archive |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415151626/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm <!-- Added by H3llBot. --> |archivedate=15. travnja 2008. |language=en}}</ref> * '''''[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]''''' ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|Best Brawler]] (2003)<ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&award=11 |title=Observer: Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler) |accessdate=22. ožujka 2008. |language=German}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najbolji hrvački manevar|Najbolji hrvački manevar]] ([[2002.]]) <small>''[[Facebuster#Fireman.27s carry facebuster|F-5]]''</small> ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrafa#Feud godinr|Feud godine]] ([[2003.]]) <small>vs. [[Kurt Angle]]</small><ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&award=5 |title=Observer: Best Feud Of The Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=German}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući|Najobečavajući hrvač godine]] ([[2002.]], [[2003.]])<ref name="WON improved">{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&award=7 |title=Observer: Most Improved Wrestler |accessdate=22. ožujka 2008. |language=German}}</ref> ** [[Wrestling Observer Newsletter Hall of Fame]] (Class of 2015)<ref name="2015HallofFame">{{cite journal |last=Meltzer |first=Dave |date=9. studenoga 2015. |title=November 9, 2015 Wrestling Observer Newsletter: 2015 Hall of Fame Issue |journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter |Wrestling Observer Newsletter]] |location=[[Campbell, California]] |issn=1083-9593 |page=1}}</ref> * '''[[WWE|WWE/World Wrestling Entertainment/Federation]]''' **[[WWE Championship]]{{Ref|2|2}} ([[List of WWE Champions|4 times]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship |title=WWE Championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=25. kolovoza 2002. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629011310/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship |archivedate=29. lipnja 2016. |df=mdy-all |language=en}}</ref> ** [[WWE Universal Championship]] ([[List of WWE Universal Champions|3 puta]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/universal-championship |title=Universal Championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=2. travnja 2017. |language=en}}</ref> ** [[King of the Ring]] ([[King of the Ring (2002)|2002]]) ** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2003)|2003]]) ** [[Slammy Award]]s (5 times) *** [[Hashtag]] godine ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – SuplexCity *** Meč godine (2015) – vs [[The Undertaker]] at [[Hell in a Cell (2015)|Hell in a Cell]]}} *** Rivalstvo godine (2015) – <small>vs The Undertaker</small> *** "Reci mi da to nis rekao" Najbolji moment godine ([[2015.]]) – <small>Coining "Suplex City" at [[WrestleMania 31]]</small> *** The OMG Shocking Moment of the Year ([[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) – Ending The Undertaker's [[The Streak (wrestling)|WrestleMania streak]] at [[WrestleMania XXX]] == Filmografija == ===Filmovi=== {|class="wikitable sortable" |- |+ Filmovi !Godina !Naziv !Uloge !Bilješke |- |rowspan=2 |2014 |''[[True Giants]]'' |sebe |Prvi put glumi u filmu |- |''[[Foxcatcher]]'' |profesionalni hrcač |Cameo <br> Uncredited |- | 2016 | ''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' | sebe | |} ===Televizijske emisije=== {|class="wikitable sortable" |- |+ Televizijske emisije !Godina !Naziv !Uloge !Bilješke |- |[[2008.]] |''[[E:60]]'' |rowspan= "9"|sebe |[[21. listopada]] |- |[[2009.]] – [[2010.]] |''[[Jim Rome Is Burning|Rome Is Burning]]'' |3 epizode |- |2010 |''[[UFC Primetime]]'' |[[Epizoda: Lesnar vs. Velasquez]] |- |rowspan=2 |2011 |''[[ESPN Friday Night Fights]]'' |[[14. siječnja]] |- |''[[Late Night with Jimmy Fallon]]'' |[[28. ožujka]] (3. sezona, epizoda 49) |- |[[2012.]] |''[[The Tonight Show with Jay Leno]]'' |[[21. veljače]] (20. sezona, epizoda 93) |- |rowspan=3 |[[2016.]] |''[[Mike and Mike in the Morning]]'' |[[18. kolovoza]] |- |''[[SportsCenter]]'' |[[16. veljače]] (38. sezona, epizoda 47) |- |''[[UFC Ultimate Insider]]'' |July 3 (5. sezona, epizoda 520) |} ===Videoigre=== {|class="wikitable sortable" |- |+ Videoigre !Godina !Naslov !Bilješke |- |2002 || ''[[WWE SmackDown! Shut Your Mouth]]'' || Prvi put u videoigri |- |rowspan=4 |2003 || ''[[WWE SmackDown! Here Comes the Pain]]'' || Pokriva naslovnu stranicu videoigre |- || ''[[WWE WrestleMania XIX]]'' || |- || ''[[WWE Crush Hour]]'' || |- || ''[[WWE Raw 2]]'' || |- |[[Igrice u 2005| 2005]]. || ''[[Wrestle Kingdom (videoigra)|Wrestle Kingdom]]'' || Prvi put u videoigri koja nije [[WWE]] |- |[[2006.]] || ''[[Madden NFL 06]]'' || Prvi put u igri koja nije vezana za [[profesionalno hrvanje]] <br> Prvi put u [[američki nogomet| američkonogometnom]] videoigri |- |2009 || ''[[UFC 2009 Undisputed]]'' || FirstPrvi put u igricama [[mješovite borilačke vješine| MMA]] videoigri |- |2010 || ''[[UFC Undisputed 2010]]'' || Pokriva naslovnu stranicu igre |- |2011 || ''[[WWE '12]]'' || |- |rowspan=2 |2012 || ''[[UFC Undisputed 3]]'' || |- || ''[[WWE '13]]'' || |- |2013 || ''[[WWE 2K14]]'' || |- |rowspan=2 |2014 || ''[[WWE 2K15]]'' || |- || ''[[EA Sports UFC]]'' || |- |2015 || ''[[WWE 2K16]]'' || |- |2016 || ''[[WWE 2K17]]'' || Cover athlete |- |2017 || ''[[WWE 2K18]]'' || |- |2018 || ''[[EA Sports UFC 3]]'' || |} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Brock Lesnar}} *[https://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[WWE]].com *[https://m.facebook.com/thebrocklesnar/?locale2=hr_HR Brock Lesnar] na [[Facebook]]u *[https://mobile.twitter.com/brocklesnar Brock Lesnar] na [[Twitter]]u *[https://www.imdb.com/name/nm1137025/ Brock Lesnar] na [[IMDB]]-u *Brock Lesnarovi profili na [https://www.cagematch.net/?id=2&nr=669 Cagematch.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715161222/https://www.cagematch.net/?id=2&nr=669 |date=15. srpnja 2020. }}, [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&wrestler=335 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/brock-lesnar-346.html Internet Wrestling Database] *[https://www.ufc.com/athlete/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[UFC]].com {{GLAVNIRASPORED:Lesnar, Brock}} [[Kategorija:Američki igrači američkog nogometa]] [[Kategorija:Američki kečeri]] 84469ab800sjj69fxo5r8cp952t2la4 7570963 7570920 2026-08-06T15:40:29Z Neptune, the Mystic 95253 Novija fotografija ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7570963 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Brock Lesnar | slika = Brock_Lesnar_At_SummerSlam_2023_(cropped).jpg | veličina = 220px | opis_slike = Brock Lesnar u ringu | rodno_ime = Brock Edward Lesnar | pseudonim = | rođenje = [[12. srpnja]] [[1977.]] | mjesto_rođenja = [[Webster, South Dakota| Webster]], [[South Dakota| South Dakota]] | smrt = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište =Maryfield, Saskatchewan, Kanada | nacionalnost = Amerikanac | etnicitet =Njemačkog podrijetla | državljanstvo = američko | poznat_po = [[Suplex (profesionalno hrvanje)#Triple German Suplex| Suplex City]] | obrazovanje =Lassen community college, University of Minnesota i Bismarck state college | poslodavac = | zanimanje =Profesionalni hrvač, MMA borac, igrač američkog nogometa | godine_rada = | plaća = [[USD|$]] 6 milijuna dolara<ref>{{cite web |title=Top 10 highest payd WWE wrestlers |url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/ |publisher=[[Forbes]] |accessdate=7. travnja 2018. |language=en}}</ref> | bogatstvo = [[USD|$]]12 milijuna dolara<ref>{{cite web |title=Highest payed wrestlers in WWE |url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45feegm/1-brock-lesnar/ |publisher=Forbes |accessdate=23. veljače 2018.}}</ref> | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = 1.91 m<ref name="WWEbio">{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar |title=Brock Lesnar bio |publisher=[[WWE]] |work=www.wwe.com |accessdate=19. kolovoza 2020. |language=en}}</ref> | težina = 130 kg<ref name="WWEbio"/> | supruga = [[Rena Lesnar]] | suprug = | partner = | djeca = 4 | roditelji = | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''Brock Edward Lesnar''' ([[Webster, South Dakota|Webster]], [[South Dakota]], [[12. srpnja]] [[1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|profesionalni hrvač]],<ref>{{cite web |title=WWE Superstar Brock Lesnar |url=http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU |access-date=27. prosinca 2017. |archive-date=18. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180118011412/http://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar%26ved%3D0ahUKEwjRvPXG_qrYAhUkCpoKHR83C_YQFgjrATAh%26usg%3DAOvVaw33cNhlwuCBS2rrKpJHHEUU |url-status=dead }} WWE: "Brock Lesnar" (pristupljeno 27.prosinca 2017.)</ref> [[UFC]]-ovac,<ref>{{cite web |title=Brock Lesnar in UFC |url=http://m.uk.ufc.com/fighter/Brock-Lesnar |language=en}} UFC:"Brock Lesnar in UFC" (pristupljeno 27.prosinca 2017.) </ref> bivši igrač [[američki nogomet|američkog nogometa]] i [[amatersko hrvanje|amaterski hrvač]] koji trenutno ima potpisan ugovor s [[WWE]]-om. == U profesionalnom hrvanju == {{multiple image |direction=vertical |width=225 |image1=F5 on the Undertaker at WM30.jpg |caption1=Lesnar preparing for the second ''[[Facebuster#Fireman's carry facebuster|F-5]]'' in his [[WrestleMania XXX]] match against [[The Undertaker]] <!-- THE THIRD AND STREAK ENDING F-5 IS NOT THIS PICTURE. IT'S flickr.com/photos/ohhsnap_me/13770984023 --> |image2=Lesnar F-5 Cena.jpg |caption2=Lesnar executing the ''F-5'' on [[John Cena]] |image3=Lesnar kimura lock.jpg |caption3=Lesnar executing a [[Armlock#Kimura .28Gyaku ude-garami.29|Kimura]] on Cena }} * '''Finishing moves''' <!-- Do NOT change the order of the moves, as they comply with Wikipedia's Manual of Style. --> ** ''Brock Lock''<ref name="Cagematch">{{Cite web |url=http://www.cagematch.de/?id=2&nr=669 |title=Profil Brocka Lesnara |accessdate=19. kolovoza 2020. |publisher=Cagematch |language=en |work=www.cagematch.net}}</ref> ([[Boston crab#Over-the-shoulder single leg Boston crab|Over-the-shoulder single leg Boston crab]])<ref name="stretchmuffler">{{cite web |last=Benigno |first=Anthony |title=15 Superstars' "secret weapons" Brock Lock (Brock Lesnar) |url=http://www.wwe.com/shows/raw/2012-12-10/superstars-secret-weapons-26075855/page-9 |publisher=[[WWE]] |accessdate=19. kolovoza 2020. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6DFDGKozs?url=http://www.wwe.com/shows/raw/2012-12-10/superstars-secret-weapons-26075855/page-9 |archivedate=28. prosinca 2012. |deadurl=yes |df=mdy}}</ref> ** ''F-5''<ref name="WWEbio"/> ([[WWE]])/''Verdict''<ref name="Cagematch"/> ([[New Japan Pro-Wrestling|NJPW]]/[[Inoki Genome Federation|IGF]]) ([[Facebuster#Fireman's carry facebuster|Fireman's carry facebuster]])<ref name="OWOW">{{Cite web |url=http://www.onlineworldofwrestling.com/profile/brock-lesnar/ |title=Profil Brocka Lesnara |publisher=Online World of Wrestling |work=www.onlineworldofwrestling |language=en |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> ** [[Armlock#Kimura (Gyaku ude-garami)|Kimura lock]]<ref>{{cite web |last=Martin |first=Adam |title=Extreme Rules PPV Results – 4/29/12 |url=http://www.wrestleview.com/viewnews.php?id=1335754751 |publisher=Wrestleview |accessdate=30. travnja 2012. |date=29. travnja 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120503023058/http://www.wrestleview.com/viewnews.php?id=1335754751 |archivedate=3. svibnja 2012. |df=mdy-all}}</ref> ** [[Professional wrestling aerial techniques#Shooting star press|Shooting star press]]<ref name="OWOW"/> – [[Ohio Valley Wrestling|OVW]] * '''Signature moves''' <!-- Do NOT change the order of the moves, as they comply with Wikipedia's Manual of Style. --> ** [[Backbreaker]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling throws#Fallaway slam|Fallaway slam]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling throws#Gorilla press slam|Gorilla press slam]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling attacks#Knee lift|Knee lifts]] to the opponent's midsection<ref name="vsCena"/><ref name="vsTripleHSS"/> ** ''Suplex City'' (Multiple [[Suplex|suplex]] variations) *** [[Suplex#Belly-to-back suplex|Belly-to-back]]<ref name="wrestlingdata">{{cite web |title=wrestlingdata profile |url=http://www.wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&wrestler=335 |accessdate=24. prosinca 2012.}}</ref> *** [[Suplex#Fisherman suplex|Fisherman]], sometimes while [[Suplex#Delayed vertical suplex|delaying]]<ref name="OWOW"/> *** [[Suplex#Belly-to-belly suplex|Overhead belly-to-belly]], sometimes into or out of the ring<ref name="OWOW"/> *** [[Suplex#German suplex|Release/Rolling German]]<ref name="vsCena"/><ref name="vsTripleHSS"/><ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/inside/10-coolest-moves-right-now/page-2 |title=The 10 coolest moves in WWE right now |date=26. rujna 2014. |accessdate=26. rujna 2014. |publisher=WWE |archive-date=29. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140929051226/http://www.wwe.com/inside/10-coolest-moves-right-now/page-2 |url-status=dead }}</ref> *** [[Suplex#Snap suplex|Snap]]<ref name="wrestlingdata"/> *** [[Suplex#Vertical suplex|Vertical]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling attacks#Turnbuckle thrust|Multiple turnbuckle thrusts]]<ref name="OWOW"/> ** [[Powerslam#Scoop powerslam|Powerslam]]<ref name="wrestlingdata"/> ** [[Rear naked choke]]<ref name="wrestlingdata"/> ** [[Powerbomb#Running powerbomb|Running powerbomb]]<ref name="wrestlingdata"/> ** [[Takedown (grappling)#Double leg takedown|Standing double leg takedown]]<ref name="vsCena">{{cite web |last=Johnson |first=Mike |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=68024&p=4 |title=COMPLETE WWE EXTREME RULES PPV COVERAGE: CENA VS. BROCK IN DOUBLE JUICE BRAWL, NEW CHAMPIONS CROWNED, AWESOME TITLE BOUTS AND MORE |accessdate=21. veljače 2013.}}</ref> followed by a [[Professional wrestling attacks#Mounted punches|mounted punches]]<ref name="vsCena"/><ref name="vsTripleHSS">{{cite web |last=Johnson |first=Mike |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=71247&p=3 |title=COMPLETE WWE SUMMERSLAM 2012 PPV COVERAGE |accessdate=21. veljače 2013.}}</ref> ** [[Powerbomb#Multiple powerbombs|Triple non-release powerbomb]]<ref name="OWOW"/> * '''[[Manager (professional wrestling)|Managers]]''' ** [[Vince McMahon|Mr. McMahon]]<ref>{{cite web |url=http://pwtorch.com/artman2/publish/Torch_Today_2/article_72489.shtml |title=WWE Smackdown Results August 7, 2003 |publisher=Pro Wrestling Torch |work=pwtorch.com |language=en |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> ** '''[[Paul Heyman]]'''<ref name="OWOW"/> * '''Nicknames''' ** '''"The Anomaly"'''<ref>{{cite web |last=Clapp |first=John |url=http://www.wwe.com/shows/extremerules/2013/brocks-octagon-steel-cage-transition-26111037 |title=Will The Anomaly navigate a cagey transition? |date=27. travnja 2013. |accessdate=7. kolovoza 2015. |publisher=WWE |archive-date=4. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150804062834/http://www.wwe.com/shows/extremerules/2013/brocks-octagon-steel-cage-transition-26111037 |url-status=dead }}</ref><ref name="29June2015Raw"/> ** '''"The Beast (Incarnate)"'''<ref name="29June2015Raw">{{cite web |last=Wortman |first=James |url=http://www.wwe.com/shows/raw/2015-06-29/five-point-preview-27554898 |title=Raw Five-Point Preview: June 29, 2015 |publisher=WWE |quote=The Architect changed many a mind last week on Raw, when he mended fences with his Authority allies and brutalized The Beast Incarnate. |access-date=19. kolovoza 2020. |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128014920/https://www.wwe.com/shows/raw/2015-06-29/five-point-preview-27554898 |url-status=dead }}</ref> ** '''"The Conqueror"'''<ref name="25Ooct2015">{{cite web |url=http://www.wwe.com/shows/hellinacell/2015/undertaker-brock-lesnar/ |title=Brock Lesnar def. The Undertaker (Hell in a Cell Match) |first=Anthony |last=Benigno |website=WWE |date=25. listopada 2015. |quote=The Phenom stood before his kneeling Conqueror and flashed his demonic war face, only to be met with a booming low-blow that reduced The Last Outlaw to a writhing wretch on the mat.}}</ref> ** "The Next Big Thing"<ref name="OWOW"/> * '''[[Music in professional wrestling|Entrance themes]]''' ** '''[[Ultimate Fighting Championship]]''' *** "[[Enter Sandman]]" by [[Metallica]] *** "Nickel Size Hail (And the Damaging Winds)" by Sunny Ledfurd<ref name="Cagematch"/> ** '''[[WWE|World Wrestling Entertainment/WWE]]''' *** "Enforcer" by [[Jim Johnston (composer)|Jim Johnston]]<ref name="Enforcertheme">{{cite web |url=http://cocatalog.loc.gov/cgi-bin/Pwebrecon.cgi?v1=61&ti=51,61&Search_Arg=wrestling%20johnston&Search_Code=FT*&CNT=25&PID=SgX3tqYpyTMz06K4C5U1TaIjgzB&SEQ=20100505194832&SID=5 |title=Enforcer : a.k.a. Brock Lesnar's theme. |accessdate=13. ožujka 2013. |publisher=United States Copyright Office}}</ref><ref name="Cagematch"/> *** "Next Big Thing" by Jim Johnston *** "'''Next Big Thing (Remix)'''" by Jim Johnston<ref name="Cagematch"/> == Naslovi i ostale nagrade == === Sveučilišno hrvanje === * '''[[National Collegiate Athletic Association]]''' ** NCAA Divizija I [[All-America#Wrestling|All-American]] ([[1999.]], [[2000.]]) ** NCAA Divizija I [[NCAA Division I Wrestling Championships#1999.E2.80.932015|Heavyweight Champion]] ([[2000.]]) ** [[Big Ten Conference]] [[Champion]] ([[1999.]], [[2000.]]) * '''[[National Junior College Athletic Association]]''' ** NJCAA All-American ([[1997.]], [[1998.]]) ** NJCAA Heavyweight Champion ([[1998.]]) ** [[North Dakota State University]] Bison Tournament Champion ([[1997.]] – [[1999.]])<ref name="bison tournament">{{cite web |url=https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&SPID=701&DB_OEM_ID=2400&ATCLID=87983 |title=Bison Open Champions – Heavyweight |date=15. studenoga 2007. |accessdate=22. ožujka 2008. |publisher=Bison Wrestling |language=en |archive-date=25. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120925074317/https://admin.xosn.com/ViewArticle.dbml?SPSID=19756&SPID=701&DB_OEM_ID=2400&ATCLID=87983 |url-status=dead}}</ref> === Mixed martial arts === * '''Unutrašnje borbe''' ** Najveći Draw ([[2008.]])<ref name="WON2008">{{cite news |last=Botter |first=Jeremy |title=2008 Inside Fights MMA Awards |url=http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/ |publisher=Insidefights.com |date=4. siječnja 2009. |language=en |access-date=12. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130908052754/http://insidefights.com/2009/01/04/2008-inside-fights-mma-awards/ |archive-date=8. rujna 2013.}}</ref> ** Pridošlica godine ([[2008.]])<ref name="WON2008"/> * '''[[Sherdog#Year-end awards|Sherdog Awards]]''' ** Tučnjava godine ([[2009.]])<ref>{{cite web |url=http://www.sherdog.com/news/articles/3/Sherdogs-2009-Misc-Awards-22093 |title=Beatdown of the Year – Sherdog’s 2009 Misc. Awards |publisher=Sherdog.com |date=11. siječnja 2010. |accessdate=31. listopada 2011. |language=en}}</ref> * '''''[[Sports Illustrated]]''''' ** Pridošlica godine ([[2008.]])<ref>{{cite news |last=Gross |first=Josh |title=SI.com's 2008 MMA Awards |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html |accessdate=15. rujna 2012. |newspaper=[[Sports Illustrated]] |date=22. prosinca 2008. |language=en |archive-date=7. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090207080518/http://sportsillustrated.cnn.com/2008/writers/josh_gross/12/21/2008-awards/index.html |url-status=dead }}</ref> * '''[[Ultimate Fighting Championship]]''' ** [[UFC Heavyweight Championship]] (1 put) ** [[Dodatak: Popis UFC-ovih dodatnih nagrada|Submission of the Night]] (1 put) * '''[[World MMA Awards]]''' ** Najborbeniji borac godine ([[2009.]])<ref>{{cite web |url=http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma |title=2009 World MMA Awards live coverage |publisher=Sherdog.com |date=30. prosinca 2009. |accessdate=31. listopada 2012. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121015133755/http://mmajunkie.com/news/17371/2009-world-mma-awards-live-coverage.mma |archivedate=15. listopada 2012. |df=mdy |language=en}}</ref> * '''''[[Wrestling Observer Newsletter]]''''' ** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#Best Box Office Draw|Best Box Office Draw]] ([[2008.]] – [[2010.]])<ref name="WON2010"/> ** [[Wrestling Observer Newsletter nagrade#MMA Najbolji mogući borac|MMA Najbolji mogući borac]] ([[2008.]] – [[2010.]])<ref name="WON2010">{{cite journal |last=Meltzer |first=Dave |date=26. siječnja 2011. |title=Biggest issue of the year: The 2011 Wrestling Observer Newsletter Awards Issue |periodical=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter |Wrestling Observer Newsletter]] |publication-place=Campbell, CA |pages=1–40 |issn=1083-9593 |language=en}}</ref> === Professional wrestling === [[File:Brock Lesnar WWE Champion 2014.jpg|thumb|right|upright|Lesnar during his fourth reign as [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]] * '''''[[Guinnessov svjetski rekord]]''''' ** [[Svjetski rekord]]: Najmlađa osoba koja drži WWE Championship ([[SummerSlam (2002)|aged 25 years, 44 days]])<ref>[http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship Youngest person to win the World Wrestling Entertainment (WWE) Championship] (posted prior to 15 December 2014, retrieved [https://web.archive.org/web/20150209093540/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/youngest-person-to-win-the-world-wrestling-entertainment-championship 9 February 2015]) Najmlađi kečer koja je držala glavnu titulu kompanije World Wrestling Entertainment ([[WWE]]) [[WWE Championship| WWE titulu]] je Brock Lesnar ([[SAD]]) sa 25 godina i 44 dana [[25. kolovoza]] [[2002.]]</ref> * '''[[Inoki Genome Federation]]''' ** [[IWGP Heavyweight Championship (IGF)|IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship (IGF)#Title history|1 time]]){{Ref|1|1}} * '''[[New Japan Pro-Wrestling]]''' ** [[IWGP Heavyweight Championship]] ([[IWGP Heavyweight Championship#Povijest titule|1 put]]){{Ref|1|1}} * '''[[Ohio Valley Wrestling]]''' ** [[OVW Southern Tag Team Championship]] ([[OVW Southern Tag Team Championship#Povijest titule|3 puta]]) – with [[Shelton Benjamin]]<ref name="OVW tag">{{cite web |url=http://www.solie.org/titlehistories/ovsttnwa.html |title=NWA Ohio Valley Wrestling Southern Tag Team Title History |last=Westcott |first=Brian |last2=Dupree |accessdate=22. ožujka 2008. |publisher=Solie's Title Histories |language=en}}</ref> * '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]''''' ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Feud godine|Feud godine]] (2003, 2015) <small>vs. [[Kurt Angle]], [[The Undertaker]]</small><ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=80&jahrzehnt=200 |title=PWI Feud of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |publisher=Cagematch.de |language=de}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Meč godine|Meč godine]] ([[2003.]]) <small>vs. [[Kurt Angle]] in an [[Vrste mečeva u profesionalnom hrvanju#Iron Man meč]] on ''[[WWE SmackDown|SmackDown!]]'' on September 16</small><ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=80&jahrzehnt=200 |title=PWI Match of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=de}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najbolji obečavajući hrvač godine|Najbolji najobečavajući hrvač godine]] (2002)<ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=86&jahrzehnt=200 |title=PWI Most Improved Wrestler of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=de}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Hrvač godine|Hrvač godine]] ([[2002.]], [[2014).]]<ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=weitereawards&award=10&sort=1&kategorie=80&jahrzehnt=200 |title=PWI Wrestler of the Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=de}}</ref><ref>{{cite journal |title=Wrestler of the Year |year=2015 |journal=[[Pro Wrestling Illustrated]] |volume=36 |issue=2 |pages=32–33}}</ref> ** Rangiran br. 1 top 500 pojedinačnih hrvača ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' in 2003<ref>{{cite web |url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm |title=Pro Wrestling Illustrated Top 500 – 2003 |accessdate=4. svibnja 2008. |publisher=Wrestling Information Archive |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415151626/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwi50003.htm <!-- Added by H3llBot. --> |archivedate=15. travnja 2008. |language=en}}</ref> * '''''[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter|Wrestling Observer Newsletter]]''''' ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler)|Best Brawler]] (2003)<ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&award=11 |title=Observer: Bruiser Brody Memorial Award (Best Brawler) |accessdate=22. ožujka 2008. |language=German}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najbolji hrvački manevar|Najbolji hrvački manevar]] ([[2002.]]) <small>''[[Facebuster#Fireman.27s carry facebuster|F-5]]''</small> ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrafa#Feud godinr|Feud godine]] ([[2003.]]) <small>vs. [[Kurt Angle]]</small><ref>{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&award=5 |title=Observer: Best Feud Of The Year |accessdate=22. ožujka 2008. |language=German}}</ref> ** [[Dodatak: Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući|Najobečavajući hrvač godine]] ([[2002.]], [[2003.]])<ref name="WON improved">{{cite web |url=http://www.WrestlingData.com/index.php?befehl=observer&award=7 |title=Observer: Most Improved Wrestler |accessdate=22. ožujka 2008. |language=German}}</ref> ** [[Wrestling Observer Newsletter Hall of Fame]] (Class of 2015)<ref name="2015HallofFame">{{cite journal |last=Meltzer |first=Dave |date=9. studenoga 2015. |title=November 9, 2015 Wrestling Observer Newsletter: 2015 Hall of Fame Issue |journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter |Wrestling Observer Newsletter]] |location=[[Campbell, California]] |issn=1083-9593 |page=1}}</ref> * '''[[WWE|WWE/World Wrestling Entertainment/Federation]]''' **[[WWE Championship]]{{Ref|2|2}} ([[List of WWE Champions|4 times]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship |title=WWE Championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=25. kolovoza 2002. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629011310/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship |archivedate=29. lipnja 2016. |df=mdy-all |language=en}}</ref> ** [[WWE Universal Championship]] ([[List of WWE Universal Champions|3 puta]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/universal-championship |title=Universal Championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=2. travnja 2017. |language=en}}</ref> ** [[King of the Ring]] ([[King of the Ring (2002)|2002]]) ** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2003)|2003]]) ** [[Slammy Award]]s (5 times) *** [[Hashtag]] godine ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – SuplexCity *** Meč godine (2015) – vs [[The Undertaker]] at [[Hell in a Cell (2015)|Hell in a Cell]]}} *** Rivalstvo godine (2015) – <small>vs The Undertaker</small> *** "Reci mi da to nis rekao" Najbolji moment godine ([[2015.]]) – <small>Coining "Suplex City" at [[WrestleMania 31]]</small> *** The OMG Shocking Moment of the Year ([[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) – Ending The Undertaker's [[The Streak (wrestling)|WrestleMania streak]] at [[WrestleMania XXX]] == Filmografija == ===Filmovi=== {|class="wikitable sortable" |- |+ Filmovi !Godina !Naziv !Uloge !Bilješke |- |rowspan=2 |2014 |''[[True Giants]]'' |sebe |Prvi put glumi u filmu |- |''[[Foxcatcher]]'' |profesionalni hrcač |Cameo <br> Uncredited |- | 2016 | ''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' | sebe | |} ===Televizijske emisije=== {|class="wikitable sortable" |- |+ Televizijske emisije !Godina !Naziv !Uloge !Bilješke |- |[[2008.]] |''[[E:60]]'' |rowspan= "9"|sebe |[[21. listopada]] |- |[[2009.]] – [[2010.]] |''[[Jim Rome Is Burning|Rome Is Burning]]'' |3 epizode |- |2010 |''[[UFC Primetime]]'' |[[Epizoda: Lesnar vs. Velasquez]] |- |rowspan=2 |2011 |''[[ESPN Friday Night Fights]]'' |[[14. siječnja]] |- |''[[Late Night with Jimmy Fallon]]'' |[[28. ožujka]] (3. sezona, epizoda 49) |- |[[2012.]] |''[[The Tonight Show with Jay Leno]]'' |[[21. veljače]] (20. sezona, epizoda 93) |- |rowspan=3 |[[2016.]] |''[[Mike and Mike in the Morning]]'' |[[18. kolovoza]] |- |''[[SportsCenter]]'' |[[16. veljače]] (38. sezona, epizoda 47) |- |''[[UFC Ultimate Insider]]'' |July 3 (5. sezona, epizoda 520) |} ===Videoigre=== {|class="wikitable sortable" |- |+ Videoigre !Godina !Naslov !Bilješke |- |2002 || ''[[WWE SmackDown! Shut Your Mouth]]'' || Prvi put u videoigri |- |rowspan=4 |2003 || ''[[WWE SmackDown! Here Comes the Pain]]'' || Pokriva naslovnu stranicu videoigre |- || ''[[WWE WrestleMania XIX]]'' || |- || ''[[WWE Crush Hour]]'' || |- || ''[[WWE Raw 2]]'' || |- |[[Igrice u 2005| 2005]]. || ''[[Wrestle Kingdom (videoigra)|Wrestle Kingdom]]'' || Prvi put u videoigri koja nije [[WWE]] |- |[[2006.]] || ''[[Madden NFL 06]]'' || Prvi put u igri koja nije vezana za [[profesionalno hrvanje]] <br> Prvi put u [[američki nogomet| američkonogometnom]] videoigri |- |2009 || ''[[UFC 2009 Undisputed]]'' || FirstPrvi put u igricama [[mješovite borilačke vješine| MMA]] videoigri |- |2010 || ''[[UFC Undisputed 2010]]'' || Pokriva naslovnu stranicu igre |- |2011 || ''[[WWE '12]]'' || |- |rowspan=2 |2012 || ''[[UFC Undisputed 3]]'' || |- || ''[[WWE '13]]'' || |- |2013 || ''[[WWE 2K14]]'' || |- |rowspan=2 |2014 || ''[[WWE 2K15]]'' || |- || ''[[EA Sports UFC]]'' || |- |2015 || ''[[WWE 2K16]]'' || |- |2016 || ''[[WWE 2K17]]'' || Cover athlete |- |2017 || ''[[WWE 2K18]]'' || |- |2018 || ''[[EA Sports UFC 3]]'' || |} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Brock Lesnar}} *[https://www.wwe.com/superstars/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[WWE]].com *[https://m.facebook.com/thebrocklesnar/?locale2=hr_HR Brock Lesnar] na [[Facebook]]u *[https://mobile.twitter.com/brocklesnar Brock Lesnar] na [[Twitter]]u *[https://www.imdb.com/name/nm1137025/ Brock Lesnar] na [[IMDB]]-u *Brock Lesnarovi profili na [https://www.cagematch.net/?id=2&nr=669 Cagematch.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715161222/https://www.cagematch.net/?id=2&nr=669 |date=15. srpnja 2020. }}, [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&wrestler=335 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/brock-lesnar-346.html Internet Wrestling Database] *[https://www.ufc.com/athlete/brock-lesnar Brock Lesnar] na [[UFC]].com {{GLAVNIRASPORED:Lesnar, Brock}} [[Kategorija:Američki igrači američkog nogometa]] [[Kategorija:Američki kečeri]] k7rpyuzd39ridwbzpbiwh6z2mf9nzsy 0 603094 7570915 6724762 2026-08-06T13:34:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570915 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|183.000.}} [[Datoteka:Josip Bedeković - Natale solum magni ecclesiae dostoris sancti Hieronymi (1752).jpg|250px|desno|mini|Primjerak knjige "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." iz 1752., koji se nalazi u [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeju Međimurja u Čakovcu]], a u kojoj Bedeković piše da je [[Štrigova]] u [[Međimurje|Međimurju]] zapravo antički [[Stridon]], poznat kao rodno mjesto [[Sveti Jeronim|sv. Jeronima]]]] [[Datoteka:Josip Bedeković; Knjiga o sv. Jeronimu.JPG|250px|desno|mini|"Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju" izdana 2017. godine]] '''Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju''' je knjiga [[Josip Bedeković|Josipa Bedekovića]], zaslužnog [[pavlini|pavlina]], redovnikâ koji su mnogo unaprijedili kulturni, znanstveni, duhovni, ali i gospodarski život i razvoj Hrvatske tijekom [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Napisao ju je na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. Tiskana je [[tiskarstvo u 1752.|1752.]] godine u [[Bečki Novigrad|Bečkom Novigradu]]. Knjiga je jedno od najvrjednijih dijela [[hrvatski latinizam|hrvatske latinističke]] literature 18. stoljeća.<ref name="MEĐ">[https://medjimurje.hr/pod-medimurskim-nebom/najavljujemo/predstavljanje-knjige-josipa-bedekovica-knjiga-o-svetom-jeronimu-iliriku-i-medimurju-32621/ "Međimurje", online izdanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203081323/https://medjimurje.hr/pod-medimurskim-nebom/najavljujemo/predstavljanje-knjige-josipa-bedekovica-knjiga-o-svetom-jeronimu-iliriku-i-medimurju-32621/ |date=3. prosinca 2022. }} ''Predstavljanje knjige Josipa Bedekovića: Knjiga o svetom Jeronimu, Iliriku i Međimurju'', 23. siječnja 2018. (pristupljeno 20. rujna 2023.)</ref> Najvažnija je knjiga o hrvatskim zemljama u [[Međimurje|Međimurju]]. Velike je važnosti za cjelokupnu hrvatsku kulturu i kulturnu povijest Međimurja. Djelo je dragocjeno za povjesničare. Prema mišljenju kroatologa [[Alojz Jembrih|Alojza Jembriha]] i još dvjestatinjak najeminentnijih Bedekovićevih znanstvenika suvremenika, Bedeković je u tom djelu ponudio uvjerljive dokaze da se [[sv. Jeronim]] rodio na tlu Hrvatske, u međimurskom mjestu [[Štrigova|Štrigovi]].<ref name="HKR">[http://hkr.hr/?sec=3&tid=5&cid=67558 Hrvatski katolički radio] ''Vijesti iz kulture : 'Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju' '', 23. siječnja 2018. (pristupljeno 26. siječnja 2018.)</ref> Knjiga od 555 stranica sastoji se od dvije knjige. Prva je opsežnija. Bavi se poviješću [[Ilirik]]a. Posebno je Bedeković razradio pitanje razgraničenja rimskih provincija [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacij]]e i Panonije. Izveo je dokaz da je sv. Jeronim rođen u antičkom [[trgovište|trgovištu]] [[Stridon]]u, na mjestu današnje Štrigove u Međimurju. U prvom dijelu knjige je povijesno-zemljopisna monografija Međimurja, koja je prva takva [[studija]] o nekom hrvatskom kraju. U drugom dijelu knjige Bedeković se bavio sv. Jeronimom. To je najtemeljitija studija o životu i djelovanju sv. Jeronima. U drugom dijelu knjige je i popis svih [[svetac]]a i [[blaženik]]a s područja Ilirika do 18. stoljeća.<ref name="HKR"/> Na hrvatski je prevedena 2017. godine. Preveo ju je [[Marko Rašić]]. [[Redaktor]] knjige je ravnatelj Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu [[Stjepan Razum]], a lekturu je napravio stručni tim iz Međimurja predvođen prof. [[Ivan Pranjić|Ivanom Pranjićem]]. Urednik knjige je hrvatski akademik [[Dragutin Feletar]]. Nakladnici su Meridijan, Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Čakovcu, [[Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić]], [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"]], [[Zrinska garda Čakovec]] te [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]].<ref name="HKR"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Međimurje]] [[Kategorija:Knjige]] [[Kategorija:Hrvatski latinisti]] [[Kategorija:Red svetog Pavla prvog pustinjaka u Hrvatskoj]] 22upuou2h2903ow0iqy75j7hl2d6xpb 0 605930 7571034 6234550 2026-08-06T17:02:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571034 wikitext text/x-wiki '''Korana Serdarević''' ([[Zadar]], [[1982.]]) nagrađivana je hrvatska [[Spisateljica|spisateljica]].<ref>[https://fraktura.hr/autori/korana-serdarevic Fraktura: Korana Serdarević] pristupljeno 26. studenog 2019</ref> Autorica je knjiga priča "Nema se što učiniti" (Fraktura, 2015.), “Gušterov rep” (Fraktura, 2021.) i romana "Eksperiment Irene Tot" (Fraktura 2017.). Serdarević je godine 2006. diplomirala hrvatski jezik i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pri završetku studija od 2007. do 2010. radi kao [[Novinar|novinar]]ka Večernjeg lista i priloga Obzor, pišući ponajviše u rubrici kulture. Godine 2008. započinje paralelno s novinarstvom raditi kao nastavnica hrvatskog jezika. Dvije godine kasnije Serdarević je na mjestu izvršne urednice i novinarke portala Vip.hr, te suradnica kulturne rubrike tjednika Forum. Od 2006. godine honorarno radi i kao prevoditeljica s engleskog jezika za sinkronizaciju i prepjev pa prevodi animirane filmove Disneyja, Sonyja, Pixara i dr. Od godine 2014. u stalnom je radnom odnosu kao profesorica mentorica u zagrebačkoj XII. gimnaziji. Jedna je od autorica integriranih udžbenika iz hrvatskog jezika za gimnazije u izdanju Školske knjige. Suautorica je i jedna od voditeljica projekta za poticanje čitanja među mladima “Pisci u školskim klupama”. Na Večernjakovu natječaju za kratku priču 2013. godine pričom „Kravosas“ Korana Serdarević osvojila je prvu nagradu „Ranko Marinković“, a istu je nagradu osvojila ponovo [[2016.]] godine s pričom „Molim vas, pričekajte“. U prosincu 2013. godine kratkom pričom „Ptice“ osvojila je prvu nagradu „Zlatko Tomičić“ na natječaju Književnog kluba Karlovac. S pričom „Franka“ ulazi u uži izbor za regionalnu književnu nagradu „Vranac“ [[2014.]] godine. Godine 2018. dobitnice je regionalne nagrade Ulaznica za priču „Srećonoša“ . Nakon objavljivanja kratkih priča u periodici, godine 2015. u izdanju Frakture izlazi joj zbirka kratkih priča „Nema se što učiniti“, koja je za tu godinu nagrađena stimulacijom za najbolja književna ostvarenja od strane Ministarstva kulture RH. Priče su joj prevedene na [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Slovenski jezik|slovenski]] i ukrajinski jezik. U studenom 2017. u izdanju Frakture objavljuje prvi roman „Eksperiment Irene Tot“, koji je bio u finalu prestižne t-Portalove nagrade za roman godine. U siječnju 2021. u izdanju Frakture objavljuje drugu zbirku priča “Gušterov rep”. Sudjelovala je na mnogo hrvatskih, ali i međunarodnih književnih festivala, od kojih se izdvajaju Festival europske kratke priče, Cuirt International Festival of Literature u Irskoj i Vilenica u Sloveniji 2016. godine. Osim kao autorica, aktivna je i kao moderatorica na književnim festivalima i događanjima u zemlji. Članica je Hrvatskog društva pisaca. == Djela == • ''Nema se što učiniti'' (2015.) • ''Eksperiment Irene Tot'' (2017.) • ''Kameni div'' (slikovnica za djecu, 2018.) • ''Gušterov rep'' (2021.) === Sinkronizacija === * "[[Sezona lova]]" ([[2006.]]) * "[[Garfield 2: Priča o dvije mačke]]" ([[2006.]]) * "[[Ples malog pingvina]]" ([[2006.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mvinfo.hr/clanak/novozagrebacka-tribina-korana-serdarevic Moderna vremena: Novozagrebačka tribina: Korana Serdarević] * [https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/en/clanstvo/clan/korana-serdarevic Hrvtsko društvo pisaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220224648/https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/en/clanstvo/clan/korana-serdarevic |date=20. veljače 2021. }} {{GLAVNIRASPORED:Serdarević, Korana}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] 2kct80q30vfik94zhkkn6963fo56rr7 0 613744 7570909 7531345 2026-08-06T12:58:30Z ~2026-43299-70 368810 Ispravka teksta, postojeci tekst je bio neprecizan i tendenciozno je bila izbegnuta cinjenica da Hrvatska kao nezavisna država nije postojala pre 1918 već da je bila deo Austrougarske. 7570909 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Gorisvijeća}} {{Infobox border | name = Crnogorsko-hrvatska granica | image = Croatia Montenegro Locator.png | alt = | caption = | territory1 = {{Z+X|CG}} | territory2 = {{Z+X|HRV}} | length = 22.6 | enclaves = | established = | establishedreason = | current = [[1956.]] | currentreason = razgraničenje unutar [[SFRJ]] | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = | notes = }} [[Slika:Grenzverlauf HR-MNE.png|mini|desno|300px|Zemljovid granice]] [[Hrvatska]] i [[Crna Gora]] imaju kopnenu granicu dugačku 22,6 km.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2011.pdf |title=Statističke informacije 2011 |place=Zagreb |issn=1330-335X |year=2011 |publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |first=Kristijan |last=Jurić |editor-first=Ljiljana |editor-last=Ostroški |page=12 |chapter=Geografski i meteorološki podatci |format=pdf |access-date=1. lipnja 2020. |archive-date=21. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121115635/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2011.pdf |url-status=dead }}</ref> U odnosu na Hrvatsku, crnogorska se granica nalazi na samom jugoistoku zemlje i najkraća je hrvatska kopnena granica. U odnosu na Crnu Goru, hrvatska granica se nalazi na središnjem zapadnom kraju Crne Gore i također je najkraća od svih crnogorskih kopnenih granica. == Povijest == === Razgraničenje do 1918. === [[Datoteka:Triune Kingdom of Croatia (1868-1918)-es.svg|300px|mini|desno|[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]] obuhvaćala je Boku kotorsku i značajan dio današnjeg crnogorskog primorja]] Hrvatska je prije uspostave Jugoslavije bila deo Austrougarske i nije imala svoju granicu prema [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. === U kraljevini Jugoslavija === [[Datoteka:Locator map Zeta Banovina in Yugoslavia 1929-1939.svg|mini|desno|300px|[[Zetska banovina]] obuhvaćala je cijelu nekadašnju [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]].]] U Kraljevini Jugoslaviji, a i u SFRJ, srpska je politika težila oduzeti Hrvatskoj njen krajnji jug, već od 1918.,<ref>Franko Mirošević: Počelo je 1918. … južna Dalmacija 1918- 1929., „Školska knjiga“, Zagreb, 1992, </ref> a temelji su postavljeni djelovanjem velikosrpskih agenata znatno prije. Krenulo se od Boke kotorske iz Kraljevine Dalmacije{{pojasniti|Ovu rečenicu treba bolje formulirati}}. Kod [[Banovine u Kraljevini Jugoslaviji|podjele Kraljevine Jugoslavije na banovine]], [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] pridijeljen je cijeli terotorij nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. === Razgraničenje u Drugoj Jugoslaviji === Današnja [[državna granica|granica]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Republika Crna Gora|Republike Crne Gore]] baštini razgraničenje [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] odnosno [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] u razdoblju [[1945.]] – [[1956.]] godine.<ref name="Bagarić">[http://www.matica.hr/hr/530/hrvatske-granice-nakon-drugoga-svjetskog-rata-19451956-27447/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506173635/http://www.matica.hr/hr/530/hrvatske-granice-nakon-drugoga-svjetskog-rata-19451956-27447/ |date=6. svibnja 2018. }} Petar Bagarić: ''Hrvatske granice nakon Drugoga svjetskog rata 1945–1956.''. Tema broja: Granice Republike Hrvatske u svjetlu odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj vali. Hrvatska revija 3, 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)</ref> Granice prema susjednim državama (ponajprije Italiji, ali i Mađarskoj) bile su u Jugoslaviji dopušteni javni interes, pa su mediji opširno pisali o jugoslavenskim zahtjevima, a nastojali su i mobilizirati stanovništvo kako bi demonstrirali opću podršku državnoj politici. Međurepubličke granice su, naprotiv, bile prekrivene šutnjom. Premda su te granice kolokvijalno poznate kao avnojevske granice, one su godinama nakon osnutka AVNOJ-a bile proizvoljno mijenjane. K tome, većina ključnih odluka kao da je donesena usmeno: nema im pisanog traga, ali su ostale posljedice.<ref name="matica.hr-42">Zdenko Čepič, »Oris nastajanja slovensko-hrvaške meje po Drugi svetovni vojni«, Mikužev zbornik (ur. Zdenko Čepič, Dušan Nećak, Miroslav Stiplošek), Ljubljana, 1999., str. 203.–204.</ref><ref name="Bagarić"/> Današnja hrvatska granica s Crnom Gorom uspostavljena je tek 1947., kada je Crna Gora od [[BiH]] preuzela [[Sutorina|Sutorinu]].<ref name="matica.hr-91">Stjepan Ćosić, Niko Kapetanović, Nenad Vekarić, Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka, Dubrovnik, 2012.</ref>{{is|str. 54}} Vlastima u Zagrebu [[Vinko Foretić]], arhivist iz Dubrovnika, poslao je prijedlog podjele Boke kotorske počevši ga riječima{{pojasniti|Zadovoljava li ovo pismo Vinka Foretića kriterij važnosti?}}: {{citat|I ako držimo, da će svaki Hrvat i Srbin ma gdje se on nalazio u čitavoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji uživati jednakost i ravnopravnost, ipak je prirodna težnja hrvatskog življa, da se u što većem broju okupi oko svoje federalne Hrvatske, a pogotovo bi se hrvatski živalj Boke osjećao osamljenim van Hrvatske.<ref name="matica.hr-91"/>{{is|str. 37}}|Vinko Foretić}} Završio je riječima: {{citat|No, pretežno hrvatski grad [[Kotor]], [[Perast]], [[Dobrota]], [[Prčanj]], [[Stoliv]] s ostalim hrvatskim općinama [[Muo|Mula]], [[Lastva|Lastve]] i [[tivat|Tivta]] našli bi se, ti ostatci nekadašnje [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]], u sklopu svoje domovine Hrvatske.<ref name="matica.hr-91"/>{{is|str. 37}}|Vinko Foretić}} Hrvatske vlasti se nisu obraćale Crnoj Gori s prijedlozima podjele Boke kotorske,<ref name="Bagarić"/> te je ona, osim poluotoka Prevlake, u cijelosti pripala Crnoj Gori. === Granični spor nakon raspada SFRJ === [[Datoteka:Vicinity-of-Prevlaka-in-Croatia-and-Montenegro.PNG|400px|mini|Hrvatsko-crnogorska granica]] ==== Granični spor o Prevlaci ==== Pokušaja izigravanja međurepubličke crte na štetu Hrvatske bilo je u SFRJ. Prijedloga revizije granice bilo je s crnogorske strane listopada [[1991.]] nakon što je već Hrvatska u lipnju proglasila neovisnost. S mirnog prijedloga prešli su nedugo potom na [[Opsada Dubrovnika|vojnu agresiju na Hrvatsku]]. Prevlaka je, kao i gotovo cijeli jug Hrvatske, bila pod nadzorom [[JNA]] sve do [[Operacija Konavle|Operacije Konavle]] (20. do 24. listopada 1992.) u kojoj je [[HV]] vratila nadzor nad Konavlima i krajnim jugom Hrvatske. [[Datoteka:Unmop95.jpg|250px|mini|left|[[UNMOP]] nad Prevlakom.]] Temeljem sporazuma potpisanog u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. rujna]] [[1992.]], nakon jednogodišnje okupacije, JNA je napustila Konavle. Poluotok Prevlaku i okolicu posljednji jugoslavenski vojnik napustio je [[20. listopada]] [[1992.]] Sukladno dogovoru, vojni promatrači [[OUN]]-a raspoređeni na područje Prevlake i njezina okružja 15. listopada [[1992.]], zajedno s Motriteljskim izaslanstvom [[Europska zajednica|Europske zajednice]]. Dana [[1. veljače]] [[1996.]], nadzor nad poluotokom Prevlakom preuzeo je [[UNMOP]] (Izaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda u Prevlaci). Izaslanstvo je bilo zaduženo za područje poluotoka Prevlake i okolice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te susjedna područja u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (koja je tada bila dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]). Dana 15. prosinca [[2002.]] [[Vijeće sigurnosti]] donijelo je odluku o prekidu ovlasti Ujedinjenih naroda nad područjem Prevlake i okružja te njegovoga ponovnog uključenja u sastav [[Hrvatska|Hrvatske]]. Pet dana kasnije povukli su se vojni promatrači i ukinuto je Izaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda na Prevlaci. I otočić [[Mamula]], zemljopisno bliže crnogorskoj obali, koji je od [[1838.]] upisan u katastar crnogorske općine Radovanići,<ref>{{Citiranje weba |url=https://morski.hr/2020/10/11/dubrovacki-profesor-detaljno-pojasnjava-prevlaka-je-oduvijek-dio-opcine-vitaljina-treba-rijesiti-morsko-razgranicenje/ |title=Dubrovački profesor detaljno pojašnjava: “Prevlaka je oduvijek dio općine Vitaljina, treba riješiti morsko razgraničenje” |access-date=2021-10-22 |website=morski.hr |quote=Otok Lastavica (s tvrđavom Mamula), je od osnutka katastra za Kraljevinu Dalmaciju, odnosno od izrade katastarskog plana k.o. Radovanići (1838.) neprekidno pripadao katastarskoj općini Radovanići. Tu grubo griješi Božo Lasić, kada tvrdi drukčije. Naime, u vrijeme formiranja k.o. Radovanići (1838.), dvije nekretnine su “pokrivale” otok Rondón [na jeziku veneto, rondón znači: crna čiopa, ali otok zovu Lastavica, iako se lastavica, na jeziku veneto piše: rondinèla]. To su č.zem. 1 i č.zem. 2. Danas, čitav otok Lastavica (uključujući tvrđavu, nazvanu po nekadašnjem namjesniku Kraljevine Dalmacije, koji se zvao: Lazar Mamula) ima jedinstvenu oznaku katastarske parcele: 3438 k.o. Radovanići. Nikada, neka od nekretnina na otoku Lastavica, nije bila “izdvojena” iz k.o. Radovanići. Teško će Božo Lasić dokazati svoju tvrdnju kojom to opovrgava.}}</ref> se u početku spominjao kao sporno područje. ==== Spor o granici na moru ==== Dok je razgraničenje na kopnu riješeno, morska granica između dviju država kod Prevlake još nije definirana. Dok su granice na kopnu naslijeđene direktno iz SFR Jugoslavije, razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje nije postojalo. U ovakvim slučajevima granicu na moru definira UN-ova Konvencija o pravu mora, po kojoj se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije. <ref name="dw">[https://www.dw.com/hr/jo%C5%A1-jedna-hrvatska-pograni%C4%8Dna-kriza-na-jadranu/a-42121175 Još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu?], objavljeno 12. siječnja 2018., pristupljeno 20. kolovoza 2020.</ref> == Granični prijelazi == Zbog kratke granice, samo su dva granična prijelaza između Hrvatske i Crne Gore<ref>[http://signumsped.com/granicni-prijelazi/ Granični prijelazi], pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref>: * [[Karasovići]] (Hrvatska) - [[Debeli Brijeg]] (Crna Gora) i [[Vitaljina]] (Hrvatska) - [[Kobila (Crna Gora)|Kobila]] (Crna Gora) == Izvori == {{izvori|30em}} {{Matica hrvatska}} {{Granice Hrvatske}} {{Granice Crne Gore}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Državne granice]] [[Kategorija:Crnogorsko-hrvatska granica| ]] b7pgjngckine9dz45hpxhcg4wxzb9yt 7570918 7570909 2026-08-06T13:45:12Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43299-70|~2026-43299-70]] ([[User talk:~2026-43299-70|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:2dk|2dk]] 7531345 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Gorisvijeća}} {{Infobox border | name = Crnogorsko-hrvatska granica | image = Croatia Montenegro Locator.png | alt = | caption = | territory1 = {{Z+X|CG}} | territory2 = {{Z+X|HRV}} | length = 22.6 | enclaves = | established = | establishedreason = | current = [[1956.]] | currentreason = razgraničenje unutar [[SFRJ]] | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = | notes = }} [[Slika:Grenzverlauf HR-MNE.png|mini|desno|300px|Zemljovid granice]] [[Hrvatska]] i [[Crna Gora]] imaju kopnenu granicu dugačku 22,6 km.<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2011.pdf |title=Statističke informacije 2011 |place=Zagreb |issn=1330-335X |year=2011 |publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |first=Kristijan |last=Jurić |editor-first=Ljiljana |editor-last=Ostroški |page=12 |chapter=Geografski i meteorološki podatci |format=pdf |access-date=1. lipnja 2020. |archive-date=21. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121115635/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2011.pdf |url-status=dead }}</ref> U odnosu na Hrvatsku, crnogorska se granica nalazi na samom jugoistoku zemlje i najkraća je hrvatska kopnena granica. U odnosu na Crnu Goru, hrvatska granica se nalazi na središnjem zapadnom kraju Crne Gore i također je najkraća od svih crnogorskih kopnenih granica. == Povijest == === Razgraničenje do 1918. === [[Datoteka:Triune Kingdom of Croatia (1868-1918)-es.svg|300px|mini|desno|[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]] obuhvaćala je Boku kotorsku i značajan dio današnjeg crnogorskog primorja]] Hrvatska je prije uspostave Jugoslavije imala kao [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]] granicu prema [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. === U kraljevini Jugoslavija === [[Datoteka:Locator map Zeta Banovina in Yugoslavia 1929-1939.svg|mini|desno|300px|[[Zetska banovina]] obuhvaćala je cijelu nekadašnju [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]].]] U Kraljevini Jugoslaviji, a i u SFRJ, srpska je politika težila oduzeti Hrvatskoj njen krajnji jug, već od 1918.,<ref>Franko Mirošević: Počelo je 1918. … južna Dalmacija 1918- 1929., „Školska knjiga“, Zagreb, 1992, </ref> a temelji su postavljeni djelovanjem velikosrpskih agenata znatno prije. Krenulo se od Boke kotorske iz Kraljevine Dalmacije{{pojasniti|Ovu rečenicu treba bolje formulirati}}. Kod [[Banovine u Kraljevini Jugoslaviji|podjele Kraljevine Jugoslavije na banovine]], [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] pridijeljen je cijeli terotorij nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. === Razgraničenje u Drugoj Jugoslaviji === Današnja [[državna granica|granica]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Republika Crna Gora|Republike Crne Gore]] baštini razgraničenje [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] odnosno [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] u razdoblju [[1945.]] – [[1956.]] godine.<ref name="Bagarić">[http://www.matica.hr/hr/530/hrvatske-granice-nakon-drugoga-svjetskog-rata-19451956-27447/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506173635/http://www.matica.hr/hr/530/hrvatske-granice-nakon-drugoga-svjetskog-rata-19451956-27447/ |date=6. svibnja 2018. }} Petar Bagarić: ''Hrvatske granice nakon Drugoga svjetskog rata 1945–1956.''. Tema broja: Granice Republike Hrvatske u svjetlu odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj vali. Hrvatska revija 3, 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)</ref> Granice prema susjednim državama (ponajprije Italiji, ali i Mađarskoj) bile su u Jugoslaviji dopušteni javni interes, pa su mediji opširno pisali o jugoslavenskim zahtjevima, a nastojali su i mobilizirati stanovništvo kako bi demonstrirali opću podršku državnoj politici. Međurepubličke granice su, naprotiv, bile prekrivene šutnjom. Premda su te granice kolokvijalno poznate kao avnojevske granice, one su godinama nakon osnutka AVNOJ-a bile proizvoljno mijenjane. K tome, većina ključnih odluka kao da je donesena usmeno: nema im pisanog traga, ali su ostale posljedice.<ref name="matica.hr-42">Zdenko Čepič, »Oris nastajanja slovensko-hrvaške meje po Drugi svetovni vojni«, Mikužev zbornik (ur. Zdenko Čepič, Dušan Nećak, Miroslav Stiplošek), Ljubljana, 1999., str. 203.–204.</ref><ref name="Bagarić"/> Današnja hrvatska granica s Crnom Gorom uspostavljena je tek 1947., kada je Crna Gora od [[BiH]] preuzela [[Sutorina|Sutorinu]].<ref name="matica.hr-91">Stjepan Ćosić, Niko Kapetanović, Nenad Vekarić, Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka, Dubrovnik, 2012.</ref>{{is|str. 54}} Vlastima u Zagrebu [[Vinko Foretić]], arhivist iz Dubrovnika, poslao je prijedlog podjele Boke kotorske počevši ga riječima{{pojasniti|Zadovoljava li ovo pismo Vinka Foretića kriterij važnosti?}}: {{citat|I ako držimo, da će svaki Hrvat i Srbin ma gdje se on nalazio u čitavoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji uživati jednakost i ravnopravnost, ipak je prirodna težnja hrvatskog življa, da se u što većem broju okupi oko svoje federalne Hrvatske, a pogotovo bi se hrvatski živalj Boke osjećao osamljenim van Hrvatske.<ref name="matica.hr-91"/>{{is|str. 37}}|Vinko Foretić}} Završio je riječima: {{citat|No, pretežno hrvatski grad [[Kotor]], [[Perast]], [[Dobrota]], [[Prčanj]], [[Stoliv]] s ostalim hrvatskim općinama [[Muo|Mula]], [[Lastva|Lastve]] i [[tivat|Tivta]] našli bi se, ti ostatci nekadašnje [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]], u sklopu svoje domovine Hrvatske.<ref name="matica.hr-91"/>{{is|str. 37}}|Vinko Foretić}} Hrvatske vlasti se nisu obraćale Crnoj Gori s prijedlozima podjele Boke kotorske,<ref name="Bagarić"/> te je ona, osim poluotoka Prevlake, u cijelosti pripala Crnoj Gori. === Granični spor nakon raspada SFRJ === [[Datoteka:Vicinity-of-Prevlaka-in-Croatia-and-Montenegro.PNG|400px|mini|Hrvatsko-crnogorska granica]] ==== Granični spor o Prevlaci ==== Pokušaja izigravanja međurepubličke crte na štetu Hrvatske bilo je u SFRJ. Prijedloga revizije granice bilo je s crnogorske strane listopada [[1991.]] nakon što je već Hrvatska u lipnju proglasila neovisnost. S mirnog prijedloga prešli su nedugo potom na [[Opsada Dubrovnika|vojnu agresiju na Hrvatsku]]. Prevlaka je, kao i gotovo cijeli jug Hrvatske, bila pod nadzorom [[JNA]] sve do [[Operacija Konavle|Operacije Konavle]] (20. do 24. listopada 1992.) u kojoj je [[HV]] vratila nadzor nad Konavlima i krajnim jugom Hrvatske. [[Datoteka:Unmop95.jpg|250px|mini|left|[[UNMOP]] nad Prevlakom.]] Temeljem sporazuma potpisanog u [[Ženeva|Ženevi]] [[30. rujna]] [[1992.]], nakon jednogodišnje okupacije, JNA je napustila Konavle. Poluotok Prevlaku i okolicu posljednji jugoslavenski vojnik napustio je [[20. listopada]] [[1992.]] Sukladno dogovoru, vojni promatrači [[OUN]]-a raspoređeni na područje Prevlake i njezina okružja 15. listopada [[1992.]], zajedno s Motriteljskim izaslanstvom [[Europska zajednica|Europske zajednice]]. Dana [[1. veljače]] [[1996.]], nadzor nad poluotokom Prevlakom preuzeo je [[UNMOP]] (Izaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda u Prevlaci). Izaslanstvo je bilo zaduženo za područje poluotoka Prevlake i okolice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te susjedna područja u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (koja je tada bila dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]). Dana 15. prosinca [[2002.]] [[Vijeće sigurnosti]] donijelo je odluku o prekidu ovlasti Ujedinjenih naroda nad područjem Prevlake i okružja te njegovoga ponovnog uključenja u sastav [[Hrvatska|Hrvatske]]. Pet dana kasnije povukli su se vojni promatrači i ukinuto je Izaslanstvo promatrača Ujedinjenih naroda na Prevlaci. I otočić [[Mamula]], zemljopisno bliže crnogorskoj obali, koji je od [[1838.]] upisan u katastar crnogorske općine Radovanići,<ref>{{Citiranje weba |url=https://morski.hr/2020/10/11/dubrovacki-profesor-detaljno-pojasnjava-prevlaka-je-oduvijek-dio-opcine-vitaljina-treba-rijesiti-morsko-razgranicenje/ |title=Dubrovački profesor detaljno pojašnjava: “Prevlaka je oduvijek dio općine Vitaljina, treba riješiti morsko razgraničenje” |access-date=2021-10-22 |website=morski.hr |quote=Otok Lastavica (s tvrđavom Mamula), je od osnutka katastra za Kraljevinu Dalmaciju, odnosno od izrade katastarskog plana k.o. Radovanići (1838.) neprekidno pripadao katastarskoj općini Radovanići. Tu grubo griješi Božo Lasić, kada tvrdi drukčije. Naime, u vrijeme formiranja k.o. Radovanići (1838.), dvije nekretnine su “pokrivale” otok Rondón [na jeziku veneto, rondón znači: crna čiopa, ali otok zovu Lastavica, iako se lastavica, na jeziku veneto piše: rondinèla]. To su č.zem. 1 i č.zem. 2. Danas, čitav otok Lastavica (uključujući tvrđavu, nazvanu po nekadašnjem namjesniku Kraljevine Dalmacije, koji se zvao: Lazar Mamula) ima jedinstvenu oznaku katastarske parcele: 3438 k.o. Radovanići. Nikada, neka od nekretnina na otoku Lastavica, nije bila “izdvojena” iz k.o. Radovanići. Teško će Božo Lasić dokazati svoju tvrdnju kojom to opovrgava.}}</ref> se u početku spominjao kao sporno područje. ==== Spor o granici na moru ==== Dok je razgraničenje na kopnu riješeno, morska granica između dviju država kod Prevlake još nije definirana. Dok su granice na kopnu naslijeđene direktno iz SFR Jugoslavije, razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje nije postojalo. U ovakvim slučajevima granicu na moru definira UN-ova Konvencija o pravu mora, po kojoj se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije. <ref name="dw">[https://www.dw.com/hr/jo%C5%A1-jedna-hrvatska-pograni%C4%8Dna-kriza-na-jadranu/a-42121175 Još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu?], objavljeno 12. siječnja 2018., pristupljeno 20. kolovoza 2020.</ref> == Granični prijelazi == Zbog kratke granice, samo su dva granična prijelaza između Hrvatske i Crne Gore<ref>[http://signumsped.com/granicni-prijelazi/ Granični prijelazi], pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref>: * [[Karasovići]] (Hrvatska) - [[Debeli Brijeg]] (Crna Gora) i [[Vitaljina]] (Hrvatska) - [[Kobila (Crna Gora)|Kobila]] (Crna Gora) == Izvori == {{izvori|30em}} {{Matica hrvatska}} {{Granice Hrvatske}} {{Granice Crne Gore}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Državne granice]] [[Kategorija:Crnogorsko-hrvatska granica| ]] bcmui0qqtjm0xtgnbc09m2s3bc30qnf 0 621931 7571033 7442238 2026-08-06T17:01:49Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571033 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne |slika = MC_Chaine_des_Puys.jpg |godina = [[2018.]] <small>(42. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = ne |dossier = 1434 |država = {{Z+X|FRA}} |karta = Francuska |karta-oznaka = Chaîne des Puys |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|45|46||N|02|57||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Chaîne des Puysa u Francuskoj }} '''Chaîne des Puys''' je lanac [[vulkan]]skih kupola, i [[maar]]ova u [[Francuska|francuskom]] [[Središnji masiv|Središnjem masivu]]. Dug je oko 40&nbsp;km i sadrži 48 stožastih brda, 8 vulkanskih kupola i 15 maarova i erupcijskih kratera. Najviša točka mu je 1.465 m visok ugasli vulkan [[Puy de Dôme]] koji se nalazi u sredini lanca. Lanac uključuje i dugi rasjed Limagne i izvrnuti reljef Montagne de la Serre. Ime mu dolazi od [[francuski|francuskog]] naziva za vulkansku planinu oblog profila - ''puy'' ([[starofrancuski jezik]]: „uzvisina”). Chaîne des Puys je reprezentativni dio Zapadnoeuropskog rasjeda koji je nastao nakon formacije [[Alpe|Alpa]] prije 35 milijuna godina. [[geologija|Geološke]] odlike ove skupine su primjer kako [[kontinentalna kora]] puca, potom se urušava, dopuštajući [[magma|magmi]] iz dubine da potakne uzdizanje površine. Smatra se da je posljednja [[vulkanska erupcija]] ovih vulkana bila oko 4040. pr. Kr. (± 150 godina). Godine 2018. Chaîne des Puys upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao „izvanredan primjer kontinentalnog rasjeda koji je jedan od pet glavnih faza [[tektonika|tektonike]] ploča”<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1434 Chaîne des Puys - Limagne fault tectonic arena], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2018.</ref> {{Široka slika|Panorama_puy_de_dome_sud.jpg|700px|Pogled na Chaîne des Puys s Puy de Dômea južno zimi.|40%|center}} ==Povijest i odlike== [[Slika:Cha%C3%AEne_des_Puys_-_139.jpg|mini|Južna padina Chaîne des Puys s puy Parioua; s lijeva na desno: Puy de Fraisse (iza četinjača), Puy Gouttes, Puy Chopine, Puy de Louchadière, blizanci Puys Coquille i Jume, te Puy de Chaumont i Puy de la Nugere.]] Chaîne des Puys se počeo formirati prije oko 95.000 godina, a vulkanska aktivnost koja je stvorila ovo [[gorje]] je prestala prije oko 10.000 godina.<ref name="NWotW">Richard L. Scheffel i Susan J. Wernet, ur. ''Natural Wonders of the World'', United States of America: Reader's Digest Association, Inc., 1980., str. 306.–307. {{ISBN|0-89577-087-3}}</ref> Većina stožaca je nastala „strombolijskim erupcijama” i obično imaju jako izražene kratere na vrhu. Neki imaju kratere u obliku gnijezda, dok ostali imaju slomljene rubove kratera kroz koje je lava protjecala.<ref name="NWotW"/> Nasuprot tomu, Puy de Dôme je nastao „pelejskom erupcijom” koja se odlikuje dugim razdobljima mirovanja koji su isprekidani iznenadnim i iznimno nasilnim erupcijama.<ref name="NWotW"/> Ovo gorje je jako važno za razvoj [[vulkanologija|vulkanologije]] jer je bilo prvo mjesto koje je od 1820-ih istraživao engleski geolog [[George Julius Poulett Scrope]]. On je 1827. godine objavio svoj klasični rad „Memoari o geologiji središnje Francuske, uključujući vulkansko formiranje Auvergnea, Velaya i Vivaraisa”, koje je kasnije dopunjeno i izdano u popularnijem djelu, „Geologija i ugasli vulkani središnje Francuske” 1858. god.<ref>George Poulett Scrope, ''The Geology and extinct Volcanos of Central France'', J. Murray, London, 1858. str. 258. {{ISBN|0-405-10459-6}}</ref> Ova djela su bili prvi objavljeni opisi gorja Chaîne des Puys i njegova analiza je udarila temelje mnogim osnovnim načelima vulkanologije. <gallery> Slika:Cha%C3%AEne_des_Puys_Relief_Map,_SRTM-1.jpg|Karta reljefa Slika:Come_pariou.jpg|Pogled na Chaîne des Puys s Puy de Dômea Slika:Puy_de_dome_2001-07-30.jpg|Puy de Dôme sa zapada Slika:Puy_de_C%C3%B4me_-_182.jpg|Pogled iz zraka na jugoistočni obronak Puy de Cômea Slika:Gour_de_Tazenat.JPG|Maar Gour de Tazenat </gallery> ==Izvori== {{izvori}} * Alwyn Scarth i Jean-Claude Tanguy, ''Volcanoes of Europe'', Oxford University Press, 2001. str. 243. {{ISBN|0-19-521754-3}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Chaîne des Puys}} *[https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=210020 Chaîne des Puys], [https://en.wikipedia.org/wiki/Global_Volcanism_Program Global Volcanism Program], [https://en.wikipedia.org/wiki/Smithsonian_Institution Smithsonian Institution] {{eng oznaka}} *[http://www.parcdesvolcans.fr/ Parc naturel régional des volcans d'Auvergne], službene stranice Parka prirode vulkana Auvergne {{fr}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Gorja u Francuskoj]] [[Kategorija:Maarovi]] [[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]] [[Kategorija:Pleistocenski vulkanizam]] mlz0yfjsmp3inhfz43sgz0moh1k7mmh 0 622161 7571347 6231502 2026-08-07T04:23:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571347 wikitext text/x-wiki Lakozamid je funkcionalizirana [[aminokiselina]] koja se koristi za dodatno liječenje parcijalnih napadaja i dijabetičke neuropatske boli. Lakozamid, odnosno (R)-2-acetamido-N-benzil-3-metoksipropionamid, je [[lijek]] koji pripada klasi organskih spojeva poznatih kao n-acil-alfa aminokiseline. To su spojevi koji sadrže alfa aminokiselinu (ili njegov derivat) koji nosi acilnu skupinu na svom terminalnom dušikovom [[atom]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Christoph Kellinghaus |title=Lacosamide as treatment for partial epilepsy: mechanisms of action, pharmacology, effects, and safety |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2754090/ |year=2009 |journal=Therapeutics and Clinical Risk Management |volume=5 |pages=757–766}}</ref> == Indikacija == Lakozamid je [[Antiepileptici|antiepileptik]] odobren za adjuvantnu terapiju i monoterapiju parcijalne epilepsije. Lakozamid utječe na sporu inaktivaciju natrijevih kanala reguliranih naponom, rezultat čega je stabilizacija hiperekscitabilnih membrana neurona. Lakozamid se koristi zajedno s drugim lijekovima za liječenje parcijalnih napadaja kod ljudi s [[Epilepsija|epilepsijom]] koji imaju najmanje 17 godina. Injekcija lakozamida je indicirana za kratkotrajnu uporabu kada oralna terapija nije učinkovita. Lijek je odobren 29.10.2008. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i 03.09.2008. [[Europska unija|Europskoj uniji]] pod tržišnim imenom [https://mediately.co/hr/drugs/Z3LiCuojiaxGO2aw0rModRVCuuZ/vimpat-150-mg-filmom-oblozene-tablete#indications VIMPAT]. Dostupne formulacije su oralne tablete, sirup i intravenozna infuzija.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Lacosamide |url=https://www.drugbank.ca/drugs/DB06218 |access-date=12. srpnja 2018. |archive-date=26. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190326093605/https://www.drugbank.ca/drugs/DB06218 |url-status=dead }}</ref> == Mehanizam djelovanja == Lakozamid djeluje tako što potiče sporu inaktivaciju natrijevih kanala prilikom depolarizacije membranskog potencijala. Nedavne studije upućuju na to da lakozamid utječe samo na one neurone koji su dugotrajno depolarizirani ili aktivni, tipično za [[neuron]]e u središtu epileptičkog napadaja, za razliku od ostalih antiepileptičkih lijekova kao što su karbamazepin ili lamotrigin koji usporavaju oporavak od inaktivacije i smanjuju sposobnost neurona da aktiviraju akcijske potencijale. Lakozamid djeluje i neuroprotektivno vezanjem na CRMP-2 protein, [[fosfoprotein]] koji je prvenstveno eksprimiran u živčanom sustavu i koji je uključen u [[Stanična diferencijacija|diferencijaciju]] neurona i kontrolu izlučivanja [[akson]]a. Uloga CRMP-2 vezanja u kontroli napadaja nije potpuno razjašnjena, ali pretpostavlja se da vezanjem ovog proteina i lakozamida dolazi do smanjene mogućnosti nastanka abnormalnih živčanih struktura u mozgu.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Sarah M. Wilson, Rajesh Khanna |title=Specific binding of lacosamide to collapsin response mediator protein 2 (CRMP2) and direct impairment of its canonical function: implications for the therapeutic potential of lacosamide |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4272652/ |date=Travanj 2015. |journal=Molecular neurobiology |volume=51 |issue=2 |pages=599–609 |id=10.1007/s12035-014-8775-9}}</ref> == Farmakokinetika == Nakon oralnog uzimanja lakozamida, najviša razina u [[krv]]i postiže se u trajanju od 1 do 4 sata. Bioraspoloživost ovog lijeka je gotovo 100%. Potrebno je oko 13 sati da količina lijeka u krvi padne za najmanje 50%. iz toga proizlazi da je lijek potrebno uzimati dva puta dnevno, svakih 12 sati. Lijek se metabolizira u [[Jetra|jetri]] pomoću enzima porodice [[Citokrom P-450|citokrom-P450 oksidaza]]: CYP2C19,CYP2C9 i CYP3A4. Primarni metaboliti koji se izlučuju putem [[bubreg]]a su nepromijenjeni lakozamid (približno 40% doza), njegov O-desmetilni metabolit (približno 30%) i strukturno nepoznata polarna frakcija (~20%). Metabolit O-desmetil-lakozamid nema poznatu farmakološku aktivnost. Osobe s lošom funkcijom bubrega trebaju uzimati nižu dozu lijeka, jer lijek može ostati duže u krvotoku i uzrokovati štetne nuspojave.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Pubchem |title=Lacosamide |url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/Lacosamide#section=Metabolism-Metabolites}}</ref> == Ograničenja terapije antiepilepticima == Terapija antiepilepticima još uvijek je samo simptomatska te predstavlja olakšanje stanja bolesnicima, ali ne i mogućnost potpunog izlječenja. Danas su još uvijek brojne štetne nuspojave tijekom korištenja antiepileptika, a moguće su i interakcije s drugim lijekovima kod nekih osoba te se ne preporuča [[politerapija]]. == Nuspojave == Najčešće moguće [[Nuspojava|nuspojave]] uključuju mučninu, povraćanje, zatvor, vrtoglavicu, glavobolju, poremećenu koordinaciju, pospanost, tremor, depresiju, abnormalno hodanje, zamagljen vid, abnormalne pokrete oka te svrbež. U ozbiljne nuspojave ubraja se dvostruki vid, brzi ili snažni otkucaji srca, groznica, osip na koži, natečene žlijezde, simptomi gripe, modrice, utrnulost, bol, slabost mišića, gubitak apetita, [[žutica]] (yellowing na koži ili očima) ili bol u leđima, zamagljen ili krvavi urin, oticanje.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Lacosamide |url=https://www.epilepsy.com/medications/lacosamide}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lijekovi]] 1m89ve5uo4vgcet64b7q51tkxf9ly9g 0 622729 7571314 7429935 2026-08-07T01:28:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7571314 wikitext text/x-wiki '''[[Kup Međimurskog nogometnog saveza]]''' za sezonu 2017./18. je osvojilo ''[[NK Međimurje Čakovec|"Međimurje"]]'' iz [[Čakovec|Čakovca]], koje se uz finalista ''[[NK Nedelišće|"Nedelišće"]]'' plasirao u pretkolo [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog kupa]] za sezonu 2018./19.<ref>[http://nk-nedelisce.hr/index.php/hr/component/content/article/88-novosti/801-medimurje-zasluzeno-do-obrane-naslova-u-kupu?Itemid=437 nk-nedelisce.hr, ''Međimurje zasluženo do obrane naslova u kupu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180718234627/http://nk-nedelisce.hr/index.php/hr/component/content/article/88-novosti/801-medimurje-zasluzeno-do-obrane-naslova-u-kupu?Itemid=437 |date=18. srpnja 2018. }}, objavljeno 6. lipnja 2018., pristupljeno 18. srpnja 2018.</ref> == Sudionici == U natjecanju je sudjelovao 71 klub s područja [[Međimurska županija|Međimurske županije]], prikazanih prema pripadnostima ligama u sezoni 2017./18. {| |- |valign="top"| ; [[3. HNL – Istok]] (III.) * [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] ; [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|4. NL Čakovec – Varaždin]] (IV.) * [[NK Dinamo Domašinec|Dinamo Domašinec]] * Međimurec Dunjkovec-Pretetinec * [[NK Mladost Prelog|Mladost Komet Prelog]] * [[NK Nedelišće|Nedelišće]] * [[NK Polet Sveti Martin na Muri|Polet Sveti Martin na Muri]] * Pušćine * [[NK Rudar Mursko Središće|Rudar Mursko Središće]] * [[NK Sloboda Slakovec|Sloboda Slakovec]] * [[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]] |valign="top"| ; [[1. ŽNL Međimurska]] (V.) * [[NK BSK Belica|BSK Belica]] * Centrometal Macinec * [[NK Dinamo Palovec|Dinamo Palovec]] * Galeb Oporovec * [[NK Graničar Kotoriba|Graničar Kotoriba]] * [[NK Hodošan|Hodošan]] * Jedinstvo Gornji Mihaljevec * [[NK Mladost Sveta Marija|Mladost Sveta Marija]] * Naprijed Cirkovljan * [[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]] * Podturen * [[NK Polet Pribislavec|Polet Pribislavec]] * [[NK Sokol Vratišinec|Sokol Vratišinec]] * Sloga Štrigova * [[NK Spartak Mala Subotica|Spartak Mala Subotica]] * [[NK Trnava Goričan|Trnava Goričan]] |valign="top"| ; [[2. ŽNL Međimurska|2. ŽNL Međimurska - Skupina A]] (VI.) * Borac PMP Turčišće * Budućnost Miklavec * Budućnost Podbrest * [[NK Croatia Orehovica|Croatia Orehovica]] * ČSK Čehovec * [[NK Drava Kuršanec|Drava Kuršanec]] * Dubrava Sivica * [[NK Dubravčan Donja Dubrava|Dubravčan Donja Dubrava]] * Jadran Štefanec * Jedinstvo Novo Selo na Dravi * [[NK Kraljevčan 38 Donji Kraljevec|Kraljevčan 38 Donji Kraljevec]] * Mladost Dekanovec * [[NK Mladost Ivanovec|Mladost Ivanovec]] * Omladinac Držimurec-Strelec * [[NK Radnički Gardinovec|Radnički Gardinovec]] * [[NK Vidovčan Donji Vidovec|Vidovčan Donji Vidovec]] ; [[2. ŽNL Međimurska|2. ŽNL Međimurska - Skupina B]] (VI.) * [[NK Bratstvo Jurovec|Bratstvo Jurovec]] * [[NK Bratstvo Savska Ves|Bratstvo Savska Ves]] * Donji Koncovčak * [[NK Hajduk Brezje|Hajduk Brezje]] * Hajduk Štrukovec * Mali Mihaljevec * Mura Hlapičina * [[NK Omladinac Mačkovec|Omladinac Mačkovec]] * [[NK Plavi Peklenica|Plavi Peklenica]] * Pobjeda Gornji Hrašćan * Sloboda Mihovljan * [[NK Strahoninec|Strahoninec]] * Šenkovec * Trnovec * [[NK Venera Sveti Juraj na Bregu|Venera PMP Sveti Juraj na Bregu]] * Zasadbreg 77 |valign="top"| ; [[3. ŽNL Međimurska]] (VII.) * Borac Donji Hrašćan * Bratstvo Preseka * Dinamo Žiškovec * Draškovec * Drava Donji Mihaljevec * Mladost Selnica * Napredak Gornji Kraljevec * [[NŠ Međimurje-Čakovec Čakovec|NŠ Međimurje-Čakovec]] * Otok * Parag * Torpedo Križovec * Vučetinec ; ne natječu se * Mladost Palinovec |- |} == Rezultati == === 1. kolo === {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |Otok - '''Jedinstvo Novo Selo na Dravi''' ||0:3 || |- |Radnički Gardinovec - '''Donji Koncovčak''' ||2:6 || |- |Bratstvo Preseka - '''Pobjeda Gornji Hrašćan''' ||0:5 || |- |'''Hajduk Brezje''' - Budućnost Podbrest ||4:0 || |- |Borac Donji Hrašćan - '''Venera PMP Sveti Juraj na Bregu''' ||0:3 || |- |Draškovec - '''Sloga Štrigova''' ||2:3 || |- |Dubrava Sivica - '''Strahoninec''' ||1:2 || |- |Parag - '''Mura Hlapičina''' ||1:12 || |- |Napredak Gornji Kraljevec - '''Bratstvo Savska Ves''' ||0:4 || |- |'''Podturen''' - Mali Mihaljevec ||7:2 || |- |'''Drava Kuršanec''' - Hajduk Štrukovec ||3:2 || |- |'''Vučetinec''' - Borac PMP Turčišće ||4:2 || |- |Torpedo Križovec - '''Sloboda Mihovljan''' ||0:1 || |- |Dinamo Žiškovec - '''Mladost Sveta Marija''' ||0:2 || |- |Mladost Selnica - '''Dinamo Domašinec''' ||0:12 || |- |'''Drava Donji Mihaljevec''' - Mladost Dekanovec ||7:1 || |- |'''Zasadbreg 77''' - Bratstvo Jurovec ||4:0 || |- |Omladinac Mačkovec - '''Trnovec''' ||8:9 || |- |Budućnost Miklavec - '''Pušćine''' ||0:2 || |- |Vidovčan Donji Vidovec - '''Galeb Oporovec''' ||3:5 || |- |NŠ Međimurje-Čakovec - '''BSK Belica''' ||1:3 || |- |'''Omladinac Držimurec-Strelec''' - Naprijed Cirkovljan ||6:5 || |- |'''Jadran Štefanec''' - Jedinstvo Gornji Mihaljevec ||6:5 || |- |} <small> '''Slobodni: ''Croatia Orehovica, Dubravčan Donja Dubrava, Graničar Kotoriba, Hodošan, Kraljevčan 38 Donji Kraljevec, Mladost Komet Prelog, Polet Sveti Martin na Muri, Rudar Mursko Središće, Spartak Mala Subotica ''''' </small> === 2. kolo === {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |Spartak Mala Subotica - '''Jedinstvo Novo Selo na Dravi''' ||2:5 || |- |Donji Koncovčak - '''Croatia Orehovica''' ||2:3 || |- |Pobjeda Gornji Hrašćan - '''Hajduk Brezje''' ||0:1 || |- |'''Venera PMP Sveti Juraj na Bregu''' - Dubravčan Donja Dubrava ||5:0 || |- |'''Graničar Kotoriba''' - Sloga Štrigova ||4:2 || |- |'''Strahoninec''' - Mura Hlapičina ||2:0 || |- |Bratstvo Savska Ves - '''Podturen''' ||0:4 || |- |Drava Kuršanec - '''Rudar Mursko Središće''' ||2:4 || |- |'''Mladost Komet Prelog''' - Vučetinec ||11:0 || |- |Sloboda Mihovljan - '''Mladost Sveta Marija''' ||2:5 || |- |'''Dinamo Domašinec''' - Drava Donji Mihaljevec ||4:1 || |- |'''Zasadbreg 77''' - Kraljevčan 38 Donji Kraljevec ||5:3 || |- |'''Polet Sveti Martin na Muri''' - Trnovec ||2:1 || |- |Pušćine - '''Galeb Oporovec''' ||0:1 || |- |'''BSK Belica''' - Omladinac Držimurec-Strelec ||5:1 || |- |Jadran Štefanec - '''Hodošan''' ||4:5 || |- |} === 3. kolo (1/16 završnice) === {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |Jedinstvo Novo Selo na Dravi - '''Nedelišće''' ||0:2 || |- |'''Croatia Orehovica''' - Sokol Vratišinec ||5:4 || |- |Hajduk Brezje - '''Sloga Čakovec''' ||0:3 || |- |Venera PMP Sveti Juraj na Bregu - '''Plavi Peklenica''' ||1:3 || |- |'''Graničar Kotoriba''' - Centrometal Macinec ||2:1 || |- |Strahoninec - '''Trnava Goričan''' ||1:4 || |- |Podturen - '''Dinamo Palovec''' ||0:1 || |- |'''Rudar Mursko Središće''' - Međimurec Dunjkovec-Pretetinec ||4:0 || |- |'''Mladost Komet Prelog''' - Mladost Palinovec ||3:0 || |- |'''Mladost Sveta Marija''' - ČSK Čehovec ||4:0 || |- |Dinamo Domašinec - '''Polet Pribislavec''' ||1:3 || |- |'''Zasadbreg 77''' - Šenkovec ||3:1 || |- |'''Polet Sveti Martin na Muri''' - Mladost Ivanovec ||14:0 || |- |Galeb Oporovec - '''Sloboda Slakovec''' ||5:6 || |- |BSK Belica - '''Omladinac Novo Selo Rok''' ||0:1 || |- |Hodošan - '''Međimurje Čakovec''' ||0:5 || |- |} === Osmina završnice === {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |'''Nedelišće''' - Croatia Orehovica ||1:0 || |- |'''Sloga Čakovec''' - Plavi Peklenica ||4:0 || |- |Graničar Kotoriba - '''Trnava Goričan''' ||1:2 || |- |Dinamo Palovec - '''Rudar Mursko Središće''' ||3:4 || |- |'''Mladost Komet Prelog''' - Mladost Sveta Marija ||7:6 || |- |Polet Pribislavec - '''Zasadbreg 77''' ||0:1 || |- |Polet Sveti Martin na Muri - '''Sloboda Slakovec''' ||3:5 || |- |Omladinac Novo Selo Rok - '''Međimurje Čakovec''' ||1:4 || |- |} === Četvrtzavršnica === {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |'''Nedelišće''' - Sloga Čakovec ||2:1 || |- |Trnava Goričan - '''Rudar Mursko Središće''' ||0:1 || |- |'''Mladost Komet Prelog''' - Zasadbreg 77 ||4:0 || |- |Sloboda Slakovec - '''Međimurje Čakovec''' ||0:6 || |- |} === Poluzavršnica === Igrano na dvije utakmice {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |Rudar Mursko Središće - '''Nedelišće''' ||2:1, 1:3 ||<ref name="nedelisce">[http://nk-nedelisce.hr/index.php/hr/utakmice/kup-medjimurja nk-nedelisce.hr, Kup Međimurja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180707015114/http://www.nk-nedelisce.hr/index.php/hr/utakmice/kup-medjimurja |date=7. srpnja 2018. }}, pristupljeno 18. srpnja 2018.</ref><ref name="medjimurje_1">[https://medjimurje.hr/sport/nogomet/polufinale-kupa-medimurja-tko-ce-u-finale-s-nk-nedeliscom-nk-mladost-komet-ili-nk-medimurje-34280/ medjimurje.hr, ''POLUFINALE KUPA MEĐIMURJA: Tko će u finale s NK Nedelišćom? NK Mladost/Komet ili NK Međimurje?''], objavljeno 27. travnja 2018., pristupljeno 19. srpnja 2018.</ref> |- |Mladost Komet Prelog - '''Međimurje Čakovec''' ||1:1, 0:2 ||<ref name="medjimurje_1"/><ref>[https://medjimurje.hr/sport/nogomet/u-finalu-kupa-mns-a-koje-se-igra-23-svibnja-i-6-lipnja-medimurje-i-nedelisce0-34619/ medjimurje.hr, ''U finalu Kupa MNS-a, koje se igra 23. svibnja i 6. lipnja, Međimurje i Nedelišće''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210303004453/https://medjimurje.hr/sport/nogomet/u-finalu-kupa-mns-a-koje-se-igra-23-svibnja-i-6-lipnja-medimurje-i-nedelisce0-34619/ |date=3. ožujka 2021. }}, objavljeno 18. svibnja 2018., pristupljeno 19. srpnja 2018.</ref> |- |} === Završnica === Igrano na dvije utakmice, 23. svibnja i 6. lipnja 2018. {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !par !!rez. !!napomene |- |'''Međimurje Čakovec''' - Nedelišće ||2:0, 3:2 ||''"Međimurje"'' pobjednik kupa<ref name="nedelisce"/><ref> [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2018.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2017./18., 1. ŽNL sa završnicama županijskih kupova] </ref><ref>[https://medjimurje.hr/sport/nogomet/odigrano-finale-kupa-mns-a-medimurje-pobjednik0-34945/ medjimurje.hr, ''Odigrano finale Kupa MNS-a: Međimurje pobjednik!''], objavljeno 7. lipnja 2018., pristupljeno 19. srpnja 2018.</ref> |- |} == Poveznice == * [[Kup Međimurskog nogometnog saveza]] * [[3. ŽNL Međimurska 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mns.hr/ mns.hr, Međimurski nogometni savez] * [https://medjimurje.hr/sport/nogomet/ medjimurje.hr ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190208145616/https://medjimurje.hr/sport/nogomet/ |date=8. veljače 2019. }} * [http://www.mnovine.hr/sport/nogomet/ mnovine.hr] * [https://emedjimurje.rtl.hr/vijesti/sport/ emedjimurje.rtl.hr] == Izvori == <small> * [http://www.mns.hr/kup/kup_2017_2018_stablo_07062018.pdf mns.hr, Kup MNS-a 2017./18., stablo natjecanja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. srpnja 2018. * [http://www.mns.hr/kup/kup_2017_2018_rang_lista_05072017.pdf mns.hr, Kup MNS-a 2017./18., rang-lista sudionika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. srpnja 2018. * [http://www.mns.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=349&Itemid=56 mns.hr, ''"Gool"'' - službeno glasilo MNS-a], pristupljeno 18. srpnja 2018. * [http://nk-nedelisce.hr/index.php/hr/utakmice/kup-medjimurja nk-nedelisce.hr/, Kup Međimurja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180707015114/http://www.nk-nedelisce.hr/index.php/hr/utakmice/kup-medjimurja |date=7. srpnja 2018. }}, pristupljeno 18. srpnja 2018. * [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2018.html#5hnl rsssf.com, Hrvatska 2017./18., 1. ŽNL sa završnicama županijskih kupova] {{izvori}} </small> [[Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj|Međimurska 2017-18]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2017./18.|Međimurska-kup]] [[Kategorija:Nogomet u Međimurskoj županiji]] sptswsaae7ygwiknwjx1ky0k1rw423r 0 623791 7571026 7486407 2026-08-06T16:58:20Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571026 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Gorje Barberton Makhonjwa |slika = BarbertonMts.jpg |godina = [[2018.]] <small>(42. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = - |dossier = 1575 |država = {{Z+X|JAR}} |karta = Južna Afrika |karta-oznaka = Barberton |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|25|47|09|S|31|03|11|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Barbertona u JAR }} '''Makhonjwa gorje''' ([[afrikaans]]: ''Makhonjwa-berge''), poznato i kao '''Barbertonski pojas zelenog kamenja''' ([[afrikaans]]: ''Barberton Groensteen Gordel'') je gorje malih planina i brda koje pokriva područje od 120 x 60&nbsp;km u [[Južna Afrika|Južnoafričkoj]] pokrajini [[Mpumalanga]] i susjednom [[Esvatini]]ju. Njegovih 40% je upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 2018. godine kao „jedna od najstarijih geoloških formacija”.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1852 World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2018.</ref> Naime, gorje Barberton Makhonjwa predstavlja najbolje očuvan slijed vulkanskog i sedimentnog stijenja koji datira od 3,6 do 3,25 milijardi godina, kada su se prvi kontinenti počeli oblikovati na primitivnoj Zemlji. Ono sadrži utjecaje meteorita nastalih neposredno nakon „velikog bombardiranja” (prije 4,6 do 3,8 milijardi godina), koji su posebno dobro sačuvani.<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1575/ Barberton Makhonjwa Mountains], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2018.</ref> {{Široka slika|2013-02-25 13-30-08 South Africa - Barberton Barberton 7h.JPG|1000px|Pogled na Barberton s gorja Makhonjwa|50%|center}} ==Zemljopis== Gorje ima visinu između 600 i 1.800 m nadmorske visine. Uglavnom ga čine stjenovita brda s vlažnim travnatim uzvišenjima i šumovitim dolinama. Godišnja količina padalina je od 600 do 1.500&nbsp;mm, s vlažnim ljetima i suhim zimama. Područje se nalazi u Baretonskom centru [[endem]]izma velike [[bioraznolikost]]i<ref name="SAJB">S. D. Williamson, K. Balkwill, "[https://www.researchgate.net/figure/273159240_fig1_Fig-1-Map-indicating-serpentine-outcrops-of-the-Barberton-Greenstone-Belt-in Plant census and floristic analysis of selected serpentine outcrops of the Barberton Greenstone Belt, Mpumalanga, South Africa]", South African Journal of Botany, ožujak 2015.</ref> ==Geologija== [[Datoteka:Komatiite Lava in South Africa - CSIRO ScienceImage 11033.jpg|mini|lijevo|Komatit lava iz doline Komati s gorja Barbeton pokazuje jedinstvenu „spinifeks teksturu” (gore) nastalu od dendritskih ploča olivina.]] Barberton Makhonjwa se nalazi na istočnoj rubu Kaapvaalskog [[kraton]]a (izvorne [[litosfera|zemljine kore]]) i vjeruje se kako posjeduje neke od najstarijih površinskih stijena, starih od 3,2 do 3,6 milijardi godina ([[paleoarhaik]]). Zahvaljujući izvrsnoj očuvanosti na ovom području su pronađeni neki od najstarijih nedvojbenih dokaza života na Zemlji, koji su pružili uvid u nasilnu prirodu [[prekambrij]]skog okoliša u kojemu je život evoluirao.<ref>Maarten de Wit, "[http://www.sajs.co.za/sites/default/files/publications/pdf/277-1615-3-PB_0.pdf The deep-time treasure chest of the Makhonjwa Mountains] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304031902/http://www.sajs.co.za/sites/default/files/publications/pdf/277-1615-3-PB_0.pdf |date=4. ožujka 2016. }}", South African journal of Science, PDF, 2000. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2018.</ref> Zbog toga ovo područje zovu i „Postanak života”.<ref>[http://www.mpumalanga.com/index.php?p+5253 Makhonjwa Mountains at Barberton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161023050755/http://www.mpumalanga.com/index.php?p+5253 |date=23. listopada 2016. }}, Mpumalanga Tourism {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2018.</ref> Gorje je poznato i po naslagama zlata i komatitima, neobične vrste ultramafične vulkanske stijene nazvanoj po rijeci [[Komati (rijeka)|Komati]] koja protječe kroz gorje. U travnju 2014. godine znanstvenici su objavili kako su ovdje pronašli dokaze najvećeg udara meteora do sada. Procjena je kako se udar dogodio prije 3,26 milijarde godina i kako je meteor imao promjer od 37 do 58&nbsp;km. Njegov krater, ako uopće postoji, još nije pronađen.<ref>"[http://news.agu.org/press-release/scientists-reconstruct-ancient-impact-that-dwarfs-dinosaur-extinction-blast/ Scientists reconstruct ancient impact that dwarfs dinosaur-extinction blast]", American Geophysical Union, 9. travnja 2014. {{eng oznaka}} Pristupljeno 25. srpnja 2018.</ref> ==Povijest== Do dolaska europskih doseljenika 1860-ih Svazijci i drugi pastirski narodi su najvjerojatnije ovdje dovodili svoju stoku na ispašu, no ne u velikom broju. Zlato je otkriveno u blizini Kaapsehoopa još 1875., ali je tek žila otkrivena 1884. dovela do zlatne groznice koja je dovela do osnutka naselja Barbertona. No, u posljednje vrijeme rudarska aktivnost je u opadanju, a sječa šume i stočarstvo postaju važnije gospodarske aktivnosti. Također, ovdje se komercijalno uzgajaju [[Bor (biljni rod)|borovi]] i [[eukaliptus]]i.<ref name="SAJB"/> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://web.archive.org/web/20161022220841/http://www.geotrail.co.za/index.php/the-geotrail/blogs/time-travel/entry/a-short-history-of-the-barberton-makhonjwa-geotrail A Short History Of The Barberton Makhonjwa Geotrail] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Južnoafričkoj Republici}} [[Kategorija:Gorja u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Južnoj Africi]] 3bnw7nka8xxuz8bcxlalbmhvm41sn7q 0 625686 7571088 7421494 2026-08-06T19:36:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571088 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2018.}} {{Glazbenik | Ime = Kristijan Nokaj | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Kristijan Nokaj | Pseudonim = Chris | Rođenje = [[1981.]] | Mjesto rođenja = [[Prizren]], [[Kosovo]] | Smrt = | Prebivalište = [[Sveti Ivan Zelina]] | Instrument = [[klavir]] | Žanr = [[Pop]], [[R&B]], [[gospel]] | Zanimanje = [[skladatelj]] {{·}} [[pjevač]] {{·}} [[reper]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[producent|glazbeni producent]] {{·}} [[zlatar]] | Djelatno_razdoblje = [[2018.]] do danas | Producentska_kuća = Independent artist-Kristijan Noka | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} Kristijan Nokaj ([[1981.]]) je [[pjevač]], [[reper]], [[skladatelj]], [[kantautor]]. == Životopis == Kristijan Nokaj je kroz svoj život napisao najmanje oko 400 pjesama (na hrvatskom). Završio je obiteljsku struku, ali njega je prvenstveno zanimala glazba i film. Na hrvatskoj glazbenoj sceni pojavio [[1998.|1998. godine]]. S 15 godina (1996) je počeo snimati rep glazbu, snimio nekoliko albuma (ali zbog životnog preobraćenja, potpuno se odrekao svih albuma i glazbe koje je snimao i sve započeo ispočetka?!) U kratkom vremenu je savladao pjevanje (osnovno), te filmsku i glazbenu produkciju. Odlučio je glazbu (Pop-R&B), u skladu sa životnim vrijednostima - život, ljubav, znanje, istina. Snimio je: Sing in the name of Love, Uvijek Si tu, Snaga Ljubavi, Don’t Give Up 2017 ... Kristijan Nokaj je rođen na Kosovu (ilirskog podrijetla), odrastao u Hrvatskoj, ali mu je želja oduvijek bila Amerika, nadajući se u budućnost kvalitetne kompanije koja će iskoristiti njegove radove, te da će se moći potpuno posvetiti filmskoj i glazbenoj produkciji. Kristijan je također napisao i četiri knjige, od kojih je jedna namijenjena za film, a temeljena na istinitim događajima. == Diskografija == === Studijske pjesme === * ''Bog najveca podrska '' (2017.) * ''Dobroto beskrajna '' (2017.) * ''Don't give up '' (2017.) * ''Izludi me '' (2011.) * ''Moj zivot mora dalje '' (2011.) * ''Pjevaj u ime ljubavi '' (2017.) * ''Shake it mammy '' (2011.) * ''Sing in the name of love '' (2017.) * ''Snaga ljubavi '' (2017.) * ''Stvarna ljubav '' (2017.) * ''Svjetlo bojze '' (2017.) * ''Uvijek si tu '' (2017.) * ''Ti imaš sve '' (2000.) * ''Dodirni me '' (2000.) * ''Samo riječi'' (2001.) == Vanjske poveznice == * http://www.kristijan-nokaj.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824065843/https://www.kristijan-nokaj.com/ |date=24. kolovoza 2018. }} * https://hr-hr.facebook.com/Nokaj.Kristijan/ * https://www.youtube.com/user/KRISTiJAnokajHR * https://www.instagram.com/kristijan_nokaj/ * https://twitter.com/Kristijan_Nokaj == Izvori == {{izvori|30em}} {{wikicitat|Kristijan Nokaj}} *[http://repertoire.bmi.com/Catalog.aspx?detail=writerid&page=1&fromrow=1&torow=25&keyid=1877173&subid=0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180823210833/http://repertoire.bmi.com/Catalog.aspx?detail=writerid&page=1&fromrow=1&torow=25&keyid=1877173&subid=0 |date=23. kolovoza 2018. }}u bazi autora BMI-a (Broadcast Music, Inc., SAD) *[https://play.google.com/store/music/artist?id=Aiy4eb2rbofojgafpbcuq7soou4] Music Artist - Kristijan Nokaj *[https://store.cdbaby.com/artist/KristijanNokaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180823210704/https://store.cdbaby.com/artist/KristijanNokaj |date=23. kolovoza 2018. }} Artist - Kristijan Nokaj *[https://www.amazon.com/s/ref=dm_aw_ps_adp?search-alias=digital-music&k=Kristijan+Nokaj] Amazon music - Kristijan Nokaj *[https://itunes.apple.com/us/artist/kristijan-nokaj/1282617794] Artist - Kristijan Nokaj *[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153779035] u bazi autora ZAMP-a (Croatia) {{GLAVNIRASPORED:Nokaj, Kristijan}} [[Kategorija:pjesnici]] [[Kategorija:pjevači]] [[Kategorija:kantautori]] [[Kategorija:skladatelji]] [[Kategorija:književnici]] [[Kategorija:Albanci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:tekstopisci]] 7s6dlk2o7qm3c5jga1f9thfvje9jzjb 0 630370 7571248 7238900 2026-08-06T22:38:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571248 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Mertojak | slika = Kuglački klub Mertojak - grb.jpg | šport = kuglanje | puno ime = Kuglački klub Mertojak | nadimak = | godina osnivanja = [[Šport u 2006.|2006.]] | sjedište = Mira Barešića 10, Split | borilište = kuglana na Poljudu | navijači = | predsjednik = | trener = [[Paško Dragičević]] | liga = [[prvenstvo Hrvatske u kuglanju|1. HKL]] }} '''Kuglački klub Mertojak''' je [[kuglanje u Hrvatskoj|hrvatski]] [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a. Sjedište je u ulici Mira Barešića 10, Split.<ref>[https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mertojak/ ''Kuglački klub Mertojak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114100257/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mertojak/ |date=14. studenoga 2018. }}, Sportilus. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> == Povijest == Osnovan je [[Šport u 2006.|2006.]] godine. Počeli su kao amaterski i kvartovski klub. Koncepcija im je bila škola kuglanja. Okupili su skupinu dječaka koje je zanimao ovaj šport. Uz treniranje s izvrsnim trenerom i uz dobre uvjete u kuglani na [[Mertojak]]u rezultati su došli. Mladež koju su odgojili osvojila je sve u Hrvatskoj. Od ništice su došli do prve lige.<ref name="kvartovska">Darko Rapić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/574897/kvartovska-ekipa-na-vrhu-mont-blanca-pokorili-smo-europu-a-meu-najboljim-smo-svjetskim-klubovima ''Kvartovska ekipa na vrhu Mont Blanca: Pokorili smo Europu, a među najboljim smo svjetskim klubovima ''], Slobodna Dalmacija. 13. studenoga 2018. Pristupljeno 14. studenoga 2018.</ref> Ulaskom u prvu ligu razmatrali su pojačanja, a danas imaju šest izvrsnih igrača i spadaju u najbolje klubove na svijetu. Najstariji prvotimac ima 64, a najmlađi 20 godina.<ref name="kvartovska"/> Na izlučnim natjecanjima za popunu Prve lige, za sezonu 2015./16., održane 18. i 19. travnja u Zagrebu na kuglani Medveščaku, u skupini od pet momčadi Mertojačani su uvjerljivo bili prvi s oborenih 6.752 čunja, drugi je bio Željezničar iz Čakovca i oni su se plasirali u 1. HKL. Momčad koja je izborila prvu ligu dotad je osvojenila 25 postolja (momčadski, pojedinačno i u parovima) na državnim prvenstvima i 6 medalja sa svjetskih prvenstava (Hrvoje Marinović i Pave Ćubelić),u juniorskoj konkurenciji. Ligu su izborili Duško Milanović, Pave Ćubelić, Mate Primorac, Davor Zoković, Paško Dragičević, Goran Žubrinić, Mladen Vuković (ujedno i predsjednik kluba), Miro Rako, uz pomoć tajnika Branka Bosanca.<ref>D.N.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/z3hh-bas-je-jak-taj-mertojak ''Baš je jak taj Mertojak''], Dalmacija News. 20. travnja 2015. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Sezone 2016./2017. osvojili su naslov hrvatskog momčadskog prvaka. Osvojili su 33 boda, drugi je bio Zaprešić, treći splitski [[Kuglački klub Poštar Split|Poštar]] s 23 boda. Time je izbori nastup u europskim klupskim natjecanjima. Mertojakov naslov bio je prvi momčadski državni kuglački naslov u Splitu nakon 37 godina.<ref>RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ ''Kuglački klub Mertojak državni prvak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Na zadnjoj odlučujućoj utakmici, u kuglani na Poljudu, pobijedili su pred prepunim gledalištem i uzavreloj nogometnoj atmosferi koju je priredila [[Torcida]] s Mertojaka, nešto neviđeno na kuglačkim natjecanjima.<ref>Toni Perković: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/475830/pogledajte-kako-je-torcida-s-mertojaka-napravila-nogometnu-atmosferu-na-kuglanju-i-proslavila-naslov-svojih-ljubimaca ''Pogledajte kako je Torcida s Mertojaka napravila nogometnu atmosferu na kuglanju i proslavila naslov svojih ljubimaca!''], Slobodna Dalmacija. 25. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref><ref>RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ '' ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114061210/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglacki-klub-mertojak-drzavni-prvak/141735/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 26. ožujka 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Mertojak je također osvojio i hrvatski kup.<ref name="Hrvatska riječ"/> 17. kolovoza 2017. Mertojačane je pojačao [[Alen Kujundžić]], srbijanski reprezentativac, jedan od najtalentiranijih igrača u širem okružju, igrač [[Kuglački klub Spartak Subotica|Spartaka 024]] iz Subotice, s kojim je izborio plasman u Super ligu Srbije.<ref name="Hrvatska riječ">D. Vuković: [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4272/Kuglas-Alen-Kujundzic/ ''Kuglaš Alen Kujundžić''], Hrvatska riječ, Subotica. 17. kolovoza 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Godine 2017. ušli su u svjetski kup kao hrvatski prvaci. Došli su u završni krug. Završni izlučni turnir bio je u češkom gradu [[Blansko]]me. Među 14 državnih prvaka Mertojak je nakon dva dana izlučnih natjecanja bio treći te je u poluzavršnici igrao protiv mađarskog prvaka Zalaegerszegi TK. Uspjehu je pridonijela mertojačka Torcida Mertojak koja je u Češku došla zadnjeg dana kvalifikacija 6. listopada i stvorila dotad neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima i pogurala svoje ljubimce u borbi za naslov.<ref> [http://dalmatinskiportal.hr/sport/video-torcida-merojak-dosla-u-cesku-navijati-za-svoje-kuglace-stvorili-su-do-sada-nevidenu-atmosferu-na-medunarodnim-kuglackim-natjecanjima-/25406 ''VIDEO Torcida Mertojak došla u Češku navijati za svoje kuglače: 'Stvorili su do sada neviđenu atmosferu na međunarodnim kuglačkim natjecanjima'''], Dalmatinski portal. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Kuglali su kuglači Paško Dragičević, Mihael Grivičić, Andrej Kovač, Hrvoje Marinović, Duško Milanović, Nikola Muše, Igor Šarkezi, Davor Zoković i Goran Žubrinić te Alen Kujundžić.<ref>(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ ''KK Mertojak Split''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102043/https://www.worldcupblansko.cz/en/teams/kk-mertojak-split/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> U skupini su nakon natjecanja od 2. do 5. listopada 2017. bili prvi SKV Rot Weiß Zerbst 1999, drugi Zalaegerszegi TK, treći Mertojak i četvrti ŽP Šport Podbrezová.<ref>(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace ''Results: Qualifications''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/#kvalifikace |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Mađarski predstavnik Zalaegerszegi TK pobijedio je u poluzavršnici 6:2, 3678:3616, 14:10),<ref>(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Semifinal''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> a u borbi za treće mjesto bio je bolji slovački predstavnik ŽP Šport Podbrezová (3:5; 3646:3684, 10:14).<ref>(eng.) [https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ ''Results - Men: Final''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114102039/https://www.worldcupblansko.cz/en/results-men/ |date=14. studenoga 2018. }}, World Team Cup in Ninepin Bowling 2017 – Blansko (CZE). Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Plan je bio ući među prvih sedam čime bi izborili Ligu prvaka i dogodine. Ulaskom u poluzavršnicu napravili su više nego što se očekivalo.<ref>Vedran Babić: [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/510648/nije-pomogla-ni-torcida-mertojak-splicani-zaustavljeni-u-polufinalu-svjetskog-kupa-igraju-za-broncu ''Nije pomogla ni Torcida Mertojak. Splićani zaustavljeni u polufinalu Svjetskog kupa, igraju za broncu''], Slobodna Dalmacija. 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Sezone 2017./2018. osvojili su naslov hrvatskog doprvaka. Naslov je osvojio [[Kuglački klub Zaprešić|Zaprešić]], a treća je bila zagrebačka [[Kuglački klub Grmoščica|Grmošćica]].<ref>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/kuglacki-klub-mertojak-drugoplasirani-na-prvenstvu-hrvatske ''Kuglački klub Mertojak drugoplasirani na prvenstvu Hrvatske''], Dalmacija Danas. 26. ožujka 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Godine 2018. osvojili su naslov europskog prvaka u dramatičnom dvoboju. 30. izdanje Europskog kupa u organizaciji međunarodne kuglačke federacije NBC se u Zetri u Sarajevu. Pobijedili su favorita, njemačku Victoriju iz Bamberga rezultatom 5:3 pobjedom u posljednjem hitcu. Najmlađi Mertojakov kuglač [[Mihael Grivičić]], dvostruki svjetski prvak za mlađe juniore, pobijedio je protivnika za dva čunja. Najbolji pojedinačni rezultat u završnici je najbolji kuglač u Hrvatskoj [[Hrvoje Marinović]], ujendo i trener Mertojaka. Ostatak momčadi koji je osvojio naslov su: Mate Primorac, Andrej Kovač, Ivan Totić, Dimitar Dimitrovski, Mihael Grivičić, Goran Žubrinić, Duško Milanović, Paško Dragičević, Davor Zoković, Nikola Muše i Pave Ćubelić, pod vodstvom predsjednika Mladena Vukovića i tajnika Branka Bosanca. Mertojakov naslov europskog prvaka prvi je takav naslov u Splitu nakon 20-ak godina i povratak naslova najbolje kuglačke momčadi u Europi u Split nakon 49 godina.<ref>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/slavlje-splicana-kuglaci-s-mertojaka-postali-prvaci-europe ''SLAVLJE SPLIĆANA Kuglači s Mertojaka postali prvaci Europe''], Dalmacija Danas. 7. listopada 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Igrač i trener kluba danas je [[Hrvoje Marinović]], svjetski pojedinačni doprvak iz 2018. i doprvak u mješovitim parovima na istom 7. svjetskom pojedinačnom prvenstvu za seniore, održanom u rumunjskom Cluju.<ref>RS: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ ''Kuglač Hrvoje Marinović osvojio srebro''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114060828/https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/kuglac-hrvoje-marinovic-osvojio-srebro/171157/ |date=14. studenoga 2018. }}, Hrvatski radio - Radio Split. 23. svibnja 2018. Pristupljeno 13. studenoga 2018.</ref> Klub je u početku bio u kuglani na Mertojaku gdje su mogli u izvrsnim uvjetima raditi. Vlasnik je ukinuo kuglanu zbog raznih razloga te danas klub trenira i igra na Poljudu. Premda je to dobra kuglana, premalo je staza. Zbog toga i kronično malih i ograničenih financijskih sredstava, nisu u mogućnosti biti domaćinom nekog natjecanja. Grad nešto sitno daje. Kuglanje teže dolazi i do sponzora jer nije olimpijski šport pa mu tako od početka ne daju pozornost. Zbog čudnih logika, ne dobivaju potpore kao neki drugi slični športovi. Svrstavaju ih u pojedinačne športove, premda klub igra ligu. Zbog takvih stvari medijima nisu atraktivni i teže dobivaju novac i od države i teže dolaze do sponzora.<ref name="kvartovska"/> == Uspjesi == === Ekipno === ; [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatska liga]] * prvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2020./21.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2021./22.}} * doprvak: {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2017./18.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Hrvatska kuglačka liga za muškarce|2019./20.}}, 2022./23. ; 2. HKL - Jug * prvak: 2012./13., 2014./15. * doprvak: 2009./10., 2011./12., 2013./14. ; 3. HKL - Jug * prvak: 2019./20. (rezervna momčad) ; [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup Hrvatske]] * pobjednik: {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2016./17.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2018./19.}}, {{sezona wp|Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|2021./22.}} ; [[WNBA-NBC Europski kup|Europski kup]] * pobjednik: 2018., 2019. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Mertojak |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||4 ||2 || || ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||92 ||84 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||117,5 ||58,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||126 ||50 ||38 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||129 ||47 ||39 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||21 ||0 ||1 ||137 ||39 ||42 ||<small> u kvalifikacije za 1. HKL ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||81,5 ||94,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||112 ||32 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||95 ||49 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||90,5 ||53,5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||15 ||1 ||2 ||107 ||37 ||31 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} === Rezervna momčad === {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Mertojak II |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||5 ||14 ||13 ||0 ||1 ||89 ||23 ||26 ||<small> liga prekinuta zbpg pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/KK-Mertojak-Split-127629937354189/ ''KK Mertojak Split], Facebook *Vjekoslav Paun: [https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine ''Donijeli su Splitu prvi europski naslov u 20 godina: Primijenili smo taktiku Tomislava Ivića i bacili Hajduk u drugi plan, jedino muku mučimo s novcem, a nama bi Lovrenova tjedna plaća bila dostatna za tri godine! ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191026195307/https://100posto.jutarnji.hr/sport/primijenili-smo-taktiku-tomislava-ivica-i-bacili-hajduk-u-drugi-plan-jedino-muku-mucimo-s-novcem-a-nama-bi-lovrenova-tjedna-placa-bila-dostatna-za-tri-godine |date=26. listopada 2019. }} 100posto. 15. studenoga 2018. {{GLAVNIRASPORED:Mertojak, Kuglački klub}} [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Mertojak]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci]] aipz8vhm4lkfpk4wotbwhp2730nzk35 0 630613 7571086 7431822 2026-08-06T19:31:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571086 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vaterpolist | ime = Kristian Lipar | slika = | slika širina = | slika opis = | država = {{Z+X|HRV}} | datum rođenja = [[7. ožujka]] [[1990.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | datum smrti = | mjesto smrti = | nadimak = | nacionalnost = | puno ime = | zanimanje = | klub1 = | reprezentacija1 = | pozicija1 = | broj = | visina = 200 cm | težina = 105 kg | trenutačni klub = [[VK Solaris Šibenik]] | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi (golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji (golovi) = | medalje = }} '''Kristian Lipar''' ([[Zagreb]], [[7. ožujka]] [[1990.]]), hrvatski je vaterpolist.<ref>[https://www.facebook.com/vksolaris/photos/a.10150128852160609/10156445755035609/?type=3&theater Vaterpolski klub Solaris - Kristian Lipar]</ref> Bivši je igrač [[:hr: VK Solaris Šibenik|Solarisa]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://vksolaris.hr/2019/08/09/begovic-erak-krekovic-i-lipar-vise-nisu-igraci-solarisa/ |title=Ivo Begović, Karlo Erak, Karlo Kreković i Kristijan Lipar više nisu igrači Solarisa. |access-date=7. rujna 2019. |archive-date=13. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190813163226/http://vksolaris.hr/2019/08/09/begovic-erak-krekovic-i-lipar-vise-nisu-igraci-solarisa/ |url-status=dead }}</ref> Visok je 200 cm i težak 105 kg.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vksolaris.hr/player/kristijan-lipar/ |title=Igrači – VK Solaris (Kristian Lipar) |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119012328/http://vksolaris.hr/player/kristijan-lipar/ |archive-date=19. studenoga 2018. |access-date=18. studenoga 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.sibenik.in/?novosti=vaterpolo&title=vaterpolo-klub-solaris-dobio-pojacanje-iz-medvescaka&id=66211 Kristian Lipar iz Medvešćaka novo je pojačanje Vaterpolo kluba Solaris] {{mrva-biog-vaterpolo}} {{GLAVNIRASPORED:Lipar, Kristian}} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolisti]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 7fosnq4gjb25exwu6hj3pbeoaz51bxg 0 633482 7571151 7173864 2026-08-06T20:55:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571151 wikitext text/x-wiki Krvavi izbori u Bošnjacima (ili ''Krvavi bošnjački izbori'') jest događaj koji se zbio [[22. svibnja]] [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|1897.]], kad je na dan izbora za [[Hrvatski sabor|Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] ubijeno osam osoba od protuhrvatski raspoloženog režima.<br> [[File:Trobojnica krvavih izbora.jpg|thumb|Izvorna trobojnica korištena tijekom Krvavih izbora u Bošnjacima 1897. godine koja se danas čuva u Šumarskome muzeju u Bošnjacima]] Danas se [[22. svibnja]] slavi kao Dan [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Općine Bošnjaci]]. == Stanje pred izbore 1897. godine == Nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] 1868. godine, kojom je ustrojen položaj [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]] i [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] unutar ugarskog dijela [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] ( [[Zemlje Krune sv. Stjepana]] ili ''Translajtanij''a) te organizacija središnje vlasti u Hrvatskoj, uznapredovao je proces [[Mađarizacija|mađarizacije]]. Takvo nastojanje mađarskih vlasti prouzrokovalo je snažan otpor Hrvata što izravno dovodi do napetosti i nemira unutar Trojednice. Na bansku stolicu [[1883.]] godine stupa promađarski orijentirani grof [[Dragutin Khuen-Héderváry|Dragutin Khuen Hedervary]] koji započinje sustavnu političku samovolju i nasilje nad oporbenim strankama. Kako bi osigurao svoju vlast, pribjegavao je nelegalnim i [[Represija|represivnim]] metodama te nasilnički provodio izbore za [[Hrvatski sabor]], koji je učinio alatom provođenja svojih osobnih i velikomađarskih političkih interesa. Državne činovnike pretvorio je u poslušnike režima koji su se nemilosrdno obračunavali s protivnicima vlasti i mađarske politike. Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija za vrijeme Khuenova banovanja zapala je u jedno od najmračnijih razdoblja u hrvatskoj povijesti. Najznačajniji Khuenov protivnik bila je oporbena [[Stranka prava]] koja je uživala velik ugled u hrvatskome narodu zbog širenja ideja o samostalnoj hrvatskoj državi.<ref name="Hrvatski biografski leksikon">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2019. |archive-date=1. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200701090510/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=204 |url-status=dead }}</ref> Kako bi oporba postigla što bolji rezultat na izborima, značajno se približila mnogobrojnom seljaštvu te svećenstvu koje raspolaže sa snažnom i razgranatom organizacijom u cijeloj državi i vlastitim financijskim sredstvima. Uoči izbora za Hrvatski sabor državni službenici i činovnici općinskih i gradskih poglavarstava svim dostupnim sredstvima vrše pritisak na izbornike. U predizbornoj kampanji vladajuće stranke nije se prezalo ni od najtežih postupaka represije i nasilja.<ref name="Jelić">Jelić, Ivan: Krvavi bošnjački izbori 22. svibnja 1897., Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Općinsko poglavarstvo Bošnjaci, Slavonski Brod - Bošnjaci, 1997.</ref> == Krvavi izbori u Bošnjacima == Predizborno vrijeme u [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] obilježila je užarena atmosfera. Gotovo cijelo selo se opredijelilo za oporbenog kandidata, odvjetnika dr. Đuru Kovačevića. Najznačajniji zagovaratelj oporbene politike bio je mjesni [[kapelan]] i intelektualac Martin Firinger koji je predstavio Bošnjačanima [[Pravaši|pravaške misli]] i ideje o samostalnoj Hrvatskoj. Kako su pristaše opozicije bile sve brojnije, općinske i kotarske vlasti prionule su metodama ucjene, prijetnje i beskompromisne represije.<ref name="Jelić" /> S obzirom na to da su Bošnjaci bili središte 88. bošnjačkog izbornog kotara, selo je na dan izbora odlučio posjetiti oporbeni kandidat dr. Đuro Kovačević kako bi osigurao podršku mještana. Bošnjačani su odlučili organizirati doček favoriziranome kandidatu za sabor te su unaprijed priredili [[Trobojnica|hrvatske trobojnice]] i mjesto na kojem će se okupiti. Čuvši za nakane Bošnjačana, promađarski orijentirani kotarski predstojnik Mato Babić (rođeni Bošnjačanin) odlučio je unaprijed suzbiti bilo kakvo sakupljanje naroda. To je učinio izdavši strogu zabranu okupljanja pod prijetnjom globe.<ref name="Jelić" /> Ipak, na dan izbora 22. svibnja u ranim jutarnjim satima skupilo se u Bošnjacima preko tisuću osoba, muškaraca, žena i djece, kako bi dočekali oporbenog kandidata za sabor. Ondje se našla i nekolicina žitelja okolnih mjesta ([[Županja|Županje]], [[Gradište|Gradišta]] i [[Štitar]]a). U tom mnoštvu vijorile su se brojne hrvatske zastave među kojima su se isticale dvije posebno velike, iako je to u „khuenovskoj Hrvatskoj“ bilo strogo zabranjeno. Na mjesto okupljanja stigli su i brojni predstavnici vlasti zajedno s kotarskim predstojnikom Babićem, koji je došao u pratnji podređenih mu [[Oružništvo|oružnika]] i jednom [[Satnija|satnijom]] vojnika (80 pješaka). Nakon bezuspješnih pokušaja rastjeravanja i oduzimanja hrvatskih trobojnica, kotarski predstojnik je postavio oružništvo i vojsku u stanje pripravnosti te ubrzo zapovjedio juriš na goloruko pučanstvo. Vojska je bajunetama nasrnula na prisutne ljude dok je oružništvo ispalilo nekoliko salvi puščanog zrna. Narod se ubrzo razbježao, no na mjestu pokolja ostali su ležati ranjeni i mrtvi do kojih je pristup bio zapriječen.<ref>Lešić-Bartolov, Ilija: Priče iz granice (priredio Vinko Juzbašić), Vlastita naknada, Bošnjaci, 2017., str. 13-16.</ref> == Posljedice == Na dan Krvavih izbora u Bošnjacima smrtno je stradalo osam osoba, sedam muškaraca i jedna žena. Ranjenih od puščanog zrna i ubodnih rana bilo je više od osamdeset. U selu je ostala vojska i oružnici te je dovedeno i dodatno pojačanje, nadzirući svako kretanje i zastrašujući pučanstvo dok su istražitelji obavljali svoj posao, kojim bi se za pokolj okrivili Bošnjačani i opravdala uporaba vatrenog oružja od strane oružništva i vojske. Nemili događaj u Bošnjacima [[1897.]] godine popratila je većina tadašnjih vladinih i oporbenih tiskovina, a o pokolju se govorilo i u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]]. Poslije dugotrajne i iscrpne istrage o događajima u Bošnjacima, zajedno s kapelanom Martinom Firingerom, pedesetak je osoba optuženo za različite prekršaje, ponajviše zbog ustanka protiv države. Optuženi su osuđeni na višemjesečni strogi zatvor.<ref name="Jelić" /> == Popis žrtava == * Marko Aleksić * Josip Babogredac * Agneza Balentović * Luka Eržić * Ivan Kljaić * Ivan Lešić * Josip Lukšić * Josip Čolakovac ''(iz Gradišta)'' == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Političko nasilje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Srijem]] 5mm4pzwm8kv11pwkc1k5qc5e9qrj9wf 0 633924 7571329 6232085 2026-08-07T03:12:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571329 wikitext text/x-wiki '''KvartArt''', hrvatska umjetnička manifestacija iz [[Zadar|Zadra]]. To je urbani [[zadar]]ski [[festival]] koji okuplja mlade kreativce i njihove projekte te kroz njih ima za cilj revitalizati zapuštene javne prostore, potaknuti novo promišljanje funkcije javnih gradskih prostora i sadržaja gradskih kvartova te promovirati urbanu kulturu i popularizirati mladenačku umjetnost. Prvi KvartArt održan je u lipnju [[2017.]] godine na prostoru napuštene vojarne u ulici Stjepana Radića, u neposrednoj blizini Gradske knjižnice Zadar.<ref name="ZB">(): [https://www.zadarbastini.hr/novosti/urbani-zadarski-festival-kvartart-2018 ''Urbani zadarski festival - KvartArt 2018.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414190106/https://www.zadarbastini.hr/novosti/urbani-zadarski-festival-kvartart-2018 |date=14. travnja 2021. }} Zadar Baštini. 16. lipnja 2018.. Pristupljeno 2. listopada 2020.</ref> Nakana osnivača bila je stvoriti kreativnu atmosferu unutar koje će nastajati nove ideje, nova poznanstva, novi projekti, nova stvarnost. KvartArt promovira urbani način življenja i to kroz sve vrste umjetnosti ([[glazba|glazbenu]], [[drama|dramsku]], [[film]]sku, [[Likovna umjetnost|likovnu]], [[književnost]] i dr.) te ih predstavlja u neformalnom obliku, kako kroz ulične [[performans]]e tako kroz [[koncert]]e, edukativne [[Radionica (tečaj)|radionice]], projekcije, igru, zabavu, edukativne radionice i slično. Aktivnosti usmjerene prema mladima unutar KvartArta oplemenjene su gostovanjima brojnih edukatora, voditelja, [[umjetnik]]a i [[aktivizam|aktivista]].<ref name="ZB"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.kvartart-zadar.com/ Službena stranica Festivala] *[https://www.facebook.com/kvartartzadar/ Facebook] [[Kategorija:Kultura u Zadru]] [[Kategorija:Festivali urbane i prostorne kulture]] k00g7rh1jrm8dnw3v01ejj50mjh40zn 0 638518 7570946 7214172 2026-08-06T14:59:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570946 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Kolovrat | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Alias = Russkoje getto | Pseudonim = | Osnivanje = 1994. | Mjesto = [[Moskva]] | Prebivalište = | Žanr = [[RAC]], [[thrash metal]], [[oi!]] | Djelatno_razdoblje = 1994. – danas | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Kolovrat''' je ruski [[Rock Against Communism]] / [[thrash metal]] bend. Kultni je bend među ruskim nacionalistima.<ref>(rus.) [http://religion.ng.ru/society/2009-09-02/4_yazychestvo.html Возрождение русского язычества связано с ростом национализма] [https://web.archive.org/web/20110716163027/http://religion.ng.ru/society/2009-09-02/4_yazychestvo.html Arhiv 16. srpnja 2011.]</ref><ref>[http://www.kommersant.ru/region/vrn/page.htm?Id_doc=384567 Курских скинхэдов наказали за подпольный концерт]</ref> ==Povijest== Osnovao ga je 1994. u Moskvi Denis Gerasimov i prijatelj. Prvo se zvao "Ruski geto" (Русское гетто), pa su jeseni 1997. promijenili ime u Kolovrat (usporedi značenje sa slavenskim oblikom [[kukasti križ|kukastog križa]] kolovratom). Stil pjesama stilski varira, od rocka, metala, Oi!ja, NSBM-a do balada. 4. studenoga 2009. bend je prvi put ima svirku na otvorenom u središtu Moskve, na Blatnom trgu (Bolotnaja) kao dio godišnjeg [[Ruski marš|Ruskog marša]].<ref>(en.) [http://www.bbc.co.uk/russian/russia/2009/11/091104_russia_unity_day.shtml Единство России отпраздновали националисты и «Наши»], BBC, program na ruskom jeziku</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://musicbrainz.org/artist/aa83195e-587f-4520-9c8a-adafb1c30587 Kolovrat], [[MusicBrainz]] [[Kategorija:Neonacistički glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Ruski glazbeni sastavi]] t6uef6579ihj8gnqm2gdml87uxnbuqs 0 640227 7571496 7562775 2026-08-07T11:25:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571496 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Nedostaju izvori}} '''Luka Marković''' ([[Matići (Orašje, BiH)|Matići]], Bos. Posavina, [[9. svibnja]] [[1953.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]] i prevoditelj iz BiH<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> ==Životopis== Rođen je 09.05.1953. u Matićima, BiH. Maturirao je u poznatoj franjevačkoj gimnaziji u Visokom. U Sarajevu je studirao teologiju i filozofiju. Zadnje dvije godine studirao je u Ljubljani gdje je nakon odsluženja vojnoga roka i diplomirao 1980. Te iste godine otišao je u SR Njemačku gdje je nastavio sa studijem filozofije i povijesti na sveučilištima u Münsteru i Bochumu. U Bochumu je 1986. magistrirao filozofiju i povijest. Nekoliko godina kasnije (1992.) doktorirao je povijest na filozofskom fakultetu u Zadru. Za vrijeme studija radi kao svećenik u njemačkim ustanovama. A jedno vrijeme predaje honorarno na Volkshochschule u Kraefeldu. Od 1987. do 2017. bio je upravitelj Hrvatske katoličke misije Münster. Piše pjesme, eseje i pripovijetke. Objavljivao je pjesme i pripovijetke u Oku, Maruliću, Areni. Piše za "Živu zajednicu, "Svjetlo riječi", "Glas Koncila", "Katolički tjednik", kao i za nekolicinu portala. Profesionalni je prevoditelj s njemačkoga, s državnim ispitom. S njemačkoga je preveo četiri knjige filozofsko-teoloških razmišljanja od Reinharda Lettmanna i jednu zbirku pripovjedaka od Dietharda Zilsa. == Djela == *"Entfremdung" und "Aufhebung der Entfremdung" bei Karl Marx und der "Praxis Gruppe", filozofska studija, 1987. * Den Weg musst du dir selber ebnen, pjesme na njemačkom i hrvatskom, 1987. * Mein erstes Rendezvous mit Zagreb, pjesme na njemačkom i hrvatskom, 1988. * Procvalo trnje, pjesme, 1988. * Put posut trnjem, pripovijetke, 1991. *Polemika ili dijalog s islamom, 1995. (povijest) *U potrazi za istinom, 2006. (eseji s područja filozofije, religije i politike) *Heimat in der Fremde - Dom u tuđini, 2007. (povijest) *Na putu ljudskosti, 2010. (meditativni eseji) *Evolucijska slika svijeta i kršćanstvo, 2011. (filozofija, antropologija i povijest) *Treći sukob ili susret islama i kršćanske civilizacije, 2013. (povijest) *Znanost ne isključuje vjeru, 2015. (eseji s područja filozofije i znanosti) *Europa na raskrižju, 2016. (eseji s područja filozofije, teologije i znanosti) *Od Vukovara do Orašja, 2017. (povijesni roman) *Muke po fra Marku, 2018. (povijesni roman) *Nije dobro, ali ima nade, 2018. (eseji s područja filozofije, znanosti i politike) *Istinom protiv politički nametnutog mišljenja, 2019. (eseji o društvenim i političkim zbivanjima u Europi) *Vremena tame, 2020. (povijesni roman) *U kojega Boga vjerujemo, 2021. (teološka razmišljanja) *Hrvati BiH između srpskog secesionizma i bošnjačkog unitarizma, 2022. (eseji) *Poznati Nijemci o Hrvatskoj prije njezina priznanja, 2023. *Sjećanja i promišljanja, 2025. (autobiografski roman) == Nagrade i priznanja == *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca'', a pjesme su mu također u mnogim antologijama u Hrvatskoj, Njemačkoj i Belgiji na njemačkom, francuskom i hrvatskom jeziku. *Uvršten u Leksikon poznatih hrvatskih autora u Bosni i Hercegovini u zadnjih 500 godina. *Uvršten u Leksikon poznatih franjevačkih autora *Pjesma "Oproštaj od majke" uvrštena među najpoznatije rodoljubive hrvatske pjesme<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Markovic Luka}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Njemačka književnost]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske]] <!-- nje. listovi, eseje je sigurno objavio na njemačkom --> jzc5jhnxsggik294hzob03v0zi48cdw 0 640711 7571308 7238951 2026-08-07T00:17:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571308 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Željezničar | slika = | šport = [[Kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Željezničar | nadimak = | godina osnivanja = 1936. | sjedište = Obala Ivana Trnskog bb, 47 000 [[Karlovac]] | borilište = kuglana "Dom HV Zrinski", [[Karlovac]] <br> kuglana "Drežnik" (''"Željezničar#''), [[Karlovac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (III.) }} '''Kuglački klub Željezničar''' ('''''KK Željezničar; Željezničar; Željezničar Karlovac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Karlovačka županija]]. == O klubu == Klub je osnovan kao ''Kuglački športski klub "Željezničar"'' ('''''KŠK "Željezničar"''''') 30. lipnja 1936. godine, te potom i službeno registriran, te djeluje kao član ''Karlovačkog kuglačkog podsaveza''. 1939. godine je pristupio novoosnovanom [[Hrvatski kuglački savez|Hrvatskom kuglačkom savezu]]. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] klub djeluje kao ''Hrvatski kuglački športski klub "Željezničar"'' ('''''KŠK "Željezničar"'''''), te sudjeluje u prvenstvima NDH. <br> od 1945. do 1948. godine klub djeluje kao '''''Kuglački ogranak "Željezničar"''''' pri ''Fiskulturnom društvu "Udarnik"''. Rasformiranjem FD ''"Udarnik"'' 1948. godine, kuglači ''"Željezničara"'' nastavljaju djelovanje pri ''Sportskom društvu "Sloboda"''. SD ''"Sloboda"'' 1949. godine mijenja ime u ''Sportsko društvo "Željezničar"'', te se pri njoj organizira '''''Kuglački klub "Željezničar"''''', koji je pod tim nazivom u siječnju 1950. godine registriran [[Hrvatski kuglački savez|Hrvatskom kuglačkom savezu]]. Od 1950.-ih klub nastupa u ligama na području Karlovačkog saveza (podsaveza, kasnije ''Centar Karlovac''), u kojima često osvaja momčadska i pojedinačna prvenstva i kupove, koja su bila kvalifikacijska za prvenstva regija i zona, [[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju|prvenstvo SR Hrvatske]] i [[Jugoslavensko klupsko prvenstvo u kuglanju za muškarce|Jugoslavije]]. <br> 1962. godine je otvorena dvostazna klupska kuglana u karlovačkom naselju Drežnik, koja je modernizirana 1973., 1989. i 2014. godine, te je bila prva automatska kuglana u [[Karlovac|Karlovcu]]. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se na početku natjecao u karlovačkim ligama, a od sezone 1996./97. postaju članovi ''3. HKL - Zapad'', a od 2001./02. ''2. HKL - Zapad''. U sezonama 2016./17. i 2017./18. su bili članovi ''1. B HKL - Jug''. <br> Od 2002. godine klub u svojoj dvorani organizira gradsku sindikalnu-rekreacijsku ligu. == Uspjesi == ; 2. HKL - Zapad ;- treće mjesto 2018/19 ;3. HKL - Zapad * doprvak: 2000./01., 2004./05. ; 3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar * prvak: 2014./15. * doprvak: 2013./14. ; 3. HKL - Zapad - Karlovačka skupina * prvak: 1997./98. ; Prvenstvo NDH * doprvak: 1942. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Željezničar |- bgcolor="gold" |1992./93. ||IV. ||Liga Kuglačkog saveza Karlovac ||1. ||4 || || || || || || || || ||<ref name="monografija">[http://kkzeljeznicar.hr/wp-content/uploads/2018/06/Knjiga.pdf kkzeljeznicar.hr, Zdravko Šegvar: ''Kuglački klub Željezničar, Karlovac : 1936.-2006.'', Karlovac, 2006.] {{ISBN|953-95454-0-4}}, preuzeto 17. travnja 2019.</ref> |- bgcolor="silver" |1993./94. ||IV. ||Liga Kuglačkog saveza Karlovac ||2. ||4 || || || || || || || || ||<ref name="monografija"/> |- bgcolor="silver" |1994./95. ||IV. ||Liga Kuglačkog saveza Karlovac ||2. ||7 || || || || || || || || ||<ref name="monografija"/> |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] || ||Karlovačka županijska liga ||1. ||6 || || || || || || ||17 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||IV. ||3. HKL - Karlovac ||3. ||8 || || || || || || || || || |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac ||1. ||7 || || || || || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||7. ||12 || || || || || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||8. ||12 || || || || || || ||20 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||2. ||12 || || || || || || ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||92 ||84 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 || || || || || ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 || || || || || ||18 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||2. ||12 ||22 || || || || || ||33 || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||88 ||88 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||79 ||97 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 ||3 ||2 ||17 ||59 ||117 ||8 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||2. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||114.5 ||61,5 ||35 || || |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||1. ||12 ||22 ||21 ||0 ||1 ||135 ||41 ||42 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||90 ||86 ||21 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|II. ||rowspan="2"|1. B HKL - Jug - Zona Zapad |3. ||6 ||10 ||5 ||0 ||5 ||44,5 ||35,5 ||10 ||<small> prvi dio || |- |4. ||4 (6) ||16 ||5 ||0 ||11 ||53,5 ||74,5 ||10 ||<small> doigravanje za prvaka lige <br> uključeni svi rezultati || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||10. ||10 ||18 ||4 ||0 ||14 ||46,5 ||97,5 ||8 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||3. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||104 ||72 ||30 || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Karlovac]] == Vanjske poveznice == * [http://kkzeljeznicar.hr/ kkzeljeznicar.hr - službene stranice] * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/klubovi.html kuglanje-kaz.weebly.com, Kuglački savez Karlovačke županije, ''Klubovi''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == <small> * [http://kkzeljeznicar.hr/wp-content/uploads/2018/06/Knjiga.pdf kkzeljeznicar.hr, Zdravko Šegvar: ''Kuglački klub Željezničar, Karlovac : 1936.-2006.'', Karlovac, 2006.] {{ISBN|953-95454-0-4}}, preuzeto 17. travnja 2019. * [http://kkzeljeznicar.hr/povijest-kluba/ kkzeljeznicar.hr , ''Povijest kluba''], pristupljeno 17. travnja 2019. * [http://kkzeljeznicar.hr/wp-content/uploads/2015/11/STATUT-K.K.-%C5%BDELJEZNI%C4%8CAR-2015-1.pdf kkzeljeznicar.hr, ''STATUT KUGLAČKOG KLUBA „ŢELJEZNIČAR“ KARLOVAC''], objavljeno 4. srpnja 2015., preuzeto 17. travnja 2019. * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/kuglane.html kuglanje-kaz.weebly.com, Kuglački savez Karlovačke županije, ''Kuglana''], pristupljeno 17. travnja 2019. * [https://search.bisnode.hr/hr/978739/k-k-zeljeznicar/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "ŽELJEZNIČAR" KARLOVAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190417083608/https://search.bisnode.hr/hr/978739/k-k-zeljeznicar/ |date=17. travnja 2019. }} {{izvori}} </small> [[Kategorija:Kuglački klubovi u Karlovačkoj županiji|Željezničar]] [[Kategorija:Šport u Karlovcu|Željezničar]] cpf9rejyvrqg36kgkjza1z6tdzifuu5 0 642347 7570919 7483570 2026-08-06T13:59:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570919 wikitext text/x-wiki '''Književna nagrada tportala''' ('''Književna nagrada roman@tportal.hr''') [[hrvatska]] je [[Književnost|književna]] nagrada. ==Povijest== Nagradu je 2008. godine utemeljio [[Internetski portal|internetski portal]] [https://www.tportal.hr/ tportal.hr] s namjerom valorizacije domaće književnosti te promidžbe hrvatskih autora i [[izdavač]]a. Dodjeljuje se autoru ili autorici najboljeg [[roman]]a napisanog na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] i izdanog kod izdavača registriranog u Republici Hrvatskoj. Odluku o dobitniku donosi stručni ocjenjivački sud koji pri ocjenjivanju prijavljenih romana djeluje prema umjetničkim i stručnim standardima. Nagrada se dodjeljuje godišnje, za romane izdane u prethodnoj kalendarskoj godini. Laureat dobiva novčanu nagradu u iznosu od 50 tisuća kuna te statuu u obliku tipkovnice. Od 2022. godine nagrada uključuje i produkciju audio romana na platformi [https://www.bookzvook.com/ book&zvook] == Dobitnici nagrade== Popis dosadašnjih dobitnika nagrade: * 2008. [[Dalibor Šimpraga]], ''Anastasia''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: [[Miroslav Mićanović]], [[Alida Bremer]], [[Tomislav Brlek]], [[Ana Grbac]], [[Igor Mandić]], [[Jadranka Pintarić]] i [[Roman Simić Bodrožić]]; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/509/19919/www.culturenet.hr/v1/hrvatski/infoservisread.asp%3fid%3D18605.html www.culturenet.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182123/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/509/19919/www.culturenet.hr/v1/hrvatski/infoservisread.asp%3fid%3D18605.html |date=20. veljače 2021. }} ([[HAW]]), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2009. [[Drago Glamuzina]], ''Tri''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Jadranka Pintarić, Alida Bremer, Tomislav Brlek, [[Gordan Duhaček]], [[Slaven Jurić]], Igor Mandić i Miroslav Mićanović; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/1277/31400/www.kulturpunkt.hr/i/vijesti/1226/index.html www.kulturpunkt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182130/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/1277/31400/www.kulturpunkt.hr/i/vijesti/1226/index.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2010. [[Sibila Petlevski]], ''Vrijeme laži''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: [[Katarina Luketić]], Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Slaven Jurić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol4/434/35379/www.tportal.hr/kultura/roman2010/72960/Sibila-Petlevski-osvojila-knjizevnu-nagradu-tportala.html www.tportal.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182131/https://ssl.gstatic.com/webclient/js/gc/23980661-3686120e/plusone-unsupported.js |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2011. [[Olja Savičević Ivančević]], ''Adio kauboju''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/434/34764/www.tportal.hr/kultura/roman2011/133681/Olji-Savicevic-Ivancevic-nagrada-tportala.html www.tportal.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182124/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/434/34764/www.tportal.hr/kultura/roman2011/133681/Olji-Savicevic-Ivancevic-nagrada-tportala.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2012. [[Ivica Đikić]], ''Sanjao sam slonove''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Igor Mandić, Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/4628/39308/interpublic.hr/vijesti/item/160-t-com-nagrada-đikićev-sanjao-sam-slonove-roman-godine.html interpublic.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182124/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/4628/39308/interpublic.hr/vijesti/item/160-t-com-nagrada-%C4%91iki%C4%87ev-sanjao-sam-slonove-roman-godine.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2013. [[Tahir Mujičić]], ''Budi Hamlet, pane Hamlete''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Igor Mandić, Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/434/42196/www.tportal.hr/kultura/roman2013/272315/Tahir-Mujicic-je-dobitnik-knjizevne-nagrade-tportala.html www.tportal.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182124/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/434/42196/www.tportal.hr/kultura/roman2013/272315/Tahir-Mujicic-je-dobitnik-knjizevne-nagrade-tportala.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2014. [[Kristian Novak]], ''Črna mati zemla''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Katarina Luketić, Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol7/2776/47039/www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Kristian-Novak-dobitnik-knjizevne-nagrade-Tportala.html www.novilist.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182136/https://connect.facebook.net/hr_HR/all.js?hash=9da384fe868a8476fe6866fa162161cd&ua=modern_es6 |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2015. [[Zoran Malkoč]], ''Roki Raketa''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Kristian Novak, Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol7/2776/51351/www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Roki-Raketa-Zorana-Malkoca-osvojio-nagradu-Tportala.html www.novilist.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182137/https://neomedia.hr/?utm_source=adsrv.neomedia.hr_subpage&utm_medium=link_click&utm_campaign=404_Backlinks |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2016. [[Slobodan Šnajder]], ''Doba mjedi''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Katarina Luketić, [[Ursula Burger]], [[Ivica Buljan]], Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/434/56699/www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/452488/Slobodan-Snajder-dobitnik-tportalove-knjizevne-nagrade-vrijedne-50-tisuca-kuna.html www.tportal.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182138/https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js?hash=6cc511042c2090263948d37fbed27740&ua=modern_es6 |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2017. Kristian Novak, ''Ciganin, ali najljepši''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Katarina Luketić, Jadranka Pintarić, Miroslav Mićanović, Ivica Buljan i Ursula Burger; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/6768/70616/fama.com.hr/10-tportalova-knjizevna-nagrada-kristianu-novaku/index.html fama.com.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182137/https://platform.twitter.com/widgets/widget_iframe.4ed13d9ce94e60c41048ece32559b04c.html?origin=http%3A%2F%2Fhaw.nsk.hr |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2018. [[Dubravka Ugrešić]], ''Lisica''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Ivica Buljan, Ursula Burger, Katarina Luketić, Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/434/72298/www.tportal.hr/kultura/clanak/dubravka-ugresic-dobila-knjizevnu-nagradu-tportala-za-najbolji-hrvatski-roman-foto-20180615.html www.tportal.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182130/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/434/72298/www.tportal.hr/kultura/clanak/dubravka-ugresic-dobila-knjizevnu-nagradu-tportala-za-najbolji-hrvatski-roman-foto-20180615.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2019. [[Nikola Petković]], ''Put u Gonars''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: Ursula Burger, Katarina Luketić, Jadranka Pintarić, Miroslav Mićanović i Ivica Buljan; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2776/83095/novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/PRIZNANJE-RIJECKOM-PISCU-Nikola-Petkovic-dobitnik-knjizevne-nagrade-t-portala-za-roman-Put-u-Gonars.html novilist.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182137/https://cdn.netcom.hr/404.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2020. [[Damir Karakaš]], ''Proslava''<ref>Članovi ocjenjivačkog suda: [[Andrea Milanko]], [[Vanda Mikšić]], [[Anica Tomić]], [[Robert Perišić]] i [[Boris Jokić]]; [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/434/87977/www.tportal.hr/kultura/clanak/damir-karakas-dobitnik-knjizevne-nagrade-tportala-za-najbolji-hrvatski-roman-foto-20200520.html www.tportal.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220182131/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/434/87977/www.tportal.hr/kultura/clanak/damir-karakas-dobitnik-knjizevne-nagrade-tportala-za-najbolji-hrvatski-roman-foto-20200520.html |date=20. veljače 2021. }} (HAW), pristupljeno 22. prosinca 2020.</ref> * 2021. Želimir Periš, ''Mladenka Kostonoga''<ref>{{Citiranje weba|title=[VIDEO] Želimir Periš dobitnik je književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/video-zelimir-peris-dobitnik-je-knjizevne-nagrade-tportala-za-najbolji-hrvatski-roman-foto-20210602|access-date=2022-05-10|website=tportal.hr}}</ref> * 2022. Marija Andrijašević, ''Zemlja bez sutona''<ref>{{Citiranje weba|title=[FOTO] Dobitnica 15. književne nagrade tportala je Marija Andrijašević za roman 'Zemlja bez sutona'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/dobitnica-15-knjizevne-nagrade-tportala-je-marija-andrijasevic-za-roman-zemlja-bez-sutona-foto-20220614|access-date=2024-05-23|website=tportal.hr}}</ref> * 2023. [[Magdalena Blažević]], ''U kasno ljeto''<ref>{{Citiranje weba|title=Dobitnica 16. književne nagrade tportala je Magdalena Blažević za roman 'U kasno ljeto'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/dobitnica-16-knjizevne-nagrade-tportala-je-magdalena-blazevic-za-roman-u-kasno-ljeto-20230615?meta_refresh=1|access-date=2023-10-17|website=tportal.hr}}</ref> * 2026. [[Boris Dežulović]], ''Tko je taj čovjek?''<ref>{{Citiranje weba|title=19. književne nagrade tportala. Boris Dežulović dobitnik tportalove književne nagrade: fascinantan roman koji nadilazi sva očekivanja|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/boris-dezulovic-dobitnik-tportalove-knjizevne-nagrade-fascinantan-roman-koji-nadilazi-sva-ocekivanja-20260616|access-date=2026-06-19|website=tportal.hr}}</ref> ==Izvori== ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://www.tportal.hr/tag/knjizevna-nagrada-tportala Književna nagrada tportala], službeno mrežno mjesto [[Kategorija:Hrvatske književne nagrade]] lz7z9lf0q4qkewk6d0s6m6eyvuw13t1 0 642947 7571290 7386001 2026-08-06T23:41:57Z Divna Jaksic 974 7571290 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Ludwig Bauer | slika = Ludwig Bauer hrvatski književnik.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[13. kolovoza]] [[1941.]] | mjesto rođenja = [[Sisak]] | smrt = | mjesto smrti = | zanimanje = Književnik, urednik i prevoditelj | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = Romani | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = {{ubl| • 2011. [[Nagrada Meša Selimović]]| • 2018. godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]]| • 2022. [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]]| • 2026. [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] za životno djelo}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ludwig Bauer''' ([[Sisak]], [[13. kolovoza]] [[1941.]]<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/bauer-ludwig Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 7. kolovoza 2026</ref>]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[književnik]], urednik i prevoditelj. == Životopis == Rodio se u [[Sisak|Sisku]], diplomirao [[slavistika|slavistiku]] u [[Zagreb]]u, nastavio [[školovanje]] u [[Prag]]u i [[Bratislava|Bratislavi]], živio u [[Pariz]]u, [[London]]u, [[Washington]]u, Beču. Živi i radi u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|last=Bauer|first=Autor/ica: Ludwig|title=Ludwig Bauer – Književni časopis|url=https://booke.hr/kategorija/autori/ludwig-bauer/|access-date=2024-12-06|website=Književni portal|language=en-US}}</ref> Bavi se pisanjem i prevođenjem [[Beletristika|beletristike]] te [[prevođenje]]m stručnih djela. Radio je kao profesor i [[učitelj]] u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće (Globus, Zagreb) i [[Književni časopis|književnoga časopisa]] (Naša knjiga, Zagreb). Također radio je, među ostalim, kao [[scenarist]] (epizode crtanih filmova [[Profesor Baltazar]]; Televizija UN) i [[kolumnist]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ludwig Bauer|url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ludwig-bauer|access-date=2024-12-06|website=dhk.hr|archive-date=7. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207000816/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ludwig-bauer|url-status=dead}}</ref> Priređuje je i uređuje različite knjige, piše [[kritika|kritike]], [[recenzija|recenzije]] i prikaze. Prvu književnu nagradu dobio je već kao srednjoškolac, ali tek se od kraja [[1980-ih|osamdesetih godina]] više posvećuje književnome stvaralaštvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Ludwig Bauer|url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ludwig-bauer|access-date=2024-12-06|website=dhk.hr|archive-date=7. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207000816/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ludwig-bauer|url-status=dead}}</ref> Kroz više od četvrt stoljeća objavljuje gotovo redovito barem jedan naslov godišnje. Dobitnik je [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|Nagrade Ksaver Šandor Gjalski]] (2022.). == Djela == Prvi prijevod knjige o [[Kibernetika|kibernetici]] na [[Hrvatski jezik|hrvatskomu]] – J. Bober: ''Čovjek, stroj, društvo'', Zagreb, 1967.<ref>{{Citiranje weba|title=Ludwig Bauer|url=https://fraktura.hr/autori/ludwig-bauer|access-date=2024-12-06|website=fraktura.hr}}</ref> * ''Parnjača Colombina'' – Zagreb, 1979. * ''Poliglot i pas'' – Sarajevo, 1988. * ''Tri medvjeda i gitara'' – Zagreb, 1990. * ''Kratka kronika porodice Weber'' (prvo izdanje Sarajevo, 1990.; treće izdanje Zaprešić, 2007.) Prvi roman posvećen sudbini [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemaca u Hrvatskoj]]. Roman je dobio 9. svibnja 1991. posljednju jugoslavensku književnu nagradu – nagradu Svjetlosti za roman godine. * ''Biserje za Karolinu'' – Sarajevo, 1997. * ''Partitura za čarobnu frulu'' – Sarajevo, 1997. Ovaj roman je preovđen na [[Njemački jezik|njemački]] i [[Nizozemski jezik|nizozemski]], a na hrvatskome je doživio sedam izdanja. * ''Prevođenje lirske poezije'' – Zagreb, 2001. * ''Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat'' – Zagreb, 2003. * ''Zapisi i vremena Nikice Slavića'' – [[Zaprešić]], 2007. * ''Patnje Antonije Brabec'' – Zaprešić, 2008. * ''Zavičaj, zaborav'' – Zaprešić-Osijek, 2010. * ''Karusel'' – Zaprešić, 2011. * ''Toranj kiselih jabuka'' – Zaprešić, 2013. * ''Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek'' – Zaprešić, 2015. * ''Šoferi'' – Zaprešić, 2017. * ''Muškarac u žutom kaputu'' – Zaprešić, 2018. Pored romana, Bauer je objavio i veći broj naslova za djecu od kojih su neki postali obavezna lektira u hrvatskim i slovačkim školama. Povremeno objavljuje i [[Pjesništvo|poeziju]]. Prevodi aktivno, najviše sa slovačkoga jezika.<ref>{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Kolo 3, 2024. - Jedan pogled na slovačku književnost|url=https://www.matica.hr/kolo/798/jedan-pogled-na-slovacku-knjizevnost-37066/|access-date=2024-12-06|website=www.matica.hr}}</ref> == Nagrade == * 2011. [[Nagrada Meša Selimović ]] * 2018. godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 2022. [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]] – roman Dvostruki život Eve Braun * 2026. [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] za životno djelo == Izvori == {{izvori}} {{Nagrada Meša Selimović}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Bauer, Ludwig}} [[Kategorija:Životopisi, Sisak]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Meša Selimović]] 1uyrf67umdd5f0inf8dxr0i0n47dmig 0 644523 7571266 7238911 2026-08-06T22:59:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571266 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Plitvice | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Plitvice | nadimak = | godina osnivanja = 1981. / 2006. | sjedište = ŠRC Hotela Jezero, [[Plitvička Jezera]] | borilište = kuglana "Jezero" | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Jug }} '''Kuglački klub Plitvice''' je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz naselja [[Plitvička Jezera]], [[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)|Općina Plitvička Jezera]], [[Ličko-senjska županija]], [[Hrvatska]]. == O klubu == 1980. godine je izgrađena automatska kuglana kod hotela ''"Jezero"'' u okviru [[Nacionalni park Plitvička jezera|Nacionalnog parka ''"Plitvička jezera"'']], u naselju [[Jezerce]], iz kojeg će kasnije nastati samostalno naselje [[Plitvička Jezera]]. <br> Klub je službeno osnovan u svibnju 1981. godine u okviru ''RSKUD Plitvice'', a klub je pod nazivom '''KK "Plitvice"''' djelovao u okviru radne organizacije ''[[Nacionalni park Plitvička jezera|NP "Plitvička jezera"]]''. Klub se u jesen 1981. uključio u prvenstvo zajednice općina [[Lika|Like]]. Osvaja svoje regionalna prvenstva 1987., 1988. i 1990. godine, ali se ne uspijeva kvalificirati u ''Hrvatsku ligu''. Klub je uz redovna ligaška natjecanja također sudjelovao i u pojedinačnom natjecanju, natjecanju u parovima, narodnim načinom te raznim turnirima. <br> Do prekida rada kluba dolazi 31. ožujka 1991., odnosno ''[[Krvavi Uskrs|"Krvavog Uskrsa"]]'' i početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku]]. <br> Završetkom rata, krajem 1995. godine, ne dolazi do obnove kluba - kuglana je bila uništena tijeom rata, a njena obnova počinje 1999. godine. 2006. godine dolazi do obnove kluba, te se uključuje u ligaška natjecanja na području regije ''"Zapad"''. <br> Klub tradicionalno početkom godine organizira memorijalni turnir ''"Plitvice 91"'' u spomen na događaje ''[[Krvavi Uskrs|"Krvavog Uskrsa"]]'' i prvu žrtvu [[Domovinski rat|Domovinskog rata ]] - [[Josip Jović (redarstvenik)|Josipa Jovića]]. <br> Od 2013. je pri klubu je osnovan i [[Ženski kuglački klub Plitvice Plitvička Jezera|ženski klub]]. == Uspjesi == ; 1. B liga – Jug * prvak: 2021./22. * doprvak: 2016./17. (''zona Zapad''), 2018./19., 2023./24. ; 4. HKL – Zapad * prvak: 2009./10. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Plitvice |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||10 ||3 ||9 ||95 ||82 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||9 ||4 ||9 ||89 ||87 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||82 ||94 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||13 ||2 ||7 ||107 ||75 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||90 ||86 ||21 || || |- bgcolor="silver" |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|II. ||1. B HKL - Jug - zona Zapad - prvi dio |2. ||6 ||10 ||7 ||0 ||3 ||51,5 ||28,5 ||14 ||<small> prvi dio lige || |- bgcolor="silver" |1. B HKL - Jug - zona Zapad - doigravanje ||2. ||4 ||16 ||12 ||0 ||4 ||82,5 ||45,5 ||24 ||<small> uključeni svi rezultati || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||4. ||10 ||18 ||9 ||2 ||7 ||79 ||65 ||20 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||2. ||10 ||18 ||10 ||2 ||6 ||82,5 ||61,5 ||22 || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Ženski kuglački klub Plitvice Plitvička Jezera]] *[[Jezerce]] * [[Plitvička Jezera|Plitvička Jezera (naselje)]] *[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera (općina)]] * [[Nacionalni park Plitvička jezera]] == Vanjske poveznice == * [http://kkplitvice.hr/ kkplitvice.hr - službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190417085122/http://kkplitvice.hr/ |date=17. travnja 2019. }} * [https://www.facebook.com/Kugla%C4%8Dki-klub-Plitvice-415810205286889/ Kuglački klub Plitvice, facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-plitvice/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB PLITVICE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190531102710/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-plitvice/ |date=31. svibnja 2019. }} == Izvori == * [http://kkplitvice.hr/kk-plitvice/o-nama/ kk-plitvice, ''O nama'' - ''OSNOVNI PODACI O RADU KLUBA OD 1981. – 1991. TE OD 2006. – 2014.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190531102709/http://kkplitvice.hr/kk-plitvice/o-nama/ |date=31. svibnja 2019. }}, pristupljeno 31. svibnja 2019. * [http://clone.jako.hr.81-169-169-162.tako-lako.com/portfolio/kuglacki-klub-plitvice/ clone.jako.hr.81-169-169-162.tako-lako.com, ''Kuglački klub “Plitvice”''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190531102707/http://clone.jako.hr.81-169-169-162.tako-lako.com/portfolio/kuglacki-klub-plitvice/ |date=31. svibnja 2019. }}, pristupljeno 31. svibnja 2019. {{izvori}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Ličko-senjskoj županiji|Plitvice]] m1gk0dgjxii12pzykbukrfsdbvpu6p5 0 646079 7571235 7343719 2026-08-06T22:28:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571235 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Koprivnica | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Koprivnica | nadimak = | godina osnivanja = 1998. | sjedište = Taraščice 2, [[Koprivnica]] | borilište =Kuglana 2 | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKLŽ – Sjever (II.) |kapetan=Vesna Benotić}} '''Kuglački klub Koprivnica''' ('''''KK Koprivnica'''''; '''''Koprivnica'''''; ranije '''''Športski kuglački klub Koprivnica''''') ženski je [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Koprivničko-križevačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. klub se natječe u ''2. hrvatskoj kuglačkoj ligi za žene – Sjever''. == O klubu == Klub je kao '''ŠKK Koprivnica''' osnovan i registriran u srpnju 1998. godine, prvo sa ženskom ekipom, a kasnije je formirana i muška ekipa.<ref> [https://drava.info/2019/01/foto-sportski-kuglacki-klub-koprivnica-obiljezio-20-godina-postojanja/ drava.info, ''FOTO Športski kuglački klub Koprivnica obilježio 20 godina postojanja''], objavljeno 24. siječnja 2019., pistupljeno 25. lipnja 2019. </ref> <ref> [https://prigorski.hr/sportski-kuglacki-klub-koprivnica-obiljezio-20-godina-osnivanja-rada/ prigorski.hr, ''Športski kuglački klub Koprivnica obilježio 20 godina osnivanja i rada''], objavljeno 24. siječnja 2019., pistupljeno 25. lipnja 2019. </ref> <br> Ženska ekipa se uglavnom natjecala u ''Prvoj B ligi'', te potom u skupinama ''2. hrvatske lige''. Klub redovno organizira ''Memorijalni turnir Darko Sirovec''.<ref>[https://koprivnica.hr/uncategorized/u-organizaciji-skk-koprivnica-odrzan-je-3-memorijalni-turnir-darko-sirovec/ koprivnica.hr, ''U organizaciji ŠKK Koprivnica održan je 3. Memorijalni turnir Darko Sirovec'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 7. svibnja 2019., pristupljeno 25. lipnja 2019.</ref> <ref>[https://www.klikaj.hr/foto-memorijalni-turnir-clanovi-sportskog-kuglackog-kluba-koprivnica-prisjetili-se-svog-preminulog-kolege/ klikaj.hr, ''FOTO: MEMORIJALNI TURNIR Članovi Športskog kuglačkog kluba ‘Koprivnica’ prisjetili se svog preminulog kolege'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 8. svibnja 2019., pristupljeno 25. lipnja 2019.</ref> == Uspjesi == ; Druga hrvatska liga * prvakinje – ''Istok'': 2006./07., 2010./11. * doprvakinje – ''Istok'': 2005./06., 2007./08., 2008./09., 2011./12. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Koprivnica |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL – Sjever ||11. ||13 ||24 ||7 ||1 ||16 ||77 ||115 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL – Sjever ||10. ||14 ||26 ||11 ||0 ||15 ||85 ||123 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL – Sjever ||12. ||14 ||26 ||4 ||2 ||20 ||58 ||150 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL – Istok ||7. ||8 ||12 ||3 ||0 ||9 ||40 ||56 ||6 ||<small> ljestvica prikazana nakon 12 kola || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||8. ||10 ||18 ||5 ||2 ||11 ||60 ||84 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||9 ||1 ||6 ||71 ||57 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||10 ||1 ||5 ||83 ||45 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||11 ||0 ||3 ||78 ||24 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||11 ||0 ||5 ||87 ||41 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||11 ||2 ||3 ||81,5 ||46,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||10 ||0 ||6 ||84,5 ||43,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||11 ||0 ||3 ||76 ||36 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||12 ||1 ||3 ||90 ||38 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||9 ||2 ||5 ||76 ||52 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||4. ||8 ||14 ||9 ||1 ||4 ||67 ||45 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||5. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||79 ||65 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Istok ||7. ||8 ||14 ||2 ||2 ||10 ||43,5 ||68,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||9. ||9 ||16 ||1 ||0 ||15 ||25 ||103 ||2 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||9. ||9 ||16 ||1 ||0 ||15 ||23 ||105 ||2 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2081./19.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||8. ||8 ||14 ||1 ||0 ||13 ||20,5 ||91,5 ||2 || || |- |2019./20. ||II. ||2. HKL – Sjever || ||6 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | | | | | | | | | | | | | | |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Povezani članci == * [[Kuglački klub Koprivnica (muškarci)]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/670 aplikacija.kuglanje.hr, ''Športski kuglački klub Koprivnica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190330131607/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/670 |date=30. ožujka 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-koprivnica-koprivnica/ sportilus.com, ''ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB KOPRIVNICA KOPRIVNICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313023538/https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-koprivnica-koprivnica/ |date=13. ožujka 2021. }} * [http://kuglacki-savez-kkz.hr/klub/skk-koprivnica/ kuglacki-savez-kkz.hr, ''ŠKK Koprivnica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190416095723/http://kuglacki-savez-kkz.hr/klub/skk-koprivnica/ |date=16. travnja 2019. }} == Izvori == <small> * [http://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx poslovna.hr, ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB KOPRIVNICA KOPRIVNICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313023557/https://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=13. ožujka 2021. }} {{izvori}} </small> [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi|Koprivnica]] [[Kategorija:Šport u Koprivnici|Koprivnica]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji|Koprivnica]] 9ej4ij4m36q78jujoovoyvc2o87cslz 0 646080 7571234 7343721 2026-08-06T22:28:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571234 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Koprivnica | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Koprivnica | nadimak = | godina osnivanja = 1998. | sjedište = Teraščice 2, [[Koprivnica]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL Sjever – Zona Varaždin (IV.) }} '''Kuglački klub Koprivnica''' ('''''ŠKK Koprivnica'''''; '''''Koprivnica'''''; ranije '''''Športski kuglački klub Koprivnica''''') muški je [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Koprivničko-križevačka županija]]. == O klubu == Klub je kao '''ŠKK Koprivnica''' osnovan i registriran u srpnju 1998. godine, prvo sa ženskom ekipom, a kasnije je formirana i muška ekipa.<ref> [https://drava.info/2019/01/foto-sportski-kuglacki-klub-koprivnica-obiljezio-20-godina-postojanja/ drava.info, ''FOTO Športski kuglački klub Koprivnica obilježio 20 godina postojanja''], objavljeno 24. siječnja 2019., pistupljeno 25. lipnja 2019. </ref> <ref> [https://prigorski.hr/sportski-kuglacki-klub-koprivnica-obiljezio-20-godina-osnivanja-rada/ prigorski.hr, ''Športski kuglački klub Koprivnica obilježio 20 godina osnivanja i rada''], objavljeno 24. siječnja 2019., pistupljeno 25. lipnja 2019. </ref> <br> Muška ekipa se natjecaka pretežno u ''3. HKL Sjever – zona Varaždin'' i ''2. HKL – Sjever''. 2010. godine usastav ''"Koprivnice"'' ulazi muška ekipa gradskog suparnika ''[[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (muškarci)|"Podravka"]]'' koja je rasformirana, te tako zauzimaju ''"Podravkino"'' mjesto u ''2. HKL – Sjever''.<ref>[https://issuu.com/podravka/docs/podravka_bilten_2023/29 issuu.com, ''"Podravka" – list dioničarskog društva "Podravka" Koprivnica'', br. 2023, god. 53, prosinac 2015., str. 29] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313023551/https://issuu.com/podravka/docs/podravka_bilten_2023/29 |date=13. ožujka 2021. }}, preuzeto 26. lipnja 2019.</ref><br> Klub redovno organizira ''Memorijalni turnir Darko Sirovec''.<ref>[https://koprivnica.hr/uncategorized/u-organizaciji-skk-koprivnica-odrzan-je-3-memorijalni-turnir-darko-sirovec/ koprivnica.hr, ''U organizaciji ŠKK Koprivnica održan je 3. Memorijalni turnir Darko Sirovec'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 7. svibnja 2019., pristupljeno 25. lipnja 2019.</ref> <ref>[https://www.klikaj.hr/foto-memorijalni-turnir-clanovi-sportskog-kuglackog-kluba-koprivnica-prisjetili-se-svog-preminulog-kolege/ klikaj.hr, ''(FOTO) MEMORIJALNI TURNIR Članovi Športskog kuglačkog kluba ‘Koprivnica’ prisjetili se svog preminulog kolege'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 8. svibnja 2019., pristupljeno 25. lipnja 2019.</ref> == Uspjesi == ; 3. HKL – Sjever – zona Varaždin * doprvak: 2018./19. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Koprivnica |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||7. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||82 ||94 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||78,5 ||97,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||68,5 ||107,5 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||69 ||107 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||11. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||57,5 ||118,5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Sjever ||8. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||66 ||110 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Sjever ||10. ||10 ||18 ||2 ||1 ||15 ||40 ||104 ||5 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKl – Sjever – Zona Varaždin ||7. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||89 ||87 ||20 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin ||2. ||11 ||20 ||16 ||0 ||4 ||108 ||52 ||32 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[kuglački klub Koprivnica (žene)]] * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (muškarci)]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/684 aplikacija.kuglanje.hr, ''Športski kuglački klub Koprivnica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190416111703/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/684 |date=16. travnja 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-koprivnica-koprivnica/ sportilus.com, ''ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB KOPRIVNICA KOPRIVNICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313023538/https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-koprivnica-koprivnica/ |date=13. ožujka 2021. }} * [http://kuglacki-savez-kkz.hr/klub/skk-koprivnica/ kuglacki-savez-kkz.hr, ''ŠKK Koprivnica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190416095723/http://kuglacki-savez-kkz.hr/klub/skk-koprivnica/ |date=16. travnja 2019. }} == Izvori == <small> * [http://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx poslovna.hr, ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB KOPRIVNICA KOPRIVNICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313023557/https://www.poslovna.hr/lite/skk-koprivnica-koprivnica/10244/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=13. ožujka 2021. }} {{izvori}} </small> [[Kategorija:Kuglački klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji|Koprivnica]] [[Kategorija:Šport u Koprivnici|Koprivnica]] r0k2t03ll1abbskazcs8y61rii45fh1 0 646251 7571252 7238904 2026-08-06T22:47:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571252 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Novska | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Novska | nadimak = | godina osnivanja = | sjedište = Radnička 3, [[Novska]] | borilište = ''Gradska kuglana "Novska"'', [[Novska]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Sjever (II.) }} '''Kuglački klub Novska''' ('''''KK Novska; Novska''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Novska|Novske]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. <br> U sezoni 2018./19. klub se natjecao u ''1. B hrvatskoj ligi - Sjever''. == O klubu == Klub se više sezona natjecao u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|Prvoj hrvatskoj ligi]]'', ali je isključen iz nje 2012. godine radi administrativnih nepravilnosti.<ref>[http://www.radionovska.hr/vijesti/1834-kuglaci-novske-izbaceni-iz-1-lige.html radionovska.hr, ''Kuglači "Novske" izbačeni iz 1. lige!'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 10. srpnja 2012., pristupljeno 28. lipnja 2019.</ref> Klub se ponovno u ''Prvu ligu'' plasirao 2014. i 2017. godine.<ref>[https://quirinusportal.com/2017/03/kk-novska-osvojila-1-b-hrvatske-kuglacke-lige-sjever/ quirinusportal.com, ''KK “Novska” osvojila 1.B ligu Hrvatske kuglačke lige Sjever!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221514/https://quirinusportal.com/2017/03/kk-novska-osvojila-1-b-hrvatske-kuglacke-lige-sjever/ |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 27. ožujka 2017., pristupljeno 28. lipnja 2019.</ref> <ref> [http://novska.hr/hr/on-line-vijesti/sport/kuglacki-klub-novska-ponovo-u-drustvu-najboljih,5181.html novska.hr, ''Kuglački klub "Novska" ponovo u društvu najboljih''], pristupljeno 28. lipnja 2019. </ref> <ref> [https://www.novska.in/sport/kk-novska-u-1-a-ligi-hkl-a-ulazak-u-velikom-stilu-slavnih-dana-tradicije-kuglanja novska.in, ''KK “Novska” u 1.A ligi HKL-a – ulazak u velikom stilu slavnih dana tradicije kuglanja''], objavljeno 27. ožujka 2017., pristupljeno 28. lipnja 2019. </ref> <br> 2010. godine je klub osvojio [[NBC kup]], čija je završnica održana u [[Split]]u.<ref> [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/113994/kulganje-u-splitu-novska-od-zlata slobodnadalmacija.hr, ''Kulganje u Splitu: Novska od zlata''], objavljeno 13. listopada 2010., pristupljeno 28. lipnja 2019. </ref> == Uspjesi == ; [[NBC kup]] * pobjednik: 2010. ; [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatska liga]] * trećeplasirani: 2008./09., 2009/10. ; 1. B hrvatska liga - Sjever * prvak: 1999./2000., 2016./17. * doprvak: 2018./19. ; 2. hrvatska liga - Sjever * prvak: 2013./14. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Novska |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||1. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||119 ||57 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||I. ||1. A HKL ||8. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||75 ||101 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./12.]] ||I. ||1. A HKL ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||87 ||89 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||77 ||99 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||99 ||77 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||86 ||90 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||74 ||102 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||46 ||97 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||92,5 ||83,5 ||25 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||I. ||1. HKL ||3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||102,5 ||73,5 ||29 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||3. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||106,5 ||69,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||88,5 ||87,5 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||67 ||109 ||15 || || |- |2012./13. || || || || || || || || || || || || || |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||131 ||45 ||38 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||74,5 ||101,5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||1. HKL ||12. ||12 ||22 ||5 ||1 ||16 ||64 ||112 ||11 || || |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKl - Sjever ||1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||133,5 ||42,5 ||39 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||10. ||18 ||2 ||1 ||15 ||47,5 ||96,5 ||5 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKl - Sjever ||2. ||12 ||22 ||16 ||2 ||4 ||124,5 ||51,5 ||34 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == Antonio Sajko == Unutrašnje poveznice == * [[Novska]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/Kugla%C4%8Dki-Klub-Novska-1652793961599508/ ''Kuglački Klub Novska'', facebook stranica] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/550 aplikacija.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Novska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221614/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/550 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-novska-novska/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB NOVSKA NOVSKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231127124537/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-novska-novska/ |date=27. studenoga 2023. }} * [http://novska.hr/hr/gospodarstvo/katalog-poslovnih-subjekata-grada-novska/poslovni-subjekti-grada-novske/gradska-kuglana-novska/ novska.hr, ''GRADSKA KUGLANA NOVSKA''] * [http://www.kssmz.hr/ kssmz.hr - Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije] == Izvori == <small> * [https://search.bisnode.hr/hr/1035509/k-k-novska/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB " NOVSKA " NOVSKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221519/https://search.bisnode.hr/hr/1035509/k-k-novska/ |date=21. veljače 2021. }} {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Novska]] [[Kategorija:Novska]] 9fo24nfbayyxp8afh8ex6xaz0domzyn 0 646423 7571182 7238867 2026-08-06T21:36:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571182 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Admiral | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Admiral Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = 1948. <br>2008. | sjedište = Ilica 28, [[Zagreb]] | borilište = kuglana ''"Grmoščica"'', [[Zagreb]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKLŽ]] (I.) }} '''Kuglački klub "Admiral"''' ('''''KK Admiral; Admiral Zagreb; Admiral''''') je ženski [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zagreb]]a, [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjeće u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|Prvoj hrvatskoj kuglačkoj ligi za žene]]''. == O klubu == 1948. godine je osnovan '''''Kuglački klub "Kraš"''''' (povremeno i pod nazivom '''''KK "Josip Kraš"''''') pri [[Kraš|istoimenoj prehrambenoj tvornici]]. U početku djeluje muška ekipa, koja je i bila uspješnija. Sredinom 1950.-ih godina se formira ženska ekipa, te narednih desetljeća pretežno nastupa u ''Zagrebačkoj ligi''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], kuglačice ''"Kraša"'' nastupaju u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|Prvoj hrvatskoj ligi]]'', ''1. B hrvatskoj ligi (Sjever i Centar)'', te ''2. hrvatskoj ligi'' (skupine ''"Sjever"'' i ''"Centar"''). <br> 2008. godine tvrtka ''[[Kraš|"Kraš"]]'', prestaje s financiranjem kluba, te klub ulazi u financijske poteškoće. Športski djelatnik Robert Sedlar, inače iz [[Zabok]]a je došao na ideju da se ''"Kraš"'' spoji s kuglačima i kuglačicama iz [[Zabok]]a (pojedine igračice ''"Kraša"'' su bile iz tog grada). Do reorganizacije kluba je došlo u svibnju 2008. godine i klub djeluje pod nazivom '''''Športski kuglački klub "Zagreb-Zaboky"'''''. Ženska ekipa već 2009. osvaja plasman u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. hrvatsku ligu]]'' i sljdećih godina osvaja više trofeja i postaje jedan od vodećih hrvatskih ženskih klubova, nastupajući i u međunarodnim natjecanjima. Muška ekipa se gasi 2009. godine. <br> Od 2015. godine klub djeluje kao '''''Kuglački klub "Admiral"'''''. == Uspjesi == === Ekipno === ; [[NBC kup za žene|NBC kup]] * pobjednice: 2012. ; [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. hrvatska liga]] * prvakinje: 2012./13., 2013./14. * doprvakinje: 2014./15., 2018./19. * trećeplasirane: 2010./11., 2015./16., 2017./18., 2020./21., 2021./22. ; Kvalifikacije za 1. HKL * pobjednice: 2009. ; 1. B hrvatska liga * prvakinje: 1996./97. (''Sjever''), 2001./02. (''Centar'') * doprvakinje: 2000./01. (''Sjever'') ; 2. hrvatska liga * prvakinje: 2008./09. (''Centar'') ; [[Kup Hrvatske u kuglanju za žene|Kup Hrvatske]] * pobjednice: 2010./11. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Josip Kraš |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1993./94.|1993./94.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 || || || || || ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 || || || || || ||29 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||rowspan="2"|II. ||1. B HKL - Sjever - Skupina 1 ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 || || || || || ||22 ||<small> prvi dio <br> plasirali se u doigravanje za prvaka || |- |1. B HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||15 || || || || || || || ||<small> konačni poredak || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Kraš |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||14 || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1997./98.|1997./98.]] ||I. ||1. A HKL ||8. ||12 ||22 || || || ||78 ||98 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||I. ||1. A HKL ||11. ||12 ||22 ||5 ||3 ||14 ||65 ||111 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||4. ||14 ||26 ||17 ||3 ||6 ||127 ||81 ||37 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||21 ||1 ||4 ||147 ||61 ||41 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2011./02.]] ||II. ||1. B HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||12 ||10 ||1 ||1 ||73 ||23 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||50 ||94 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||6. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||73 ||71 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||6. ||10 ||18 ||8 ||1 ||9 ||70 ||74 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||4. ||9 ||16 ||9 ||3 ||4 ||81 ||47 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||9 ||4 ||3 ||79,5 ||48,5 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||5. ||9 ||16 ||9 ||0 ||7 ||71 ||57 ||18 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Zagreb-Zaboky |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||0 ||2 ||108,5 ||35,5 ||32 || || |- |Q1 ||Kval. za 1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||3 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski || |- |[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene 2009/10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||8 ||1 ||9 ||73 ||71 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||93 ||51 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||75,5 ||68,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||99 ||45 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||106 ||38 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||14 ||1 ||3 ||97 ||49 ||27 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Admiral |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||91,5 ||52,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||96 ||48 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||107 ||37 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||13 ||0 ||5 ||92 ||52 ||26 || || |- |2019./20. ||I ||1. HKL || ||10 ||18 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} ; Rezervna ekipa {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Zagreb-Zaboky II |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||9. ||11 ||20 ||9 ||1 ||10 ||73,5 ||81,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||6. ||9 (10) ||18 ||9 ||0 ||9 ||78 ||66 ||18 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Vanjske poveznice == * [https://kk-admiral.weebly.com/ kk-admiral.weebly.com - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190701231226/https://kk-admiral.weebly.com/ |date=1. srpnja 2019. }} * [https://www.facebook.com/kkadmiral/ ''KK Admiral Zagreb'', facebook stranica] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.zg-kuglanje.hr/klubovi6/70-grad-zagreb/98-skk-zagreb-zaboky zg-kuglanje.hr, ''ŠKK Zagreb-Zaboky''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190701231230/http://www.zg-kuglanje.hr/klubovi6/70-grad-zagreb/98-skk-zagreb-zaboky |date=1. srpnja 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-zagreb--zaboky/ sportilus.com, ''ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB ZAGREB - ZABOKY''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190701231228/https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-zagreb--zaboky/ |date=1. srpnja 2019. }}, == Izvori == <small> * [https://kk-admiral.weebly.com/o-nama.html# kk-admiral.weebly.com, ''Povijest kluba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190701231254/https://kk-admiral.weebly.com/o-nama.html |date=1. srpnja 2019. }}, pristupljeno 1. srpnja 2019. * Eduarda Hamar: ''Zlatna knjiga zagrebačkoga kuglanja'', Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-59048-0-9}} (Zagrebački kuglački savez). - {{ISBN|978-953-7546-09-0}} (Libera Editio), str. 421-422 * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.mojatvrtka.net/kk-kras/ mojatvrtka.net, ''KUGLAČKI KLUB KRAŠ''] * [https://www.zagorje.com/clanak/zabok/kuglacice-zagreb-zabokya-nove-prvoligasice zagorje.com, ''Kuglačice Zagreb-Zabokya nove prvoligašice''], objavljeno 24. travnja 2009., pristupljeno 1. srpnja 2019. * [https://www.tportal.hr/sport/clanak/kuglacki-klub-zagreb-zaboky-ima-najbolje-mlade-igracice-20110406 tportal.hr, ''Kuglački klub Zagreb Zaboky ima najbolje mlade igračice''], objavljeno 6. travnja 2011., pristupljeno 1. srpnja 2019. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi|Admiral]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Gradu Zagrebu|Admiral]] nw90ntfdpksb8uzlq9iqq7xpa8s670s 0 648069 7571293 7497765 2026-08-06T23:47:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571293 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Velebit | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Velebit" Otočac | nadimak = | godina osnivanja = 1997. | sjedište = Ante Starčevića 6, [[Otočac]] | borilište = ''Gradska kuglana "Otočac"'', [[Otočac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] (I.) }} '''Kuglački klub Velebit''' ('''''KK Velebit; KK Velebit Otočac; Velebit; Velebit Otočac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Otočac|Otočca]], [[Ličko-senjska županija]]. <br> Klub se natječe u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatskoj ligi]]''. == O klubu == '''''Kuglački klub "Velebit"''''' je osnovan 1997. godine. Do 2004. godine se natjecao u ligama kao što su ''"5. HKL - Zapad"'' i ''"4. HKL - Zapad"'', kada ulazi u ''"3. HKL - Zapad"'', ubrzo u ''"2. HKL - Zapad"'', koju osvaja u sezoni 2009./10. i poslije kvalifikacija postaje članom ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"1. hrvatske lige"]]'', u kojoj se otad natječu. <br> 2009. godine je formirana druga momčad '''''"Velebit II"''''', koja je s natjecanjima počela u ''"5. HKL - Zapad"'' i vremenom došla do ''"2. HKL - Zapad"''. <br> Do otvaranja nove kuglane u Otočcu 2017. godine,<ref>[https://www.nacionalno.hr/kuglana-u-otoccu-prosla-tehnicki-prijam/ nacionalno.hr, ''Kuglana u Otočcu prošla tehnički prijam''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723204718/https://www.nacionalno.hr/kuglana-u-otoccu-prosla-tehnicki-prijam/ |date=23. srpnja 2019. }}, objavljeno 27. rujna 2017., pristupljeno 23. srpnja 2019.</ref> <ref> [https://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=18222&kat=72 glasgacke.hr, ''Gradska kuglana Otočac dobila sve licence''], objavljeno 2. prosinca 2017., pristupljeno 23. srpnja 2019. </ref> klub se koristio starom kuglanom u okviru ''Hotela "Park"'' u Otočcu i kuglanama u [[Plitvička Jezera|Plitvičkim Jezerima]] i [[Gospić]]u. == Uspjesi == === Ekipno === ; kvalifikacije za 1. HKL * pobjednik: 2009./10. ; 2. hrvatska liga - Zapad * prvak: 2009./10. ; [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup Hrvatske]] * drugoplasirani: 2013. === Velebit II - ekipno === ; 3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika * prvak: 2013./14., 2014./15. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Velebit |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Skupina Karlovac ||3. ||7 ||12 || || || || || ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 || || || || || ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 || || || || || ||9 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||V. ||4. HKL - Zapad ||3. ||8 ||21 || || || || || ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||V. ||4. HKL - Zapad ||4. ||10 || || || || || || ||21 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |2007./08. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |2008./09. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- bgcolor="gold" |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Zapad ||1. || || || || || || || || || || |- bgcolor="gold" |Kval. za 1. HKL ||1. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||81 ||95 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||78,5 ||97,5 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||102,5 ||73,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||93 ||83 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||78,5 ||97,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||74,5 ||101,5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||6 ||1 ||11 ||58 ||86 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||10 ||18 ||9 ||0 ||9 ||74 ||70 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||10 ||18 ||6 ||1 ||11 ||55,5 ||88,5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||10 ||18 ||7 ||0 ||11 ||61,5 ||82,5 ||14 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} === Rezervna momčad === {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Velebit II |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||11. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||70,5 ||105,5 ||17 || || |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||1. ||12 ||22 ||17 ||4 ||1 ||125 ||51 ||38 || || |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||1. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||121,5 ||54,5 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||5. ||12 ||22 ||10 ||3 ||9 ||87 ||89 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zona Zapad ||6. ||6 ||10 ||0 ||0 ||10 ||13,5 ||66,5 ||0 ||<small> Prvi dio <br> nisu se plasirali u doigravanje za prvaka || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||77 ||99 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||89 ||87 ||22 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Otočac]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/824 aplikacija.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Velebit''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723204725/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/824 |date=23. srpnja 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-velebit-otocac/ sportilus.com,''KUGLAČKI KLUB VELEBIT OTOČAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723204713/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-velebit-otocac/ |date=23. srpnja 2019. }} == Izvori == <small> * [https://www.otocac.hr/upload_data/site_files/188975437310733111851305519328_kuglacki-klub-velebit.pdf otocac.hr, ''KUGLAČKI KLUB VELEBIT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723204721/https://www.otocac.hr/upload_data/site_files/188975437310733111851305519328_kuglacki-klub-velebit.pdf |date=23. srpnja 2019. }}, preuzeto 23. srpnja 2019. * [http://www.likaplus.hr/otocac/sport/kuglacki_klub_velebit_izabrao_predsjednika/default.aspx likaplus.hr, ''Održana skupština - Kuglački klub Velebit izabrao predsjednika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723204713/http://www.likaplus.hr/otocac/sport/kuglacki_klub_velebit_izabrao_predsjednika/default.aspx |date=23. srpnja 2019. }}, objavljeno 10. srpnja 2012., pristupljeno 23. srpnja 2019. * [https://likaclub.eu/kuglacki-klub-velebit-put-od-5-do-1-hrvatske-lige/ likaclub.eu, ''Kuglački Klub Velebit; put od 5. do 1. Hrvatske lige''], objavljeno 26. svibnja 2014., pristupljeno 23. srpnja 2019. * [https://search.bisnode.hr/hr/963500/kk-velebit-otocac/ bisnode.hr, ''KUGLAČKI KLUB "VELEBIT" OTOČAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190723204722/https://search.bisnode.hr/hr/963500/kk-velebit-otocac/ |date=23. srpnja 2019. }} {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Ličko-senjskoj županiji|Velebit]] [[Kategorija:Otočac|Velebit]] 8n5i40er40i697f1srnn8pmnsevmlru 0 648337 7571192 7238871 2026-08-06T21:45:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571192 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Bojovnik | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Bojovnik Trilj" | nadimak = | godina osnivanja = 1979. | sjedište = Poljičke republike 15, [[Trilj]] | borilište = ''Kuglana "Marija"'', [[Trilj]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Jug (II.) }} '''Kuglački klub "Bojovnik Trilj"''' ('''''KK Bojovnik, KK Bojovnik Trilj; Bojovnik; Bojovnik Trilj''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Trilj]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. <br> U sezoni 2018./19. klub se natjecao u ''1. B hrvatskoj ligi - Jug''. == O klubu == Klub je osnovan 12. veljače 1979. godine pod nazivom '''Kuglački klub "Cetinka"''', po istoimenoj [[trilj]]skoj tvornici. 1980. godine klub se uključuje u ligaška natjecanja, te do 1991. godine, odnosno raspada [[SFRJ]], klub se natječe u ''A ligi Kuglačkog saveza Split'', ''Prvoj dalmatinskoj kuglačkoj ligi'', ''Općinskoj kuglačkoj ligi Sinj'' i slično. <br> Do izgradnje četverostazne kuglane u [[Trilj]]u, klub je trenirao i igrao utakmice u kuglanama u [[Sinj]]u, [[Split]]u, [[Kamensko (Trilj)|Kamenskom]], [[Tijarica|Tijarici]] i drugim mjestima. <br> Od 1992. godine ''"Cetinka"'' redovito sudjeluje u hrvatskim ligama - ''2. HKL - Jug'', ''1. B HKL - Jug'', te također dvije sezone u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatskoj ligi]]''. <br> Sredinom 2000.-ih klub mijenja naziv u '''"Trilj"''', pa potom u '''''Vrni Trilj"''''', a 2009. u '''''"Trilj"'''''. <br> Sredinom 2000.-ih je u Trilju osnovan novi klub - '''''"Bojovnik"'''''. ''"Trilj"''" i ''"Bojovnik"'' se 2010. spajaju u '''''"Trilj"''''',<ref> [https://arhiva.ferata.hr/sport/865-kuglanje-rezultati arhiva.ferata.hr, ''Kuglanje - rezultati...''], objavljeno 20. siječnja 2011., pristupljeno 10. studenog 2019. </ref> koji od 2012. godine djeluje pod današnjim nazivom - '''"Bojovnik Trilj"''', tj. '''"Bojovnik"'''. == Uspjesi == === Ekipno === ; Kvalifikacije za 1. HKL * drugoplasirani: 2011. ; 1. B HKL - Jug * prvak: 1996./97. (''Jug'') * doprvak: 1998./99. ; 2. HKL - Jug * prvak: 2008./09., 2010./11. * doprvak: 2015./16. ; A liga Kuglačkog saveza Split * prvak: 1981./82. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Cetinka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992.|1992.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||6. ||6 || || || || || || ||15 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||7 || || || || || || ||29 || || |- |1993./94. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||9 ||16 || || || ||57,5 ||70,5 ||14 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||3. ||9 || || || || || || ||21 || || |- bgcolor="gold" |rowspan="2"|1996./97. ||rowspan="2"|II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||1. ||10 || || || || || || ||30 || || |- |1. B HKL - Jug - za prvaka ||4. ||4 || || || || || || || || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||3. ||10 ||18 || || || ||92 ||52 ||25 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||2. ||9 ||16 ||11 ||0 ||5 ||85 ||43 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||11 ||20 ||11 ||0 ||9 ||84 ||76 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||100 ||76 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||6. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||83 ||93 ||18 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Vrni Trilj |- bgcolor="gold" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||1. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 || || ||34 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Trilj |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||12. ||12 ||22 ||1 ||0 ||21 ||20 ||156 ||20 || || |- bgcolor="gold" |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Jug ||1. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||115,5 ||60,5 ||32 || || |- bgcolor="silver" |Kvalifikacije za 1. HKL ||2. ||5 || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||12. ||12 ||22 ||0 ||0 ||22 ||22 ||154 ||0 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Bojovnik |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||105,5 ||70,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||7. ||12 ||22 ||7 ||3 ||12 ||80 ||96 ||17 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||3. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||112 ||64 ||30 || || |- bgcolor="silver" |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||2. ||10 ||18 ||10 ||2 ||6 ||75,5 ||68,5 ||22 || || |- bgcolor="goldenrod" |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|II. ||rowspan="2"|1. B HKL - Jug - Zona Jug ||3. ||6 ||10 ||5 ||1 ||4 ||41,5 ||38,5 ||11 ||<small> prvi dio <br> plasirali se u doigravanje || |- bgcolor="goldenrod" |3. ||4 (6) ||16 ||8 ||1 ||7 ||67,5 ||60,5 ||17 ||<small> doigravanje za prvaka <br> uračunati svvi susreti prvog dijela || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||8. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||67 ||77 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||80 ||64 ||21 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} ; Bojovnik (do 2010.) {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Bojovnik |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||10. ||12 ||7 ||2 ||13 || || ||17 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Trilj]] == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-bojovnik-trilj/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB BOJOVNIK TRILJ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728121654/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-bojovnik-trilj/ |date=28. srpnja 2019. }} * [https://www.facebook.com/Kuglana-Trilj-1155638391119561/ ''Kuglana Trilj'', facebook stranica] == Izvori == * Marinko Perić: ''"Povijest sporta Cetinske krajine"'', Sinj, 1989., UDK: 796(497.5-3 Cetinska krajina)(091), str. 265-267 * [http://www.poslovna.hr/lite/kk-cetinka/318993/subjekti.aspx poslovna.hr, ''KUGLAČKI KLUB BOJOVNIK TRILJ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728121653/http://www.poslovna.hr/lite/kk-cetinka/318993/subjekti.aspx |date=28. srpnja 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-bojovnik-trilj/Detaljno/599698 fininfo.hr, ''K.K. "BOJOVNIK TRILJ"''] * [https://search.bisnode.hr/hr/966324/k-k-bojovnik-trilj/ bisnode.hr, ''KUGLAČKI KLUB "BOJOVNIK TRILJ"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728121654/https://search.bisnode.hr/hr/966324/k-k-bojovnik-trilj/ |date=28. srpnja 2019. }} {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Bojovnik]] [[Kategorija:Šport u Trilju|Bojovnik]] l5l3fsxmow983bassg3ov8gaulcisx1 0 650155 7571279 7238926 2026-08-06T23:22:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571279 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Sinj | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Sinj" | nadimak = | godina osnivanja = [[Šport u 1980.|1980.]] | sjedište = Ivana Filipovića Grčića bb, [[Sinj]] | borilište = ''Kuglana "Marija"'', [[Trilj]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL – Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Sinj"''' ('''''KK Sinj; Sinj''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Sinj]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj ligi – Jug"''. == O klubu == Osnivačka skupština '''''Kuglačkog kluba "Sinj"''''' je održana [[26. lipnja]] [[Šport u 1980.|1980.]] godine u sinjskom hotelu ''"Alkar"'', na kojoj je za prvog predjednika izabran Jovo Kalinić. <br> Klub se odmah uključuje u ligaška natjecanja, te je do 1991. godine član ''"B" lige Kuglačkog saveza Split, "A" lige Kuglačkog saveza Split, Jedinstvene dalmatinske lige, Hrvatske lige – Jug, Općinske lige Sinj''. U početku je u okviru kotela ''"Alkar"'' postojala samo dvostazna kuglana, te je klub nejčešće domaće utakmice igrao u [[Split]]u, te kasnije u [[Trilj]]u i drugim mjestima. <br> Od [[Šport u 1992.|1992.]] godine, osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se pretežno natjecao u ''2. hrvatskoj ligi – Jug'', te u ''1. B ligi – Jug'' u ''3. HKL – Jug''. Klub ligaške utakmice igra pretežno u kuglani u [[Trilj]]u. == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Sinj |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B liga – Jug ||4. ||9 ||16 || || || ||61 ||67 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B liga – Jug ||9. ||9 ||16 || || || || || ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B liga – Jug ||6. ||10 ||18 || || || || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B liga – Jug ||10. ||10 ||18 || || || ||33 ||111 ||4 || || |- |1998./99. || || || || || || || || || || || || || |- |1999./2000. || || || || || || || || || || || || || |- |2000./01. || || || || || || || || || || || || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||9. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||12. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 || || ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL – Jug ||5. ||8 ||14 ||6 ||0 ||8 ||62,5 ||59,5 ||12 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||8. ||12 ||22 ||7 ||4 ||11 ||83 ||93 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||10. ||12 ||22 ||6 ||3 ||13 ||69 ||107 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||86 ||90 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||7. ||10 ||18 ||8 ||1 ||9 ||72 ||72 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||110 ||66 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Jug ||8. ||8 ||14 ||4 ||0 ||10 ||41 ||71 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Jug ||5. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||99 ||77 ||25 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL – Jug || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Sinj]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/994 aplikacija.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Sinj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825160152/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/994 |date=25. kolovoza 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-sinj-sinj/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB SINJ SINJ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825161707/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-sinj-sinj/ |date=25. kolovoza 2019. }} * [https://www.sinj.hr/clanak/kuglacki-klub-sinj/ sinj.hr, ''Kuglački klub Sinj''] == Izvori == * Marinko Perić: ''"Povijest sporta Cetinske krajine"'', Sinj, 1989., UDK: 796(497.5-3 Cetinska krajina)(091), str. 267-269 * [https://search.bisnode.hr/hr/1033046/kk-sinj-sinj/ bisnode.hr, Kuglački klub "Sinj" Sinj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825160152/https://search.bisnode.hr/hr/1033046/kk-sinj-sinj/ |date=25. kolovoza 2019. }} * [http://www.poslovna.hr/lite/kk-sinj-sinj/318356/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Sinj Sinj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825160151/http://www.poslovna.hr/lite/kk-sinj-sinj/318356/subjekti.aspx |date=25. kolovoza 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-sinj-sinj/Detaljno/599696 fininfo.hr, KK "SINJ" SINJ] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Sinj]] [[Kategorija:Šport u Sinju|Sinj]] fo96zb9cabsz6i6onr7e0673an73eqs 0 650557 7571239 7238897 2026-08-06T22:32:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571239 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Lepoglava | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Lepoglava" Lepoglava | nadimak = | godina osnivanja = 1951. | sjedište = Hrvatskih Pavlina 1, [[Lepoglava]] | borilište = ''Kuglana "Drava"'', [[Varaždin]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Sjever (II.) }} '''Kuglački klub "Lepoglava"''' ('''''KK Lepoglava; Lepoglava''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Lepoglava|Lepoglave]], [[Varaždinska županija]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"1. B hrvatskoj ligi - Sjever"''. == O klubu == '''''Kuglački klub "Lepoglava"''''' je osnovan 1951. godine te je u početku djelovao kao društvo za rekreaciju zaposlenika lepoglavske kaznionice. Početnih godina klub se natjecao uglavnom na turnirima održanima na području Hrvatske i Slovenije. 1965. godine klub je registriran u tadašnjoj SOFKA-i i počinje se natjecati u ligi ''Varaždinsko-bjelovarske regije''. <br> 1986. godine je pri klubu osnovana ženska ekipa koja je djelovala neko vrijeme. <br> Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] većina igrača i člamova kluba se uključila u postrojbe [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvastke vojske]] i klub u sezoni 1991./92. ne djeluje. Smirivanjem situacije se u sezoni 1992./93. uključuje u ''3. hrvatsku ligu - Sjever''. Osim igranja u sjevernoj skupini ''3. HKL'', klub je također igrao i u sjevernoj skupini ''2. HKL'' te od sezone 2016./17. i ''1. B HKL - Sjever''. Više puta je bio prvak svoje skupine u ''3. HKL''. <br> Klub ima svoju dvostaznu kuglanu za treninge, ali u njoj zbog propozicija ne može igrati ligaške utakmice, te je stoga nastupao u odgovarajućim kuglanama u okolnim gradovima, a od 2010. godine redovito koristi za domaće utakmice kuglanu ''"Drava"'' u [[Varaždin]]u. <br> 2018. godine je u ligaško natjecanje u ''3. HKL'' uključena i druga ekipa kluba.<ref> [http://eivanec.com/kuglacki-klub-lepoglava-zavrsene-pripreme-u-subotu-starta-nova-sezona-1-b-lige/ eivanec.com, ''KUGLAČKI KLUB LEPOGLAVA Završene pripreme – u subotu starta nova sezona 1. B lige''], objavljeno 11. rujna 2018., pristupljeno 30. kolovoza 2019. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Sjever * doprvak: 2017./18. ; 2. HKL - Sjever * prvak: 2015./16. * doprvak: 2011./12., 2013./14. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Lepoglava C.O. |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||4. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||101 ||75,5 ||31 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Lepoglava |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||5. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||110 ||66 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||110,5 ||65,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||83,5 ||90,5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||127 ||49 ||38 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||16 ||1 ||5 ||120 ||56 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||115,5 ||65,5 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||99 ||77 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||110,5 ||65,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||106 ||70 ||34 || || |- |2019./20. ||II. ||1. B HKL - Sjever || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Lepoglava]] == Vanjske poveznice == * [http://kklepoglava.eu/ kklepoglava.eu - službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111812/http://kklepoglava.eu/ |date=30. kolovoza 2019. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/848 aplikacija.kuglanje.hr, ''Lepoglava''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111812/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/848 |date=30. kolovoza 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-lepoglava-lepoglava/ sportilus.com, KUGLAČKI KLUB LEPOGLAVA LEPOGLAVA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111811/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-lepoglava-lepoglava/ |date=30. kolovoza 2019. }} * [http://www.kuglacki-savez-vz.hr/category/klubovi/ kuglacki-savez-vz.hr, ''Klubovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111808/http://www.kuglacki-savez-vz.hr/category/klubovi/ |date=30. kolovoza 2019. }} == Izvori == * [http://kklepoglava.eu/o-klubu/ kklepoglava.eu, ''O klubu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111810/http://kklepoglava.eu/o-klubu/ |date=30. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 30. kolovoza 2019. * [http://www.poslovna.hr/lite/kk-lepoglava-lepoglava/317030/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Lepoglava Lepoglava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111810/http://www.poslovna.hr/lite/kk-lepoglava-lepoglava/317030/subjekti.aspx |date=30. kolovoza 2019. }} * [https://search.bisnode.hr/hr/1021786/kk-lepoglava-lepoglava/ bisnode.hr, Kuglački klub "Lepoglava" Lepoglava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830111810/https://search.bisnode.hr/hr/1021786/kk-lepoglava-lepoglava/ |date=30. kolovoza 2019. }} {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Varaždinskoj županiji|Lepoglava]] [[Kategorija:Lepoglava|Lepoglava]] 9qb91wv57vp5zjubtd7a9ibx5pkk55a 0 650977 7571444 7194626 2026-08-07T09:36:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571444 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj 1940.''', održani su u 625 [[općine u Banovini Hrvatskoj|općinâ]] [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[19. svibnja]] [[1940.]] godine, a u 33 općine [[26. svibnja]] i [[2. lipnja]]. To su bili prvi izbori nakon [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] i uspostave autonomne hrvatske Banovine u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Izbori nisu održani u gradovima i nekim jadranskim županijama koje graniče s Italijom ili su im susjedne. Samo muškarci stariji od 24 godine mogli su glasovati. Glasovanje je bilo javno i odvijalo se glasom. U izborima je došlo do premoćne pobjede [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS) i [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]] (SDS), vladajućih stranaka Banovine Hrvatske, koje su zajedno dobile većinu u 90% općina. Srpske neovisne liste, podržane od organizacija koje su se protivile sporazumu Cvetković-Maček, osvojile su oko 5% općina. [[Jugoslavenska radikalna zajednica]] (JRZ), vladajuća stranka Kraljevine Jugoslavije, pretrpjela je težak poraz i izgubila kontrolu u 80% općina koje su ranije držale. Zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju 1941.]] godine i naknadnog razdoblja [[Socijalistička Republika Hrvatska|komunističke vladavine]], to su bili posljednji višestranački izbori u Hrvatskoj do [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarnih izbora 1990.]] godine, gotovo točno pedeset godina kasnije. == Pozadina == Dne [[26. kolovoza]] [[1939.]] godine uspostavljena je autonomna [[Banovina Hrvatska]] u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Nastala je po [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazumu]] koji su u ime jugoslavenske vlade potpisali [[Dragiša Cvetković]] i [[Vladko Maček]], vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS). Hrvatska banovina obuhvaćala je cijelu [[Savska banovina|Savsku]] i [[Primorska banovina|Primorsku]], kao i dijelove [[Drinska banovina|Drinske]], [[Zetska banovina|Zetske]] i [[Dunavska banovina|Dunavske]] banovine.{{Sfn|Dugački|2017}} Glavni grad joj je bio [[Zagreb]], a [[Ivan Šubašić]] iz HSS-a imenovan je [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|banom Hrvatske]]. Nakon što je HSS postigao svoj glavni cilj, hrvatsku autonomiju u Jugoslaviji, morao se suočiti s mnogim novim i teškim izazovima preuzimanja političke odgovornosti u Hrvatskoj i očekivanja biračkog tijela. Zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], politički lideri u Jugoslaviji željeli su smiriti Njemačku i uskladiti zemlju s Trećim Reichom, vežući svoj izvoz vitalnih ratnih materijala ([[aluminij]], [[žito]] itd.) u Njemačku. Teška ekonomska situacija, kao posljedica rata, snažno je pogodila osiromašene seljake i radnike u Hrvatskoj, koji su se još uvijek oporavljali se od [[Velika gospodarska kriza|Velike depresije]] [[1930-ih]]. Cijena hrane u Hrvatskoj porasla je od 50% (govedina) do 100% (brašno, krumpir, grah) između kolovoza 1939. i ljeta 1940. godine.<ref>Dejan Djokić, [http://research.gold.ac.uk/3453/2/4_Djokic_%5BFINAL%5D.pdf ''National Mobilisation in the 1930s: The Emergence of the ‘Serb Question’ in the Kingdom of Yugoslavia'']</ref> Rastegnuta socijalna nejednakost i razočaranje nedostatkom dubokih političkih i društvenih promjena za koje su mnogi očekivali da će se dogoditi nakon što je Hrvatska stekla svoju autonomiju ubrzo je rezultiralo porastom potpore [[Savez komunista Hrvatske|komunistima]] i desničarskim strankama. Prosvjedi i demonstracije protiv rastućih životnih troškova, nestašice hrane i goriva, visoke nezaposlenosti i nejednakosti, kao i približavanja rata, postajali su sve češći. Vlasti HSS-a reagirale su progonom sindikata, komunista, podzemnih [[Ustaše|ustaša]], kao i jugoslavenskih i srpskih nacionalista, sve se više oslanjajući na njegovu paravojnu zajednicu ''[[Hrvatska građanska i seljačka zaštita|Zaštita]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Regan |first=Krešimir |title=Ujedinjavanje teritorija Banovine Hrvatske/Teritorijalno ujedinjenje Savske i Primorske banovine s osam novodobivenih kotara |url=https://www.bib.irb.hr/229386 |date=2005-11-03}}</ref> Tijekom prosvjeda komunista u Splitu [[17. prosinca]] 1939. godine policija je pucala na gomilu, ozlijedivši mnoge i ubivši mladog [[Brodosplit|radnika brodogradilišta]] i člana komunističke partije, [[RNK Split|nogometaša]] Vicka Buljanovića. Njegov sprovod sljedećeg dana privukao je 25.000 ljudi, dok je 12.000 sudjelovalo u masovnom štrajku u Splitu i okolini.<ref>[https://web.archive.org/web/2019/http://www.ratnakronikasplita.com/kronika/uvod "Politička situacija u Splitu prije Drugog svjetskog rata"], in ''Antifašistički Split - Ratna kronika 1941-1945''</ref> Nakon terorističkih napada koji su uključivali podmetanje eksploziva na javnim mjestima u Zagrebu, hrvatska je vlada u veljači 1940. godine zabranila [[Ustaše|ustaške]] časopise (među kojima ''Hrvatski narod'') i internirala 50 članova ustaša u zatvor u Lepoglavi, među kojima je bio i [[Mile Budak]].<ref>Jelić-Butić, F. (1970.). [https://hrcak.srce.hr/clanak/243214 "Prilog proučavanju djelatnosti ustaša do 1941."] ''Časopis za suvremenu povijest'', ''1''(1-2), 55-91.</ref> [[File:Macekovo_obracanje1940.ogv|mini|Maček u obraćanju hrvatskoj javnosti iz Banskih dvora putem filmskog žurnala, objašnjava važnost Hrvatske autonomije. Siječanj 1940. godine]] Po sporazumu Cvetković-Maček kojim je uspostavljena hrvatska autonomija, predviđeni su izbori za [[Hrvatski sabor]]. Od kolovoza 1939. godine, u nedostatku hrvatskog zakonodavnog tijela, ban Šubašić upravljao je uredbama i izvršnim naredbama. Napokon, 14. siječnja [[Pavle Karađorđević|regent Pavle Karađorđević]] posjetio je glavni grad Hrvatske, Zagreb, i potpisao izborni zakon za izbore u Saboru. Pripremajući ove izbore za izbor prvog hrvatskog parlamenta nakon izbora za Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije 1913. godine, trebali su se održati lokalni izbori u općinama. Posljednji lokalni izbori 1936. godine i najnoviji [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|parlamentarni izbori 1938. godine]], iako su ometani režimskim nasiljem, policijskim opstrukcijama i povremenim žrtvama, pokazali su snažnu potporu vođenju HSS-a vladajućim strankama i kralju Jugoslavije. U travnju je ban [[Ivan Šubašić]] donio izvršnu naredbu s detaljnim pravilima za lokalne izbore. Izbornoj listi koja će dobiti relativnu većinu trebalo je dodijeliti trećinu mjesta u vijeću, a preostale dvije trećine trebalo bi podijeliti među listama u odnosu na njihove glasove prema proporcionalnoj [[D'Hondtov sustav|d'Hondtovoj metodi]]. Po starim pravilima, stranci s relativnom većinom odmah su dodijeljene dvije trećine mandata.<ref>{{Citiranje novina |url=http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_16.pdf |title=Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o opcinama |date=18. travnja 1940. |work=Katolik |access-date=5. rujna 2019. |archive-date=23. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180323155905/http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_16.pdf |url-status=dead }}</ref> Predsjednik vijeća (gradonačelnik) trebao je biti izabran na tajnom glasanju u vijeću, s time da nije nužno morao biti iz redova vijećnika. Gradski službenici (javni bilježnici, rizničari) postali su zaposlenici Banovine, ne više lokalni. Ban Hrvatske je također imao pravo pregrupirati općine, ukinuti ih i promijeniti njihove granice. Šubašić je to pravo iskoristio za pregrupiranje općina u [[Posavina|Posavini]], okrugu [[Derventa]], [[Brčko]] i [[Gradačac]]. Šubašić je [[22. travnja]] raspisao izbore za [[19. svibnja]]. Zbog Drugoga svjetskog rata koji je zahvatio veći dio Europe i [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Kraljevine jugoslavenske vojske]] stavljen je na viši stupanj pripravnosti, mnogi muškarci su pozvani služiti u rezervnim trupama ili sudjelovati u vojnim vježbama. HSS je odlučio ne raspisivati izbore u gradovima, već samo u općinama. U gradovima je hrvatska vlada pod vodstvom HSS-a imenovala članove HSS-a za gradonačelnike ili povjerenike. U travnju, nakon pojačanih srpskih nacionalističkih aktivnosti koje su odbacile [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazum Cvetković-Maček]], vlada je također raspustila općine u [[Kistanje|Kistanju]] i Obrovcu s većinskom srpskom zajednicom. Raspuštene su i općine [[Smilčić]] i [[Skradin]].<ref>[http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_19.pdf "Raspuštene općinske uprave u Smilčiću i Skradinu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180328041158/http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_19.pdf |date=28. ožujka 2018. }}, ''Katolik'' (1940.), 19, str. 4., Šibenik.</ref> Dne [[10. svibnja]] njemačka vojska [[Bitka za Francusku|napala]] je Nizozemsku i Francusku, pojačavajući rat. Nizozemska se predala [[15. svibnja]]. Do [[17. svibnja]] Nijemci su okupirali Bruxelles i nadvladali veći dio Belgije, stigavši do [[La Manche|francuskoga kanala]]. Ti su događaji imali dubok utjecaj na javno mnijenje u Jugoslaviji. [[Datoteka:Second_World_War_Europe_05_1940_de.svg|mini| Politička situacija u Europi u svibnju 1940. godine]] === Žensko glasovanje === Jugoslavenski magazin ''Žena danas'' započeo je kampanju u listopadu 1939. godine za širenje [[Pravo glasa za žene|biračkog prava na žene]]. Socijalistički sindikati i komunisti u Hrvatskoj podržali su akciju. Međutim, ženska organizacija HSS-a usprotivila se tome, izjavivši da će vodstvo stranke odlučiti kada je najbolji trenutak za uvođenje ženskog biračkog prava u Hrvatskoj.<ref>Božinović, N. (1996.). [https://otpisane.memoryoftheworld.org/Neda%20Bozinovic/Zensko%20pitanje%20u%20Srbiji%20u%20XIX%20i%20XX%20veku%20(48)/Zensko%20pitanje%20u%20Srbiji%20u%20XIX%20i%20XX%20veku%20-%20Neda%20Bozinovic.pdf Žensko pitanje u Srbiji u XIX i XX veku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161005132253/https://otpisane.memoryoftheworld.org/Neda%20Bozinovic/Zensko%20pitanje%20u%20Srbiji%20u%20XIX%20i%20XX%20veku%20(48)/Zensko%20pitanje%20u%20Srbiji%20u%20XIX%20i%20XX%20veku%20-%20Neda%20Bozinovic.pdf |date=5. listopada 2016. }}. ''Beograd: Pinkpress'', str. 124.</ref> == Kampanja == [[Datoteka:Savski_most_1939.jpg|mini| Hrvatski ban [[Ivan Šubašić]] (s panamskim šeširom ), predsjednik HSS-a [[Vladko Maček]] (sredina) i [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]] [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]] otvaraju savski most u [[Zagreb]]u, prosinac 1939. godine]] [[Datoteka:Banovina_of_Croatia_religious_map.png|mini| Vjerska karta banovine Hrvatske po općinama, po popisu stanovništva iz 1931. godine. U [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavnim]] ([[Srbi u Hrvatskoj|srpskim]]) većinskim općinama žestoko su sukobljene pro-HSS srpske stranke [[Samostalna demokratska stranka|SDS (IDP)]], jugoslavenske nacionalističke i anti-HSS [[Jugoslavenska radikalna zajednica|JRZ (YRU)]], [[Savez komunista Hrvatske|komunista]], kao i razne nezavisne srpske liste koje su se protivile hrvatskoj autonomiji.]] Ban Šubašić je krajem 1939. godine posjetio manje razvijene regije u Lici i Dalmaciji, obećavajući javne radove na infrastrukturi. Glavni tajnik Hrvatske seljačke stranke [[Juraj Krnjević]] obišao je Hrvatsku, obilazeći općinske i okružne stranačke organizacije pokušavajući riješiti neke sporove, ujediniti frakcije i vratiti dijelove stranke. Na primjer, razlike u mišljenjima o određenim imenovanjima i pitanju podrške štrajku [[Đuro Đaković Holding|metalskih radnika]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] otuđile su okružnu stranačku organizaciju od nacionalnog vodstva HSS-a; jer je brodski HSS odbio podržati stranačku liniju i podijelio se na mnoge frakcije, cijela je okružna organizacija raspuštena u ožujku 1940. godine, unatoč 37-6 glasova o povjerenju predsjedniku stranke za Brod.<ref>Lakic, pp. 24-5</ref> Općenito, Krnjević je pokušao uvjeriti disidente i podsjetio stranački kadar na važnost izbora. Iako je imao uspjeha u Dubrovniku, ipak, prema povjesničaru G. Jakovčevu, samo je u Dalmaciji bilo 70 popisa HSS-ovih disidenata<ref name="jakovcev">{{Citiranje časopisa |author=G. Jakovčev |title=Politička zbivanja u sjevernoj Dalmaciji pred aprilski rat 1941. godine (prikaz) |url=http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_46_MACAN.pdf |year=1966 |journal=[[Zadarska revija]] |volume=XV |issue=1 |pages=428–440 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140202120142/http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_46_MACAN.pdf |archive-date=2. veljače 2014. |access-date=5. rujna 2019.}}</ref> (npr. [[Ston]],<ref name="mirosevic">Mirošević, Franko. "Političko opredjeljivanje birača kotara Dubrovnik 1931.–1940." ''Časopis za suvremenu povijest'' 43.1 (2011): 155-182., str. 179.</ref> [[Šipan]], [[Makarska]] itd. ). Krnjević se također pokušao pozabaviti ekonomskim problemima, izjavivši na skupu u Splitu da Hrvatska mora biti ravnopravnija i da HSS neće dopustiti da neki budu milijunaši, dok drugi gladuju.<ref name="Dugački, p. 135">Dugački, str. 135.</ref> Maček je pokušao umanjiti važnost izbora, idući čak dotle da im ne pridaje "nikakvu političku važnost", jer u njima igraju neke lokalne, pa čak i osobne posebnosti. U cirkularnoj napomeni HSS-ovim organizacijama podsjetio ih je neka prvo razmotre ekonomske interese prilikom izbora kandidata za vijećnike i gradonačelnike. Međutim, bilo je važno ukloniti protuustavne snage (posebno JRZ) s položaja vlasti u Hrvatskoj i pokazati snagu HSS-a i SDS-a. <!-- {{external media|float=right|image1=[[:hr:Datoteka:Juraj krnjević 1939.jpg|HSS secretary-general Krnjevic]] at a speech in 1939}} --> Zbog zabrane i progona Kraljevskog jugoslavenskog režima od 1921. godine, [[Savez komunista Hrvatske|hrvatski komunisti]] su se morali kandidirati na izborima kao ''Stranka radnog naroda'', SRN. Po povjesničaru [[Sibe Kvesić]]u, žandarmerija i lokalne vlasti često su maltretirali komuniste i njihove pristaše, šireći glasine i prijeteći biračima koji su namjeravali glasovati za komuniste.<ref name="Kvesić, pp. 33-5">Kvesić, pp. 33-5.</ref> U nekim su mjestima sudske ili upravne vlasti snažno pritiskale da zabrane SRN-u stavljanje kandidata zbog bilo kakvih pogrešaka.<ref>Livada, Svetozar. [http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat/svetozar_livada-kordunski_rekvijem_pdf.pdf Kordunski rekvijem], pp. 56-7.</ref> Politički protivnici sporazuma [[Sporazum Cvetković-Maček|Cvetković-Maček]] i uspostave Banovine Hrvatske imali su različite strategije za natjecanje na izborima. [[Jugoslavenska nacionalna stranka|Jugoslavenske nacionalne stranke]] (JNS) u Hrvatskoj, kojom je predsjedao [[Grga Budislav Angjelinović]], odlučila je da se ne natječe na izborima, dok je stranački kadar i frakcije pod senatorom Petrom Zecem savjetovala da sastave liste u nekim općinama, zajedno s [[Jugoslavenska radikalna zajednica|jugoslavenskim radikalima]] (JRZ) i drugim srpskim strankama.<ref>[http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_19.pdf "JNS ne sudjeluje u općinskim izborima"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180328041158/http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_19.pdf |date=28. ožujka 2018. }}, ''Katolik'' (1940.), 19, str. 4., Šibenik.</ref><ref>Regan, Krešimir "[http://www.matica.hr/kolo/305/djelovanje-jugoslavenske-nacionalne-stranke-u-banovini-hrvatskoj-19391941-20442/ Djelovanje Jugoslavenske nacionalne stranke u Banovini Hrvatskoj 1939–1941.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190905103504/http://www.matica.hr/kolo/305/djelovanje-jugoslavenske-nacionalne-stranke-u-banovini-hrvatskoj-19391941-20442/ |date=5. rujna 2019. }}", ''Kolo'' 4, (2007.)</ref> Obično su ih nazivali "nestranački srpski popisi". Srpski nacionalisti tvrdili su da je hrvatska banovina Mačekova diktatura i da samo unitarna i centralizirana Kraljevina Jugoslavija može donijeti prosperitet hrvatskim Srbima. Neki od njih otvoreno su se zalagali za otcjepljenje općina i županija s većinskom srpskom zajednicom od Hrvatske u Banovini i pridruživanje susjednoj [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini sa]] većinskim Srbima. Predsjednik JRZ-a, jugoslavenski premijer Cvetković, pozvao je [[Srbi u Hrvatskoj|Srbe Hrvatske]] da daju svoje glasove za JRZ kao pokazivanje podrške unitarnoj Jugoslaviji. Dne [[1. svibnja]] [[Savez komunista Hrvatske|hrvatski komunisti]] organizirali su masovni štrajk u Zagrebu u znak obilježavanja [[Međunarodni praznik rada|Međunarodnog dana radnika]] tvrdeći da je stopa sudjelovanja u štrajku blizu 90%. Komunistički aktivisti i prosvjednici, pretežno studenti, blokirali su [[Tramvajski promet u Zagrebu|tramvajsko]] skladište i tako spriječili funkcioniranje [[Tramvajski promet u Zagrebu|zagrebačkih tramvaja]] cijeli dan. Pridružio im se i Sindikat radnika tramvaja. Prosvjednici su se sukobili s policijom i paravojnom postrojbom HSS-a (''Zaštita''), zbog čega su ranjeni brojni ljudi.<ref>Korov, Goran. [http://www.kartografija-otpora.org/userfiles/files/kartografija_otpora/news/Rad_KPJ_u_Zagrebu_od_1931_do_1941_godine/Rad%20KPJ%20u%20Zagrebu%201931-1941%20Goran%20Korov%202016.pdf "Rad KPJ u Zagrebu od 1931. do 1941. godine"], ''Viewpoints from Southeastern Europe'', [[Rosa-Luxemburg-Stiftung]]. pp. 25-6.</ref> Ovo je bio prvi put da su u Kraljevini Jugoslaviji radnici odlučili organizirati masovne štrajkove i prosvjede 1. svibnja.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/ustajte-prezreni-na-svijetu |title=Ustajte prezreni na svijetu! |Regional Express - online magazin}}</ref> Dne [[17. svibnja]], samo dva dana uoči izbora, Ban Šubašić odgodio je na neodređeno vrijeme izbore u općinama u Kastvu, Čabaru, Delnicama, Sušaku, Benkovcu i šibenskom okrugu. Hrvatska vlada službeno je izjavila da ih je izuzela zbog blizine jadranskog vojnog područja koje okružuje važne [[Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica|pomorske luke]]. Naime, ova operativna zona stavljena je pod pripravnost nakon početka Drugoga svjetskog rata jer je graničila s Italijom ili je bila u susjedstvu s talijanskom obalom, jer je Jugoslavija bila oprezna zbog mogućeg [[Travanjski rat|talijanskog napada]]. Međutim, drugi su sumnjali da izbori tamo nisu održani zbog toga što su neke od ovih općina bila uporišta komunista (poput Tisnog, Zlarina i Vodica, u kojima su komunisti pobijedili 1936. godine), jer bi očekivana komunistička pobjeda tamo učinila slabosti HSS-a vrlo vidljivim.<ref>{{Citiranje knjige |URL=https://www.znaci.org/00001/124_1.pdf |title=Dalmacija u narodnooslobodilačkoj borbi |last=Kvesić |first=Sibe |publisher=Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije |year=1979 |location=Split |pages=33–5}}</ref> Istodobno, Ban Šubašić odgodio je izbore u [[Brčko]]me i [[Gradačac|Gradačcu]] i općini Konavle za [[26. svibnja]], a u okrugu [[Derventa]] kao i općinama [[Pazarište]], [[Brestovsko]], [[Kloštar Ivanić]], [[Bosiljevo]], [[Šamac]] i [[Cvetlin]] za [[2. lipnja]].{{Sfn|Dugački|2017}} == Glasovanje == Samo muškarci stariji od 24 godine mogli su glasovati. Glasovanje je bilo javno; birač je morao glasno izjaviti svoje ime i listu za koju je želio glasati. U mnogim je općinama jedina lista koja se izborila na izborima bila HSS-ova.<ref name="mirosevic">Mirošević, Franko. "Političko opredjeljivanje birača kotara Dubrovnik 1931.–1940." ''Časopis za suvremenu povijest'' 43.1 (2011): 155-182., str. 179.</ref> U nekim općinama ([[Andrijaševci]], [[Retkovci]], [[Opuzen]], [[Gunja]] i [[Farkaševac]]) došlo je do sukoba birača i incidenata, pa su se izbori morali ponoviti ili odgoditi za tjedan dana.<ref name="moskatelo">Ivica Moškatelo. "[http://www.tartajun.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=64&Itemid=82 Odakle naziv Marokanci]", ''Tartajun'' 4</ref> Izbori su održani u 620 općina [[19. svibnja]], dok su neke županije glasale tjedan dana kasnije ili u lipnju.<ref name="Regan, p. 399">Regan, str. 399.</ref> Nakon preusmjeravanja Šubašića prije lokalnih izbora,<ref>[http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_20.pdf "Pred općinske izbore"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180328041056/http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_20.pdf |date=28. ožujka 2018. }}, ''Katolik'' (1940.), 20, str. 3., Šibenik.</ref> krajem 1940. godine u Hrvatskoj je Banovini ukupno bilo 693 općine i 25 gradova unutar 99 okruga. Dvije od tih općina nastale su nakon održavanja lokalnih izbora.{{Sfn|Banska vlast|1940}} Zbog prekrajanja teritorija općinskih granica neposredno prije izbora, ponajviše u povezivanju [[Cavtat]]a koji je naginjao JRZ-u s [[Gruda|Grudom]] koja je naginjala HSS-u radi formiranja nove općine (Konavle)<ref>Mirošević (2016.), str. 38., str. 36.</ref> južno od Dubrovnika ili zbog poziva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]] (SDS), za promjene granica u [[Posavina|Bosanskoj Posavini]] oko Odžaka, neki Bošnjaci i Srbi bojkotirali su tamošnje izbore.<ref>Regan, str. 399., f5.</ref> == Rezultati izbora == Koalicija HSS-SDS osvojila je većinu općina i uspostavila potpunu političku kontrolu nad teritorijom Banovine Hrvatske.{{Sfn|Dugački|2017}} Preliminarni rezultati izbora 19. svibnja pokazali su da je samo HSS osvojio većinu u 425 općina, SDK u 106, SDS u 27, HSS i Muslimanska organizacija HSS u 4, HSS i Nijemci u 1, Muslimanska organizacija HSS-a u 2, SDK s drugim skupinama u 1, a SDS s drugim srpskim strankama u 1. JRZ je osvojio većinu u 20 općina, JRZ i Poljoprivrednici u 1, zajedničke liste Srba u 8, Srpski nestranački popisi u 18, nestranački gradski popisi u 2, neovisni popisi u 2, Poljoprivrednici u 1, ljevičari u 1, Nijemci u 3, a etničke manjinske liste u 2.{{Sfn|Hrvatski branik|25 May 1940}} Izbori su pokazali nešto slabljenje podrške glavnim političkim strankama. {{Sfn|Mažuran|1996}} Nakon lokalnih izbora 1936. HSS je osvojio većinu u 512 od 612 općina u [[Savska banovina|Savskoj]] i [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]], što otprilike odgovara kasnije uspostavljenoj hrvatskoj Banovini. {{Sfn|Leček|2014}} U primorskoj banovini HSS je 1936. godine osvojio 75 od 94 općine (80%).{{Sfn|Leček|2008}} Rezultati su bili posebno loši za [[Jugoslavenska radikalna zajednica|Jugoslavensku radikalnu uniju]] (JRZ), koja je osvojila većinu u 21 općini, u odnosu na 108 u kojima su imali vlast prije izbora. U 195 općina s apsolutnom ili relativnom većinskom srpskom većinom od 121.429 birača JRZ i neovisne liste Srba osvojile su 36.502 glasa, a samo SDS 15.183, dok je koalicija HSS-SDS (SDK) osvojila 44.262 glasa. {{Sfn|Regan|2007}} JRZ je većinu svojih prethodno održanih općina izgubio SDK i SDS.{{Sfn|Regan|2007}} Komunisti su osvojili većinu u vijećima u Sinju, Trogiru, Komiži i Vrboskoj (2/3 većina),<ref name="kolumbic">M. Kolumbić (1982) [https://hrcak.srce.hr/clanak/186860 "Spomenici otoka Hvara"], str. 44.</ref> trećinu glasova u Omišu,<ref name="Kvesić, pp. 33-5">Kvesić, pp. 33-5.</ref> i četvrtinu u Makarskoj<ref>Hrstić, str. 86.</ref> u Dalmaciji. U [[Vrgorac|Vrgorcu]] su komunisti zauzeli drugo mjesto i osvojili su 8 mjesta u vijeću, dok su u [[Smiljan]]u na ponovljenim izborima izgubili 4 glasa, osvojivši i 8 mjesta u vijeću. Nezavisne njemačke etničke liste osvojile su većinu u 5 općina. Etnički Nijemci također su se našli na drugim listama, uglavnom na HSS-ovim ulaznicama. Zajednička HSS-njemačka lista pobijedila je u jednoj općini. Sve u svemu, etnički hrvatski Nijemci osvojili su 177 mandata u 45 općina.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Nikica |first=Barić, |title=Njemačka manjina u dokumentima banskih vlasti Banovine Hrvatske, 1939. -1941. |url=https://hrcak.srce.hr/161955 |year=2002 |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=34 |issue=2 |access-date=5. rujna 2019. |archive-date=12. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312205023/https://hrcak.srce.hr/161955 |url-status=dead}}</ref> Izbori u 20 općina održani su 26. svibnja,{{Sfn|Vreme|28 May 1940}} a u 13 općina [[2. lipnja]].{{Sfn|Vreme|4 June 1940}} Vlada je [[5. lipnja]] objavila ispravljene rezultate za neke općine.{{Sfn|Vreme|6 June 1940}} === Izlaznost === Budući da je hrvatske izbore 1936. godine hrvatska oporba predvođena HSS-om koristila za uklanjanje neke samouprave od središnjih jugoslavenskih vlasti, izlaznost je iznosila oko 80%.{{Sfn|Leček|2008}} Odziv u 1940. godini bio je značajno niži u mnogim područjima, djelomično odražavajući nezadovoljstvo i nezainteresiranost stanovništva. U cijelom osječkom okrugu odaziv je bio 50,89% (4.708 glasalo je od 9.250),<ref>Dizdar (2006), str. 381.</ref> u Drnišu 52,11%, dok je u Daruvaru izlaznost 48% (4.076 glasova). U nekim dijelovima područja [[Daruvar]]a on je bio čak 21%. Budući da su komunisti bili administrativno zabranjeni u nadmetanju s izborima u Visu, mnogi su se odlučili suzdržati kao znak prosvjeda, čime je odziv bio 50%. S druge strane, Kraljevine jugoslavenske oružane snage mobilizirale su mnoge ljude koji su bili sposobni za vojnu službu u svojoj [[Mobilizacija|mobilizaciji]] iz 1939./40. === Sažetak === [[Datoteka:Lokalni_izbori_u_Banovini_Hrvatskoj_1940.svg|mini|345x345px| Rezultati izbora zasnovani na većini mandata u svakoj općini. <br /> {{Col-begin}}{{Col-break}}{{Legend2|#3D863D|HSS}}<br />{{Legend2|#8fbf29|SDK}}<br />{{Legend2|#FCF342|SDS}}<br />{{Legend2|#38a800|HSS coalitions}}<br />{{Legend2|#f1f57a|SDS coalitions}}<br />{{Legend2|#a87000|German lists}}<br />{{Legend2|#55ff00|Muslim lists}}<br />{{Legend2|#c88c4b|Minority lists}}<br />{{Legend2|#f5ca7a|Farmers}}{{Col-break}}{{Legend2|#70abf0|''Non-partisan Serb lists''}}<br />{{Legend2|#7385bf|''United Serb lists''}}<br />{{Legend2|#00c2a1|''United Muslim and Serb list''}}<br />{{Legend2|#4e4e4e|JRZ}}<br />{{Legend2|#686868|JRZ and Farmers}}<br />{{Legend2|#a8a800|Davidović group}}<br />{{Legend2|#DD0000|SRN}}<br />{{Legend2|#ff3f24|LSRS}}<br />{{Legend2|#e1e1e1|Elections not held}}{{Col-end}}]] [[Datoteka:Lokalni izbori u Banovini Hrvatskoj 1940, koalicije.svg|mini|345x345px| Rezultati izbora zasnovani na većini mandata u svakoj općini, prema koalicijama. <br /> {{Col-begin}}{{Col-break}}{{Legend2|#73ae25|HSS-SDS koalicija}}<br />{{Legend2|#798aed|Srpske neovisne liste}}<br />{{Legend2|#4e4e4e|JRZ}}<br />{{Legend2|#DD0000|Komunisti}}<br />{{Legend2|#a87000|Njemačke liste}}{{Col-break}}{{Legend2|#c88c4b|Manjinske liste}}<br />{{Legend2|#f5ca7aff|Zemljoradnici}}<br />{{Legend2|#55ff00|Muslimanske liste}}<br />{{Legend2|#a8a800|Davidovićeva grupa}}<br />{{Legend2|#e1e1e1|Izbori nisu održani}}{{Col-end}}]] ; Mandati (19. svibnja){{Sfn|Hrvatsko jedinstvo|25 May 1940}} {| class="wikitable" ! colspan="2" | Politička stranka ! align="center" | Abbr. ! align="center" | Mandati ! align="center" | % |- !style="background-color: #3D863D| | [[Hrvatska seljačka stranka]] | HSS | 9385 | 71,77% |- !style="background-color: #8fbf29| | Seljačko-demokratska koalicija | SDK | 1708 | 13.06% |- !style="background-color: #FCF342| | [[Samostalna demokratska stranka]] | SDS | 767 | 5,87% |- !style="background-color: #38a800| | [[Hrvatska seljačka stranka]] i muslimani | | 149 | 1,14% |- !style="background-color: #000000| | [[Jugoslavenska radikalna zajednica]] | JRZ | 489 | 3,74% |- !style="background-color: #7b9abf| | Srpske neovisne liste | | 262 | 2% |- !style="background-color: #ffffff| | Ostali popisi | | 262 | 2% |- !style="background-color: #DD0000| | [[Savez komunista Hrvatske|Radničke liste (komunisti)]] | | 54 | 0,41% |- | colspan="3" align="center" | '''ukupno''' | align="center" | '''13.076''' | align="center" | |} ; Općine zbirno{{Sfn|Vreme|22 May 1940}}{{Sfn|Vreme|28 May 1940}}{{Sfn|Vreme|4 June 1940}}{{Sfn|Vreme|6 June 1940}}{{Sfn|Regan|2007}} {| class="wikitable" border="1" ! colspan="3" | Političke stranke i koalicije ! align="center" | Abbr. ! align="center" | općine ! align="center" | % |- | rowspan="5" align="center" | [[Hrvatska seljačka stranka]] i <br /> [[Samostalna demokratska stranka]] | bgcolor="#3D863D" | | [[Hrvatska seljačka stranka]] | HSS | align="center" | 446 | align="center" | 67.78% |- | bgcolor="#8fbf29" | | Seljačko-demokratska koalicija | SDK | align="center" | 104 | align="center" | 15.81% |- | bgcolor="#FCF342" | | [[Samostalna demokratska stranka]] | SDS | align="center" | 26 | align="center" | 3,95% |- | bgcolor="#38a800" | | [[Hrvatska seljačka stranka]] i muslimani | | align="center" | 6 | align="center" | 0,91% |- | | Ostale koalicije | | align="center" | 6 | align="center" | 0,91% |- | rowspan="3" align="center" | Srpske neovisne liste | bgcolor="#70abf0" | | ''Nestranačke srpske liste'' | | align="center" | 25 | align="center" | 3,80% |- | bgcolor="#7385bf" | | ''Ujedinjeni srpski popisi'' | | align="center" | 8 | align="center" | 1,22% |- | bgcolor="#00C2A1" | | ''Ujedinjeni popis muslimana i Srba'' | | align="center" | 1 | align="center" | 0,15% |- | rowspan="2" align="center" | [[Jugoslavenska radikalna zajednica]] | bgcolor="#000000" | | [[Jugoslavenska radikalna zajednica]] | JRZ | align="center" | 21 | align="center" | 3,19% |- | bgcolor="#686868" | | [[Jugoslavenska radikalna zajednica]] i zemljoradnici | | align="center" | 1 | align="center" | 0,15% |- | rowspan="2" align="center" | [[Savez komunista Hrvatske|Radničke liste (komunisti)]] | bgcolor="#DD0000" | | [[Savez komunista Hrvatske|Stranka radnog naroda]] | SRN | align="center" | 3 | align="center" | 0,46% |- | bgcolor="#ff3f24" | | Sindikat radnika i seljaka | LSRS | align="center" | 1 | align="center" | 0,15% |- | | bgcolor="#a87000" | | Njemački etnički popisi | | align="center" | 4 | align="center" | 0,61% |- | | | Ostali popisi | | align="center" | 6 | align="center" | 0,91% |- | colspan="4" align="center" | '''ukupno''' | align="center" | '''658''' | align="center" | |} {{Bar box|title=Municipality totals}} === Općine === == Posljedice == Izabrani članovi općinskog vijeća sastali su se nakon izbora kako bi osnovali vijeće i između sebe izabrali načelnika općine. Članovi komunističkog vijeća u Trogiru i Visu odbili su položiti zakletvu na vjernost kralju i zbog toga su njihovi mandati postali ništavni.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Plenča |first=Dušan |title=Pripreme komunističke partije za oružani ustanak u Dalmaciji |url=http://www.historiografija.hr/hz/1957/HZ_10_2_PLENCA.pdf |year=1957 |journal=Historijski zbornik |volume=X (1-4) |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311021151/http://www.historiografija.hr/hz/1957/HZ_10_2_PLENCA.pdf |archive-date=11. ožujka 2018. |access-date=5. rujna 2019.}}</ref> Po Jakovčevu, 60 općina u Dalmaciji prosvjedovalo je zbog krivotvorina i nepravilnosti.<ref name="jakovcev"/> U Vrboskoj, jednoj od rijetkih općina koje su osvojili komunisti, vlada je izbore proglasila nevažećim, a potom ih ponovila 28. srpnja.<ref name="kolumbic"/> Dovodeći birače iz Dola i drugdje i zastrašujući komuniste, HSS je uspio osigurati većinu.<ref name="moskatelo"/> Radnička lista s Perom Nagulićem na listiću izgubila se na listi HSS-a na čelu s Mihovilom Stojšićem.<ref>Vreme. ''[http://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp%7Cissue:UB_00043_19400730%7Carticle:div820%7Cpage:5%7Cblock:Page1_Block37 Na opstinskim izborima u Vrboskoj pobedila HSS,]'' 30. srpnja 1940., str. 5.</ref> U [[Knin]]u, gdje je srpska nacionalistička nestranačka lista pod dr. Nikom Novakovićem dobila 27 od 36 vijećnika, hrvatska vlada raspustila je [[knin]]sko gradsko vijeće i za gradonačelnika imenovala tajnika lokalnog HSS-a, Vicu Musića.<ref>Dizdar, Zdravko. [http://franjevci-split.hr/pdf/dizdar_zdravko_silov_pavao_2018.pdf "Fra Pavao Silov, prominski zupnik 1941.-1942."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190805164906/http://www.franjevci-split.hr/pdf/dizdar_zdravko_silov_pavao_2018.pdf |date=5. kolovoza 2019. }}, str. 17., f66.</ref> U Boboti su se svi općinski vijećnici izabrani na nestranačkoj srpskoj listi odlučili pridružiti SDS-u, razočarani izbornim rezultatima u istočnoj Slavoniji.<ref name="Regan, p. 399">Regan, str. 399.</ref> Maček je proglasio izbore "90% pobjede za stranke sporazuma", naglašavajući tvrdnju da je SDS osvojio većinu među hrvatskim Srbima. Unatoč tome što je prethodno umanjio političku važnost izbora, on je rezultate smatrao "lekcijom" za stranke protiv sporazuma.{{Sfn|Hrvatsko jedinstvo|25 May 1940}} Ubrzo nakon izbora, imajući u vidu incidente koji su se dogodili, zabranio je [[Ivan Šubašić|Šubašiću]] neovlašteno zabraniti sva javna okupljanja, skupove ili prosvjede, osim vjerskih događaja.<ref name="katolik">''Katolik'', 1940, [http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_21.pdf broj 21, str. 3.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180320230733/http://212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_21.pdf |date=20. ožujka 2018. }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} ; Knjige i časopisi ; Članci iz vijesti == Literatura == * Konjević, Mile (1973). [https://iis.unsa.ba/prilozi-br-9/ "Općinski izbori u banovini Hrvatskoj 19. maja 1940. godine"], ''Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo'' 9(1) * [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9771/ Dr. Juraj Krnjević: političko djelovanje od 1929. do 1941 - Faculty of Humanities and Social Sciences Institutional Repository] * Boban, Ljubo. "Previranja na selu u Banovini Hrvatskoj", Istorija XX veka, II., Beograd, 1961. * Kolar-Dimitrijević, Mira (1976). "Utjecaj fašizma na ekonomsko-socijalnoj politici Hrvatske do travnja 1941. godine", ''Zbornik fašizam i neofašizam'', CDD, Zagreb, 221. – 233. * Jelić-Butić, Fikreta. ''Prilog proučavanja djelatnosti ustaša do 1941. godine'' * Išek, Tomislav (1991. ). ''Hrvatska seljačka stranka u Bosni i Hercegovini 1929. – 1941.'', Sarajevo: Institut za istoriju, 1991. * Boban, Ljubo (1974) ''Maček i politika HSS-a od 1928. do 1941.'', Zagreb, Liber, knjiga I. II. [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Banovina Hrvatska]] [[Kategorija:Izbori u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Izbori u Kraljevini Jugoslaviji]] jfj9zentzk1w6rfe0y1f1wye4pm0wx6 0 652899 7571223 7238889 2026-08-06T22:18:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571223 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Imotska krajina | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Imotska krajina" | nadimak = | godina osnivanja = 2015. | sjedište = Fra Stjepana Vrljića 14, [[Imotski]] | borilište = ''Kuglana "Marija"'', [[Trilj]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Imotska krajina"''' ('''''KK Imotska krajina; Imotska krajina Imotski; Imotska krajina''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Imotski|Imotskog]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''2. hrvatskoj ligi - Jug''. == O klubu == '''''KK "Imotska krajina"'''''' je službeno osnovan 2015. godine kao sljednik dotadašnjeg kluba ''[[Kuglački klub Imotski|"Imotski"]]''. Svoje ligaške utakmice igra u kuglani u [[Trilj]]u. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Jug * doprvak: 2017./18. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Imotska krajina |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||6 ||20 ||14 ||0 ||6 ||99 ||61 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||9. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||79 ||97 ||18 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Jug || ||12 ||22 || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Imotski]] * [[Kuglački klub Imotski]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/987 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Imotska krajina''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == * [https://www.moja-djelatnost.hr/promicanje-kuglanja-organizacija-natjecanja-u-kuglanju-imotski/kuglacki-klub-imotska-krajina/MMxbwHCJ moja-djelatnost.hr, ''KUGLAČKI KLUB IMOTSKA KRAJINA''] * [https://search.bisnode.hr/hr/436937/k-k-imotska-krajina/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB IMOTSKA KRAJINA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929105439/https://search.bisnode.hr/hr/436937/k-k-imotska-krajina/ |date=29. rujna 2019. }} * [http://www.poslovna.hr/lite/kqkq-imotska-krajina/1504344/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB IMOTSKA KRAJINA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929105439/http://www.poslovna.hr/lite/kqkq-imotska-krajina/1504344/subjekti.aspx |date=29. rujna 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-imotska-krajina/Detaljno/643849 fininfo.hr, K.K. IMOTSKA KRAJINA] * [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-09525857299/k-k-imotska-krajina infobiz.fina.hr, K.K. IMOTSKA KRAJINA] {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Imotska krajina, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Imotska krajina]] [[Kategorija:Šport u Imotskom]] ma8qou20n410icwc6civtwbis58rdlx 0 653870 7571180 7279437 2026-08-06T21:32:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571180 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Kudialčaj | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Gudialchay.jpg | slika_opis = Pogled na rijeku Kudialčaj iz [[Kuba (Azerbajdžan)|Kube]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = AZE | naselja = | duljina = 108 | površina porječja = 799 | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Sjeverna padina [[Tufandag]]a | sutok = | izvor_koordinate = {{Coord|41|15|49|N|48|19|25|E|display=inline}} | izvor_nadmorska_visina = 3000 | ušće = [[Nizovaya]], kod [[Hačmaz]]a | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|41|31|33|N|48|55|38|E|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = -28 | Slijev = | Ulijeva se u = [[Kaspijsko jezero]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Azerbajdžan | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} [[Datoteka:Stamps_of_Azerbaijan,_2007-806.jpg|thumb|lijevo|250px|[[19. stoljeće|19. stoljetni]] most na rijeci Kudialčaj na [[azerbajdžan]]skoj [[Poštanska marka|poštanskoj marki]].]] '''Kudialčaj''' ili '''Gudialčaj''' ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Qudyalçay'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Кудиалчай'', ''Гудиалчай'') je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Azerbajdžan]]u. Duga je 108 km. Površina porječja iznosi 799 km². Izvire na sjevernoj padini [[Tufandag]]a na nadmorskoj visini od 3000 metara. Porječje rijeke se nalazi na sjeveroistočnoj padini [[Veliki Kavkaz|Velikog Kavkaza]].<ref>[http://tele-conf.ru/problemyi-zhiznedeyatelnosti-organizma-i-ekologiya/ekologicheskaya-har-ka-pochv-letnih-pastbisch-basseyna-reki-gudialchay-severo-vostochnoy-chasti-azerbaydzhana.html Шабанов Дж. А., Абдуллаева Г. М. Экологическая характеристика почв летних пастбищ бассейна реки Гудиалчай северо-восточной части Азербайджана. Бакинский государственный университет. // Сборник научных трудов «Естествознание и гуманизм», ред. проф. Ильинских Н. Н. 2007, Том 4, выпуск 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191010081149/http://tele-conf.ru/problemyi-zhiznedeyatelnosti-organizma-i-ekologiya/ekologicheskaya-har-ka-pochv-letnih-pastbisch-basseyna-reki-gudialchay-severo-vostochnoy-chasti-azerbaydzhana.html |date=10. listopada 2019. }}, pristupljeno 10. listopada 2019.</ref> Prolazi kroz [[Kusarska ravnica|Kusarsku ravnicu]], odakle crpi vodu zajedno s rijekama [[Kusarčaj]] i [[Karačaj (rijeka)|Karačaj]]. Ulijeva se u [[Kaspijsko jezero]]. {{clear|left}} == Galerija slika == <gallery mode="packed" heights="150px"> Каньон_реки_Кудиалчай.jpg|Kanjon rijeke Kudialčaj kod sela Kriz Мост через реку Кудиалчай.jpg|Most preko rijeke Kudialčaj kod sela Kriz </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Vode Azerbajdžana}} [[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Azerbajdžana]] [[Kategorija:Pritoci Kaspijskog jezera (Europa)]] tf4168u0mov1v396omf47i1yu13rugo 0 654536 7571224 7270012 2026-08-06T22:20:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571224 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Imotski | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Imotski" | nadimak = | godina osnivanja = 1978. / 1980. | sjedište = Fra Stjepana Vrljića 14, [[Imotski]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Imotski"''' ('''''KK Imotski; K.K. Imotski; Imotski''''') je bio muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Imotski|Imotskog]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 1978. godine, a službeno registriran 1980. godine. 1980.-ih je klub uglavnom nastupao u ''"A"'' i ''"B"'' ligi ''Kuglačkog saveza Splita''. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je pretežno bio prvoligaš i drugoligaš, uz odigranih dvanaest sezona u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatskoj ligi]]''. <br> Klub je prestao s radom i brisan 2017. godine, nakon što se natjecao u ''1. B HKL - Jug'', kada je i brisan iz članstva i registra udruga.<ref>[http://kuglanje.hr/files/Dokumenti/Izvrsni%20odbor/2017/1_Zapisnik_IO_HKS_4-2017_03_05.pdf kuglanje.hr, ''IZVODI IZ ZAPISNIKA S 4. SJEDNICE IO HKSU 2017. GODINI održane 03. svibnja 2017. godine u Ozlju'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 19. listopada 2019.</ref> <ref> [https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/posk-tk-split-donosimo-vam-popis-sportskih-udruga-koje-su-prestale-postojati-u-proteklih-deset-mjeseci-467437 slobodnadalmacija.hr, ''POŠK, TK Split... Donosimo vam popis sportskih udruga koje su prestale postojati u proteklih deset mjeseci''], objavljeno 7. veljače 2017., pristupljeno 17. studenog 2020. </ref> <br> Zbog nepostojanja adekvatne kuglane u [[Imotski|Imotskome]], klub je za treninge i nastupe koristio kuglane u drugim gradovima i mjestima, kao što su [[Posušje]], [[Tomislavgrad]], [[Trilj]], [[Split]], [[Šibenik]] i [[Zadar]].<ref> [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/308861/imotski-kuglaci-prevale-po-200-km-za-trening slobodnadalmacija.hr, ''Imotski kuglači prevale po 200 km za trening''], objavljeno 12. travnja 2016., pristupljeno 19. listopada 2019. </ref> <ref>[https://radioimotski.hr/2016/03/14/kk-imotski-jedini-klub-u-hrvatskoj-koji-38-god-trenira-u-tudim-dvoranama-i-ostvaruje-zavidne-rezultate/ radioimotski.hr, ''KK Imotski jedini klub u Hrvatskoj koji 38 god. trenira u tuđim dvoranama i ostvaruje zavidne rezultate''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191019194559/https://radioimotski.hr/2016/03/14/kk-imotski-jedini-klub-u-hrvatskoj-koji-38-god-trenira-u-tudim-dvoranama-i-ostvaruje-zavidne-rezultate/ |date=19. listopada 2019. }}, objavljeno 14. ožujka 2016., pristupljeno 19. listopada 2019.</ref> <br> Sljednik ''KK "Imotski"'' je klub ''[[Kuglački klub Imotska krajina Imotski|KK "Imotska krajina"]]'', osnovana 2015. godine. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Jug * prvak: 1994./95., 2000./01. ; 2. HKL - Jug * prvak: 2015./16. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Imotski |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992.|1992.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 || || || || || || ||38 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 || || || || || || ||40 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1993./94.|1993./94.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||4 || || || || || || ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 || || || ||93 ||35 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. A HKL]] ||10. ||11 ||20 || || || || || ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||I. ||1. A HKL ||8. ||12 ||22 || || || || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||I. ||1. A HKL ||9. ||12 ||22 || || || ||64 ||112 || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||I. ||1. A HKL ||10. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||54 ||119 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||I. ||1. A HKL ||11. ||11 ||20 ||3 ||0 ||17 ||41 ||119 ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||22 ||0 ||0 ||146 ||30 ||44 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02]] ||I. ||1. A HKL ||6. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||82 ||94 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||8. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||77 ||99 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||12 ||22 ||7 ||3 ||12 ||70 ||106 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||77 ||99 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||74,5 ||101,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||66 ||110 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||I. ||1. HKL ||12. ||12 ||22 ||1 ||1 ||20 ||37 ||139 ||2 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||10. ||12 ||22 ||5 ||5 ||12 || || ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||11. ||12 ||21 ||6 ||2 ||13 || || ||14 ||<small> bez jedne utakmice || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||75,5 ||100,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||9. ||12 ||22 ||5 ||2 ||15 ||66 ||110 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||9. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||70 ||106 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||9. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||71,5 ||104,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||10. ||12 ||22 ||6 ||5 ||11 ||76,5 ||99,5 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||11 ||1 ||6 ||77 ||67 ||23 ||<small> u kvalifikacije za 1. HKL || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL Jug - Zona Jug (prvi dio) ||4. ||6 ||10 ||3 ||0 ||7 ||30,5 ||49,5 ||6 ||<small> nisu se plasirali u doigravanje za prvaka || |- |} ; Rezervna momčad {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Imotski II |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||8. ||8 ||14 ||1 ||1 ||12 ||31 ||81 ||3 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Imotski]] * [[Kuglački klub Imotska krajina Imotski|Kuglački klub Imotska krajina]] == Vanjske poveznice == * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-imotski/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB IMOTSKI''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191019194558/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-imotski/ |date=19. listopada 2019. }} == Izvori == <small> * Marinko Perić: ''"Povijest sporta Cetinske krajine"'', Sinj, 1989., UDK: 796(497.5-3 Cetinska krajina)(091), str. 262-269 * [http://www.poslovna.hr/lite/k-k-imotski/477845/subjekti.aspx poslovna.hr, K.K. IMOTSKI ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191019194556/http://www.poslovna.hr/lite/k-k-imotski/477845/subjekti.aspx |date=19. listopada 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-imotski/Detaljno/600166 fininfo.hr, K.K. IMOTSKI] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Imotski, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Imotski]] [[Kategorija:Šport u Imotskom]] rf0i2ovg7jnpytp93015xggttt8dp1h 0 655137 7571294 7238941 2026-08-06T23:49:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7571294 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Visočica | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Visočica" | nadimak = | godina osnivanja = (1997.) | sjedište = Dr. Ante Starčevića 17, [[Gospić]] | borilište = ''Gradska kuglana'', [[Otočac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL – Zapad – Karlovac – Lika (IV.) }} '''Kuglački klub "Visočica"''' ('''''KK Visočica Gospić; KK Visočica; Visočica Gospić, Visočica, Visoćica''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Gospić]]a, [[Ličko-senjska županija]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''3. hrvatskoj ligi – Zapad – Karlovac – Lika'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''KK "Visočica"''''' je u registar udruga uvedena 1997. godine. Klub se pretežno natjecao kao drugoligaš i trećeligaš u hrvatskom ligaškom sustavu. <br> Zbog nepostojana odgovarajuće kuglane u [[Gospić]]u, klub za ligaške utakmice koristi kuglanu u [[Otočac|Otočcu]]. == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. hrvatska liga – Zapad * doprvak: 1999./2000. ; 3. hrvatska liga – Zapad * prvak: 1998./99. * doprvak: 2003./04., 2022./23. (''Karlovac i Lika''), 2023./24. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Visočica |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||7. ||7 || || || || || || ||14 || || |- |1993./94. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Zapad ||10. ||10 ||18 ||3 ||0 ||15 ||32 ||112 ||6 || || |- |1995./96. || || || || || || || || || || || || || |- |1996./97. || || || || || || || || || || || || || |- |1997./98. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 || || || || || ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||105 ||71 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||7. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||68 ||108 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||11. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||62 ||114 ||14 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 || || || || || ||29 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||11. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||66,5 ||109,5 ||14 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||4. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||111,5 ||64,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||5. ||12 ||22 ||10 ||3 ||9 ||96 ||80 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||112 ||64 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||10. ||11 ||20 ||6 ||1 ||13 ||64 ||96 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||9. ||9 ||16 ||4 ||1 ||11 ||51 ||77 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||7. ||8. ||14 ||3 ||0 ||11 ||34 ||78 ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||5. ||9 ||16 ||10 ||0 ||6 ||73 ||55 ||20 || || |- |2019./20. ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac - Lika || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Gospić]] == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://zslsz.hr/clanice/sport/zajednica-sportova-grada-gospica zslsz.hr, ''Zajednica sportova Ličko-senjske županije'' - ''Zajednica sportova Grada Gospića''] * [http://slobodnalika.com/novosti/komentari/18597_KUGLANJE+Najvise+u+Velebit+i+iz+njega.html slobodnalika.com, ''KUGLANJE Najviše u Velebit i iz njega!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191025103051/http://slobodnalika.com/novosti/komentari/18597_KUGLANJE%2BNajvise%2Bu%2BVelebit%2Bi%2Biz%2Bnjega.html |date=25. listopada 2019. }}, objavljeno 11. srpnja 2014. == Izvori == * [https://search.bisnode.hr/hr/1060002/kk-visocica/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "VISOČICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191025103056/https://search.bisnode.hr/hr/1060002/kk-visocica/ |date=25. listopada 2019. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-visocica-gospic/Detaljno/587160 fininfo.hr, KK "VISOČICA" GOSPIĆ] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Visočica, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Ličko-senjskoj županiji|Visočica]] [[Kategorija:Šport u Gospiću]] 5prhk6ygijptr9jahkrd8jaez8a62oj 0 655229 7571306 7238932 2026-08-07T00:13:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7571306 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Šubićevac | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Šubićevac" Šibenik | nadimak = | godina osnivanja = 1938. | sjedište = Bana Josipa Jelačića 2, 22 000 [[Šibenik]] | borilište = kuglana ''"Šubićevac"'', [[Šibenik]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] (I.) }} '''Kuglački klub "Šubićevac"'''' ('''''KK Šubićevac Šibenik; KK Šubićevac; Šubićevac Šibenik; Šubićevac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Šibenik]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019/20. klub se ntječe u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"Prvoj hrvatskoj ligi"]]''. == O klubu == [[Kuglanje]] u [[Šibenik]]u se pojavilo 1935. godine, i to ''"narodni način"''. Prva kuglana na predjelu Šubićevac je otvorena 1935. godine u sklopu gostionice te je djelovala do 1946. godine. '''''Kuglački klub "Šubićevac"''''' je osnovan 1938. godine, a [[Drugi svjetski rat]] prekida djelatnost i rad kluba. <br> Nakon završetka Drugog svjetskog rata je došlo do obnove predratnog ''Radničkog sportskog kluba "Šibenik"'', među kojima i kuglačka, koja se 1946. godine osamostaljuje ponovno u ''Kuglački klub "Šubićevac"''. <br> 1950.-ih klub je postiže najveće uspjehe, postajući dva puta [[Jugoslavensko klupsko prvenstvo u kuglanju za muškarce|prvak Jugoslavije po ''narodnom načinu'']]. Tih je godina kuglanje jedan od najpopularnijih športova u Šibeniku, te se osniva više klubova. Nova kuglana na Šubićevcu je otvorena 1955. godine, koja je potom renovirana 1990. i 2011. godine. Klub je također koristio automatsku četverostaznu kuglanu u sklopu ''SRC Crnica'' kojom je upravljao klub ''"Metalac"'', kao i druge šibenske kuglane. Klub je u registar udruga uveden 1985. godine. Tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] dolazi do gašenja nekoliko šibenskoh klubova. <br> Klub ''Šubićevac"'' u samostalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se natjecao u različitim ligaškim rangovima, te je bio i sudionik ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"Prve lige"]]''. <br> Pri klubu djeluje i ženska sekcija. == Uspjesi == === Ekipno === ==== do 1991. ==== ; [[Jugoslavensko klupsko prvenstvo u kuglanju za muškarce|Prvenstvo Jugoslavije - narodni način]] * prvak: 1950., 1956. * doprvak: 1955. ==== nakon 1991. ==== ; 1. B HKL - Jug * prvak: 2018./19. ; 2. HKL - Jug * prvak: 2013./14., 2016.17. ; 3. HKL - Jug * prvak: 2012./13. * doprvak: 2009./10. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"|Šubićevac |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||7. ||9 ||16 || || || ||52,5 ||72,5 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||5. ||9 ||16 || || || || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||9. ||10 ||18 || || || || || ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||8. ||10 ||18 || || || ||47 ||97 ||10 || || |- |1998./99. || || || || || || || || || || || || || |- |1999./2000. || || || || || || || || || || || || || |- |2000./01. || || || || || || || || || || || || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||9 ||1 ||4 || || ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||4. ||8 ||14 ||8 ||2 ||4 ||71,5 ||40,5 ||18 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||7 ||18 ||14 ||2 ||2 || || ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||134 ||42 ||39 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||12. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||40 ||136 ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||6. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||77,5 ||66,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||2 ||3 ||126 ||50 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||7. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||66,5 ||77,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||11 ||1 ||6 ||81 ||63 ||23 || || |- |2019./20. ||I. ||1. HKL || ||10 ||18 || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Šibenik]] * [[Kuglački klub Šubićevac Šibenik (žene)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kksubicevac/ ''KK Šubićevac Šibenik'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/825 kuglanje.hr, Kuglački klub Šubičevac] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://sibenskiportal.rtl.hr/zabava/foto-za-nekoliko-desetaka-kuna-priustite-sebi-idealnu-zimsku-rekreaciju/ sibenskiportal.rtl.hr, ''FOTO: Za nekoliko desetaka kuna priuštite sebi idealnu zimsku rekreaciju''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191026104447/https://sibenskiportal.rtl.hr/zabava/foto-za-nekoliko-desetaka-kuna-priustite-sebi-idealnu-zimsku-rekreaciju/ |date=26. listopada 2019. }}, objavljeno 7. listopada 2013. == Izvori == <small> * Zlatko Jurić: ''"Šibenske sportske skaline : crtice o šibenskom sportu "'', Šibenik, 2018., {{ISBN|978-953-6844-56-2}}, str. 89-92 * [https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/597295/kuglacki-klub-subicevac-proslavio-je-80-roendan-cestitali-su-ga-ulaskom-u-prvu-ligu-u-njoj-ne-misle-plesati-samo-jedno-ljeto sibenski.slobodnadalmacija.hr, ''MI SMO PRVACI Kuglački klub Šubićevac proslavio je 80. rođendan: Čestitali su ga ulaskom u prvu ligu; U njoj ne misle plesati samo jedno ljeto''], objavljeno 5. travnja 2019., pristupljeno 26. listopada 2019. * [https://mok.hr/vijesti/item/26845-na-danasnji-dan-otvorena-kuglana-na-subicevcu-prva-suvremena-sibenska-kuglana mok.hr, ''NA DANAŠNJI DAN - Otvorena kuglana na Šubićevcu, prva suvremena šibenska kuglana''], objavljeno 7. srpnja 2018., pristupljeno 26. listopada 2019. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://search.bisnode.hr/hr/1041745/kk-subicevac-sibenik/ bisnode,hr, KUGLAČKI KLUB "ŠUBIĆEVAC" ŠIBENIK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191026104447/https://search.bisnode.hr/hr/1041745/kk-subicevac-sibenik/ |date=26. listopada 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-subicevac-sibenik/Detaljno/596078 fininfo.hr, KK "ŠUBIĆEVAC" ŠIBENIK] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Šubićevac, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Šibensko-kninskoj županiji|Šubićevac ]] [[Kategorija:Šport u Šibeniku]] 1mn4dfw4opkkbyvkyd8swhc4itblzxf 0 655386 7571230 7241035 2026-08-06T22:25:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571230 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Klek | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Klek" | nadimak = | godina osnivanja = 1953. | sjedište = Žegar VI/3, 47 300 [[Ogulin]] | borilište = ''Kuglana "Klek'', [[Ogulin]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL Jug (II.) }} '''Kuglački klub "Klek"''' ('''''KK Klek Ogulin; KK Klek; Klek Ogulin, Klek''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Ogulin]]a, [[Karlovačka županija]]., [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''1. B hrvatskoj ligi - Jug'', ligi drugog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == Kuglanje je u [[Ogulin]]o počelu u razdoblju između dva svjetska rata, te je pri lokalnim goszionicama i krčmama postojalo nekoliko kuglana, ali nije bilo organiziranih klubova i natjecanja, kuglalo se rekreativno. Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kuglanje se bolje organizira. Osnovano je športsko društvo ''"Proleter"'' s kuglačkom sekcijom koja se brzo osamostaljuje u novi klub - ''"Željezničar"''. Uskoro se osnivaju i drugi klubovi, te djeluje nekoliko kuglana, od kojih je najpopulranija bila ona u sklopu ''"Pilane Ogulin"''. <br> 17. veljače 1953. godine je održana osnivačka skupština '''''Kuglačkog kluba "Klek"''''', koji je ubrzo započeo s natjecanima u okviru ''Podsaveza Karlovac''. U početku se igralo po tzv. ''"narodnom načinu"'' i ''"borbenoj partiji"'', a kasnije i ''"međunarodnim (klasičnim) načinom"''. <br> U okviru ''Podsaveza'', odnosno ''Centra Karlovac'', ''"Klek"'' se natjecao od 1953. do 1955 godine. Zbog većeg broja klubova, 1956. godine je osnovana ''"Zona Ogulin"'', koja je 1961. godine postala ''Centar Ogulin"''. Klub je imao vlastitu kuglanu, koja je renovirana 1970. godine, a 1973. godine dobiva automate za postavljanje čunjeva, te tada djeluje kao dvostazna kuglana, a renovacijom 1979. godine postaje četverostazna kuglana. <br> Od sezone 1977./78. ''"Klek"'' postaje članom i ''"Primorsko-goranske zone"''. U sezonama 1981./82., 1985./86., 1987./88. do 1990./91. ''"Klek"'' je član ''"Hrvatske lige - Zapad"''. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je uglavnom bio prvoligaš i drugoligaš. <br> Od 1979. do 1992. godine je pri klubu djelovala ženska ekipa, koja je igrala i u prvenstvima Hrvatske. == Uspjesi == === Ekipno === ==== do 1991. ==== ; Prvenstvo Primorsko-goranske zone * prvak: 1979./80., 1980./81., 1984./85. * doprvak: 1983./84., 1986./87. ; prvenstvo Centra Karlovac * doprvak - borbena partija: 1955. (''C skupina'') ; Prvenstvo Zone Ogulin * doprvak - borbena partija: 1957., 1959., 1960. ; Prvenstvo Kuglačkog Centra Ogulin * prvak - međunarodni način: 1964., 1967., 1968., 1969., 1973., 1974., 1775. * prvak - narodni način: 1973./74., 1980., 1982., 1984., 1985., 1986., 1987. * prvak - borbena partija: 1962./63. * prvak - kombinirano narodni i međunarodni način: 1975./76., 1978./79. * doprvak - međunarodni način: 1971. * doprvak - narodni način: 1974./75., 1980./81. * doprvak - borbena partija: 1965./66., 1966./67., 1967./68., 1971./72. * doprvak - kombinirano narodni i međunarodni način: 1976./77., 1977./78. ==== nakon 1991. ==== ; 2. hrvatska liga * prvak - ''Jug'': 1992./93. * prvak - ''Zapad'': 2001./02., 2005./06., 2007./08., 2010./11. * doprvak - ''Zapad'': 2011./12. ; 3. hrvatska liga – Zapad * prvak: 2023./24. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Klek |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992.|1992.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||4. ||6 || || || || || || ||37 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||7 || || || || || || ||51 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. A HKL]] ||12. ||12 ||22 ||1 ||0 ||21 || || ||2 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||7. ||10 ||18 ||7 ||0 ||11 ||67 ||77 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||7. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||65 ||79 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||9. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||53 ||91 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||11. ||12 ||22 ||5 ||2 ||15 ||62 ||114 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||70 ||106 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||11. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||66 ||110 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||86 ||90 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||120 ||56 ||36 || || |- |2002./03. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4 ||12. ||22 || || || || || ||31 || || |- |2004./05. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || ||rowspan="2"| |- |Kval. za 1. ligu ||5. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski |- |2006./07. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |2007./08. ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||12. ||12 ||22 ||3 ||1 ||18 ||49 ||127 ||7 || || |- |2009./10. ||II. ||2. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||3 ||1 ||133 ||43 ||39 || ||rowspan="2"| |- |Kval. za 1. ligu ||bgcolor="goldenrod"|3. ||5 || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||110,5 ||65,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||88,5 ||87,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||108 ||68 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||5. ||12 ||22 ||8 ||4 ||10 ||87 ||89 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||94,5 ||81,5 ||25 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|II. ||1. B HKL - Jug - zona Zapad (prvi dio) ||4. ||6 ||10 ||5 ||0 ||5 ||39 ||41 ||10 ||<small> plasirali se u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |1. B HKL - Jug - zona Zapad (doigravanje za prvaka) ||bgcolor="goldenrod"|3. ||4 ||16 ||9 ||0 ||7 ||66 ||62 ||18 ||<small> preneseni svi rezultati iz prvog dijela |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||6. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||69 ||75 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||8. ||10 ||18 ||6 ||4 ||8 ||65 ||79 ||16 || || |- |2019./20. ||II. ||1. B HKL - Jug || ||10. ||18 || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Ogulin]] * [[Kuglački klub Klek Ogulin (žene)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/843 kuglanje.hr, Kuglački klub Klek] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/843 aplikacija.kuglanje.hr, Kuglački klub Klek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220658/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/843 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-klek/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB KLEK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121091649/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-klek/ |date=21. siječnja 2021. }} * [https://radio-mreznica.hr/tag/kuglacki-klub-klek-ogulin/ radio-mreznica.hr, ''kuglacki-klub-klek-ogulin''] == Izvori == <small> * Darko Pribanić: ''"Kuglački klub "Klek" : 1953. – 2003. : naših pola stoljeća"'', Ogulin, 2003., {{ISBN|953-98253-0-X}} * http://www.kk-policajac.hr/download/monografija.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111214082144/http://www.kk-policajac.hr/download/monografija.pdf |date=14. prosinca 2011. }} * [https://www.ogulin.hr/kuglacki-klub-klek/ ogulin.hr, ''Kuglački klub Klek''], pristupljeno 27. listopada 2019. * [http://kkplitvice.hr/team/kk-klek/ kkplitvice.hr, ''KK Klek''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200811214832/http://kkplitvice.hr/team/kk-klek/ |date=11. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 27. listopada 2019. * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/klubovi.html# kuglanje-kaz.weebly.com, ''Kuglački savez Karlovačke županije'' - klubovi], pristupljeno 27. listopada 2019. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 27. listopada 2019. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://search.bisnode.hr/hr/1027826/kk-klek/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "KLEK"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220659/https://search.bisnode.hr/hr/1027826/kk-klek/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-klek/Detaljno/578390 fininfo.hr, KK "KLEK"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Klek, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Karlovačkoj županiji|Klek]] [[Kategorija:Šport u Ogulinu]] f958kqykonyd0gi7bgtf16vyh6dqpxe 0 655466 7571283 7238929 2026-08-06T23:28:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571283 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Skrad | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Skrad" Skrad | nadimak = | godina osnivanja = 2002. | sjedište = Josipa Blaževića Blaža 8a, 51 311 [[Skrad]] | borilište = kuglana ''"Zeleni Vir"'', [[Skrad]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (III.) }} '''Kuglački klub "Skrad"''' ('''''KK Skrad; Skrad''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Skrad]]a, [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''2. hrvatskoj ligi - Zapad'', ligi trećeg stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Skrad"''''' je osnovan 2002. godine na inicijativu ''"Udruge mladeži Skrada"'', kao drugi [[kuglanje|kuglački]] klub u [[Skrad]]u uz postojeći ''[[Kuglački klub Polet Skrad|"Polet"]]''. S ligaškim natjecanjima je počeo u sezoni 2002./03. u ''"5. hrvatskoj ligi regije Zapad"'', te se klub dalje natjecao u različitim ligama u regiji ''"Zapad"'' [[Hrvatski kuglački savez|Hrvatskog kuglačkog saveza]]. Prvi put se klub u ''"2. HKL - Zapad"'' 2012. godine.<ref> [http://skrad.com/index.php?page=news&nid=1099 skrad.com, ''Kuglači Skrada novi drugoligaši''], objavljeno 31. ožujka 2012., pristupljeno 18. srpnja 2020. </ref> <br> Klub koristi kuglanu ''"Zeleni Vir"'' u [[Skrad]]u. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Zapad * prvak: 2011./12., 2018./19. (''Karlovac / Gorski kotar'') ; 4. HKL - Zapad * prvak: 2010./11. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Skrad |- |2002./03. ||V. ||5. HKL - Zapad || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||61 ||115 ||9 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||83 ||93 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||74,5 ||101,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||101,5 ||74,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||2 ||3 ||113,5 ||62,5 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||13 ||4 ||5 ||107,5 ||68,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||90 ||86 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||5. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||91 ||85 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||75,5 ||101,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||76,5 ||99,5 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||78,5 ||97,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||74,5 ||101,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||1 ||3 ||118,5 ||57,5 ||37 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||79,5 ||96,5 ||19 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Skrad]] * [[Kuglački klub Polet Skrad]] == Vanjske poveznice == * [http://free-ri.t-com.hr/kkskrad/index.htm free-ri.t-com.hr/kkskrad, službene stranice] * [http://web.archive.org/web/20191028113447/http://free-ri.t-com.hr/kkskrad/index.htm free-ri.t-com.hr/kkskrad, službene stranice - wayback arhiva] * [https://www.facebook.com/KK-SKRAD-178741948838119/ ''KK "SKRAD"'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/888 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Skrad''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-skrad-skrad/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB SKRAD SKRAD''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029123050/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-skrad-skrad/ |date=29. listopada 2019. }} == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20191028091616/http://free-ri.t-com.hr/kkskrad/index_files/Page434.htm free-ri.t-com.hr/kkskrad, ''"O klubu"''], wayback arhiva * [http://www.poslovna.hr/lite/kqkq-skrad/437292/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB SKRAD SKRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222918/https://www.poslovna.hr/lite/kqkq-skrad/437292/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=21. veljače 2021. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-skrad/Detaljno/584840 fininfo.hr, K.K. "SKRAD"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Skrad, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Skrad]] e3r7iuqsz6uedu2rbx8pfj1palrm5a1 0 655798 7571268 7238915 2026-08-06T23:05:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571268 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Policajac | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Policajac" Vrbovsko | nadimak = | godina osnivanja = 2001. | sjedište = Hrvatskih branitelja 3, 51 326 [[Vrbovsko]] | borilište = kuglana ''"Lovački dom"'', [[Vrbovsko]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Zapad - PGŽ-Istra (IV.) }} '''Kuglački klub "Policajac" Vrbovsko''' ('''''Kuglački klub "Policajac"; K.K. Policajac Vrbovsko; K.K. Policajac; Policajac Vrbovsko; Policajac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Vrbovsko]]g, [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''3. hrvatskoj ligi - Zapad - PGŽ-Istra'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''Kuglački klub "Policajac"''' je osnovan 2001. godine od strane bivših igrača [[kuglanje|kuglačkih]] klubova s područja [[Vrbovsko|grada Vrbovskog]]. <br> Klub ligaški nastupa u ligama ''Hrvatske kuglačke regije "Zapad"''. == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Policajac |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||V. ||4. HKL - Zapad ||10. ||10 ||18 || || || || || ||2 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||V. ||5. HKL - Zapad ||6. ||8 ||14 ||6 ||1 ||7 ||51,5 ||60,5 ||13 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||70 ||106 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||78 ||98 ||15 || || |- |2010./11. || || || || || || || || || || || || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||10. ||11 ||20 ||2 ||1 ||17 ||50,5 ||109,5 ||5 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||7. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||83 ||93 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||9. ||12 ||22 ||4 ||4 ||14 ||65 ||111 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||9. ||13 ||24 ||8 ||2 ||14 ||77,5 ||114,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||99,5 ||76,5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||4. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||99 ||77 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||5. ||12 ||22 ||12| ||2 ||8 ||90,5 ||85,5 ||26 || || |- |2019./20. ||IV. ||3. HKL - Zapad - PGŽ-Istra || ||10 ||18 || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Vrbovsko]] == Vanjske poveznice == * [http://www.kk-policajac-vrbovsko.hr/naslovnica kk-policajac-vrbovsko.hr, službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191102143944/http://www.kk-policajac-vrbovsko.hr/naslovnica |date=2. studenoga 2019. }} * [http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1588/Vrbovsko-dobilo-novu-dvoranu-za-kuglanje?meta_refresh=true novilist.hr, ''Vrbovsko dobilo novu dvoranu za kuglanje''], objavljeno 14. ožujka 2011. * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/966 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Policajac''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-policajac-vrbovsko/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB POLICAJAC VRBOVSKO''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191102185845/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-policajac-vrbovsko/ |date=2. studenoga 2019. }} == Izvori == * [http://www.kk-policajac-vrbovsko.hr/o-klubu kk-policajac-vrbovsko.hr, ''O klubu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191102143929/http://www.kk-policajac-vrbovsko.hr/o-klubu |date=2. studenoga 2019. }}, pristupljeno 2. studenog 2019. * [http://www.poslovna.hr/lite/k-k-policajac-vrbovsko/227864/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB POLICAJAC VRBOVSKO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191102185846/http://www.poslovna.hr/lite/k-k-policajac-vrbovsko/227864/subjekti.aspx |date=2. studenoga 2019. }} * [https://search.bisnode.hr/hr/957355/k-k-policajac-vrbovsko/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "POLICAJAC" VRBOVSKO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191102185848/https://search.bisnode.hr/hr/957355/k-k-policajac-vrbovsko/ |date=2. studenoga 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-policajac-vrbovsko/Detaljno/584705 fininfo.hr, K.K. "POLICAJAC" VRBOVSKO] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Policajac, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Policajac]] [[Kategorija:Vrbovsko]] pdwfzjw1lvk6ebm5nctvsgblwiygp1q 0 655848 7571295 7238942 2026-08-06T23:51:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7571295 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Vrbovsko | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Vrbovsko" | nadimak = | godina osnivanja = (1974.) | sjedište = Ivana Gorana Kovačića 20a, 51 326 [[Vrbovsko]] | borilište = kuglana ''"Lovački dom"'', [[Vrbovsko]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (II.) }} '''Kuglački klub "Vrbovsko"''' ('''''KK Vrbovsko; ŽKK Vrbovsko; Vebovsko''''') je ženski [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Vrbovsko]]g, [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub je član ''"2. hrvatske kuglačke lige za žene - Zapad"''. == O klubu == '''''Kuglački klub "Vrbovsko"''''' je osnovan 1974. godine, prvo s muškom sekcijom. 1990.-ih godin dolazi do gašenja muškog kluba i ''KK "Vrbovsko'' nastavlja djelovati kao isključivo ženski klub. Ligaški su se kuglačice ''"Vrbovskog"'' natjecale u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. hrvatskoj ligi]]'', ''1. B hrvatskoj ligi '' (''Jug'') i ''2. hrvatskoj ligi'' (''Zapad/Jug'' i ''Zapad'') i slično. <br> Klub je također nastupao pod sponzorskim nazivima (''"Sendec"'', ''"Vrbovsko - PIK Vrbovec"''). == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL (''Jug'') * prvak: 1997./98. ; 2. HKL (''Zapad'' i ''Zapad-Jug'') * prvak: 2016./17. * doprvak: 2015./16. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Vrbovsko |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||6 ||10 || || || ||29 ||51 ||5 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Sendec |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||4. ||8 ||14 || || || || || ||15 || || |- |1996./97. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Vrbovsko |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||7 ||12 || || || ||81 ||15 || || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Vrbovsko - PIK Vrbovec |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A HKL]] ||8. ||12 ||22 ||7 ||3 ||12 ||75 ||101 ||17 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Vrbovsko |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||I. ||1. A HKL ||10. ||11 ||20 ||3 ||2 ||15 ||51 ||109 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||I. ||1. A HKL ||6. ||11 ||20 ||7 ||4 ||9 ||76 ||84 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||I. ||1. A HKL ||10. ||12 ||22 ||5 ||3 ||14 ||67 ||109 ||13 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||9 ||0 ||5 ||64 ||48 ||18 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||4. ||7 ||12 ||5 ||0 ||7 ||39 ||57 ||10 || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||8. ||9 ||16 ||4 ||0 ||12 ||52 ||76 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||9. ||9 ||16 ||2 ||0 ||14 ||45 ||83 ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||8. ||8 ||14 ||3 ||1 ||10 ||47 ||65 ||7 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||8. ||10 ||18 ||5 ||2 ||11 ||55,5 ||88,5 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||9 ||3 ||6 ||79,5 ||64,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad/Jug ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||11 ||2 ||3 ||82 ||46 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||12 ||1 ||3 ||84 ||44 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKL]] ||10. ||10 ||18 ||2 ||0 ||16 ||38,5 ||108,5 ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||9 ||16 ||9 ||0 ||7 ||77 ||51 ||18 || || |- |2019./20. ||II. ||2. HKL - Zapad || ||8 ||14 || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutrašnje poveznice == * [[Vrbovsko]] == Vanjske poveznice == * [http://www.kk-vrbovsko.hr/pocetna kk-vrbovsko.hr, službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191103115011/http://www.kk-vrbovsko.hr/pocetna |date=3. studenoga 2019. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/946 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Vrbovsko''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == <small> * [http://www.kk-vrbovsko.hr/o-nama kk-vrbovsko.hr, ''O nama''], pristupljeno 3. studenog 2019. * [https://web.archive.org/web/20191103115058/http://www.kk-vrbovsko.hr/o-nama kk-vrbovsko.hr, ''O nama''], wayback arhiva * [http://www.kk-vrbovsko.hr/rezultati kk-vrbovsko.hr, ''Rezultati''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191103115111/http://www.kk-vrbovsko.hr/rezultati |date=3. studenoga 2019. }}, pristupljeno 3. studenog 2019. * [http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1588/Vrbovsko-dobilo-novu-dvoranu-za-kuglanje?meta_refresh=true novilist.hr, ''Vrbovsko dobilo novu dvoranu za kuglanje''], objavljeno 14. ožujka 2011., pristupljeno 3. studenog 2019. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://search.bisnode.hr/hr/976056/kk-vrbovsko/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "VRBOVSKO"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191103133115/https://search.bisnode.hr/hr/976056/kk-vrbovsko/ |date=3. studenoga 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-vrbovsko/Detaljno/583630 fininfo.hr, KK "VRBOVSKO"] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Vrbovsko, kuglanje}} [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Vrbovsko]] [[Kategorija:Vrbovsko]] 0l1kuzc35wa6ms67cxptrv39tb5ooyj 0 656049 7571400 6524708 2026-08-07T07:06:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571400 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Libar | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 2007.|2007.]] | Mjesto = [[Split]] | Prebivalište = [[Split]] | Žanr = klapska glazba (2007.-2008.)<br>rock (2008. i poslije), rock/alternative rock/pop/power pop<ref name="FB-Libar">[https://www.facebook.com/pg/libar.st/about/?ref=page_internal ''O sastavu''] Libar na Facebooku. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> | Djelatno_razdoblje = 2007. - danas | Producentska_kuća = Menart, Aquarius Records | Angažman = | URL = [https://www.libar.st www.libar.st] | Originalna postava = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = 2008.: Prvi Indexi<br>2012.: nominacija za Impalu<br>2013.: Srebrni val<br>2014.: najbolji tekst skladbe na VDŠ | Značajni instrumenti = }} '''Libar''' je glazbeni sastav iz [[Split]]a, Hrvatska. Počeli su kao [[klapa]] a poslije su se preusmjerili na rock.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/151787/novi-put-klapa-libar-postala-rock-bend Slobodna Dalmacija]</ref> == Povijest == Osnovan 2007. kao klapa Libar. Sastavljen je od petorice pjevača, članova ponajboljih dalmatinskih klapa ([[klapa Iskon|Iskon]], [[klapa Šufit|Šufit]], [[klapa Cambi|Cambi]], [[klapa Tragos|Tragos]], [[klapa Grdelin|Grdelin]]...) i četvorice instrumentalista članova eminentnih bendova splitske scene ([[TBF]], [[Dioniz]], [[Đubrivo]], [[Dr. Evil]], [[Benighted (glazbeni sastav, Split)|Benighted]]...).<ref>(): [https://www.menart.hr/glazba/hr/libar ''Libar''] Menart. Pristupljeno 6. studenoga 2019.</ref> Prvi nastup ikada bio je u Rijeci 2008. godine u sklopu programa [[Riječke ljetne noći|Riječkih ljetnih noći]]. Publika im je koncertni nastup na treće mjesto svih događanja programa Ljetnih noći. Godine 2008. objavili su prvi album ''Libar Prvi'' na kojem je bilo dvanaest obrada. Zvukom je potpuno klapski i akustičan. Nakon toga promijenili su postavu i prestali biti klapa te su maknuli atribut klape iz imena. Nagrađen je nagradom Prvi Indexi u Sarajevu za najbolji regionalni etno album.<ref name="Semenčić"/> Godine 2010. nastupili su na Večerima dalmatinske šansone i osvojili tri ''Šansonijera'' sa svojom prvom autorskom pjesmom ''Dite'' koja je postala uspješnica. Uspjeh na festivalu i uspješnica donijeli su im diskografski ugovor i nekoliko godina održavanja koncerata diljem Hrvatske.<ref name="Novi zakon"/> Ostvarili su poslije i suradnju s [[Darko Rundek|Darkom Rundekom]] i s jednom od eminentnih hrvatskih modnih dizajnerica – [[Milena Rogulj|Milenom Rogulj]]. Potonju suradnju inicirali su Librovci i njihova izdavačka kuća Menart. Do tad su u fazama prošli od eksperimentalne dalmatinske klape, preko cover sastava do autorskog rock sastava. Nadahnuće za pjesme nalazili su u ljubavi i duhovnosti.<ref>Žena.hr: [https://zena.rtl.hr/clanak/glazba_film_knjiga/grupa_libar_inspiracija_za_pjesme_u_ljubavi_i_duhovnosti/7369 ''Grupa Libar: Inspiracija za pjesme u ljubavi i duhovnosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191111043055/https://zena.rtl.hr/clanak/glazba_film_knjiga/grupa_libar_inspiracija_za_pjesme_u_ljubavi_i_duhovnosti/7369 |date=11. studenoga 2019. }} Žena.hr. 14. studenoga 2012. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> Sljedeći album pripremali su dvije godine. Nova je postava radila na albumu. Album ''Libar'' izašao je 2012. godine, u potpunosti je rock, zvukom sliči na Queen ili Muse. Bio je nominiran za nagradu Impala (najbolji europski indie album). Te godine imali su svoj najveći i najvažniji koncert u Tvornici kulture.<ref name="Semenčić">Vlatka Semenčić: [https://www.ziher.hr/intervju-libar/ Libar Ziher.hr] 'Sve što dobro zvuči u višeglasju uvrštavamo u svoj repertoar' 24. lipnja 2017. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> Za skladbu ''Ne mogu ti reći zbogom'' s albuma Libar napravili su spot u režiji Siniše Jakelića i Tonija Mijača, snimljen u Spaladium Areni.<ref name="pogledajte novi spot">Radio Dalmacija: [https://www.radiodalmacija.hr/pogledajte-novi-spot-grupe-libar-ne-mogu-reci-ti-zbogom/ ''Pogledajte novi spot grupe Libar – „Ne mogu reći ti zbogom“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191111033244/https://www.radiodalmacija.hr/pogledajte-novi-spot-grupe-libar-ne-mogu-reci-ti-zbogom/ |date=11. studenoga 2019. }} Radio Dalmacija. 5. veljače 2014. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> Nastupili su na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] 2013. godine<ref>Press: [https://splitskifestival.hr/nagrade/nagrade/nagrade-1970-1979/item/269-po%C4%8Dinje-53splitski-festival.html?tmpl=component&print=1 ''POČINJE 53.SPLITSKI FESTIVAL '']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Splitski festival. 5. srpnja 2013. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> skladbom ''Oprosti mi'' i osvojili drugu nagradu žirija ''Srebrni val''; iste godine na Večerima dalmatinske šansone nastupili su sa skladbom ''Vrh'' i osvojili nagradu za najbolji tekst;<ref name="pogledajte novi spot"/> producirao ju je legendarni [[Ivica Čović]]-Pipo (Haustor, Metak, Regata...).<ref name="Novi zakon"> (): [https://glazbeni.info/novi-zakon-je-na-snazi-zakon-soli-koji-predstavlja-grupa-libar/ ''Novi zakon je na snazi – „Zakon soli“ koji predstavlja grupa Libar! ''] Glazbeni.info. 26. kolovoza 2017. Pristupljeno 11. studenoga 2019. // (): [https://music-box.hr/2017/08/26/novi-zakon-je-na-snazi-zakon-soli-koji-predstavlja-grupa-libar/ ''Novi zakon je na snazi – „Zakon soli“ koji predstavlja grupa Libar! ''] Music Box. 26. kolovoza 2017. Pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref> 2017. godine djelovali su u postavi Andro Rivier, Sina Jakelić, Nikola Colnago, Mario Alajbeg, Tonči Radić, [[Ivan Ivanišević]], Marin Koceić i [[Nikola Čelan]]. Nastupili su [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u Šibeniku 19. – 20. kolovoza s novim singlom<ref name="Semenčić"/> ''Zakon soli'', art-rock skladba za koji su snimili i spot. Za snimanje te skladbe u studiji su imali velika imena, od Damira Rakića (gitarist, [[Čuvari svirala]]) do splitskog glazbenika za sve [[Jan Ivelić|Jana Ivelića]] – Pele, a sve je producirao Ivica Čović – Pipo. Na singlu surađivala je studentica glume i pjevačica [[Uršula Najev]]. [[Nikola Džaja]] je pomogao oko aranžmana. Taj nastup 2017. na VDŠ bio im je deseti nastup na svim festivalima uključujući [[RockOff]] i Splitski festival.<ref name="Novi zakon"/> == Diskografija == * ''Libar Prvi'', 2008. * ''Libar'', 2012. == Članovi == Članovi:<ref name="FB-Libar"/> *Andro Rivier (tenor I) *Sina Jakelić (tenor II) *Nikola Colnago (bariton) *[[Nikola Čelan]] (bas I/bass I) *Mario Alajbeg (bas II) *Tonči Radić (el. gitara) *[[Ivan Ivanišević]] (bas gitara) *Marin Koceić (bubnjevi/drums) == Nagrade == Nagrade:<ref name="FB-Libar"/> * "Libar prvi" - Najbolji etno album, nagrada Prvi Indexi (Sarajevo, 2009.) * Libar: najbolji debitant, skladba ''Dite'' najbolji tekst, treća nagrada publike (FDŠ Šibenik, 2010) * ''Vrime radi svoje'', ''Oprosti mi'', ''Vrh'' - Splitski festival, FDŠ Šibenik, nagrade 2011. – 2013. * Nominirani za nagradu Impalu za najbolji europski neovisni album - 2012. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.libar.st/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141221010324/http://libar.st/ |date=21. prosinca 2014. }} *[https://www.discogs.com/artist/4015504-Libar Discogs] *[https://www.facebook.com/libar.st Facebook] *[https://www.youtube.com/channel/UCRFDmXSWEWnZyKkIeqBpQXQ YouTube] *[https://soundcloud.com/radiodalmacija/grupa-libar-na-radio-dalmaciji ''Grupa Libar na Radio Dalmaciji''] SoundCloud *[https://split.com.hr/tag/libar Split.com.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191106052916/https://split.com.hr/tag/libar |date=6. studenoga 2019. }} *[https://www.menart.hr/glazba/hr/libar Menart] [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] dsyjya8pqgj2pio8czctzruaozpqwi8 0 656071 7570880 7368664 2026-08-06T12:26:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570880 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Kjuđucu<br/>弓 術 <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Kyudo-Kyūjutsu-Archer-Draws-Yumi.png|300px]]</td></tr> |- ! <tr><th>Država podrijetla</th><td>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Japan]]</td></tr> <tr><th>Olimpijski šport</th><td>-</td></tr> |} '''Kjuđucu''' (弓 術; ''Kyūjutsu''), [[japan]]ska [[borilačka vještina]] držanja luka (yumi), na način kako je to prakticirala samurajska klasa feudalnog [[Japan]]a. Iako su [[samuraji]] možda najpoznatiji po upravljanju sabljom [[katana|katanom]] ([[kenđucu]]), kjuđucu se zapravo smatrao vitalnijom vještinom za značajan dio japanske povijesti. Tijekom većeg dijela razdoblja Kamakure kroz razdoblje Muromachi (c.1185.-c.1568.), luk je bio gotovo isključivo simbol profesionalnog ratnika, a način života ratnika nazivan je ''Putem konja i luka'' (弓 馬 の 道 kyūba no michi).<ref>[https://books.google.com/books?id=IQ3FAZG94ZsC&pg=PA121&dq=kyudo+samurai&hl=en&sa=X&ei=cRp1T5L5EsWoiQLR7LSnDg&ved=0CGIQ6AEwBQ#v=onepage&q=kyudo%20samurai&f=false ''Samurai: The Weapons and Spirit of the Japanese Warrior'', Author Clive Sinclaire, Publisher Globe Pequot, 2004], P.121</ref><ref>{{cite book |last=Mol |first=Serge |title=Classical Fighting Arts of Japan: A Complete Guide to Koryū Jūjutsu |publisher=Kodansha International Ltd. |year=2001 |location=Tokyo, Japan |pages=70 |isbn=4-7700-2619-6}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske povezice == * [https://blackbeltwiki.com/kyujutsu Kyūjutsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191106112931/https://blackbeltwiki.com/kyujutsu |date=6. studenoga 2019. }} {{Japanske borilačke vještine}} [[Kategorija:Japanske borilačke vještine]] f2upygkg7zgxsj7y0loiuvep516pkg7 0 657062 7571262 7238907 2026-08-06T22:52:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571262 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Obrtnik | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Obrtnik" Oroslavje | nadimak = | godina osnivanja = <small> 1947. / 1997. | sjedište = Obrtnička 1, 49 243 [[Oroslavje]] | borilište = '' Kuglana "ZIVT"'', [[Zabok]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Sjever (III.) }} '''Kuglački klub "Obrtnik"''' ('''''KK Obrtnik Oroslavje; KK Obrtnik; Obrtnik Oroslavje; Obrtnik''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Oroslavje|Oroslavja]], [[Krapinsko-zagorska županija]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''2 hrvatskoj ligi - Sjever'', ligi trećeg stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == [[Kuglanje]] se u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] i Oroslavju počelo igrati nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] isključivo rekreativno i neorganizirano u sklopu goszionica, a natjecateljski iza [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada dolazi do izgradnje više jednostaznih kuglana na području Hrvatskog zagorja. <br> Od 1947. pa do kraja 1960.-ih kglački klub iz Oroslavja osvaja više prvenstva Hrvatskog zagorja. Klub igra u kuglanama u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]], [[Krapina|Krapini]], [[Zlatar]]u, [[Donja Stubica|Donjoj Stubici]], [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], [[Jertovec|Jertovcu]] i Oroslavju. Kajem 1960.-ih se dotadašnje jednostazne kuglane ruše. U nekim mjestima se umjesto njih grade četverostazne kuglane, ali se ona u Oroslavju ne obnavlja, te se klub gasi. <br> Početkom 1970.-ih je izgrađena nova automatizirana staza u Stubičkim Toplicama, te ae pri oroslavskoj tvornici obuće '''''"Astra"''''' osniva istoimeni kuglački klub koji nakon godinu dana ulazi u sastav '''''Športskog društva "Oroslavje"'''''. 1980. godine klub je nastupio na završnici ''[[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju|Prvenstva Hrvatske]]'', održanog u [[Rijeka|Rijeci]]. Nakon nekoliko osvojenih prvenstva Hrvatskog zagorja ''"Oroslavje"'' se 1987. plasira u ''"Hrvatsku ligu"''. Klub 1992. godine prestaje s radom. <br> 1997. godine klub se obnavlja pod nazivom '''''"Obrtnik"''''' te pretežno nastupa u ''"Drugoj"'' i ''"Trećoj hrvatskoj ligi - Sjever"''. 2010. godine ''"Obrtnik"'' igra kvalifikacije za ulazak u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"Prvu hrvatsku ligu"]]''. == Uspjesi == === Ekipno === ==== do 1991. ==== ; Prvenstvo Hrvatskog zagorja (nepotpun popis) * prvak: 1951., 1963., 1980., 1985., 1986., 1987. ==== nakon 1991. ==== ; 2. hrvatska liga - Sjever * prvak: 2009./10. ; 3. hrvatska liga - Sjever * prvak: 2018./19. (''Zona Varaždin'') * doprvak: 2012./13. (''Varaždin'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Obrtnik |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||76 ||100 ||16 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||131 ||45,5 ||38 || || |- |Kval. za 1. HKL ||5. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||10. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||68 ||108 ||14 || || |- |2011./12. ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||bgcolor="silver"|2. ||13 ||24 ||17 ||0 ||7 ||117,5 ||74,5 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||13 ||1 ||6 ||92 ||68 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||6. ||11 ||20 ||10 ||2 ||8 ||87 ||73 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||109 ||67 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||4. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||81 ||63 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||107 ||69 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||16 ||1 ||3 ||107,5 ||52,5 ||33 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Sjever || ||10 ||18 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Oroslavje]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/Kugla%C4%8Dki-klub-Obrtnik-Oroslavje-633058840065346/ ''Kuglački klub "Obrtnik" Oroslavje'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/902kuglanje.hr, ''Kuglački klub Obrtnik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117185249/https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/902kuglanje.hr, |date=17. studenoga 2019. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == * Drago Lončar: ''Športska povijest Oroslavlja'', Oroslavje, 1998., UDK: 796(497.5-3 Oroslavje)(091), str. 64-73 * Branko Piljek, ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 27-28 * [http://www.poslovna.hr/lite/kk-obrtnik-oroslavje/188360/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB OBRTNIK OROSLAVJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117185252/http://www.poslovna.hr/lite/kk-obrtnik-oroslavje/188360/subjekti.aspx |date=17. studenoga 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-obrtnik-oroslavje/Detaljno/575309 fininfo.hr, KK "Obrtnik" Oroslavje] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Obrtnik, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Krapinsko-zagorskoj županiji]] [[Kategorija:Oroslavje]] id2e0dzb618zxbth4otvj97b11e3vmy 0 657194 7571257 7238906 2026-08-06T22:50:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571257 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Obrtnik | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Obrtnik" Krapinske Toplice | nadimak = | godina osnivanja = <small> 1976. / 1977. | sjedište = Antuna Mihanovića 18, 49 217 [[Krapinske Toplice]] | borilište = ''Kuglana "ZIVT"'', [[Zabok]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Sjever - zona Varaždin (IV.) }} '''Kuglački klub "Obrtnik"''' ('''''KK Obrtnik Krapinske Toplice; KK Obrtnik; Obrtnik Krapinske Toplice; Obrtnik''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Krapinske Toplice|Krapinskih Toplica]], [[Krapinsko-zagorska županija]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''3. hrvatskoj ligi - Sjever - zona Varaždin'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == Klub je osnovan 1976. godine kao slijednik nekadašnjeg kluba ''"Budućnost"'', te rad intenzivira od 1977. godine i uzima ime '''''"Toplice"'''''. Klub se počinje natjecati u ''"Zagorskoj ligi"'', odnosno prvenstvu Hrvatskog zagorja, kojeg i osvaja, a 1980. godine osvajaju i ''Prvenstvo Zajednice vanjskih općina grada Zagreba''. Klub uz redovita ligaška natjecanja sudjeluje i na obrtničkim prvenstvima i turnirima, te potom klub i dobiva naziv '''''"Obrtnik"'''''. Klub je u to vrijeme nastupao i u kuglani u Krapinskim Toplicama, te je jedno vrijeme imao i žensku ekipu. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je uglavnom član ''"Druge hrvatske lige - Sjever"'', koju i osvajaju u sezoni 2001./02., ali se ne plasiraju u višu ligu radi promjene sustava natjecanja. <br> Po zatvaranju kuglane u Krapinskim Toplicama, klub za nastupe i treninge koristi uglavnom kuglanu u [[Zabok]]u. == Uspjesi == === Ekipno === ==== do 1991. ==== ; Prvenstvo Zajednica vanjskih općina Grada Zagreba * prvak: 1980. ; Zagorska liga / Prvenstvo Hrvatskog zagorja * prvak: 1978., 1979. ==== nakon 1991. ==== ; 2. HKL - Sjever * prvak: 2001./02. ; 3. HKL (''Zona Varaždin'') * prvak: 2019./20. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Obrtnik |- |2001./02. ||III. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||4. ||12. ||22 ||12 ||3 ||7 ||100 ||76 ||27 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||107 ||69 ||28 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||8. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||82 ||94 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||9. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||69 ||107 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||94 ||82 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||7. ||12 ||22 ||9 ||3 ||10 ||79 ||97 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||11. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||73 ||103 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||83 ||93 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||8 ||4 ||10 ||77,5 ||98,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||9. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||74 ||102 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||2 ||5 ||86 ||58 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Sjever ||5. ||10 ||18 ||9 ||0 ||9 ||73 ||71 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Sjever ||7. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||72,5 ||71,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - zona Varaždin ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||16 ||14 ||1 ||1 ||101 ||27 ||29 ||<small> prvenstvo prekinuto radi pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Krapinske Toplice]] == Vanjske poveznice == * [https://hr-hr.facebook.com/pg/OBRTNIK.TOPLICE/posts/ ''Kuglački klub Obrtnik Krapinske Toplice'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/972 kuglanje.hr, Kuglački klub Obrtnik] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/972 aplikacija.kuglanje.hr, Kuglački klub Obrtnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804024655/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/972 |date=4. kolovoza 2020. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-obrtnik/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB OBRTNIK KRAPINSKE TOPLICE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260118183204/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-obrtnik/ |date=18. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * [https://www.zagorje.com/mobile/clanak/sport/obrtnik-iz-krapinskih-toplica-slavi-40-godina-postojanja zagorje.com, ''Obrtnik iz Krapinskih Toplica slavi 40 godina postojanja''], objavljeno 4. travnja 2018., pristupljeno 19. studenog 2019. * Branko Piljek, ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 27 * [https://search.bisnode.hr/hr/1010207/kk-obrtnik-krapinske-toplice/ bisnode.hr, Kuglački klub "Obrtnik" Krapinske Toplice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221639/https://search.bisnode.hr/hr/1010207/kk-obrtnik-krapinske-toplice/ |date=21. veljače 2021. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-obrtnik-krapinske-toplice/Detaljno/575391 fininfo.hr, KK "Obrtnik" Krapinske Toplice] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Obrtnik, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Krapinsko-zagorskoj županiji]] psx39qdnhcoazcetwwdwb8kn217c9yv 0 660553 7571280 7238927 2026-08-06T23:23:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571280 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Siscia | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Siscia" Sisak | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | sjedište = Mihovila Pavleka Miškine 10, 44 000 [[Sisak]] | borilište = kuglana ''SRC "Sisak"'', [[Sisak]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL – Sjever – zona Bjelovar (IV.) }} '''Kuglački klub "Siscia"''' ('''''KK "Siscia; Siscia Sisak; Siscia''''') je muški [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Sisak|Siska]], [[Sisačko-moslavačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. U sezoni 2019./20. klub je član ''"3. hrvatske kuglačke lige – Sjever – zona Bjelovar"'', lige četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske lige]]. == O klubu == Osnivanjem '''''Športskog društva "INA"''''' 1972. godine, osniva se i muška kuglačka sekcija, kao sljednik kuglačkog kluba ''"Nafta"''. Klub se redovito natjecao u prvenstvima ''Kuglačkog centra Sisak'' i ''zonskom prvenstvu'', koje je i više puta osvajao. 1980.-ih klub je bio član ''Hrvatske republičke lige – Centar''. <br> Za svoj rad je kuglački klub ''"INA"'' bila dobitnik ''"Zlatne plakete [[Hrvatski kuglački savez|Kuglačkog saveza Hrvatske"]]'' 1984. godine. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je pretežno član ''Prve B'', te kasnije ''Druge'' i ''Treće hrvatske lige – Sjever''. Početkom 1990.-ih klubu pristupaju i članovi iz kuglačke sekcije ''[[SD Metalac Sisak|"Metalca"]]'', koja je prestala s djelovanjem. <br> Od 2012. godine klub nosi naziv '''''"Siscia"'''''.<ref> [http://www.kssmz.hr/raspored-2-hkls-m-i-3hkls/ kssmz.hr, ''Raspored 2.HKLS i 3.HKLS''], objavljeno 13. kolovoza 2012., pristupljeno 28. prosinca 2019. </ref> <br> Klub redovito održava memorijalni kuglački turnir ''"Dubravko Pukšec"''.<ref> [http://kkzeljeznicar.hr/memorijalni-kuglacki-turnir-dubravko-puksec/ kkzeljeznicar.hr, ''MEMORIJALNI KUGLAČKI TURNIR “DUBRAVKO PUKŠEC”''], objavljeno 1. svibnja 2016., pristupljeno 28. prosinca 2019. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL – Sjever * doprvak: 2016./17. (''Zona Bjelovar''), 2017./18. (''Zona Bjelovar'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| INA |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL – Sjever ||8. ||12 ||22 || || || || || ||18 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| INA – Libero |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL – Sjever ||12. ||12 ||22 || || || || || ||8 || || |- |1996./97. || || || || || || || || || || || || || |- |1997./98. || || || || || || || || || || || || || |- |1998./99. || || || || || || || || || || || || || |- |1999./2000. || || || || || || || || || || || || || |- |2000./01. || || || || || || || || || || || || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |2010./11. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| INA |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Bjelovar ||6. ||10 ||18 ||8 ||1 ||9 ||67 ||77 ||17 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Siscia |- |2012./13. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar – Sisak ||6. ||11 ||20 ||8 ||1 ||11 ||77,5 ||82,5 ||17 || || |- |2014./15. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Bjelovar ||6. ||9 ||16 ||7 ||2 ||7 ||57 ||71 ||16 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar ||3. ||7 ||12 ||7 ||1 ||4 ||54 ||42 ||15 ||prvi dio ||rowspan="2"| |- |bgcolor="silver"|2. ||4 (7) ||18 ||12 ||1 ||5 ||86 ||58 ||25 ||liga za prvaka <br> <small> uključeni rezultati svih utakmica |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar ||2. ||7 ||12 ||8 ||0 ||4 ||59,5 ||36,5 ||16 ||prvi dio ||rowspan="2"| |- |bgcolor="silver"|2. ||4 (7) ||18 ||12 ||0 ||6 ||87,5 ||56,5 ||24 ||liga za prvaka <br> <small> uključeni rezultati svih utakmica |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar ||5. ||6 ||20 ||9 ||0 ||11 ||76 ||84 ||18 || || |- |2019./20. ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar || ||7 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Kuglački klub Siscia Sisak (žene)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/KK-Siscia-Sisak-246586988716544/ KK Siscia Sisak, facebook stranica] * [http://k-ina-sisak.pondi.hr/ k-ina-sisak.pondi.hr, službene stranice] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/977 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Siscia''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/977 aplikacija.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Siscia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222848/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/977 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-siscia-sisak/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB SISCIA SISAK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228171207/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-siscia-sisak/ |date=28. prosinca 2019. }} * [https://www.kssmz.hr/ kssmz.hr – Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije] == Izvori == <small> * [http://k-ina-sisak.pondi.hr/povijest_kluba.htm k-ina-sisak.pondi.hr, ''Povijest kluba''], pristupljeno 28. prosinca 2019. * [http://www.poslovna.hr/lite/skk-ina-sisak/141673/subjekti.aspx poslovna.hhr, KUGLAČKI KLUB SISCIA SISAK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222851/https://www.poslovna.hr/lite/skk-ina-sisak/141673/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=21. veljače 2021. }} * [https://search.bisnode.hr/hr/1074378/kk-siscia-sisak/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "SISCIA " SISAK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228171205/https://search.bisnode.hr/hr/1074378/kk-siscia-sisak/ |date=28. prosinca 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-siscia-sisak/Detaljno/576281 fininfo.hr, KK "SISCIA" SISAK] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Siscia, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Siscia]] [[Kategorija:Šport u Sisku]] b4x3jd9ciag7uarmwcogk09562xkewr 0 660570 7571281 7238928 2026-08-06T23:23:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571281 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Siscia | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Siscia" Sisak | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | sjedište = Mihovila Pavleka Miškine 10, 44 000 [[Sisak]] | borilište = kuglana ''SRC "Sisak"'', [[Sisak]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Sjever (II.) }} '''Kuglački klub "Siscia"''' ('''''KK "Siscia; Siscia Sisak; Siscia''''') je ženski [[kuglanje|kuglački]] klub iz [[Sisak|Siska]], [[Sisačko-moslavačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub je član ''"2. hrvatske kuglačke lige za žene - Sjever"''. == O klubu == Osnivanjem '''''Športskog društva "INA"''''' 1972. godine, osniva se i ženska kuglačka sekcija. Klub je koristio tadašnju četverostazu automatiziranu kuglanu ''"Zibel"'', jednu od najmodernijih u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Klub se natjecao u zonskom prvenstvu te ''"Hrvatskoj ligi'' koju su osvojile 1990. godine, te ušle u ''1. saveznu ligu Jugoslavije''. <br> Za svoj rad je kuglački klub ''"INA"'' bila dobitnik ''"Zlatne plakete [[Hrvatski kuglački savez|Kuglačkog saveza Hrvatske"]]'' 1984. godine. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]] klub se uglavom natjecao u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|Prvoj hrvatskoj ligi""]]''. <br> Od 2012. godine klub nosi naziv '''''"Siscia"'''''.<ref> [http://www.kssmz.hr/raspored-2-hkls-m-i-3hkls/ kssmz.hr, ''Raspored 2.HKLS i 3.HKLS''], objavljeno 13. kolovoza 2012., pristupljeno 28. prosinca 2019. </ref> <br> Klub redovito održava memorijalni kuglački turnir ''"Dubravko Pukšec"''.<ref> [http://kkzeljeznicar.hr/memorijalni-kuglacki-turnir-dubravko-puksec/ kkzeljeznicar.hr, ''MEMORIJALNI KUGLAČKI TURNIR “DUBRAVKO PUKŠEC”''], objavljeno 1. svibnja 2016., pristupljeno 28. prosinca 2019. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ==== do 1991. ==== ; Hrvatska republička liga * prvakinje: 1989./90. ==== nakon 1991. ==== ; 1. B HKL - Sjever * prvak: 2000./01. * doprvak: 1998./99. ; 2. HKL * prvak (''Centar''): 2005./06., 2006./07. * prvak (''Sjever''): 2017./18. * doprvak (''Centar''): 2004./05., 2011./12., 2012./13. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| INA |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992.|1992.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKL]] ||11. ||12 || || || || || || ||29 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992./93.|1992./93.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||13 ||24 || || || || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||12 ||22 || || || || || ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A HKL]] ||5. ||12 ||22 || || || || || ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||I. ||1. A HKL ||7. ||12 ||22 || || || || || ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||I. ||1. A HKL ||5. ||12 ||22 || || || || || ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1997./98.|1997./98.]] ||I. ||1. A HKL ||12. ||12 ||22 || || || ||31 ||145 ||3 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||13 ||24 ||17 ||2 ||5 ||122 ||70 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||19 ||1 ||6 ||135 ||73 ||39 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||23 ||0 ||3 ||155 ||53 ||46 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||I. ||1. A HKL ||7. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||75 ||101 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||67 ||77 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||10 ||18 ||5 ||0 ||13 ||49 ||95 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||99 ||45 ||28 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||13 ||0 ||3 ||92 ||36 ||26 || || |- |Kvalifikacije za 1. ligu ||bgcolor="goldenrod"|3. ||3 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||11 ||1 ||4 ||88 ||42 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||5 ||3 ||10 ||58 ||86 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||66 ||78 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||66,5 ||77,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||44,5 ||99,5 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||10 ||2 ||2 ||76 ||36 ||22 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Siscia |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||13 ||0 ||3 ||88,5 ||39,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||10 ||18 ||5 ||0 ||13 ||48 ||96 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||10 ||18 ||4 ||2 ||12 ||50 ||94 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||6 ||0 ||12 ||62 ||82 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||10 ||18 ||4 ||2 ||12 ||47 ||97 ||10 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||14 ||0 ||2 ||86 ||42 ||28 || || |- |Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||3 ||4 ||2 ||0 ||2 ||17 ||15 ||4 ||<small> ''pllasirali se u "1. HKL" || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||10 ||18 ||3 ||2 ||13 ||46,5 ||97,5 ||8 || || |- |2019./20. ||II. ||2. HKL - Sjever || ||6 ||20 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} ; Rezervna ekipa {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| INA - Rafinerija |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||rowspan="2"|II. ||1. B HKL - Sjever - Skupina 1 ||6. ||8 ||14 || || || || || ||11 ||<small> ''u doigravanje za plasman ||rowspan="2"| |- |1. B HKL - Sjever ||12. ||15 || || || || || || || ||<small> konačni poredak |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||10. ||14 || || || || || || || || || |- | | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutrašnje poveznice == * [[Kuglački klub Siscia Sisak (muškarci)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/KK-Siscia-Sisak-246586988716544/ KK Siscia Sisak, facebook stranica] * [http://k-ina-sisak.pondi.hr/ k-ina-sisak.pondi.hr, službene stranice] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/976 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Siscia''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/976 aplikacija.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Siscia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228182833/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/976 |date=28. prosinca 2019. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-siscia-sisak/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB SISCIA SISAK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228171207/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-siscia-sisak/ |date=28. prosinca 2019. }} * [https://www.kssmz.hr/ kssmz.hr - Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije] == Izvori == <small> * [http://k-ina-sisak.pondi.hr/povijest_kluba.htm k-ina-sisak.pondi.hr, ''Povijest kluba''], pristupljeno 28. prosinca 2019. * Miroslav Matovina: ''Leksikon sporta općine Sisak : 1845-1983. : organizacije - ljudi - događaji'', Sisak, 1985., UDK: 796(497.13-2 Sisak)"1845/1983"(031.021.3), str. 143 * [http://www.poslovna.hr/lite/skk-ina-sisak/141673/subjekti.aspx poslovna.hhr, KUGLAČKI KLUB SISCIA SISAK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222851/https://www.poslovna.hr/lite/skk-ina-sisak/141673/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=21. veljače 2021. }} * [https://search.bisnode.hr/hr/1074378/kk-siscia-sisak/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "SISCIA " SISAK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228171205/https://search.bisnode.hr/hr/1074378/kk-siscia-sisak/ |date=28. prosinca 2019. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-siscia-sisak/Detaljno/576281 fininfo.hr, KK "SISCIA" SISAK] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Siscia, kuglanje}} [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Šport u Sisku]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Siscia]] ark886tywumplrhsfyg1pzfo3rukd5e 0 663493 7571344 7170434 2026-08-07T04:06:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571344 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrvatski plemić |ime = Ladislav Keglević |slika = Keglevic COA.svg.png |veličina_slike = 180px |opis_slike = |titula = |vladavina = |prethodnik = |nasljednik = |datum_rođenja = [[1627.]] |mjesto_rođenja = |datum_smrti = [[1665.]] |mjesto_smrti = |naslov = [[Barun]] |otac = barun [[Petar Keglević (V.)|Petar Keglević, V.]] |majka = Margareta Gradečki |supruga = barunica Rozina [[Ratkaj]] |djeca = [[#Brak i potomstvo|4]], uključujući [[Petar Keglević (VII.)|Petra VII.]] |naziv1 = |parametar1 = |napomena = }} '''Ladislav Keglević''' (''László Keglevich''; [[1627.]] – [[1665.]]), poznat i kao '''Ladislav Keglević Bužimski''', je bio hrvatski [[plemić]] iz [[barun]]ske [[Keglevići|obitelji Keglević]].<ref name="keg-enc">{{Citiranje weba |title=Keglevići |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31094 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. siječnja 2020.}}</ref> == Obitelj == Keglević je rođen [[1627.]] godine od oca [[barun]]a [[Petar Keglević (V.)|Petra Keglevića, V.]] i majke Margarete Gradečki.<ref>[https://gw.geneanet.org/cvpolier?lang=en&iz=0&p=laszlo&n=keglevich Ladislav I. Keglević], ''geneanet.org'' Pristupljeno 18. siječnja 2020.</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Peter-V-Keglevih-de-Buzin/6000000015767147353 Peter V. Keglevih de Buzin], ''geni.com'' Pristupljeno 18. siječnja 2020.</ref> Ima je dva brata Petra, VI. i Ivana, kao i četiri sestre. Petar je umro u djetinjstvu, a Ivan je bio [[Red svetog Pavla prvog pustinjaka|pavlin]] u [[Lepoglava|Lepoglavi]]. Sestre Eva i Katarina su bile [[klarise]]. Unuk je baruna [[Juraj Keglević|Jurja Keglevića Bužimskog]], hrvatskog [[Banovac (dužnosnik)|banovca]] i praunuk baruna [[Nikola Istvánffy|Nikole Istvánffyja]], povjesničara, političar i pjesnika. Potomak je hrvatsko-slavonsko-dalmatinskiog bana [[Petar Keglević|Petra II. Keglevića Bužimskog]].<ref name="keg-enc"/> == Životopis == Keglević se školovao u [[Zagreb]]u, [[Graz]]u i [[Beč]]u.<ref name="keg-lzmk">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=198 KEGLEVIĆ, plemićka obitelj (XIV–XIX. st.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211000724/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=198 |date=11. veljače 2021. }}, ''[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]'' Pristupljeno 12. siječnja 2020.</ref> Bio je nasljednik cjelokupnih posjeda obitelji.<ref>[http://vojna-povijest.blogspot.com/2012/12/obitelj-keglevic_16.html Obitelj Keglević]</ref> Bio je vrhovni kapetan [[Jegersek]]a. Godine [[1655.]] je postao [[Komornik (činovnik)|komornik]]om kralja [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda III]]. [[Habsburg]]ovca. Nazočio je krunidbi kralja [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] [[1657.]] godine.<ref name="keg-lzmk"/> Njegova supruga Rozina je dala [[1657.]] godine u [[Franjevci|franjevačkoj]] crkvi u [[Krapina|Krapini]] podignuti glavni oltar sa slikom sv. Katarine.<ref name="keg-lzmk"/><ref>[http://www.ofm.hr/lokacija/krapina-samostan-sv-katarine/ Krapina – Samostan sv. Katarine], ''ofm.hr'' Pristupljeno 18. siječnja 2020.</ref> == Brak i potomstvo == Keglević se [[20. veljače]] [[1656.]] godine u [[Veliki Tabor|Velikom Taboru]] oženio barunicom Rozinom [[Ratkaj]], kćerkom baruna Petra Ratkaja.<ref>[http://genealogy.euweb.cz/hung/keglevich2.html Péter Keglevich de Buzin issue]</ref> Imali su četvoro djece: * Sin [[Petar Keglević (VII.)|Petar, VII.]] (1660. – 1724.), namjesnik hrvatskog bana i vojni zapovjednik. Kralj Leopold I. mu je zbog vojnih zasluga na Saboru u [[Požun]]u [[1687.]] godine dodijelio [[grof]]ovski naslov.<ref name="pk-lzmk">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10179 Petar VII. Keglević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211000753/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10179 |date=11. veljače 2021. }}, ''[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]'' Pristupljeno 18. siječnja 2020.</ref> * Kćer Margita * Kćer Judita je bila [[redovnica]]. * Kćer Marija Tereza, prvo se udala za Jurja Széchyja, pa Sigmunda Drugeth Homonnaija. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Keglević, Ladislav}} [[Kategorija:Keglevići|Ladislav]] [[Kategorija:Hrvatski baruni]] 3tf97j25dbpgmkxj29hvnplhomyylaq 0 664692 7571203 7257620 2026-08-06T22:00:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571203 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Donat zaštita | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Donat zaštita" Zadar | nadimak = | godina osnivanja = 2001. | sjedište = Andrije Hebranga 9, [[Zadar]] | borilište = ''Kuglana "Mocire"'', [[Zadar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Donat zaštita"''' ('''''KK Donat zaštita; KK "Donat zaštita" Zadar; Donat zaštita Zadar; Donat Zaštita; Donat zaštita''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zadar|Zadra]], [[Zadarska županija]], [[Republika Hrvatska]]. == O klubu == '''Kuglački klub "Donat zaštita"''' je osnovan 2001. godine, a ime je dobio po istoimenoj [[zaštitarska tvrtka|zaštitarskoj tvrtki]]. Klub se od sezone 2002./03. pa do sezone 2014./15. pretežno natjecao u ''"Drugoj"'' i ''"Trećoj hrvatskoj kuglačkoj ligi – Jug"''. <br> Klub koristi za treninge i utakmice kuglanu ''"Mocire"''.<ref>[http://www.zdnews.hr/clanak/1182883436.php zdnews.hr, ''Zadar dogodine dobiva novu kuglanu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233245/http://www.zdnews.hr/clanak/1182883436.php |date=18. veljače 2020. }}, objavljeno 26. lipnja 2007., pristupljeno 30. siječnja 2020.</ref> <ref>[https://zadarskisport.hr/objekti/kuglana-mocire/ zadarskisport.hr, ''Kuglana Mocire''], pristupljeno 30. siječnja 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL – Jug * prvak: 2005./06. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Donat zaštita / Donat Zaštita |- |2002./03. ||II. ||2. HKL – Jug || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL – Jug ||4. ||6 ||10 ||4 ||1 ||5 ||34 ||46 ||9 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. ||III. ||3. HKL – Jug ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || || |- |2006./07. ||II. ||2. HKL – Jug || || || || || || || || || || || |- |2007./08. ||II. ||2. HKL – Jug || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||7. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||4. ||12 ||21 ||10 ||3 ||8 || || ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||105 ||71 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||98 ||78 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||96 ||80 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||8. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||72,5 ||103,5 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Jug ||8. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||86,5 ||89,5 ||19 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20160309025105/http://donat-kuglanje.hr/ donat-kuglanje.hr], wayback arhiva iz 2016. * [https://web.archive.org/web/20101105122918/http://www.donat-kuglanje.hr/ donat-kuglanje.hr], wayback arhiva iz 2010. * [https://portal.kuglanje.hr/kuglacki_klub/178 portal.kuglanje.hr, Donat Zaštita] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-donat-zastita-zadar/ sportilus.hr, ''KUGLAČKI KLUB DONAT ZAŠTITA ZADAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260118041643/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-donat-zastita-zadar/ |date=18. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20160329230418/http://donat-kuglanje.hr/index.php/klub donat-kuglanje.hr, ''Kuglački klub Donat zaštita ZADAR'', ''Klub''], wayback arhiva * Drago Marić, Romano Meštrovič: ''Baština zadarskog sporta = Zadar's sport heritage'', Zadar, 2013., {{ISBN|978-953-57779-0-8}} * [http://www.poslovna.hr/lite/kk-donat-zastita-zadar/226233/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB DONAT ZAŠTITA ZADAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220315/https://www.poslovna.hr/lite/kk-donat-zastita-zadar/226233/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=21. veljače 2021. }} * [https://search.bisnode.hr/hr/994204/kk-donat-zastita-zadar/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "DONAT ZAŠTITA" ZADAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220313/https://search.bisnode.hr/hr/994204/kk-donat-zastita-zadar/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-donat-zastita-zadar/Detaljno/591166 fininfo.hr, KK "DONAT ZAŠTITA" ZADAR] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Donat zaštita, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Zadarskoj županiji|Donat Zaštita]] [[Kategorija:Kuglanje u Zadru]] 5rrsh4p8jkrqre9ikfhhi3xvjkytsmv 0 666269 7571240 7257624 2026-08-06T22:34:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571240 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Liburnija | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Liburnija" Zadar | nadimak = | godina osnivanja = 1998. | sjedište = Brune Bušića 10, [[Zadar]] | borilište = ''Kuglana "Mocire"'', [[Zadar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Liburnija"''' ('''''KK "Liburnija" Zadar; K.K. Liburnija; Liburnija Zadar; Liburnija''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zadar|Zadra]], [[Zadarska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Klub je osnovan 1998. godine pod imenom '''''Kuglački klub "Gorica"''''', te je prvotno bio registriran u naselju [[Gorica (Sukošan)|Gorica]], [[Sukošan|općina Sukošan]].<ref> [https://www.poslovna.hr/lite/kk-gorica-gorica/199430/subjekti.aspx poslovna.hr, KK GORICA GORICA] </ref> Krajem 2000.-ih klub mijenja naziv u '''''"Liburnija"''''' i seli sjedište u [[Zadar]]. <br> Klub se redovno ligaški natječe te je bio član južne skupine ''"Prve B"'', ''"Druge"'' i ''"Treće hrvatske kuglačke lige"''. <br> Za nastupe i treninge klub koristi zadarsku kuglanu ''"Mocire"''.<ref>[http://www.zdnews.hr/clanak/1182883436.php zdnews.hr, ''Zadar dogodine dobiva novu kuglanu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233245/http://www.zdnews.hr/clanak/1182883436.php |date=18. veljače 2020. }}, objavljeno 26. lipnja 2007., pristupljeno 18. veljače 2020.</ref> <ref> [https://zadarskisport.hr/objekti/kuglana-mocire/ zadarskisport.hr, ''kuglana mocire''], pristupljeno 18. veljače 2020. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKl - Jug * prvak: 2017./18. ; 3. HKL - Jug * prvak: 2003./04. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Gorica |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||10 ||8 ||0 ||2 ||56 ||24 ||16 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Liburnija |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||11. ||12 ||22 ||4 ||4 ||14 || || ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||6. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 || || ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||8. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||78 ||98 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||10. ||12 ||22 ||5 ||2 ||15 ||66 ||110 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||68,5 ||107,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||12. ||12 ||22 ||5 ||1 ||16 ||62,5 ||113,5 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||5. ||6 ||15 ||5 ||0 ||10 ||48 ||72 ||10 || || |- |2015./16. ||III. ||3. HKL - Jug || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||108,5 ||67,5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||11 ||0 ||3 ||72 ||40 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1.B HKL - Jug ||10. ||10 ||18 ||1 ||5 ||12 ||48 ||96 ||7 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Jug || ||10 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/profile.php?id=100011165950192&lst=1295375342%3A100011165950192%3A1582062982&sk=about ''Kuglački Klub Liburnija Liburnija'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki_klub/187 kuglanje.hr, ''Liburnija - 810189''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/187 aplikacija.kuglanje.hr, ''Liburnija - 810189''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233241/https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/187 |date=18. veljače 2020. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/992 aplikacija.kuglanje.hr, ''Liburnija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233241/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/992 |date=18. veljače 2020. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-liburnija-zadar/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB LIBURNIJA ZADAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233241/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-liburnija-zadar/ |date=18. veljače 2020. }} == Izvori == <small> * Drago Marić, Romano Meštrovič: ''Baština zadarskog sporta = Zadar's sport heritage'', Zadar, 2013., {{ISBN|978-953-57779-0-8}} * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-gorica-gorica/199430/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB LIBURNIJA ZADAR] * [https://search.bisnode.hr/hr/968781/kk-liburnija-zadar/ bisnode.hr, KK "LIBURNIJA" ZADAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233242/https://search.bisnode.hr/hr/968781/kk-liburnija-zadar/ |date=18. veljače 2020. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-liburnija-zadar/Detaljno/590920 fininfo.hr, KK "LIBURNIJA" ZADAR] * [https://szgz.hr/?page_id=2991 szgz.hr, ''Športska zajednica Grada Zadra'', ''Članice''], pristupljeno 18. veljače 2020. {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Liburnija, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Zadarskoj županiji|Liburnija]] [[Kategorija:Kuglanje u Zadru]] entifbuk0ufk1iugs1mul2kx9lvuobj 0 666519 7571202 7257619 2026-08-06T21:58:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571202 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Donat | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Donat" Zadar | nadimak = | godina osnivanja = 1977. / 1981. | sjedište = Brune Bušića 10, [[Zadar]] | borilište = ''Kuglana "Mocire"'', [[Zadar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (II.) }} '''Kuglački klub "Donat"''' ('''''KK Donat; KK "Donat" Zadar; Donat Zadar; Donat''''') je ženski [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zadar|Zadra]], [[Zadarska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub je član ''"2. hrvatske kuglačke lige za žene - Zapad"''. == O klubu == '''Kuglački klub "Donat"''' je osnovan 1977. godine kao sljednik kluba '''''"Bankarac"''''' osnovanog 1968. godine. Klub je uz naziv ''"Donat"'' koristio i '''''"Zadar"''''' i '''''"Poštar"''''' (nakon spajanja s klubom ''"Borac"'', 1991. godie). Od 1994. godine klub se nanovo naziva '''''"Donat"'''''. Do 1996. godine u klubu je djelovala i muška sekcija. <br> ''"Donat"'' je u sezonama 1992./93. i 1993./94. pod imenom ''"Poštar"'' bio član ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A hrvatske kuglačke lige za žene]]'', a od tada redovno član ''1. B'' i ''Druge hrvatske lige''. <br> Klub koristi za treninge i utakmice kuglanu ''"Mocire"''.<ref>[http://www.zdnews.hr/clanak/1182883436.php zdnews.hr, ''Zadar dogodine dobiva novu kuglanu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218233245/http://www.zdnews.hr/clanak/1182883436.php |date=18. veljače 2020. }}, objavljeno 26. lipnja 2007., pristupljeno 22. veljače 2020.</ref> <ref>[https://zadarskisport.hr/objekti/kuglana-mocire/ zadarskisport.hr, ''Kuglana Mocire''], pristupljeno 22. veljače 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Jug * doprvak: 1994./95., 2000./01. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Poštar |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992./93.|1992./93.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A HKL]] ||10. ||13 || || || || || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||1. A HKL ||11. ||12 ||22 || || || || || ||10 || || |- !colspan="14"| |- !colspan="14"| Donat |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||6 ||10 || || || ||47 ||33 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||8 ||14 || || || || || ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 ||12 || || || ||54 ||42 || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 (8) ||12 ||7 ||1 ||4 ||52 ||44 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 ||10 ||5 ||1 ||4 ||46 ||34 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||6 ||10 ||6 ||1 ||3 ||47 ||33 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||4. ||5 ||8 ||2 ||1 ||5 ||25 ||39 ||5 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||5. ||8 ||14 ||5 ||1 ||8 ||54 ||58 ||11 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||6. ||7 ||12 ||3 ||1 ||8 ||33,5 ||54,5 ||7 || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||7. ||9 ||16 ||4 ||1 ||11 ||47,5 ||80,5 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||6. ||9 ||16 ||8 ||0 ||8 ||60 ||68 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||5. ||8 ||14 ||6 ||1 ||7 ||50 ||62 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||7. ||10 ||18 ||6 ||1 ||11 ||60,5 ||83,5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||9. ||10 ||18 ||3 ||2 ||13 ||49 ||95 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||9. ||9 ||16 ||4 ||1 ||11 ||44 ||84 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||9 ||16 ||5 ||1 ||10 ||53,5 ||74,5 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||8 ||14 ||7 ||0 ||7 ||57 ||55 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||7. ||9 ||16 ||7 ||1 ||8 ||54 ||74 ||15 || || |- |2019./20. ||II. ||2. HKL - Zapad || ||8 ||14 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kkdonatzadar/ ''KK Donat Zadar'', facebook stranica] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/177 aplikacija.kuglanje.hr, ''Donat - 810179''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222220204/https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/177 |date=22. veljače 2020. }}, * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/950 kuglanje.hr, ''Donat''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/950 aplikacija.kuglanje.hr, ''Donat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222220202/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/950 |date=22. veljače 2020. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-donat--zadar/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB DONAT - ZADAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222220203/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-donat--zadar/ |date=22. veljače 2020. }} == Izvori == <small> * Drago Marić, Romano Meštrovič: ''Baština zadarskog sporta = Zadar's sport heritage'', Zadar, 2013., {{ISBN|978-953-57779-0-8}} * [https://www.zadarskilist.hr/clanci/15022010/kuglanje-je-sport-koji-nema-granica zadarskilist.hr, ''Kuglanje je sport koji nema granica''], objavljeno 15. veljače 2010., pristupljeno 22. veljače 2020. * [https://szgz.hr/?page_id=2991 szgz.hr, ''Športska zajednica Grada Zadra'', ''Članice''], pristupljeno 22. veljače 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-donat-zadar/12840/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB DONAT ZADAR] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-donat-zadar/Detaljno/701281 fininfo.hr,'KK "DONAT" ZADAR] * [https://search.bisnode.hr/hr/881172/kk-donat-zadar/ bisnode.hr, KK "DONAT" ZADAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222220207/https://search.bisnode.hr/hr/881172/kk-donat-zadar/ |date=22. veljače 2020. }} {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Donat, kuglanje}} [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Kuglanje u Zadru]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Zadarskoj županiji|Donat]] 4ub08kdags5ap5qex0sou6xe4udrqii 0 666749 7571232 7257623 2026-08-06T22:27:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571232 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Knin | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Knin" | nadimak = | godina osnivanja = 1999. | sjedište = Ulica Kralja Dmitra Zvonimira 34, 22 300 [[Knin]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Knin''' ('''''KK "Knin; K.K. Knin; Knin''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Knin]]a, [[Šibensko-kninska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> Klub se trenutno ne natječe te je neaktivan. == O klubu == '''''Kuglački klub "Knin"''''' je osnovan 1999. godine.<ref> [http://kuglanje-knin.blogspot.com/2009/02/osnivanje-kluba.html kuglanje-knin.blogspot.com, ''Osnivanje kluba''], objavljeno 9. veljače 2009., pristupljeno 25. veljače 2020. </ref> U redovna ligaška natjecanja se uključio u sezoni 2000./01. u ''"3. HKL - Jug"''. Klub je za treninge koristio dvostaznu stazu u sklopu ''Doma OS RH'' u Kninu,<ref> [http://kuglanje-knin.blogspot.com/2009/02/kuglacki-klub-knin.html kuglanje-knin.blogspot.com, ''Kuglački Klub Knin''], objavljeno 9. veljače 2009., pristupljeno 25. veljače 2020. </ref> dok je za utakmice i ligaška natjecanja koristio kuglanu u [[Šibenik]]u. <br> Klub je ligaški neaktivan od 2011. godine<ref>[https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/trece-kolo-i-treca-pobjeda-kuglaci-subicevca-vodeca-su-momcad-lige/66653.html sibenik.in, ''Treće kolo i treća pobjeda: Kuglači Šubićevca vodeća su momčad lige''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225193929/https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/trece-kolo-i-treca-pobjeda-kuglaci-subicevca-vodeca-su-momcad-lige/66653.html |date=25. veljače 2020. }}, objavljeno 22. listopada 2016., pristupljeno 25. veljače 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"|Knin |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||5. ||6 ||10 ||2 ||2 ||6 ||35 ||54 ||6 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||4. ||8 ||14 ||8 ||1 ||5 || || ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||9 ||1 ||4 ||71 ||41 ||19 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Knin]] == Vanjske poveznice == * [http://kuglanje-knin.blogspot.com/ kuglanje-knin.blogspot.com, stranice kluba] * [https://www.facebook.com/kuglackiklub.knin ''Kuglački Klub Knin'', facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-knin/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB KNIN''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225193933/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-knin/ |date=25. veljače 2020. }} == Izvori == <small> * [http://kninnnnn.blogspot.com/2013/04/ kninnnnn.blogspot.com, ''Knin''], objavljeno 22. travnja 2013., pristupljeno 25. veljače 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-knin/213230/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB KNIN] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-knin/Detaljno/596168 fininfo.hr, KK "KNIN"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1037600/kk-knin/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "KNIN"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225193930/https://search.bisnode.hr/hr/1037600/kk-knin/ |date=25. veljače 2020. }} {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Knin, kuglanje}} [[Kategorija:Šport u Kninu]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Šibensko-kninskoj županiji|Knin]] m0laemznhos4ta599mscipz70fcwqkm 0 667919 7571068 7522165 2026-08-06T18:17:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571068 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Triple tau.svg|mini|desno|230px|Trostruki [[tau]] (Veliki grb masonerije Kraljevskog luka)]] '''Slobodno zidarstvo Kraljevskog luka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Royal Arch Masonry'') predstavlja prvu [[Slobodnozidarski redovi|dodatnu organizacijsku jedinicu]] američkog sustava [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] (''York Rite''), u sustavu [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], koja dodjeljue četiri [[Visoki masonski stupnjevi|viša stupnja]]. Članovi se sastaju kao [[Loža visokih stupnjeva|kapitel]], što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkoj loži]]. [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi]] koji se izvode u kapitelima kraljevskog luka poznati su kao '''kapitelski stupnjevi''' (''Capitular Degrees''). Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti treći stupanj – tj. postati [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] – u svojoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|matičnoj loži]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u [[Loža visokih stupnjeva|kapitelu]] kraljevskog luka.<ref>{{Citiranje weba|title=Become a York Rite Mason|url=https://yorkrite.org/wp/become-a-member/|access-date=2025-04-25|website=yorkrite.org|language=en}}</ref> Izvan sustava Yorčkog obreda postoje slična [[Slobodnozidarski redovi|suverena tijela]], '''[[Sveti kraljevski luk|Vrhovni red kraljevskog luka]]''' i '''[[Red majstora znaka]]''', koji su neovisni jedan o drugom. Oba sustava, Yorčki i suvereni, u velikoj mjeri su slična u svojoj praksi, iako postoje razlike u strukturi stupnjeva. == Struktura stupnjeva == Unutar [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] u kapitelu kraljevskog luka dodjeljuju se četiri [[Visoki masonski stupnjevi|viša stupnja]]:<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/stupnjevi-kraljevskog-luka|title=Stupnjevi Kraljevskog Luka|access-date=2024-08-25|website=freemasonry-croatia.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210813165252/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/stupnjevi-kraljevskog-luka|archive-date=2021-08-13|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://ram-il.org/becoming-a-member/the-capitular-degrees/|title=The Capitular Degrees|access-date=2024-08-25|website=ram-il.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=York Rite Degrees and Orders|url=https://okyorkrite.org/wp-content/uploads/2017/07/York-Rite-Degrees-and-Orders.pdf|access-date=2025-04-25|website=okyorkrite.org|language=en}}</ref> *majstor znaka ([[engl.]] ''Mark Master Mason'') *(virtualni) bivši majstor{{efn|name=bm|Negdje je naziv stupnja: bivši starješina.}} (''[Virtual] Past Master'') *najuzvišeniji majstor (''Most Excellent Master'') *kraljevski luk (''Royal Arch Mason'') === Majstor znaka === [[Datoteka:Mark Master Keystone.gif|mini|desno|150px|Završni kamen je [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbol]] majstora znaka.]] Stupanj Majstora znaka predstavlja jedan od istaknutih [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]] u sustavu [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], čije se podrijetlo tradicionalno povezuje s [[obrt]]ničkim ceremonijama registracije [[majstor]]skog [[znak]]a u razdoblju kada su [[Zidarstvo|operativni zidari]] aktivno sudjelovali u izgradnji [[hram]]ova. S vremenom, ovaj se stupanj razvio u zaseban i potpun stupanj unutar simboličkog sustava slobodnog zidarstva, u obliku u kojem je poznat i danas. Pojedini istraživači smatraju da je upravo stupanj majstora znaka najstariji među svim stupnjevima, te da možda kronološki prethodi ostalima. U suvremenom kontekstu visoko je cijenjen među slobodnim zidarima zbog naglaska na moralnim i praktičnim vrijednostima koje se mogu primijeniti u različitim životnim okolnostima. U određenim nadležnostima, značaj ovog stupnja prepoznat je do te mjere da su ga pojedine [[Velika loža|velike lože]] stavile pod nadležnost zasebnog upravnog tijela – tzv. [[Red majstora znaka|velike lože majstora znaka]], čime se dodatno naglašava njegova važnost i autonomija unutar šireg slobodnozidarskog okvira.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=What is Mark Masonry?|url=https://beyondthecraft.net.au/what-is-mark-masonry/|access-date=2025-04-25|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref> [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu|Legenda]] vezana uz ovaj stupanj utemeljena je na biblijskim tekstovima{{efn|Izgranja Hrama opisana je u ''[[Druga knjiga Ljetopisa|Drugoj knjizi Ljetopisa]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Druga knjiga Ljetopisa, Poglavlje 3|url=https://biblija.ks.hr/druga-knjiga-ljetopisa/3|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref>}} koji se odnose na razdoblje izgradnje [[Salomonov hram|Salomonova hrama]] na Morijskoj gori u [[Jeruzalem|Svetom gradu Jeruzalemu]]. U SAD-u ritual ovoga stupnja smješten je neposredno nakon smrti velikog majstora [[Hiram Abif|Hirama Abifa]].<ref name=":1"/> === Bivši majstor === Stupanj Bivšeg majstora{{efn|name=bm}} podučava kandidata važnoj lekciji: da mora najprije naučiti slušati prije nego što može zapovijedati, upravljati samim sobom prije nego što može upravljati drugima, te vladati s umjerenošću i dostojanstvom. Ovaj stupanj nastao je iz povijesne potrebe – naime, stupanj Kraljevskog luka izvorno su u [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkim ložama]] mogli primiti isključivo članovi koja su prethodno bili postavljeni kao [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]] svojih loža. Kako su velike lože s vremenom odlučile da veći broj članova treba imati pristup znanju sadržanom u stupnju Kraljevskog luka, [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bi povremeno izdavao posebne ovlasti kojima bi omogućio da član "prođe kroz dužnost", tj. da bude simbolički i privremeno postavljen za starješinu svoje lože. Taj bi čin uključivao izvođenje jednog ili više ceremonijalnih radnji (primjerice, provođenje glasovanja, prepoznavanje člana i sl.). Upravo kako bi se omogućilo svim dostojnim slobodnim zidarima da prime stupanj Kraljevskog luka i da se postupak pristupanja tom stupnju ujednači, uveden je stupanj Bivšeg majstora.<ref name=":1"/> === Najuzvišeniji majstor === Stupanj Najuzvišenijeg majstora predstavlja američku inovaciju unutar sustava slobodnog zidarstva i ističe se kao jedan od najspektakularnijih ritualnih stupnjeva. Njegova posebnost leži u snažnom simboličkom fokusu na dovršetak i posvećenje [[Salomonov hram|Hrama]] kralja [[Salomon]]a, smještenog na Morijskoj gori u [[Jeruzalem|Svetom gradu Jeruzalemu]], koji u [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu#Mit o izgradnji|slobodnozidarskoj tradiciji]] zauzima središnje mjesto kao temeljna [[metafora]] duhovne izgradnje i prosvjetljenja. Za razliku od drugih stupnjeva koji obrađuju različite aspekte gradnje Hrama, ovaj stupanj jedini intenzivno usmjerava pažnju upravo na njegovo dovršenje, čime simbolički zaokružuje temeljnu temu simbolizma slobodnog zidarstva.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Most Excellent Master Broshure|url=https://virginiaroyalarch.org/education/pdfs/Most_Excellent_Master_Uncovering_the_Lost_Secrets.pdf|access-date=2025-04-25|website=virginiaroyalarch.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Degree of Most Excellent Master|url=https://www.mnyorkrite.org/wp-content/uploads/2021/08/most_excellent_master_quest_book.pdf|access-date=2025-04-25|website=mnyorkrite.org|language=en}}</ref> Oslanjajući se na biblijske zapise iz ''[[Druga knjiga Ljetopisa|Drugoj knjizi Ljetopisa]]'', poglavlja 6 i 7,<ref>{{Citiranje weba|title=Druga knjiga Ljetopisa, Poglavlje 6|url=https://biblija.ks.hr/druga-knjiga-ljetopisa/6|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Druga knjiga Ljetopisa, Poglavlje 7|url=https://biblija.ks.hr/druga-knjiga-ljetopisa/7|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref> te ''[[Prva knjiga o Kraljevima|Prve knjige o Kraljevima]]'', poglavlja 7 i 8,<ref>{{Citiranje weba|title=Prva knjiga o Kraljevima, Poglavlje 7|url=https://biblija.ks.hr/prva-knjiga-o-kraljevima/7|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Prva knjiga o Kraljevima, Poglavlje 8|url=https://biblija.ks.hr/prva-knjiga-o-kraljevima/8|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref> ovaj stupanj prikazuje svečanu proslavu dovršenja Hrama, njegov završni arhitektonski čin i postavljanje svetih predmeta u Svetinju nad svetinjama, dok istodobno izražava tugu zbog smrti velikog majstora [[Hiram Abif|Hirama Abifa]].<ref name=":1"/> U Engleskoj ovaj stupanj dodjeljuje [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Kao neovisno tijelo|koncil kraljevskih i odabranih majstora]], tj. koncil kripte, uz tri svoja stupnja. === Kraljevski luk === Stupanj Kraljevskog luka smatra se vrhuncem staroga slobodnog zidarstva i središnjim izrazom [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolizma slobodnog zidarstva]]. Često je opisan kao korijen i srž slobodnog zidarstva, jer objedinjeno prikazuje temeljne duhovne i povijesne aspekte tradicije. Tematski je utemeljen na događajima iz hebrejske povijesti, u razdoblju nakon razorenja [[Jeruzalem]]a i [[Jeruzalemski hram|Svetoga hrama]] te [[Babilonsko ropstvo|babilonskog sužanjstva]]. Kandidat u ovom stupnju simbolično se pridružuje skupini oslobođenih zarobljenika koji se vraćaju u svoju domovinu kako bi sudjelovali u obnovi grada i Božjega hrama. Tijekom tog procesa simboličke obnove, dolazi do značajnog otkrića — pronalaska davno izgubljene riječi, što se u slobodnom zidarstvu tumači kao ponovno stjecanje duhovne istine i unutarnjeg znanja. Stupanj osobitu važnost ima za one slobodne zidare koji teže zaokružiti svoje simboličko obrazovanje unutar drevne tradicije. On pruža dublje razumijevanje prethodnih stupnjeva i razotkriva puninu simboličkog značenja slobodnog zidarstva. U nekim tradicijama, tek se postizanjem ovog stupnja smatra da je slobodni zidar u potpunosti zaslužio naziv [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]], jer mu je otkriveno "svjetlo" koje zaokružuje slobodnozidarski sustav u skladu s njegovim izvornim planom.<ref name=":0"/> [[Ritual (slobodno zidarstvo)|Ritual]] prikazuje povijest [[židovi|židovskog naroda]], započinjući u nekima od njegovih najmračnijih trenutaka. Grad [[Jeruzalem]] i [[Jeruzalemski hram|Sveti hram]], koji su izgradili kraljevi [[Salomon]] i Hiram te veliki majstor [[Hiram Abif]], uništeni su 586. [[pr. Kr.]] Narod Izraela tada je odveden u [[Babilonsko ropstvo|ropstvo u Babilon]]. Četrdeset osam godina kasnije, prema događajima iz ''[[Ezra (knjiga)|Knjige Ezra]]'', pojavljuje se tračak nade, iako put ostaje izazovan. U ovom kontekstu, član simbolično slijedi [[Zorobabel]]a, koji je oslobođen zahvaljujući Ediktu obnove što ga je izdao kralj [[Kir Veliki|Kir II. Veliki]], s ciljem povratka u domovinu i sudjelovanja u plemenitom i slavnom zadatku [[Drugi hram|ponovne izgradnje Hrama Božjega]] i grada Jeruzalema.<ref name=":1"/> == Počasni redovi == === Red prvosvećenstva === Red prvosvećenstva ([[Engleski jezik|engl.]] ''Order of High Priesthood'') je udruga bivših i sadašnjih prvosvećenika lokalnih kapitela Kraljevskog luka. Također poznata je kao starješinski stupanj koji se dodjeljuje onima koji su izabrani da vode lokalni kapitel.<ref>{{Citiranje weba|title=Chapter VI - The Order of High Priesthood|url=https://www.grandchapterram.org/chapter-vi--the-order-of-high-priesthood.html|access-date=2025-05-03|website=grandchapterram.org|language=en}}</ref> == Povijest stupnjeva == Točno podrijetlo četiri kapitelska stupnja u njihovu današnjem obliku, kao dijela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]], nije poznato. === Majstor znaka === {{glavni|Red majstora znaka}} Stupanj Majstora znaka smatra se produžetkom stupnja [[Pomoćnik (slobodno zidarstvo)|pomoćnika]]. Podrijetlom je iz Engleske, a vjeruje se da je u Yorčki obred ušao preko doseljenika iz Škotske i Palestine. Prvi zapis o slobodnom zidarstvu znaka u [[Engleska|Engleskoj]] je iz [[1769.]] godine kada je [[Thomas Dunckerley]], kao provincijski veliki nadstojnik, dodijelio stupnjeve zidara znaka i majstora znaka na [[Sveti kraljevski luk|Kapitelu kraljevskog luka]] u [[Portsmouth]]u.<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemason's Book of the Royal Arch|last=Jones|first=Bernard E.|publisher=G. G. Harrap|year=1957.|isbn=9780245582844|pages=77-78|url=https://www.google.hr/books/edition/_/yUt0M5wPL3EC?hl=hr|language=en}}</ref> U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]] kao samostalni stupanj majstor znaka dodjeljuje se isključivo u ložama majstora znaka kojima upravlja [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka]] smještena u [[Mark Masons' Hall]]u u [[London]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://markmasonshall.org/orders/mmm|title=Mark Master Mason|access-date=2025-05-09|language=en|website=markmasonshall.org}}</ref> U [[Velika loža Irske|Irskoj]] je stupanj majstora znaka i dalje obavezan za pristupanje kapitelu kraljevskog luka. Kapitel se u tom kontekstu sastaje kao "loža znaka", u kojoj se kandidatu dodjeljuje stupanj majstora znaka, čime on postaje podoban za uzvišenje u Kraljevski luk na nekoj od idućih sjednica. U [[Velika loža Irske|irskom sustavu]], loža znaka i kapitel kraljevskog luka djeluju pod istom osnivačkom poveljom.<ref>{{Citiranje weba|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/supreme-grand-royal-arch-chapter-of-ireland/|access-date=2025-02-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] se stupanj majstora znaka još uvijek dodjeljuje unutar [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličke lože]]. Također se može dodijeliti i u kapitelu kraljevskog luka kao uvjet za uzvišenje u stupanj kraljevskog luka. Ako kandidat koji pristupa škotskom kapitelu već posjeduje stupanj majstora znaka iz svoje simboličke lože, tada će se najprije priključiti loži znaka unutar kapitela, a potom pristupiti stupnjevima najuzvišenijeg majstora i kraljevskog luka.<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Journey To The Royal Arch|url=https://sgrac-scotland.com/journey-to-the-royal-arch/|access-date=2025-04-25|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> === Bivši majstor === Zapisnik Kapitela kraljevskog luka "Sv. Andrija" (''St. Andrew's Royal Arch Chapter'') od [[30. travnja]] [[1793.]] godine navodi da je tzv. stupanj Uzvišenijeg možda evoluirao u stupanj Bivšeg majstora, te da je sličan stupanj pod tim imenom dodijeljen još [[1790.]] godine u Kapitelu "Kralj Kir" (''King Cyrus Chapter'') u Newburyportu, [[Massachusetts]]. Stupanj bivšeg majstora bio je već uspostavljen do [[1797.]] godine te se spominje u nekoliko ritualnih priručnika toga doba. Uključen je kao jedan od četiri stupnja u tzv. ''Webbovom Monitoru'' iz [[1797.]], a pojavljuje se i u priručniku Jeremyja Crossa iz [[1826.]] godine.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=93-94}} === Najuzvišeniji majstor === Stupanj Najizvrsnijeg majstora smatra se američkog podrijetla, iako su američki autori Everett R. Turnbull i Ray V. Denslow iznijeli tezu da je riječ tek o preraspoređenju već postojećeg ritualnog materijala.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=115}} Prema njima, prvi spomen ovog stupnja pod njegovim današnjim imenom zabilježen je [[28. kolovoza]] [[1769.]], kada je dodijeljen Williamu S. Davisu u Kapitela kraljevskog luka "Sv. Andrija" u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]]. Autori također navode da su stupnjevi tog tipa potekli iz loža koje su djelovale prema [[Velika loža Irske|Irskoj konstituciji]].{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=116}} U zapisnicima Kapitela "Sv. Andrija" također se spominje postojanje tzv. Nadizvrsnog stupnja (''Super Excellent''), koji nestaje iz evidencije nakon [[21. prosinca]] [[1797.]], što je potaknulo pretpostavke da je možda prerastao u stupanj Najizvrsnijeg majstora, koji se prvi put pod tim nazivom ponovno pojavljuje [[21. veljače]] [[1798.]] godine.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=199-200}} Navode se i sličnosti između ovog stupnja i materijala iz 19. stupnja Ranog velikog obreda Škotske (''Early Grand Rite of Scotland''), što je dodatno učvrstilo zaključak da stupanj Najizvrsnijeg majstora potječe upravo iz te [[Velika loža Škotske|škotske ritualne tradicije]].{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=116-119}} === Kraljevski luk === ==== Podrijetlo i rani razvoj ==== Što se tiče stupnja Kraljevskog luka, Turnbull i Denslow ističu da je riječ o "najpoznatijem i najčešće spominjanom stupnju u sustavu slobodnog zidarstva", budući da je izvorno bio sastavni dio trećeg stupnja sve do stvaranja [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. Iako se elementi vokabulara Kraljevskog luka pojavljuju u slobodnozidarskoj literaturi već 1720-ih godina, prvi potvrđeni zapis o Kraljevskom luku potječe iz 1740-ih u [[Irsko Kraljevstvo|Irskoj]], tijekom procesije u [[Dublin]]u. Prema zapisima Lože br. 21, "Kraljevski luk" je [[27. prosinca]] [[1743.]] u Youghalu, Irska, u procesiji nosilo "dvoje izvrsnih slobodnih zidara". Najstariji poznati kapitel na svijetu je Kapitel kraljevskog luka "Stirling Rock" (''Stirling Rock Royal Arch Chapter'') br. 2 u Škotskoj, koji kontinuirano djeluje od [[1743.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Origins and History|url=http://www.hampshireroyalarch.com/the-order/origins-and-history|access-date=2025-04-25|last=Jassar|first=G. S.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315200336/http://www.hampshireroyalarch.com/the-order/origins-and-history|archive-date=2018-03-15|website=hampshireroyalarch.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Lodge Ancient Stirling, No. 30 - An Historical Sketch|url=http://www.grandlodgescotland.com/masonic-subjects/lodge-histories/178-lodge-ancient-stirling-no-30|access-date=2025-04-25|last=Scougal|first=James|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316063204/http://www.grandlodgescotland.com/masonic-subjects/lodge-histories/178-lodge-ancient-stirling-no-30|archive-date=2018-03-16|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About Edinburgh RAC No.1|url=http://edinburghrac1.org/about/|access-date=2025-04-25|last=Givan|first=Patrick James|website=edinburghrac1.org|language=en|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111603/http://edinburghrac1.org/about/|url-status=dead}}</ref> Stupanj se također spominje s neodobravanjem u djelu{{efn|Djelo nosi naziv: ''Ozbiljno i nepristrano istraživanje uzroka sadašnjeg propadanja slobodnog zidarstva u Kraljevini Irskoj'', u originalu: ''A Serious and Impartial Enquiry Into the Cause of the Present Decay of Free-Masonry in the Kingdom of Ireland''.<ref>{{Citiranje knjige|title=A Serious and Impartial Enquiry Into the Cause of the Present Decay of Free-Masonry in the Kingdom of Ireland, 1744 ; An Answer to the Pope's Bull: With the Character of a Free-Mason, 1738 ; An Impartial Answer to the Enemies of Free-Masonry, 1741|last=D'Assigny|first=Fifield|publisher=Masonic Book Club|year=1974.|url=https://books.google.hr/books/about/A_Serious_and_Impartial_Enquiry_Into_the.html?id=xU6wnQEACAAJ&redir_esc=y|language=en|orig-year=1744.}}</ref>}} irskog autora Fifielda D'Assignyja objavljenom u Dublinu [[1744.]] godine.{{efn|U djelu Fifielda Dassignyja, objavljenom 1744. godine, zabilježeno je sljedeće: "Nekoliko godina ranije u ovom gradu [Dublinu] pojavio se određeni promicatelj lažnog sustava, koji je zaveo mnoge vrlo časne ljude pod izlikom da je majstor Kraljevskog luka. Tvrdio je da je taj stupanj donio iz grada Yorka te da se ljepota cijelog zanata ponajviše sastoji u poznavanju tog dragocjenog dijela masonstva. Taj je plan provodio nekoliko mjeseci i stekao brojne sljedbenike među učenim i mudrim ljudima, sve dok njegovo prijevarno umijeće nije razotkrio jedan brat, poznat po svojoj čestitosti i mudrosti, koji je nedugo prije toga u Londonu stekao istinsko znanje o tom izvrsnom dijelu masonstva i jasno dokazao da su njegove tvrdnje bile lažne."}}<ref>{{Citiranje knjige|title=The Genesis of Freemasonry: An Account of the Rise and Development of Freemasonry in Its Operative, Accepted, and Early Speculative Phases|last=Knoop|first=Douglas|publisher=Manchester University Press|year=1947.|url=https://books.google.hr/books/about/The_Genesis_of_Freemasonry.html?id=P7VJAAAAMAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Bilješke u tom djelu ukazuju da se stupanj prakticirao u Dublinu, [[London]]u i [[York]]u te ga opisuje kao "organizirano tijelo ljudi koji su prošli dužnost" (tj. koji su služili kao [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavih loža]]).<ref>{{Citiranje knjige|title=Harry Carr's World of Freemasonry: The Collected Papers and Talks of Harry Carr|last=Carr|first=Harry|publisher=Lewis Masonic|year=1984.|isbn=9780853181347|pages=383|url=https://www.google.hr/books/edition/_/dwiXPAAACAAJ?hl=hr|language=en|chapter=The Relationship between the Craft and the Royal Arch}}</ref> Godine [[1749.]] [[Velika loža Irske]] izdala je povelje ložama br. 190 i 198 za osnivanje "loža kraljevskog luka".<ref>{{Citiranje weba|title=A Short History of the Grand Lodge of Ireland|url=http://franklin83.org/system/files/Brief+History+of+Irish+Freemasonry.pdf|access-date=2025-03-26|last=Blackburn|first=Robert C.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101062245/http://franklin83.org/system/files/Brief+History+of+Irish+Freemasonry.pdf|archive-date=2011-01-01|website=franklin83.org|language=en}}</ref> Iz Irske, Kraljevski luk širi se u Englesku, gdje postaje predmet rivalstva između dviju velikih loža tog razdoblja. Godine 1717. u Londonu je osnovana [[prva Velika loža Engleske]] s ciljem upravljanja simboličkim slobodnim zidarstvom u Engleskoj. Od [[1751.]], njezino pravo na upravljanje osporava [[Drevna velika loža Engleske]]. Godine [[1746.]], [[Laurence Dermott]], kasnije veliki tajnik Drevne velike lože, primljen je u kapitel kraljevskog luka u Dublinu, koji je tada bio otvoren samo za one koji su prethodno služili kao starješine. Dermott je Kraljevski luk smatrao četvrtim [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjem]]. Pod njegovim utjecajem, Drevna velika loža je promovirala stupanj Kraljevskog luka u Engleskoj, dok ga je prva Velika loža dočekala s neprijateljstvom. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kad su se dvije velike lože približavale ujedinjenju, pitanje uloge i svrhe Kraljevskog luka postalo je ključno. Drevna velika loža je Kraljevski luk smatrala četvrtim stupnjem simboličkoga slobodnog zidarstva, sastavnim dijelom rituala, dok je prva Velika loža Engleske tvrdila da se simboličko slobodno zidarstvo sastoji isključivo od tri stupnja, a da je Kraljevski luk samo produžetak trećega (stupnja [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]]), koji treba biti odvojen. Ujedinjenje [[1813.]] godine i stvaranje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] bilo je moguće tek nakon postignutog kompromisa. Prema dogovoru, [[Sveti kraljevski luk|Vrhovni red Svetog kraljevskog luka]] postao je priznat, ali je djelovao kao [[Slobodnozidarski redovi|zaseban red]], uz dopuštenje svim plavim ložama da izvode njegovu ceremoniju. U svojoj Konstituciji, Ujedinjena velika loža Engleske proglasila je: "...čisto drevno zidarstvo sastoji se od tri stupnja i nijednog više, i to: učenika, pomoznika i majstora, uključujući Vrhovni red Svetog kraljevskog luka."<ref>{{Citiranje knjige|title=The Book of Constitutions - UGLE|publisher=UGLE|year=2025|pages=1|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/book-constitutions|language=en}}</ref> Godine [[1823.]] Ujedinjena velika loža Engleske dopustila je majstorima da pristupe kapitelima Svetog kraljevskog luka bez prethodnog služenja kao starješine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemason's Book of the Royal Arch|last=Jones|first=Bernard E.|publisher=G. G. Harrap|year=1957.|isbn=9780245582844|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/_/yUt0M5wPL3EC?hl=hr|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|škotskom slobodnom zidarstvu]], kandidat za Kraljevski luk mora prethodno steći i stupanj Majstora znaka, koji se, ako je potrebno, može dodijeliti unutar samog kapitela Kraljevskog luka.<ref name=":4"/> ==== Povijest u Sjedinjenim Američkim Državama ==== U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], slobodni zidari su sve do kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]] izvodili ceremonije Kraljevskog luka, zajedno s nekim drugim obredima koji su danas poznatiji kao dijelovi [[Templari (slobodno zidarstvo)|Reda Vitezova templara]] i [[Crveni križ cara Konstatina|Reda Crvenog križa cara Konstatina]].{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=3-4}} U saveznim državama [[Virginia|Virginiji]] i [[Zapadna Virginia|Zapadnoj Virginiji]] ne postoji poseban [[Kripta (slobodno zidarstvo)|koncil kripte]]; umjesto toga, [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptički stupnjevi]] dodjeljuju se unutar kapitela kraljevskog luka. Loža "Fredericksburg" u Virginiji bilježi dodjelu stupnja Kraljevskog luka [[22. prosinca]] [[1753.]] godine.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=194-195, 125, 127-129}} U [[Massachusetts]]u je zabilježen kapitel kraljevskog luka još [[1769.]] godine,{{efn|Riječ je o Kapitelu kraljevskog luka "Sv. Andrija" u Bostonu, tada poznat kao Loža "Kraljevski luk" (''Royall Arch Lodge'').}} gdje je također prvi put dodijeljen stupanj [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitezova templara]].<ref>{{Citiranje knjige|title=101 Things You Didn't Know About The Freemasons: Rites, Rituals, and the Ripper-All You Need to Know About This Secret Society!|last=Karg|first=Barb|publisher=F+W Media|year=2007.|isbn=9781440517143|pages=91|url=https://www.google.hr/books/edition/101_Things_You_Didn_t_Know_About_The_Fre/OdTrDQAAQBAJ?hl=hr|last2=Young|first2=John C.|language=en}}</ref> Prema izvješću Povjerenstva za povijest i istraživanja, koje je imenovao Veliki kapitel Massachusettsa [[1953.]] i [[1954.]] godine, utvrđeno je da je Kapitel "Sv. Andrija" najstariji kapitel u [[Zapadna polutka|zapadnoj hemisferi]] prema datumu službene konstitucije, održane [[9. travnja]] [[1769.]], iako zapisi sugeriraju da je kapitel bio aktivan i prije toga, možda već od [[1762.]] godine. Izvješće također navodi da nije poznato je li Loža "Fredericksburg" dodjeljivala samo stupanj Kraljevskog luka ili cijeli niz stupnjeva.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=195-199}} S druge strane, savezna država [[Pennsylvania]] tvrdi da posjeduje najstariji aktivni kapitel kraljevskog luka na svijetu — Kapitel kraljevskog luka br. 3,{{efn|Ovaj kapitel je ranije bio poznat kao Jerusalem Royal Arch Chapter No. 3, a još ranije kao Royal Arch Lodge No. 3.}} s neprekinutim zapisnicima koji datiraju od [[3. prosinca]] [[1767.]] Ti zapisnici uključuju i odobrenje zapisnika s prethodnog sastanka, što ukazuje na još ranije aktivnosti. Ovaj kapitel je isprva djelovao pod okriljem [[Drevna velika loža Engleske|Drevne velike lože Engleske]] i smatra se da je konstituiran oko [[1758.]], iako taj datum nije konačno potvrđen. Trenutačno djeluje na temelju obnovljene povelje iz [[1780.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of the State of California at its Annual Convocation, A.I. 2418|publisher=Frank Eastman & Co.|year=1888.|location=San Francisco|pages=315|url=https://www.google.hr/books/edition/Proceedings_of_the_Grand_Chapter_of_Roya/7dgqAAAAMAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> Veliki kapitel Pennsylvanije tvrdi da je bio prvi veliki kapitul kraljevskog luka u Sjevernoj Americi, osnovan [[23. studenoga]] [[1795.]] od strane [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velike lože Pennsylvanije]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Holy Royal Arch Chapter of Pennsylvania and Masonic Jurisdiction thereunto Belonging for the Year Ending December 27, 1910 Being Its One Hundred and Fifteenth Year|publisher=William & Marcus Co.|year=1911.|location=Philadelphia|url=|language=en}}</ref> Prvi kapitel u južnim državama osnovan je kasnije, [[1855.]] godine<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of California|publisher=James Anthony & Co., Printers, Union Book and Job Office|year=1855.|location=Sacramento|url=|oclc=999860125}}</ref> (primjerice u saveznoj državi [[Indiana]]<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Annual Communication of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of the State of Indiana|publisher=Grand R.A. Chapter|year=1856.|location=Indianapolis|url=https://books.google.hr/books?id=C3UtAQAAMAAJ|language=en}}</ref>), dok su sljedeći osnovani [[1876.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of the State of California at Its ... Annual Convocation|publisher=Frank Eastman & Co.|year=1856.|location=San Francisco|url=https://books.google.hr/books?id=q6YqAAAAMAAJ|language=en}}</ref> Nakon [[Američka deklaracija o neovisnosti|stjecanja neovisnosti]] američkih kolonija [[1776.]] godine, slobodno zidarstvo u SAD-u ostalo je relativno malo pogođeno rivalstvom između [[Prva Velika loža Engleske|prve Velike lože]] i Drevne velike lože u Engleskoj. Godine [[1797.]], skupina slobodnih zidara Kraljevskog luka sastala se u [[Hartford, Connecticut|Hartfordu]] s ciljem uspostavljanja nekog oblika [[Slobodnozidarski redovi|upravljačkog tijela]] za stupnjeve koji su se prvenstveno dodjeljivali u državama [[Nova Engleska|Nove Engleske]]. Tako je nastao Veliki kapitel sjevernih država (''Grand Chapter of the Northern States''), koji je kasnije preustrojen u sustav pojedinačnih velikih kapitela po državama.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=244}} Ovo tijelo kasnije je postalo poznato kao [[#Generalni veliki kapitel|Međunarodni generalni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka]].<ref name=":7"/> Dana [[10. studenoga]] [[2004.]] godine, [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Engleske]] proglasio je Kraljevski luk [[Sveti kraljevski luk|posebnim, zasebnim stupnjem]], premda ga je i dalje smatrao prirodnim nastavkom [[Majstor (slobodno zidarstvo)|trećeg stupnja]] i završetkom "čistog, drevnog zidarstva", koje obuhvaća tri simbolička stupnja i stupanj kraljevskog luka.<ref>{{Citiranje weba|title=Royal Arch Changes|url=http://www.pglel.co.uk/Secretariat/secretaries_scribee/ra_rit_rev.pdf|access-date=2025-04-25|date=2005-03-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024053316/http://www.pglel.co.uk/Secretariat/secretaries_scribee/ra_rit_rev.pdf|archive-date=2013-10-24|website=pglel.co.uk}}</ref> Nakon ove odluke iz 2004. godine, postoje značajne ritualne razlike između Kraljevskog luka kakav se prakticira u Engleskoj i onoga koji je dio [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, prijateljski odnosi među obrednim organizacijama ostali su nepromijenjeni. ==== Povijest u Kanadi ==== Kraljevski luk u [[Kanada|Kanadi]] ima snažne veze s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], budući da je Kanada članica [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]]. Promjene iz 2004. godine u obredu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]] koje su provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu nužno prenesene u Kanadu. U većini kanadskih kapitela stupanj Bivšeg majstora ne izvodi se redovito, uz tek nekoliko iznimaka. Stupanj Svetog kraljevskog luka u Kanadi smatra se "dovršenjem stupnja [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]]" u loži — formulacija preuzeta iz engleske tradicije, iako ju je Ujedinjena velika loža Engleske službeno napustila 2004. godine. Naslovi časnika u kanadskim kapitelima mogu se neznatno razlikovati od onih u drugim sustavima, a povijest kanadskih kapitela više je isprepletena s razvojem [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], iz kojeg su u velikoj mjeri i nastali. Također postoje kapiteli koji su svoje povelje dobili iz [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnog velikog kapitela Škotske]], zbog čega u određenim aspektima odstupaju od engleske tradicije. Nazivi triju glavnih prvostolnika (principala) također se razlikuju u odnosu na praksu u Sjedinjenim Američkim Državama. Treći prvostolnik naziva se "[[Jošua, sin Nunov|Jošua]]", pomoćnik Visokog svećenika koji je posvetio [[Drugi hram]], i prikazuje se sa [[žezlo]]m na kojem se nalazi [[Svezak svetog zakona|Otvorena knjiga]]. Drugi prvostolnik personificira "[[Hagaj]]a", [[prorok]]a, i nosi žezlo ukrašeno [[Svevideće oko|Svevidećim okom]]. Prvi prvostolnik predstavlja "[[Zorobabel]]a", kneza i vladara u [[Izrael]]u, i nosi žezlo sa [[Kruna|krunom]] na vrhu. == Upravno ustrojstvo == {{Vidi još|Loža visokih stupnjeva}} === Lokalni kapitel === Kapitel (''Chapter'') je u mnogočemu sličan [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]]; ima [[Časnici masonske lože|časnike]] i sustav [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualnih]] stupnjeva koji se u ovom slučaju sastoji od četiri stupnja: majstor znaka, bivši majstor,{{efn|U nekim se nadležnostima stupanj naziva ''virtualni bivši majstor'' kako bi se razlikovali oni koji su taj stupanj stekli u kapitelu kraljevskog luka od onih koji su u loži postavljeni kao [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]].}} najuzvišeniji majstor i kraljevski luk. Međutim, za razliku od loža, naslovi časnika mijenjaju se ovisno o stupnju koji se dodjeljuje. Sljedeći popis navodi [[Časnici masonske lože|časničke dužnosti u plavoj loži]] te njima odgovarajući ekvivalent u kapitelu kraljevskog luka prema stupnjevima: {|class="wikitable" style="text-align:center" border=1 |- ! [[Loža (slobodno zidarstvo)|Plava loža]] !! Majstor znaka !! Bivši majstor !! Najuzvišeniji majstor !! Majstor kraljevskog luka |- | [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] | colspan=3 |starješina <small>(''Master'')</small> || prvosvećenik <small>(''High Priest'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stariji nadzornik|stariji nadzornik]] | colspan=3 | stariji nadzornik <small>(''Senior Warden'')</small> || kralj <small>(''King'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Mlađi nadzornik|mlađi nadzornik]] | colspan=2 | mlađi nadzornik <small>(''Junior Warden'')</small> || ''nema'' || pisar <small>(''Scribe'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Tajnik|tajnik]] | colspan=4 | tajnik <small>(''Secretary'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Rizničar|rizničar]] | colspan=4 | rizničar <small>(''Treasurer'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Kapelan|kapelan]] | colspan=4 | kapelan <small>(''Chaplain'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Maršal|maršal]] | colspan=3 | maršal <small>(''Marshal'')</small> || glavni putnik <small>(''Principal Sojourner'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Đakoni|stariji đakon]] | colspan=3 | stariji đakon <small>(''Senior Deacon'')</small> || zapovjednik straže <small>(''Captain of the Host'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Đakoni|mlađi dakon]] | colspan=3 | mlađi dakon <small>(''Junior Deacon'')</small> || kapetan kraljevskog luka <small>(''Royal Arch Captain'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stjuardi|glavni stjuard]] | glavni nadglednik <small>(''Master Overseer'')</small> || rowspan=3 colspan=2 | ''nema'' || majstor trećeg vela <small>(''Master of the Third Veil'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stjuardi|stariji stjuard]] | stariji nadglednik <small>(''Senior Overseer'')</small> || majstor drugog vela <small>(''Master of the Second Veil'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stjuardi|mlađi stjuard]] | mlađi nadglednik <small>(''Junior Overseer'')</small> || majstor prvog vela <small>(''Master of the First Veil'')</small> |- | [[dvernik]] | colspan=3 | dvernik <small>(''Tyler'')</small> || dvernik <small>(''Sentinel'')</small> |- |} === Veliki kapitel === U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] u svakoj [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] djeluje neovisni veliki kapitel<ref>{{Citiranje weba|title=GGCRAMI - U.S. Jurisdictions|url=https://www.ggcrami.org/usjurisdictions|access-date=2025-04-25|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> (''Grand Chapter'') koji obavlja iste administrativne poslove za svoje podređene kapitele kao što [[velika loža]] radi za svoje podređene [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. U drugim državama postoje veliki kapiteli na nacionalnoj razini.<ref>{{Citiranje weba|title=GGCRAMI - International Jurisdictions|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|access-date=2025-04-25|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> Veliki kapitel također ima svoje ekvivalente časnicima velike lože modificirane iz [[naslov]]a časnika kapitela: {{div col|colwidth=33em}} *veliki prvosvećenik ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand High Priest'') *zajmenik velikog prvosvećenika (''Deputy Grand High Priest'') *veliki kralj (''Grand King'') *veliki pisar (''Grand Scribe'') *veliki tajnik (''Grand Treasurer'') *veliki rizničar (''Grand Secretary'') *veliki kapelan (''Grand Chaplain'') *veliki zapovjednik straže (''Grand Captain of the Host'') *veliki glavni putnik (''Grand Principal Sojourner'') *veliki kapetan Kraljevskog luka (''Grand Royal Arch Captain'') *veliki majstor trećeg vela (''Grand Master of the Third Veil'') *veliki majstor drugog vela (''Grand Master of the Second Veil'') *veliki majstor prvog vela (''Grand Master of the First Veil'') *veliki dvernik (''Grand Sentinel'') {{div col end}} Veliki kapiteli također doprinose određenim [[Humanitarni rad|dobrotvornim akcijama]] koje se razlikuju od države do države. === Generalni veliki kapitel === Mnogi veliki kapiteli diljem svijeta članovi su krovne organizacije pod nazivom '''Međunarodni generalni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''General Grand Chapter Royal Arch Mason International'') osnovanog [[24. listopada]] [[1797.]] godine.<ref name=":7">{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> Izdaje tromjesečni časopis nazvan ''Royal Arch Mason''. == Rasprostranjenost == {{Vidi još|Sveti kraljevski luk#Rasprostranjenost}} [[Datoteka:VLH kapitel.png|mini|170px|desno|Veliki kapiteli kraljevskog luka Hrvatske]] Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju u više država diljem svijeta. Sve regularne nadležnosti prate svoje povijesno podrijetlo od Međunarodnog Generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka. Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|SAD}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] → 51 veliki kapitel, po jedan uz svaku veliku ložu<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/usjurisdictions|title=GGCRAMI - U.S. Jurisdictions|access-date=2024-08-25|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Kanadi]] → 9 velikih kapitela, po jedan uz svaku veliku ložu{{efn|''Izvori''<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchmasonsalberta.com/|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons of Alberta|access-date=2024-08-25|website=royalarchmasonsalberta.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://grandchapter.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of British Columbia and the Yukon|access-date=2024-08-25|website=grandchapter.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.saskram.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Saskatchewan|access-date=2024-08-25|website=saskram.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchmanitoba.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Manitoba|access-date=2024-08-25|website=royalarchmanitoba.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.royalarchmasons.on.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Canada in the Province of Ontario|access-date=2024-08-25|website=royalarchmasons.on.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchquebec.org/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Quebec|access-date=2024-08-25|website=royalarchquebec.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nbmf.org/othrpage/york0001.htm|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of New Brunswick|access-date=2024-08-25|website=nbmf.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandchapterram.org/|title=The Grand Chapter of Royal Arch Masons of Nova Scotia with Jurisdiction over Prince Edward Island|access-date=2024-08-25|website=grandchapterram.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandchapternl.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons Newfoundland and Labrador|access-date=2024-08-25|website=grandchapternl.ca|language=en}}</ref>}} *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Škotske<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/|title=Welcome to the Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-09-21|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> **{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]] **{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Bolivije]] **{{Z|GAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gane|Velika loža Gane]] **{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Tasmanije]] **{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] *{{Z|NJE}} [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Njemačke<ref>{{Citiranje weba|url=https://gcramg.org/|title=Oberstes Großkapitel der Maurer vom königlichen Bogen von Deutschland|access-date=2024-08-19|website=gcramg.org|language=de, en|archive-date=19. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240819072155/https://gcramg.org/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Portugala<ref>{{Citiranje weba|url=http://sgcarp.pt/|title=Supremo Grande Capítulo do Arco Real de Portugal|access-date=2024-08-13|website=sgcarp.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20160209190331/http://sgcarp.pt/|archive-date=2016-02-09|url-status=dead|language=pt}}</ref> *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Rumunjske<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.ritulyork.ro/supremul-mare-capitul-al-masonilor-arcului-regal-din-romania/|title=Supremul Mare Capitul al Masonilor Arcului Regal din Romania|access-date=2024-07-06|website=ritulyork.ro|language=ro}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Nacionalna velika loža Grčke]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Grčke<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarch.gr/|title=Μεγαλο Περιστυλιον των Τεκτονων τησ Βασιλικησ Αψιδοσ τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-13|website=royalarch.gr|language=el|archive-date=27. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827152105/https://royalarch.gr/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Italije<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grancapitolo.it/|title=Gran Capitolo dei Liberi Muratori dell'Arco Reale in Italia|access-date=2023-11-12|website=grancapitolo.it|language=it}}</ref> *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] → Veliki kapitel Austrije<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|title=Der York Ritus in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27122|title=Veliki Kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420095726/https://freemasonry-croatia.org/node/27122|url-status=dead}}</ref> *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije *{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Srbije *{{Z|CIP}} [[Velika loža Cipra]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Cipra *{{Z|ALB}} [[Velika loža Albanije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Albanije<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons of Albania|url=https://royalarch.al/|access-date=2026-07-13|website=royalarch.al|language=en}}</ref> *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Meksiku]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Sjedinjenih Meksičkih Država<ref>{{Citiranje weba|url=https://realarco.org/|title=Gran Capitulo de Masones del Real Arco de los Estados Unidos Mexicanos|access-date=2024-08-25|website=realarco.org|language=es|archive-date=25. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240825125910/https://realarco.org/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|PAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Panama|Velika loža Paname]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Paname<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granlogiadepanama.org/organizaciones-masonicas/|title=Organizaciones Masonicas|access-date=2024-08-25|website=granlogiadepanama.org|language=es}}</ref> *{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Velika loža Cuscatlana u Salvadoru]] → *{{Z|GUA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvatemala|Velika loža Gvatemale]] → *{{Z|KOS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kostarika|Velika loža Kostarike]] → *{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Velika loža Ekvadora]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Ekvadora<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-ecuador.com/es_ec/|title=Gran Capítulo Supremo del Real Arco del Ecuador|access-date=2024-08-25|website=sgrac-ecuador.com|language=es, en}}</ref> *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Brazilu]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Brazila<ref>{{Citiranje weba|url=https://site.realarco.org.br/|title=Grande Capítulo de Maçons do Real Arco do Brasil|access-date=2024-08-25|website=realarco.org.br|language=pt}}</ref> *{{Z|PAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Paragvaj|Simbolička velika loža Paragvaja]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Yorčkog reda Paragvaja<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mwsite.org/gcram/paraguay/|title=Gran Capítulo de Masones del Real Arco del paraguay|access-date=2024-08-25|website=mwsite.org|language=es}}</ref> *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika loža Republike Venezuele]] → Veliki kapitel Venezuele<ref>{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org.ve/|title=Gran Capítulo de Venezuela de Masones del Real Arco|access-date=2024-08-25|website=grancapitulo.org.ve|language=es|archive-date=30. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240830183235/https://grancapitulo.org.ve/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/grancapitulodevenezuela.mra/|title=Gran Capítulo de Venezuela de Masones del Real Arco|access-date=2024-08-25|website=Facebook}}</ref> *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Perua<ref>{{Citiranje weba|url=https://masonesfilosoficosperu.org/arco.htm|title=Capítulo de Masones del Real Arco|access-date=2024-08-25|website=masonesfilosoficosperu.org|language=es}}</ref> *{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Filipina<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.yorkritephilippines.org/grand-chapter-of-royal-arch-masons/|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons|access-date=2024-08-25|website=yorkritephilippines.org|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Queenslanda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.royalarch.org.au/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Queensland|access-date=2024-08-24|website=royalarch.org.au|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Zapadne Australije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Zapadne Australije<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgracwa.square.site/|title=The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Western Australia|access-date=2024-08-25|website=sgracwa.square.site|language=en}}</ref> *{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Novog Zelanda<ref>{{Citiranje weba|title=Orders and Organisations active in New Zealand|url=https://freemasonsnz.org/discover/structure/other-masonic-orders|access-date=2026-03-31|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonsnz.org/sranz/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of New Zealand|access-date=2024-08-24|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref> *{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Togo|Nacionalna velika loža Togoa]] → Veliki kapitel američkog kraljevskog luka Togoa<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.yorkrite.com/togo/ra/|title=Grand Chapitre de l'arche royale americane du Togo|access-date=2024-08-25|website=yorkrite.com/togo|language=fr}}</ref> {{Tree list/end}} Pored toga, veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: * {{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] → Vrhovni veliki kapitel drevne masonerije Yorka, znaka i kraljevskog luka pri Velikom orijentu Francuske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgcyork-godf.org/|title=Suprême Grand Chapitre de la Marque et de l’Arc Royal du Grand Orient de France|access-date=2024-08-25|website=sgcyork-godf.org|language=fr|archive-date=8. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240908043511/https://www.sgcyork-godf.org/|url-status=dead}}</ref> * {{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska nacionalna loža]] → Vrhovni veliki kaptol Francuske slobodnih zidara znaka i kraljevskog luka<ref>{{Citiranje weba|url=https://shs.cairn.info/revue-la-chaine-d-union-2008-3-page-84?lang=fr|title=Le grade de l’Arc Royal: tout pour la reconstruction du Temple|access-date=2024-08-25|website=shs.cairn.info|language=fr}}</ref> ==Bilješke== {{notelist|30em}} == Vidi još == * [[Duncanov obred]] * [[Slobodnozidarski redovi]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=History of Royal Arch Masonry, Part One|last=Turnbull|first=Everett R.|publisher=Literary Licensing|year=2013.|orig-year=1956.|isbn=9781258829872|url=https://www.google.hr/books/edition/A_History_of_Royal_Arch_Masonry_V1/W7VKnwEACAAJ?hl=hr|last2=Denslow|first2=Ray V.|language=en |ref=TurnbullDenslow2013 }} {{refend}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Yorčki obred]] 2p6kiknakhjwcr8ps0zwap3vz2o58q0 0 669373 7571297 7238943 2026-08-06T23:53:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571297 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Vrlika | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Vrlika" Split | nadimak = | godina osnivanja = 1995. | sjedište = Mišina 15, [[Split]] | borilište = ''Kuglana "Poljud"'', [[Split]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1.B HKL - Jug (II.) }} '''Kuglački klub "Vrlika"''' ('''''KK "Vrlika"; K.K. "Vrlika" Split; Vrlika Split; Vrlika''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"1. B hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi drugog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''Kuglački klub "Vrlika"''' je osnovan 1995. godine. Klub se ligaški natjecao u ''"3. HKL - Jug"'', ''"2. HKL - Jug"'', ''"1.B HKL - Jug"'', te je bio i član ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"1. hrvatske lige"]]'' u sezonama 2005./06. i 2006./07. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1.B HKL - Jug * doprvak: 2017./18. ; 2. HKL - Jug * prvak: 2024./25. * doprvak: 2012./13., 2023./24. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Vrlika |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||9. ||10 ||18 || || || ||39 ||105 ||6 || || |- |1998./99. || || || || || || || || || || || || || |- |1999./2000. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||12. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||52 ||124 ||6 || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||77 ||99 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||I. ||1. HKL ||12. ||12 ||22 ||3 ||1 ||18 ||57,5 ||118,5 ||7 || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||7. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||6. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||83 ||93 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||7. ||12 ||22 ||9 ||5 ||8 ||82 ||94 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||107 ||69 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||4. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||95 ||81 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||89 ||87 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||4. ||10 ||18 ||9 ||2 ||7 ||78 ||66 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zona Jug ||6. ||6 ||10 ||3 ||0 |||7 ||30 ||50 ||6 ||<small> ''prvi dio'' <br> nisu se plasirali u doigravanje za prvaka || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||10 ||5 ||3 ||85 ||59 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||7. ||10 ||18 ||7 ||2 ||9 ||70 ||74 ||16 || || |- |2019./20. ||II. ||1. B HKL - Jug || ||10 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/140 aplikacija.kuglanje.hr, ''Vrlika'' (810142)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223439/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/842 aplikacija.kuglanje.hr, ''Vrlika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223424/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/842 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/842 kuglanje.hr, ''Vrlika''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-vrlika/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB VRLIKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223424/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-vrlika/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sss.hr/index.php/sportasi-i-strucni-kadar/sportski-godisnjaci sss.hr, ''Splitska savez športova'', ''"Sportski godišnjaci"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612082643/https://www.sss.hr/index.php/sportasi-i-strucni-kadar/sportski-godisnjaci |date=12. lipnja 2020. }} == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-vrlika/157245/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Vrlika] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-vrlika/Detaljno/599211 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB "VRLIKA"] * [https://search.bisnode.hr/hr/978643/kuglacki-klub-vrlika/ bisnode.hr, Kuglački klub "Vrlika"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223425/https://search.bisnode.hr/hr/978643/kuglacki-klub-vrlika/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.mojatvrtka.net/kuglacki-klub-vrlika/ mojatvrtka.net, Kuglački klub Vrlika] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Vrlika, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Vrlika]] [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] ns4cy9b0uklzwey9z2jlduz7mbpzp55 0 669376 7570937 7323754 2026-08-06T14:41:08Z Makenzis 188047 7570937 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Dundee United F.C. | slika = Dundee United FC crest.svg | puno ime = Dundee United Football Club | nadimak = ''The Terrors'' | godina osnivanja = [[24. svibnja]] [[1909.]] | igralište = [[Tannadice Park]]<ref>{{jezikk|njem.|njemački}} [http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=Schottland Stadien Schottland – Stadionwelt]</ref> | kapacitet stadiona = 14.223 | predsjednik = | direktor = | trener = | liga = [[Škotski Premiership]] | sezona = 2025./26. | plasman = 7. mjesto | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _dufc2526h | pattern_b1 = _dufc2526h | pattern_ra1 = _dufc2526h | pattern_sh1 = _dufc2526h | pattern_so1 = _dufc2526h | leftarm1 = f16622 | body1 = f16622 | rightarm1 = f16622 | shorts1 = 000000 | socks1 = f16622 | pattern_la2 = _dufc2526a | pattern_b2 = _dufc2526a | pattern_ra2 = _dufc2526a | pattern_sh2 = _dufc2526a | pattern_so2 = _dufc2526a | rightarm2 = fbfbf9 | body2 = fbfbf9 | leftarm2 = fbfbf9 | shorts2 = fbfbf9 | socks2 = fbfbf9 | pattern_la3 = | pattern_b3 = | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | rightarm3 = | body3 = | leftarm3 = | shorts3 = | socks3 = }} '''Dundee United Football Club''' [[Škotska|škotski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Dundee]]ja. Trenutačno nastupa u [[Škotski Premiership|Premiershipu]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]]. Klub je osnovan 1909. godine kao ''Dundee Hibernian''. Ime po kojem je danas poznat usvaja 1923. godine. Najveći uspjesi kluba su osvajanje prve divizije u sezoni 1982./83., te osvajanje [[Škotski nogometni kup|nacionalnog kupa]] u dva navrata (1994. i 2010.). Najveći rival kluba je [[Dundee F.C.|Dundee]]. Od osnivanja domaće utakmice igra na stadionu [[Tannadice Park]]. == Klupski uspjesi == [[Kup UEFA]]: * Finalist (1): [[Kup UEFA 1986./87.|1986./87.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://dufc.co/ Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=740 Dundee United na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/dundee-united-fc/startseite/verein/1519/saison_id/2014 Dundee United na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50079/profile/index.html Dundee United na službenim stranicama UEFA-e] {{Škotska Premier Liga}} [[Kategorija:Škotski nogometni klubovi]] o9c4i0xq5tr72b59cti3wgd711wyegi 0 669414 7571288 7263049 2026-08-06T23:40:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571288 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Tomislav | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Tomsislav" Dugopolje | nadimak = | godina osnivanja = 2005. | sjedište = Trg Franje Tuđmana 1, [[Dugopolje]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Tomislav"''' ('''''KK "Tomsislav"; K.K. "Tomislav" Dugopolje; Tomislav Dugopolje, Tomislav''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Dugopolje|Dugopolja]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. == O klubu == '''Kuglački klub "Tomislav"''' je osnovan 2005. godine. Nastupao je u ''"2. HKL - Jug"'' i ''"3. HKL - Jug"''. Posljednjih nekoliko godina (od 2015.) se klub ligaški ne natječe. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Jug * prvak: 2010./11. * doprvak: 2013./14. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Tomislav |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||6. ||8 ||13 ||5 ||3 ||5 || || ||13 ||<small> bez rezultatata posljednje utakmice || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||12 ||0 ||2 ||71,5 ||40,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||11. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||60 ||116 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 ||18 ||10 ||1 ||7 || || ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||7 ||18 ||11 ||0 ||7 || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||11. ||12 ||22 ||3 ||1 ||18 ||47,5 ||128,5 ||7 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Dugopolje]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20160408002002/http://kk-tomislav-dugopolje.net84.net/ kk-tomislav-dugopolje.net84.net, wayback ariva] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == <small> * Jurica Gizdić: ''Iz povijesti sporta solinske prodoline'', Solin, 2006., Solin, 2006., ISBN 953-6333-46-5, str. 160-161 * [https://archive.li/kk-tomislav-dugopolje.net84.net archive.li, kk-tomislav-dugopolje.net84.net] * [https://dugopolje.hr/opcenito/udruge/ dugopolje.hr, ''Udruge''], objavljeno 20. ožujka 2017., pristupljeno 30. oujka 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-tomislav-dugopolje/762643/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB TOMISLAV DUGOPOLJE] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-tomislav-dugopolje/Detaljno/600712 fininfo.hr, KK "TOMISLAV" DUGOPOLJE] * [https://search.bisnode.hr/hr/1002079/kk-tomislav-dugopolje/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "TOMISLAV" DUGOPOLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223159/https://search.bisnode.hr/hr/1002079/kk-tomislav-dugopolje/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-42570839598/kk-tomislav-dugopolje infobiz.fina.hr, KK "TOMISLAV" DUGOPOLJE] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Tomislav, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Tomislav]] [[Kategorija:Dugopolje]] kek6lxtyvqgxo6hb06fknf8rqr66jyn 0 669460 7571269 7238916 2026-08-06T23:06:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571269 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Poličnik | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Poličnik" | nadimak = | godina osnivanja = 1981. / 1998. / 2011. | sjedište = Vile Velebita 31, [[Gornji Poličnik]], [[Poličnik]] | borilište = ''Kuglana "Mocire"'', [[Zadar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Poličnik"''' ('''''KK "Poličnik", Poličnik''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Poličnik]]a, [[Zadarska županija]], [[Republika Hrvatska]]. Klub je registriran u naselju [[Gornji Poličnik]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Poličnik"''''' je osnovan 1981. godine, a do prvog prestanka rada dolazi 1988. godine. Nanovo se osniva 1998. godine, ali nisu bili natjecateljski aktivni. Klub se konačno aktivira 2011. godine, te otad nastupaju u ''"3. HKL - Jug"'', a potom u ''"2. HKL - Jug"''.<ref> [https://ezadar.net.hr/sport/2364919/kuglanje-policnik-debitira-u-trecoj-hrvatskoj-ligi/ ezadar.net.hr, ''Kuglanje: Poličnik debitira u Trećoj hrvatskoj ligi''], objavljeno 27. lipnja 2011., pristupljeno 31. ožujka 2020. </ref> <br> Za utakmice i treninge klub koristi kuglanu ''"Mocire'' u [[Zadar|Zadru]]. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. HKL – Jug prvaci: 2024./25. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Poličnik |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||5. ||7 ||18 ||8 ||0 ||10 || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||4. ||7 ||18 ||9 ||1 ||8 || || ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 ||15 ||9 ||1 ||5 ||71 ||49 ||19 || || |- |2015./16. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||6. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||98 ||78 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||4. ||8 ||14 ||7 ||0 ||7 ||58 ||54 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||7. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||93 ||83 ||23 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Jug || ||10. || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Gornji Poličnik]] * [[Poličnik]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kuglackiklub.policnik ''Kuglacki Klub Policnik'', facebook stranica] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/179 aplikacija.kuglanje.hr, ''Poličnik'' (810181)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222423/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/989 aplikacija.kuglanje.hr, ''Poličnik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222422/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/989 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/989 kuglanje.hr, ''Poličnik''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-policnik/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB POLIČNIK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222423/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-policnik/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://sport023.hr/2019/04/08/kuglaci-policnika-slavili-na-turniru-u-njemackom-landshutu/ sport023.hr, ''Kuglači Poličnika slavili na turniru u njemačkom Landshutu!''], objavljeno 8. travnja 2019. == Izvori == <small> * Drago Marić, Romano Meštrović: ''Baština zadarskog sporta = Zadar's sport heritage'', Zadar, 2013., {{ISBN|978-953-57779-0-8}} * [https://ezadar.net.hr/sport/2365591/kuglanje-pobjeda-drugoligasa-donata-u-prijateljskom-susretu-s-policnikom/ ezadar.net.hr, ''Kuglanje: Pobjeda drugoligaša Donata u prijateljskom susretu s Poličnikom''], objavljeno 24. lipnja 2011., pristupljeno 31. ožujka 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-policnik-98-policnik/210644/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB POLIČNIK] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-policnik/Detaljno/590999 fininfo.hr, KK Poličnik] * [https://search.bisnode.hr/hr/975905/kk-policnik/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB POLIČNIK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222427/https://search.bisnode.hr/hr/975905/kk-policnik/ |date=21. veljače 2021. }} * [http://www.companywall.hr/tvrtka/kk-policnik/MMIkED1R/osnovno companywall.hr, KK POLIČNIK] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Poličnik, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Zadarskoj županiji|Poličnik]] eg4b22qmte8lxgp4jsayeu0g96oveen 0 669473 7571267 7238912 2026-08-06T23:01:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571267 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Polet | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Polet" Skrad | nadimak = | godina osnivanja = 1980. | sjedište = Josipa Blaževića Blaža 1, 51 311 [[Skrad]] | borilište = kuglana ''"Zeleni Vir"'', [[Skrad]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Zapad - PGŽ-Istra (IV.) }} '''Kuglački klub "Polet"''' ('''''KK "Polet" Skrad; Polet Skrad; Polet''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Skrad]]a, [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''3. hrvatskoj ligi - Zapad - PGŽ-Istra'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''Kuglački klub "Polet"''' je osnovan 1980. godine. Po osamostaljenju [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], klub se natjecao u različitim ligaškim natjecanjima (pretežno u regiji ''"Zapad"''), te je bio i član ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"1.A hrvatske lige"]]'' dvije sezone. <br> Klub koristi kuglanu ''"Zeleni Vir"'' u [[Skrad]]u. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1.B HKL - Jug * prvak: 1998./99. ; 2. HKL - Zapad * doprvak: 2012./13. ; 3. HKL - Zapad * doprvak: 2005./06. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Polet |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1.B HKL - Zapad ||6. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||73 ||71 ||18 |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1.B HKL - Jug - Zapad ||8. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||66 ||78 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1.B HKL - Jug - Zapad ||6. ||10 ||18 || || || ||68 ||76 ||16 (-2) || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1.B HKL - Jug - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||13 ||3 ||6 ||103 ||73 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1.B HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||12 ||0 ||4 ||82 ||46 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1.A HKL]] ||10. ||11 ||20 ||3 ||1 ||16 ||43 ||117 ||7 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||I. ||1.A HKL ||11. ||12 ||22 ||5 ||0 ||17 ||66 ||110 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1.B HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||112 ||64 ||32 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 || || || || || ||22 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||120 ||56 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||''6. ||12 ||''21 ||''9 ||''2 ||''10 ||''81 ||''87 ||''20 ||<small> uoči posljednjeg (22.) kola || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||104 ||72 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||84,5 ||91,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||75 ||101 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||88 ||88 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||99 ||77 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||78,5 ||97,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 ||4 ||2 ||16 ||64 ||112 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Gorski kotar ||6. ||13 ||24 ||13 ||1 ||10 ||101,5 ||90,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac - Gorski kotar ||5. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||98 ||78 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac - Gorski kotar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||101 ||75 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac - Gorski kotar ||4. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||103 ||73 ||26 || || |- |2019./20. ||IV. ||3. HKL - Zapad - PGŽ - Istra || ||10 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Skrad]] * [[Kuglački klub Skrad]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/965 aplikacija.kuglanje.hr, ''Polet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804030149/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/965 |date=4. kolovoza 2020. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/96 aplikacija.kuglanje.hr ''Polet'' (810097)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222102/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/965 kuglanje.hr, ''Polet''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-polet-skrad/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB POLET SKRAD''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222101/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-polet-skrad/ |date=21. veljače 2021. }} * [http://www.skrad.com/index.php?page=news&nid=868 skrad.com, ''Polet u krizi, Vic profesorski, Skrad rutinski''], objavljeno 6. studenog 2011. == Izvori == <small> * [https://www.moja-djelatnost.hr/kuglanje-u-skradu/kk-polet-skrad/MMxrc_po moja-djelatnost.hr, ''KK Polet Skrad''], pristupljeno 31. ožujka 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-polet-skrad/169111/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB POLET SKRAD] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-polet-skrad/Detaljno/583608 fininfo.hr, KK "POLET" SKRAD] * [https://search.bisnode.hr/hr/1047378/kk-polet-skrad/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "POLET" SKRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222103/https://search.bisnode.hr/hr/1047378/kk-polet-skrad/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.mojatvrtka.net/kk-polet-skrad/ mojatvrtka.net, KUGLAČKI KLUB POLET SKRAD] * [http://www.companywall.hr/tvrtka/kk-polet-skrad/MMIaoAxY companywall.hr, KK "POLET" SKRAD] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Polet, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Polet]] 8s6u94sn2rcp5hizkae9k4ny3ltquc8 0 669494 7571287 7238934 2026-08-06T23:37:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571287 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Telekom | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Telekom" Rijeka | nadimak = | godina osnivanja = 1970. | sjedište = 1. maja 58, 51 000 [[Rijeka]] | borilište = kuglana '' SRC "Mlaka"'', [[Rijeka]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 4. HKL - Zapad - PGŽ - Istra (V.) }} '''Kuglački klub "Telekom"''' ('''''KK "Telekom" Rijeka; Telekom Rijeka, Telekom''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''4. hrvatskoj ligi - Zapad - PGŽ-Istra'', ligi petog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Telekom"''''' je osnovan 9. listopada 1970. godine pod imenom '''''KK "Poštar"''''', te po tom imenom djeluju idućih desetljaća. Po osamostaljenju [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], klub se natjecao u različitim ligaškim natjecanjima (pretežno u regiji ''"Zapad"''). Krjem 1990.-ih godina dolazi do promjene naziva kluba iz ''"Poštar"'' u '''''"Telekom"'''''. <br> Dugogodišnji predsjednik kluba i jedan odo osnivača je Nikola Majnarić, dugogodišnji športski radnik u kuglanju. <br> Osim ligaških nastupa, te na natjecanjima u pojedinačnoj konkurenciji, ''"Telekom"'' je sudjelovao i na raznim turnirima, te je tako osvojio turnir '' "Josip Luka Šimičić – Miroslav Barišić"'' u [[Poreč]]u 2012. godine.<ref> [https://porestina.info/kuglanje-u-nedjelju-21-travnja-memorijalni-turnir-j-luka-imii-barii/ porestina.info, ''Kuglanje: U nedjelju 21.travnja memorijalni turnir J.Luka Šimičić – Barišić''], objavljeno 20. travnja 2013., pristupljeno 31. ožujka 2020. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Zapad * orvak: 2004./05. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Poštar |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992.|1992.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||5. ||6 || || || || || ||35 ||<small> igrano turniriski || |- |1992./93. || || || || || || || || || || || || || |- |1993./94. || || || || || || || || || || || || || |- |1994./95. || || || || || || || || || || || || || |- |1995./96. || || || || || || || || || || || || || |- |1996./97. || || || || || || || || || || || || || |- |1997./98. || || || || || || || || || || || || || |- |1998./99. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| Telekom |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||74 ||102 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||90 ||86 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||74 ||102 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 || || || || || ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 || || || || || ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 || || || || || ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||4 ||2 ||16 ||60,5 ||115,5 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Zapad || ||12 || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 ||4 ||0 ||18 ||55,5 ||120,5 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||93,5 ||82,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||84,5 ||91,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||70 ||106 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||6. ||11 ||20 ||11 ||0 ||9 ||81,5 ||78,5 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||6. ||10 ||18 ||9 ||0 ||9 ||81 ||63 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||4. ||10 ||18 ||9 ||2 ||7 ||70,5 ||73,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||8. ||10 ||18 ||7 ||2 ||9 ||60,5 ||63,5 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||4. ||9 ||16 ||7 ||0 ||9 ||66,5 ||61,5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||6. ||8 ||14 ||5 ||1 ||8 ||42 ||70 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||8. ||10 ||18 ||5 ||1 ||12 ||56 ||88 ||11 || || |- |2019./20. ||V. ||4. HKL - Zapad - PGŽ - Istra || ||6 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/128 aplikacija.kuglanje.hr, ''Telekom'' (810130)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223128/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1019 kuglanje.hr, ''Telekom''] * [http://free-ri.t-com.hr/nmajnaric/ free-ri.t-com.hr/nmajnaric, stranice Nikole Majnarića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200219224903/http://free-ri.t-com.hr/nmajnaric/ |date=19. veljače 2020. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-telekom-rijeka/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB TELEKOM RIJEKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223135/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-telekom-rijeka/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [http://free-ri.t-com.hr/nmajnaric/TELEKOM.htm free-ri.t-com.hr/nmajnaric, ''KUGLAČKI KLUB TELEKOM - RIJEKA (09.10.1970.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617012000/http://free-ri.t-com.hr/nmajnaric/TELEKOM.htm |date=17. lipnja 2017. }}, pristupljeno 31. ožujka 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-telekom/327071/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB TELEKOM RIJEKA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-telekom/Detaljno/584509 fininfo.hr, KK "TELEKOM"] * [https://search.bisnode.hr/hr/971925/kk-telekom/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "TELEKOM" RIJEKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210317071358/https://search.bisnode.hr/hr/971925/kk-telekom/ |date=17. ožujka 2021. }} * [https://www.mojatvrtka.net/kk-telekom/ mojatvrtka.net, KUGLAČKI KLUB TELEKOM RIJEKA] * [http://www.companywall.hr/tvrtka/kk-telekom/MMIc5UzC companywall.hr, KK "TELEKOM"] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Telekom, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Telekom]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci]] jr3166669dcy2hx4uqampq5om1i1gwy 0 669557 7571263 7238908 2026-08-06T22:55:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571263 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Pakrac | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Pakrac" Pakrac | nadimak = | godina osnivanja = 2006. | sjedište = Ulica hrvatske policije iz Domovinskog rata, 34 550 [[Pakrac]] | borilište = ''Gradska kuglana "Pakrac"'', [[Pakrac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Sjever (II.) }} '''Kuglački klub "Pakrac"''' ('''''Kuglački klub "Pakrac" Pakrac; KK "Pakrac" Pakrac; KK Pakrac; Pakrac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Pakrac]]a, [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"1. B hrvatskoj ligi - Sjever"'', ligi drugog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Pakrac"''''' je osnovan 1. lipnja 2006. godine od strane članova rezervne ekipe kluba ''[[Športski kuglački klub Papuk Pakrac|"Papuk"]]'', koja je bila raspuštena. Klub se natjecao od sezone 2006./07. u ligaškim natjecanjima regije ''"Istok"''. U sezoni 2015./16. klub je postao prvak ''2. HKL - Istok'', te je od sezone 2016./17. član ''"1.B HKL - Sjever"''. <br> Klub treninge i nastupe ima u ''"Gradskoj kuglani Pakrac"'', kojom je i upravljao do 2014. godine, nakon čega je upravljanje preuzela ''"Sportska zajednica Grada Pakraca"''.<ref>[https://pleter-portal.hr/index.php?id=14491 pleter-portal.hr, ''Sportska zajednica Pakraca preuzela upravljanje kuglanom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221812/https://pleter-portal.hr/index.php?id=14491 |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 8. kolovoza 2014., pristupljeno 1. travnja 2020.</ref> <br> U ljeto 2020. godine je došlo do spajanja ''"Papuka"'' i ''"Pakraca"'' u novi klub - ''[[Kuglački klub Pakrac-Papuk|"Pakrac-Papuk"]]'', koji je preuzeo mjesto i licencu ''"Pakraca"''.<ref>[http://pakrackilist.hr/kuglanje-zavrsen-burni-prijelazni-rok/ pakrackilist.hr, ''KUGLANJE: Završen burni prijelazni rok''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809201713/http://pakrackilist.hr/kuglanje-zavrsen-burni-prijelazni-rok/ |date=9. kolovoza 2020. }}, objavljeno 14. srpnja 2020., pristupljeno 23. kolovoza 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL - Istok * prvak: 2015./16. * doprvak: 2010./11. ; 3. HKL - Istok (Zona Požega) * prvak: 2008./09. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Pakrac |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega ||8. ||13 ||24 ||10 ||1 ||13 ||90,5 ||101,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega ||6. ||15 ||28 ||16 ||2 ||10 ||124 ||100 ||34 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Požega - Skupina A ||2. ||9 ||16 ||14 ||0 ||2 ||99 ||29 ||28 ||<small> Plasirali se u ''"Ligu za prvaka"'' ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Požega - Liga za prvaka ||bgcolor="gold"|1. ||6 (16) ||10 ||7 ||2 ||1 ||52 ||28 ||16 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||9. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||80,5 ||95,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||114,5 ||61,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||81,5 ||94,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||8 ||5 ||9 ||92,5 ||93,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||100,5 ||75,5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||99 ||77 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||111,5 ||64,5 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1.B HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||85,5 ||90,5 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1.B HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||85 ||91 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1.B HKL - Sjever ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||92 ||84 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||II. ||1.B HKL - Sjever ||8. ||12 ||22 ||8 ||1 ||1378,5 ||97,5 ||17 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Pakrac]] * [[Športski kuglački klub Papuk Pakrac]] * [[Kuglački klub Pakrac-Papuk]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kkpakrac/ ''Kuglački klub Pakrac'', facebook stranica] * [https://www.facebook.com/pages/Gradska-Kuglana-Pakrac/616563885148767 ''Gradska Kuglana Pakrac'', facebook stranica] * [https://web.archive.org/web/20080609045556/http://kkpakrac.info.hr/ kkpakrac.info.hr], wayback arhiva * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/850 aplikacija.kuglanje.hr, ''Pakrac''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221811/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/850 |date=21. veljače 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/90 aplikacija.kuglanje.hr, ''Pakrac'' (810091)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221813/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/850 kuglanje.hr, ''Pakrac''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-pakrac-pakrac/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB PAKRAC PAKRAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221811/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-pakrac-pakrac/ |date=21. veljače 2021. }} * [http://pakrackilist.hr/kuglacki-klub-pakrac-danas-zapocinje-nova-sezona/ pakrackilist.hr, ''KUGLAČKI KLUB PAKRAC - Danas započinje nova sezona''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923161003/http://pakrackilist.hr/kuglacki-klub-pakrac-danas-zapocinje-nova-sezona/ |date=23. rujna 2017. }}, objavljeno 16. rujna 2017. == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20080610172318/http://kkpakrac.info.hr/onama.htm kkpakrac.info.hr, ''O nama''], wayback arhiva * [https://web.archive.org/web/20080609055845/http://www.kkpakrac.info.hr/rezultati.htm kkpakrac.info.hr, ''Rezultati''], wayback arhiva * [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/764/14504/www.pakrac.hr/kk_pakrac.aspx%3FIDMaterijala%3D809.html pakrac.hr, ''KK Pakrac''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221816/https://haw.nsk.hr/wp-includes/images/w-logo-blue-white-bg.png |date=21. veljače 2021. }}, haw.nsk.hr arhiva * [https://compas.tv/clanak/2/2179/kuglai-pakraca-u-borbi-za-jedinstvenu-1-hkl.html compas.tv, ''Upoznajte buduće kuglačke prvoligaše iz Pakraca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221813/https://compas.tv/clanak/2/2179/kuglai-pakraca-u-borbi-za-jedinstvenu-1-hkl.html |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 6. travnja 2016., pristupljeno 1. travnja 2020. * [http://szgpakrac.hr/naslov-3-2/ szgpakrac.hr, ''KK Pakrac u kvalifikacijama za 1. ligu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181113215130/http://szgpakrac.hr/naslov-3-2/ |date=13. studenoga 2018. }}, pristupljeno 1. travnja 2020. * [http://szgpakrac.hr/ii-skupina/ szgpakrac.hr, , ''Klubovi - II. skupina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021123102/http://szgpakrac.hr/ii-skupina/ |date=21. listopada 2020. }}, pristupljeno 1. travnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-pakrac-pakrac/865372/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Pakrac Pakrac] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-pakrac-pakrac/Detaljno/588916 fininfo.hr, KK "PAKRAC" PAKRAC] * [https://search.bisnode.hr/hr/1073484/kk-pakrac-pakrac/ bisnode.hr, Kuglački klub "Pakrac" Pakrac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221818/https://search.bisnode.hr/hr/1073484/k-k-pakrac-papuk/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.mojatvrtka.net/kk-pakrac-pakrac/ mojatvrtka.net, Kuglački klub Pakrac Pakrac] * [http://www.companywall.hr/tvrtka/kk-pakrac-pakrac/MMIDsDJD companywall.hr, KK "Pakrac" Pakrac] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Pakrac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Požeško-slavonskoj županiji|Pakrac]] [[Kategorija:Pakrac]] 13e7lad2xk8ajzi3cm6qt7c1bilhost 0 670003 7571415 7422656 2026-08-07T08:38:18Z Makenzis 188047 https://www.soccerway.com/player/sego-michele/IVOOk97j/ 7571415 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Michele Šego | slika = | opis slike = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = Michele Šego | nadimak = | datum rođenja = [[5. kolovoza]] [[2000.]] | mjesto rođenja = [[Split]] | datum smrti = | visina = 1,82 m | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = 11 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|desno krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – 2010. <br>2010. – 2015.<br>2015. – 2018. | juniorski klubovi = [[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]] <br>[[NK Adriatic Split|Adriatic Split]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = 2017. – 2019. <br> 2018. – 2022.<br>2020. <br> 2020. – 2021.<br> 2021. <br> 2021. – 2022. <br> 2022. – 2025. <br> 2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>→ [[NK Slaven Koprivnica|Slaven Belupo]] (posudba) <br> → [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubaljana]] (posudba) <br> → [[NK Dugopolje|Dugopolje]] (posudba) <br> → [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] (posudba) <br> [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br>{{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(13) | godine u reprezentaciji = 2015.<br>2015. – 2016.<br>2016. – 2017.<br>2017. – 2018.<br>2017. – 2019.<br>2018. – 2022. <br> 2022. – 2023. | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=15}}<br>{{NogRep|HRV|do=16}}<br>{{NogRep|HRV|do=17}}<br>{{NogRep|HRV|do=18}}<br>{{NogRep|HRV|do=19}}<br>{{NogRep|HRV|do=20}}<br>{{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br>{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 13. siječnja 2025. |}} '''Michele Šego''' ([[Split]], [[5. kolovoza]] [[2000.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na [[Napadač (nogomet)|desnom krilu]]. Trenutačno igra za [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]. == Klupska karijera == Nogomet je počeo igrati u [[NK Omladinac Vranjic|Omladincu]] iz Vranjica, iz kojeg je prešao u splitski [[NK Adriatic Split|Adriatic]]. Kadetske godine proveo je u Adriaticu iz kojeg je 2015. prešao u Hajduka. Nakon dvije godine zaigrao je za drugu Hajdukovu momčad (Hajduk II), a za prvu godinu poslije.<ref name="TM">(eng.) [https://www.transfermarkt.com/michele-sego/profil/spieler/371012 Transfermarkt] Michele Šego (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> Prvu službenu utakmicu za prvu momčad Hajduka odigrao je veljače 2018. protiv Cibalije u 1. HNL. Do posudbe u koprivnički Slaven skupio je u nastupima prve momčadi u 15 službenih nastupa i jedan postignuti zgoditak, od toga deset u prvenstvu i jedan pogodak, dva nastupa u Kupu i tri u europskim kupovima.<ref>[https://hajduk.hr/baza-igraca/igrac/1499 Hajduk.hr] ''Michele Šego'' (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> 23. siječnja 2020. Hajduk ga je posudio Slavenu, u kojem će na posudbi ostati do ljeta 2021. godine.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/michele-sego-na-posudbi-u-slaven-belupu-do-ljeta-2021-/12445 Hajduk.hr] ''Michele Šego na posudbi u Slaven Belupu do ljeta 2021.'', 23. siječnja 2020. (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> == Reprezentativna karijera == Za mlade hrvatske reprezentacije upisao je 61 nastup. Prvi nastup ubilježio je 25. travnja 2015. u prijateljskoj utakmici reprezentacije do 15 godina protiv Slovenije, a prvi gol postigao je u prijateljskoj utakmici reprezentacije do 15 godina protiv Kostarike 27. travnja 2015. godine.<ref name="HNSCFF">[https://hns.team/igraci/149253/michele-sego/ Hrvatski nogometni savez] ''Michele Šego'' (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Igrač mjeseca HNL-a]]: studeni 2024.,<ref name="sportnet">[https://sportnet.hr/vijesti/605091/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-supersport-hnl-u-u-studenom-sjajni-michele-sego-dvostruki-dobitnik/ Najbolji u SuperSport HNL-u u studenom: Sjajni Michele Šego dvostruki dobitnik], Sportnet, objavljeno 5. prosinca 2024., pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref> listopad 2025.<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/618797/nogomet-supersport-hnl/hajdukovci-odnijeli-tri-od-cetiri-supersport-hnl-nagrade-za-listopad-sego-igrac-mjeseca/ Hajdukovci odnijeli tri od četiri SuperSport HNL nagrade za listopad, Šego igrač mjeseca], Sportnet, objavljeno 31. listopada 2025., pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> * [[Gol mjeseca HNL-a]]: studeni 2024.<ref name="sportnet" /> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Šego, Michele}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši NK Varaždina]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 7uqptzgiynjidv2wkk5evf3d851vt34 7571416 7571415 2026-08-07T08:38:31Z Makenzis 188047 15 7571416 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Michele Šego | slika = | opis slike = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | puno ime = Michele Šego | nadimak = | datum rođenja = [[5. kolovoza]] [[2000.]] | mjesto rođenja = [[Split]] | datum smrti = | visina = 1,82 m | trenutačni klub = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj u klubu = 15 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|desno krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – 2010. <br>2010. – 2015.<br>2015. – 2018. | juniorski klubovi = [[NK Omladinac Vranjic|Omladinac Vranjic]] <br>[[NK Adriatic Split|Adriatic Split]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = 2017. – 2019. <br> 2018. – 2022.<br>2020. <br> 2020. – 2021.<br> 2021. <br> 2021. – 2022. <br> 2022. – 2025. <br> 2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>→ [[NK Slaven Koprivnica|Slaven Belupo]] (posudba) <br> → [[NK Bravo Ljubljana|Bravo Ljubaljana]] (posudba) <br> → [[NK Dugopolje|Dugopolje]] (posudba) <br> → [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] (posudba) <br> [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br>{{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(13) | godine u reprezentaciji = 2015.<br>2015. – 2016.<br>2016. – 2017.<br>2017. – 2018.<br>2017. – 2019.<br>2018. – 2022. <br> 2022. – 2023. | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=15}}<br>{{NogRep|HRV|do=16}}<br>{{NogRep|HRV|do=17}}<br>{{NogRep|HRV|do=18}}<br>{{NogRep|HRV|do=19}}<br>{{NogRep|HRV|do=20}}<br>{{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br>{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 13. siječnja 2025. |}} '''Michele Šego''' ([[Split]], [[5. kolovoza]] [[2000.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na [[Napadač (nogomet)|desnom krilu]]. Trenutačno igra za [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]. == Klupska karijera == Nogomet je počeo igrati u [[NK Omladinac Vranjic|Omladincu]] iz Vranjica, iz kojeg je prešao u splitski [[NK Adriatic Split|Adriatic]]. Kadetske godine proveo je u Adriaticu iz kojeg je 2015. prešao u Hajduka. Nakon dvije godine zaigrao je za drugu Hajdukovu momčad (Hajduk II), a za prvu godinu poslije.<ref name="TM">(eng.) [https://www.transfermarkt.com/michele-sego/profil/spieler/371012 Transfermarkt] Michele Šego (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> Prvu službenu utakmicu za prvu momčad Hajduka odigrao je veljače 2018. protiv Cibalije u 1. HNL. Do posudbe u koprivnički Slaven skupio je u nastupima prve momčadi u 15 službenih nastupa i jedan postignuti zgoditak, od toga deset u prvenstvu i jedan pogodak, dva nastupa u Kupu i tri u europskim kupovima.<ref>[https://hajduk.hr/baza-igraca/igrac/1499 Hajduk.hr] ''Michele Šego'' (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> 23. siječnja 2020. Hajduk ga je posudio Slavenu, u kojem će na posudbi ostati do ljeta 2021. godine.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/michele-sego-na-posudbi-u-slaven-belupu-do-ljeta-2021-/12445 Hajduk.hr] ''Michele Šego na posudbi u Slaven Belupu do ljeta 2021.'', 23. siječnja 2020. (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> == Reprezentativna karijera == Za mlade hrvatske reprezentacije upisao je 61 nastup. Prvi nastup ubilježio je 25. travnja 2015. u prijateljskoj utakmici reprezentacije do 15 godina protiv Slovenije, a prvi gol postigao je u prijateljskoj utakmici reprezentacije do 15 godina protiv Kostarike 27. travnja 2015. godine.<ref name="HNSCFF">[https://hns.team/igraci/149253/michele-sego/ Hrvatski nogometni savez] ''Michele Šego'' (pristupljeno 7. travnja 2020.)</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Igrač mjeseca HNL-a]]: studeni 2024.,<ref name="sportnet">[https://sportnet.hr/vijesti/605091/nogomet-supersport-hnl/najbolji-u-supersport-hnl-u-u-studenom-sjajni-michele-sego-dvostruki-dobitnik/ Najbolji u SuperSport HNL-u u studenom: Sjajni Michele Šego dvostruki dobitnik], Sportnet, objavljeno 5. prosinca 2024., pristupljeno 5. prosinca 2024.</ref> listopad 2025.<ref>[https://sportnet.hr/vijesti/618797/nogomet-supersport-hnl/hajdukovci-odnijeli-tri-od-cetiri-supersport-hnl-nagrade-za-listopad-sego-igrac-mjeseca/ Hajdukovci odnijeli tri od četiri SuperSport HNL nagrade za listopad, Šego igrač mjeseca], Sportnet, objavljeno 31. listopada 2025., pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> * [[Gol mjeseca HNL-a]]: studeni 2024.<ref name="sportnet" /> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Šego, Michele}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši NK Varaždina]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] a07bpe1wzfvj0jr2zmmr9cqw2kqgyuc 0 672183 7571197 7238874 2026-08-06T21:53:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571197 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Dalmatinac | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Dalmatinac" Split | nadimak = | godina osnivanja = 1975. | sjedište = Osječka 11, [[Split]] | borilište = ''Kuglana "Poljud"'', [[Split]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Dalmatinac"''' ('''''KK "Dalmatinac"; K.K. "Dalmatinac" Split; Dalmatinac Split; Dalmatinac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. == O klubu == '''''K.K. "Dalmatinac"''''' je osnivačku skupštinu imao 26. lipnja 1975. godine. Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]] klub je pretežno igrao u ''"3. HKL - Jug"''. osljednjih godina ''"Dalmatinac"'' se ligaški ne natječe. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Jug * doprvak: 2003./04. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Dalmatinac |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||6 ||10 ||4 ||4 ||2 ||41 ||39 ||12 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||8. ||8 ||13 ||0 ||0 ||13 || || ||0 ||<small> bez rezultatat jedne utakmice || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20070723021009/http://www.kkdalmatinac.50g.com/index.html kkdalmatinac.50g.com], wayback arhiva * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-dalmatinac-split/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB DALMATINAC SPLIT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116231919/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-dalmatinac-split/ |date=16. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20070723021104/http://www.kkdalmatinac.50g.com/Arhiva%20Novosti.htm kkdalmatinac.50g.com, ''Novosti''], wayback arhiva * [https://web.archive.org/web/20070723020857/http://www.kkdalmatinac.50g.com/Kontakt.htm kkdalmatinac.50g.com, ''Kontakt''], wayback arhiva * [https://www.poslovna.hr/lite/kqkq-dalmatinac-split/316524/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub DALMATINAC Split] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-dalmatinac-split/Detaljno/599342 fininfo.hr, K.K. "DALMATINAC" SPLIT] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.mojatvrtka.net/k-k-dalmatinac-split/ mojatvrtka.net, Kuglački klub DALMATINAC Split] * [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-24319594569/k-k-dalmatinac-split infobiz.fina.hr, Kuglački klub "DALMATINAC" Split] * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-dalmatinac-split/MMIwHRXR/osnovno ompanywall.hr, K.K. "DALMATINAC" Split] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Dalmatinac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Dalmatinac]] [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] tvig1hbvjm65ge0ilzr7egx92hnqxfj 0 672210 7571272 7301430 2026-08-06T23:12:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571272 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Promet | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Promet" - Split | nadimak = | godina osnivanja = 1966. | sjedište = Hercegovačka 20, [[Split]] | borilište = ''Kuglana "Poljud"'', [[Split]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Promet"''' ('''''KK "Promet"; KK "Promet" - Split; Promet Split; Promet''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''KK "Promet"''''' je osnovan 1966. godine, kao kuglački klub djelatnika gradskog prijevozničkog poduzeća ''[[Promet Split|"Promet Split"]]''. Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se ligaški natjecao u ''"1. B HKL - Jug"'' (od sezone 1996./97. do 2000./01.), ''"2. HKL - Jug"'' i ''"3. HKL - Jug"''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Jug * doprvak: 1999./2000. ; 2. HKL - Jug * doprvak: 2016./17. ; 3. HKL - Jug * prvak: 2009./10., 2014./15. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Promet |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||7. ||10 ||18 || || || || || ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Jug ||6. ||10 ||18 || || || ||80 ||64 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||9. ||9 ||16 ||0 ||1 ||15 ||29 ||99 ||1 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||13 ||2 ||5 ||107 ||53 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||101 ||75 ||26 || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 ||10 ||5 ||1 ||4 ||47 ||37 ||11 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||12. ||12 ||22 ||3 ||3 ||16 || || ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||13 ||10 ||1 ||2 || || ||21 ||<small> bez rezultata edne utakmice || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||12. ||12 ||22 ||2 ||3 ||17 ||61,5 ||114,5 ||7 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||4. ||7 ||18 ||8 ||1 ||9 || || ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||5. ||7 ||18 ||8 ||0 ||10 || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Jug ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||15 ||10 ||0 ||5 ||73 ||47 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||8. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||66 ||78 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||13 ||5 ||4 ||110,5 ||66,5 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||9 ||0 ||5 ||66 ||46 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||101 ||75 ||29 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Jug || ||10 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Promet Split]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/104 aplikacija.kuglanje.hr, ''Promet'' - 810105] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222521/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/990 aplikacija.kuglanje.hr, ''Promet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222520/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/990 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/990 kuglanje.hr, ''Promet''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-promet--split/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB PROMET - SPLIT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222520/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-promet--split/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sss.hr/index.php/sportasi-i-strucni-kadar/sportski-godisnjaci sss.hr, ''Splitska savez športova'', ''"Sportski godišnjaci"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612082643/https://www.sss.hr/index.php/sportasi-i-strucni-kadar/sportski-godisnjaci |date=12. lipnja 2020. }} == Izvori == <small> * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-promet-split/328949/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Promet - Split] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-promet-split/Detaljno/599183 fininfo.hr, KK "PROMET" - SPLIT] * [https://search.bisnode.hr/hr/1024737/kk-promet-split/ bisnode.hr, Kuglački klub "Promet" - Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222526/https://search.bisnode.hr/hr/1024737/kk-promet-split/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.mojatvrtka.net/kk-promet-split/ mojatvrtka.net, Kuglački klub Promet - Split] * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-promet---split/MMIvyaGD companywall.hr, KK "PROMET" - SPLIT] * [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-50494052548/kk-promet-split infobiz.fina.hr,Kuglački klub "Promet" - Split] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Promet Split, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Promet]] [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] 8fehvst73dliu7i2w38cezmue3pagkg 0 672397 7571212 7238884 2026-08-06T22:12:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571212 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Gacka | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Gacka" Otočac | nadimak = | godina osnivanja = 1948. | sjedište = Bartola Kašića 15, 53 220 Otočac | borilište = ''Gradska kuglana "Otočac"'', [[Otočac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL – Zapad – Karlovac – Lika (IV.) }} '''Kuglački klub "Gacka"''' ('''''KK Gacka; KK Gacka Otočac; Gacka; Gacka Otočac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Otočac|Otočca]], [[Ličko-senjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Zapad – Karlovac – Lika"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Gacka"''''' je osnovan 1948. godine,te je najstariji [[kuglanje|kuglački]] klub u [[Otočac|Otočcu]]. U sezoni 1986./87. ''"Gacka"'' je bila član ''"1. Hrvatske lige - skupina B"''. <br> U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], kuglana u Otočcu je jako oštećena, te je nekoliko godina igrala u kuglanama u [[Crikvenica|Crikvenici]], [[Ogulin]]u i [[Karlobag]]u. U neovisnoj Hrvatskoj, ''"Gacka"'' je ligaški nastupala u različitim ligama ''"Hrvatske kuglačke regije - Zapad". <br> Iz ''"Gacke"'' su nastale i druga dva kluba iz [[Otočac|Otočca]]: ''"Vatrogasac"'' (1983., ugašen 1991., pa nanovo pokrenut 2011. godine) i ''[[Kuglački klub Velebit Otočac|"Velebit"]] (1997. godine). == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Zapad * doprvak: 2012./13. (''Ogulin / Lika''), 2015./16. (''Ogulin / Lika''), 2017./18. (''Ogulin - Lika'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Gacka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||11. ||12 || || || || || || ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||7. ||12 || || || || || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad ||11. ||12 || || || || || || ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||V. ||4. HKL - Zapad ||7. ||10 || || || || || || ||10 (-2) || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||V. ||5. HKL - Zapad ||4. ||8 ||14 ||7 ||1 ||6 ||53 ||59 ||15 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||73 ||105 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||76,5 ||99,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||11. ||12 ||22 ||6 ||0 ||16 ||72,5 ||103,5 ||12 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||109 ||67 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||4. ||12 ||22 ||13 ||3 ||6 ||90 ||86 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||94,5 ||81,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||13 ||1 ||6 ||93 ||67 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||46,5 ||129,5 ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin - Lika ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||10 ||0 ||4 ||75 ||37 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin - Lika ||4. ||9 ||16 ||9 ||2 ||5 ||77 ||51 ||20 || || |- |2019./20. ||IV. ||3. HKL - Zapad - Karlovac / Lika || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Otočac]] * [[Kuglački klub Velebit Otočac]] == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1025 aplikacija.kuglanje.hr, ''Gacka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220558/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1025 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1025 kuglanje.hr, ''Gacka''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-gacka-otocac/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB GACKA OTOČAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116220937/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-gacka-otocac/ |date=16. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * [https://www.otocac.hr/upload_data/site_files/12130519727288680781972412221_kuglacki-klub-gacka-otocac.pdf otocac.hr, ''KUGLAČKI KLUB „GACKA“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220532/https://www.otocac.hr/upload_data/site_files/12130519727288680781972412221_kuglacki-klub-gacka-otocac.pdf |date=21. veljače 2021. }}, preuzeto 30. travnja 2020. * [https://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=19614&kat=72 glasgacke.hr, ''Kuglački klub Gacka obilježava 70-tu godišnjicu rada i djelovanja''],o bjavljeno 22. travnja 2018., pristupljeno 30. travnja 2020. * [https://zslsz.hr/clanice/sport/zajednica-sportskih-udruga-grada-otocca zslsz.hr, ''Zajednica sportskih udruga Grada Otočca''], pristupljeno 30. travnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-gacka-otocac/318537/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB GACKA OTOČAC] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-gacka-otocac/Detaljno/586998 fininfo.hr, KK "GACKA" OTOČAC] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.mojatvrtka.net/kuglacki-klub-gacka-otocac/ mojatvrtka.net, KUGLAČKI KLUB GACKA OTOČAC] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Gacka Otočac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Ličko-senjskoj županiji|Gacka]] [[Kategorija:Otočac]] eyk2tjoiab83ibr16t6wp1273j64j0n 0 672494 7571307 7497767 2026-08-07T00:15:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571307 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Željezničar | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Željezničar" Belišće | nadimak = | godina osnivanja = 1957. / (1983.) | sjedište = Trg Ante Starčevića 1, 31 551 [[Belišće]] | borilište = ''kuglana "Belišće"'', [[Belišće]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Istok (III.) }} '''Kuglački klub "Željezničar"''' ('''''KK Željezničar; KK Željezničar Belišće; Željezničar; Željezničar Belišće''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Belišće|Belišća]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Istok"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Željezničar"''''' je osnovan 1957. godine, a 1983. godine registriran kao pravna osoba. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je nastupao u ligama hrvatske kuglačke regije ''"Istok"'', a u sezoni 2012./13. su bili članovi ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"1. hrvatske kuglačke lige"]]''.<ref> [https://www.belisce.hr/novosti/kuglacki-klub-zeljeznicar-na-prijemu-kod-gradonacelnika-2/ belisce.hr, ''KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA''], objavljeno 25. siječnja 2012., pristupljeno 1. svibnja 2020. </ref> U sezoni 2016./17. ''"Željezničar"'' je bio član ''"1. B hrvatske kuglačke lige - Sjever"''. <br> Klub tradicionalno u sklopu proslave za ''Dan grada Belišća'', ''"Željezničar"'' igra susret s klubom ''"Monte-mont"'' iz [[Osijek]]a.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/300075/4/Belisce-slavi-Dan-grada glas-slavonije.hr, ''Belišće slavi Dan grada''], objavljeno 27. travnja 2016., pristupljeno 1. svibnja 2020.</ref> <ref> [https://www.belisce.hr/novosti/odrzan-tradicionalni-susret-kk-zeljeznicar-kk-monte-mont/ belisce.hr, ''Održan tradicionalni susret KK „Željezničar“ – KK „Monte-mont“''], objavljeno 23. travnja 2018., pristupljeno 1. svibnja 2020. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL - Istok * prvak: 2011./12., 2014./15. * doprvak: 2013./14. ; 3. HKL * prvak: 2005./06. (''Zona Osijek''), 2010./11. (''Istok''), 2022./23. (''Istok'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Željezničar |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Osijek - Grupa A ||5. ||8 ||14 ||5 ||0 ||9 ||47 ||65 ||10 ||<small> Plasirali se u ''Ligu za ostanak'' ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Osijek - Liga za ostanak ||6. (14.) ||8 (16) ||14 ||6 ||0 ||8 ||52 ||60 ||12 ||<small> preneseno 6 međusobnih utakmica protiv klubova iz ''"Grupe A"'' |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||14. ||16 ||30 ||8 ||4 ||18 ||97 ||143 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||bgcolor="goldenrod"|3. ||16 ||30 ||20 ||0 ||10 ||147,5 ||92,5 ||40 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Osijek - Grupa B ||1. ||8 ||14 ||12 ||0 ||2 ||79 ||33 ||24 ||<small> u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Osijek - doigravanje za prvaka ||bgcolor="gold"|1. ||8 || || || || || || || ||<small> igrano po kup-sustavu |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||70,5 ||105,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||76 ||100 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||89 ||87 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||12. ||12 ||22 ||3 ||1 ||18 ||51 ||125 ||7 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Istok ||bgcolor="gold"|1. ||11 (12) ||20 ||17 ||0 ||3 ||114 ||46 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||1 ||3 ||119,5 ||56,5 ||37 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||11. ||12 ||22 ||2 ||0 ||20 ||34 ||142 ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||109 ||67 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||20 ||1 ||1 ||126 ||50 ||41 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||101 ||75 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||10. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||73,5 ||102,5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||5. ||10 ||18 ||9 ||1 ||5 ||78,5 ||65,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||92 ||84 ||22 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Istok || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Belišće]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/154 aplikacija.kuglanje.hr, ''Željezničar'' - 810156 (Kuglački savez Osječko baranjske županije)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223826/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/872 aplikacija.kuglanje.hr, ''Željezničar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223826/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/872 |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/872 kuglanje.hr, ''Željezničar''] * [https://portal.kuglanje.hr/pregled/ekipe/610 portal.kuglanje.hr, ''Željezničar''] * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/KK-Zeljeznicar-Belisce-27-121-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''KK Željezničar Belišće''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zeljeznicar-belisce/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR BELIŠĆE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223826/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zeljeznicar-belisce/ |date=21. veljače 2021. }} * [http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-zeljeznicar_1_293.aspx aktivni.net, ''Kuglački klub Željezničar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508220248/http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-zeljeznicar_1_293.aspx |date=8. svibnja 2021. }} == Izvori == <small> * [https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3486177/video-belisce-dobilo-kuglackog-prvoligasa/ sib.net.hr, ''VIDEO: Belišće dobilo kuglačkog prvoligaša''], objavljeno 29. srpnja 2012., pristupljeno 1. svibnja 2020. * [https://www.zsugbelisce.hr/udruge-clanice/ zsugbelisce.hr, ''Udruge članice''], pristupljeno 1. svibnja 2020. * [https://www.tzbelisce.net/sport-i-rekreacija/ tzbelisce.net, ''Sport i rekreacija''], pristupljeno 1. svibnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-zeljeznicar-belisce/309534/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR BELIŠĆE] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-zeljeznicar-belisce/Detaljno/592785 fininfo.hr, KK "ŽELJEZNIČAR" BELIŠĆE] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Željezničar Belišće, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Željezničar]] [[Kategorija:Belišće]] hz9ccpos64n120ipi7qbkd57dvhykfy 0 672495 7571189 7497760 2026-08-06T21:42:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571189 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Belišće | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Željezničar" Belišće" | nadimak = | godina osnivanja = 1953. | sjedište = Petra Preradovića 19, 31 551 [[Belišće]] | borilište = kuglana ''"Belišće"'', [[Belišće]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Istok (III.) }} '''Kuglački klub "Belišće"''' ('''''KK Belišće; K.K. Belišće; Belišće''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Belišće|Belišća]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Istok"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''"K.K. "Belišće"''''' je osnovano 1953. godine. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je nastupao u ligama hrvatske kuglačke regije ''"Istok"'', te je također bio član ''"1. B hrvatske kuglačke lige - Sjever"''. <br> U pečotku pa do 1975. godine klub je koristio dvostaznu stazu u sklopu [[Gradski stadion Belišće|nogometnog stadiona u Belišću]]. Od 1975. do 1991. godine klub djeluje u novoj 6-staznoj kuglani, koja je tada bila jedna od najmodernijih u [[Europa|Europi]], te je zatvorena 1991. godine. 2005. godine je otvorena nova četverostazna kuglana u prostoru nastavno-sportske dvorane u Belišću. <br> Pri klubu je djelovala ranije i ženska ekipa. <br> ''K.K. "Belišće"'' redovito za ''Dan grada Belišća'' organizira turnir,<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/397947/4/I-kuglaci-proslavili-Dan-grada glas-slavonije.hr, ''I kuglači proslavili Dan grada''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220927220444/http://www.glas-slavonije.hr/397947/4/I-kuglaci-proslavili-Dan-grada |date=27. rujna 2022. }}, objavljeno 1. svibnja 2019., pristupljeno 1. svibnja 2020.</ref> te organizira ''Gradsku kuglačku ligu''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL * prvak: 2016./17. (''Istok - Zona Osijek'') * doprvak 2005./06. (''Zona Osijek''), 2006./07. (''Zona Osijek'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Belišće |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||6. ||12 || || || || || || ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||5. ||12 || || || || || || ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||8. ||12 || || || || || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||7. ||12 ||22 || || || ||83 ||93 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||88 ||85 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||5. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||102 ||74 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||4. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||97 ||79 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||9. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||80 ||96 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||11. ||11. ||20 ||5 ||1 ||14 ||53 ||107 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||5. ||16 ||30 ||17 ||0 ||13 ||136 ||104 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||4. ||16 ||30 ||19 ||1 ||10 ||148 ||92 ||39 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Osijek - ''Grupa A ||1. ||8 ||14 ||12 ||1 ||1 ||76 ||36 ||25 ||<small> u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Osijek - ''doigravanje za prvaka ||bgcolor="silver"|2. ||8 || || || || || || || ||<small> igrano kup-sustavom |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Osijek - ''Grupa || || || || || || || || || ||<small> u ''"Ligu za prvaka"'' ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Osijek - ''Liga za prvaka ||bgcolor="silver"|2. ||8 (16) ||14 ||8 ||2 ||4 ||60 ||52 ||18 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||5. ||15 ||28 ||19 ||0 ||9 ||132,5 ||91,5 ||38 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||5. ||14 ||26 ||16 ||2 ||8 ||123,5 ||84,5 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Istok ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||88 ||88 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Istok ||bgcolor="silver"|2. ||11 (12) ||20 ||14 ||3 ||3 ||105 ||55 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||63,5 ||112,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||10. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||67,5 ||108,5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||80 ||96 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||10. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||71 ||105 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||105 ||71 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||14 ||1 ||5 ||102 ||58 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||80,5 ||63,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||108 ||68 ||31 || || |- |2019./20. ||III. ||2. HKL - Istok || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == * Damir Fučkar == Unutrašnje poveznice == * [[Belišće]] * [[Kuglački klub Željezničar Belišće]] == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/870 kuglanje.hr, ''Belišće''] * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/KK-Belisce-27-97-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''KK Belišće''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-belisce/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB BELIŠĆE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260118211203/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-belisce/ |date=18. siječnja 2026. }} * [http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-belisce_1_270.aspx aktivni.net, ''Kuglački klub Belišće''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508231955/http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-belisce_1_270.aspx |date=8. svibnja 2021. }} == Izvori == <small> * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/24185_65-godina-KK-Belisca.pdf kuglacki-savez-os.hr, ''KRATKA POVIJEST KUGLAČKOG KLUBA BELIŠĆE''], objavljeno 28. veljače 2019., preuzeto 1. svibnja 2020. * [https://www.zsugbelisce.hr/novosti/svecano-obiljezeno-65-godina-postojanja-i-djelovanja-kuglackog-kluba-belisce/ zsugbelisce.hr, ''SVEČANO OBILJEŽENO 65. GODINA POSTOJANJA I DJELOVANJA KUGLAČKOG KLUBA BELIŠĆE''], objavljeno 1. ožujka 2019., pristupljeno 1. svibnja 2020. * [http://glas.hr/392717/6/KK-Belisce-si-za-rodjendan-pozelio---biti-kao-nekada glas.hr, ''KK Belišće si za rođendan poželio - biti kao nekada''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221041201/http://glas.hr/392717/6/KK-Belisce-si-za-rodjendan-pozelio---biti-kao-nekada |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 8. ožujka 2019., pristupljeno 1. svibnja 2020. * [https://www.tzbelisce.net/sport-i-rekreacija/ tzbelisce.net, ''Sport i rekreacija''], pristupljeno 1. svibnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kqkq-belisce/309920/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB BELIŠĆE] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-belisce/Detaljno/592784 fininfo.hr, K.K. "BELIŠĆE"] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.zsugbelisce.hr/udruge-clanice/ zsugbelisce.hr, ''Udruge članice''], pristupljeno 1. svibnja 2020. {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Belišće, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Belišće]] [[Kategorija:Belišće]] khv8sbvbk31g6oag33696okaqa3a5zi 0 675604 7570901 7494636 2026-08-06T12:39:38Z Runolist 263374 Preusmjeravanje stranice na [[Prijamna zgrada na željezničkoj postaji Solin]] 7570901 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Prijamna zgrada na željezničkoj postaji Solin]] ai21e2rjkn17fet85b9uzvgkrzon6ud 0 676838 7571302 7238886 2026-08-07T00:07:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571302 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = KKGO Marjan | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub gluhih osoba "Marjan" | nadimak = | godina osnivanja = 1998. | sjedište = Bana Josipa Jelačića 6, [[Split]] | borilište = ''Kuglana "Poljud"'', [[Split]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Jug (IV.) }} '''Kuglački klub gluhih osoba "Marjan"''' ('''''KKGO "Marjan"'''''; KKGO "Marjan" Split''''') je [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''KKGO "Marjan"''' je osnovan 1998. godine kao [[kuglanje|kuglački]] klub za [[Gluhoća|gluhe i nagluhe osobe]] pri ''"Splitskom Športskom savezu gluhih"'', te nastupa pretežno u natjecanjima za gluhe i nagluhe osobe. <br> Od sredine 2010.-ih klub se također ligaški natječe u ''"3. HKL - Jug"'' i ''"2. HKL - Jug"'', u kojoj je klubu iznimno dopušten i nastup igračicama. == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| KKGO Marjan |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Jug ||12. ||12 ||22 ||0 ||0 ||22 ||5 ||171 ||0 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||6. ||6 ||20 ||0 ||0 ||20 ||11 ||149 ||0 || || |- |2018./19. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Jug ||5. ||5 ||14 ||0 ||0 ||14 ||10 ||102 ||0 ||<small> liga prekinuta s odigravanjem zbog pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Hrvatski športski savez gluhih]] * [[Kuglački klub Marjan]] == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1024 kuglanje.hr, ''KKGO Marjan''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sss.hr/index.php/sportasi-i-strucni-kadar/sportski-godisnjaci sss.hr, ''Splitska savez športova'', ''"Sportski godišnjaci"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612082643/https://www.sss.hr/index.php/sportasi-i-strucni-kadar/sportski-godisnjaci |date=12. lipnja 2020. }} == Izvori == <small> * [https://www.poslovna.hr/lite/kkgo-marjan/213899/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub gluhih osoba Marjan] * [https://search.bisnode.hr/hr/979327/kkgo-marjan/ bisnode.hr, Kuglački klub gluhih osoba "Marjan"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612082641/https://search.bisnode.hr/hr/979327/kkgo-marjan/ |date=12. lipnja 2020. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kkgo-marjan/Detaljno/599292 fininfo.hr, KKGO "MARJAN"] * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kkgo-marjan/MM1gEVO0/osnovno companywall.hr, Kuglački klub gluhih osoba "Marjan"] * [https://infobiz.fina.hr/public/OIB-21556648601/kkgo-marjan infobiz.fina.hr, KKGO "MARJAN"] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Marjan KKGO}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Marjan KKGO]] [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] ajo3hx89ffsrlglwuk90kr2rkwmnurd 0 677086 7571271 7238918 2026-08-06T23:10:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571271 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Poštar | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Poštar" | nadimak = | godina osnivanja = (1997.) | sjedište = Ljudevita Gaja 2, [[Bjelovar]] | borilište = ''Gradska kuglana "Bjelovar"'', [[Bjelovar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Sjever - Zona Bjelovar (IV.) }} '''Kuglački klub "Poštar"''' ('''''KK "Poštar"; Poštar Bjelovar; Poštar''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Bjelovar]]a, [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Sjever - Zona Bjelovar"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''KK "Poštar"''' nastupa u nižiim stupnjevim hrvatske kuglačke lige. Službeno je registriran u rujnu 1997. godine, ali je klub postojao i ranije. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL (''Sjever - Zona Bjelovar'') * doprvak: 2018./19. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Poštar |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - zona Bjelovar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||5 ||16 ||6 ||0 ||10 ||48 ||80 ||12 || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03 || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |2010./11. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Bjelovar ||7. ||10 ||18 ||6 ||1 ||11 ||62 ||82 ||13 || || |- |2012./13. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zona Bjelovar - Sisak ||8. ||11 ||20 ||7 ||0 ||13 ||66 ||94 ||14 || || |- |2014./15. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Bjelovar ||5. ||9 ||16 ||8 ||0 ||8 ||64 ||64 ||16 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|3. HKL - Sjever - Zona Bjelovar ||2. ||7 ||12 ||9 ||0 ||3 ||61 ||35 ||18 ||<small> prvi dio <br> plasirali se u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |bgcolor="goldenrod"|3. ||4 (7) ||18 ||11 ||0 ||7 ||78 ||66 ||22 ||<small> doigravanje za prvaka <br> uračunati svi susrei iz prvog dijela |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|3. HKL - Sjever - Zona Bjelovar ||4. ||7 ||12 ||6 ||0 ||6 ||50 ||46 ||12 ||<small> prvi dio <br> plasirali se u doigravanje za prvaka ||rowspan="2"| |- |4. ||4 (7) ||18 ||8 ||1 ||9 ||71 ||73 ||17 ||<small> doigravanje za prvaka <br> uračunati svi susrei iz prvog dijela |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Bjelovar ||bgcolor="silver"|2. ||6 ||20 ||12 ||0 ||8 ||80 ||80 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Bjelovar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 ||12 ||6 ||1 ||5 ||53 ||43 ||13 ||<small> prvenstvo prekinuto radi pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Bjelovar]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20120419024226/http://postar.freshcreator.com/ postar.freshcreator.com, wayback arhiva] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/937 kuglanje.hr, ''Poštar Bj''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-postar/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB POŠTAR BJELOVAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200615153038/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-postar/ |date=15. lipnja 2020. }} == Izvori == <small> * [http://www.arhiva.bjelovar.info/index.php/sport/sportske_institucije_i_klubovi_u_bjelovaru/ arhiva.bjelovar.info, ''Sportske institucije i klubovi u Bjelovaru''], objavljeno 16. travnja 2010., pristupljeno 15. lipnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-postar/324589/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Poštar] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-postar/Detaljno/582174 fininfo.hr, KK "Poštar"] * [https://search.bisnode.hr/hr/992166/kk-postar/ bisnode.hr, Kuglački klub "Poštar"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200615153035/https://search.bisnode.hr/hr/992166/kk-postar/ |date=15. lipnja 2020. }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-postar/MMIY8thR/osnovno companywall.hr, KK "Poštar"] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Poštar Bjelovar, KK}} [[Kategorija:Šport u Bjelovaru]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] 5gstifpfry66etvj6dnfj1h1mxnnlye 0 677166 7570904 7570819 2026-08-06T12:43:08Z Runolist 263374 Restored revision 7570788 by [[Special:Contributions/Vulenator|Vulenator]] ([[User talk:Vulenator|talk]]) (TwinkleGlobal) 7570904 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Jakovlje.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Jakvolju 2007. g.]] '''Dvorac Oršić''' (poznat i kao '''Dvorac Sixta''', '''Dvorac Jakovlje''') [[Barok|neobarokni]] je [[dvorac]] u [[Jakovlje|Jakovlju]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Danas služi kao dvorac umjetnika s ateljeima i parkom skulptura te je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2440|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=6. kolovoza 2026.}}</ref> == Povijest == Dvorac je nastao dogradnjom dvaju krila baroknoj [[Kurija (građevina)|kuriji]] sredinom druge polovice 18. stoljeća, a današnji je izgled dobio brojnim zahvatima tijekom druge polovice 19. stoljeća, osobito nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa 1880. godine]].<ref name="minkulture">{{Citiranje|title=Dvorac umjetnika Oršić, Ulica Adela Sixta 1, Jakovlje|url=https://min-kulture.gov.hr/dvorac-umjetnika-orsic-ulica-adela-sixta-1-jakovlje/30056|publisher=Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|accessdate=2026-08-06|language=hr}}</ref> Dvorac je gradila plemićka obitelj [[Oršići|Oršić]], tijekom 19. stoljeća preuređuje ga obitelj Josipović, a početkom 20. stoljeća u posjed ulazi obitelj [[Siksta]], koja ga drži do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], kada započinje proces konfiskacije.<ref name="minkulture" /> Ulaskom umjetnika u dvorac sedamdesetih godina 20. stoljeća, a potom osnivanjem Parka skulptura s prvom međunarodnom kiparskom kolonijom 1993. godine, dvorac dobiva novu namjenu kao mjesto umjetničkoga djelovanja i okupljanja.<ref name="minkulture" /> Sjeverno je krilo zbog nestabilnosti uklonjeno 2010. godine, a u [[Potres u Zagrebu 2020.|potresu u Zagrebu 2020.]] dvorac je teško oštećen. Konstrukcijska obnova provedena je tijekom 2022. i 2023. godine, nakon čega je uslijedila cjelovita obnova s trajanjem radova do 2026. godine.<ref name="minkulture" /> == Opis == Dvorac se, okružen alejom divljih kestena, nalazi na povišenu terenu u središtu naselja Jakovlje. Sagrađen je u drugoj polovini 18. stoljeća kao jednokatna kurija; početkom 19. stoljeća proširen je dogradnjom dvaju bočnih krila, a u drugoj polovini istoga stoljeća dobio je novu pročeljnu dekoraciju te altanu glavnoga pročelja. Tada u interijeru središnjega krila nastaje i dominantno neobarokno stubište imperijalnoga tipa.<ref name="kulturnadobra" /> Tijekom obnove otkriveni su i prezentirani zidni oslici središnje katne prostorije iz druge polovice 18. stoljeća s motivima kineske arhitekture te urbanih i morskih veduta.<ref name="minkulture" /> Prostor uokolo dvorca bio je uređen i podijeljen u nekoliko cjelina. Prilazna aleja vodila je kroz gospodarski prostor s lateralno položenim gospodarskim građevinama do perivoja pred samim dvorcem, dok su iza dvorca bile geometrijski organizirane površine s povrtnjacima.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2440 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]].<ref name="kulturnadobra" /> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] ec3nsvarrrtj172dz0dega5wo4u0fz9 7570905 7570904 2026-08-06T12:43:28Z Runolist 263374 Runolist premješta stranicu [[Dvorac Jakovlje]] na [[Dvorac Oršić u Jakovlju]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]) 7570904 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dvorac Jakovlje.jpg|mini|250px|Dvorac Oršić u Jakvolju 2007. g.]] '''Dvorac Oršić''' (poznat i kao '''Dvorac Sixta''', '''Dvorac Jakovlje''') [[Barok|neobarokni]] je [[dvorac]] u [[Jakovlje|Jakovlju]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. Nalazi se nedaleko od grada [[Zaprešić|Zaprešića]], u regiji [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]]. Danas služi kao dvorac umjetnika s ateljeima i parkom skulptura te je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-2440|naziv=Dvorac Oršić|sadržaj=preuzet|pristupljeno=6. kolovoza 2026.}}</ref> == Povijest == Dvorac je nastao dogradnjom dvaju krila baroknoj [[Kurija (građevina)|kuriji]] sredinom druge polovice 18. stoljeća, a današnji je izgled dobio brojnim zahvatima tijekom druge polovice 19. stoljeća, osobito nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa 1880. godine]].<ref name="minkulture">{{Citiranje|title=Dvorac umjetnika Oršić, Ulica Adela Sixta 1, Jakovlje|url=https://min-kulture.gov.hr/dvorac-umjetnika-orsic-ulica-adela-sixta-1-jakovlje/30056|publisher=Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|accessdate=2026-08-06|language=hr}}</ref> Dvorac je gradila plemićka obitelj [[Oršići|Oršić]], tijekom 19. stoljeća preuređuje ga obitelj Josipović, a početkom 20. stoljeća u posjed ulazi obitelj [[Siksta]], koja ga drži do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], kada započinje proces konfiskacije.<ref name="minkulture" /> Ulaskom umjetnika u dvorac sedamdesetih godina 20. stoljeća, a potom osnivanjem Parka skulptura s prvom međunarodnom kiparskom kolonijom 1993. godine, dvorac dobiva novu namjenu kao mjesto umjetničkoga djelovanja i okupljanja.<ref name="minkulture" /> Sjeverno je krilo zbog nestabilnosti uklonjeno 2010. godine, a u [[Potres u Zagrebu 2020.|potresu u Zagrebu 2020.]] dvorac je teško oštećen. Konstrukcijska obnova provedena je tijekom 2022. i 2023. godine, nakon čega je uslijedila cjelovita obnova s trajanjem radova do 2026. godine.<ref name="minkulture" /> == Opis == Dvorac se, okružen alejom divljih kestena, nalazi na povišenu terenu u središtu naselja Jakovlje. Sagrađen je u drugoj polovini 18. stoljeća kao jednokatna kurija; početkom 19. stoljeća proširen je dogradnjom dvaju bočnih krila, a u drugoj polovini istoga stoljeća dobio je novu pročeljnu dekoraciju te altanu glavnoga pročelja. Tada u interijeru središnjega krila nastaje i dominantno neobarokno stubište imperijalnoga tipa.<ref name="kulturnadobra" /> Tijekom obnove otkriveni su i prezentirani zidni oslici središnje katne prostorije iz druge polovice 18. stoljeća s motivima kineske arhitekture te urbanih i morskih veduta.<ref name="minkulture" /> Prostor uokolo dvorca bio je uređen i podijeljen u nekoliko cjelina. Prilazna aleja vodila je kroz gospodarski prostor s lateralno položenim gospodarskim građevinama do perivoja pred samim dvorcem, dok su iza dvorca bile geometrijski organizirane površine s povrtnjacima.<ref name="kulturnadobra" /> == Zaštita == Pod oznakom Z-2440 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] – pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićenog kulturnog dobra]].<ref name="kulturnadobra" /> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Zagrebačkoj županiji]] ec3nsvarrrtj172dz0dega5wo4u0fz9 0 677233 7571309 7238952 2026-08-07T00:20:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571309 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Željezničar | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Željezničar" Koprivnica | nadimak = | godina osnivanja = 1954. | sjedište = Križevačka ulica 78, [[Koprivnica]] | borilište = ''"Kuglana 2"'', [[Koprivnica]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Sjever - Zona Varaždin (IV.) }} '''Kuglački klub "Željezničar"''' ('''''KK "Željezničar"; Željezničar Koprivnica; Željezničar''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Koprivničko-križevačka županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Sjever - Zona Varaždin"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Željezničar"''''' je osnovan 1954. godine. Od osamostaljenja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] pretežno se natječe u kuglačkim ligama ''Hrvatske kuglačke regije - "Sjever"''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL – Sjever – zona Varaždin * drugoplasirani: 2023./24. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Željezničar |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||90 ||86 ||22 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||6. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||87 ||59 ||24 || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||11. ||12 ||22 ||6 ||0 ||16 ||56.,5 ||120 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||12. ||12 ||22 ||5 ||0 ||17 ||58 ||118 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||4. ||12 ||22 || || || ||109 ||64 ||31 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||8. ||13 ||24 ||8 ||7 ||9 ||95 ||97 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||4. ||11 ||20 ||13 ||0 ||7 ||95 ||65 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||7. ||11 ||20 ||11 ||0 ||9 ||77,5 ||82,5 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||11. ||12 ||22 ||4 ||0 ||18 ||65,5 ||110,5 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||7. ||10 ||18 ||7 ||0 ||11 ||67,5 ||76,5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2007./18.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||5. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||94,5 ||81,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||13 ||0 ||7 ||92 ||68 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||4. ||11 ||16 ||11 ||0 ||5 ||73 ||55 ||22 ||<small> prvenstvo prekinuto radi pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Koprivnica]] == Vanjske poveznice == * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/158 aplikacija.kuglanje.hr, ''Željezničar - 810160 (Kuglački savez Koprivničko-križevačke županije)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200617113458/https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/158 |date=17. lipnja 2020. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/945 aplikacija.kuglanje.hr, ''Željezničar Kc''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200617075118/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/945 |date=17. lipnja 2020. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/945 kuglanje.hr, ''Željezničar Kc''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zeljeznicar-koprivnica/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR KOPRIVNICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200617080714/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zeljeznicar-koprivnica/ |date=17. lipnja 2020. }} * [https://www.zsu-kc.hr/clanice/ zsu-kc.hr, ''Zajednica športskih udruga Grada Koprivnice'', ''Članice''] == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-zeljeznicar/307335/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR KOPRIVNICA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-zeljeznicar/Detaljno/581256 fininfo.hr, KK "Željezničar"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1068973/kk-zeljeznicar/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "ŽELJEZNIČAR" KOPRIVNICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200617113502/https://search.bisnode.hr/hr/1068973/kk-zeljeznicar/ |date=17. lipnja 2020. }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-zeljeznicar/MMIJF4HY companywall.hr, KK "Željezničar"] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Željezničar Koprivnica, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji|Željezničar]] [[Kategorija:Šport u Koprivnici]] k9cf59ooykgvkvqrvblrj722aqzqghb 0 677261 7571304 7238872 2026-08-07T00:09:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571304 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Čakovec | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Čakovec" | nadimak = | godina osnivanja = | sjedište = Športska 2, [[Čakovec]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Čakovec"''' ('''''KK "Čakovec"; "Čakovec"''''') je bio muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Čakovec|Čakovca]], [[Međimurska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan pod imenom '''''KK "Čalovečki mlinovi"''''', a 1990.-ih klub mijenja naziv u '''''"Velecommerce"''''', a potom je djelovao pod nazivima '''''"TSH - Velecommerce"''''', '''''"TSH"''''' ('''''"Tvornica stočne hrane"'''''), '''''"Perutnina - Pipo"''''', te konačno '''''"Čakovec"'''''. <br> Klub je ugašen 2012. godine. <br> Klub je od sezone 1995./96. pa do 1998./99. bio članom ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"1. A hrvatske kuglačke lige"]]''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Sjever * prvak: 1994./95. * doprvak: 2001./02. ; 2. HKL - sjever * prvak: 2006./07. * doprvak: 2008./09., 2009./10., 2010./11. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Čakovački mlinovi / Čakovački mlinovi |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||10. ||12 || || || || || || ||12 || || |- |1993./94. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| Velecommerce |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||12 || || || || || || ||40 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. A HKL]] ||6. ||11 || || || || || || ||18 || || |- !colspan="14"| TSH - Velecommerce / TSH Velecommerce |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||I. ||1. A HKL ||5. ||12 || || || || || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||I. ||1. A HKL ||8. ||12 || || || || ||71 ||105 || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||I. ||1. A HKL ||11. ||12 ||22 ||5 ||0 ||17 ||54 ||116 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||106 ||70 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||5. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||94 ||82 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||101 ||75 ||32 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| TSH / Tvornica stočne hrane |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||7. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||90 ||86 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||5. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||94 ||82 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||91,5 ||84,5 ||26 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||1 ||3 ||124 ||52 ||37 || || |- |Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| Čakovec |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||96,5 ||79,5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||119 ||57,5 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||117 ||59 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Sjever ||4. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||100 ||76 ||29 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Čakovec]] * [[Tvornica stočne hrane (Čakovec)]] == Vanjske poveznice == * [https://emedjimurje.net.hr/vijesti/sport/3128243/andjelko-crncec-problem-je-sto-najbolji-kuglaci-odlaze-za-saku-kuna/ emedjimurje.net.hr, ''Anđelko Crnčec: „Problem je što najbolji kuglači odlaze za šaku kuna“''], objavljeno 1. siječnja 2013. * [https://www.cakovec.hr/glasnik_old/hr/mat2002/adresar.htm cakovec.hr, ''ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA GRADA ČAKOVCA - UDRUGE – ADRESAR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223731/https://www.cakovec.hr/glasnik_old/hr/mat2002/adresar.htm |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.cakovec.hr/glasnik_old/hr/sport.htm cakovec.hr, ''Sport''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223733/https://www.cakovec.hr/glasnik_old/hr/sport.htm |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-cakovec-cakovec/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ČAKOVEC ČAKOVEC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223732/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-cakovec-cakovec/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == * [https://medjimurje.hr/sport/ostalo/neiskoristene-prilike-zelje-prosvjetar-cvrsto-protiv-dubravcana-25832/ medjimurje.hr, ''Neiskorištene prilike Želje, Prosvjetar čvrsto protiv Dubravčana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200901195837/https://medjimurje.hr/sport/ostalo/neiskoristene-prilike-zelje-prosvjetar-cvrsto-protiv-dubravcana-25832/ |date=1. rujna 2020. }}, objavljeno 18. listopada 2016., pristupljeno 17. lipnja 2020. * [https://zeljeznicar-ck.hr/igraci/predrag-turk/ zeljeznicar-ck.hr, ''Predrag Turk''], pristupljeno 17. lipnja 2020. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-cakovec/Detaljno/607852 fininfo.hr, K.K. ČAKOVEC] * [https://www.mojatvrtka.net/tsh-velecomerce-cakovec/ mojatvrtka.net, TSH-VELECOMERCE ČAKOVEC] {{izvori}} {{Čakovec-grad}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Čakovec, KK}} [[Kategorija:Šport u Čakovcu]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Međimurskoj županiji]] pizpdl7ev5sn0qkqyn1c98fmhpa4jty 0 677272 7571198 7238875 2026-08-06T21:55:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571198 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Darda | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Darda" | nadimak = | godina osnivanja = 1979. / (2003.) | sjedište = Svetog Ivana Jrstitelja 89, 31 326 [[Darda]] | borilište = ''Kuglana "Željezničar"'', [[Osijek]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Istok - Zona Osijek (IV.) }} '''Kuglački klub "Darda"''' ('''''KK Darda; Darda''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Darda|Darde]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Istok - Zona Osijek"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Klub je osnovan 1979. godine pod imenom '''''"Amater"''''', te je djelovao do početka [[Domovinski rat|Domvinskog rata]], kada [[Darda]] ostaje okupirana. Do obnove rada kluba dolazi 2003. godine kao '''''KK "Darda"''''', a od 2006. godine klub djeluje pod sponzorskim imenom '''''KK ""Vrijednosnice OS Darda"'''''. Od 2014. godine klub nanovo djeluje pod imenom '''''KK "Darda"'''''. <br> Klub ligaški nastupa u ligama ''Hrvatske kuglačke regije - "Istok"''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL * doprvak: 2009./10. (''Istok''), 2011./12. (''Istok''), 2016./17. (''Istok - Zona Osijek'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Darda |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||16. ||16 ||30 ||5 ||1 ||24 ||71 ||169 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||15. ||16 ||30 ||7 ||2 ||21 ||82,5 ||157,5 ||16 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Osijek - ''Grupa A ||5. ||8 ||14 ||5 ||1 ||8 ||51 ||61 ||11 ||<small> u razigravanje za 9. – 16. mjesto ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Osijek - ''razigravanje za 9. – 16. mjesto ||3. (11.) ||8 (16) ||colspan="7"| ||<small> igrano po kup-sustavu |- !colspan="14"| Vrijednosnice OS Darda |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||rowspan="2"|III. ||3. HKL - Zona Osijek - ''Grupa || || || || || || || || || ||<small> ''u "Ligu za prvaka" ||rowspan="2"| |- |3. HKL - Zona Osijek - ''Liga za prvaka ||8. ||8 (16) ||14 ||2 ||1 ||11 ||36 ||76 ||5 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||6. ||15 ||28 ||18 ||2 ||8 ||127 ||97 ||38 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||19 ||1 ||6 ||131,5 ||76,5 ||39 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Istok ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||110,5 ||65,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||12. ||12 ||22 ||4 ||4 ||14 ||67 ||109 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Istok ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||3 ||5 ||103,5 ||72,5 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||11. ||12 ||22 ||5 ||1 ||16 ||63 ||113 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||105 ||71 ||30 || || |- !colspan="14"| Darda |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||10. ||13 ||24 ||9 ||2 ||13 ||87 ||105 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||4. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||104 ||72 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||14 ||1 ||5 ||94 ||66 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||4. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||72,5 ||71,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||5. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||76,5 ||67,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek ||7. ||11 ||17 ||8 ||2 ||7 ||73 ||63 ||18 ||<small> prvenstvo prekinuto radi pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Darda]] == Vanjske poveznice == * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/KK-Darda-29-110-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''KK Darda''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/16 aplikacija.kuglanje.hr, ''Darda - 810016 (Kuglački savez Osječko baranjske županije)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302232622/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=2. ožujka 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/913 aplikacija.kuglanje.hr, ''Darda''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210317070546/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/913 |date=17. ožujka 2021. }} * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/913 kuglanje.hr, ''Darda''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-darda/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB DARDA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260118012850/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-darda/ |date=18. siječnja 2026. }} * [http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-vrijednosnice-os-darda_1_291.aspx aktivni.net, ''Kuglački klub Vrijednosnice OS Darda''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508220806/http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-vrijednosnice-os-darda_1_291.aspx |date=8. svibnja 2021. }} == Izvori == <small> * [http://kuglacki-savez-os.hr/clanak/40-godina-KK-Darda-1-5524-120-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''40 godina KK Darda''], pristupljeno 17. lipnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-darda/702720/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB DARDA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-darda/Detaljno/593618 fininfo.hr, KK "DARDA"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1015232/kk-darda/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "DARDA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302232800/https://search.bisnode.hr/hr/1015232/kk-darda/ |date=2. ožujka 2021. }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-darda/MMIoANdC companywall.hr, KK "DARDA"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Darda, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Darda]] [[Kategorija:Baranjski športski klubovi]] d453w3bweg28n9ept5ozdkzirqk77v6 0 679489 7571291 7257631 2026-08-06T23:44:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571291 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Uljanik | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Uljanik" Pula | nadimak = | godina osnivanja = 1953. | sjedište = Velog Jože 3, 52 100 [[Pula]] | borilište = kuglana ''[[Dom sportova „Mate Parlov”|DS Mate Parlov]]'', [[Pula]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (III.) }} '''Kuglački klub "Uljanik"''' ('''''KK Uljanik Pula; KK Uljanik Pula; Uljanik Pula; Uljanik''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Pula|Pule]], [[Istarska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Zapad"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Organizirano [[kuglanje]] u [[Pula|Puli]] započinje početkom 1950.ih godina. Prvi registrirani klub je bio ''"Bratstvo Elektroistra"'', osnovan 1952. godine. '''''Kuglački klub "Uljanik"''''' službeno je osnovan 6. lipnja 1953. godine, kao sastavnica ''Športskog društva "Uljanik"'', koji je djelovao pri [[Brodogradilište Uljanik|istoimenom brodogradilištu]]. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], 1991. godine, ''KK "Uljanik"'' ligaški nastupa pretežno u ligama ''Hrvatske kuglačke regije - Zapad''. <br> Za nastupe i treninge ''"Uljanik"'' koristi kuglanu u sklopu pulske dvorane ''[[Dom sportova „Mate Parlov”|Dom sportova Mate Parlov]]''.<ref> [http://www.regionalexpress.hr/site/more/puno-potreba-malo-prostora regionalexpress.hr, ''Puno potreba, malo prostora''], pristupljeno 17. srpnja 2020. </ref> <ref>[https://www.pulasport.hr/hr/aktivnosti/70/otvorenje-novouredjene-kuglane/ pulasport.hr, ''Otvorenje novouređene kuglane''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717161828/https://www.pulasport.hr/hr/aktivnosti/70/otvorenje-novouredjene-kuglane/ |date=17. srpnja 2020. }}, objavljeno 27. prosinca 2017., pristupljeno 17. srpnja 2020.</ref> <ref>[https://www.pulasport.hr/hr/objekti/4/dom-sportova-mate-parlov/ pulasport.hr, ''Dom sportova Mate Parlov''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717155928/https://www.pulasport.hr/hr/objekti/4/dom-sportova-mate-parlov/ |date=17. srpnja 2020. }}, pristupljeno 17. srpnja 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Zapad * prvak: 2016./17. (''Rijeka - Istra''), 2018./19. (''Rijeka - Istra''), 2024./25. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Uljanik |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||69 ||107 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||76 ||100 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||87 ||89 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||11. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||51 ||125 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 || || || || || ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 || || || || || ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 || || || || || ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||75 ||101 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||''10. ||12 ||''21 ||''7 ||''1 ||''13 || || ||''15 ||<small> ljestvica bez posljednjeg kola || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||95 ||88 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||78,5 ||97,5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||100 ||86 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||7 ||4 ||11 ||79 ||97 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||7. ||11 ||20 ||9 ||2 ||9 ||82,5 ||77,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||4. ||10 ||18 ||10 ||3 ||5 ||80 ||64 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||1 ||6 ||85,5 ||58,5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||5. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||71 ||73 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||15 ||0 ||1 ||101,5 ||26,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||83 ||93 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||14 ||1 ||3 ||93,5 ||50,5 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||90,5 ||85,5 ||23 || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Pula]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/890 kuglanje.hr, ''Uljanik''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1228 aplikacija.kuglanje.hr, ''Uljanik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717171639/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1228 |date=17. srpnja 2020. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/132 aplikacija.kuglanje.hr, ''Uljanik - 810134 (Kuglački savez Istarske županije)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717161105/https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/132 |date=17. srpnja 2020. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == <small> * [https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3200/uljanik-sportski-klubovi istrapedia.hr, ''Uljanik, sportski klubovi''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://www.istrapedia.hr/it/natuknice/3487/kuglanje istrapedia.hr, ''kuglanje''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://istra.lzmk.hr/clanak/1488 istra.lzmk.hr, ''kuglanje''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [http://www.istra-sport.hr/kuglanje/ istra-sport.hr, ''Kuglanje''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://istra.lzmk.hr/clanak/2435 istra.lzmk.hr, ''Savez sportova Grada Pule,''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-uljanik-pula/10041/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ULJANIK PULA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-uljanik-pula/Detaljno/632021 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB "ULJANIK" PULA] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Uljanik Pula, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Puli]] pqfvo7arifxrixnm53z90us263j7jr2 0 679588 7571273 7257626 2026-08-06T23:13:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571273 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Pula | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Pula" Pula | nadimak = | godina osnivanja = 1952. | sjedište = Trg kralja Tomislava 7, 52 100 [[Pula]] | borilište = kuglana ''[[Dom sportova „Mate Parlov”|DS Mate Parlov]]'', [[Pula]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Zapad - PGŽ-Istra (IV.) }} '''Kuglački klub "Pula"''' ('''''KK Pula; Pula''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Pula|Pule]], [[Istarska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Zapad - PGŽ-Istra"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Organizirano [[kuglanje]] u [[Pula|Puli]] započinje početkom 1950.ih godina. Prvi registrirani klub je bio '''''"Bratstvo Elektroistra"''''', osnovan 1952. godine, te je jedan od prvih kuglačkih klubova u [[Istra|Istri]]. Klub je kasnije skratio naziv u '''''"Elektroistra"'''''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], 1991. godine, ''KK "Elektroistra"'' ligaški nastupa pretežno u ligama ''Hrvatske kuglačke regije - Zapad''. 1990.-ih je ''"Elekreoistra"'' bila član ''"1. B hrvatske lige"'' (skupina ''"Zapad"'', odnosno ''"Jug - Zapad"''). Od 2014. godine klub se naziva '''''KK "Pula"'''''. <br> Za nastupe i treninge ''"Pula"'' koristi kuglanu u sklopu pulske dvorane ''[[Dom sportova „Mate Parlov”|Dom sportova Mate Parlov]]''.<ref> [http://www.regionalexpress.hr/site/more/puno-potreba-malo-prostora regionalexpress.hr, ''Puno potreba, malo prostora''], pristupljeno 17. srpnja 2020. </ref> <ref>[https://www.pulasport.hr/hr/aktivnosti/70/otvorenje-novouredjene-kuglane/ pulasport.hr, ''Otvorenje novouređene kuglane''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717161828/https://www.pulasport.hr/hr/aktivnosti/70/otvorenje-novouredjene-kuglane/ |date=17. srpnja 2020. }}, objavljeno 27. prosinca 2017., pristupljeno 17. srpnja 2020.</ref> <ref>[https://www.pulasport.hr/hr/objekti/4/dom-sportova-mate-parlov/ pulasport.hr, ''Dom sportova Mate Parlov''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717155928/https://www.pulasport.hr/hr/objekti/4/dom-sportova-mate-parlov/ |date=17. srpnja 2020. }}, pristupljeno 17. srpnja 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL - Zapad * prvak: 1999./2000. ; 3. HKL - Zapad * prvak: 2002./03., 2005./06. * doprvak: 2013./14. (''Rijeka / Istra'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Elektroistra |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Zapad ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||86 ||58 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||81 ||63 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||4. ||10 ||18 ||9 ||2 ||7 ||77 ||67 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||112 ||64 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||111 ||65 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||125 ||41 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||115 ||61 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||11 ||3 ||8 ||93 ||83 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 || || || || || ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 || || || || || ||14 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||15 ||4 ||3 ||123 ||53 ||43 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||''10. ||12 ||''20 ||''7 ||''1 ||''12 ||''71 ||''97 ||''15 ||<small> ljestvica prije posljednjeg kola || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||87,5 ||88,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||102 ||74 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||5. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||101,5 ||74,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||12 ||3 ||7 ||103 ||73 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||4. ||11 ||20 ||12 ||0 ||8 ||87 ||73 ||24 |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||90,5 ||53,5 ||25 || || |- !colspan="14"| Pula |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||5. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||73 ||71 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||4. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||79 ||68 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||10 ||0 ||6 ||69,5 ||58,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||4. ||8 ||14 ||5 ||4 ||5 ||58 ||54 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Rijeka - Istra ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||77,5 ||66,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - PGŽ-Istra ||10. ||10 ||16 ||4 ||0 ||12 ||50,5 ||77,5 ||8 ||<small> liga prekinuta zbog pandemije COVID-19 ||| |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Pula]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/967 kuglanje.hr, ''Pula''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-pula-pula/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB PULA PULA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718223840/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-pula-pula/ |date=18. srpnja 2020. }} == Izvori == <small> * [https://www.istrapedia.hr/it/natuknice/3487/kuglanje istrapedia.hr, ''kuglanje''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://istra.lzmk.hr/clanak/1488 istra.lzmk.hr, ''kuglanje''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [http://www.istra-sport.hr/kuglanje/ istra-sport.hr, ''Kuglanje''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://istra.lzmk.hr/clanak/2435 istra.lzmk.hr, ''Savez sportova Grada Pule,''], pristupljeno 17. srpnja 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-pula-pula/320797/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB PULA PULA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-pula-pula/Detaljno/603579 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB "PULA" PULA] * [https://search.bisnode.hr/hr/1011147/kuglacki-klub-pula-pula/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "PULA" PULA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718220152/https://search.bisnode.hr/hr/1011147/kuglacki-klub-pula-pula/ |date=18. srpnja 2020. }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kuglacki-klub-pula-pula/MMK5IGX0/osnovno companywall.hr, KUGLAČKI KLUB "PULA" PULA] * [https://local.infobel.com.hr/HR100292371/kuglacki_klub_elektroistra_pula-pula.html local.infobel.com.hr, KUGLAČKI KLUB ELEKTROISTRA PULA] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Pula, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Puli]] mllgidjr6ly9zddyqy5hw92xz8kq8to 0 680934 7571249 7238901 2026-08-06T22:40:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571249 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Mlaka | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Mlaka" | nadimak = | godina osnivanja = 1977. | sjedište = Podpinjol 2,, [[Rijeka]] | borilište = kuglana ''SRC "Mlaka"'', [[Rijeka]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKLŽ]] (I.) }} '''Kuglački klub Mlaka''' ('''''KK "Mlaka" Rijeka; KK "Mlaka"; "Mlaka Rijeka"; "Mlaka"''''') je ženski [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|Prvoj hrvatskoj kuglačkoj ligi za žene]]''. == O klubu == '''''Kuglački klub "Mlaka"''''' je osnovan 1977. godine. Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub pretežno je član ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|"1. lige za žene"]]''. Klub je u početku u sjeni gradskog rivala ''[[Kuglački klub Rijeka|"Rijeke"]]'', a od početka 2010.-ih je uspješniji klub u [[Rijeka|gradu]], te jedan od vodećih u Hrvatskoj. <br> Do 2020. godine ''"Mlaka"'' je šest puta ligaški prvak Hrvatske, a 2019. je osvojila ''[[WNBA-NBC Svjetski kup za žene|"Svjetski kup"]]''<ref> [https://www.novilist.hr/sport/ostali-sportovi/kuglacice-mlake-osvojile-svjetski-kup/?meta_refresh=true novilist.hr, ''Kuglačice Mlake osvojile Svjetski kup!''], objavljeno 5. listopada 2019., pristupljeno 6. kolovoza 2020. </ref> <br> U sklopu ''KK "Mlaka"'' je djelovala i muška momčad, koja se potom odvojila u zaseban klub. == Uspjesi == === Ekipno === ; [[WNBA-NBC Liga prvakinja|Liga prvakinja]] * finalisti: 2019. * trećeplasirani: 2015., 2016. ; [[WNBA-NBC Svjetski kup za žene|Svjetski kup]] * pobjednici: 2019. * finalisti: 2018. * trećeplasirani: 2015., 2016. ; [[WNBA-NBC Europski kup za žene|Europski kup]] * finalist: 2010., 2013. * trećeplasirani: 2009., 2014. ; [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. hrvatska liga]] * prvakinje: 2011./12., 2014./15., 2015./16., 2017./18., 2018./19., 2019./20., 2020./21., 2021./22. * doprvakinje: 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2012./13., 2013./14., 2016./17. * trećeplasirane: 1998./99. ; [[Kup Hrvatske u kuglanju za žene|Kup Hrvatske]] * pobjednici: 2011./12., 2012./13., 2016./17., 2017./18., 2021./22. * finalisti: 2014./15. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Mlaka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992.|1992.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKL]] ||7. ||12 || || || || || || ||41 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992./93.|1992./93.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||13 || || || || || || ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||12 || || || || || || ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A HKL]] ||4. ||12 || || || || || || ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||I. ||1. A HKL ||4. ||12 || || || || || || ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||I. ||1. A HKL ||10. ||12 || || || || || || ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1997./98.|1997./98.]] ||I. ||1. A HKL ||5. ||12 ||22 || || || ||103 ||73 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||I. ||1. A HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||105 ||71 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||I. ||1. A HKL ||6. ||11 ||20 ||9 ||2 ||9 ||74 ||86 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||I. ||1. A HKL ||10. ||11 ||20 ||3 ||2 ||15 ||49 ||111 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||I. ||1. A HKL ||11. ||12 ||22 ||4 ||3 ||15 ||67 ||109 ||11 || || |- |2002./03. ||II. || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||66 ||78 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||60,5 ||83,5 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||72 ||72 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||69 ||75 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||77 ||67 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||3 ||3 ||99 ||45 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||78 ||66 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||13 ||2 ||3 ||90,5 ||53,5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||0 ||2 ||108,5 ||35,5 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||98,5 ||45,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||95,5 ||48,5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||15 ||1 ||2 ||107,5 ||36,5 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||15 ||2 ||1 ||113 ||31 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||100,5 ||43,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||107 ||37 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||113 ||31 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||18 ||0 ||0 ||128 ||16 ||36 || || |- |2020./21. ||I. ||1. HKL || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutarnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kkmlaka/ ''Kuglački klub Mlaka'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1170 kuglanje.hr, ''Mlaka''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1170 aplikacija.kuglanje.hr, ''Mlaka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302233217/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1170 |date=2. ožujka 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/75 aplikacija.kuglanje.hr, ''Mlaka - 810075 (Kuglački savez Primorsko-goranske županije)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221250/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mlaka/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB MLAKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211023233652/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mlaka/ |date=23. listopada 2021. }} * [https://www.sportcom.hr/rijecki-sportski-savez/kuglacki-klub-mlaka-tonci-mikac-vuce-nas-motiv-da-postanemo-najbolji-u-europi sportcom.hr, ''KUGLAČKI KLUB MLAKA Tonči Mikac: Vuče nas motiv da postanemo najbolji u Europi''], objavljeno 15. prosinca 2015. == Izvori == <small> * [https://www.tportal.hr/sport/clanak/rijecka-mlaka-prava-kuglacka-klapa-20120322 tportal.hr, ''Riječka Mlaka prava kuglačka klapa''], objavljeno 23. prosinca 2012., pristupljeno 6, kolovoza 2020. * [https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/sport-i-rekreacija/najznacajniji-klubovi-sportasi-grada-rijeke/ rijeka.hr, ''Najznačajniji uspjesi klubova i sportaša grada Rijeke''], pristupljeno 6, kolovoza 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-mlaka/377521/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB MLAKA] * [https://search.bisnode.hr/hr/1054372/kk-mlaka/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "MLAKA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221252/https://search.bisnode.hr/hr/1054372/kk-mlaka/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-mlaka/Detaljno/584014 fininfo.hr, KK "MLAKA"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Mlaka, KK}} [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Mlaka]] 7qw52k2185ixfqoab0su6qq97adrmzq 0 681007 7571277 7238925 2026-08-06T23:20:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571277 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Rijeka | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Rijeka" | nadimak = | godina osnivanja = (1981.) | sjedište = Podpinjol 1, [[Rijeka]] | borilište = kuglana ''SRC "Mlaka"'', [[Rijeka]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKLŽ]] (I.) }} '''Kuglački klub "Rijeka"''' ('''''KK "Rijeka"; K.K. "Rijeka"; "Rijeka"''''') je ženski [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|Prvoj hrvatskoj kuglačkoj ligi za žene]]''. == O klubu == '''Kuglački klub "Rijeka"''' je jedan od vodećih ženskih [[kuglanje|kuglačkih]] klubova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], višestruki prvak i osvajač međunarodnih natjecanja. Od kraja 2000.-ih klub ostaje uglavnom prvoligaš, ali i gubi prevlast u odnosu na gradskog suparnika ''[[Kuglački klub Mlaka Rijeka|"Mlake"]]''. U ''Registar udruga'' u Hrvatskoj ''K.K. "Rijeka"'' je upisana 1981. godine. <br> Klub se natjecao i pod sponzorskim nazivima, kao što su ''"Rijeka - Tiskara Rijeka"'', ''"Rijeka - Kvarner osiguranje"'', ''"Rijeka - Kvarner Wiener Städtische"'', ''"Rijeka - Kvarner WSO"'', ''"Rijeka KWSO"'', ''"Rijeka - KVIG"''. == Uspjesi == === Ekipno === ; [[WNBA-NBC Liga prvakinja|Liga prvakinja]] * drugoplasirani: 2002. ; [[WNBA-NBC Svjetski kup za žene|Svjetski kup]] * pobjednici: 1985. * drugoplasirani: 1980., 1982., 2001., 2002. * trećeplasirani: 1986., 1997., 1999. ; [[WNBA-NBC Europski kup za žene|Europski kup]] * pobjednici: 1998. * drugoplasirani: 1989., 1992., 2000. ; [[NBC kup za žene|NBC kup]] * drugoplasirani: 2006. ; [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. hrvatska liga]] * prvakinje: 1992./93., 1995./96., 1996./97., 1998./99., 2000./01., 2001./02. * doprvakinje: 1992., 1997./98., 1999./2000., 2003./04., 2004./05. * trećeplasirani: 1993./94., 1994./95., 2002./03., 2005./06., 2007./08., 2008./09. ; [[Jugoslavensko klupsko prvenstvo u kuglanju za žene|Prvenstvo Jugoslavije]] * prvakinje: 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1985., 1986. ; 2. hrvatska liga (''Zapad / Jug'') * prvakinje: 2015./16. * drugoplasirane: 2014./15. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Rijeka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992.|1992.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKL]] ||bgcolor="silver"|2. ||12 || || || || || || ||80 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992./93.|1992./93.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||13 || || || || || || ||46 || || |- !colspan="14"| Rijeka - Tiskara Rijeka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 || || || || || || ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A HKL]] ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 || || || || || || ||34 || || |- !colspan="14"| Rijeka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="gold"|1. ||12 || || || || || || ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="gold"|1. ||12 || || || || || || ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1997./98.|1997./98.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 || || || ||131 ||45 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||125 ||51 ||38 || || |- !colspan="14"| Rijeka - Kvarner osiguranje |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||17 ||1 ||2 ||123 ||37 ||35 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||16 ||1 ||3 ||115 ||45 ||33 || || |- !colspan="14"| Rijeka - Kvarner Wiener Städtische |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||1. ||1. A HKL ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||126 ||50 ||38 || || |- !colspan="14"| Rijeka - KWSO / Rijeka KWSO |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||96 ||48 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||13 ||1 ||4 ||93 ||51 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||96 ||48 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||84,5 ||59,5 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||80 ||64 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||0 ||7 ||80 ||64 ||22 || || |- !colspan="14"| Rijeka - KVIG |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||89 ||55 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||10 ||18 ||11 ||0 ||7 ||78 ||66 ||22 || || |- !colspan="14"| Rijeka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||56,5 ||87,5 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||8. ||10 ||18 ||4 ||0 ||14 ||43 ||101 ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||10 ||18 ||2 ||0 ||16 ||36 ||108 ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||97,5 ||46,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||11 ||3 ||4 ||91 ||53 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad / Jug ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||12 ||1 ||3 ||90,5 ||37,5 |25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||6 ||0 ||12 ||54,5 ||89,5 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||6 ||1 ||11 ||56 ||88 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||6 ||0 ||12 ||54 ||90 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||76 ||68 ||21 || || |- |2020./21. ||I. ||1. HKL || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutarnje poveznice == * [[Kuglački klub Mlaka Rijeka]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/Kugla%C4%8Dki-klub-Rijeka-889036221223050/ ''Kuglački klub Rijeka'', facebook stranica] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1174 aplikacija.kuglanje.hr, ''Rijeka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222804/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1174 |date=21. veljače 2021. }} * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki_klub/109 aplikacija.kuglanje.hr, ''Rijeka - 810110 (Kuglački savez Primorsko-goranske županije)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222806/https://aplikacija.kuglanje.hr/users/sign_in |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-rijeka/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB RIJEKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222807/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-rijeka/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == * [https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/sport-i-rekreacija/najznacajniji-klubovi-sportasi-grada-rijeke/ rijeka.hr, ''Najznačajniji uspjesi klubova i sportaša grada Rijeke''], pristupljeno 7. kolovoza 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kqk-rijeka-kvarner-wiener-stadische-osiguranje/328316/subjekti.aspx poslovna.hr, ''KUGLAČKI KLUB RIJEKA''] * [https://search.bisnode.hr/hr/1064113/k-k-rijeka/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "RIJEKA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222808/https://search.bisnode.hr/hr/1064113/k-k-rijeka/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-rijeka/Detaljno/584080 fininfo.hr, K.K "RIJEKA"] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rijeka, KK}} [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Rijeka]] 217y071e74e6p4dfduhg0fhbdt1snux 0 682329 7571196 7238873 2026-08-06T21:51:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Crikvenica | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Crikvenica" | nadimak = | godina osnivanja = 1959. | sjedište = Goranska 14, 51 260 [[Crikvenica]] | borilište = kuglana ''Dom Matija Mažića'', [[Bakar (grad)|Bakar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Jug (II.) }} '''Kuglački klub "Crikvenica"''' ('''''K.K. Crikvenica; Crikvenica''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Crikvenica|Crikvenice]], [[Primorsko-goranska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"1. B hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi drugog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''KK "Crikvenica"''''' je osnovana 15. prosinca 1959. godine, a službeno registrirana 1960. godine. U početku je klub koristio kuglanu u Vinodolskoj ulici, a od 1969. godine kuglanu u sklopu hotela "Ad Turres". <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], 1991. godine, ''"Crikvenica"'' ligaški nastupa u ligama ''Hrvatske kuglačke regije - Zapad'' i ''1. B hrvatskoj ligi''. <br> Od kraja 2000.-ih ''"Crikvenica"'' za treninge i nastupe koristi kuglane u [[Rijeka|Rijeci]], [[Bakar (grad)|Bakru]] i [[Dražice|Dražicama]] jer je postojeća u Crikvenici neuvjetna, te se očekuje njena modernizacija. == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL - Zapad * doprvak: 2014./15. ; 3. HKL - Zapad * prvak: 2012./13. (''Rijeka / Istra'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Crikvenica |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1993./94.|1993./94.]] ||II. ||2. HKL - Jug ||4. ||4 || || || || || || ||6 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||83 ||61 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||5. ||10 ||18 ||9 ||0 ||9 ||76 ||68 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||0 ||7 ||73 ||71 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zapad ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||97 ||79 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||4. ||10 ||18 ||9 ||0 ||7 ||65 ||63 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||9. ||11 ||20 ||7 ||1 ||12 ||66 ||94 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||10. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||77 ||99 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||8. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||70 ||106 ||17 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||9. ||12 ||22 || || || || || ||18 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||99 ||77 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||11 ||79 ||89 ||19 || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||91,5 ||84,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||84,5 ||91,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||10. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||69 ||107 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||12. ||12 ||22 ||5 ||2 ||15 ||65 ||111 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Rijeka / Istra ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||18 ||0 ||2 ||108 ||52 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||88 ||88 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||119 ||57 ||35 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Zapad ||4. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||92 ||84 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Jug - Zona Zapad ||5. ||6 ||10 ||4 ||0 ||6 ||37 ||43 ||8 ||<small> Prvi dio <br> nisu se plasirali u doigravanje za prvaka || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||10 ||18 ||8 ||1 ||9 ||64 ||80 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||72,5 ||71,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||II. ||1. B HKL - Jug ||8. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||67,5 ||76,5 ||14 || || |- |2020./21. ||II. ||1. B HKL - Jug || ||10 ||18 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Crikvenica]] == Vanjske poveznice == * [https://hr-hr.facebook.com/Kugla%C4%8Dki-klub-Crikvenica-156162701575034/ ''Kuglački klub Crikvenica''], facebook stranica * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/840 kuglanje.hr, ''Crikvenica''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1161 aplikacija.kuglanje.hr, ''Crikvenica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221041356/https://aplikacija.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1161 |date=21. veljače 2021. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-crikvenica/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB CRIKVENICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221041357/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-crikvenica/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/ostalo/kuglanje/kuglaci-crikvenice-vjeciti-nomadi-u-posljednje-vrijeme-domacini-su-na-drazicama sportcom.hr, ''Kuglači Crikvenice: Vječiti nomadi u posljednje vrijeme domaćini su na Dražicama''], obhavljeno 4. travnja 2015., pristupljeno 22. kolvoza 2020. * [https://www.crikva.hr/kuglacki-klub-crikvenica-proslavio-60-godisnjicu-postojanja/4855 crikva.hr, ''Kuglački klub "Crikvenica" proslavio 60. godišnjicu postojanja''], objavljeno 8. prosinca 2019., pristupljeno 22. kolvoza 2020. * [https://www.crikvenica.hr/sport crikvenica.hr, ''Sport''], pristupljeno 22. kolvoza 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-crikvenica/317174/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB CRIKVENICA ] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-crikvenica/Detaljno/583481 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB "CRIKVENICA"] * [https://search.bisnode.hr/hr/959338/kuglacki-klub-crikvenica/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "CRIKVENICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221041503/https://search.bisnode.hr/hr/959338/kuglacki-klub-crikvenica/ |date=21. veljače 2021. }} {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Crikevnica, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Crikvenica]] [[Kategorija:Šport u Crikvenici]] dgszjtihm5p0u52fbd4aobc8i6ya8pa 0 682388 7571276 7403317 2026-08-06T23:17:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571276 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Rakovica | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Rakovica" | nadimak = | godina osnivanja = 2006. | sjedište = Rakovica 6, 47 245 [[Rakovica]] | borilište = ''kuglana "Hotel Jezero'', [[Plitvička Jezera]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (III.) }} '''Kuglački klub "Rakovica"''' ('''''KK "Rakovica"; Rakovica''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Rakovica|Rakovice]], [[Karlovačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj ligi - Zapad"'', ligi trećeg stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''KK "Rakovica"''''' je osnovan 4. svibnja 2006. godine. Odmah u jesen počinje s ligaškim nastupima, te je dosad nastupao u raznim ligama kuglačke regije ''Zapad''. Klub redovito organizira turnir u povodu dana [[Rakovica|Općine Rakovica]]. <br> Kako u Rakovici nema kuglane, ''KK "Rakovica"'' za treninge i utakmice koristi kuglanu ''"Hotela Jezero"'' u sklopu ''[[Nacionalni park Plitvička jezera|Nacionalnog parka "Plitvička jezera"]]''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL - Zapad * drugoplasirani: 2024./25. ; 3. HKL - Zapad * prvak: 2016./17. (''Ogulin - Lika''), 2018./19. (''Ogulin - Lika'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Rakovica |- |2006./07. ||V. ||5. HKL - Zapad || || || || || || || || || || ||<ref name="kk_rakovica"> [https://www.rakovica.net/index.php/kuglacki-klub-rakovica rakovica.net, ''Kuglački klub Rakovica''], pristupljeno 23. kolovoza 2020. </ref> |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||4. HKL - Zapad ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||81,5 ||94,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||4. HKL - Zona Karlovac ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||80 ||64 ||23 || ||<ref name="kk_rakovica"/> |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||5. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||105,5 ||70,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||99,5 ||76,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||7. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||88,5 ||87,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Zapad - Ogulin / Lika ||4. ||11 ||20 ||12 ||1 ||7 ||94 ||66 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin - Lika ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||12 ||0 ||4 ||85 ||43 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||11. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||61 ||115 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Zapad - Ogulin - Lika ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||12 ||1 ||3 ||86 ||42 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL - Zapad ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||81 ||94 ||19 |- |2020./21. ||III. ||2. HKL - Zapad || ||12 ||22 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Rakovica]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kkRakovica ''Kuglački klub Rakovica''], facebook stranica * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/889 kuglanje.hr, ''Rakovica''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki_klub/108 kuglanje.hr, ''Rakovica - 810109 (Kuglački savez Karlovačke županije)''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-rakovica/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB RAKOVICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222708/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-rakovica/ |date=21. veljače 2021. }} * [http://www.rakovica.hr/index.php/udruge-i-zadruge/sportske-udruge/1280-kuglacki-klub-rakovica.html rakovica.hr, ''Kuglački klub Rakovica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927071248/http://rakovica.hr/index.php/udruge-i-zadruge/sportske-udruge/1280-kuglacki-klub-rakovica.html |date=27. rujna 2020. }} * [https://radio-mreznica.hr/tag/kuglacki-klub-rakovica/ radio-mreznica.hr, ''kuglacki-klub-rakovica''] * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/klubovi.html# kuglanje-kaz.weebly.com, ''Kuglački savez Karlovačke županije'' - ''Klubovi''] == Izvori == <small> * [https://www.rakovica.net/index.php/kuglacki-klub-rakovica rakovica.net, ''Kuglački klub Rakovica''], pristupljeno 23. kolovoza 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-rakovica/868481/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB RAKOVICA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-rakovica/Detaljno/578833 fininfo.hr, KK "RAKOVICA"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1000996/kk-rakovica/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "RAKOVICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222722/https://search.bisnode.hr/hr/1000996/kk-rakovica/ |date=21. veljače 2021. }} {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Rakovica, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Karlovačkoj županiji|Rakovica]] [[Kategorija:Rakovica]] 4ydbkguf9h0nsdd8lz18rbmtl762kjv 0 682430 7571209 7238883 2026-08-06T22:10:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571209 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Elektra | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Elektra" Križevci | nadimak = | godina osnivanja = 2008. | sjedište = Trg Svetog Florijana 3, 48 260 [[Križevci]] | borilište = ''"Kuglana 2"'', [[Koprivnica]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. B HKL - Sjever (II.) }} '''Kuglački klub "Elektra"''' ('''''KK "Elektra"; Elektra Križevci; Elektra''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Križevci|Križevaca]], [[Koprivničko-križevačka županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"1. B hrvatskoj kuglačkoj ligi - Sjever"'', ligi drugog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''KK "Elektra"''''' je osnovan 2008. godine. Od osnutka je pretežno nastupao u ligama regije ''"Sjever"''. U sezoni 2019./20. su bili članovi ''"1. B hrvatske lige - Sjever"''. <br> Kako u [[Križevci]]ma nema kuglane, ''KK "Elektra"'' za nastupe i treninge koristi kuglanu u [[Koprivnica|Koprivnici]]. == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL - Sjever * prvak: 2018./19. ; 3. HKL - Sjever * prvak: 2016./17. (''Zona Varaždin'') * doprvak: 2014./15. (''Varaždin'') == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Elektra |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||6. ||12 ||22 || || || ||86,5 ||89,5 ||23 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||7. ||13 ||24 ||11 ||2 ||11 ||103,5 ||88,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||5. ||11 ||20 ||11 ||1 ||8 ||91 ||69 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||14 ||1 ||5 ||94 ||66 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||83 ||93 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||14 ||2 ||2 ||101 ||43 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Sjever ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||77,5 ||66,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||14 ||2 ||2 ||92,5 ||51,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||12. ||12 ||22 ||2 ||1 ||19 ||45,5 ||130,5 ||5 || || |- |2020./21. || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Unutrašnje poveznice == * [[Križevci]] == Vanjske poveznice == * [https://portal.kuglanje.hr/pregled/ekipe/660 kuglanje.hr, ''Elektra Kž''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki_klub/24 kuglanje.hr, ''Elektra - 810024 (Kuglački savez Koprivničko-križevačke županije)''] * [http://krizevackisport.com/team/kk-elektra/ krizevackisport.com, ''Kuglački klub Elektra Križevci''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191228013657/http://krizevackisport.com/team/kk-elektra/ |date=28. prosinca 2019. }} * [https://www.krizevci.info/tag/kuglanje/ krizevci.info, ''kuglanje''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-elektra-krizevci/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ELEKTRA KRIŽEVCI''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211073005/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-elektra-krizevci/ |date=11. prosinca 2025. }} == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-elektra-krizevci/1130077/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ELEKTRA KRIŽEVCI] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-elektra-krizevci/Detaljno/581802 fininfo.hr, KK "ELEKTRA" KRIŽEVCI] * [https://search.bisnode.hr/hr/1027300/kk-elektra-krizevci/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "ELEKTRA" KRIŽEVCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220429/https://search.bisnode.hr/hr/1027300/kk-elektra-krizevci/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-elektra-krizevci/MMIJzt1C companywall.hr, KK "ELEKTRA" KRIŽEVCI] {{izvori}} {{Križevci-grad}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Elektra Križevci, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji|Elektra]] [[Kategorija:Šport u Križevcima]] 6w38l2lrfuswtrygv8ldagd45ubsp9q 0 683151 7571328 7562445 2026-08-07T03:00:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571328 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Age Kučukalići | titula = Bosanskohercegovačka plemićka obitelj | slika = Ali-aga Kučukalić mezar.jpg | opis slike = Mezar [[Ali-aga Kučukalić|Ali-age Kučukalića]] u [[Brčko]]m | vladavina = | krunidba = | titule = age | puno ime = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | mjesto pokopa = | datum pokopa = | prethodnik = | nasljednik = | način nasljeđivanja = | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = | obitelj = | vladarska himna = | otac = | majka = }} '''Kučukalići''' su [[Bošnjaci|bošnjačka]] [[beg]]ovska obitelj iz [[Brčko]]g, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U nekoliko izvora spominje se podatak da je [[Ali-aga Kučukalić]] bio prvi milijunaš u Bosni i Hercegovini, što potpuno korespondira vrijednosti kapitala kojim je raspolagao i svjetskim razmjerima trgovine koje je Brčko dosegnulo u tom periodu.<ref name="#1">{{cite web |url=https://www.biserje.ba/godisnjica-smrti-znamenitog-trgovca-i-dobrotvora-alijage-kucukalica/ |title=Godišnjica smrti znamenitog trgovca i dobrotvora Alijage Kučukalića |publisher=biserje.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Obiteljska povijest == [[Datoteka:Palata Kučukalića Brčko.jpg|thumb|lijevo|[[Palača]] Ali-age Kučukalića u [[Brčko]]m]] [[Datoteka:Hotel Posavina Brčko.jpg|thumb|lijevo|Hotel Posavina u Brčkom]] [[Datoteka:Kučukalić Gračanica.jpg|thumb|lijevo|Kučukalića kuća u [[Gračanica|Gračanici]]]] [[Ali-aga Kučukalić]] se u [[Brčko]] doselio iz [[Čačak|Čačka]] 1821. godine. U Brčkom se obogatio loveći ribu i trgujući soli. Sa svojim sinovi dao je neizbrisiv doprinos razvoju Brčkog, [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] i [[Gračanica|Gračanice]]. Kučukalići su u Brčkom gradili najznačajnije poslovno-stambene objekte koji i danas krase centar grada. Može se kazati da su dali pečat urbanom razvoju Brčkog kad je riječ graditeljskoj baštini. Njihovi objekti snažno oblikuju identitet grada i potvrđuju uklapanje graditelja u europske arhitektonske tokove. Većina ovih objekata nalazi se na stalnoj ili privremenoj listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine.<ref name="#1"/> U Brčkom je Ali-aga Kučukalić dao sagraditi austrougarsku vilu, danas poznatu kao [[Kučukalića kuća u Brčkom|Kočića kuća]]. Podignuta je u naselju Kolobara, u blizini [[Bijela džamija u Brčkom|Bijele džamije]]. Objekt je građen u pseudomaurskom stilu, prema projektu arhitekta Aleksandra Viteka. U istom gradu je, između ostalog, izgradio palaču, hotel Posavinu, [[Ruždija|ruždiju]] i Čačak [[Medresa|medresu]]. U Bosanskom Šamcu 1904. godine, Ali-aga i njegov sin Fehim-aga Kučukalić sagradili su austrougarsku vilu, koja je danas poznata kao [[Kučukalića kuća u Bosanskom Šamcu|Begova kuća]]. Kučukalića vilu gradili su talijanski majstori prema projektu Aleksandra Viteka. Fehim-aga je ovaj objekt prodao Husein-agi Repčiću, a od njega 1913. godine je kupio Muharem-beg Mahmutbegović. Tijekom, ali i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u prostorijama kuća se nalazila ambulanta, da bi vremenom preimenovana u Gradsku knjižnicu. Tu namjenu će imati sve do 1981. godine, kada je u ovu zgradu smješten Sud za prekršaje. Pored ove vile, Fehim-aga Kučukalić bio je vlasnik nekoliko kuća i konaka na prostoru Bosanskog Šamca. U Brčkom je u središtu grada izgradio zgradu za iznajmljivanje, koja je danas poznata kao zgrada Veselin Masleša.<ref>{{cite web |url=https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/10289-otimanje-branske-prolosti |title=Otimanje (Brčkanske) prošlost |publisher=dzematrahic.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> Drugi sin Ali-age, Mujaga Kučukalić, dao je sagraditi veliku kuću u Gračanici. Mujaga je bio oženjen kćerkom gračaničkog gradonačelnika i veleposjednika Gani-bega Muftića. Pored trgovačke djelatnosti, 1910. godine se upustio u političke vode, prilikom čega je na izborima navedene godine biran za predstavnika u Općinsko vijeće. Mujaga Kučukalić je tom prilikom opisan kao mlad i inteligentan čovjek dobrih manira.<ref>{{cite web |url=https://www.otisak.ba/emir-music-lik-i-djelo-kucukalica/ |title=Lik i djelo Kučukalića |publisher=otisak.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07 |archive-date=22. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222003235/https://www.otisak.ba/emir-music-lik-i-djelo-kucukalica/ |url-status=dead }}</ref> Ali-aga Kučukalić je umro 1905. godine u Brčkom. Za svoje zasluge i nemjerljiv doprinos široj društvenoj zajednici Ali-aga je odlikovan nišanom željezne krune III. reda. Iza njega je ostalo veliko potomstvo, ali u izvorima se navode različiti podatci o broju njegove djece. Prevladava podatak da je Ali-aga imao dva braka, iz prvog se izrodilo sedmero, a iz drugog desetero djece, a doživio je i praunučad. Od potomaka imenom su poznati sljedeći: Ibrahim (Ibrahim-aga), Salih (Hadži Salih-aga), Paša, Fehim (Hadži Fehim-aga), Abdulah (Hafiz Abdulah ef. ili Abdaga), Mustafa (Mujaga), Mehmed (Mehmed-aga) i Naza. Veličina materijalnih dobara, koje su poklonili za potrebe zajednice, Ali-agu Kučukalića i njegove potomke svrstavaju u red najvećih vakifa u Bosni i Hercegovini i najvećim u povijesti Brčkog. Izgradili su i poklonili tri medrese, a vakufnamom iz 1903. godine Ali-aga Kučukalić je uvakufio šest magaza, osam kuća na kat s vlastitim gradilištem ili bez njega, tri prizemne kuće, kuću s magazom, osamnaest dućana, pekarnicu, dvije kavane, berbernicu i gradilišta, te zemljište za mezarje na kojem su ukopavani Bošnjaci posljednjih 120 godina. Njegov sin Salih-aga Kučukalić 1909. godine vakufi 17 katastarskih čestica, a vakufom Kučukalića smatra se i zgrada [[Mekteb ibtidaija|Mektebi ibtidaije]], te most na rijeci Brki u Brčkom.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.preporod-brcko.ba/page/alijaga-kucukalic Uloga vakufa u razvoju Brčkog sa posebnim osvrtom na vakuf Alijage Kučukalića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927081553/http://www.preporod-brcko.ba/page/alijaga-kucukalic |date=27. rujna 2020. }} ''BZK Preporod Brčko'' * [https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6372-iz-prolosti-brkog-ali-aga-kuukali Iz prošlosti Brčkog: Ali-aga Kučukalić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618211517/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6372-iz-prolosti-brkog-ali-aga-kuukali |date=18. lipnja 2017. }}, Džemat Gornji Rahić [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Kučukalići]] pyusm57iude9cekwd4382x4c1ibhikg 0 683200 7571300 7238947 2026-08-07T00:00:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571300 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Zara - Auto Matrix | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Zara - Auto Matrix" | nadimak = | godina osnivanja = 1974. | sjedište = Šandora Petefija 204 A, 30 000 [[Osijek]] | borilište = ''Kuglana "Pampas"'', [[Osijek]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Zara - Auto Matrix"''' ('''''KK "Zara - Auto Matrix"; Zara - Auto Matrix Osijek; Zara - Auto Matrix''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Osijek]]a, [[Osječko-baranjska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Istok"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Klub je osnovan 1974. pod imenom '''''KK "Opeka"'''''. Do 1991., odnosno raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] ''"Opeka"'' se uspješno natjecala u ligama ''"Kuglačkog saveza Općine Osijek"''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Opeka"'' igra u ligama kuglačke regije ''"Istok"''. U sezoni 1996./97. su prvaci "''2. HKL - Istok"'', te sljedećih sezona uspješno igra u ''"1. B HKL - Sjever"'', četiri puta zaredom su drugoplasirani, potom je osvajaju u sezoni 2001./02., te se u sezoni 2002./03. natječu u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"Prvoj hrvatskoj ligi"]]'' iz koje odmah ispadaju, te narednih sezona pretežno igraju u ''"2. HKL - Istok"''. <br> 2010. ''"Opeka"'' mijenja ime u '''''Pampas"''''', a već 2011. godine klub dobiva novo ime po sponzoru - '''''"Monte-mont"''''' (''"Monte-Mont"'').<ref> [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/KK-Monte-mont-29-118/ kuglacki-savez-os.hr, ''KK ZARA - AUTO MATRIX''], pristupljeno 3. rujna 2020. </ref> 2020. godine dolazi do nove promjene imena kluba u '''''"Zara - Auto Matrix"''''', prema novom glavnom sponzoru kluba.<ref> [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Monte-mont-ode-u-povijest-1-5727-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''Monte-mont ode u povijest''], pristupljeno 3. rujna 2020. </ref> <br> Klub je 1994. godine uveden službeno u hrvatski registar udruga. <br> Klub je koristio četverostaznu kuglanu ''"Opeka"'', koja je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] pretrpjela značajna oštećenja te kasnije obnovljena, a danas pretežno koristi kuglanu ''"Pampas"''. == Uspjesi == === Ekipno === ==== nakon 1991. ==== ; 1. B HKL - Sjever * prvak: 2001./02. * doprvak: 1997./98., 1998./99., 1999./2000., 2000./01. ; 2. HKL - Istok * prvak: 1996./97., 2003./04. * doprvak: 2017./18. ; 3. HKL * prvak: 2006./07. (''Zona Osijek'') ==== do 1991. ==== ; Prvi razred KSO Osijek * prvak: 1990. * doprvak: 1984. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Opeka |- |1996./97. ||III. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || ||<ref> [http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/9452_Povijest-OS-kuglanja-17.pdf kuglacki-savez-os.hr, Dragutin Kerže: ''Feljton: Povijest osječkog luglanja (17)''], preuzeto 3. rujna 2020. </ref> |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 || || || || ||123 ||53 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||131 ||45 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||1 ||5 ||113 ||63 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||101 ||75 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||115 ||61 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||12. ||12 ||22 ||2 ||1 ||19 ||50 ||126 ||5 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||127 ||49 ||39 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||7. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||85 ||91 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 75,5 ||100,5 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HKL - Zona Osijek ||bgcolor="gold"|1. ||8 (16) ||14 ||9 ||1 ||4 ||75 ||37 ||19 ||<small> ''Liga za prvaka'' || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||98 ||78 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||89,5 ||86,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||77,5 ||98,5 ||19 || || |- !colspan="14"| Pampas |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||75 ||101 ||21 || || |- !colspan="14"| Monte-monnt / Monte-Mont |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||80,5 ||95,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||5. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||87 ||89 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||80,5 ||95,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||80 ||96 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Istok ||4. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||101 ||75 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||4. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||75 ||69 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||10 ||3 ||5 ||85 ||59 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||7. ||12 ||22 ||9 ||3 ||10 ||87 ||89 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL - Istok ||12. ||12 ||22 ||2 ||2 ||18 ||52,5 ||123,5 ||6 || || |- !colspan="14"| Zara - Auto Matrix |- |2020./21. || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == * Miroslav Liović == Unutarnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/KK-ZARA---AUTO-MATRIX-29-118-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''KK ZARA - AUTO MATRIX''] * [https://portal.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1257 portal.kuglanje.hr, ''Zara-Auto Matrix''] * [https://portal.kuglanje.hr/pregled/ekipe/874 portal.kuglanje.hr, ''Monte-mont''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki_klub/76 kuglanje.hr, ''Zara-Auto Matrix - 810076 (Kuglački savez Osječko baranjske županije)''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kluglacki-klub-monte-mont/ sportilus.com, ''KLUGLAČKI KLUB MONTE-MONT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223634/https://www.sportilus.com/klubovi/kluglacki-klub-monte-mont/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Povijest-osjeckog-kuglanja-20-2450-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''Povijest osječkog kuglanja''], pristupljeno 3. rujna 2020. * [https://web.archive.org/web/20111009060529/http://www.kuglacki-savez-os.hr/kategorija/2--liga-27/ kuglacki-savez-os.hr, ''klubovi - 2. liga''], wayback arhiva * [http://zsugos.hr/clanice/#K zsugos.hr, ''Zajednica športskih udruga Grada Osijeka'', ''Članice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924203817/https://zsugos.hr/clanice/#K |date=24. rujna 2020. }}, pristupljeno 3. rujna 2020. * [https://zsugos.hr/kuglana-opeka/ zsugos.hr, ''Zajednica športskih udruga Grada Osijeka'', ''Kuglana Opeka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200922144813/https://zsugos.hr/kuglana-opeka/ |date=22. rujna 2020. }}, pristupljeno 3. rujna 2020. * [https://zsugos.hr/gradska-kuglana-pampas/ zsugos.hr, ''Zajednica športskih udruga Grada Osijeka'', ''Kuglana Pampas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200811212324/https://zsugos.hr/gradska-kuglana-pampas/ |date=11. kolovoza 2020. }}, pristupljeno 3. rujna 2020. * [http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-opeka_1_284.aspx aktivni.net, ''Kuglački klub Opeka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506013607/http://www.aktivni.net/kuglacki-klub-opeka_1_284.aspx |date=6. svibnja 2021. }}, pristupljeno 3. rujna 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-zara-auto-matrix/328998/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ZARA - AUTO MATRIX] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-monte-mont/Detaljno/592984 fininfo.hr, KK "MONTE-MONT"] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Zara - Auto Matrix, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Zara - Auto Matrix]] [[Kategorija:Kuglanje u Osijeku]] 4mh4wy6ubqnhr5zy3q47o39wbsybjpt 0 683222 7571274 7238922 2026-08-06T23:15:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571274 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Radnik | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Radnik" | nadimak = | godina osnivanja = 1997. | sjedište = Hrvatske bratske zajednice 80, 10 410 [[Velika Gorica]] | borilište = ''kuglana "Radnik"'', [[Velika Gorica]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Radnik"''' ('''''KK "Radnik"; Radnik Velika Gorica; Radnik''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Velika Gorica|Velike Gorice]], [[Zagrebačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"1. B hrvatskoj ligi - Sjever"'', ligi drugog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''KK "Radnik"''''' je osnovan 1997. godine. Klub se natjecao u različitim hrvatskim kuglačkim ligama., te je nekoliko sezona sudjelovao i u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"Prvoj hrvatskoj ligi"]]''.<ref> [https://www.zagrebancija.com/gorica-gradonacelnik-primio-kuglacki-klub-radnik/ zagrebancija.com, ''Gorica: Gradonačelnik primio kuglački klub Radnik''], objavljeno 2. lipnja 2010., pristupljeno 3. rujna 2020. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL -Sjever * doprvak: 2016./17. ; 2. HKL - Centar * pobjednik: 2007./08., 2009./10., 2011./12., 2015./16. * doprvak: 2018./19., 2023./24. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Radnik |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||9. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||69 ||107 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||96,5 ||79,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||6. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||90 ||86 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||6. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||100 ||76 ||25 |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||16 ||1 ||5 ||125 ||51 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||4. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||108 ||68 ||30 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||21 ||1 ||0 ||151,5 ||24,5 ||43 || ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za 1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] ||11. ||12 ||22 ||5 ||1 ||16 ||68 ||108 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||20 ||1 ||1 ||143 ||33 ||41 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||1. HKL ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||74 ||102 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||I. ||1. HKL ||11. ||12 ||22 ||4 ||2 ||16 ||64 ||112 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||105 ||71 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||21 ||0 ||1 ||143,5 ||32,5 ||42 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||108 ||68 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||11. ||12 ||22 ||5 ||1 ||16 ||66 ||110 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||2 ||3 ||117 ||59 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||11. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||61,5 ||114,5 ||13 || || |- |2020./21. || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Velika Gorica]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20100210082750/http://www.kk-radnik.hr/ kk-radnik.hr], wayback arhiva * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1169 kuglanje.hr, ''Radnik''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki_klub/107 kuglanje.hr, ''Radnik - 810108 (Kuglački savez Zagrebačke županije)''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-radnik/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB RADNIK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222612/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-radnik/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [https://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/?page_id=659 sport-zagrebacke-zupanije.hr, ''ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA VELIKA GORICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919150649/https://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/?page_id=659 |date=19. rujna 2020. }}, pristupljeno 3. rujna 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-radnik/322771/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB RADNIK] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-radnik/Detaljno/572479 fininfo.hr, KK "RADNIK"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1015061/kk-radnik/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "RADNIK"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222613/https://search.bisnode.hr/hr/1015061/kk-radnik/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-radnik/MMIKttpY/osnovno companywall.hr, ''KK "RADNIK"''] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Radnik Velika Gorica, KK}} [[Kategorija:Šport u Velikoj Gorici]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Zagrebačkoj županiji|Radnik]] c81vsbtjl08i1l670egv990x3tfk59e 0 683306 7571299 7238945 2026-08-06T23:57:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571299 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Zagreb | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Zagreb" | nadimak = | godina osnivanja = 1946. | sjedište = Klanječka 37, 10 000 [[Zagreb]] | borilište = kuglana ''"Pongračevo"'', [[Zagreb]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKLŽ]] (I.) }} '''Kuglački klub Zagreb''' ('''''KK "Zagreb"; "Zagreb"''''') je ženski [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zagreb]]a, [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|Prvoj hrvatskoj kuglačkoj ligi za žene]]''. == O klubu == Klub je osnovan 2. svibnja 1946. godine kao kugklačka sekcija športskog društva '''''"Končar"''''' (povremeno i kao '''''"Rade Končar"'''''), uz potporu [[Končar Elektroindustrija|istoimenog poduzeća]], formiravši žensku i [[Kuglački klub Purger Zagreb|mušku ekipu]]. ''"Končar"'' je koristio više kuglana u [[Zagreb]]u, a najdulje kuglanu u sklopu ''[[Dom sportova (Zagreb)|"Doma Sportova"]]'', a 1987. godine prelazi u kuglanu ''"Pongračevo"''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ženska ekipa ''"Končara"'' nastupa u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|"Prvoj hrvatskoj ligi"]]'' do 1997. godine. Do 1998. godine dolazi do reorganizacije kluba, te dobiva novo ime - '''''KK "Zagreb"''''', osvaja se ''"1. B HKL - Sjever"'' i klub nanovo postaje član ''"1. A HKL"''. 1999. godine muška ekipa se osamostaljuje u novi klub - ''[[Kuglački klub Purger Zagreb|"Purger"]]''. 2000.-ih godina ''KK "Zagreb"'' postaje jedan od vodećih ženskih kuglačkih klubova u Hrvatskoj, višestruki prvak i osvajač kupa, te osvajač međunarodnih natejacanja. == Uspjesi == === Ekipno === ==== međunarodna ==== ; [[WNBA-NBC Svjetski kup za žene|Svjetski kup]] * drugoplasirani: 2006. ; [[WNBA-NBC Europski kup za žene|Europski kup]] * pobjednik: 2012. * drugoplasirani: 2003., 2008. ; [[NBC kup za žene|NBC kup]] * pobjednik: 2004., 2005., 2007. ==== domaća - nakon 1991. ==== ; [[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. hrvatska liga]] * prvakinje: 2005./06., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2016./17. * doprvakinje: 2000./01., 2002./03., 2007./08., 2011./12. * trećeplasirane: 1999./2000., 2001./02., 2003./04., 2004./05., 2006./07., 2013./14. ; 1. B HKL - Sjever * prvak: 1998./99. ; 2. HKL - Centar * prvak: 2007./08.<small>{{fusg|REZ}}</small> * drugoplasirani: 2003./04.<small>{{fusg|REZ}}</small>, 2006./07.<small>{{fusg|REZ}}</small> ; [[Kup Hrvatske u kuglanju za žene|Kup Hrvatske]] * pobjednik: 2009./10., 2013./14. * finalist: 2011./12. ==== domaća - do 1991. ==== ; [[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju za žene|Prvenstvo SR Hrvatske]] * prvaci: 1973. <small> {{fusd|REZ}} - rezervna ekipa </small> === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Končar |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992.|1992.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. HKL]] ||6. ||12 || || || || || || ||43 ||<small> igrano turnirski || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1992./93.|1992./93.]] ||I. ||1. HKL ||6. ||13 || || || || || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1993./94.|1993./94.]] ||I. ||1. HKL ||9. ||12 || || || || || || ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1994./95.|1994./95.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga za žene|1. A HKL]] ||7. ||12 || || || || || || ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1995./96.|1995./96.]] ||I. ||1. A HKL ||9. ||12 || || || || || || ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1996./97.|1996./97.]] ||I. ||1. A HKL ||11. ||12 || || || || || || ||17 || || |- |1997./98. || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="14"| Zagreb |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||bgcolor="gold"|1. ||13 ||24 ||22 ||2 ||0 ||144 ||48 ||46 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 1999./2000.|1999./2000.]] ||I. ||1. A HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||15 ||1 ||4 ||107 ||53 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2000./01.|2000./01.]] ||I. ||1. A HKL ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||14 ||4 ||2 ||108 ||52 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||I. ||1. A HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||119 ||57 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2002./03.|2002./03.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||11 ||3 ||4 ||93 ||51 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||13 ||1 ||4 ||93 ||51 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||92,5 ||51,5 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||17 ||0 ||1 ||114 ||30 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||93 ||51 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||14 ||0 ||4 ||100 ||44 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||17 ||0 ||1 ||106 ||38 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||17 ||0 ||1 ||111,5 ||32,5 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||15 ||2 ||1 ||107 ||37 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2011./12.|2011./12.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||100 ||44 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2012./13.|2012./13.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||10 ||18 ||13 ||1 ||4 ||97,5 ||46,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2013./14.|2013./14.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||86,5 ||57,5 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2014./15.|2014./15.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||78 ||66 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2015./16.|2015./16.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||86,5 ||57,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2016./17.|2016./17.]] ||I. ||1. HKL ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||103 ||41 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2017./18.|2017./18.]] ||I. ||1. HKL ||4. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||87 ||57 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2018./19.|2018./19.]] ||I. ||1. HKL ||5. ||10 ||18 ||9 ||2 ||7 ||79 ||65 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2019./20.|2019./20.]] ||I. ||1. HKL ||7. ||10 ||18 ||5 ||3 ||10 ||63 ||81 ||13 || || |- |2020./21. ||I. ||1. HKL || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} === Rezervna ekipa === {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Zagreb II |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever ||6. ||8 ||12 ||4 ||0 ||8 ||42 ||54 ||8 ||<small> iz ljestvice do 12. kola || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||88 ||96 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||13 ||1 ||4 ||97 ||47 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||11 ||1 ||4 ||84 ||44 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||11 ||1 ||4 ||84 ||44 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||11 ||2 ||3 ||82 ||46 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||10. ||10 ||3 ||1 ||14 ||46 ||98 ||5 (-2) || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Centar ||8. ||11 ||20 ||10 ||0 ||10 ||68 ||92 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za žene 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Centar || ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||66 ||78 || ||<small> van konkurencije || |- | || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutarnje poveznice == * [[Kuglački klub Purger Zagreb]] == Vanjske poveznice == * [http://www.kkzagreb.hr/ kkzagreb.hr] * [https://www.kuglanje.hr/pregled/ekipe/1176 kuglanje.hr, ''Zagreb''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki_klub/142 kuglanje.hr, ''Zagreb - 810144 (Zagrebački kuglački savez)''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zagreb/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ZAGREB''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223503/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zagreb/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [http://www.kkzagreb.hr/o-nama/ kkzagreb.hr, ''O nama''], pristupljeno 4. rujna 2020. * Eduard Hamar: ''Zlatna knjiga zagrebačkoga kuglanja'', Zagreb, 2016., ISBN 978-953-59048-0-9 (Zagrebački kuglački savez), ISBN 978-953-7546-09-0 (Libera Editio) * [https://www.zagrebacki.hr/2017/09/22/kk-zagreb-zbog-baby-booma-otezana-obrana-naslova/ zagrebacki.hr, ''KK ZAGREB: Zbog baby-booma otežana obrana naslova''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223503/https://www.zagrebacki.hr/2017/09/22/kk-zagreb-zbog-baby-booma-otezana-obrana-naslova/ |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 22. rujna 2017., pristupljeno 4. rujna 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-zagreb/321213/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ZAGREB] * [https://search.bisnode.hr/hr/1096488/kuglacki-klub-zagreb/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB ZAGREB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223503/https://search.bisnode.hr/hr/1096488/kuglacki-klub-zagreb/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-zagreb/Detaljno/609099 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB ZAGREB] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, kuglanje}} [[Kategorija:Hrvatski ženski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb]] rc0xrs9vtamdel9vtwasxz4u56ukz0l 0 683977 7571392 7501028 2026-08-07T06:38:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571392 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|zgrada}} [[Slika:Gubave kuce 02.JPG|minijatura|desno|250px|''Gubave kuće'' pored Metkovića]] '''Leprozorij''' u [[Metković]]u, t.zv. Gubave kuće, medicinska ustanova. == Povijest == Guba je zarazna bolest koja je stoljećima harala Europom pa tako i Hrvatskom. Svaki je veći grad u Dalmaciji imao [[leprozorij]], a ovaj u Metkoviću nastao je u odnosno nedavnoj prošlosti, [[medicina u 1905.|1905.]] godine.<ref name="Mć"/> Podignut je u vremenima kad je izgledalo da je [[guba]] nestala. Iščezla je koncem 18. stoljeća. No, iznenada se je pojavila<ref name="Mć"/> u dolini Neretve krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća.<ref name="Dugandžić"/> Po svemu sudeći došla je iz susjedne BiH, kamo su ju prenijeli osmanski vojnici;<ref name="Mć"/> područje Cazina je poznato endemsko područje gube.<ref name="veterina"/> Austrijska Kraljevina Dalmacija imala je početkom 20. st. tek 7 gubavaca,<ref name="Mć"/> a u cijeloj Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća bilo je 17 registriranih slučajeva.<ref name="veterina">Željko Cvetnić: [https://veterina.com.hr/?p=37848 ''Lepra – “smrt prije smrti”, zoonoza koja još uvijek prijeti (*) '']Portal Veterina. 26. studenoga 2014.. Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Prvih par gubavaca iz neretvanskog kraja umro je 1902. godine.<ref name="Dugandžić"/> Radi sprječavanja širenja bolesti, namjesništvo je iz Zagreba zapovijedilo pronaći mjesto za leprozorij kamo bi smjestili sve gubavce iz Kraljevine Dalmacije. Lokacija je nađena na 2 km od ondašnjeg grada na predjelu Pavlovači.<ref name="Mć"/> Izbor doline rijeke Neretve kao lokaliteta izolacije leproznih još je jače pridonijela izreci „Dolina Neretve od Boga prokleta“,<ref name="veterina"/> jer su njome često harale malarija, a u 19. stoljeću kuga 1827., dvaput kolera, 1854. i 1886. te koncem 19. stoljeća i guba.<ref name="Dugandžić"/>{{is|105.}} Zbog nemoći ondašnje medicine, nagrđenosti bolesnika i lakoće širenja te time i ubijanja normalna društvenog i gospodarstvenog života, bolesnici od gube bili su stigmatizirani, a sam kraj s takvim bolesnicima bio je tijekom povijesti obilježen nerazvijenošću, siromaštvom i bolestima.<ref name="veterina"/> Leprozorij je podignut [[arhitektura u 1905.|1905.]] godine. Tu su bile bolesničke sobe, ambulanta i kapelica.<ref name="Mć"/> Građevine su bile prizemnice od oko 115 m² i 62 m². U krugu leprozorija gubavci su se mogli baviti uzgojem povrtnih kultura za osobne potrebe. U leprozoriju je tijekom vremena bilo osam bolesnika iz triju obitelji.<ref name="veterina"/> Svećenik je bolesnicima davao sv. pričest pincetom. Većina bolesnika umrla je 1925. godine.<ref name="Mć"/> Zbog maloga broja preostalih bolesnika leprozorij je zatvoren, a ostatak bolesnika prebačen u Sarajevo.<ref name="Dugandžić">Žarko Dugandžić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/274283 ''Smrtnost u općini metković od 1850. do 1918. godine, na temelju matičnih knjiga umrlih''] Hum XI (2016.) 16. str. 105.</ref> Zatvaranjem leprozorija službeno je iskorijenjena guba u Hrvatskoj.<ref name="Mć">[http://www.metkovic.hr/opci/default.asp?izb=zanimljivo.asp ''Jeste li znali'']Grad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Gradovi_i_županije#Metković|dopusnicu]].</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Građevine u Metkoviću]] [[Kategorija:Zdravstvene ustanove u Hrvatskoj]] ialp1fda4inmiq59u4fv2pfavex5tqe 0 683987 7571324 7261296 2026-08-07T02:47:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571324 wikitext text/x-wiki {{drugoznačenje2|[[Kuća Europe]]}} [[Datoteka:Zagreb 2013 - panoramio (10).jpg|mini|266x266px|Zgrada Kuće Europe, 2013.]] '''Kuća Europe''' informativna je ustanova na [[Europski trg (Zagreb)|Europskom trgu]] u [[Zagreb]]u, sjedište predstavništva [[Europska komisija|Europske komisije]] u Hrvatskoj. Nalazi se u Cesarčevoj ulici 4 – 6.<ref>{{Citiranje weba|title=Informacijski centar Kuće Europe|url=https://croatia.representation.ec.europa.eu/o-nama/informacijski-centar-kuce-europe_hr|url-status=live|access-date=2025-07-27|website=Europska komisija|language=hr}}</ref> Otvorena je ponedjeljka 1. srpnja 2013.,<ref name="PD"/> na prvi dan članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Predstavlja mjesto gdje građani mogu dobiti sve informacije o [[Europska unija|Europskoj uniji]] i pravima koja im pripadaju kao građanima Europske unije. Druga namjena je da građanima služi za izražavanje mišljenja i diskusija o radu EU-a. Namijenjena je svim građanima i mjesto je dijaloga Europske unije s njenim građanima. U Kući je [[Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj]] i [[Stalno predstavništvo Europske unije u Republici Hrvatskoj]].<ref>[http://www.europski-fondovi.eu/vijesti/otvorena-ku-europe-u-zagrebu ''Otvorena kuća Europe u Zagrebu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170721133154/http://europski-fondovi.eu/vijesti/otvorena-ku-europe-u-zagrebu |date=21. srpnja 2017. }} Europski fondovi. 2. srpnja 2013. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref><ref>[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/srpanj/otvorena_kuca_europe_u_sredistu_zagreba%C2%A0 ''Otvorena kuća Europe u Zagrebu'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Vlada RH. 2. srpnja 2013. stranica neaktivna.</ref><ref>Lana Đurčević: [https://www.europe.hr/uncategorized/europska-kuca/ ''Europska kuća''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915222746/http://www.europe.hr/uncategorized/europska-kuca/ |date=15. rujna 2019. }} Europski dom Zagreb. nedatirano. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Ustanova je otvorena u Ban centru u središtu Zagreba.<ref name="PD"/> Otvaranju su nazočili ondašnji hrvatski premijer Zoran Milanović, Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, Othmar Karas, potpredsjednik EP-a i Viviane Reding, potpredsjednica EK-a, potpredsjednica Vlade RH i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Füle.<ref name="PD">Poslovni dnevnik: [https://www.poslovni.hr/hrvatska/u-kuci-europe-hrvati-mogu-doznati-sve-o-pravima-graana-eu-245888 ''U Kući Europe Hrvati mogu doznati sve o pravima građana EU ''] Poslovni dnevnik. 1. srpnja 2013. Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Prvotna adresa bila je Cesarčeva 6<ref>Net.hr: [https://net.hr/danas/hrvatska/jos-jedna-ceremonija-otvorili-kucu-europe-u-centru-zagreba/ '' Još jedna ceremonija: Otvorili Kuću Europe u centru Zagreba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180701194033/https://net.hr/danas/hrvatska/jos-jedna-ceremonija-otvorili-kucu-europe-u-centru-zagreba/ |date=1. srpnja 2018. }} Net.hr. 1. srpnja 2013. Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Još kada je otvorena Kuća Europe, koju dijele Europska komisija i [[Europski parlament]], postojala je zamisao da se prostor ispred nje nazove Europskim trgom. Nakon što je uređena Vlaška, Kurelčeva, Cesarčeva i Bakačeva ulica, preimenovani Europski trg otvoren je 25. ožujka 2017., na 60. obljetnicu potpisivanja [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskih ugovora]], koje se uzima za nadnevak osnivanja organizacije preteče Europske unije.<ref>HINA: [https://www.vecernji.hr/zagreb/ovaj-zagrebacki-trg-od-danas-i-sluzbeno-ima-novi-naziv-1158705 ''Ovaj zagrebački trg od danas i službeno ima novi naziv ''] Večernji list. 25. ožujka 2017. . Pristupljeno {{safesubst:CURRENTDAY}}. {{safesubst:CURRENTMONTHNAME}} 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zgrade u Zagrebu]] [[Kategorija:Institucije Europske unije]] 7ypjz105vdkvdu2h6g93d1kks2n1h3k 0 684691 7571433 6806590 2026-08-07T09:05:15Z Argo Navis 852 7571433 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sibirski galeb | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = | slika = HeuglinGull2.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Charadriiformes]] | familia = [[Laridae]] | genus = ''[[Larus]]'' | species = ''[[Larus fuscus|L. fuscus]]'' | subspecies = '''''L. f. heuglini''''' | troimeno = ''Larus fuscus heuglini'' | troimeno_autorstvo = [[Charles Robert Bree|Bree]], 1876., sjeverni [[Sibir]] }} [[Datoteka:Heuglins_gull.jpg|mini|Sibirski galeb u letu, Vasai, Maharashtra, Indija]] '''Sibirski galeb''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Larus fuscus heuglini''), je [[morska ptica]] iz roda ''[[Galeb|Larus]]''. Ponekad se smatra zasebnom vrstom (''Larus heuglini''), ali se uglavnom smatra [[Podvrsta|podvrstom]] [[Tamnoleđi galeb|tamnoleđeg galeba]].<ref name="Collinson et al"/><ref name="ioc"/><ref name="hbw"/> Ptice u istočnom dijelu rasprostranjenosti sibirskog galeba često su po leđima blijeđe sive, a ponekad se smatraju zasebnom podvrstom ''Larus fuscus taimyrensis''. Moguće je da su rezultat [[Hibridizacija kod galebova|hibridizacije između galebova]] tundre i [[Istočnosibirski galeb|istočnosibirskih galebova]]. Sibirski galebovi se razmnožavaju u [[Tundra|tundri]] sjeverne [[Rusija|Rusije]] od [[Kola (poluotok)|poluotoka Kola]] na zapadu do [[Poluotok Tajmir|poluotoka Tajmir]] na istoku. Redovito se prijavljuju opažanja ovih u [[Finska|Finskoj]], gdje se ponekad i razmnožavaju. Zimi migriraju prema jugu, u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnu Aziju]], [[indijski potkontinent]], [[Istočna Azija|istočnu Aziju]] i [[Istočna Afrika|istočnu Afriku]]. Mali je broj zabilježen u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], viđen je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], a može se pojaviti kao skitnica u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]]. == Opis == Ovo su veliki galebovi zaobljene glave, snažnog kljuna, te dugih nogu i krila. Duljina im je od 53 to 70 cm, raspon krila od 138 to 158 cm, a tjelesna masa od 745 to 1360 grama.<ref name="Olsen"/> Leđa i krila tamno su sive boje, promjenjive sjene, ali često slične rasi ''graelsii'' nešto manjeg [[Tamnoleđi galeb|tamnoleđeg galeba]]. Zimi im je glava samo blago prošarana smeđom bojom, ali jače prošarana na stražnjem dijelu vrata. Noge su obično žute, ali mogu biti i ružičaste. Do [[Mitarenje|Dmitaenja]] dolazi kasnije nego kod većine srodnih vrsta, tako da ptice u rujnu i listopadu još uvijek imaju glave bez tamnih linija i istrošeno [[primarno perje]]. Letno perje možda neće u potpunosti izrasti do veljače ili ožujka, kada je glava još uvijek prošarana. Hrane se uglavnom [[mekušci]]ma, [[crvi]]ma i [[rakovi]]ma ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="Collinson et al">{{cite journal |last1=Collinson |first1=J.M. |last2=Parkin |first2=D.T. |last3=Knox |first3=A.G. |last4=Sangster |first4=G. |last5=Svennson |first5=L. |year=2008 |title=Species boundaries in the Herring and Lesser Black-backed Gull complex |journal=British Birds |volume=101 |issue=7 |pages=340–363 |url=https://www.britishbirds.co.uk/wp-content/uploads/article_files/V101/V101_N07/V101_N7_2_25.pdf |access-date=2020-09-24 |archive-date=2020-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201203094839/http://britishbirds.co.uk/wp-content/uploads/article_files/V101/V101_N07/V101_N7_2_25.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="ioc">{{cite web |editor1-last=Gill |editor1-first=Frank |editor1-link=Frank Gill (['editor1-link']="Frank Gill (ornitolog)") |editor2-last=Donsker |editor2-first=David |year=2019 |title=Noddies, gulls, terns, auks |work=World Bird List Version 9.2 |url=https://www.worldbirdnames.org/bow/gulls/ |publisher=International Ornithologists' Union |accessdate=24. lipnja 2019.}}</ref> <ref name="hbw">{{cite book |last1=Burger |first1=J. |last2=Gochfeld |first2=M. |last3=Kirwan |first3=G.M. |last4=Christie |first4=D.A. |last5=de Juana |first5=E. |last6=Garcia |first6=E.F.J. |chapter=Lesser Black-backed Gull (''Larus fuscus'') |editor1-last=del Hoyo |editor1-first=J. |editor2-last=Elliott |editor2-first=A. |editor3-last=Sargatal |editor3-first=J. |editor4-last=Christie |editor4-first=D.A. |editor5-last=de Juana |editor5-first=E. |title=Handbook of the Birds of the World Alive |publisher=Lynx Edicions |chapterurl=http://www.hbw.com/node/53986 |accessdate=2017-04-21}}</ref> <ref name="Olsen">''Gulls: Of North America, Europe, and Asia'' by Klaus Malling Olsen & Hans Larsson. Princeton University Press (2004). {{ISBN|978-0691119977}}.</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.gull-research.org/heuglini/heuglinsgull.html Heuglin's Gull], Gull Research Organization * [https://web.archive.org/web/20060829033228/http://www.birdskorea.org/lwhgid.asp The "Herring Gull" Assemblage in South Korea], Birding Korea [[Kategorija:Galeb]] 4bemp5ftyujd2fc6ndxl2z7qt4x5lwq 0 686274 7571204 7238880 2026-08-06T22:02:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571204 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Dubravčan | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Dubravčan" Donja Dubrava | nadimak = | godina osnivanja = 1975. | sjedište = Mihovila Pavleka Miškine 1, 40 328 [[Donja Dubrava]] | borilište = ''"Kuglana "'', [[Koprivnica]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. hrvatska liga - Sjever - zona Varaždin (IV.) }} '''Kuglački klub "Dubravčan"''' (''''''KK "Dubravčan"; Dubravčan Donja Dubrava; Dubravčan''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Donja Dubrava|Donje Dubrave]], [[Međimurska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2020./21. klub se natječe u ''"3. hrvatskoj ligi - Sjever - zona Vararaždin"'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Dubravčan"''''' je osnovan 1975. goine, te je u početku djelovao više orijentiran na rekreativno bavljenje športom. Prvi uspjesi dolaze sredinom 1980.-ih. 1989. godine muški par osvaja. mjesto na prvenstvu Jugoslavije. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], 1992. godine, ''"Dubravčan"'' nastupa u kuglačkim ligama regije ''Sjever"''. <br> Za nastupe i treninge klub je koristio kuglanu ''SRC "Mladost"'' u [[Čakovec|Čakovcu]], te kuglanama u [[Varaždin]]u i [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]], te posljednjih godina u [[Koprivnica|Koprivnici]]. == Uspjesi == === Ekipno === === nakon 1992. === ; 3. HKL - Sjever * prvak: 2012./13. (''Varaždin'') === do 1991. === ; 2. međimurska liga * prvak: 1987./88. === Pojedinačno (po disciplinama) === ; Prvenstvo Jugoslavije za parove * doprvaci: 1989. ; Prvenstvo SR Hrvatske za parove * trećeplasirani: 1989. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Dubravčan |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin || ||9. ||12 ||22 || || || ||71 |105 ||15 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin || ||bgcolor="gold"|1. ||13 ||24 ||16 ||2 ||6 ||121 ||71 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Sjever || ||12. ||12 ||22 ||2 ||1 ||19 ||50 ||126 ||5 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin || ||5. ||11 ||20 ||10 ||2 ||8 ||87 ||73 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Sjever - Varaždin || ||9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||79 ||97 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||0 ||7 ||76 ||68 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin || ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||95,5 ||80,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin || ||5. ||11 ||20 ||12 ||0 ||8 ||91,5 ||68,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin || ||8. ||11 ||16 ||6 ||0 ||10 ||59 ||69 ||12 || || |- |2020./21. ||IV. ||3. HKL - Sjever - Zona Varaždin || || ||9 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Donja Dubrava]] == Vanjske poveznice == * [https://portal.kuglanje.hr/pregled/ekipe/682 portal.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Dubravčan''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/19 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Dubravčan - 810019''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-dubravcan-donja-dubrava/ sportilus.com, KUGLAČKI KLUB DUBRAVČAN DONJA DUBRAVA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221220354/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-dubravcan-donja-dubrava/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [http://www.donjadubrava.hr/defaultcont.asp?id=42 donjadubrava.hr, ''Kuglački klub Dubravčan - Donja Dubrava''], pristupljeno 16. listopada 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-dubravcan/317867/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB DUBRAVČAN DONJA DUBRAVA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-dubravcan/Detaljno/607853 fininfo.hr, KK "DUBRAVČAN"] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-dubravcan/MMKCqtvC/osnovno companywall.hr, ''KUGLAČKI KLUB "DUBRAVČAN" DONJA DUBRAVA''] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Dubravčan Donja Dubrava, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Međimurskoj županiji]] nxn4cagb59b9qjl6wgh339fmwbmqmtn 0 686763 7571434 6750989 2026-08-07T09:06:43Z Argo Navis 852 7571434 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Eskimski galeb | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref =<ref name="iucn">{{cite journal |last1=Butchart |first1=S. |last2=Symes |first2=A. |title=Larus glaucoides |journal=[[IUCN Red List of Threatened Species]] |volume=2012 |page=e.T22694346A39183818 |year=2012 |doi=10.2305/IUCN.UK.2012-1.RLTS.T22694346A39183818.en}}</ref> | slika = THGUc.jpg | slika_širina = 250px | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Charadriiformes]] | familia = [[Laridae]] | genus = ''[[Larus]]'' | species = '''''[[Larus glaucoides|L. glaucoides]]''''' | subspecies = '''''L. g. thayeri''''' | troimeno = ''Larus glaucoides thayeri'' | sinonimi = ''Larus thayeri'' }} '''Eskimski galeb''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Larus glaucoides thayeri'') [[podvrsta]] je [[Polarni galeb|polarnog galeba]]. To je veliki galeb porijeklom iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] koji se razmnožava na arktičkim otocima u [[Kanada|Kanadi]], a zimi prvenstveno na obali [[Tihi ocean|Tihog oceana]], od južne [[Aljaska|Aljaske]] do [[Kalifornijski zaljev|Kalifornijskog zaljeva]], iako na [[Velika jezera|Velikim jezerima]] i gornjem [[Mississippi (rijeka)|rijeci Mississippi]] ima i zimovališta. Vrsta se pojavila kao [[Skitnja (zoologija)|skitnica]] u [[Japan]]u, [[Danska|Danskoj]] i drugim dijelovima zapadne Europe. Po ponašanju i izgledu je između [[Američki srebrnasti galeb|američkog srebrnastog galeba]] i [[Polarni galeb|polarnog galeba]], a ponekad se smatra podvrstom za obje vrste. Odrasli spolno nezreli eskimski galeb ima blijedosivi plašt, s očitim crnkastim vrhovima krila i opsežnim smeđim prugama na glavi i vratu. Glava, vrat, prsi, trbuh i donji dio krila uglavnom su bijeli, a noge ružičaste. Na donjoj je mandibuli crvena mrlja, a boja šarenice uglavnom je tamna. Ljeti su glava i vrat bijeli, a kljun postaje svijetložut s većom crvenom mrljom na donjoj donjoj čeljusti. Mladi galebovi su smeđi, s crnim kljunovim i crnim nogama koje brzo prelaze u odraslu ružičastu. Eskimski galeb doseže duljinu od 56 to 64 cm, s rasponom krila od 130 to 148 cm i masom od otprilike 720 to 1500 g.<ref name="HBW"/><ref name="Olsen"/><ref name="Harrison"/> Prosjek kod mužjaka iznosi oko 1093 g, a kod ženki, koje su nešto manje, u prosjeku 900 g.<ref name="CRC"/> Među standardnim mjerenjima, [[kljun]] je 4.4 to 5.5 cm, a [[gležanj]] je 5.2 to 6.9 cm.<ref name="Olsen"/> Tijekom zime nalazi se u malom broju među miješanim jatima velikih galebova, iako se na određenim mjestima može okupljati u velikom broju. Ljeti se nalazi na tundri visokih arktičkih otoka. Ti galebovi polažu 3 plavičasta ili zelenkasta [[jaja]] u gnijezda obložena travom, mahovinom ili lišajevima. Njihovo se glasanje sastoji uglavnom od mjaukanja i cviljenja. == Sistematika == I danas traje rasprava o taksonomskom statusu ove vrste, a neki znanstveni autoriteti ovog galeba smatraju tamnim oblikom islandskog galeba, s [[Larus glaucoides kumlieni|Kumlienovim galebom]] (smatranim podvrstom ili eskimskog ili islandskog galeba) kao posredni primjer, tvoreći [[Klin (populacijska genetika)|klin,]] a ne zasebne vrste. [[Američko ornitološko društvo|Američki savez ornitologa]] smatrao je eskimskog galeba podvrstom američkog srebrnastog galeba od 1917. do 1973. godine, kada su utvrdili da je to odvojena vrsta. Nakon što su napisani brojni radovi koji sugeriraju spuštanje ove vrste na podvrstu ili čak na morfologiju islandskog galeba, [[Američko Ornitološko Društvo]] podiglo je status eskimskog galeba na vrstu u godišnjem dodatku popisa ovog društva.<ref name="Chesser 20107"/> Eskimski galeb danas se smatra podvrstom islandskog galeba.<ref name="ioc"/> Odluka se temeljila na zemljopisnom položaju rasplodnih populacija, a ne na objektivnim genetskim dokazima, pa su stoga ovu odluku neki primili negativno. Moguće je da će prijedlozi za ponovno odvajanje Thayerovog galeba i islandskog galeba u budućnosti biti podneseni [[Američki savez ornitologa|Američkom ornitološkom savezu]]. [[Sindikat britanskih ornitologa|Britanski ornitološki savez]] prati publikaciju ''Ptice Sjeverne Amerike, te'' ''smatraju'' sva tri taksona (''thayeri, kumlieni'' i ''glaucoides'') oblicima islandskog galeba. I uobičajena i imena vrsta su u čast ornitologa [[John Eliot Thayer|Johna Eliota Thayera]], pa se tako i prvi dio njegovog imena izgovara "THAY-erz". == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="HBW">{{cite book |title=Handbook of the Birds of the World |last1=del Hoyo |first1=J |last2=Elliot |first2=A |last3=Sargatal |first3=J |year=1996 |publisher=Lynx Edicions |location=[[Barcelona]] |isbn=84-87334-20-2 |volume=3}}</ref> <ref name="Olsen">''Gulls: Of North America, Europe, and Asia'' by Klaus Malling Olsen & Hans Larsson. Princeton University Press (2004). {{ISBN|978-0691119977}}.</ref> <ref name="Harrison">Harrison, Peter, ''Seabirds: An Identification Guide''. Houghton Mifflin Harcourt (1991), {{ISBN|978-0-395-60291-1}}</ref> <ref name="CRC">''CRC Handbook of Avian Body Masses'' by John B. Dunning Jr. (Editor). CRC Press (1992), {{ISBN|978-0-8493-4258-5}}.</ref> <ref name="Chesser 20107">{{cite journal |last1=Chesser |first1=R. Terry |last2=Burns |first2=Kevin J. |last3=Cicero |first3=Carla |last4=Dunn |first4=John L. |last5=Kratter |first5=Andrew W |last6=Lovette |first6=Irby J |last7=Rasmussen |first7=Pamela C. |last8=Remsen |first8=J.V. Jr |last9=Rising |first9=James D. |last10=Stotz |first10=Douglas F. |last11=Winker |first11=Kevin |year=2017 |title=Fifty-eighth supplement to the American Ornithological Society's Check-list of North American Birds |journal=The Auk |volume=134 |issue=3 |pages=751–773 |doi=10.1642/AUK-17-72.1 |doi-access=free |url=https://zenodo.org/record/1236363/files/article.pdf}}</ref> <ref name="ioc">{{cite web |editor1-last=Gill |editor1-first=Frank |editor1-link=Frank Gill (ornitolog) |editor2-last=Donsker |editor2-first=David |year=2019 |title=Noddies, gulls, terns, auks |work=World Bird List Version 9.2 |url=https://www.worldbirdnames.org/bow/gulls/ |publisher=International Ornithologists' Union |accessdate=2019-06-24}}</ref> }} == Vanjske poveznice == *[http://www.bsc-eoc.org/avibase/avibase.jsp?pg=summary&lang=EN&id=A38303EC1A8585E6&ts=1142010976304 Thayer's Gull] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930035958/http://www.bsc-eoc.org/avibase/avibase.jsp?pg=summary&lang=EN&id=A38303EC1A8585E6&ts=1142010976304 |date=30. rujna 2007. }} at Avibase *[https://web.archive.org/web/20051214193308/http://www.ofo.ca/ThayersOFO.htm Thayer's Gull] taxonomic history, at ''Ontario Birds'' *[http://www.mbr-pwrc.usgs.gov/id/htmid/h0518id.html Thayer's Gull] at USGS *[https://www.flickr.com/search/groups/?w=42637302@N00&q=Thayer%27s+Gull&m=pool Flicker Field Guide Birds of the World] Photographs [[Kategorija:Galeb]] kz39tr2iqui90at74ia94d9hrwjh7kw 0 686988 7571436 6582211 2026-08-07T09:09:00Z Argo Navis 852 7571436 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Branta'' | slika = Branta_canadensis_-Smythe_Park,_Toronto,_Canada-8.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = [[Kanadska guska]] (''Branta canadensis'') pliva u Smythe Parku, [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Anseriformes]] | familia = [[Anatidae]] | genus = '''''[[Branta]]''''' <br><small>[[Giovanni Antonio Scopoli|Scopoli]], [[1769.]]</small> | species = | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = {{bulleted list |''[[Branta bernicla]]''| ''[[Branta canadensis]]''| ''[[Branta hutchinsii]]''| ''[[Branta leucopsis]]''| ''[[Branta ruficollis]]''| ''[[Branta sandvicensis]]''}} | sinonimi = ''Nesochen'' <small>[[Tommaso Salvadori|Salvadori]], [[1895.]]</small> | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Branta''''' je [[rod (taksonomija)|rod]] [[Guske|gusaka]] crne boje. == Taksonomija == Rod ''Branta'' opisao je austrijski prirodoslovac [[Giovanni Antonio Scopoli]] [[1769.]] godine<ref>{{ cite book |last=Scopoli |first=Giovanni Antonio |author-link=Giovanni Antonio Scopoli |year=1769 |title=Annus Historico-Naturalis |volume=Part 1 |language=Latin |location=Lipsiae [Leipzig] |publisher=Sumtib. C.G. Hilscheri |page=67 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/31117656}}</ref> Ime roda dolazi od latiniziranog oblika [[Staronordijski jezik|staronordijske]] riječi ''Brandgás'' što znači izgorjela, u smislu „izgorjela (crna) guska”.<ref>{{cite book |last=Jobling |first=James A |year=2010 |title=The Helm Dictionary of Scientific Bird Names |url=https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling |publisher=Christopher Helm |location=London |isbn=978-1-4081-2501-4 |page=[https://archive.org/details/Helm_Dictionary_of_Scientific_Bird_Names_by_James_A._Jobling/page/n77 77]}}</ref> [[Tipična vrsta]] ovog roda je [[grivasta guska]] (''Branta bernicla'').<ref>{{ cite book |editor1-last=Mayr |editor1-first=Ernst |editor1-link=Ernst Mayr |editor2-last=Cottrell |editor2-first=G. William |year=1979 |title=Check-List of Birds of the World |volume=Volume 1 |edition=2nd |publisher=Museum of Comparative Zoology |place=Cambridge, Massachusetts |page=440 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/16109080}}</ref> Ottenburghs i suradnici objavili su članak [[2016.]] godine kojem su ustanovljeni [[Filogeneza|filogenetski]] odnosi između vrsta.<ref>{{Cite journal |last1=Ottenburghs |first1=J. |last2=Megens |first2=H.-J. |last3=Kraus |first3=R.H.S. |last4=Madsen |first4=O. |last5=van Hooft |first5=P. |last6=van Wieren |first6=S.E. |last7=Crooijmans |first7=R.P.M.A. |last8=Ydenberg |first8=R.C. |last9=Groenen |first9=M.A.M. |last10=Prins |first10=H.H.T. |year=2016 |title=A tree of geese: A phylogenomic perspective on the evolutionary history of True Geese |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=101 |pages=303-313 |doi=10.1016/j.ympev.2016.05.021}}</ref> {{clade|style=font-size:100%;line-height:80% |label1=''Branta''&nbsp; |1={{clade |1=[[Grivasta guska]] (''Branta bernicia'') |2={{clade |1={{clade |1=[[Crvenovrata guska]] (''Branta ruficollis'') |2={{clade |1= [[Havajska guska]] (''Branta sandvicensis'') |2={{clade |1=[[Kanadska guska]] (''Branta canadensis'') |2={{clade |1=[[Bjelolica guska]] (''Branta leucopsis'') |2=[[Bafinska guska]] (''Branta hutchinsii'') }} }} }} }} }} }} }} === Popis vrsta === Rod sadrži šest živućih [[vrsta]].<ref name="ioc">{{cite web |editor1-last=Gill |editor1-first=Frank |editor1-link=Frank Gill (ornitolog) |editor2-last=Donsker |editor2-first=David |editor3-last=Rasmussen |editor3-first=Pamela |editor3-link=Pamela Rasmussen |year=2020 |title=Screamers, ducks, geese & swans |work=IOC World Bird List Version 10.2 |url=http://www.worldbirdnames.org/bow/waterfowl/ |publisher=International Ornithologists' Union |accessdate=7. listopada 2020.}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Slika !! Znanstveno ime !! Ime na hrvatskom{{HrvImenaPtica}} !! Rasprostranjenost |- |[[File:Branta bernicla bernicla - Brent Goose.jpg|120px]] || ''Branta bernicla''|| [[Grivasta guska]] || [[Arktik|Arktička]] [[tundra]]. Cirkumpolarne; nekoliko različitih rasplodnih populacija, koje zimuju u određenim područjima (neke od njih se preklapaju) duž sjeverne obale [[Atlantski ocean|Atlantskog]] i [[Tihi ocean|Tihog oceana]] koje se nalaze u [[umjereni pojas|umjerenom pojasu]].</small> |- |[[File:Branta ruficollis 2.jpg|120px]] || ''Branta ruficollis'' || [[Crvenovrata guska]] || Arktički [[Sibir]], pretežito na [[Poluotok Tajmir|poluotoku Tajmir]] s manjim populacijama na [[Gidanski poluotok|Gidanskom poluotoku]] i [[Jamal (poluotok)|poluotoku Jamal]], i sjeverozapadnim [[Crno more|crnomorskim]] obalama [[Bugarska|Bugarske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. |- |[[File:Branta sandvicensis LC399.jpg|120px]] || ''Branta sandvicensis'' || [[Havajska guska]] || [[Havajsko otočje]] |- |[[File:Kanadagans Branta canadensis.jpg|120px]] || ''Branta canadensis'' || [[Kanadska guska]] || [[Umjereni pojas|Umjerene]] regije [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] |- |[[File:Barnacle-Goose.jpg|120px]] || ''Branta leucopsis'' || [[Bjelolica guska]] || Arktički otoci sjeveroistočnog [[Atlantik]]a |- |[[File:016 - CACKLING GOOSE (10-31-06) sloco, ca (8708309130).jpg|120px]] || ''Branta hutchinsii'' || [[Bafinska guska]] || Sjeverna Amerika |- |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Guske]] l71cycina2rh20vogkn2zrinfs8ocke 0 687351 7571311 6838999 2026-08-07T00:50:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571311 wikitext text/x-wiki '''Kulturologija''' ili '''znanost o kulturi''' je grana [[Društvene znanosti|društvenih znanosti]] koja se bavi znanstvenim razumijevanjem, opisom, analizom i predviđanjem [[kultura]] u cjelini. Dok su [[etnologija]] i [[antropologija]] proučavale različite kulturne prakse uključujući [[Interdisciplinarnost|različite aspekte]]: [[sociologija|sociološke]], [[psihologija|psihološke]] itd., ipak disciplina je usmjerena isključivo na kulturne aspekte.<ref name="Leslie"/> == U Rusiji == Pojam kulturologije ([[Ruski jezik|ruski]]: культурология), kao interdisciplinarne grane [[Humanističke znanosti|humanističkih znanosti]], može se pratiti u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] od kasnih 1960-ih i povezati s radom [[Mihail Bahtin|Mihaila Bahtina]], [[Aleksej Losev|Alekseja Loseva]], [[Sergej Averincev|Sergeja Averinceva]], [[Georgij Gačev|Georgija Gačeva]], [[Jurij Lotman|Jurija Lotmana]], [[Vjačeslav Ivanov (pjesnik)|Vjačeslava Ivanova]], [[Vladimir Toporov|Vladimira Toporova]] i drugih.<ref>Mikhail Epstein, Transcultural Experiments: Russian and American Models of Creative Communication. New York: St. Martin's Press (Scholarly and Reference Division), 1999, [http://www.emory.edu/INTELNET/tc_1.html Chapter 1: From Culturology to Transculture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231120211136/https://www.emory.edu/INTELNET/tc_1.html |date=20. studenoga 2023. }}</ref> Ova vrsta istraživanja dovela je u pitanje [[Marksizam|marksistički]] društveno-politički pristup kulturi. Između 1980. i 1990. kulturologija je dobila službeno priznanje u Rusiji i legalizirana je kao oblik znanosti i predmet studija u institucijama visokog obrazovanja. Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]], uveden je na popis specijalnosti za koje se mogu dodijeliti znanstveni stupnjevi Višeg povjerenstva za ovjeru u Rusiji i danas je predmet proučavanja tijekom prve godine na institucijama visokog obrazovanja i srednjim školama.<ref>[http://db.informika.ru/cgi-bin/vak/q2.plx?key1=24 specialties] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070407033910/http://db.informika.ru/cgi-bin/vak/q2.plx?key1=24 |date=2007-04-07 }}</ref> == Ostale upotrebe == U [[Anglofonski svijet|anglofonim]] suvremenim [[Društvene znanosti|društvenim znanostima]] riječ ''kulturologija'' skovao je američki antropolog [[Leslie White]], koji ju je definirao kao područje znanosti posvećeno proučavanju kulture i kulturnih sustava.<ref>White, L. (1959). ''The Evolution of Culture: The Development of Civilization to the Fall of Rome''. McGraw-Hill, New York.</ref><ref>White, Leslie, (1975) "The Concept of Cultural Systems: A Key to Understanding Tribes and Nations, Columbia University, New York</ref> White primjećuje da je kulturologija ranije bila poznata kao "znanost o kulturi" kako ju je definirao engleski antropolog [[Edward Burnett Tylor]] u svojoj knjizi ''Primitive Culture'' iz 1872.<ref name="Leslie">{{cite journal | jstor=1754562 | title=Culturology | author=Leslie A. White | journal=Science |series=New Series | date= 21 November 1958| volume=128 | issue=3334 | pages=1246| doi=10.1126/science.128.3334.1246.a}}</ref> White također primjećuje da je on uveo ovaj pojam 1939. godine, a po prvi put se pojam pojavio u engleskim rječnicima 1954. On također napominje da je odgovarajući njemački pojam ''Kulturwissenschaft'' uveo [[Wilhelm Ostwald]] 1909.<ref name="Leslie"/> Slijedeći Whitea, filozof znanosti [[Mario Bunge]] definirao je kulturologiju kao sociološko, ekonomsko, političko i povijesno proučavanje konkretnih kulturnih sustava. Za "sinkroničku kulturologiju" se kaže da se podudara s [[Antropologija|antropologijom]], [[Sociologija|sociologijom]], [[gospodarstvo|ekonomijom]] i [[Politička ideologija|političkom ideologijom]] kultura. Nasuprot tome, "dijakronijska kulturologija" je sastavnica [[povijest]]i. Prema Bungeu, "znanstvena kulturologija" također se razlikuje od tradicionalnih [[kulturni studiji|kulturnih studija]] jer su potonji često djelo idealističkih književnih kritičara ili pseudofilozofa neupućenih u [[znanstvena metoda|znanstvenu metodu]] i nekompetentnih u proučavanju društvenih činjenica i konkretnih društvenih sustava.<ref>Bunge, Mario, (1998) Social Science Under Debate, Toronto: University of Toronto Press</ref> Bungeov sustavni i materijalistički pristup proučavanju kulture iznjedrio je niz novih polja istraživanja u [[društvene znanosti|društvenim znanostima]]. [[Fabrice Rivault]], na primjer, bio je prvi znanstvenik koji je formalizirao i predložio međunarodnu političku kulturologiju kao potpolje [[Međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] kako bi razumio globalni kulturni sustav, kao i njegove brojne podsustave, i objasnio kako kulturne varijable stupaju u interakciju s politikom i ekonomijom na utjecati na svjetske poslove.<ref>{{Cite web|title=CULTUROLOGY - Definition - A Scientific Approach to the Study of Culture|url=https://culturologia.webnode.com/definition/|access-date=2021-09-22|website=culturologia.webnode.com}}</ref> Ovaj znanstveni pristup radikalno se razlikuje od [[Kulturalizam|kulturalizma]], [[Konstruktivizam (međunarodni odnosi)|konstruktivizma]] i kulturnog [[Postmoderna|postmodernizma]] jer se temelji na [[Logika|logici]], [[Empirizam|empirizmu]], [[sistemizam|sistemizmu]] i pojavnom materijalizmu.<ref>Bunge, Mario, (2009) ''Political Philosophy - Fact, Fiction and Vision'', Transaction Publishers, New Brunswick</ref> Međunarodnu političku kulturologiju proučavaju znanstvenici diljem svijeta.<ref>[http://www.crvp.org/book/Series03/III-21/chapter-1.htm Xintian, Yu (2005) "Cultural Factors In International Relations", Chinese Philosophical Studies.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410220456/http://www.crvp.org/book/Series03/III-21/chapter-1.htm |date=2010-04-10 }}</ref><ref>Xintian, Yu (2009),"Combining Research on Cultural Theory and International Relations"</ref> == Vidi još == * [[Kulturalni studiji]] * [[Etnologija]] * [[Kulturna antropologija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ricur.ru/ The Russian Institute for Cultural Research] <span> </span> * [http://kulturolog.org.ua Culturology Department at National University "Ostroh Academy"] <span> </span> {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211207064054/http://kulturolog.org.ua/|date=2021-12-07}} * [https://web.archive.org/web/20150907003147/http://new.philos.msu.ru/kaf/itmk Chair of the history and theory of world culture at the Lomonossov Moscow State University, Russia] * [http://culture.hse.ru/en/ School of Cultural Studies at the National Research University Higher School of Economics, Moscow, Russia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110105122157/http://culture.hse.ru/en/ |date=5. siječnja 2011. }} [[Kategorija:Kultura]] 5nfgz14rmpscdto29zztu1f0ntzy5e2 0 687513 7571284 7497762 2026-08-06T23:29:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571284 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Slatina | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Slatina" Slatina | nadimak = | godina osnivanja = 1996. | sjedište = Trg sv. Josipa 10, 33 520 [[Slatina]] | borilište = ''ŠD "TVIN"'', [[Virovitica]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Istok (III.) }} '''Kuglački klub "Slatina"''' ('''''KK "Slatina"; K.K. "Slatina", Slatina''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Slatina|Slatine]], [[Virovitičko-podravska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2020./21. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj ligi - Istok"'', ligi trećeg stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == Organizirano [[kuglanje]] u [[Slatina|Slatini]] je počelo 1958. godine, te je ubrzo osnovamn klub ''"Sloga"''. 1970.-ih je u uspješno djelovao ''"Obrtnički klub"''. <br> '''''Kuglački klub "Slatina"''''' je osnovan 1996. godine, a u službeno registriran 1997. godine. Klub se od osnivanja natječe u ''županijskoj ligi'', te ligama kuglačke regije ''"Istok"''. <br> Do 2009. godine, ''KK "Slatina"'' je koristio kuglanu u Slatini, koja je tada srušena, te otad za treninge i nastupe koristi kuglane u [[Virovitica|Virovitici]]. <br> 2018. godine klub je proslavio obljetnicu 60 godina kuglanja u Slatini. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Istok * prvak: 2019./20. (''Zona Osijek'') === Pojedinačno (po disciplinama) === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Slatina |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||85 ||91 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||13. ||13 ||24 ||5 ||0 ||19 ||66 ||126 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||9. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||78 ||98 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||13 ||1 ||6 ||99 ||61 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||5. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||72 ||72 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||11 ||2 ||5 ||82,5 ||61,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||17 ||13 ||0 ||4 ||91 ||45 ||26 ||<small> lige prekinuta zbog pandemije COVID-19 || |- |2020./21. ||III. ||2. HKL - Istok || || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Slatina]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/1247 kuglanje.he, ''Slatina''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/189 kuglanje.he, ''Kuglački klub Slatina - 810191''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-slatina-slatina/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB SLATINA SLATINA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116222151/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-slatina-slatina/ |date=16. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * [https://www.radioslatina.hr/60-godina-postojanja-kuglanja-u-slatini/ radioslatina.hr, ''60 godina postojanja kuglanja u Slatini''], objavljeno 22. kolovoza 2018., pristupljeno 4. studenog 2020. * [http://domovina333.blogspot.com/2018/08/ove-godine-kuglacki-klub-slatina-slavi.html domovina333.blogspot.com, ''Ove godine Kuglački klub Slatina slavi 60 godina postojanja''], objavljeno 24. kolovoza 2018., pristupljeno 4. studenog 2020. * [http://www.glas-slavonije.hr/375125/4/Turnir-izlozba-i-akademija-za-60-godina-kuglanja glas-slavonije.hr, ''Turnir, izložba i akademija za 60 godina kuglanja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190717104141/http://www.glas-slavonije.hr/375125/4/Turnir-izlozba-i-akademija-za-60-godina-kuglanja |date=17. srpnja 2019. }}, objavljeno 7. rujna 2018., pristupljeno 4. studenog 2020. * [https://www.icv.hr/2018/09/kuglacki-klub-slatina-svecano-proslavio-60-godina-kuglanja-u-slatini/ icv.hr, ''Kuglački klub Slatina svečano proslavio 60 godina kuglanja u Slatini''], objavljeno 10. rujna 2018., pristupljeno 4. studenog 2020. * [https://www.radioslatina.hr/kuglacki-klub-slatina-prvak-jesenskog-dijela-prvenstva-3-hkli-os/ radioslatina.hr, ''Kuglački klub Slatina prvak jesenskog dijela prvenstva 3. HKLI-Os''], objavljeno 15. prosinca 2018., pristupljeno 4. studenog 2020. * [https://lokalni.vecernji.hr/zupanije/grad-ce-uciniti-sve-da-vrati-kuglacku-stazu-12856 lokalni.vecernji.hr, ''Grad će učiniti sve da vrati kuglačku stazu''], objavljeno 16. siječnja 2019., pristupljeno 4. studenog 2020. * [http://www.glas-slavonije.hr/397662/4/Kuglaci-postigli-vrhunski-rezultat-i-bez-kuglane glas-slavonije.hr, ''Kuglači postigli vrhunski rezultat i bez kuglane''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504202034/http://www.glas-slavonije.hr/397662/4/Kuglaci-postigli-vrhunski-rezultat-i-bez-kuglane |date=4. svibnja 2019. }}, objavljeno 27. travnja 2019., pristupljeno 4. studenog 2020. * [https://slatinska.stvarnost.hr/kuglacki-klub-slatina-kao-prvak-3-hkli-os-izborio-ulazak-u-2-hrvatsku-kuglacku-ligu/ slatinska.stvarnost.hr, ''Kuglački klub Slatina kao prvak 3. HKLI-Os izborio ulazak u 2. hrvatsku kuglačku ligu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223003/https://slatinska.stvarnost.hr/kuglacki-klub-slatina-kao-prvak-3-hkli-os-izborio-ulazak-u-2-hrvatsku-kuglacku-ligu/ |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 19. lipnja 2020., pristupljeno 4. studenog 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kqkq-slatina-slatina/164218/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB SLATINA SLATINA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-slatina-slatina/Detaljno/587597 fininfo.hr, K.K. "SLATINA" SLATINA] * [https://search.bisnode.hr/hr/976303/k-k-slatina-slatina/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "SLATINA" SLATINA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223014/https://search.bisnode.hr/hr/976303/k-k-slatina-slatina/ |date=21. veljače 2021. }} {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Slatina, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji|Slatina]] [[Kategorija:Slatina]] 4l22jfakbb8sjtcfuh0crztvvgi0x1y 0 687667 7571286 7238937 2026-08-06T23:33:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571286 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = TVIN | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Tvin" Virovitica | nadimak = | godina osnivanja = 1953. | sjedište = [[Virovitica]] | borilište = ''Kuglana "TVIN"'', [[Virovitica]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "TVIN"''' ('''''KK "TVIN"; KK "Tvin"; TVIN Virovitica; TVIN; Tvin''''') je bio muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Virovitica|Virovitica]], [[Virovitičko-podravska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == O klubu == Klub je osnovan [[1953.]] pod imenom '''''"Hrast"'''''. Klub je kasnije promijenio naziv u '''''"Drvodjelac"'''''', a potom u '''''"TVIN"''''' ('''''"Tvin"'''''). Uz klub ''"Sloboda"'', ''"Tvin"'' je bio vodeći kuglački klub u [[Virovitica|Virovitici]]. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Tvin"'' se do sezone 2011./12. natjecao u ligama hrvatske kuglačke regije ''"Istok"''. <br> Klub je bio dio ''Športskog društva "TVIN"''. Klub je [[1977.]] dobio svoju četverostaznu kuglanu, koja je renovirana i modernizirana [[2008.]] godine.<ref>[https://www.virovitica.hr/2008/08/otvorena-novouredena-kuglana/ virovitica.hr, ''Otvorena novouređena kuglana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223047/https://www.virovitica.hr/2008/08/otvorena-novouredena-kuglana/ |date=21. veljače 2021. }}, objavljeno 22. kolovoza 2008., pristupljeno 5. studenog 2020.</ref> == Uspjesi == === Ekipno === ==== nakon 1991. ==== ; 3. HKL * drugoplasirani: 2004./05. (''Zona Požega'') ; 4. HKL - Zona Požega * prvak: 2009./10. ==== do 1991. ==== === Pojedinačno (po disciplinama) === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| TVIN / Tvin |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||6. ||11 ||20 ||10 ||0 ||10 ||82 ||78 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||71 ||105 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||118,5 ||57,5 ||35 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||108,5 ||67,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||4. ||13 ||24 ||16 ||1 ||7 ||114,5 ||77,5 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||15 ||28 ||20 ||0 ||8 ||142,5 ||81,5 ||40 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||rowspan="2"|III. ||rowspan="2"|3. HKL - Zona Požega ||Grupa B ||4. ||7 ||12 ||6 ||1 ||5 ||50 ||46 ||13 ||<small> plasirali se u ''"Ligu za 7. – 12. mjesto"'' ||rowspan="2"| |- |Liga za 7. – 12. mjesto ||1. (7.) ||6 (16) ||10 ||9 ||0 ||1 ||55 ||25 ||18 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||4. HKL - Zona Požega || ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||13 ||0 ||3 ||86,5 ||41,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Istok || ||7. ||11 (12) ||20 ||8 ||2 ||10 ||73,5 ||86,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL - Istok || ||5. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||96,5 ||79,5 ||25 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Virovitica]] == Vanjske poveznice == * [https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-tvin-virovitica/ sportilus.com, ''ŠPORTSKI KUGLAČKI KLUB TVIN VIROVITICA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223046/https://www.sportilus.com/klubovi/sportski-kuglacki-klub-tvin-virovitica/ |date=21. veljače 2021. }} * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Tvin-8-380-10-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''Tvin''] == Izvori == * Zvonimir Prpić i dr.: ''Povijest športa u Virovitici '', Virovitica, 1997., {{ISBN|953-97354-0-8}}, str. 69-74 {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:TVIN Virovitica, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji|TVIN]] [[Kategorija:Šport u Virovitici]] 61a391gcmg59trc7gxgvtqthkabhxa3 0 687991 7571265 7238910 2026-08-06T22:58:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571265 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Pitomača | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Pitomača" | nadimak = | godina osnivanja = | sjedište = Vinogradarska 19, 33 405 [[Pitomača]] | borilište = ''Kuglana "Pitomača"'', [[Pitomača]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Istok - Zona Osijek (IV.) }} '''Kuglački klub "Pitomača"''' ('''''KK "Pitomača"; Pitomača''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Pitomača|Pitomače]], [[Virovitičko-podravska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2020./21. klub se natječe u ''"3. hrvatskoj ligi - Istok - Zona Osijek"'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''KK "Pitomača"''''' od osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] je nastupao u ligama hrvatske kuglačke regije ''"Istok"'', te 1990.-ih u ''"1. B ligi - Sjever"''. <br> Sredinom 1990.-ih godina su nastupali pod nazivom '''''"Duhanprodukt"'''''. <br> Za nastupe i treninge koriste kuglanu u Pitomači. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL * drugoplasirani: 1993./94. (''Istok'') ; 4. HKl - Zona Požega * drugoplasirani: 2010./11. === Pojedinačno (po disciplinama) === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Duhanprodukt |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1993./94.|1993./94.]] ||III. ||3. HKL - Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 || || || || || ||34 || || |- |1994./95. || || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="15"| Pitomača |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||4. ||12 || || || || || || ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||12. ||12 || || || || || || ||0 || || |- |1997./98. || || || || || || || || || || || || || || |- |1998./99. || || || || || || || || || || || || || || |- |1999./2000. || || || || || || || || || || || || || || |- |2000./01. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||8. ||12 ||22 || || || || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||78 ||98 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||5. ||11 ||20 ||11 ||1 ||8 ||85 ||75 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||4. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||99,5 ||78,5 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||7. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||80,5 ||95,5 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HKL - Zona Požega || ||6. ||13 ||24 ||14 ||0 ||10 ||100 ||92 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||5. ||15 ||28 ||16 ||3 ||9 ||132,5 ||91,5 ||35 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||rowspan="2"|III. ||rowspan="2"|3. HKL - Zona Požega ||Grupa A ||3. ||9 ||16 ||11 ||0 ||5 ||84 ||44 ||22 ||<small> Plasirali se u ''"ligu za prvaka"'' ||rowspan="2"| |- |Liga za prvaka ||4. ||6 (16) ||10 ||4 ||0 ||6 ||39 ||41 ||8 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL - Istok || ||11. ||12 ||22 ||5 ||0 ||17 ||58 ||118 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||4. HKL - Zona Požega || ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||10 ||1 ||5 ||80 ||48 ||21 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || || |- |2012./13. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||88 ||88 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||5. ||13 ||24 ||13 ||1 ||10 ||97,5 ||94,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||11. ||12 ||22 ||6 ||0 ||16 ||58 ||118 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||7. ||11 ||20 ||8 ||3 ||9 ||78,5 ||81,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||9. ||10 ||18 ||4 ||2 ||12 ||54 ||90 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||10. ||10 ||18 ||1 ||1 ||16 ||31,5 ||112,5 ||3 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||9. ||11 ||17 ||5 ||0 ||12 ||57 ||79 ||10 ||<small> lige prekinuta zbog pandemije COVID-19 || |- |2020./21. ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || || ||11 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutarnje poveznice == * [[Pitomača]] * [[Ženski kuglački klub Pitomača]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/Kugla%C4%8Dki-klub-Pitoma%C4%8Da-109394813851114/ ''Kuglački klub Pitomača''], facebook stranica * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/1265 kuglanje.hr, ''Pitomača''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/92 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Pitomača - 810093''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-pitomaca-pitomaca/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB PITOMAČA PITOMAČA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221949/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-pitomaca-pitomaca/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [https://www.kuglanje.hr/kuglane/12 kuglanje.hr, ''Kuglana: Pitomača''], pristupljeno 8. studenog 2020. * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Pitomaca-8-3666-10-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''Kuglana: Pitomača''], pristupljeno 8. studenog 2020. * [http://pitomaca.hr/sport/sportski-klubovi-i-udruge-na-podrucju-opcine-pitomaca/ pitomaca.hr, ''Sportski klubovi i udruge na području općine Pitomača''], pristupljeno 8. studenog 2020. * [https://library.foi.hr/novine/broj1.aspx?C=130&godina=1994&broj=000004 library.foi.hr, ''"Virovitički list - županijski tjednik"'', br. 1854, (4/1994), god. XLI, izdano 28. siječnja 1994., str. 10, (''"Šport"'')], preuzeto 8. studenog 2020. * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Preminuo-Martin-Barcan-20-5690-10-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''Preminuo Martin Barčan''], pristupljeno 8. studenog 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-pitomaca/320437/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB PITOMAČA PITOMAČA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-pitomaca/Detaljno/587905 fininfo.hr, KK "PITOMAČA"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1016806/kk-pitomaca/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "PITOMAČA" PITOMAČA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221222003/https://search.bisnode.hr/hr/1016806/kk-pitomaca/ |date=21. veljače 2021. }} {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Pitomača, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji|Pitomača]] [[Kategorija:Pitomača]] kjp0o7pk711jyf6bgnnqppfogbx2hjc 0 688999 7571289 7238936 2026-08-06T23:41:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571289 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Trogir | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Trogir" | nadimak = | godina osnivanja = (1974.) | sjedište = Dr. Franje Tuđmana 14, 21 220 [[Trogir]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. hrvatska liga – Jug (IV.) }} '''Kuglački klub "Trogir"''' ('''''KK "Trogir"; K.K. "Trogir"; Trogir''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Trogir]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2020./21. klub se natječe u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Jug"'', ligi čertvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''KK "Trogir"''''' je službeno registriran 1974. godine. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se pretežno natječe u ligama ''kuglačke regije "Jug"''. U sezoni 1999./2000. su se natjecali u ''"1. B lige – Jug"''. <br> Zbog neuvjetnosti kuglane u Trogiru, ''KK "Trogir"'' za natjecanja koristi kuglanu u [[Trilj]]u. == Uspjesi == ; 2. HKL – Jug * doprvak: 2018./19. ; 3. HKL – Jug * doprvak: 2010./11. === Ekipno === === Pojedinačno (po disciplinama) === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Trogir |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||11. ||11 ||20 ||3 ||0 ||17 ||45 ||115 ||6 || || |- |2000./01. || || || || || || || || || || || || || || |- |2001./02. || || || || || || || || || || || || || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||6. ||6 ||10 ||3 ||0 ||7 ||31 ||49 ||6 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || || |- |2005./06. || || || || || || || || || || || || || || |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || || |- |2008./09. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||5. ||8 ||13 ||6 ||1 ||6 || || ||13 ||<small> iz ljestvice bez rezultata jedne utakmice || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||10 ||0 ||4 ||64,5 ||47,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||80,5 ||95,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||12. ||12 ||22 ||5 ||0 ||17 ||58 ||118 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 ||18 ||11 ||0 ||7 || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||4. ||6 ||15 ||8 ||0 ||7 ||61 ||59 ||16 || || |- |2015./16. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||7. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||92 ||84 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||7. ||8 ||14 ||5 ||0 ||9 ||46 ||66 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||3 ||4 ||108 ||68 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||8. ||10 ||18 ||5 ||2 ||11 ||64 ||80 ||12 || || |- |2020./21. ||IV. ||3. HKL – Jug || || ||8 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/1210 kuglanje.hr, ''Trogir''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/131 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Trogir – 810133''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-trogir/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB TROGIR''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223255/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-trogir/ |date=21. veljače 2021. }} == Izvori == <small> * [https://trogir.hr/sportski-klubovi-javne/ trogir.hr, ''Športski klubovi''], pristupljeno 17. studenog 2020. * [http://www.jktrogir.hr/index.php/novosti/18-ostalo/123-proradila-zajednica-portskih-udruga-trogira jktrogir.hr, ''Proradila Zajednica športskih udruga Trogira''], objavljeno 20. siječnja 2010., pristupljeno 17. studenog 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/k-k-trogir/310236/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Trogir] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-trogir/Detaljno/599509 fininfo.hr, K.K. "TROGIR"] * [https://search.bisnode.hr/hr/1048279/k-k-trogir/ bisnode.hr, Kuglački klub "Trogir"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221223318/https://search.bisnode.hr/hr/1048279/k-k-trogir/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://www.mojatvrtka.net/k-k-trogir/ mojatvrtka.net, Kuglački klub Trogir] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Trogir, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Trogir]] [[Kategorija:Šport u Trogiru]] f11i88mhk79qwhb8cet2rbvsg65xyug 0 689370 7570888 7497039 2026-08-06T12:34:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570888 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Klapa Lučica | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1966.]] | Mjesto = [[Split]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = a capella, klapski pop | Djelatno_razdoblje = [[1966.]] – danas | Producentska_kuća = [[Scardona]] | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Mirko Tripalo, I. [[tenor]]<br>Gordan Mišetić-Čoks, II. tenor<br>Duško Tambača, bariton<br>Neno Smodlaka, bas-bariton<br>Mile Tafra, I. [[bas (glas)|bas]]<br>Juraj Nižetić, bas<br>[[Duško Tambača]] (voditelj) | Bivši članovi = Darko Krstulović, Slavko Bašić, Miro Ljubičić | nagrade = više nagrada na [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Omiškom festivalu]] | Značajni instrumenti = }} '''Klapa Lučica''' je [[Klapsko pjevanje|dalmatinska klapa]] iz Splita. == Povijest == Klapa Lučica osnovana je 1966. godine u Splitu u blizini jedriličarskog kluba, a svoj prvi nastuo na Festivalu dalmatinskih klapa imala je 1968. godine kada su osvojili prvu nagradu žirija s pjsmom ''Pismo mojoa, hrli tamo...'', a uspjeh su ponovili 1972. godine s pjesmom ''Jednog sam momka ja jubila''. Debi na [[Festival zabavne glazbe Split|Festivalu zabavne glazbe u Splitu]] ima 1978. te je na njemu nastupila 18 puta za što je dobila i posebno priznanje Festivala. Klapa Lučica i njezin voditelj Duško Tambača jedni su od onih zbog čega je klapsko pjevanje uvršteno na [[Nematerijalna svjetska baština|UNESCO-ov popis nematerijalne baštine]].<ref name="scardona">{{Citiranje weba |url=https://www.scardona.hr/bio-klapa-lucica |title=Klapa Lučica |publisher=Scardona glazbena produkcija d.o.o. |accessdate=2020-11-23 |archive-date=28. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028020052/https://www.scardona.hr/bio-klapa-lucica |url-status=dead }}</ref> Od samog početka Lučica njeguje tzv. serenadski stil pjevanja što znači kako njezine pjesme odlikuju mekoćom i suptilnošću tj. lirski pristup interpretaciji.<ref name="fdk">{{Citiranje weba |url=http://fdk.hr/klapa-lucica/ |title=Klapa Lučica |date=2013-11-05 |work=fdk.hr |publisher=Festival dalmatinskih klapa Omiš |accessdate=2020-11-23 |archive-date=30. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130202821/http://fdk.hr/klapa-lucica/ |url-status=dead }}</ref> Klapa je i danas aktivna te izdaje albume, posebice 2015. kada su počeli slaviti 50 godina osnutka (''50 godina s vama'', ''Spli’ski teštamenat 2'')<ref name="scardona"/> Godine 2017. klapa je nagrađena [[Porin (nagrada)|Porinom]] za životno djelo te tako postala prva klapa koja je nagrađena ovim priznanjem.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiodalmacija.hr/dobitnici-porina-zivotno-djelo-zrinko-tutic-zoran-juranic-klapa-lucica/ |title=Splitska klapa Lučica – dobitnica Porina za životno djelo! |author=Maja Matas |date=2017-02-28 |work=radiodalmaija.hr |publisher=Radio Dalmacija |accessdate=2020-11-23 |archive-date=5. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405050340/https://www.radiodalmacija.hr/dobitnici-porina-zivotno-djelo-zrinko-tutic-zoran-juranic-klapa-lucica/ |url-status=dead }}</ref> == Nagrade i priznanja == * Skupna nagrada Grada Splita za promicanje i očuvanje dalmatinskog glazbenog izraza, 2008. * Povelja Splitsko-dalmatinske županije, 2009. * Posebna nagrada Hrvatske glazbene unije – Status, 2015. * [[Red hrvatskog pletera]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1742.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja Reda hrvatskog pletera za osobiti doprinos u promociji glazbene kulture i klapskog pjevanja, njegovanju i očuvanju tradicijskih i pučkih vrijednosti od zaborava |date=2016-03-10 |work=narodne-novine.nn.hr |publisher=Narodne novine |accessdate=2020-11-23}}</ref> 2016. * Porin za žvotno djelo, 2017. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://fdk.hr/klapa-lucica/ Profil na stranici Festivala dalmatinskih klapa Omiš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130202821/http://fdk.hr/klapa-lucica/ |date=30. studenoga 2020. }} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} [[Kategorija:Hrvatske klape|Lučica]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Kultura u Splitu]] [[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]] k1bhyhxou2zsf9lt1wi42vx830l7do2 0 689567 7571201 7238876 2026-08-06T21:56:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571201 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Devetka | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Devetka" | nadimak = | godina osnivanja = 1945. | sjedište = Josipa Jurja Strossmayera 92, 30 000 [[Osijek]] | borilište = <small> ''Kuglana "Grafičar"'', [[Osijek]] <br> ''Kuglana "Pampas"'', [[Osijek]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Devetka"''' ('''''KK "Devetka"; Devetka Osijek; Devetka''''') je bio muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Osijek]]a, [[Osječko-baranjska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. == O klubu == Početak kluba seže u 1945. godinu, a organiziranije 1948. godine obnovom rada športskog društva '''''"Grafičar"'''''. Klub se uspješno natjecao u prvenstvima i kupovima ''"Osječkog kuglačkog podsaveza"'' (kasnije ''"Kuglačkog saveza Općine Osijek"''), koje je više puta osvojio (''međunarodni način'', te ''narodni način'', odnosno ''borbena partija''). U ''[[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju|prvenstvu Hrvatske narodnim načinom]]'' 1956. godine je bio prvak, a 1950. doprvak. Također je nastupao i na završnicama ''[[Jugoslavensko klupsko prvenstvo u kuglanju za muškarce|prvenstva Jugoslavije]]''. Uz igranje u ligama ''"KSO Osijek"'', tge nastupa na završnicama ''"Slavonske zone"'', ''"Grafičar"'' se ligaški natjecao u ''"Regionalnoj ligi Slavonije i Baranje"'' (kasnije ''"Hrvatska liga - Istok"''), te ''"Međuopćinskoj ligi Slavonije i Baranje - Sjever"''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Grafičar"'' igra u ligama kuglačke regije ''"Istok"''. 1997. godine sponzor klub postaje tvrtka ''"Vodovod-Osijek"'' (koja je također imala kuglački klub - ''"Vodovod"''), te klub mijenja ime u '''''KK "Grafičar Vodovod"''''' (često zapisano i kao ''"Grafičar - Vodovod"''). U sezoni 1998./99. klub osvaja ''"drugu hrvatsku ligu - Istok"'' i ulazi u ''"Prvu B hrvatsku ligu - Sjever"'', u kojoj u prvoj sezoni osvaja treće mjesto, ali sljedeće sezone ispadaju iz lige. Od sezone 2001./02. su članovi ''"Druge lige - Istok"'', koji osvajaju u sezoni 2001./02., te 2007./08. kada igraju kvalifikacije za ulazak u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"Prvu ligu"]]''. <br> 2011. godine dolazi do promjene imena kluba u '''''KK "Devetka"''''. Do sezone 2013./14. igraju u ''"Drugoj ligi - Istok"'', te potom u ljeto 2014. godine odustaju od daljnih natjecanja i ubrzo prestaju s radom. <br> ''KK "Grafičar"'' (kasnije ''KK "Devetka"'') je vlastitu dvostaznu kuglanu zvanu ''"Grafičar"'') imao od 1952. godine, koja je kasnije 1961. godine rekonstruirana, a 1978. automatizirano. Od 1997. uvjet za natjecanje je bila četverostazna kuglana, pa ''"Grafičar"'' počinje koristiti kuglanu ''"Slavonije"'', a od 2000.-ih novoizgrađenu kuglanu na Pampasu. Kuglana "Grafičar" je nastavila služiti za treninge klubova, te za rekreaciju građana. == Uspjesi == === Ekipno === ===== nakon 1991. ===== ; 2. HKL - Istok * prvak: 1998./99., 2001./02., 2007./08. * doprvak: 2011./12., 2012./13. ==== do 1991. ==== ; [[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju|Prvenstvo SR Hrvatske - narodni način]] * prvak: 1956. * doprvak: 1950. === Pojedinačno (po disciplinama) === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Grafičar |- |1992./93. ||III. ||3. liga - Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. || || || || || || || || || ||<ref> [http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/9449_Povijest-OS-kuglanja-15.pdf kuglacki-savez-os.hr, Dragutin Kerže: ''Povijest osječkog kuglanja (15)'' (feljton)], preuzeto 29. studenog 2020. </ref> |- |1993./94. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1993./94.|1993./94.]] ||III. ||3. HKL - Istok || ||8. ||12 ||22 || || || || || ||20 || || |- |1994./95. || || || || || || || || || || || || || || |- |1995./96. ||III. ||2. HKL - Istok || ||5. || || || || || || || || || ||<ref name="monografija"> Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. - 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 235-243 </ref> |- |1996./97. ||III. ||2. HKL - Istok || ||10. || || || || || || || || || ||<ref name="monografija"/> |- !colspan="15"| Grafičar Vodovod / Grafičar-Vodovod |- |1997./98. ||III. ||2. HKL - Istok || ||8. || || || || || || || || || ||<ref name="monografija"/> |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 || || || || || ||35 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||109 ||67 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||11. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||69 ||107 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 || || || || || ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||9. ||11 ||20 ||7 ||0 ||13 ||66 ||94 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||75 ||101 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||4. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||93 ||83 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||82 ||94 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||109 ||67 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||126 ||50 ||35 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||4. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||94 ||82 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||4. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||101,5 ||74,5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 |||15 ||2 ||5 ||104 ||72 ||32 || || |- !colspan="15"| Devetka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||1 ||5 ||115,5 ||60,5 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||108 ||68 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||12. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||73 ||103 ||14 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[NK Grafičar-Vodovod Osijek]] == Vanjske poveznice == * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-devetka/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB DEVETKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201205100629/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-devetka/ |date=5. prosinca 2020. }} == Izvori == <small> * Dragutin Kerže: ''90 godina Grafičara : 1926. – 2016.'', Osijek, 2017., {{ISBN|978-953-7858-03-2}}, str. 235-243 * Zlata Živaković-Kerže: ''Povijest sporta grada Osijeka : od osnutka sportskih klubova i društava u gradu do 1996. godine'', Osijek, 1998., str. 196-200, 258-260 * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Povijest-osjeckog-kuglanja-20-2450-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''Povijest osječkog kuglanja''], pristupljeno 27. studenog 2020. * [https://web.archive.org/web/20111009060529/http://www.kuglacki-savez-os.hr/kategorija/2--liga-27/ kuglacki-savez-os.hr, ''klubovi - 2. liga''], wayback arhiva * [http://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Graficar-8-229-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''Kuglana: Grafičar''], pristupljeno 27. studenog 2020. * [https://www.osijek97.com/ osijek97.com, ''NIKADA SIROMAŠNIJE OKUPLJANJE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190607234554/http://www.osijek97.com/ |date=7. lipnja 2019. }}, objava od 7. kolovoza 2014., pristupljeno 27. studenog 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/k-k-graficar-vodovod/198272/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, K.K. GRAFIČAR-VODOVOD (KUGLAČKI KLUB DEVETKA)] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-devetka/Detaljno/592256 fininfo.hr, KK "DEVETKA"] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.companywall.hr/tvrtka/kk-devetka/MMINBtgD/osnovno companywall.hr, KUGLAČKI KLUB "DEVETKA"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Devetka, KK}} [[Kategorija:Kuglanje u Osijeku]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Devetka]] e6d3gmtsjj06x6jt0nw88mix3yn38ao 0 690354 7571242 7238899 2026-08-06T22:35:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571242 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Lipik 1974 | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Lipik 1974" Lipik | nadimak = | godina osnivanja = 2010. | sjedište = vana Gorana Kovačića 29, 34 551 [[Lipik]] | borilište = ''Gradska kuglana "Pakrac"'', [[Pakrac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Istok - Zona Požega (IV.) }} '''Kuglački klub "Lipik 1974"''' ('''''K.K. "Lipik 1974"; KK Lipik 1974; Lipik 1974''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Lipik]]a, [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2019./20. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj ligi - Istok - Zona Požega"'', ligi četvrtog stupnja hrvatske lige u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == '''''KK "Lipik 1974"''''' je osnovan 23. travnja 2010. godine, kao sljednik prijašnjih klubova iz [[Lipik]]a - ''"Lipik"'' i ''"Staklana"'', te je još uzeta 1974. godina, jer je tada prvi put klub iz Lipika se natjecao u službenim natjecanjima. <br> Od osnivanja, klub se natječe u kuglačkim ligama regije ''"Istok"'', te u početku u ''Županijskoj ligi "KS Požeško-slavonske županije"''. <br> Zbog nepostojanja kuglane u Lipiku, za treninge i natjecanja ''"Lipik 1974"'' koristi kuglanu u obližnjem [[Pakrac]]u. == Uspjesi == === Ekipno === ; Županijska liga KS Požeško-slavonske županije * prvak: 2010./11. ; Kup KS Požeško-slavonske županije * pobjednik: 2011. === Pojedinačno (po sezonama) === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Lipik 1974 |- |2010./11. ||V. ||ŽL KS Požeško-slavonske županije || ||bgcolor="gold"|1. ||7 ||12 ||12 ||0 ||0 || || ||24 || ||<ref name="povijest"> [https://www.compas.com.hr/clanak/2/8553/povijest-kluba-u-periodu-od-2010-do-2020-godine.html compas.com.hr, ''Povijest KK "Lipik 1974" u periodu od 2010. do 2020. godine''], objavljeno 2. rujna 2020., pristupljeno 7. prosinca 2020. </ref> |- |2011./12. ||IV. ||4. HKL - Istok - zona Požega || ||5. ||10 || || || || || || || || ||<ref name="povijest"/> |- |2012./13. ||IV. ||4. HKL - Istok - zona Požega || ||7. ||11 || || || || || || || || ||<ref name="povijest"/> |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||9. ||13 ||24 ||8 ||3 ||13 ||85 ||107 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||7. ||14 ||26 ||14 ||0 ||12 ||108 ||100 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||10. ||12 ||22 ||7 ||3 ||12 ||73 ||103 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||7. ||9 ||16 ||7 ||1 ||8 ||59 ||69 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||7. ||10 ||18 ||7 ||0 ||11 ||61,5 ||82,5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||5. ||10 ||18 ||8 ||2 ||8 ||68 ||76 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||9. ||10 ||16 ||4 ||3 ||9 ||52 ||76 ||11 ||<small> liga prekinuta radi pandemije COVID-19 || |- |2020./21. ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || || ||10 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutarnje poveznice == * [[Lipik]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/1277 kuglanje.hr, ''Lipik 1974''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/61 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Lipik 1974 - 810061''] * [http://kuglanje-sb.com/?sezona=4&liga=8&action=klub&klub_id=35 kuglanje-sb.com, ''K.K. Lipik 1974''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klublipik-1974-lipik/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUBLIPIK 1974 LIPIK''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221221039/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klublipik-1974-lipik/ |date=21. veljače 2021. }} * [https://lipik.hr/udruge/udruge-u-sportu/ lipik.hr, ''Udruge u sportu''] == Izvori == <small> * [https://www.compas.com.hr/clanak/2/8553/povijest-kluba-u-periodu-od-2010-do-2020-godine.html compas.com.hr, ''Povijest KK "Lipik 1974" u periodu od 2010. do 2020. godine''], objavljeno 2. rujna 2020., pristupljeno 7. prosinca 2020. * [https://www.compas.com.hr/clanak/2/8565/turnir-i-skuptina-za-10-godina-ponovnog-aktiviranja-kk-lipik-1974.html compas.com.hr, ''Revijalni turnir povodom 10 godina ponovnog aktiviranja KK Lipik 1974.''], objavljeno 5. rujna 2020., pristupljeno 7. prosinca 2020. * [https://www.compas.com.hr/clanak/1/8244/dosadanjem-vodstvu-kk-lipik-1974-potvren-jos-jedan-cetverogodisnji-mandat.html compas.com.hr, ''Dosadašnjem vodstvu KK Lipik 1974 potvrđen još jedan četverogodišnji mandat''], objavljeno 8. lipnja 2020., pristupljeno 7. prosinca 2020. * [https://lipik.hr/udruge/udruge-u-sportu/kuglacki-klub-lipik-1974/ lipik.hr, ''Kuglački klub LIPIK 1974''], pristupljeno 7. prosinca 2020. * [https://lipik.hr/wp-content/uploads/2020/02/kk-lipik.pdf lipik.hr, ''KUGLAČKI KLUB „LIPIK 1974“ LIPIK''], preuzeto 7. prosinca 2020. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-lipik-1974-lipik/1311402/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Lipik 1974 Lipik] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kklipik-1974-lipik/Detaljno/589065 fininfo.hr, KK"LIPIK 1974" LIPIK] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Lipik, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Požeško-slavonskoj županiji‎]] [[Kategorija:Lipik]] 8phievllp4mrlguex784iy2mfv8l7zf 2 692253 7571121 7570803 2026-08-06T20:37:30Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Rodovi Palaelodidae]] 7571121 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20260805134202" class="popis-zadataka">[[Alcedines]] 15:42, 5. kolovoza 2026. (CEST) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806063952" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni plamenci]] 08:39, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> 5fz0p6k930mtvdx2652i57vnuxu14nj 7571138 7571121 2026-08-06T20:45:31Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Prapovijesni plamenci]] 7571138 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20260805134202" class="popis-zadataka">[[Alcedines]] 15:42, 5. kolovoza 2026. (CEST) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> oxzq81a9ri06kjo0ga0c3s8ms93dqlm 7571351 7571138 2026-08-07T04:41:31Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Alkiona]] 7571351 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20260805134202" class="popis-zadataka">[[Alcedines]] 15:42, 5. kolovoza 2026. (CEST) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 76, od [[Koloturnik]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 64, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 38, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 14, od [[Ohmov zakon]]</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100456" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ilustracija]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> 2bo8uv29o52hteh0msq5ghqgmp4wn54 0 695272 7571372 7488147 2026-08-07T05:47:38Z Zubizarreta5 290548 7571372 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Arabic alphabet world distribution.png|mini|400px|Države u kojima se koristi arapska abeceda: tamnozeleno kao službena abeceda i svijetlozeleno kao dodatno službeno pismo]] [[Datoteka:Abjad.svg|mini|Kaligrafski zapis imena arapske abecede]] '''Arapska abeceda''' (arapski: أَلْأَبْجَدِيَّة ٱلْعَرَبِيَّة) je [[arapsko pismo]] kodificirano za pisanje [[arapski jezik|arapskog jezika]]. Piše se s desna na lijevo [[kurziv]]nim stilom i sadrži 28 slova. Većina slova ima kontekstualne oblike slova. Arapska abeceda smatra se [[abdžad]]om, što znači da koristi samo [[suglasnik]]e, ali se sada smatra "[[Abdžad|nečistim abdžadom]]".<ref>{{Cite book |title=Natural Language Processing of Semitic Languages |last=Zitouni |first=Imed |publisher=Springer Science & Business |year=2014 |isbn=3642453589 |pages=15}}</ref> Kao i kod drugih nečistih ''abdžada'', kao što je [[hebrejsko pismo]], pisari su kasnije osmislili načine označavanja [[samoglasnik|samoglasnih]] zvukova s različitim [[Dijakritički znakovi|dijakriticima]]. ==Suglasnici== Osnovna arapska abeceda sadrži 28 [[slovo|slova]]. [[Arapsko pismo]] je u drugim jezicima adaptirano dodavanjem i oduzimanjem nekih slova, kao što je to slučaj u [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Osmanski turski jezik|otomansko-turskom]], [[Centralnokurdski jezik|centralnokurdskom]], [[urdu jezik|urdu]], [[Sindi jezik|sindi]], [[Jawi pismo|malajskom]], [[Paštunski jezici|paštu]], [[arwi jezik|arwi]] i [[malayalam]]u ([[arapski malayalam]]). Ne postoji razlika između [[veličina slova|velikih i malih slova]]. Mnoga slova izgledaju slično, ali često točka (''[[Arapski dijakritici|ʾiʿjām]]'') iznad ili ispod središnjeg dijela slova (''[[rasm]]'') predstavlja razliku između njih. Ove točke predstavljaju sastavni dio slova, jer razlikuju slova koja predstavljaju različite [[zvuk]]ove. Na primjer, arapska slova ب (b), ت (t) i ث (th) imaju isti osnovni oblik, jednu točku ispod, dvije ili tri točke iznad; slovo ن (n) također posjeduje isti oblik, kada se nalazi na početku ili sredini riječi, s jednom točkom iznad, dok se malo razlikuje ako stoji samo ili na kraju riječi. Tiskani i pisani arapski je u [[kurziv]]u, s tim da je većina slova unutar riječi direktno povezana sa susjednim slovima. ===Abecedni red=== Postoje dva glavna [[razvrstavanje|redoslijeda razvrstavanja]] u arapskoj abecedi: abjad i hija. Izvorni ''ʾabjadīy'' redoslijed (ar. أَبْجَدِيّ), koji se koristi za lijepo pisanje slova, potječe od redoslijeda [[Feničanska abeceda|feničanske abecede]], i stoga je sličan redoslijedu drugih abeceda, koje potječu od feničanske, poput [[Hebrejsko pismo|hebrejskoga pisma]]. Ovaj se redoslijed slova također koristi i kod brojeva - [[abdžadski brojevi]], te posjeduju isti alfanumerički kod/[[šifra|šifru]] kao hebrejska [[gematrija]] i grčka [[izopsefija]]. ''hijā’ī'' (ar. هِجَائِي) ili ''alifbāʾī'' (ar. أَلِفْبَائِي) redoslijedi koriste se u popisima imena i riječi koji se trebaju poredati, kao na primjer u [[imenik|imenicima]], razrednim dnevnicima, [[rječnik|rječnicima]], te se u ovom redoslijedu slova grupiraju prema sličnosti [[oblik]]a. == Također pogledajte == {{Commons category|Arabic alphabet}} * [[Arapski brojevi]] * [[Arapsko pismo]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pismo]] [[Kategorija:Arapska kultura]] 6ytgrmke9ecedbpkb0qxock030956za 0 695497 7571049 7498266 2026-08-06T17:22:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571049 wikitext text/x-wiki {{Uklopi u|Kozmičke zrake}} {{pravopis}} [[Slika:Cosmic ray flux versus particle energy.svg|mini|360px|Kozmički [[fluks]] naspram energije čestica]] '''Kozmičko zračenje''' je emisija visokoenergetskih [[proton]]a i [[atomsko jezgro|atomskih jezgara]] koji se kreću kroz svemir gotovo [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. Potiču od Sunca, izvan [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] u njegovoj ,<ref>{{cite book |last=Sharma |title=Atomic And Nuclear Physics |year=2008 |publisher=Pearson Education India |isbn=978-81-317-1924-4 |page=478}}</ref> udaljenim galaksijama.<ref>{{cite web |title=Detecting cosmic rays from a galaxy far, far away |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2017/09/170921141257.htm |work=Science Daily |date=21. rujna 2017. |access-date=26. prosinca 2017.}}</ref> Otkrio ih je [[Victor Francis Hess | Victor Hess]] 1912., u eksperimentima s balonima. Direktno mjerenje kozmičkih zraka, posebno pri nižim energijama, postalo je moguće od lansiranja prvih satelita, krajem 1950-ih. Detektori čestica, slični onima koji se koriste u nuklearnoj i fizici visokih energija, koriste se na satelitima i svemirskim sondama za istraživanje kozmičkih zraka.<ref>{{cite book |title=Earth System: History and Natural Variability Volume I |chapter=Cosmic Influences on the Earth |editor=Vaclav Cilek |year=2009 |publisher=Eolss Publishers |isbn=978-1-84826-104-4 |url=https://www.eolss.net/ebooklib/bookinfo/earth-system-history-natural-variability.aspx |page=165}}</ref> Nakon udara na [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmičke zrake mogu proizvesti [[Zračni pljusak (fizika)|pljuskove sekundarnih čestica]] koje ponekad dođu do [[Zemljina kora|Zemljine površine]]. Podaci iz [[Fermi gama-svemirski teleskop|Fermi svemirskog teleskopa]] (2013)<ref name="ackermann-2013">{{cite journal |volume=339 |pages=807–811 |title=Detection of the Characteristic Pion-Decay Signature in Supernova Remnants |date=15. veljače 2013. |doi=10.1126/science.1231160 |issue=6424 |last1=Ackermann |first1=M. |last2=Ajello |first2=M. |last3=Allafort |first3=A. |last4=Baldini |first4=L. |last5=Ballet |first5=J. |last6=Barbiellini |first6=G. |last7=Baring |first7=M. G. |last8=Bastieri |first8=D. |last9=Bechtol |first9=K. |journal=Science |arxiv=1302.3307 |bibcode=2013Sci...339..807A |last10=Bellazzini |first10=R. |last11=Blandford |first11=R. D. |last12=Bloom |first12=E.D. |last13=Bonamente |first13=E. |last14=Borgland |first14=A. W. |last15=Bottacini |first15=E. |last16=Brandt |first16=T. J. |last17=Bregeon |first17=J. |last18=Brigida |first18=M. |last19=Bruel |first19=P. |last20=Buehler |first20=R. |last21=Busetto |first21=G. |last22=Buson |first22=S. |last23=Caliandro |first23=G. A. |last24=Cameron |first24=R. A. |last25=Caraveo |first25=P. A. |last26=Casandjian |first26=J. M. |last27=Cecchi |first27=C. |last28=Celik |first28=O. |last29=Charles |first29=E. |last30=Chaty |first30=S. |pmid=23413352 |s2cid=29815601}}</ref> protumačeni su kao dokaz da značajan dio primarnih kozmičkih zraka potječe od eksplozija [[zvijezda]] [[supernova]].<ref name="pinholster-2013">{{cite web |url=http://www.aaas.org/news/releases/2013/0214_supernova_cosmicrays.shtml |title=Evidence Shows that Cosmic Rays Come from Exploding Stars |author=Ginger Pinholster |date=13. veljače 2013.}}</ref>[[Aktivna galaktička jezgra]] također proizvode kosmičke zrake, na osnovu zapažanja [[neutrino]] i [[gama-zraka]] iz [[blazar]]a [[TXS 0506 + 056]] u 2018.<ref name="nature">{{cite journal |title=Acceleration of petaelectronvolt protons in the Galactic Centre |author=HESS collaboration |journal=[[Nature]] |volume=531 |issue=7595 |doi=10.1038/nature17147 |year=2016 |arxiv=1603.07730 |bibcode=2016Natur.531..476H |pages=476–479 |pmid=26982725 |s2cid=4461199}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Collaboration |first=IceCube |date=12. srpnja 2018. |title=Neutrino emission from the direction of the blazar TXS 0506+056 prior to the IceCube-170922A alert |journal=Science |volume=361 |issue=6398 |language=en |pages=147–151 |doi=10.1126/science.aat2890 |issn=0036-8075 |pmid=30002248 |bibcode=2018Sci...361..147I |arxiv=1807.08794}}</ref> Izrazito brzi razvoj tehnike i instrumenata nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (usavršeni [[detektor]]i, [[radio teleskop]]i, [[balon]]i i [[Umjetni satelit|satelit]]i, [[elektronika|elektronski uređaji]]) omogućio je daljnje [[istraživanje]] kozmičkog zračenja. Pritom su se prvenstveno proučavali uvjeti stvaranja primarnog zračenja tako visoke energije i visokoenergetski [[Subatomska čestica|subatomski procesi]], od kojih su mnogi prvi put opaženi upravo kod kozmičkog zračenja. Međutim, podrijetlo kozmičkog zračenja nije do danas potpuno razjašnjeno. Kozmičko zračenje može biti primarno i sekundarno. Primarno zračenje, koje dolazi iz svemira do [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], sastoji se od [[atomska jezgra|atomskih jezgara]]. Većinu (oko 90%) čine [[proton]]i, zatim (oko 10%) [[helij]]eva jezgra, a tek neznatan dio ostale lake atomske jezgre elemenata do, uključivo, željeza. Energija primarnog zračenja doseže i do 10¹⁸ [[eV]]. Sekundarno kozmičko zračenje nastaje sudarom primarnog zračenja s jezgrama koje se nalaze u atmosferi. Takvim sudarima stvaraju se [[mezon]]i, hiperoni i različite nuklearne čestice, pa i [[radioizotop]]i elemenata, na primjer ugljikov radioizotop [[Ugljik-14|¹⁴C]], nastao od [[dušik]]a¹⁴N. Nabijeni π-[[mezon]]i pretvaraju se u stabilnije μ-mezone, koji čine glavninu sekundarnog zračenja na Zemljinoj površini. Neutralni π-mezoni pretvaraju se u [[Gama-čestica|γ-zrake]], koje mogu dalje proizvesti parove [[elektron]]–[[pozitron]]a, a ovi opet stvaraju nove visokoenergetske [[foton]]e, koji su izvor daljnjih parova elektron-pozitrona. Tako nastaju kaskadne reakcije, koje su izvor takozvanih pljuskova kozmičkih zraka, koje je prvi opisao talijanski fizičar [[Bruno Rossi]]. == Objašnjenje == Ako se negdje izvan zgrade, na otvorenom prostoru, nalazi nabijeni [[elektroskop]], nakon izvjesnog vremena će se sam od sebe isprazniti. Čak i onda kada se nabijeni elektroskop stavi u posudu od [[Olovo (element)|olova]], on će se poslije nekog vremena sam od sebe isprazniti. Po tome se zaključuje da [[Ionizacija|ionizaciju]] zraka, zbog koje se elektroskop isprazni, izazivaju neke vrlo prodorne zrake koje potječu iz [[svemir]]a (kozmosa), pa se po tome nazivaju kozmičkim zrakama. Da bi se utvrdilo porijeklo tih zraka, vršeni su ekspertimenti u moru, zraku i na kopnu. Pokusi su pokazali da je [[ionizacija]] zraka to veća što je veća [[nadmorska visina]] iznad površine Zemlje. To je bila potvrda da te zrake potječu iz svemira. Ustanovilo se da [[Jačina zračenja|jačina kozmičkih zraka]] na površini Zemlje ovisi o [[Geografska širina|zemljopisnoj širini]], da je količina tih zraka najmanja na [[ekvator]]u i da raste prema većim zemljopisnim širinama (prema polovima Zemlje, Sjevernom i Južnom polu). To se tumači utjecajem [[Zemljino magnetsko polje|geomagnetskog polja]] na [[Električni naboj|električno nabijene čestice]] kozmičkog zračenja. Ispitivanjem tih zraka se ustanovilo da u njima ima pozitivno i negativno nabijenih čestica i da su one materijalne zrake, to jest da su sastavljene od sitnih [[Elementarna čestica|čestica]] koje nose električni naboj. Danas se pretpostavlja da kozmičke zrake nastaju pri velikim promjenama [[elektromagnet]]skih polja Sunca i zvijezda kao posljedica snažnih [[erupcija]]. Tako jaka polja daju električno nabijenim česticama koje se stvaraju kod erupcija, brzine, približno jednake [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], pa čestice odu u svemir. Energija kozmičkih zraka dostiže do 10¹⁶ [[eV]]. Zbog te energije kozmičke zrake imaju veliku prodornost. Pozitivne čestice u kozmičkim zrakama su [[pozitron]]i. Kad elektroni i pozitroni u kozmičkim zrakama prolaze kroz prostor, razbijaju atomsku jezgru materije kojom je prostor ispunjen. Kod svakog sudara dolazi do emisije [[gama-zraka]]. Gama-zrake šire se dalje u prostor, a kod sudara s [[atomska jezgra|atomskom jezgrom]] nastaje jedan par [[elektron]]–pozitron. Naime, u kozmičkim zrakama nalaze se [[foton]]i velike energije ''h∙ν''. Energija fotona pretvara se u masu ''m_p'' pozitrona i masu ''m_e'' elektrona, te je: :<math> h \cdot \nu = m_p \cdot c^2 + m_e \cdot c^2 </math> gdje je ''m_p'' = ''m_e''. Kod prodora kozmičkih zraka kroz olovo utvrđeno je da u njima postoje čestice čija je masa veća od mase elektrona, a manja od mase protona. To su [[mezon]]i. === Kozmičke čestice === Kozmičke zrake su energetske električki nabijene [[subatomska čestica|subatomske čestice]], koje dolaze iz vanjskog [[svemir]]a i sudaraju se sa [[Zemljina atmosfera|Zemljinom atmosferom]]. One mogu stvoriti sekundarne čestice ([[spalacija]]) koje mogu proći Zemljinu površinu, pa i dublje. Kozmičke zrake su iste čestice koje se kao stabilni dijelovi atoma, mogu pronaći na Zemlji: [[proton]]i, [[atomsko jezgro|atomskog jezgra]] ili [[elektron]]i. To su slične čestice koje kruže unutar [[akcelerator čestica|akceleratora čestica]], s tom razlikom da su energije kozsmičkih zraka veće. Pojam "zrake" dolazi iz ranih dana istraživanja [[Radijacija|radijacije]], kada se bila koja struja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirane radijacije]] opisivana pojmom "zrake". U to vrijeme kada su nazvane kozmičke zrake, još se nije poznavala njihova priroda i pretpostavljalo se da bi mogle biti oblik [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], kao [[Gama-čestica|γ-zrake]]. Čestice kozmičkih zraka dolaze pojedinačno, ne u obliku zraka – iako jedna čestica može stvoriti “pljusak” puno sekundarnih čestica. Danas se priroda čestica kozmičkih zraka treba naglasiti, tako da bi ih bilo korektnije zvati '''kozmičke čestice'''. Oko 89% dolazećih kozmičkih zraka su jednostavni [[proton]]i (jezgra vodika), 10% su jezgre [[helij]]a ([[alfa-čestica|alfa-čestice]]) i 1% su teži elementi. Te jezgre vodika i helija čine 99% kozmičkih zraka. Pojedinačni elektroni (poput [[beta-čestica]]) čine ostalih 1% galaktičkih kozmičkih zraka – to su kozmičke zrake koje dolaze izvan [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Još uvijek je nepoznato otkuda ti elektroni dolaze i zašto imaju ubrzanje manje od atomskih jezgara.<ref>{{cite web |last=Mewaldt |first=R. A. |title=Cosmic rays |url=http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html |publisher=California Institute of Technology |accessdate=22. kolovoza 2010. |archive-date=30. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090830191145/http://www.srl.caltech.edu/personnel/dick/cos_encyc.html |url-status=dead }}</ref> Porijeklo kozmičkih zraka je različito, jer jedan dio dolazi od [[Sunce|Sunca]], kao i od ostalih [[zvijezda]], a drugi dio od nepoznatih događaja iz najudaljenijih dijelova vidljivog [[svemir]]a. Kozmičke zrake imaju energiju veću od 10²⁰ [[eV]], puno veću nego što stvara [[akcelerator čestica]] – 10¹² do 10¹³ eV.<ref> {{cite journal |author=L. Anchordoqui, T. Paul, S. Reucroft, J. Swain |year=2003 |title=Ultrahigh Energy Cosmic Rays: The state of the art before the Auger Observatory |journal=International Journal of Modern Physics A |volume=18 |issue=13 |pages=2229 |doi=10.1142/S0217751X03013879 |arxiv=hep-ph/0206072}}</ref> Kozmičke zrake imaju najznačajniju ulogu u stvaranju [[litij]]a, [[berilij]]a i [[bor (element)|bora]] u svemiru, u procesu koji se zove nukleosinteza. One stvaraju neke [[radioizotop]]e na Zemlji, kao [[ugljik-14]]. U povijesti fizike, značajne su jer uz njihove reakcije došlo se do otkrića [[pozitron]]a, [[mion]]a i [[pion]]a (pi-[[mezon]]a). Zračenje kozmičkih zraka je najvećim dijelom sastav prirodnog pozadinskog zračenja na površini Zemlje i jako se teško zaštiti od njega, tako da je to jedan od najvećih problema za međuplanetarna putovanja. [[Datoteka:PositronDiscovery.jpg|mini|300px|Prva ikad napravljena slika [[pozitron]]a.]] == Sastav == Kozmičke zrake se mogu podijeliti na primarne i sekundarne. Galaktičke kozmičke zrake koje dolaze do [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] su primarni izvor. One zatim reagiraju s [[Međuzvjezdana materija|međuzvjezdanom materijom]] i stvaraju sekundarne kosmičke zrake. [[Sunce]] isto emitira niskoenergetske kozmičke zrake, koje su povezane sa [[Sunčeva baklja|Sunčevim bakljama]]. Teži elementi kozmičkih zraka, kao što su jezgra [[ugljik]]a i [[kisik]]a, sudaraju se s međuzvjezdanom materijom i lome se na lakše jezgre – [[litij]], [[berilij]] i [[bor (element)|bor]]. Pored toga, još teža jezgra, kao što su [[željezo]] i [[nikl]], kada se sudaraju s međuzvjezdanom materijom, nastaju ioni [[skandij]]a, [[titanij]]a, [[vanadij]]a i [[mangan]]a. Od primarnih kosmičkih zraka, koji potiču izvan Zemljine atmosfere, oko 99% su jezgra dobro poznatih atoma (lišenih elektronske ljuske), a oko 1% usamljeni elektroni (to jest, jednsn tip [[beta čestica]]). Od jezgara, oko 90% su jednostavni [[proton]]i (tj. jezgra vodika); 9% su [[alfa čestice]], identične jezgrima [[helij]]a, a 1% su jezgra težih elemenata, nazvanih [[HZE ioni]].<ref name="goddard-2012">{{cite web |url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html |title=What are cosmic rays? |publisher=NASA, Goddard Space Flight Center |access-date=31. listopada 2012. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028154200/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/cosmic_rays.html |archive-date=28. listopada 2012.}} [http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080140/http://certificate.ulo.ucl.ac.uk/modules/year_one/NASA_GSFC/goddard/imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l2/cosmic_rays.html |date=4 March 2016 }}</ref><ref name="dembinski-2017">{{cite journal |title=Data-driven model of the cosmic-ray flux and mass composition from 10 GeV to 10^11 GeV |author=H. Dembinski |journal=Proceedings of Science |volume=ICRC2017 |doi=10.22323/1.301.0533 |year=2018 |arxiv=1711.11432 |pages=533 |s2cid=85540966}}</ref><ref>{{cite web |title=Cosmic Rays |url=https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/toolbox/cosmic_rays1.html |website=National Aeronautics and Space Administration |publisher=Nasa |access-date=23. ožujka 2019.}}</ref> === Različite količine kozmičkih zraka === Kada tok kosmičkih zraka ulazi u gornji sloj Zemljine atmosfere, količina emisije na Zemljinu površinu, ovisi o dvije pojave: [[Sunčev vjetar|Sunčevom vjetru]] i [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinom magnetskom polju]]. Sunčev vjetar je raspršena magnetizirana [[plazma]], koja dolazi sa Sunca i koja može usporiti dolazeće kosmičke čestice, kao i odbiti neke čestice koje imaju energiju manju od 1 G[[eV]]. Količina Sunčevog vjetra je promjenjiva i ovisi o 11-godišnjem [[Sunčev ciklus|Sunčevom ciklusu]], tako da za vrijeme Sunčevog maksimuma, najmanja količina kosmičkih zraka dođe do Zemljine površine. Osim toga, Zemljino magnetsko polje odbija i lomi jedan dio kosmičkih zraka, pa tako količina kosmičkih zraka koje padnu na Zemljinu površinu ovisi i o [[geografska širina|geografskoj širini]], [[geografska dužina|geografskoj dužini]] i [[azimut]]skom uglu. U smjeru istok-zapad, količina kosmičkih zraka se mijenja, zbog polarnosti Zemljinog magnetskog polja. Količina kosmičkih zraka na [[ekvator]]u je manja nego na polovima, zato što je i [[gustoća]] [[magnet]]nih linija rjeđa na polovima. Magnetski polovi ne podudaraju se s geografskim polovima ([[magnetska deklinacija]]). Na velikoj udaljenosti od Sunca, otprilike 94 [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]], dokle seže [[heliosfera]], postoji područje do kojeg stiže Sunčev vjetar i s nadzvučne brzine prelazi ispod brzine zvuka, pa se stvara “krajnji udar Sunčevog vjetra”. Između krajnje granice heliosfere, zvane heliopauza i “krajnjeg udara Sunčevog vjetra”, nalazi se područje '''Sunčeva ravnica''', koje smanjuje energiju kosmičkih zraka za 90%. ==Uočavanje== Jezgra atoma koje čine kosmičke zrake, mogu putovati velike udaljenosti do Zemlje, zbog male gustoće materije u svemiru. Kada stignu do Zemlje, atomska jezgra snažno udaraju u jezgra atmosferskih plinova. Ti sudari, zvani pljusak subatomskih čestica, stvaraju pione (pi-mezone) i K-mezone, nestabilne [[mezon]]e koji brzo prelaze u [[mion]]e. Mioni ne reagiraju s atmosferom i dodatno zbog vremenske dilatacije, oni lahko stižu do Zemljine površine i čak mogu prodrijeti do unutrašnjosti plitkih rudnika. Mioni su uključeni u [[ionizirajuće zračenje]], pa se lahko mogu otkriti pom oću [[Maglena komora|Wilsonove komore]]. Kosmičke zrake koje se sudaraju izvan Zemljine atmosfere, s elementima težim od vodika i helija, mogu se otkriti s visokoenergetskim emisijama [[gama-čestica]], koristeći [[Gama astronomija|teleskope s gama-česticama]]. Kosmičke zrake se mogu otkriti ako prolaze kroz detektor čestica, koji se nalaze na satelitima ili balonima, na velikim visinama. Detektor čestica sastoji se od dvije ploče polikarbonatske plastike, koje se diretno izlažu kosmičkom zračenju. Nakon povratka u laboratoriju, ploče se polijevaju rastvorom tople [[Natrij-hidroksid|natrijeve baze]] (NaOH), dok se ne pojave mali stožasti zarezi. Ako se promatra pod [[mikroskop]]om, može se utvrditi i [[električni naboj]] i energija čestice. Kod [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]], koristi se detektor čestica.<ref name="FPW"> {{cite book |author=R.L. Fleischer, P.B. Price, R.M. Walker |year=1975 |title=Nuclear tracks in solids: Principles and applications |publisher=University of California Press}}</ref> == Interakcija sa Zemljinom atmosferom == Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kozmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]a i [[kisik]]a, stvarajući slapove manjih čestica, zvane pljusak elementarnih čestica. Broj sekundarnih čestica koje nastaju nakon sudara jedne primarne čestice, može biti i na milijarde. Uglavnom nastaju [[pion]]i (pi-mezoni) i K-mezoni, nestabilni [[mezon]]i koji brzo prelaze u mione. [[Slika:Atmospheric Collision.svg|mini|400px]] [[Slika:AirShower.svg|mini|400px|Nakon što uđu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], kosmičke čestice se sudaraju s [[molekula]]ma, uglavnom [[dušik]]a i [[kisik]]a, stvarajući slapove manjih čestica, zvane i pljusak elementarnih čestica.]] Kozmičke zrake stalno stvaraju i nestabilne izotope u Zemljinoj atmosferi, kao što je [[ugljik-14]]: :<math> \mathrm{p + ^{14}N \rightarrow n + ^{14}C}</math> Kozmičke zrake drže količinu ugljika-14 u atmosferi uglavnom stalnim (70 [[tona]]) u zadnjih 100.000 godina, sve do 1950-ih, kada se započelo s testiranjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Ta se činjenica koristi u [[arheologija|arheologiji]], za datiranje ugljikom-14 ili utvrđivanje starosti nekog nalaza. Produkti reakcije sekundarnih kozmičkih zraka i vijek trajanja:<ref>{{cite web |title=Natürliche, durch kosmische Strahlung laufend erzeugte Radionuklide |url=http://www.um.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/34839/Natuerliche_durch_kosmische_Strahlung_laufend_erzeugte_Radionuklide.pdf?command=downloadContent&filename=Natuerliche_durch_kosmische_Strahlung_laufend_erzeugte_Radionuklide.pdf |accessdate=11. veljače 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100203174117/http://www.um.baden-wuerttemberg.de/servlet/is/34839/Natuerliche_durch_kosmische_Strahlung_laufend_erzeugte_Radionuklide.pdf?command=downloadContent&filename=Natuerliche_durch_kosmische_Strahlung_laufend_erzeugte_Radionuklide.pdf |archivedate=3. veljače 2010.}} {{De icon}}</ref> *[[tricij]] (12,3 godine) *[[berilij]]-7 (53,3 dana) *berilij-10 (1 600.000 godina) *[[ugljik]]-14 (5.730 godina) *[[natrij]]-22 (2,6 godina) *natrij -24 (15 sati) *[[magnezij]]-28 (20,9 sati) *[[silicij]]-31 (2,6 sati) *silicij-32 (101 godina) *[[fosfor]]-32 (14,3 dana) *[[sumpor]]-35 (87,5 dana) *sumpor-38 (2,8 sati) *[[klor]]-34 (32 min) *klor-36 (300.000 godina) *klor-38 (37,2 min) *klor-39 (56 min) *[[argon]]-39 (269 godina) *[[kripton]]-85 (10,7 godina) ==Istraživanje == Detektori kosmičkih zraka se postavljaju na Zemlji, u svemirskim letilicama ([[Voyager 1]],[[Voyager 2]], [[Cassini-Huygens]], [[SOHO]]) i u balonima. ==Povijest== Nakon što je [[Antoine Henri Becquerel]], 1896., otkrio [[radioaktivnost]], vjerovalo se da kosmičke zrake dolaze iz zemlje, od zračenja radioaktivnih elemenata kao što je [[radon]]. U 1909., Theodor Wulf razvio je elektrometar, uređaj koji je mjerio stvaranje [[ion]]a, u zatvorenom spremniku. U 1912. [[Victor Franz Hess]] stavio je elektrometar u balon, koji je podignuo na 5.300 [[metar]]a, otkrivši da se zračenje pojačalo za otprilike 4 puta nego na površini Zemlje.<ref> {{cite journal |author=D. Pacini |year=1912 |title=La radiazione penetrante alla superficie ed in seno alle acque |journal=Il Nuovo Cimento, Series VI |volume=3 |pages=93–100 |doi=10.1007/BF02957440}} : Prevedeno i komentirano u citatu arhivaTranslated and commented in cite arxiv {{cite journal |author=A. de Angelis |year=2010 |title=Penetrating Radiation at the Surface of and in Water |arxiv=1002.1810}} </ref> Pojam kosmičke zrake stvorio je [[Robert Andrews Millikan]], koji je dokazao da one dolaze izvan Zemljine atmosfere. Zatim su Gottlieb i [[James Van Allen|Van Allen]] 1948. dokazali su da se primarne kosmičke zrake uglavnom sastoje od protona i nešto jezgru helija (alfa-čestice) i sasvim malim udjelom teških atomskih jezgri. ==Djelovanje== ===Promjene u atmosferi=== Kosmičke zrake u atmosferi ioniziraju molekule dušika i kisika, što vodi do brojnih reakcija. Jedna od rnjih vodi do [[ozonska rupa|ozonskih rupa]], ali taj udio je puno manji od uticaja [[freon]]a. ===Uticaj na ljude=== Kosmičke zrake čine udio godišnje radijacije na ljude. Na primjer, u Australiji je ukupno prirodno zračenje na ljude 2,3 [[Sievert (jedinica)|miliSieverta]], dok kosmičke zrake prosječno zrače na ljude 0,3 miliSieverta (13%).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arpansa.gov.au/pubs/baseline/bg_rad.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20031117124002/http://www.arpansa.gov.au/pubs/baseline/bg_rad.pdf |archive-date=17. studenoga 2003. |access-date=22. veljače 2021.}}</ref> Postoji niz inicijativa za istraživanje kosmičkih zraka, dolje navedenih. ==== Prizemni ==== {{div col}} * [[Akeno Armatura s gigantskim zračnim tušem]] * [[Zrake čikaškog tuša]] * [[CHICOS]] * [[CLOUD]] * [[GAMMA]] * [[GROŽĐE-3]] * [[Cherenkovljev eksperiment vodene nadmorske visine | HAWC]] * [[Visokoenergetski stereoskopski sistem]] * [[Detektor kosmičkih zraka Fly's Eye visoke rezolucije]] * [[HEGRA]] * [[IceCube Neutrino Observatory | IceCube]] * [[KASCADE]] * [[MAGIC (teleskop) | MAGIC]] * [[MARIACHI]] * [[Milagro (eksperiment) | Milagro]] * [[Muonska tomografija| CRIPT]] * [[NMDB]] * [[Opservatorija Pierre Auger]] * [[QuarkNet # Studije kosmičkih zraka | QuarkNet]] * [[Svemirski brod Zemlja (detektor) | Svemirski brod Zemlja]] * [[Projekt niza teleskopa]] * [[Tunka eksperiment]] * [[VERITAS]] * [[Washington Coincidence Array]] {{div col end}} === Sateliti === {{div col}} * [[Korisni teret za istraživanje materije antimaterije i astrofiziku svetlih jezgara | PAMELA]] * [[Alfa magnetski spektrometar]] * [[Napredni istraživač kompozicije | ACE (Napredni istraživač kompozicije)]] * [[Voyager 1]] i [[Voyager 2]] * [[Cassini – Huygens]] * [[1. opservatorija za visoku energetsku astronomiju | HEAO 1]], [[opservatorija za Einstein | HEAO 2]], [[3. opservatorija za visoku energetsku astronomiju | HEAO 3]] * [[Fermi gama-svemirski teleskop]] * [[Solarna i heliosferska opservatorija]] * [[Interstellar Boundary Explorer]] * [[LUCID | Langton ultimativni detektor intenziteta kosmičkih zraka]] {{div col end}} ===Baloni === {{div col}} * [[BESS (eksperiment) | BESS]] * [[Napredni tanki ionizacijski kalorimetar]] * [[TRACER (detektor kosmičkih zraka)]] * [http://tiger.gsfc.nasa.gov TIGER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503185934/http://tiger.gsfc.nasa.gov/ |date=3. svibnja 2012. }} * [[Energija i masa kosmičkih zraka]] (KREMA) * [[PERDaix]] *[http://adsabs.harvard.edu/abs/1995psu..reptR....B HEAT (Visokoenergetski teleskop antimaterije)])] {{div col end}} ===Uloga u okolinskom zračenju=== Kosmički zraci čine dio godišnje izloženosti zračenja ljudi na Zemlji, u prosjeku 0,39 mSv, od ukupno 3 mSv godišnje (13% ukupne pozadine) za Zemljinu populaciju. Međutim, pozadinsko zračenje kosmičkih zraka raste s nadmorskom visinom, s 0,3 mSv godišnje za područja na morskom nivou na 1,0 mSv godišnje za veće gradove, povećavajući izloženost kosmičkom zračenju na četvrtinu ukupne izloženosti pozadinskom zračenju za stanovništvo navedenih gradova. Posade aviokompanija koje lete na velikim daljinskim rutama mogu biti izložene 2,2 mSv dodatnog zračenja svake godine zbog kosmičkih zraka, gotovo udvostručujući njihovu ukupnu izloženost ionizujućem zračenju. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- style="background:#ececec;" |+ Prosječna godišnja izloženost zračenju ([[milisievert]]i) <br> <br> |- ! colspan="2" |Radijacija ! colspan="2" |[[UNSCEAR]]<ref>UNSCEAR [http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf "Sources and Effects of Ionizing Radiation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120181038/http://www.unscear.org/docs/reports/2008/09-86753_Report_2008_Annex_B.pdf |date=20. siječnja 2012. }} page 339 retrieved 29 June 2011</ref><ref>[[:ja:放射線医学総合研究所|Japan NIRS]] [http://www.aec.go.jp/jicst/NC/iinkai/teirei/siryo2010/siryo59/siryo1.pdf UNSCEAR 2008 report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225170651/http://www.aec.go.jp/jicst/NC/iinkai/teirei/siryo2010/siryo59/siryo1.pdf |date=25. veljače 2021. }} page 8 retrieved 29 June 2011</ref> ! Princeton<ref>Princeton.edu [http://web.princeton.edu/sites/ehs/osradtraining/backgroundradiation/background.htm "Background radiation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110609095603/http://web.princeton.edu/sites/ehs/osradtraining/backgroundradiation/background.htm |date=9 June 2011 }} retrieved 29 June 2011</ref> ! Wa State<ref>Washington state Dept. of Health [http://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-htm/fs10bkvsman.htm "Background radiation"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120502102254/http://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-htm/fs10bkvsman.htm |date=2 May 2012 }} retrieved 29 June 2011</ref> ! MEXT<ref>Ministry of Education, Culture, Sports, Science, and Technology of Japan [http://www.kankyo-hoshano.go.jp/04/04-1.html "Radiation in environment"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110322231148/http://www.kankyo-hoshano.go.jp/04/04-1.html |date=22. ožujka 2011. }} retrieved 29 June 2011</ref> ! rowspan="2" | Napomena |- ! Tip !! Izvor !!Svjetski<br> prosjek !! Tipski raspon !! [[SAD]] !! SAD !![[Japan]] |- | rowspan="5" | Prirodno|| Zrak || 1,26 || 0,2–10,0^a || 2,29 || 2,00 || 0,40 || <small> Prvenstveno od [[radon]]a,</small> ^(a)<small> ovisi o unutrašnjoj akumulaciji plina radona. </small> |- | Unutrašnji || 0,29 || 0,2–1,0^b || 0,16 || 0,40 || 0,40 || <small> Uglavnom iz radioizotopa u hrani ([[kalij-40|⁴⁰K]], [[ugljik-14|¹⁴C]], itd.) </small> <sup> (b Uglavnom iz izotopa u hrani ([[kalij-40|⁴⁰K]], [[ugljik-14|¹⁴C]], etc.)</small> ^(b)<small>depends on diet.</small> |- | Zemljišni || 0,48 || 0,3–1,0^c || 0,19 || 0,29 || 0,40 || ^(c)<small> Ovisi o sastavu tla i građevinskom materijalu konstrukcija.</small> |- style="background:orange;" | Kosmička || 0,39 || 0,3–1,0^d || 0,31 || 0,26 || 030 || ^(d)<small>Općenito povećanje s porastom nadmorske visine.</small> |- | '''Podukupno''' || 2,40 || 1,0–13,0 || 2,95 || 2,95 || 1,50 || |- | rowspan="4" | Vještački || Medicinski || 0,60 || 0,03–2,0 || 3,00 || 0,53 || 2,30 || |- | Radioaktivne <br>padavine || 0,007 || 0–1+ || – || – || 0,01 || <small> Vrhunac u 1963., sa skokom 1986.; još uvijek visoko u blizini mjesta nuklearnih pokusa i nesreća.<br/> Za Sjedinjene Države padavine su uključene u druge kategorije.</small> |- | Ostalo|| 0,0052 || 0–20 || 0,25 || 0,13 || 0,001|| <small> Prosječna godišnja izloženost na radu je 0,7 mSv; rudarski radnici imaju veću izloženost. <br /> Stanovništvo u blizini nuklearnih elektrana ima dodatnih ≈ 0,02 mSv izloženosti godišnje.</small> |- | '''Podukupno''' || 0,6 || 0 – deseci || 3,25 || 0,66 || 2,311 || |- | colspan="2" | '''Svekupno''' || 3,00 || 0 – deseci || 6.20 || 3.61 || 3.81 || |} :<small>Podaci su za vrijeme prije [[nuklearna katastrofa Fukushima Daiichi| nuklearne katastrofe Fukushima Daiichi]]. Vrijednosti koje je kreirao UNSCEAR, japanski Nacionalni institut za radiološke nauke, koji je sažeo UNSCEAR-ove podatke.</small> ===Uticaj na elektronske uređaje=== Kosmičke zrake imaju dovoljno energije da izmijene stanje elemenata u elektroničkim [[integrirani krug|integriranim krugovima]], uzrokujući kratkotrajne greške, kao što je promjena podataka u [[radna memorija|radnoj memoriji]] ili kriva operacija [[Procesor (računarstvo)|procesor]]a. To je veliki problem kod elektroničkih uređaja u satelitima. Kako tranzistori postaju sve manji i manji, sve više se pojavljuje sličan problem i na tlu Zemlje.<ref>[http://www.research.ibm.com/journal/rd/401/curtis.html ''IBM experiments in soft fails in computer electronics (1978-1994)''], from [http://www.research.ibm.com/journal/rd40-1.html ''Terrestrial cosmic rays and soft errors''], IBM Journal of Research and Development, Vol. 40, No. 1, 1996.|accessdate=April 16, 2008.</ref> Jedna studija tvtke [[IBM]] napravljene 1990., pokazala je da računala dožive jednu pogrešku uzrokovanu kosmičkim zrakama po 256 megabajta memorije i u jednom mjesecu.<ref>{{cite web |author=Scientific American |date=21. srpnja 2008. |title=Solar Storms: Fast Facts |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=solar-storms-fast-facts |publisher=Nature Publishing Group |accessdate=8. prosinca 2009.}}</ref> Da bi se ublažio taj problem, tvrtka [[Intel]] predložila je ugradnju detektora kosmičkih zraka, koji bi se mogli ugraditi u buduće male mikroprocesore, kako bi mogli ponoviti zadnju komandu, prije uticaja kosmičke čestice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7335322.stm ''Intel plans to tackle cosmic ray threat''], BBC News Online, April 8, 2008.| accessdate= April 16, 2008.</ref> Kosmičke zrake su nedavno osumnjičene za mogući uzrok avionske nesreće tvtke [[Qantas Airways]], na [[linijski putnički zrakoplov|linijskom putničkom zrakoplovu]] [[Airbus A330]], koji je dva puta ponirao stotinjak metara, nakon nepravilnosti u radu kontrolnog sustava leta. Puno putnika i članova posade je ozlijeđeno, neki ozbiljno. Nakon nesreće, istražitelj je utvrdio da je kontrolni sustav leta primio oznaku na ekranu, koja se ne može objasniti, a da je cijeli sustav radio ispravno. To je ponukalo tvrtke u cijelom svijetu da dograde programe za putničke zrakoplove Airbus A330 i A 340, tako da oznake na ekranima budu filtrirane elektronski.<ref>[http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html ''Cosmic rays may have hit Qantas plane of the coast of North West Australia''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091119214104/http://www.news.com.au/travel/story/0,28318,26370596-5014090,00.html |date=19. studenoga 2009. }}, News.com.au|accessdate= November 19, 2009.</ref> == Također pogledajte == * [[Elektromagnetsko zračenje]] == Izvori == {{Izvori|30em}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} * {{cite book |title=Introduction to particle and astroparticle physics (multimessenger astronomy and its particle physics foundations) |first1=Alessandro |last1=De Angelis |first2=Mario |last2=Pimenta |year=2018 |publisher=Springer |isbn=978-3-319-78181-5 |doi=10.1007/978-3-319-78181-5}} * R.G. Harrison and D.B. Stephenson, Detection of a galactic cosmic ray influence on clouds, Geophysical Research Abstracts, Vol. 8, 07661, 2006 SRef-ID: 1607-7962/gra/EGU06-A-07661 * {{cite journal |last1=Anderson |first1=C. D. |last2=Neddermeyer |first2=S. H. |year=1936 |title=Cloud Chamber Observations of Cosmic Rays at 4300 Meters Elevation and Near Sea-Level |url=https://authors.library.caltech.edu/7197/1/ANDpr36.pdf |journal=Phys. Rev. |volume=50 |issue=4 |pages=263–271 |doi=10.1103/physrev.50.263 |bibcode=1936PhRv...50..263A |type=Submitted manuscript}} * {{cite journal |last1=Boezio |first1=M. |year=2000 |title=Measurement of the flux of atmospheric muons with the CAPRICE94 apparatus |journal=Phys. Rev. D |volume=62 |issue=3 |page=032007 |doi=10.1103/physrevd.62.032007 |arxiv=hep-ex/0004014 |bibcode=2000PhRvD..62c2007B}} * R. Clay and B. Dawson, Cosmic Bullets, Allen & Unwin, 1997. {{ISBN|1-86448-204-4}} * T. K. Gaisser, ''Cosmic Rays and Particle Physics'', Cambridge University Press, 1990. {{ISBN|0-521-32667-2}} * P. K. F. Grieder, Cosmic Rays at Earth: Researcher's Reference Manual and Data Book, Elsevier, 2001. {{ISBN|0-444-50710-8}} * A. M. Hillas, ''Cosmic Rays'', Pergamon Press, Oxford, 1972 {{ISBN|0-08-016724-1}} * {{cite journal |last1=Kremer |first1=J. |year=1999 |title=Measurement of Ground-Level Muons at Two Geomagnetic Locations |journal=Phys. Rev. Lett. |volume=83 |issue=21 |pages=4241–4244 |doi=10.1103/physrevlett.83.4241 |bibcode=1999PhRvL..83.4241K}} * {{cite journal |last1=Neddermeyer |first1=S. H. |last2=Anderson |first2=C. D. |year=1937 |title=Note on the Nature of Cosmic-Ray Particles |doi=10.1103/physrev.51.884 |journal=Phys. Rev. |volume=51 |issue=10 |pages=884–886 |bibcode=1937PhRv...51..884N |url=https://authors.library.caltech.edu/8618/1/NEDpr37.pdf |type=Submitted manuscript}} * M. D. Ngobeni and M. S. Potgieter, Cosmic ray anisotropies in the outer heliosphere, Advances in Space Research, 2007. * M. D. Ngobeni, Aspects of the modulation of cosmic rays in the outer heliosphere, MSc Dissertation, Northwest University (Potchefstroom campus) South Africa 2006. * D. Perkins, Particle Astrophysics, Oxford University Press, 2003. {{ISBN|0-19-850951-0}} * C. E. Rolfs and S. R. William, Cauldrons in the Cosmos, The University of Chicago Press, 1988. {{ISBN|0-226-72456-5}} * B. B. Rossi, ''Cosmic Rays'', McGraw-Hill, New York, 1964. * Martin Walt, Introduction to Geomagnetically Trapped Radiation, 1994. {{ISBN|0-521-43143-3}} * {{cite journal |last1=Taylor |first1=M. |last2=Molla |first2=M. |year=2010 |title=Towards a unified source-propagation model of cosmic rays |journal=Publ. Astron. Soc. Pac. |volume=424 |page=98 |bibcode=2010ASPC..424...98T}} * {{cite journal |last1=Ziegler |first1=J. F. |year=1981 |title=The Background in Detectors Caused By Sea Level Cosmic Rays |journal=Nuclear Instruments and Methods |volume=191 |issue=1 |pages=419–424 |doi=10.1016/0029-554x(81)91039-9 |bibcode=1981NIMPR.191..419Z}} * TRACER Long Duration Balloon Project: the largest cosmic ray detector launched on balloons. * {{cite journal |last1=Carlson |first1=Per |last2=De Angelis |first2=Alessandro |title=Nationalism and internationalism in science: the case of the discovery of cosmic rays |journal=European Physical Journal H |year=2011 |doi=10.1140/epjh/e2011-10033-6 |bibcode=2010EPJH...35..309C |arxiv=1012.5068 |volume=35 |issue=4 |pages=309–329}} {{refend}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category|Cosmic rays}} *[https://web.archive.org/web/20141116032423/http://www.aspera-eu.org/ Aspera European network portal] *[https://web.archive.org/web/20110725021529/http://astroparticle.aspera-eu.org/index.php?option=com_content&task=view&id=111&Itemid=107 Animation about cosmic rays on astroparticle.org] *[http://www.hap-astroparticle.org/ Helmholtz Alliance for Astroparticle Physics] *[http://pdg.lbl.gov/2008/reviews/cosmicrayrpp.pdf Particle Data Group review of Cosmic Rays] by C. Amsler et al., Physics Letters B667, 1 (2008). *[http://www.mpi-hd.mpg.de/hfm/CosmicRay/Showers.html Introduction to Cosmic Ray Showers] by Konrad Bernlöhr. *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/2868041.stm BBC news, Cosmic rays find uranium, 2003]. *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4282657.stm BBC news, Rays to nab nuclear smugglers, 2005]. *[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3710735.stm BBC news, Physicists probe ancient pyramid (using cosmic rays), 2004]. *[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=shielding-space-travelers Shielding Space Travelers] by Eugene Parker. *[http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/features/bios/christian/anomalous.html Anomalous cosmic ray hydrogen spectra from Voyager 1 and 2] *[http://helios.gsfc.nasa.gov/acr.html Anomalous Cosmic Rays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090812232023/http://helios.gsfc.nasa.gov/acr.html |date=12. kolovoza 2009. }} (From NASA's Cosmicopia) *[http://www.int.washington.edu/PHYS554/winter_2004/chapter8_04.pdf Review of Cosmic Rays] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905052323/http://www.int.washington.edu/PHYS554/winter_2004/chapter8_04.pdf |date=5. rujna 2009. }} *[https://web.archive.org/web/20090202181706/http://science.nasa.gov/headlines/y2005/07oct_afraid.htm?list84849 "Who's Afraid of a Solar Flare? Solar activity can be surprisingly good for astronauts."] 7 October 2005, at Science@NASA *[https://www.youtube.com/watch?v=xJtSWdT598k video of Muon detector in use at Smithsonian Air and Space Museum] *[https://www.youtube.com/watch?v=xcMbmj-lBEg Dr. Lothar Frey "Cosmic rays and electronic devices"] (YouTube Video) SpaceUp|SpaceUp Stuttgart 2012 *[http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html ARMAS, Real-time cosmic-ray radiation measurements at aviation altitudes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308160746/http://sol.spacenvironment.net/~ARMAS/index.html |date=8. ožujka 2021. }}. *{{cite web |author=Padilla, Antonio (Tony) |title=Where do Cosmic Rays come from? |url=http://www.sixtysymbols.com/videos/cosmic_rays.htm |work=Sixty Symbols |publisher=Brady Haran for the University of Nottingham |access-date=22. veljače 2021. |archive-date=20. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170720154150/http://www.sixtysymbols.com/videos/cosmic_rays.htm |url-status=dead }} <!-- {{Radijacija}} {{Authority control}} --> {{DEFAULTSORT:Cosmic Ray}} i4ftahht5725lj5az1v0iz85m99487v 0 699555 7571467 7147584 2026-08-07T10:46:01Z Saroj 242257 Synced 1 category from enwiki ([[:m:User:Saroj/CatSync|CatSync]]) 7571467 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Olivia Rodrigo | Img = OlivaRO2150524_(38)_(53727178601)_(cropped).jpg | Img_capt = Rodrigo 2024. | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = Olivia Isabel Rodrigo | Pseudonim = | Rođenje = [[20. veljače]] [[2003.]] | Mjesto rođenja = {{SAD grad|Temecula|Kalifornija}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Smrt = | Prebivalište = [[Los Angeles]] | Instrument = [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[pop]], [[pop rock]] | Zanimanje = pjevačica, kantautorica, [[gluma|glumica]] | Djelatno_razdoblje = [[2015.]] − danas | Producentska_kuća = [[Geffen]],<ref>{{Cite news |url=https://www.musicconnection.com/disney-actress-olivia-rodrigo-signs-to-geffen-records/ |title=Disney+ Actress Olivia Rodrigo Signs to Geffen Records |work=Music Connection |access-date=13. siječnja 2021. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116025012/https://www.musicconnection.com/disney-actress-olivia-rodrigo-signs-to-geffen-records/ |url-status=live}}</ref> [[Interscope]]<ref name="Label">{{Cite news |author=Andrew Unterberger |date=12. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Is on Its Way to Being the First Runaway Hit of 2021 |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |access-date=13. siječnja 2021. |work=[[Billboard]] |archive-date=13. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113004204/https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |url-status=live}}</ref> | Angažman = | URL = {{URL|http://www.oliviarodrigo.com/}} }} '''Olivia Isabel Rodrigo''' ({{SAD grad|Temecula|Kalifornija}}, [[20. veljače]] [[2003.]]<ref name="tweet1">{{cite tweet |author=Olivia Rodrigo |user=Olivia_Rodrigo |number=833881962511101952 |date=20. veljače 2017. |title=Thank you for all the birthday wishes! Fourteen is looking pretty good. |access-date=18. veljače 2019.}}</ref><ref name="tweet2" />) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je glumica, pjevačica i kantautorica.<ref name="thelineofbestfit.com">{{Cite web |title=Olivia Rodrigo reassesses the meaning of forever on stunning piano-led debut "drivers license" |url=https://www.thelineofbestfit.com/new-music/song-of-the-day/olivia-rodrigo-drivers-license |access-date=10. siječnja 2021. |website=The Line of Best Fit |language=en |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109010245/https://www.thelineofbestfit.com/new-music/song-of-the-day/olivia-rodrigo-drivers-license |url-status=live}}</ref> Poznata je po ulogama Paige Olvere u seriji ''[[Bizaardvark]]'' [[Disney Channel]]a i Nini Salazar-Roberts u seriji ''[[High School Musical: The Musical: The Series]]'' na platformi [[Disney+]].<ref>{{Citiranje weba |last=TV |first=Destacados |date=2021-03-05 |title=Olivia Rodrigo: +30 datos sobre la cantante de que necesitas saber |url=https://www.destacadostv.com/destacados/olivia-rodrigo-30-datos-sobre-la-cantante-de-que-necesitas-saber/ |accessdate=2021-06-07 |website=Destacados TV Revista |language=es-MX |archive-date=3. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210603021650/https://www.destacadostv.com/destacados/olivia-rodrigo-30-datos-sobre-la-cantante-de-que-necesitas-saber/ |url-status=dead }}</ref> Godine [[2020.]] potpisala je ugovor s diskografskim kućama [[Interscope Records|Interscope]] i [[Geffen Records]], a debitantski singl "[[Drivers License]]" objavila je u [[Siječanj|siječnju]] [[2021.]]; taj se singl pojavio na prvom mjestu glazbenih ljestvica više država, među kojima je i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{Cite web |author=Jackson Langford |date=13. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's Debut Single 'Drivers License' Has Already Made Streaming History |url=https://musicfeeds.com.au/news/olivia-rodrigos-debut-single-drivers-license-has-already-made-streaming-history/ |access-date=13. siječnja 2021. |website=Music Feeds |archive-date=15. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115014331/https://musicfeeds.com.au/news/olivia-rodrigos-debut-single-drivers-license-has-already-made-streaming-history/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Ellise Shafer |date=11. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Hits No. 1 Across Major Streaming Platforms, Earns Praise From Taylor Swift |url=https://variety.com/2021/music/news/olivia-rodrigo-drivers-license-spotify-apple-music-amazon-taylor-swift-1234882800/ |access-date=13. siječnja 2021. |website=Variety |archive-date=12. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210112121513/https://variety.com/2021/music/news/olivia-rodrigo-drivers-license-spotify-apple-music-amazon-taylor-swift-1234882800/ |url-status=live}}</ref> Njezin je debitantski album ''[[Sour (album)|Sour]]'' objavljen [[21. svibnja]] [[2021.]] i dobio je pozitivne kritike. Njegovoj je objavi prethodila objava dvaju singlova, "[[Deja Vu (pjesma Olivije Rodrigo)|Deja Vu]]" i "[[Good 4 U]]", od kojih je potonji postao njezin drugi singl koji je debitirao na prvom mjestu [[Billboard Hot 100|američke glazbene ljestvice]]. ==Rani život== Olivia Isabel Rodrigo<ref>{{Cite news |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/01/13/olivia-rodrigo-chi-e/ |title=Chi è Olivia Rodrigo, la cantante di Drivers License di cui tutti parlano |work=Sky TG24 |date=13. siječnja 2021. |access-date=14. siječnja 2021. |language=it |archive-date=13. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113203302/https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/01/13/olivia-rodrigo-chi-e/amp |url-status=live}}</ref> rođena je [[20. veljače]] [[2003.]]<ref name="tweet2">{{cite tweet |author=Olivia Rodrigo |user=Olivia_Rodrigo |number=1230693655121285124 |date=20. veljače 2020. |title=I AM 17 YEARS OLD TODAY BUT I STILL DO NOT KNOW THE DIFFERENT STYLES OF EGGS. ONLY SCRAMBLED. |access-date=11. siječnja 2021.}}</ref> u [[Kalifornija|kalifornijskom]] gradu [[Temecula (Kalifornija)|Temeculi]].<ref name="Geena Davis bio">{{Cite web |url=https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |title=Olivia Rodrigo |website=Geena Davis Institute on Gender in Media |access-date=14. siječnja 2021. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116060455/https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> S očeve je strane [[Filipini|filipinskog]] podrijetla.<ref name=":1">{{Cite news |date=6. veljače 2021. |title=Five cool facts about chart topper Olivia Rodrigo - CBBC Newsround |language=en-GB |work=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/newsround/55962001 |access-date=20. svibnja 2021.}}</ref><ref>{{cite journal |url=https://caamedia.org/blog/2018/01/19/olivia-rodrigo-of-disneys-bizaardvark-chats-about-acting-singing-her-filipino-family-and-skateboarding/ |title=Olivia Rodrigo of Disney's Bizaardvark chats with about singing, acting, her Filipino family and skateboarding |journal=Center for Asian American Media |date=19. siječnja 2018. |access-date=13. siječnja 2021. |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109143036/https://caamedia.org/blog/2018/01/19/olivia-rodrigo-of-disneys-bizaardvark-chats-about-acting-singing-her-filipino-family-and-skateboarding/ |url-status=live}}</ref><ref name="abscbn">{{Cite news |author=Miguel Dumaual |date=20. siječnja 2021. |title=This Filipina just debuted at No. 1 on Billboard's Hot 100 and Global 200 charts |work=ABS-CBN News |url=https://news.abs-cbn.com/entertainment/01/20/21/this-filipina-just-debuted-at-no-1-on-billboards-hot-100-and-global-200-charts |access-date=30. siječnja 2021. |quote=Rodrigo identifies as part Filipina. She was born and raised in California to a Filipino father and a German-Irish mother.}}</ref> Njezina je majka [[Njemačka|njemačkog]] i [[Irska|irskog]] podrijetla.<ref name="abscbn" /><ref>{{Cite news |date=9. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo: 19 facts about the Drivers License singer you need to know |url=https://www.popbuzz.com/tv-film/features/olivia-rodrigo/ |access-date=11. siječnja 2021. |work=PopBuzz |archive-date=11. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111060402/https://www.popbuzz.com/tv-film/features/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> Rodrigo je izjavila da se njezin pradjed u tinejdžerskoj dobi doselio iz [[Filipini|Filipina]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i da njezina obitelj slijedi filipinsku tradiciju.<ref name=":1" /> Kad joj je bilo šest godina, počela je ići na satove glume i pjevanja,<ref name="Geena Davis bio" /> a počela je glumiti u kazališnim predstavama koje su organizirale škole Lisa J. Mails Elementary School i Dorothy McElhinney Middle School.<ref name="Murrieta">{{cite journal |url=https://iesportsnews.com/murrietas-olivia-rodrigo-an-american-girl-success-story/ |title=Murrieta's Olivia Rodrigo: An American Girl Success Story |journal=IE Sports & News |author=Rachel Kleine |date=28. prosinca 2015. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=29. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191129050456/http://iesportsnews.com/murrietas-olivia-rodrigo-an-american-girl-success-story/ |url-status=dead}}</ref> Kad je počela glumiti u seriji ''[[Bizaardvark]]'', preselila se iz [[Murrieta (Kalifornija)|Murriete]] u [[Los Angeles]].<ref name="Murrieta" /> ==Karijera== ===Glumačka karijera=== Rodrigo se prvi put pojavila na televiziji u reklami tvrtke [[Old Navy]].<ref>{{cite web |author=Rick Bentley |url=http://www.fresnobee.com/entertainment/tv/article84843547.html |title=Disney Channel launches new comedy series 'Bizaardvark' |work=The Fresno Bee |date=20. lipnja 2016. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=6. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170206105626/http://www.fresnobee.com/entertainment/tv/article84843547.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |url=https://www.dispatch.com/content/stories/life_and_entertainment/2016/07/06/1-young-stars-real-friendship-drives-disneys-new-bizaardvark.html |title=Young stars' real friendship drives Disney's new 'Bizaardvark' |journal=The Columbus Dispatch |date=5. srpnja 2016. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111225315/https://www.dispatch.com/content/stories/life_and_entertainment/2016/07/06/1-young-stars-real-friendship-drives-disneys-new-bizaardvark.html |url-status=live}}</ref> Godine 2015. pojavila se u ulozi [[Grace Thomas]] u filmu ''[[An American Girl: Grace Stirs Up Success]]''.<ref>{{cite web |author=Todd Spangler |url=https://variety.com/2016/digital/news/amazon-american-girl-live-action-specials-1201693567/ |title=Amazon Orders 4 'American Girl' Live-Action Specials |work=Variety |date=1. veljače 2016. |access-date=5. veljače 2017. |quote=Last year’s “An American Girl: Grace Stirs Up Success,” based on the 2015 Girl of the Year, Grace Thomas, starred Olivia Rodrigo. |archive-date=18. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161218135243/http://variety.com/2016/digital/news/amazon-american-girl-live-action-specials-1201693567/ |url-status=live}}</ref> Iduće je godine stekla slavu ulogom Paige Olvere, gitaristice u seriji ''[[Bizaardvark]]'' [[Disney Channel]]a;<ref>{{Cite web |date=30. ožujka 2019. |title=Bizaardvark |url=https://www.wdtvpress.com/disneychannel/shows/bizaardvark/bios/ |access-date=19. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330165430/https://www.wdtvpress.com/disneychannel/shows/bizaardvark/bios/ |archive-date=30. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |author=Elizabeth Wagmeister |url=https://variety.com/2015/tv/news/bizaardvark-disney-channel-series-olivia-rodrigo-madison-hu-1201616350/ |title=Disney Channel Greenlights Tween Music Comedy Series 'Bizaardvark' (EXCLUSIVE) |work=[[Variety (časopis) |Variety]] |date=16. listopada 2015. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=10. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160510044212/http://variety.com/2015/tv/news/bizaardvark-disney-channel-series-olivia-rodrigo-madison-hu-1201616350/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |author=Denise Petski |url=https://deadline.com/2016/12/bizaardvark-renewed-second-season-disney-channel-1201871158/ |title='Bizaardvark' Renewed For Second Season By Disney Channel |work=Deadline Hollywood |date=15. prosinca 2016. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=16. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161216104426/http://deadline.com/2016/12/bizaardvark-renewed-second-season-disney-channel-1201871158/ |url-status=live}}</ref> glumila je u toj ulozi tri sezone. U veljači 2019. utjelovila je glavni lik Nini Salazar-Roberts u seriji ''[[High School Musical: The Musical: The Series]]'', koja je na platformi [[Disney+]] premijerno prikazana u studenome te godine;<ref name="HSMTS">{{cite web |author=Nick Romano |url=https://ew.com/tv/2019/02/15/high-school-musical-series-cast/ |title=''High School Musical'' series assembles a main cast ready to 'Bop to the Top' |work=[[Entertainment Weekly]] |date=15. veljače 2019. |access-date=12. travnja 2019. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190216033223/https://ew.com/tv/2019/02/15/high-school-musical-series-cast/ |archive-date=16. veljače 2019.}}</ref> glazbi u seriji Rodrigo je pridonijela pjesmom "[[All I Want (pjesma Olivije Rodrigo)|All I Want]]" i pjesmom "Just for a Moment", koju je napisala s kolegom glumcem [[Joshua Bassett|Joshuom Bassettom]].<ref>{{cite web |url=https://www.bustle.com/p/olivia-rodrigo-from-high-school-musical-wrote-her-own-songs-for-the-show-19344238 |title=Olivia Rodrigo From 'High School Musical' Wrote Her Own Songs For The Show |website=Bustle |author=Martha Sorren |date=12. studenoga 2019. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=13. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113131527/https://www.bustle.com/p/olivia-rodrigo-from-high-school-musical-wrote-her-own-songs-for-the-show-19344238 |url-status=live}}</ref> Dobila je pohvale kritičara za svoju ulogu,<ref>{{Cite web |title=The cast of Disney+'s High School Musical reboot are already stars |url=https://tv.avclub.com/the-cast-of-disney-s-high-school-musical-reboot-are-alr-1839459992 |access-date=19. siječnja 2021. |website=TV Club |language=en-us |archive-date=4. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104222333/https://tv.avclub.com/the-cast-of-disney-s-high-school-musical-reboot-are-alr-1839459992 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=High School Musical: The Musical Review: The Series Has Its Head in the Game |url=https://comicbook.com/tv-shows/news/high-school-musical-the-musical-the-series-review-disney-plus/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=TV Shows |language=en}}</ref> a Joel Keller s mrežnog mjesta [[Decider]] opisao ju je "posebno magnetičnom".<ref>{{Cite web |date=8. studenoga 2019. |title=Stream It Or Skip It: 'High School Musical: The Musical: The Series' On Disney+, A Super-Meta Tribute To The 'HSM' Franchise |url=https://decider.com/2019/11/08/high-school-musical-the-musical-the-series-disney-plus-stream-it-or-skip-it/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=Decider |language=en-US}}</ref> ===Glazbena karijera=== Rodrigo je 2020. potpisala ugovor s [[Interscope Records]]om i [[Geffen Records]]om. Debitantski je singl "[[Drivers License]]", koji je napisala s producentom [[Dan Nigro|Danom Nigrom]], objavila [[8. siječnja]] [[2021.]]<ref>{{Cite web |date=8. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo |url=https://www.interscope.com/artists/olivia-rodrigo |access-date=9. siječnja 2021. |website=Interscope Records |language=en |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109122917/https://www.interscope.com/artists/olivia-rodrigo |url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite tweet |number=1346160511348404225 |title=my debut new single "drivers license" comes out this friday. presave link in my bio. Oh my God Im so excited Im gonna pee my pants |user=Olivia_Rodrigo |date=4. siječnja 2021. |access-date=4. siječnja 2021.}}</ref><ref name="thelineofbestfit.com"/> Dobio je pozitivne kritike<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Is on Its Way to Being the First Runaway Hit of 2021 |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=[[Billboard]] |language=en}}</ref> i dvaput je srušio rekord na [[Spotify]]u za najslušaniju neblagdansku pjesmu dnevno; ta je pjesma [[11. siječnja]] preslušana 15,7 milijuna puta, a idući dan više od 17 milijuna puta.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo's "Driver's License" Broke A Huge Spotify Streaming Record Twice This Week |url=https://genius.com/a/olivia-rodrigo-s-driver-s-license-broke-a-huge-spotify-streaming-record-twice-this-week |access-date=14. siječnja 2021. |website=Genius |language=en |archive-date=15. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115075414/https://genius.com/a/olivia-rodrigo-s-driver-s-license-broke-a-huge-spotify-streaming-record-twice-this-week |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=How "Drivers License" Became The Perfect Song For Teen Sadness In 2021 |url=https://www.buzzfeednews.com/article/tanyachen/olivia-rodrigo-drivers-license-tiktok-sad-teens |access-date=14. siječnja 2021. |website=BuzzFeed News |language=en |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114005552/https://www.buzzfeednews.com/article/tanyachen/olivia-rodrigo-drivers-license-tiktok-sad-teens |url-status=live}}</ref> Debitirala je na prvom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]<ref name="DriversLicense_US_Number1">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9512983/olivia-rodrigo-drivers-license-number-one-hot-100-debut |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Debuts at No. 1 on Billboard Hot 100 |work=Billboard |author=Gary Trust |date=19. siječnja 2021. |access-date=19. siječnja 2021.}}</ref> i pojavila se na prvom mjestu ljestvica u [[Australija|Australiji]], [[Irska|Irskoj]], na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Rodrigo je u intervjuu izjavila da je to bio "definitivno najluđi tjedan u mojem životu... Moj se cijeli život odmah promijenio."<ref>{{Cite news |author=Joe Coscarelli |date=19. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Hit No. 1 in a Week. Here's How. |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/19/arts/music/olivia-rodrigo-drivers-license.html |access-date=19. siječnja 2021. |issn=0362-4331}}</ref> Dana [[1. travnja]] [[2021.]] objavila je drugi singl, "[[Deja Vu (pjesma Olivije Rodrigo)|Deja Vu]]", koji je debitirao na osmom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]];<ref name=":2">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9555081/silk-sonic-leave-the-door-open-number-one-hot-100 |title=Bruno Mars & Anderson .Paak, as Silk Sonic, Top Billboard Hot 100 With 'Leave the Door Open' |work=Billboard |last=Trust |first=Gary |date=12. travnja 2021. |access-date=12. travnja 2021.}}</ref> tako je postala prva glazbenica čije su prve dvije pjesme u karijeri zauzele neko od prvih deset mjesta te ljestvice.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo Makes History on Streaming Songs Chart |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9557285/olivia-rodrigo-streaming-songs-chart-record-deja-vu/ |access-date=18. travnja 2021. |website=Billboard |language=en}}</ref> Treći singl, "[[Good 4 U]]", objavljen je [[14. svibnja]] [[2021.]] i postao je njezin drugi singl koji se pojavio na prvom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo Scores Second Billboard Hot 100 No. 1 With Debut of 'Good 4 U' |url=https://www.billboard.com/articles/news/9577508/olivia-rodrigo-good-4-u-number-one-debut-hot-100 |access-date=25. svibnja 2021. |website=Billboard |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=News |first=ABS-CBN |date=14. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo releases new song 'good 4 u' for debut album 'SOUR' |url=https://news.abs-cbn.com/entertainment/05/14/21/olivia-rodrigo-releases-new-song-good-4-u-for-debut-album-sour |access-date=17. svibnja 2021. |website=ABS-CBN News |language=en}}</ref> Njezin je debitantski album ''[[Sour]]'' objavljen [[21. svibnja]] [[2021.]] i dobio je pozitivne kritike.<ref>{{cite web |url=https://www.metacritic.com/music/sour/olivia-rodrigo |title=Reviews and Tracks for Sour by Olivia Rodrigo |publisher=Metacritic |access-date=21. svibnja 2021. |archive-date=21. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210521180237/https://www.metacritic.com/music/sour/olivia-rodrigo |url-status=live}}</ref> [[Charlie Gunn]] iz ''The Forty-Fivea'' nazvala ga je "najboljim albumom sazrijevanja od ranih uradaka [[Taylor Swift]] ili [[Lorde]]",<ref>{{Cite web |last=Gunn |first=Charlie |date=22. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo – 'Sour' review: the first cut is the deepest |url=https://thefortyfive.com/opinion/reviews/olivia-rodrigo-sour-album-review/ |access-date=23. svibnja 2021. |website=The Forty-Five}}</ref> a Robin Murray iz časopisa ''[[Clash (časopisa)|Clash]]'' izjavio je da se Rodrigo smatra jednom od najboljih umjetnica [[Generacija Z|generacije Z]].<ref>{{Cite web |last=Murray |first=Robin |date=21. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo - SOUR |url=https://www.clashmusic.com/reviews/olivia-rodrigo-sour |url-status=live |access-date=21. svibnja 2021. |website=Clash |language=en}}</ref> ====Glazbeni stil i utjecaji==== Rodrigo je opisana kao glazbenica čija glazba pripada [[pop]]u<ref>{{Cite web |last=Kornhaber |first=Spencer |date=22. svibnja 2021. |title=Pop’s Buzziest New Songwriter Knows Exactly What to Say |url=https://www.theatlantic.com/culture/archive/2021/05/olivia-rodrigos-sour-album-review/618963/ |url-status=live |access-date=28. svibnja 2021. |website=The Atlantic |language=en}}</ref> i [[pop rock]]u.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo claims Official Irish Chart Double with SOUR and Good 4 U |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/olivia-rodrigo-claims-official-irish-chart-double-as-debut-album-sour-reaches-number-1-and-good-4-u-retains-top-spot__33239/ |url-status=live |access-date=28. svibnja 2021. |website=Official Charts Company}}</ref> Izjavila je da je nadahnjuju [[Taylor Swift]] i [[Lorde]].<ref>{{Cite magazine |author=Glenn Rowley |title=5 Things You Need to Know About Olivia Rodrigo |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9509510/olivia-rodrigo-things-to-know-about-drivers-license-singer |access-date=11. siječnja 2021. |magazine=[[Billboard]] |archive-date=11. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111180356/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9509510/olivia-rodrigo-things-to-know-about-drivers-license-singer/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Lauri Levenfield |url=https://www.theprojectforwomen.com/girls/olivia-rodrigo/ |title=Olivia Rodrigo, Actress |website=Project for Women |date=16. studenoga 2016. |access-date=12. siječnja 2021. |archive-date=8. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008213841/https://www.theprojectforwomen.com/girls/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Frankie Dunn |date=14. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo on heartbreak, Taylor Swift and her TV obsession |url=https://i-d.vice.com/en_uk/article/pkdmz8/olivia-rodrigo-interview-about-drivers-license-taylor-swift-and-disney-hsmtmts |access-date=14. siječnja 2021. |website=i-D |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114133445/https://i-d.vice.com/en_uk/article/pkdmz8/olivia-rodrigo-interview-about-drivers-license-taylor-swift-and-disney-hsmtmts |url-status=live}}</ref> Za sebe je rekla da je "najveća [obožavateljica [[Taylor Swift]]] na cijelom svijetu".<ref>{{Cite magazine |author=Heran Mamo |title=Olivia Rodrigo Woke Up to Taylor Swift's Comment About 'Drivers License': 'I Just About Died' |url=https://www.billboard.com/articles/news/9511463/olivia-rodrigo-taylor-swift-drivers-license-comment-reaction |access-date=14. siječnja 2021. |magazine=[[Billboard]] |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114192208/https://www.billboard.com/articles/news/9511463/olivia-rodrigo-taylor-swift-drivers-license-comment-reaction/ |url-status=live}}</ref> Kao dodatne glazbene utjecaje izdvojila je [[Fiona Apple|Fionu Apple]], [[St. Vincent (glazbenica)|St. Vincent]] i [[Cardi B]].<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9559751/olivia-rodrigo-cardi-b-honest-songwriting-apple-music-interview/ |title=Olivia Rodrigo Says Cardi B Inspires Her 'Honest' Songwriting: 'I'm So In Love With Her' |work=Billboard}}</ref><ref>{{Cite web |last=Sherman |first=Maria |title=Olivia Rodrigo Talks New Music, Old Gossip, & Breaking The Disney Mold |url=https://www.nylon.com/entertainment/olivia-rodrigo-sour-disney-lyrics |access-date=19. svibnja 2021. |website=Nylon |language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Rodrigo |first1=Olivia |title=oh my god ur my IDOL!!!!!!! 4ever inspired by u |url=https://twitter.com/Olivia_Rodrigo/status/1360021006262304768 |website=Twitter |access-date=22. svibnja 2021.}}</ref> ==Privatni život== Rodrigo je članica instituta [[Geena Davis Institute on Gender in Media]].<ref>{{cite web |title=Olivia Rodrigo |url=https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |access-date=17. studenoga 2019. |website=Geena Davis Institute |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111225317/https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Sour]]'' (2021.) *''[[Guts]]'' (2023.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Olivia Rodrigo |commonscathr = Olivia Rodrigo |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.oliviarodrigo.com/ Službene stranice] * [https://www.imdb.com/name/nm7111120/ Olivia Rodrigo] na [[Internet Movie Database|IMDb-u]] {{GLAVNIRASPORED:Rodrigo, Olivia}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] 6dgbeuxsj2h8w4qy87fx528ibpay9bu 0 704775 7571481 7472334 2026-08-07T11:02:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571481 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luis Enrique | slika = [[Datoteka:Luis enrique.jpg|250 px]] | opis slike = Luis Enrique, veljača 2020. | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Luis Enrique Martínez García<ref name="Profile">{{cite news |url=https://www.elmundo.es/elmundodeporte/envivos/fichas/1/085/85.html |title=LUIS ENRIQUE García Martínez |newspaper=[[El Mundo (Španjolska) |El Mundo]] |access-date=1. kolovoza 2019.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[8. svibnja]] [[1970.]]<ref name="Profile"/> | mjesto rođenja = [[Gijón]] | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = 180 cm<ref name="Profile"/> | trenutačni klub = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | broj u klubu = | pozicija = trener, kao igrač ([[Vezni (nogomet)|vezni]]/[[Napadač (nogomet)|napadač]]) | ugovor = | mlade godine = [[1981.]] – [[1988.]] <br> [[1984.]] – [[1988.]] | juniorski klubovi = [[Sporting de Gijón]] <br> → La Braña (posudba) | godina = [[1988.]] – [[1990.]] <br> [[1989.]] – [[1991.]] <br> [[1991.]] – [[1996.]] <br> [[1996.]] – [[2004.]] <br> '''Ukupno:''' | profesionalni klubovi = [[Sporting de Gijón B]] <br> [[Sporting de Gijón]] <br> [[Real Madrid]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}(14) <br> {{0}}157 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}207 {{0}}{{0}}(73) <br> '''{{0}}427''' '''{{0}}(107)''' | godine u reprezentaciji = [[1990.]] – [[1991.]] <br> [[1991.]] – [[1992.]] <br> [[1991.]] – [[2002.]] <br> [[1999.]] – [[2000.]] | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Asturias.svg|25 px]] [[Asturijska autonomna nogometna reprezentacija|Asturija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}(12) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = [[2008.]] – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2012.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2017.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | klubovi = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[A.S. Roma|Roma]] <br> [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] <br> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje OI}}{{Medalja|Zlato|[[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Barcelona 1992.]]|}} {{Medalje Lige nacija}}{{Medalja|Finalist|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 6. srpnja 2023. }} '''Luis Enrique''' ([[Gijón]], [[8. svibnja]] [[1970.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogomet]]ni [[trener]] te bivši nogometaš koji je tijekom svoje igračke karijere igrao na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog]] i [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno je trener [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]]. == Igračka karijera == === Klupska karijera === Svoju nogometnu karijeru započeo je u lokalnom [[Sporting de Gijón]]u za koji je igrao do 1991. godine kada je prešao u [[Real Madrid]] za koji je igrao pet godina.<ref>{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1991/06/03/pagina-12/1232248/pdf.html |title=Aires de funeral en Asturias s |newspaper=[[Mundo Deportivo]] |last=Canovas |first=M. C. |date=3. lipnja 1991. |access-date=29. lipnja 2017.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://elpais.com/diario/1992/07/09/deportes/710632822_850215.html |title=Nando compra su carta de libertad para poder fichar por el Madrid |newspaper=[[El País (Španjolska) |El País]] |last=Miguelez |first=José |date=9. srpnja 1992. |access-date=21. svibnja 2015.}}</ref> S Realom je jednom osvojio [[La Liga|La Ligu]] ({{sezona wp|La Liga|1994./95.}}),<ref name="Real1" /> [[Kup Kralja]] ({{sezona wp|Kup Kralja|1992./93.}})<ref name="Real2" /> i [[Supercopa de España|Supercopa de Españu]] ({{sezona wp|Supercopa de España|1993.}})<ref name="Real3" /> Godine 1996. besplatno prelazi u [[FC Barcelona|Barcelonu]] za koju je igrao da 2004. kada je odlučio završiti karijeru.<ref>{{cite news |url=http://elpais.com/diario/1996/05/28/deportes/833234402_850215.html |title=Luis Enrique ficha por el Barça por cinco temporadas |newspaper=El País |last=Piñol |first=Àngels |date=28. svibnja 1996. |access-date=20. svibnja 2014.}}</ref> S Barcelonom je u dva navrata osvojio La Ligu ({{sezona wp|La Liga|1997./98.}},<ref name="Bar1" /> {{sezona wp|La Liga|1998./99.}}<ref name="Bar2"/>) i Kup Kralja ({{sezona wp|Kup Kralja|1996./97.}},<ref name="Bar3" /> {{sezona wp|Kup Kralja|1997./98.}}<ref name="Bar4" />) te jednom Supercopa de Españu ({{sezona wp|Supercopa de España|1996.}}),<ref name="Bar5" /> [[UEFA Kup pobjednika kupova]] ({{sezona wp|UEFA Kup pobjednika kupova|1996./97.}})<ref name="Bar6" /> i [[UEFA Superkup]] ({{sezona wp|UEFA Superkup|1997.}}).<ref name="USC" /> === Reprezentativna karijera === Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za selekcije [[Španjolska|Španjolske]] do 21 i 23 godine. [[Nogomet na OI 1992.|Sa Španjolskom je 1992. godine osvojio zlatnu medalju]] na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Olimpijskim igrama]] održanim u [[Barcelona|Barceloni]] 1992. godine.<ref>{{cite web |url=http://blogs.antena3.com/el-blog-de-miss-forty/roja-1992-nuestra-medalla-oro-olimpica_2012070300083.html |title=La Roja de 1992, nuestra medalla de oro Olímpica |publisher=Antena 3 |date=3. srpnja 2012. |access-date=13. srpnja 2017.}}</ref> Bio je član [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekcije Španjolske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] te na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europskom prvenstvu 1996.]] Za A selekciju debitirao je 17. travnja 1991. u prijateljskoj utakmici u kojoj je Španjolska izgubila od [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] 0:2.<ref>{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1991/04/18/pagina-22/1233096/pdf.html |title=De nuevo vencidos y sin gloria |newspaper=Mundo Deportivo |last=Archs |first=Jordi |date=18. travnja 1991. |access-date=18. veljače 2014.}}</ref> Svoj prvi gol za A selekciju postigao je u utakmici osmine finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] koja je poražena 3:0.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/27486576 |title=New Barcelona boss Luis Enrique scores for Spain at 1994 World Cup |publisher=BBC Sport |date=20. svibnja 2014. |access-date=20. svibnja 2014.}}</ref> Dana 5. lipnja 1999. postigao je u [[hat-trick]] protiv [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marina]] kojeg je Španjolska dobila 9:0.<ref>{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1999/06/06/pagina-8/421862/pdf.html |title=Líderes con otro 9–0 |newspaper=Mundo Deportivo |last=Cordovilla |first=Anna |date=6. lipnja 1999. |access-date=21. svibnja 2014.}}</ref> == Trenerska karijera == Godine 2008. postao je trener [[FC Barcelona B|Barcelonine druge momčadi]] čiji je trener bio do 2011. U svojoj drugoj sezoni uspio je vratiti drugu momčad u [[Segunda División]], prvi put nakon jedanaest godina. Od 2011. do 2013. vodio je [[A.S. Roma|Romu]], a od 2013. do 2014. [[RC Celta de Vigo|Celtu]] iz [[Vigo|Viga]]. === Barcelona === Dana 19. svibnja 2014. preuzeo je [[FC Barcelona|Barcelonu]]. Dana 24. kolovoza 2014. Barcelona je odigrala svoju prvu natjecateljsku utakmicu od kako je Enrique preuzeo klub i to protiv [[Elche CF|Elchea]] kojeg je dobila 3:0. U toj utakmici debitirala su nova pojačanja [[Claudio Bravo]], [[Jérémy Mathieu]] i [[Ivan Rakitić]].<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/28920099 |title=Barcelona 3–0 Elche |publisher=BBC Sport |last=Cryer |first=Andy |date=24. kolovoza 2014. |access-date=25. kolovoza 2014.}}</ref> Utakmicom protiv [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]] odigrane 21. travnja 2015., Enrique je ostvario svoju 42. pobjedu u prvih 50 utakmica kao trener Barcelone, što je najveći broj pobjeda u prvih 50 utakmica za nekog trenera ovog kluba.<ref>{{cite web |url=http://www1.skysports.com/football/news/11095/9816874/barcelona-manager-luis-enrique-targets-champions-league-title |title=Barcelona manager Luis Enrique targets Champions League title |publisher=Sky Sports |date=22. travnja 2015. |access-date=24. travnja 2015.}}</ref> Utakmicom protiv [[Atlético Madrid]]a koji je 17. svibnja poražen 0:1, Barcelona je osvojila svoj 23. ligaški naslov i to jedno kolo prije završetka natjecanja.<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/barcelona/11611738/Lionel-Messi-hands-Barcelona-23rd-La-Liga-title.html |title=Lionel Messi hands Barcelona 23rd La Liga title |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |last=Hawkey |first=Ian |date=17. svibnja 2015. |access-date=19. svibnja 2015.}}</ref> U finalnoj utakmici [[Copa del Rey|kupa]] Barcelona je slavila 3:1 protiv [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]]. Dana 6. lipnja Barcelona je istim rezultatom pobijedila [[Juventus|Juventus]] u finalu [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014./15.]]<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2015/matches/round=2000552/match=2015227/postmatch/report/index.html |title=Barcelona see off Juventus to claim fifth title |publisher=UEFA |date=6. lipnja 2015. |access-date=6. lipnja 2015.}}</ref> Dana 11. kolovoza Barcelona je u utakmici [[UEFA Superkup]]a pobijedila [[Sevilla F.C.|Sevillu]] s visokih 5:4.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/33872239 |title=Barcelona 5–4 Sevilla |publisher=BBC Sport |last=Johnston |first=Neil |date=12. kolovoza 2015. |access-date=12. kolovoza 2015.}}</ref> U sezoni 2015./16. s Barcelonom je osvojio ligu i kup, a u 2016./17. kup i superkup.<ref name="Soccerway"/> === Španjolska === Dana 9. srpnja 2018. postao je izbornik [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]].<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/en/football/spanish-football/2018/07/09/5b43216d22601d77508b45b0.html |title=Spanish FA: Luis Enrique is the new coach of Spain |newspaper=Marca |date=9. srpnja 2018. |access-date=9. srpnja 2018.}}</ref> U prvoj utakmici od kako je postao izbornik, Španjolska je pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 1:2 u utakmici [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|UEFA Lige nacija 2018./19.]]<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2018/sep/08/england-spain-nations-league-match-report |title=Rodrigo consigns England to defeat by Spain in first post-World Cup match |newspaper=The Guardian |last=Taylor |first=Daniel |date=8. rujna 2018. |access-date=9. rujna 2018.}}</ref> U studenom 2019. ponovno je postao izbornik Španjolske<ref>{{cite web |url=https://football-news24.com/news/official-luis-enrique-is-the-new-coach-of-the-spanish-national-team/ |title=Official: Luis Enrique is the new coach of the Spanish national team |publisher=Football News 24 |last=Yannick |first=Nkouaga |date=19. studenoga 2019. |access-date=19. studenoga 2019.}}</ref> nakon što je četiri mjeseca ranije odstupio s te pozicije zbog osobnih razloga.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/spain/story/3879526/luis-enrique-quits-spain-for-personal-reasons |title=Luis Enrique quits Spain for personal reasons |publisher=ESPN |last=Garcia |first=Adriana |date=19. lipnja 2019. |access-date=19. lipnja 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.sefutbol.com/comunicado-oficial-luis-enrique-martinez |title=Comunicado oficial de Luis Enrique Martínez |publisher=[[Španjolski nogometni savez |Royal Spanish Football Federation]] |date=19. lipnja 2019. |access-date=19. lipnja 2019. |archive-date=20. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210620121049/https://www.sefutbol.com/comunicado-oficial-luis-enrique-martinez |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/48695143 |title=Luis Enrique: Spain manager quits after 11 months |publisher=BBC Sport |date=19. lipnja 2019. |access-date=19. lipnja 2019.}}</ref> Sa Španjolskom je ispao na [[jedanaesterac|penale]] u polufinalu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva]] od [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/51198738|title=Italy 1–1 Spain|publisher=BBC Sport|last=Begley|first=Emlyn|date=6 July 2021|access-date=6 July 2021}}</ref> Enrique je dao ostavku nakon što je Španjolska izgubila na penale od [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]] u osmini finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]]<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/63789751|title=Morocco 0–0 Spain (Morocco win 3–0 on penalties)|publisher=BBC Sport|last=Hafez|first=Shamoon|date=6 December 2022|access-date=6 December 2022}}</ref><ref>{{cite web|url=https://rfef.es/es/noticias/rfef-agradece-luis-enrique-su-trabajo|title=La RFEF agradece a Luis Enrique su trabajo al frente de la selección nacional|publisher=Royal Spanish Football Federation|date=8 December 2022|access-date=8 December 2022}}</ref> ===Paris Saint-Germain=== Dana 5. srpnja 2023. Enrique je postao trener [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]].<ref>{{cite news|url=https://www.ouest-france.fr/sport/football/transferts/mercato-psg-le-nouvel-entraineur-luis-enrique-presente-mercredi-au-campus-du-paris-saint-germain-e8343f58-1a5f-11ee-b34a-b36553860272|title=Mercato. PSG: le nouvel entraîneur Luis Enrique présenté mercredi au campus du Paris Saint-Germain|newspaper=Ouest-France|date=4 July 2023|access-date=5 July 2023}}</ref> S klubom je potpisao dvogodišnji ugovor.<ref>{{cite web|url=https://www.psg.fr/equipes/equipe-premiere/content/luis-enrique-travailler-tous-ensemble-pour-faire-une-grande-equipe-conference-de-presse-paris-saint-germain-2023-2024|title=Luis Enrique: «Travailler tous ensemble pour faire une grande équipe»|publisher=Paris Saint-Germain F.C.|date=5 July 2023|access-date=5 July 2023|archive-date=8. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708064311/https://www.psg.fr/equipes/equipe-premiere/content/luis-enrique-travailler-tous-ensemble-pour-faire-une-grande-equipe-conference-de-presse-paris-saint-germain-2023-2024|url-status=dead}}</ref> Enrique je u svojoj prvoj sezoni osvojio ligu i kup te je izborio polufinale [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Lige prvaka]].<ref>{{cite news|url=https://www.lefigaro.fr/sports/football/coupe-de-france/psg-enrique-a-la-recherche-de-joueurs-qui-veulent-venir-marquer-l-histoire-du-club-20240526|title=«La Ligue des champions, on la gagnera»: Luis Enrique confiant et (très) ambitieux pour l'après-Mbappé au PSG|newspaper=Le Figaro|last=Remise|first=Christophe|date=25 May 2024|access-date=26 May 2024|archive-date=25 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525225608/https://www.lefigaro.fr/sports/football/coupe-de-france/psg-enrique-a-la-recherche-de-joueurs-qui-veulent-venir-marquer-l-histoire-du-club-20240526|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/68965987|title=Paris St-Germain 0–1 Borussia Dortmund (0–2 agg): Germans move into Champions League final at Wembley|publisher=BBC Sport|last=Emons|first=Michael|date=7 May 2024|access-date=26 May 2024|archive-date=26 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526022350/https://www.bbc.com/sport/football/68965987|url-status=live}}</ref> Iduće je sezone Paris Saint-Germain osvojio naslov prvaka šest kola prije kraja te dotad nije izgubio niti jednu ligašku utakmicu.<ref name=PSGAngers>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Le-psg-champion-de-france-pour-la-13e-fois-de-son-histoire-apres-sa-victoire-contre-angers/1551951|title=Le PSG champion de France pour la 13e fois de son histoire après sa victoire contre Angers|newspaper=L'Équipe|date=5 April 2025|access-date=6 April 2025}}</ref> Te sezone s klubom je također osvojio [[Coupe de France]] i UEFA Ligu prvaka, pritom postavši drugi trener koji je dvaput osvojio trostruku krunu, dok je Paris Saint-Germain postao prvi francuski klub koji je osvojio trostruku krunu.<ref name=CDF>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Le-psg-s-offre-une-16e-coupe-de-france-apres-une-victoire-facile-en-finale-contre-reims/1564666|title=Le PSG s'offre une 16e Coupe de France après une victoire facile en finale contre Reims|newspaper=L'Équipe|last=Guillemet|first=Hugo|date=24 May 2025|access-date=24 May 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/czjnxym0n74t|title=PSG 2–1 Arsenal (Agg 3–1)|publisher=BBC Sport|last=McNulty|first=Phil|date=7 May 2025|access-date=9 May 2025}}</ref><ref name=UCL>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0251-0e99b1ba85da-ec8053dc0a29-1000/|title=Paris complete the 11th domestic league, domestic cup and European Cup/UEFA Champions League treble|publisher=UEFA|date=31 May 2025|access-date=31 May 2025}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.lemonde.fr/sport/live/2025/05/31/en-direct-psg-inter-milan-suivez-la-finale-de-la-ligue-des-champions_6609501_3242.html|title=PSG-Inter Milan: les Parisiens remportent brillamment la Ligue des champions|newspaper=Le Monde|date=31 May 2025|access-date=31 May 2025}}</ref> Te godine vodio je klub do finala [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2025.|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] u kojem je [[Chelsea F.C.|Chelsea]] bio bolji s 3:0.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/club-world-cup/usa-2025/articles/chelsea-paris-saint-germain-highlights-match-report|title=Palmer inspires Chelsea to global glory|publisher=FIFA|date=13 July 2025|access-date=14 July 2025}}</ref> Dana 28. travnja 2026. Enrique je u svom 77. susretu u UEFA Ligi prvaka ostvario svoju 50. pobjedu te je pritom oborio rekord [[Pep Guardiola|Pepa Guardiole]] koji je s tri susreta više držao taj rekord.<ref>{{cite web|url=https://www.sportbible.com/football/football-news/champions-league/luis-enrique-psg-pep-guardiola-911547-20260428|title=Luis Enrique breaks Pep Guardiola's Champions League record as PSG beat Bayern Munich in classic semi-final|publisher=SPORTbible|last=McGilligan|first=Brendan|date=28 April 2026|access-date=28 April 2026}}</ref> Mjesec dana kasnije ponovno je osvojio Ligue 1 i UEFA Ligu prvaka.<ref>{{cite web |url=https://www.goal.com/en/lists/psg-clinch-ligue-1-title-after-beating-lens/bltf34562edd701bc7d |title=PSG do it again! Luis Enrique's side beat rivals Lens to secure another Ligue 1 title |publisher=Goal.com |date=13 May 2026 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.beinsports.com/en-us/soccer/uefa-champions-league/articles/luis-enrique-immortalized-after-leading-paris-saint-germain-to-back-to-back-champions-league-titles-2026-05-30 |title=Luis Enrique immortalized after leading Paris Saint-Germain to back-to-back Champions League titles |publisher=beIN SPORTS |date=30 May 2026 }}</ref> == Priznanja == === Igračka === ==== Individualna ==== * [[Nagrada „Don Balón”]]: 1990./91.<ref name="RSSSF">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/spanpoy.html |title=Spain – Footballer of the Year |publisher=RSSSF |last=Pla Díaz |first=Emilio |access-date=21. svibnja 2015.}}</ref> * Momčad godine prema izboru [[European Sports Media|ESM-a]]: 1996./97.<ref>{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/esm-xi.html |title=ESM XI |publisher=RSSSF |access-date=9. ožujka 2016.}}</ref> * [[FIFA 100]]<ref name="BBC">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/3533891.stm |title=Pele's list of the greatest |publisher=BBC Sport |date=4. ožujka 2004. |access-date=17. kolovoza 2009.}}</ref> ==== Klupska ==== ;Real Madrid * [[La Liga]]: 1994./95.<ref name="Real1">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1995/06/11/pagina-23/1314205/pdf.html |title=Un pasillo y muchos bostezos |newspaper=Mundo Deportivo |last=Mínguez |first=Antonio |date=11. lipnja 1995. |access-date=22. svibnja 2015.}}</ref> * [[Copa del Rey]]: 1992./93.<ref name="Real2">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1993/06/27/pagina-2/1277871/pdf.html |title=Una Copa para el consuelo |newspaper=Mundo Deportivo |last=Ayala |first=Manuel |date=27. lipnja 1993. |access-date=23. svibnja 2015.}}</ref> * [[Supercopa de España]]: 1993.<ref name="Real3">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1993/12/17/pagina-2/1287963/pdf.html |title=El Barça se estrella contra la mala suerte |newspaper=Mundo Deportivo |last=Ger |first=Pedro|date=17. prosinca 1993. |access-date=23. svibnja 2015.}}</ref> ;Barcelona * [[La Liga]]: 1997./98.,<ref name="Bar1">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1998/05/16/pagina-6/403370/pdf.html |title=Adiós con sonrojo |newspaper=Mundo Deportivo |last=Segura |first=Manuel |date=16. svibnja 1998. |access-date=23. svibnja 2015.}}</ref> 1998./99.<ref name="Bar2">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1999/06/14/pagina-4/420520/pdf.html |title=Despedida a lo gran campeón |newspaper=Mundo Deportivo |last=Astruells |first=Andrés |date=14. lipnja 1999. |access-date=23. svibnja 2015.}}</ref> * [[Copa del Rey]]: 1996./97.,<ref name="Bar3">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1997/06/29/pagina-2/1395977/pdf.html |title=Barça de titanes |newspaper=Mundo Deportivo |last=Domènech |first=Joan |date=29. lipnja 1997. |access-date=21. svibnja 2015.}}</ref> 1997./98.<ref name="Bar4">{{cite news |url=http://hemeroteca-paginas.mundodeportivo.com/EMD03/HEM/1998/04/30/MD19980430-004.pdf |title=La Copa más histórica |newspaper=Mundo Deportivo |last=Astruells |first=Andrés |date=30. travnja 1998. |access-date=21. svibnja 2015.}}</ref> * [[Supercopa de España]]: 1996.<ref name="Bar5">{{cite news |url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1996/08/29/pagina-2/1477845/pdf.html |title=Título con súper-susto |newspaper=Mundo Deportivo |last=Serra |first=Josep María |date=29. kolovoza 1996. |access-date=21. svibnja 2015.}}</ref> * [[UEFA Kup pobjednika kupova]]: 1996./97.<ref name="Bar6">{{cite web |url=http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1996/intro.html |title=1996/97: Ronaldo spot on for Barça |publisher=UEFA |date=14. svibnja 1997. |access-date=21. svibnja 2015. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100503062924/http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season%3D1996/intro.html |archivedate=3. svibnja 2010.}}</ref> * [[UEFA Superkup]]: 1997.<ref name="USC">{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefasupercup/history/season=1997/ |title=1997: Barça in command |publisher=UEFA |access-date=7. lipnja 2015.}}</ref> ==== Reprezentativna ==== ;Španjolska do 23 godine * [[Olimpijske igre]]: [[Nogomet na OI 1992.|1992.]]<ref>{{cite news |url=http://www.elpais.com/articulo/deportes/Supervivientes/oro/elpepidep/20070225elpepidep_5/Tes/ |title=Supervivientes de oro |newspaper=El País |last=Morenilla |first=Juan |date=25. veljače 2007. |access-date=24. svibnja 2018.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://dameunsilbidito.enlaweb.eu/2010/04/el-triunfo-en-el-futbol-broche-de-oro-para-espana-en-barcelona-92/ |title=El triunfo en el fútbol, broche de oro para España en Barcelona 92 |publisher=Dame Un Silbidito |date=Travanj 2010. |access-date=22. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140320202410/http://dameunsilbidito.enlaweb.eu/2010/04/el-triunfo-en-el-futbol-broche-de-oro-para-espana-en-barcelona-92/ |archive-date=20. ožujka 2014. |url-status=dead}}</ref> === Trenerska === ==== Individualna ==== * Trener godine [[La Liga|La Lige]]: 2015.<ref>{{cite web |url=http://www.laliga.es/noticias/gala-de-los-premioslaliga-la-confirmacion-de-un-exito-rotundo |title=Gala de los #PremiosLaLiga: La confirmación de un éxito rotundo |publisher=La Liga |date=30. studenoga 2015. |access-date=9. ožujka 2016.}}</ref> * Svjetski trener godine prema izboru [[FIFA|FIFA-e]]: 2015.<ref>{{cite web |url=http://www.espnfc.com/barcelona/story/2784753/barcelonas-luis-enrique-named-fifa-world-coach-of-the-year |title=Barcelona's Luis Enrique named FIFA World Coach of the Year |publisher=ESPN FC |date=11. siječnja 2016. |access-date=9. ožujka 2016.}}</ref> * Najbolji klupski trener godine prema izboru [[International Federation of Football History & Statistics|IFFHS-a]]: 2015.,<ref>{{cite web |url=http://iffhs.de/the-worlds-best-club-coach-2015/ |title=The world's best club coach 2015 |publisher=International Federation of Football History & Statistics |date=4. siječnja 2016. |access-date=9. ožujka 2016. |archive-date=7. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160107013032/http://iffhs.de/the-worlds-best-club-coach-2015/ |url-status=dead }}</ref> 2025.<ref>{{cite web|url=https://iffhs.com/posts/4819|title=IFFHS AWARDS 2025 – Luis Enrique, men's world best club coach|publisher=IFFHS|date=22 December 2025|access-date=24 January 2026|archive-date=12. travnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260412064320/https://www.iffhs.com/posts/4819|url-status=dead}}</ref> * Menadžer godine prema izboru [[World Soccer]]a: 2015.,<ref>{{cite web |url=http://www.worldsoccer.com/features/world-soccer-awards-previous-winners-2 |title=World Soccer Awards – previous winners |publisher=World Soccer |date=14. prosinca 2012. |access-date=13. veljače 2016.}}</ref> 2025.<ref>{{cite web|url=https://www.worldsoccer.com/latest-issue/magazine/out-now-world-soccer-january-2026-419005|title=Out now: World Soccer January 2026|publisher=World Soccer|last=Evans|first=Jamie|date=17 December 2025|access-date=24 January 2026}}</ref> * Europski trener godine: 2015. * Europski trener sezone: 2014./15. * Trener mjeseca [[La Liga|La Lige]]: svibanj 2016.<ref>{{cite web |url=https://www.laliga.es/noticias/luis-enrique-mejor-entrenador-de-la-liga-bbva-en-mayo |title=Luis Enrique, mejor entrenador de la Liga BBVA en Mayo |publisher=La Liga |date=21. svibnja 2016. |access-date=9. kolovoza 2019.}}</ref> * Trener sezone [[Ligue 1]]: 2024./25.<ref>{{Cite web |last=Berkane |first=Hanif Ben |date=2025-05-11 |title=PSG : le message de Luis Enrique après avoir été élu meilleur entraîneur |url=https://www.footmercato.net/a8098521163502397784-psg-le-message-de-luis-enrique-apres-avoir-ete-elu-meilleur-entraineur |access-date=2025-05-11 |website=Foot Mercato }}</ref> * [[Trophée Johan Cruyff]]: 2025.<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Ballon-d-or-2025-luis-enrique-remporte-le-trophee-johan-cruyff-du-meilleur-entraineur/1595827|title=Ballon d'Or 2025: Luis Enrique remporte le trophée Johan Cruyff du meilleur entraîneur|newspaper=L'Équipe|date=22 September 2025|access-date=22 September 2025}}</ref> *Najbolji trener prema [[FIFA|FIFA-i:]] 2025.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2025/articles/mens-coach-2025-winner-luis-enrique|title=Luis Enrique wins The Best Men's Coach Award|publisher=FIFA|date=16 December 2025|access-date=16 December 2025}}</ref> *Trener godine prema [[Globe Soccer Awards]]u: 2025.<ref>{{cite web|url=https://www.sportingnews.com/uk/football/news/globe-soccer-awards-2025-results-winners-rankings-players/ca676569eaf05a2dc2a3538d|title=Globe Soccer Awards 2025: Final results, winners and full rankings for Dubai soccer ceremony|publisher=The Sporting News|last=Bonn|first=Kyle|date=28 December 2025|access-date=28 December 2025}}</ref> ==== Klupska ==== ;Barcelona * [[La Liga]]: 2014./15., 2015./16.<ref name="Soccerway">{{cite web |url=https://int.soccerway.com/coaches/luis-enrique-martinez-garcia/103728/ |title=Luis Enrique |work=Soccerway |access-date=27. siječnja 2016.}}</ref> * [[Copa del Rey]]: 2014./15., 2015./16., 2016./17.<ref name="Soccerway"/> * [[Supercopa de España]]: 2016.<ref name="Soccerway"/> * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|2014./15.]]<ref name="Soccerway"/> * [[UEFA Superkup]]: 2015.<ref name="Soccerway"/> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2015.|2015.]]<ref name="Soccerway"/> '''Paris Saint-Germain''' *[[Ligue 1]]: 2023./24.,<ref>{{cite web|url=https://en.psg.fr/teams/first-team/content/paris-saint-germain-win-their-12th-ligue-1-title-psg-ligue-1-club-2023-2024|title=Paris Saint-Germain win their 12th Ligue 1 title!|publisher=Paris Saint-Germain F.C.|date=28 April 2024|access-date=28 April 2024|archive-date=28. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240428192841/https://en.psg.fr/teams/first-team/content/paris-saint-germain-win-their-12th-ligue-1-title-psg-ligue-1-club-2023-2024|url-status=dead}}</ref> 2024./25.,<ref name=PSGAngers/> 2025./26.<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Grace-a-un-grand-safonov-le-psg-s-impose-a-lens-et-decroche-son-14e-titre-de-champion-de-france/1675604|title=Grâce à un grand Safonov, le PSG s'impose à Lens et décroche son 14e titre de champion de France|trans-title=Thanks to great Safonov, PSG best Lens and get 14th French champions title|newspaper=L'Équipe|last=Dalmat|first=Syanie|language=fr|date=13 May 2026|access-date=14 May 2026}}</ref> *[[Coupe de France]]: 2023./24.,<ref>{{cite web|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/psg-beat-lyon-2-1-french-cup-final-clinch-domestic-treble-2024-05-25/|title=PSG beat Lyon 2–1 to win French Cup final in Mbappe's farewell appearance|publisher=Reuters|date=25 May 2024|access-date=25 May 2024}}</ref> 2024./25.<ref name=CDF/> *[[Trophée des Champions]]: 2023.,<ref>{{cite web|url=https://www.eurosport.fr/football/trophee-des-champions/2023-2024/le-psg-debute-2024-par-un-trophee-en-battant-toulouse-2-0-kylian-mbappe-nouveau-meilleur-buteur-de-l_sto9942585/story.shtml|title=Le PSG débute 2024 par un trophée en battant Toulouse (2–0), Kylian Mbappé nouveau meilleur buteur de l'histoire du Parc|publisher=Eurosport|last=Mahé|first=Marie|date=3 January 2024|access-date=4 January 2024}}</ref> 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Ousmane-dembele-offre-sur-le-fil-un-nouveau-trophee-des-champions-au-psg-contre-monaco/1530323|title=Ousmane Dembélé offre sur le fil un nouveau Trophée des champions au PSG contre Monaco|newspaper=L'Équipe|date=5 January 2025|access-date=5 January 2025}}</ref> 2025.<ref>{{cite web|url=https://www.rts.ch/sport/football/2026/article/le-psg-remporte-le-trophee-des-champions-face-a-l-om-aux-tirs-au-but-29112673.html|title=Le PSG de Lucas Chevalier tient son premier titre 2026|publisher=Radio Télévision Suisse||date=8 January 2026|access-date=8 January 2026}}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]],<ref name=UCL/> [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|2025./26.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2047742--paris-vs-arsenal/ |title=Paris vs Arsenal |publisher=UEFA |access-date=31 May 2026}}</ref> *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2025.|2025.]]<ref>{{cite web|url=https://www.sportschau.de/fussball/zwei-toren-in-neun-minuten-paris-kroent-sich-zum-super-cup-champion,supercup-psg-spurs-100.html|title=PSG gewinnt Elfmeterkrimi gegen Tottenham|publisher=Sportschau|last=Bärthel|first=Julie|date=13 August 2025|access-date=14 August 2025}}</ref> *[[FIFA Interkontinentalni kup]]: 2025.<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Porte-par-un-enorme-safonov-lors-des-tirs-au-but-le-psg-remporte-la-premiere-coupe-intercontinentale-de-son-histoire-face-a-flamengo/1617759|title=Porté par un énorme Safonov lors des tirs au but, le PSG remporte la première Coupe Intercontinentale de son histoire face à Flamengo|newspaper=L'Équipe|last=Thomas-Collignon|first=Timothée|date=17 December 2025|access-date=17 December 2025}}</ref> *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] (finalist): [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2025.|2025.]]<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Douche-par-chelsea-le-psg-ne-sera-pas-le-premier-vainqueur-de-la-coupe-du-monde-des-clubs/1577917|title=Douché par Chelsea, le PSG ne sera pas le premier vainqueur de la Coupe du monde des clubs|newspaper=L'Équipe|last=Bolle|first=Simon|date=13 July 2025|access-date=14 August 2025}}</ref> ==== Reprezentativna ==== ;Španjolska * [[UEFA Liga nacija]] (finalist): [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/live/football/56104461|title=France win Nations League with comeback win over Spain|publisher=BBC Sport|last=Begley|first=Emlyn|date=10 October 2021|access-date=14 October 2021}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * [https://www.fcbarcelona.com/football/first-team/staff/players/2016-2017/luis-enrique Luis Enrique], [[FC Barcelona]] * {{BDFutbol}} * {{NFT}} {{Sastav - Paris Saint-Germain}} {{Sastav Španjolska 1994 SP}} {{Sastav Španjolska 1996 EP}} {{Sastav Španjolska 1998 SP}} {{Sastav Španjolska 2002 SP}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{FIFA 100}} {{GLAVNIRASPORED:Enrique, Luis}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Španjolski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Sporting Gijóna]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu]] 8ag2tj85kgjv65dvgxkd72k1uf84eb3 0 705402 7571451 7562162 2026-08-07T10:01:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571451 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Lorenzo Insigne | slika = [[Datoteka:FC Salzburg gegen SSC Napoli (UEFA Euroleague Achtelfinalrückspiel 14. März 2019) 22.jpg|250 px]] | opis slike = Insigne u dresu [[S.S.C. Napoli|Napolija]] [[2019.]] godine | država = {{Z+X|ITA}} | puno ime = Lorenzo Insigne<ref name="FIFA">{{cite web |url=https://tournament.fifadata.com/documents/FWC/2014/pdf/FWC_2014_SQUADLISTS.PDF |title=2014 FIFA World Cup Brazil: List of Players: Italy |publisher=FIFA |page=21 |date=14. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904095016/https://tournament.fifadata.com/documents/FWC/2014/pdf/FWC_2014_SQUADLISTS.PDF |archive-date=4. rujna 2019.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[4. lipnja]] [[1991.]]<ref name="FIFA"/> | datum smrti = | visina = 163 cm<ref>{{cite web |url= http://www.sscnapoli.it/Squadra/Lorenzo-Insigne |title= Prima Squadra - SSC Napoli |first= Agorà Telematica {{!}} Agorà Med |last= S.r.l. |website= www.sscnapoli.it |access-date= 4. srpnja 2021. |archive-date= 29. listopada 2015. |archive-url= https://web.archive.org/web/20151029040438/http://www.sscnapoli.it/Squadra/Lorenzo-Insigne |url-status= dead }}</ref> | trenutačni klub = [[Sampdoria]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2006.]] <br> [[2006.]] – [[2010.]] | juniorski klubovi = Olimpia Sant'Arpino <br> [[S.S.C. Napoli|Napoli]] | godina = [[2010.]] – [[2022.]] <br> [[2010.]] <br> [[2010.]] – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2012.]] <br> [[2022.]] – [[2025.]] <br> [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <br> → [[Cavese 1919|Cavese]] (posudba) <br> → [[Calcio Foggia 1920|Foggia]] (posudba) <br> → [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] (posudba) <br> [[Toronto FC]] <br> [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] <br> [[Sampdoria]] | nastupi(golovi) = {{0}}337 {{0}}{{0}}(96) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}(19) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(18) <br> {{0}}{{0}}66 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2010.]] – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2013.]] <br> [[2012.]] – [[2022.]] | reprezentacija = {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Italija do 20]] <br> {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Italija do 21]] <br> {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}(10) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]]}}{{Medalja|Finalist|[[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine 2013.|2013.]]|[[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Italija do 21]]}} <br> {{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]}}{{Medalja|Osvajač|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]|[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]}} <br> {{Medalja|Natjecanje|[[UEFA Liga nacija]]}}{{Medalja|Bronca|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]|[[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]}} | bilješka = | ažurirano = 22. srpnja 2026. }} '''Lorenzo Insigne''' ([[Frattamaggiore]], [[4. lipnja]] [[1991.]]) [[Italija|talijanski]] je nogometaš koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Sampdoria|Sampdoriju]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Kao petnaestogodišnjak prešao je 2006. u [[S.S.C. Napoli|Napoli]] iz Olimpia Sant'Arpina za 1500 eura.<ref>https://web.archive.org/web/20120627094356/http://www.tuttonapoli.net/?action=read&idnotizia=101408</ref> U [[Serie A|ligi]] je debitirao 24. siječnja 2010. kada je Napoli pobijedio [[A.S. Livorno Calcio|Livorno]] 0:2.<ref>{{cite web |url=http://www.sempreinter.com/2014/06/02/mazzarri-im-happy-for-insigne-i-made-him-debut-in-serie-a/ |title=Mazzarri: "I'm happy for Insigne, I made him debut in Serie A" |access-date=9. studenoga 2015.}}</ref> Tijekom ostatka sezone igrao je za [[Cavese 1919|Cavese]] za koji je nastupao 10 puta u [[Lega Pro Prima Divisione]]u, trećoj talijanskoj nogometnoj ligi. === Foggia (posudba) === Iduće sezone posuđen je talijanskom trećeligašu [[Calcio Foggia 1920|Foggii]]. Svoj prvi gol kao profesionalac postigao je 14. kolovoza u utakmici [[Coppa Italia Serie C|Coppa Italia Lega Proa]] protiv [[L'Aquila Calcio 1927|L'Aquile]], dok je svoj prvi ligaški gol postigao u utakmici u kojoj je [[Lucchese 1905|Lucchese]] porazio njegov klub 2:3.<ref>http://www.calciofoggia.it/news/default.asp?idart=18257&id={{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Pod trenerom [[Zdeněk Zeman|Zdeněkom Zemanom]], Insigne je postigao 19 golova u ligi te 7 u kupu.<ref>http://www.tuttomercatoweb.com/?action=read&id=270174</ref> === Pescara (posudba) === Naredne sezone posuđen je drugoligaškom klubu [[Delfino Pescara 1936|Pescari]] koju je tada vodio Zeman.<ref>{{cite news |url=http://www.corrieredellosport.it/calcio_mercato/2011/07/08-182661/Ufficiale,+colpi+Pescara%3A+presi+Insigne+e+Romagnoli |publisher=Corriere dello Sport – Stadio |language=it |access-date=30. srpnja 2011. |date=8. srpnja 2011. |title=Ufficiale, colpi Pescara: presi Insigne e Romagnoli |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014035743/http://www.corrieredellosport.it/calcio_mercato/2011/07/08-182661/Ufficiale,+colpi+Pescara:+presi+Insigne+e+Romagnoli |archive-date=14. listopada 2012.}}</ref> U [[Serie B|ligi]] je debitirao 26. kolovoza 2011. protiv [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verone]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://ita.worldfootball.net/spielbericht/serie-b-2011-2012-hellas-verona-delfino-pescara-1936/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. srpnja 2021. |archive-date=5. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210905010142/https://www.calcio.com/cronaca_partita/serie-b-2011-2012-hellas-verona-delfino-pescara-1936/ |url-status=dead }}</ref> a svoj prvi gol za klub postigao je 4. rujna protiv [[Modena FC 2018|Modene]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://ita.worldfootball.net/spielbericht/serie-b-2011-2012-modena-fc-delfino-pescara-1936/ |title=Arhivirana kopija |access-date=6. srpnja 2021. |archive-date=5. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210905010143/https://www.calcio.com/cronaca_partita/serie-b-2011-2012-modena-fc-delfino-pescara-1936/ |url-status=dead }}</ref> S Pescarom je te sezone osvojio ligu te je osvojio nagradu za najboljeg igrača godine Serie B s klupskim suigračima [[Ciro Immobile|Cirom Immobileom]] i [[Marco Verratti|Marcom Verrattijem]].<ref name="areanapoli.it">{{cite web |title=Oscar del Calcio per Maggio, Insigne e Cavani. Le dichiarazioni dei protagonisti |url=http://www.areanapoli.it/rassegna-stampa/oscar-del-calcio-per-maggio-insigne-e-cavani-le-dichiarazioni-dei-protagonisti_84530.html |access-date=16. siječnja 2015. |archive-date=21. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200421082227/https://www.areanapoli.it/rassegna-stampa/oscar-del-calcio-per-maggio-insigne-e-cavani-le-dichiarazioni-dei-protagonisti_84530.html |url-status=dead }}</ref> === Napoli === Svoj prvi [[Serie A|ligaški]] gol postigao je 16. veljače 2012. kada je Napoli pobijedio [[Parma Calcio 1913|Parmu]] 3:1.<ref>{{cite web |url=http://www.gazzetta.it/Calcio/Squadre/Napoli/16-09-2012/cavani-pandev-insigne-napoli-va-parma-si-illude-ma-non-basta-3-1-912620648973.shtml |title=Napoli a tutto attacco Il Parma cede il passo 3-1 |publisher=La Gazzetta dello Sport |language=it |date=16. rujna 2012. |access-date=16. siječnja 2015.}}</ref> Četiri dana kasnije debitirao je u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] kada je Napoli pobijedio [[AIK Fotboll|AIK]] 4:0.<ref name="UEFA Profile">{{cite web |url=https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250026037/profile/index.html |title=Lorenzo Insigne |publisher=UEFA |access-date=25. listopada 2018.}}</ref> Svoj debi i prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] ostvario je 18. rujna 2013. protiv [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] koju je Napoli dobio 2:1.<ref>{{cite web |url=http://www.gazzetta.it/Calcio/Squadre/Napoli/18-09-2013/napoli-borussia-dortmund-2-1-gol-higuain-ed-insigne-notte-magica-201187475331.shtml |title=Napoli-Borussia Dortmund 2-1. Gol di Higuain ed Insigne, è notte magica |access-date=16. siječnja 2015.}}</ref> U finalu [[Coppa Italia|Coppa Italije]] odigranog 3. svibnja 2014. protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] (1:3), postigao je prva dva gola na utakmici.<ref>{{cite web |url=http://www.espnfc.com/us/en/report/388636/report.html?soccernet=true&cc=5901 |title=Insigne brace seals Coppa |publisher=ESPNFC |date=3. svibnja 2014. |access-date=3. svibnja 2014.}}</ref> Dana 14. listopada 2017. postigao je jedini gol na utakmici protiv [[A.S. Roma|Rome]] koji je ujedno bio i njegov 100. za klub.<ref>{{cite web |url=http://www.repubblica.it/sport/calcio/serie-a/roma/2015/04/04/news/roma-napoli_1-0_pjanic_punisce_ancora_gli_azzurri-111194400/ |title=Roma-Napoli 1-0, Pjanic punisce ancora gli azzurri |publisher=La Repubblica |author1=Jacopo Manfredi |language=it |date=4. travnja 2015. |access-date=18. svibnja 2015.}}</ref> Nakon prelaska [[Marek Hamšík|Mareka Hamšíka]] u [[Narodna Republika Kina|kineski]] [[Dalian Professional F.C.|Dalian Professional]], Insigne je postao klupski [[Kapetan (šport)|kapetan]].<ref>{{cite web |url=https://www.football-italia.net/134444/insigne-proud-be-napoli-captain |title=Insigne: 'Proud to be Napoli captain' |publisher=Football Italia |date=9. veljače 2019.}}</ref> S Napolijem je u sezoni 2019./20. po drugi put osvojio Coppa Italiju pobijedivši [[Juventus F.C.|Juventus]] 4:2 na [[jedanaesterac|penale]] (prije izvođenja penala rezultat je bio 0:0).<ref>{{cite web |url=https://www.football-italia.net/154624/coppa-napoli-beat-juventus-penalties |title=Coppa: Napoli beat Juventus on penalties |publisher=Football Italia |date=17. lipnja 2020. |access-date=6. srpnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200617230723/https://www.football-italia.net/154624/coppa-napoli-beat-juventus-penalties |archivedate=17. lipnja 2020.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/napoli-wins-italian-cup-penalty-shootout-juventus/ |title=Napoli wins Italian Cup in penalty shootout over Juventus |publisher=Sportsnet |date=17. lipnja 2020. |access-date=17. lipnja 2020.}}</ref> === Toronto FC === Dana 8. siječnja 2022. potpisao je predugovor s [[Kanada|kanadskim]] klubom [[Toronto FC]] koji se natječe u [[MLS|MLS-u]]. Igračem Toronta postao je 1. srpnja.<ref>{{cite web|url=https://www.thescore.com/ita_fed/news/2267500/amp|title=Toronto FC sign Lorenzo Insigne from Napoli in blockbuster deal|first=Daniel|last=Rouse|date=January 8, 2022|work=[[Score Media and Gaming|The Score]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.thestar.com/sports/tfc/2022/01/07/forzo-insigne-tfcs-italian-fans-holding-their-breath-until-napoli-star-is-introduced.html|title=Forza Insigne: TFC's Italian fans holding their breath until Napoli star is introduced|date=7 January 2022|work=[[Toronto Star]]|first=Laura|last=Armstrong}}</ref> S godišnjom plaćom od 15 milijuna dolara Insigne je postao najplaćeniji igrač u MLS-u.<ref>{{cite web|url=https://www.espn.com/soccer/toronto-fc/story/4691414/toronto-fcs-lorenzo-insigne-feels-no-pressure-as-mls-top-earner|title=Toronto FC's Lorenzo Insigne feels no pressure as MLS' top earner|work=espn.com|date=27 June 2022}}</ref> Za Toronto je debitirao 23. srpnja kada je [[Charlotte FC]] poražen 2:0.<ref>{{cite web|url=https://www.torontofc.ca/news/debutants-bernardeschi-insigne-breathe-new-life-to-reds-spark-massive-win-over-c|title=Debutants Bernardeschi, Insigne breathe new life to Reds, spark massive win over Charlotte FC|publisher=Toronto FC|date=24 July 2022}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 6. kolovoza kada je [[Nashville SC]] izgubio 3:4.<ref>{{Cite web|url=https://www.mlssoccer.com/news/classic-lorenzo-toronto-fc-marvel-at-lorenzo-insigne-s-game-winning-wonder-strik|title="Classic Lorenzo": Toronto FC marvel at Lorenzo Insigne's game-winning golazo|date=7 August 2022|first=Ari|last=Liljenwall|work=[[Major League Soccer]]}}</ref> Raskinuo je ugovor s klubom 1. srpnja 2025.<ref>{{cite web|url=https://www.torontofc.ca/news/toronto-fc-and-italian-winger-lorenzo-insigne-agree-on-mutual-contract-termination|title=Toronto FC and Italian Winger Lorenzo Insigne Agree on Mutual Contract Termination|date=1 July 2025|work=Toronto FC}}</ref> === Pescara === Insigne se vratio u redove talijanskog drugoligaša [[Delfino Pescara 1936|Pescare]] 30. siječnja 2026.<ref>{{cite web|publisher=Delfino Pescara 1936|url=https://www.pescaracalcio.com/lorenzo-insigne-torna-in-biancazzurro/|title=Lorenzo Insigne torna in biancazzurro|trans-title=Lorenzo Insigne returns to the white and blue|date=30 January 2026|access-date=30 January 2026}}</ref> === Sampdoria === Insigne je 8. srpnja 2026. potpisao dvogodišnji ugovor s talijanskim drugoligašem [[Sampdoria|Sampdorijom]] uz mogućnost produljenja na još jednu godinu, ako Insigne zaigra u barem 50 % Sampdorijinih utakmica ili ako Sampdoria izbori promociju u [[Serie A]].<ref>{{cite web|url=https://tribuna.com/en/news/2026-07-08-lorenzo-insigne-joins-sampdoria-on-twoyear-deal/|title=Lorenzo Insigne joins Sampdoria on two-year deal|work=Tribuna.com|first=Mariana|last=Holovach|date=July 8, 2026|access-date=July 8, 2026}}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Italija|Italije]] do 20 i 21 godine. Sa selekcijom do 21 godine igrao je finale [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europskog prvenstva]] u kojem je Italija izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolske]] 4:2.<ref>{{cite web |url=http://www.gazzetta.it/Nazionale/18-06-2013/under-21-spagna-italia-4-2-azzurri-si-inchinano-thiago-alcantara-20605325552.shtml |title=Under 21, Spagna-Italia 4-2. Gli azzurri si inchinano a Thiago Alcantara |publisher=La Gazzetta dello Sport |language=it |date=18. lipnja 2013. |access-date=16. siječnja 2015.}}</ref> Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|A selekciju Italije]] debitirao je 11. rujna 2012. protiv [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] koju je Italija dobila 2:0.<ref>[https://www.transfermarkt.de/lorenzo-insigne/nationalmannschaft/spieler/133964/verein_id/3376 LÄNDERSPIELKARRIERE – Italien], [[Transfermarkt]], pristupljeno 6. srpnja 2021.</ref> Svoj prvi gol za A selekciju postigao je 14. kolovoza 2013. kada je Italija u prijateljskoj utakmici izgubila od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] 2:1.<ref>{{cite news |title=International friendly: Argentina claim 2-1 win over Italy |url=http://www1.skysports.com/football/live/match/292383/report |newspaper=[[Sky Sports News]] |date=14. kolovoza 2013. |access-date=16. svibnja 2014.}}</ref> U prvoj utakmici odgođenog [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] odigrane 11. lipnja 2021. protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] (0:3), Insigne je postigao prvi gol na utakmici.<ref>{{cite web |url=https://football-italia.net/turkey-0-3-italy-azzurri-dominate-euro-2020-debut/ |title=Turkey 0-3 Italy: Azzurri dominate Euro 2020 debut |publisher=Football Italia |last1=Campanale |first1=Susy |date=11. lipnja 2021. |access-date=12. lipnja 2021.}}</ref> Dana 2. srpnja postigao je drugi talijanski gol u utakmici četvrtfinala odigrane protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] (2:1).<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/51198657 |title=Italy edge Belgium to set up Spain semi |work=BBC Sport |last1=Begley |first1=Emlyn |date=2. srpnja 2021. |access-date=2. srpnja 2021.}}</ref> Bio je član početne postave u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2020.|finalnoj utakmici]] u kojoj je Italija pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]].<ref name="Euro2020Final">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198762|title=England lose shootout in Euro 2020 final |first=Phil |last=McNulty|work=BBC Sport |language=en-GB |date=11 July 2021 |access-date=11 July 2021 }}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Nogometaš godine [[Serie B]]: 2012.<ref name="areanapoli.it"/> * Najbolji strijelac [[Coppa Italia|Coppa Italije]]: 2013./14.<ref>{{cite web |last1=Rota |first1=Davide |last2=di Maggio |first2=Roberto |title=Italy - Coppa Italia Top Scorers |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italcuptops.html |website=RSSSF |date=26. svibnja 2016. |access-date=27. svibnja 2017.}}</ref> * Igrač mjeseca [[Serie A]]: ožujak 2021.<ref>{{cite news |url=https://www.legaseriea.it/en/press/news/info/lorenzo-insigne-mvp-of-march |publisher=Serie A |access-date=31 March 2021 |date=31 March 2021 |title=Lorenzo Insigne MVP of March |archive-date=31. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331104448/https://www.legaseriea.it/en/press/news/info/lorenzo-insigne-mvp-of-march |url-status=dead }}</ref> * Gol sezone [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=The official website for European football |url=https://www.uefa.com/errors/ |access-date=2024-07-26 |website=[[UEFA]]}}</ref> === Klupska === ;Pescara<ref name="soccerway.com">{{cite web |url=https://int.soccerway.com/players/lorenzo-insigne/113160/ |title=Lorenzo Insigne |publisher=Soccerway |access-date=5. listopada 2015.}}</ref> * [[Serie B]]: 2011./12. ;Napoli<ref name="soccerway.com"/> * [[Coppa Italia]]: 2013./14., 2019./20. * [[Supercoppa Italiana]]: 2014. === Reprezentativna === ;Italija do 21 godine * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]]: 2013. (srebro)<ref name="2013 U21 Euro Final">{{cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2013/matches/round=2000191/match=2010959/postmatch/lineups/index.html |title=Italy 2–4 Spain |publisher=UEFA.com |access-date=23. ožujka 2020.}}</ref> ;Italija * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]<ref name="Euro2020Final"/> * [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]] (3. mjesto)<ref>{{Cite web|last=|date=10 October 2021|title=Italy 2-1 Belgium: Azzurri secure third place at Nations League finals|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030760--italy-vs-belgium/postmatch/report/|url-status=live|access-date=11 October 2021|website=UEFA.com|publisher=[[Union of European Football Associations]] (UEFA)}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://aic.football.it/scheda/22586/insigne-lorenzo.htm Sažetak karijere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303174411/http://aic.football.it/scheda/22586/insigne-lorenzo.htm |date=3. ožujka 2016. }}, AIC.football.it * [http://www.legaseriea.it/en/players/lorenzo-insigne/NSGLR Profil i statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210120004937/http://www.legaseriea.it/en/players/lorenzo-insigne/NSGLR |date=20. siječnja 2021. }}, Lega Serie A * [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-convocato/?calciatoreId=45263&squadraId=12 Profil], FIGC {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016. EP}} {{Sastav Italija 2020. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Insigne, Lorenzo}} [[Kategorija:Talijanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši S.S.C. Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Pescare]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] nc6r3ydzdmkpfzff0h9k5eq3d01a7be 0 707351 7571032 7236514 2026-08-06T17:01:00Z PonoRoboT 259157 [[Posebno:LintTemplateErrors/obsolete-tag]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7571032 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Astronomski kompleks Chanquillo |slika = ThirteenTowersOfChanquilloFromFortress.JPG |godina = [[2021.]] <small>(44. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iv |ugroženost = ne |dossier = 1624 |država = {{Z+X|PER}} |karta = Peru |karta-oznaka = Chanquillo |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|9|33|25|S|78|14|0|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Chanquilloa u Peruu }} '''Chanquillo'''<ref name=":12">{{Citiranje knjige |title=Peru 1:100 000, La Caleta Culebras (20-g) |publisher=IGN (Instituto Geográfico Nacional - Perú)}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Jenkins |first=Dilwyn |title=The Rough Guide to Peru |year=2003 |publisher=Rough Guides |isbn=9781843530749 |pages=295 |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige |last=Pozorski |first=Shelia |title=Early Settlement and Subsistence in the Casma Valley, Peru |last2=Pozorski |first2=Thomas |last3=Pozorski |first3=Thomas George |year=2006 |publisher=University of Iowa Press |isbn=9781587294624 |pages=95 |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Gerster |first=Georg |url=https://archive.org/details/pastfromaboveaer0000gers/page/197 |title=The Past from Above: Aerial Photographs of Archaeological Sites |year=2005 |publisher=Getty Publications |isbn=9780892368754 |pages=[https://archive.org/details/pastfromaboveaer0000gers/page/197 197] |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=SITIO ARQUEOLOGICO CHANQUILLO |url=http://ficha.sigmincetur.mincetur.gob.pe/index.aspx?cod_Ficha=2454 |access-date=2017-06-01 |publisher=MINCETUR |language=es |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131221013116/http://www.mincetur.gob.pe/turismo/OTROS/inventario%20turistico/Ficha.asp?cod_Ficha=2454 |archivedate=21. prosinca 2013.}}</ref> ili '''Chankillo'''<ref name=":2" /><ref name=":0" /><ref name=":1">{{Citiranje knjige |last=Ghezzi |first=Ivan |url=https://archive.org/details/andeanarchaeolog00isbe |title=Andean Archaeology III |year=2006 |publisher=Springer US |isbn=9780387289397 |editor-last=Isbell |editor-first=William H. |pages=[https://archive.org/details/andeanarchaeolog00isbe/page/n77 67]–84 |language=en |chapter=Religious Warfare at Chankillo |doi=10.1007/0-387-28940-2_4 |editor-last2=Silverman |editor-first2=Helaine |url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=DK |title=Space: A Visual Encyclopedia |date=2010-06-21 |publisher=Penguin |isbn=9780756666286 |pages=209 |language=en}}</ref> drevni je monumentalni kompleks u [[peru]]anskoj obalnoj pustinji, nalazi se u dolini rijeke [[Casma|Casmei]]. Ruševine uključuju utvrdu Chankillo na brdu, obližnju '''solarnu zvjezdarnicu tzv. 13 tornjeva''' te stambene zgrade i mjesta za okupljanje. Trinaest tornjeva tumači se je kao astronomska zvjezdarnica izgrađena u 4. stoljeću prije Krista.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Ghezzi |first=Ivan |last2=Ruggles |first2=Clive |year=2007 |title=Chankillo: A 2300-Year-Old Solar Observatory in Coastal Peru |journal=Science |language=en |volume=315 |issue=5816 |pages=1239–1243 |bibcode=2007Sci...315.1239G |doi=10.1126/science.1136415 |issn=0036-8075 |pmid=17332405}}</ref><ref name="Cox">[https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-12619455 BBC/Open University documentary, Broadcast March 2011, Downloadable demonstration of Towers at sunrise.]</ref> Kultura koja je proizvela Chankillo naziva se kultura Casme. Mjesto je u srpnju 2021. upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]]<ref name="collyns-2021"> {{Citiranje novina |last=Collyns |first=Dan |date=28. srpnja 2021. |title='No parallels': 2,300-year-old solar observatory awarded UNESCO World Heritage status |work=The Guardian |location=London, United Kingdom |url=http://www.theguardian.com/world/2021/jul/28/chankillo-oldest-solar-observatory-in-the-americas-awarded-unesco-world-heritage-status |access-date=2021-07-28 |issn=0261-3077}} </ref> {{Široka slika|Chanquillo Fortaleza (remains).jpg|600px|Panorama utvrde Chanquillo|40%|center}} == Zvjezdarnica Trinaest tornjeva == Trinaest tornjeva Chankillo s pravilnim razmakom izgrađeno je na vrhu niskog brežuljka koji vodi od sjevera prema jugu, tvoreći "nazubljeni" oblik s uskim prazninama u pravilnim razmacima. Na istoku i zapadu arheolozi su odredili dvije moguće točke promatranja. Iz ovih rezultata, 300 metara dugačak raspon tornjeva po horizontu vrlo blisko odgovara izlazećem i zalazećem položaju Sunca tijekom godine,<ref name="Cox"/> iako nisu svi vidljivi. Na zimski solsticij, Sunce bi izlazilo iza krajnje lijevog tornja Chankillo i izlazilo iza svakog od tornjeva sve dok nije stiglo do krajnjeg desnog tornja šest mjeseci kasnije na ljetnom solsticiju, označavajući protok vremena.<ref>{{Citiranje weba |title=Archaeoastronomy |url=http://hila.webcentre.ca/projects/chankillo/ |access-date=14. kolovoza 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200705091453/http://hila.webcentre.ca/projects/chankillo/ |archivedate=5. srpnja 2020.}}</ref> Trinaest kula u Chankillu moglo bi biti najranije poznato opservatorij u Americi. Stanovnici Chankilla mogli bi odrediti točan datum, s greškom od dan -dva, promatrajući izlazak ili zalazak sunca s ispravnog tornja.<ref>{{Citiranje weba |title=Chankillo |url=http://www.wmf.org/project/chankillo |access-date=14. kolovoza 2021. |archive-date=30. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210730185355/https://www.wmf.org/project/chankillo |url-status=dead }}</ref> Kule su putnicima bile poznate stoljećima, astronomsku funkciju kula nagađao je [[Thor Heyerdahl]] u svojoj knjizi Kon-Tiki iz 1940-ih, ali tek nedavno su to opširno pretpostavili 2007. Iván Ghezzi i Clive Ruggles.<ref>Atwood, Roger. " "Solar Observatory at Chankillo, Peru." ''Archaeology''. Volume 61 Number 1, January/February 2008. http://www.archaeology.org/0801/topten/solar_observatory.html.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Svjetska baština u Peruu}} [[Kategorija:Arheoastronomija]] [[Kategorija:Povijest Perua]] [[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]] 83j3u80z3ttfryjhz1a6vj4abdtjq7h 0 709932 7571319 6232477 2026-08-07T02:19:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571319 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Tyler Clary (7707350946) (cropped).jpg|200px|mini|desno|Ženski kupaći kostim i muške kupaće gaće]] '''Kupaći kostim''' [[odjeća|odjevni]] je [[predmet]] dizajniran da ga nose [[ljudi]], koji se bave aktivnostima na bazi vode ili [[sportovi na vodi|sportovima na vodi]], poput: [[plivanje|plivanja]], [[ronjenje|ronjenja]] i [[surfanje|surfanja]] ili aktivnostima orijentiranim na [[sunce]], poput kupanja i sunčanja. [[Muškarci]], [[žene]] i [[djeca]] mogu nositi različite vrste kupaćih kostima i kupaćih gaća. Kupaći kostim može se nositi kao sportska odjeća u [[sport]]ovima, koji to zahtijevaju kao što su: [[skijanje na vodi]], ronjenje, surfanje i [[wakeboarding]]. Kupaći kostimi također se mogu nositi za isticanje fizičkih osobina nositelja, kao u slučaju natjecanja [[ljepota|ljepote]] ili natjecanja u [[bodybuilding]]u, te za glamurozne [[fotografije]] i [[časopis]]e. Dostupan je vrlo širok raspon [[stil]]ova modernih kupaćih kostima, koji se razlikuju po pokrivenosti [[tijelo|tijela]] i [[materijal]]ima. Izbor stila može ovisiti o standardima zajednice, kao i o trenutnoj [[moda|modi]] i osobnim preferencijama. Odabir će također uzeti u obzir prigodu, na primjer hoće li se nositi za pasivnu prigodu poput sunčanja ili za aktivnost poput surfanja ili natjecanja u kupaćim kostimima. Sintetička vlakna ([[engleski|eng]]. rayon) počela su se koristiti [[1920-ih]] u proizvodnji kupaćih kostima, ali njihova se [[izdržljivost]], osobito kad su mokra, pokazala problematičnom,<ref>Kadolph, Sara J. & Langford, Anna L. (2001). Textiles (9 ed.). Prentice Hall. ISBN 0-13-025443-6.</ref> ponekad su se također koristili [[jersey (materijal)|jersey]] i [[svila]].<ref>{{Citiranje weba |title=Swimwear Historical Timeline |url=https://www.glamoursurf.com/swimwear_timeline.html |access-date=2021-10-02 |website=www.glamoursurf.com |archive-date=8. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240408194821/https://www.glamoursurf.com/swimwear_timeline.html |url-status=dead }}</ref> Tridesetih godina 20. stoljeća razvijali su se i koristili novi materijali za kupaće kostime, osobito [[lateks]] i [[najlon]], a kupaći kostimi postupno su počeli biti uz tijelo, posebno ženski. Neke su se tvrtke počele fokusirati na reciklirane materijale za svoje kupaće kostime. Oni surađuju s [[tvrtka]]ma koje pretvaraju korištenu [[plastika|plastiku]] u [[tekstil]]ne komponente. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Odjeća]] 1o8zc8rr5snkcwg246t2vgiw4qcu33e 10 715875 7571431 6174239 2026-08-07T09:00:29Z Argo Navis 852 7571431 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{{{{|safesubst:}}}#invoke:FishRef|main|{{{1|}}}}}</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija}}</noinclude> thmmlqq7zr06sob485cthsb2dxaznbs 828 715877 7571432 7399810 2026-08-07T09:01:15Z Argo Navis 852 ['editor1-link']="Frank Gill (ornitolog)" 7571432 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local data = {} local templateArgs = {} -- contains arguments passed to cite web local target = {} -- short cut to target table, e.g. fishbase, cof, etc local function firstToUpper(str) return (str:gsub("^%l", string.upper)) end -- define citation template and custom parameters for various sources --####################### Default functions ########################## data.default = {} -- currently being tested on Avibase, but Fossilworks, Tropicos, FNA and a few others are candidates data.default.id = function (id, source) local title = id local url = source.customArgs['baseURL'] .. (source.customArgs['searchStr'] or "") .. id return title, url end data.default.error = function() return "Minimal requirement is two of id, url and title parameters" end data.default.search = function (search, source) local title = "Search for " .. search local url = source.customArgs['baseURL'] .. source.customArgs['searchString'] .. search .. source.customArgs['searchSuffix'] return title, url end --[[ handling for ID only (unused, original concept) p.genericIdCitation = function(frame, title, url) if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end templateArgs['url']= target.CustomArgs['baseURL'] .. target.CustomArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] return p.citeWeb(frame, title, url) end]] --####################### FISH ##################################### --======================== Fishbase ================================= data.fishbase = { citationArgs = { ['editor1-last']="Froese", ['editor1-first']="Rainer", ['editor1-link']="Rainer Froese", ['editor2-last']="Pauly", ['editor2-first']="Daniel", ['editor2-link']="Daniel Pauly", --['last-author-amp'] ="yes", ['website'] = "[[FishBase]]", --['publisher'] = "" }, customArgs = { exclude= "order, family,genus, species, subspecies, 1, 2, 3, 4, month", baseURL = "http://www.fishbase.org/", defaultTitle = "Search FishBase" }, } data.fishbase.species = function(genus, species, subspecies) data.fishbase.version() local title = genus .. " " .. species local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/SpeciesSummary.php?genusname=" .. genus .. "&speciesname=" .. species if subspecies then url = url .. "+" .. subspecies title = title .. " " .. subspecies end title = "''" .. title .. "''" return title, url end data.fishbase.genus = function(genus) data.fishbase.version() local title = "Species in genus ''" .. firstToUpper(genus) .. "''" local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "identification/SpeciesList.php?genus=" .. genus return title, url end data.fishbase.order = function(order) data.fishbase.version() local title = "Order " .. firstToUpper(order) local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/OrdersSummary.php?order=" .. order return title, url end data.fishbase.family = function(family) -- family names no longer redirecting -- must use code https://www.fishbase.org/summary/FamilySummary.php?ID=412 local families = { { "Acanthuridae", 412 }, { "Percidae", 306 } } local familyID = 0 for k,v in pairs(families) do if v[1] == family then familyID = v[2] end end data.fishbase.version() local title = "Family " .. firstToUpper(family) local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/FamilySummary.php?family=" .. family --local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/FamilySummary.php?ID=" .. familyID return title, url end data.fishbase.error = function() return "No recognised taxon options: order, family, genus, species, subspecies." end data.fishbase.version = function() local defaultDate = false if defaultDate then -- default month and year as original template (now not used) local month = templateArgs['month'] or "April" -- default month local year = templateArgs['year'] or "2006" -- default year --if isnumber(tostring(month))) templateArgs['version'] = month .. " " .. year .. " version" templateArgs['year'] =year -- old template gave redundant version and year else --But defaulting the date to April 2006 invites errors and isn't helpful local month = templateArgs['month'] -- no default month local year = templateArgs['year'] if month and year then if tonumber(month) then local months = { "January", "February", "March", "April", "May", "June", "July", "August", "September", "October", "November", "December" } month = months[tonumber(month)] -- convert digital month to month name end templateArgs['version'] = month .. " " .. year .. " version" -- set version if month and year provided templateArgs['year'] = nil -- don't use year as well as version templateArgs['month'] = nil end end end --[[ ================================ Catalog of Fishes ================================================ Note: sequence of authors changed in Sept 2018, 4 Sept 2018: Eschmeyer, W. N. and R. Fricke, and R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed dd mmm 2018. [This version was edited by Bill Eschmeyer.] 26 Sept 2018: Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & R. van der Laan (eds) 2018. CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed dd mmm 2018. --]] data.cof = { citationArgs = { --baseURL = "http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatget.asp?", ['editor2-last']="Eschmeyer", ['editor2-first']="William N.", ['editor2-link']="William N. Eschmeyer", ['editor1-last']="Fricke", ['editor1-first']="Ron", ['editor3-last']="van der Laan", ['editor3-first']="Richard", ['name-list-style'] ="amp", ['website'] = "[[Catalog of Fishes]]", ['publisher'] = "[[California Academy of Sciences]]" }, customArgs = { exclude= "family,genus,species,genid,spid,id,list,1,2,3", baseURL = "http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatget.asp?", defaultTitle = "CAS - Eschmeyer's Catalog of Fishes" } } data.cof.species = function(genus, species, subspecies) data.cof.checkDate() local taxon = genus .. " " .. species local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. 'tbl=species&genus=' .. genus .. '&species=' .. species local title = "Species related to " .. "''" .. firstToUpper(taxon) .. "''" -- .. "" species synonyms" return title, url end data.cof.genus = function(genus) data.cof.checkDate() local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. 'tbl=species&genus=' .. genus local title = "Species in the genus ''" .. firstToUpper(genus) .. "''" return title, url end -- note the family works with subfamilies using &family=SUBFAMILY data.cof.family = function(family) data.cof.checkDate() local list = templateArgs['list'] or "genus" local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. 'tbl=' .. list .. '&family=' .. family local title = "Species" if list == "genus" then title = "Genera" end title = title .. ' in the family ' .. firstToUpper(family) return title, url end data.cof.genid = function(genid) data.cof.checkDate() local searchStr = "genid" .. '=' .. genid local title = searchStr local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. searchStr return title, url end data.cof.spid = function(spid) data.cof.checkDate() local searchStr = "spid" .. '=' .. spid local title = searchStr local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. searchStr return title, url end data.cof.checkDate = function () local accessDate = templateArgs['access-date'] or templateArgs['accessdate'] local Date = require('Module:Date')._Date local date = Date(accessDate) if date and date < Date('5 September 2018') then -- switch author order for accessdates before 5 Sept 2018 data.cof.citationArgs['editor1-last']="Eschmeyer" data.cof.citationArgs['editor1-first']="William N." data.cof.citationArgs['editor1-link']="William N. Eschmeyer" data.cof.citationArgs['editor2-last']="Fricke" data.cof.citationArgs['editor2-first']="Ron" data.cof.citationArgs['editor2-link']=nil end end data.cof.error = function() return "Error. No recognised option set by template (need one of family, genus, species (also requires genus), spid, or genid" end --======================Fishes of the World 5=============================== data.fotw5 = { citeTemplate = "Cite book", citationArgs = { --['website'] = "[[]]", first1 = "Joseph S.", last1 = "Nelson", first2="Terry C.", last2="Grande", first3="Mark V. H.", last3="Wilson", --work = "Fishes of the World (work)", title = "Fishes of the World", edition="5th", year = 2016, publisher ="John Wiley and Sons", location="Hoboken", isbn = "978-1-118-34233-6", doi="10.1002/9781119174844" , }, customArgs = {exclude="gb-page,q,dq,1", baseURL = "https://onlinelibrary.wiley.com/doi/book/10.1002/9781119174844", -- online library defaultTitle = "Fishes of the World", altTitle = "[[Fishes of the World]]", -- wikilinked for when using chapter/section title altURL = "https://sites.google.com/site/fotw5th/", -- classification }, GoogleBooks = { baseURL = "https://books.google.co.uk/books?id=", id = "E-MLDAAAQBAJ", defaultPage = "&pg=PP1" } } data.fotw5.default2 = function(targs) local title = data.fotw5.citationArgs['work'] local url = data.fotw5.customArgs['baseURL'] local chapterParams = { title = title, ['chapter-url']= data.fotw5.customArgs['googleBooks'] } --return title, url, chapterParams end data.BentonVP4 = { citeTemplate = "Cite book", citationArgs = { first1 = "Michael J.", last1 = "Benton", title = "Vertebrate Palaeontology", edition="4th", year = 2014, publisher ="John Wiley & Sons", isbn = "978-1-118-40764-6", }, customArgs = {exclude="gb-page,q,dq,1", --baseURL = "", defaultTitle = "Vertebrate Palaeontology", altTitle = "[[Vertebrate Palaeontology]]" -- wikilinked for when using chapter/section title }, GoogleBooks = { baseURL = "https://books.google.co.uk/books?id=", id = "qak-BAAAQBAJ", defaultPage = "&pg=PP1", } } --====================TODO FishWisePro================================================== data.fishwisepro = { citationArgs = { ['website'] = "[[FishWisePro]]", }, customArgs = {exclude="family,genus,species,1", baseURL = "" } } -- #################### AMPHIBIA and REPTILES ############################### -- ================= Amphibian Species of the World (ASW6) --[[Recommended citation: Frost, Darrel R. 2019. Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 (Date of access). Electronic Database accessible at http://research.amnh.org/herpetology/amphibia/index.html. American Museum of Natural History, New York, USA. URL for family page: http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Allophrynidae baseURL = http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/ suffix = Amphibia/Anura/Allophrynidae note: needs the whole hierarchy (except the superfamily which is optional) Template for main taxonomic listing: {{BioRef|ASW6 |title=Amphibia |year=2019 |url=http://research.amnh.org/herpetology/amphibia/index.html |access-date=27 September 2019}} SEARCH http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/amphib/basic_search?basic_query=Atelopus&stree=&stree_id= searchSuffix = amphib/basic_search?basic_query=Atelopus&stree=&stree_id= SEARCH http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/content/search?taxon=Allophryn*&subtree=&subtree_id=&english_name=&author=&year=&country= searchSuffix = /content/search?taxon=Allophryn*&subtree=&subtree_id=&english_name=&author=&year=&country= minimul = /content/search?taxon=Allophryn*&subtree ]] data.ASW6 ={ citationArgs = { website ="Amphibian Species of the World, an Online Reference.", version = "Version 6.0", publisher = "American Museum of Natural History, New York", ['last1']="Frost", ['first1']="Darrel R.", ['author1-link']="Darrel R. Frost", }, customArgs = { exclude = "taxon,species,genus,family, superfamily,1,2,3", baseURL = "http://research.amnh.org/herpetology/amphibia/", defaultSuffix = "index.html", defaultTitle = "ASW Home" } } data.ASW6.species = function(genus, species, subspecies) -- search for genus+species () local title = "Search for taxon: " .. "''" .. genus .. " " .. species .. "''" --local search = ""?action=names&taxon="" -- old version (pre ASW6) --local search = "amphib/basic_search?basic_query=" -- basic search local search = "content/search?taxon=" -- guided search for taxon name local url = data.ASW6.customArgs['baseURL'] .. search -- .. genus .. '+AND+' .. species .. '&quot;' .. genus .. '+' .. species .. '&quot;' return title, url end data.ASW6.genus = function(genus) return data.ASW6.taxon(genus) -- use genus as alias of taxon end data.ASW6.taxon = function(taxon) local title = "Search for Taxon: " .. taxon local url= data.ASW6.customArgs['baseURL'] .. "content/search?taxon=" .. taxon return title, url end data.ASW6.family = function(family) local order = data.ASW6.checkOrder(family) local url= data.ASW6.customArgs['baseURL'] .. "Amphibia/" .. order .. "/" .. firstToUpper(family) local title = firstToUpper(family) return title, url end data.ASW6.checkOrder = function(family) local gymnophiona={ "Caeciliidae", "Chikilidae", "Dermophiidae", "Herpelidae", "Ichthyophiidae", "Grandisoniidae", "Indotyphlidae", "Rhinatrematidae", "Scolecomorphidae", "Siphonopidae", "Typhlonectidae" } local caudata = { "Ambystomatidae", "Amphiumidae", "Cryptobranchidae", "Hynobiidae", "Plethodontidae", "Proteidae", "Rhyacotritonidae", "Salamandridae", "Sirenidae" } for k,v in pairs(caudata) do if v == family then return "Caudata" end end for k,v in pairs(gymnophiona) do if v == family then return "Gymnophiona" end end return "Anura" end --============================= AmphibiaWeb =================================== --[[ Citation: AmphibiaWeb. 2019. <https://amphibiaweb.org> University of California, Berkeley, CA, USA. Accessed 27 Sep 2019. Code: {{BioRef|amphibiaweb |title=Amphibia |year=2019 |url=https://amphibiaweb.org/taxonomy/AW_FamilyPhylogeny.html |access-date=27 September 2019}} --]] data.amphibiaweb = { citationArgs = { website = "AmphibiaWeb", publisher = "University of California, Berkeley", --['editor1-last']="", ['editor1-first']="", ['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude = "taxon,species,genus,family,1,2,3", baseURL = "https://amphibiaweb.org/", defaultSuffix = "taxonomy/AW_FamilyPhylogeny.html", defaultTitle = "AmphibiaWeb Family Taxonomy" } } data.amphibiaweb.species = function (genus, species, subspecies) local title = "''" .. genus .. " " .. species .. "''" --https://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Altiphrynoides&where-species=malcolmi local url = data.amphibiaweb.customArgs['baseURL'] .. "cgi/amphib_query?rel-genus=equals&where-genus=" .. genus .. "&rel-species=equals&where-species=" .. species return title, url end data.amphibiaweb.genus = function (genus) local title = "''" .. genus .. "''" --https://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Altiphrynoides&where-species=malcolmi local url = data.amphibiaweb.customArgs['baseURL'] .. "cgi/amphib_query?rel-genus=equals&where-genus=" .. genus .. "&include_synonymies=Yes&show_photos=Yes" return title, url end data.amphibiaweb.family = function (family) -- if family use standardised url local url = data.amphibiaweb.customArgs['baseURL'] .. "lists/" .. firstToUpper(templateArgs['family']) .. ".shtml" local title = templateArgs['family'] return title, url end --=========================== The Reptile Database data.reptileDB = { -- http://reptile-database.reptarium.cz/species?genus=Epacrophis&species=boulengeri -- recommended citation: Uetz, P., Freed, P. & Hošek, J. (eds.) (2019) The Reptile Database, http://www.reptile-database.org, accessed [insert date here] -- newer: Uetz, P., Freed, P, Aguilar, R., Reyes, F., Kudera, J. & Hošek, J. (eds.) (2024) The Reptile Database, http://www.reptile-database.org, accessed [insert date here citationArgs = { --website="reptile-database.org", website="[[Reptile Database|The Reptile Database]]", ['editor1-last']="Uetz", ['editor1-first']="P.", --['editor1-link']="Peter Uetz", ['editor2-last']="Freed", ['editor2-first']="P.", ['editor3-last']="Hošek", ['editor3-first']="J.", --year=2019, ['display-editors'] = 1 -- shows eds as Uetz et al as number of editors has increased and is date dependent }, customArgs = { exclude = "taxon,species,genus,family,1,2,3", defaultURL = "http://reptile-database.org/", baseURL = "http://reptile-database.reptarium.cz/", defaultTitle = "The Reptile Database" } } data.reptileDB.species = function(genus, species) data.reptileDB.getDate() local title = "''" .. genus .. " " .. species .. "''" --http://reptile-database.reptarium.cz/species?genus=Loxocemus&species=bicolor local url = data.reptileDB.customArgs['baseURL'] .. "species?genus=" .. genus .. "&species=" .. species return title, url end data.reptileDB.genus = function(genus) data.reptileDB.getDate() local title = "''" .. genus .. "''" --http://reptile-database.reptarium.cz/advanced_search?genus=Malayopython&submit=Search local url = data.reptileDB.customArgs['baseURL'] .. "advanced_search?genus=" .. genus .. "&exact%5B0%5D=taxon&submit=search" return title, url end data.reptileDB.family = function(family) return data.reptileDB.taxon(family) end data.reptileDB.order = function(order) return data.reptileDB.taxon(order) end data.reptileDB.taxon = function(taxon) data.reptileDB.getDate() local title = taxon --http://reptile-database.reptarium.cz/advanced_search?taxon=Viperidae&exact%5B0%5D=taxon&submit=Search local url = data.reptileDB.customArgs['baseURL'] .. "advanced_search?taxon=" .. taxon .. "&exact%5B0%5D=taxon&submit=search" return title, url end data.reptileDB.getDate = function() if templateArgs['date'] and templateArgs['year'] then templateArgs['access-date'] = templateArgs['date'] .. " " .. templateArgs['year'] templateArgs['date'] = nil templateArgs['year'] = nil end end data.reptileDB.default = function() local url = data.reptileDB.customArgs['defaultURL'] local title = data.reptileDB.customArgs['defaultTitle'] return title, url end --################################### BIRDS ######################################## --====================Handbook of the Birds of the World Alive (HBW Alive)============== data.HBWalive = { citationArgs = { website="[[Handbook of the Birds of the World|Handbook of the Birds of the World Alive]]", publisher="Lynx Edicions" }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.hbw.com/", defaultSuffix = "family/home", defaultTitle = "Family | HBW Alive" } } --############################## HBW ALIVE ######################################### -- family and species entries have mix of common name and taxon name so cannot be prempted; -- must use title + url (which uses default functions in this module) data.HBWalive.order = function(order) local title = "Order " .. firstToUpper(order) --https://www.hbw.com/order/struthioniformes local url = target.customArgs['baseURL'] .. "order/" .. order return title, url end --[[======================IOC World Bird List========================== Gill, F & D Donsker (Eds). 2019. IOC World Bird List (v9.2). doi : 10.14344/IOC.ML.9.2. Gill F, D Donsker & P Rasmussen (Eds). 2020. IOC World Bird List (v10.2). doi : 10.14344/IOC.ML.10.1. ]] data.IOC = { citationArgs = { website="[[IOC World Bird List]]", -- version="Version 9.2", -- shouldn't default; should be hardcode so it doesn't change ['editor1-last']="Gill", ['editor1-first']="Frank", ['editor1-link']="Frank Gill (ornitolog)", ['editor2-last']="Donsker", ['editor2-first']="David", ['editor3-last']="Rasmussen", ['editor3-first']="Pamela C.", ['editor3-link']="Pamela C. Rasmussen", -- only shown from version 10.1 onwards -- doi = "10.14344/IOC.ML.9.2", -- this changes by version number and is not a useful part of the citation -- publisher="International Ornithological Congress" -- relationship confusing, see https://www.worldbirdnames.org/new/history/ }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.worldbirdnames.org/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "IOC World Bird List: Welcome" }, } data.IOC.version = function() local version = templateArgs['version'] local old = false if version then version = string.gsub( version, "[Vv]ersion ", "") local versionNumber = tonumber(version) if versionNumber < 10.1 then old = true end else local Date = require('Module:Date')._Date if Date(templateArgs['access-date']) < Date('1 January 2020') then old = true end end if old then data.IOC.citationArgs['editor3-last'] = nil data.IOC.citationArgs['editor3-first'] = nil end end data.IOC.order = function(order) data.IOC.version() local IOCorders = {Struthioniformes='ratites',Rheiformes='ratites',Apterygiformes='ratites',Casuariiformes='ratites',Tinamiformes='ratites',Galliformes='megapodes',Anseriformes='waterfowl',Caprimulgiformes='nightjars',Apodiformes='swifts',Musophagiformes='turacos',Otidiformes='turacos',Cuculiformes='turacos',Mesitornithiformes='turacos',Pterocliformes='turacos',Columbiformes='pigeons',Gruiformes='flufftails',Podicipediformes='grebes',Phoenicopteriformes='grebes',Charadriiformes='sandpipers',Eurypygiformes='loons',Phaethontiformes='loons',Gaviiformes='loons',Sphenisciformes='loons',Procellariiformes='loons',Ciconiiformes='storks',Suliformes='storks',Pelecaniformes='pelicans',Opisthocomiformes='raptors',Accipitriformes='raptors',Strigiformes='owls',Coliiformes='mousebirds',Leptosomiformes='mousebirds',Trogoniformes='mousebirds',Bucerotiformes='mousebirds',Coraciiformes='rollers',Piciformes='woodpeckers',Cariamiformes='falcons',Falconiformes='falcons',Psittaciformes='parrots', Passeriformes='nz_wrens'} -- passeriformes link not very useful local title = "Order " .. firstToUpper(order) local url = data.IOC.customArgs['baseURL'] .. "/bow/" .. IOCorders[order] return title, url end data.IOC.family = function(family) data.IOC.version() local IOCfamilies = { Struthionidae = {"ratites", 4}, Alcippeidae = {"babblers", 24989 } } -- temporary partial list for testing local title = "Family " .. firstToUpper(family) --https://www.worldbirdnames.org/Family/Struthionidae local url = data.IOC.customArgs['baseURL'] .. "Family/" .. family -- old version (might be resurrected by IOC) -- https://www.worldbirdnames.org/new/bow/babblers/#1338626516R24989 if IOCfamilies[family] then -- test version local partial list url = data.IOC.customArgs['baseURL'] .. "new/bow/" .. IOCfamilies[family][1] .. "/#1338626516R" .. IOCfamilies[family][2] end return title, url end data.IOC.default = function( title, url) data.IOC.version() return title, url end data.BOW = { citationArgs = { website="Birds of the World Online", -- doi = "", -- ['last1']="Winkler", ['first1']="David W.", -- are these always the authors in version 1? no, perhaps for family page -- ['last2']="Billerman", ['first2']="Shawn M.", -- ['last3']="Lovette", ['first3']="Irby J.", -- ['editor1-last']="Billerman", ['editor1-first']="S. M.", --['editor1-link']="", -- ['editor2-last']="Keeney", ['editor2-first']="B. K.", -- ['editor3-last']="Rodewald", ['editor3-first']="P. G.", -- ['editor4-last']="Schulenberg", ['editor4-first']="T. S.", -- ['version'] = 1, ['year'] = 2020, -- may not want to default publisher="[[Cornell Lab of Ornithology]], Ithaca, NY." }, customArgs = { exclude="citation,make,order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://birdsoftheworld.org/bow/species/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Explore Taxonomy" }, } -- function not needed of not adding anything else data.BOW.default2 = function( title, url) --data.BOW.citationArgs['version'] = "Version 1" --mw.addWarning("testing BOW.default function") return title, url end -- id works with the default function data.default.id (id, source) data.BOW.id2 = function( id) local url = data.IOC.customArgs['baseURL'] ..id local title = "BOW id=" .. id end --[[ make BOW to parse standard citation, {{BioRef|BOW|citation=CITATION}} vesrion 1 (family): Winkler, D. W., S. M. Billerman, and I.J. Lovette (2020). Bulbuls (Pycnonotidae), version 1.0. In Birds of the World (S. M. Billerman, B. K. Keeney, P. G. Rodewald, and T. S. Schulenberg, Editors). Cornell Lab of Ornithology, Ithaca, NY, USA. https://doi.org/10.2173/bow.pycnon4.01 version 2 (species): Limparungpatthanakij , W. L., L. Fishpool, and J. Tobias (2020). Buff-vented Bulbul (Iole crypta), version 2.0. In Birds of the World (S. M. Billerman and B. K. Keeney, Editors). Cornell Lab of Ornithology, Ithaca, NY, USA. https://doi.org/10.2173/bow.buvbul1.02 ]] data.BOW.citation = function( value) local citation = templateArgs['citation'] data.BOW.citationArgs['year'] = citation:match ('^%D+(%d%d%d%d)') data.BOW.citationArgs['doi'] = citation:match ('10%.2173/bow%..+') -- https://doi.org/10.2173/bow.pycnon4.01 --data.BOW.citationArgs['version'] = citation:match ('version %d%.%d') -- version applies to page, not whole BOW local title = citation:match ('%d%d%d%d%)%.(.*, version %d%.%d)'); -- include version number in title local suffix = citation:match ('10%.2173/bow%.(.+%d?)%.') -- https://doi.org/10.2173/bow.pycnon4.01 local version = "/cur/" -- for the current version version = citation:match ('version (%d%.%d)') -- for the cited version local url = data.BOW.customArgs['baseURL'] .. suffix .. '/' .. version .. '/' title = title:gsub( '%((%D+) (%D+)%)' , "(''%1 %2'')") local authors = citation:match ('^(%D+) %(%d%d%d%d%)') if authors then -- split authors with modified code from make cite iucn local list = {} --mw.addWarning ("author string: " .. authors) authors = authors:gsub(", Jr.", "XYZJrX") -- protect author name from splitting on comma authors = authors:gsub(", and ", ", ") -- for 3 or more authors authors = authors:gsub(" and ", ", ") -- for 2 editors list = mw.text.split (authors, ','); -- split the string on the commas into entries in list if #list == 0 then --mw.addWarning ("Zero length author list. Please report example of BOW citation at Cite BOW template talk page."); data.BOW.citationArgs['author'] = authors -- no 'names' of the proper form; return the original as a single |author= parameter else for i, name in ipairs (list) do -- for each author in list --mw.addWarning ("list " .. i .. "=" .. list[i]) if i==1 then --note the first name has last name followed by initials after comma, so takes fill first two parts of the split data.BOW.citationArgs['last1'] = data.BOW.citationArgs['last1'] or name -- don't everwrite supplied name elseif i==2 then data.BOW.citationArgs['first1'] = data.BOW.citationArgs['first1'] or name elseif i > 2 then --mw.addWarning ("name " .. i .. "=" .. name) --data.BOW.citationArgs['last'..i-1] = name:match ('%s(%a-)$') --data.BOW.citationArgs['first'..i-1] = name:match ('(.+)%s%a-$') -- regex note: allow for space in names such as del Hoyo -- used supplied parameter if available (used when fixing diacrticis) or parse name or use unparsed name if that fails data.BOW.citationArgs['last'..i-1] = data.BOW.citationArgs['last'..i-1] or name:match ('%s([%a ]-)$') or name data.BOW.citationArgs['first'..i-1] = data.BOW.citationArgs['first'..i-1] or name:match ('(.-)%s[%a ]-$') --data.BOW.citationArgs['author'..i-1] = nil else -- something has gone wrong (use author) data.BOW.citationArgs['author'..i-1] = name end if i>1 and 1==2 then --mw.addWarning ("last" .. tostring(i-1) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['last'..i-1]) --mw.addWarning ("first".. tostring(i-1) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['first'..i-1]) end end for i, name in ipairs (list) do -- for each author in list if data.BOW.citationArgs['last'..i] then --mw.addWarning ("check " .. i .. "=" .. data.BOW.citationArgs['last'..i] ) data.BOW.citationArgs['last'..i] =string.gsub(data.BOW.citationArgs['last'..i], "XYZJrX", ", Jr.") -- restored protected string end end end end -- now parse editors local editors = citation:match ('In Birds of the World %((.-), Editors?%)' ) -- omit editors as cite web psoitioning is weird if editors then -- split editors with modified code from make cite iucn local list = {} --mw.addWarning ("editor string: " .. editors) editors = editors:gsub(", and ", ", ") -- for 3 or more authors editors = editors:gsub(" and ", ", ") -- for 2 editors list = mw.text.split (editors, ','); -- split the string on the commas into entries in list if #list == 0 then mw.addWarning ("problem with editor splitting") data.BOW.citationArgs['editor'] = editors -- no 'names' of the proper form; return the original as a single |author= parameter else for i, name in ipairs (list) do -- for each author in list if i>0 then --note the editor names are all same format (unlike authors) -- data.BOW.citationArgs['editor-last'..i] = name:match ('%s(%a-)$') -- data.BOW.citationArgs['editor-first'..i] = name:match ('(.+)%s%a-$') data.BOW.citationArgs['editor-last'..i] = name:match ('%s([%a ]-)$') -- [%a ] for "del Hoyo" or "de Juana" data.BOW.citationArgs['editor-first'..i] = name:match ('(.-)%s[%a ]-$') --data.BOW.citationArgs['editor'..i-1] = nil else -- something has gone wrong (use editor) -- data.BOW.citationArgs['editor'..i] = name end if i>0 and 1==2 then mw.addWarning ("editor-last" .. tostring(i) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['editor-last'..i]) mw.addWarning ("editor-first".. tostring(i) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['editor-first'..i]) end end end end --if not url then url = data.BOW.customArgs['baseURL'] end --if not title then title = "Title parameter required" end return title, url end --[[ Birdlife International datazone BirdLife International (2024). Species factsheet: Variable Antshrike Thamnophilus caerulescens. Downloaded from https://datazone.birdlife.org/species/factsheet/variable-antshrike-thamnophilus-caerulescens on 22/10/2025 --]] data.birdlife = { citationArgs = { website="Birdlife International", --['editor1-last']="", ['editor1-first']="", --['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude="id,1", baseURL = "https://datazone.birdlife.org/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Species factsheet" }, } -- basic handling for Taxonomy in Flux website data.tif = { citationArgs = { website="Taxonomy in Flux", ['editor1-last']="Boyd III", ['editor1-first']="John H.", --['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "http://jboyd.net/Taxo/", defaultSuffix = "List.html", defaultTitle = "Taxonomy in Flux" }, } --[[ ------------- Avibase e.g. https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?avibaseid=9144EF4017F2D8B1 ]] data.avibase = { citationArgs = { website="Avibase", ['editor1-last']="Lepage", ['editor1-first']="Denis", --['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://avibase.bsc-eoc.org/", searchStr = "species.jsp?avibaseid=", defaultTitle = "Avibase - The World Bird Database" } } --[[ use default function data.avibase.id = function (id) local title = "Avibase id: " .. id local url = data.avibase.customArgs['baseURL'] .. data.avibase.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --]] -- ============================= IUCN ================================================= -- for species in taxon; for species assessments, use {{cite iucn}} -- https://www.iucnredlist.org/search?query=Murexia&searchType=species -- https://www.iucnredlist.org/search?query=aonyx&searchType=species data.iucn = { citationArgs = { website="[[IUCN Red List of Threatened Species]]", --publisher="[[IUCN]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.iucnredlist.org", searchString = "/search?query=", searchSuffix = "&searchType=species", defaultSuffix = "", defaultTitle="IUCN Red List of Threatened Species" } } data.iucn.genus = function(genus) return data.iucn.taxon(genus, "TITLE_ITALICS") end data.iucn.family = function(family) return data.iucn.taxon(family) end data.iucn.order = function(order) return data.iucn.taxon(order) end data.iucn.taxon = function(taxon, titleItalics) local title = firstToUpper(taxon) if titleItalics then title = "''" .. title .. "''" end local url = data.iucn.customArgs['baseURL'] .. data.iucn.customArgs['searchString'] .. taxon .. data.iucn.customArgs['searchSuffix'] return title, url end -- ============================= NatureServe/TNC ================================================= -- NatureServe Network Biodiversity Location Data. NatureServe, Arlington, Virginia. NatureServe. -- https://explorer.natureserve.org/Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.747305/Lucanus_capreolus -- https://explorer.natureserve.org/Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.1253051/Monarda_fistulosa data.tnc = { citationArgs = { website="[[NatureServe|NatureServe Explorer]]", publisher="NatureServe", location = "Arlington, Virginia" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://explorer.natureserve.org/", taxonString = "Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.", defaultTitle="NatureServe Network Biodiversity Location Data" } } data.tnc.species = function(genus,species) local title = "''" .. firstToUpper(genus) .. " " .. species .. "''" local url = data.tnc.customArgs['baseURL'] .. data.tnc.customArgs['taxonString'] .. templateArgs['id'] .. "/" .. genus .. "_" .. species return title, url end data.tnc.id = function(id) local title = data.tnc.customArgs['defaultTitle'] local url = data.tnc.customArgs['baseURL'] .. data.tnc.customArgs['taxonString'] .. templateArgs['id'] return title, url end -- ============================= ASM Mammal Diversity Database ======================== data.asm = { citationArgs = { website="ASM Mammal Diversity Database", publisher="[[American Society of Mammalogists]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1,2,3", baseURL = "https://www.mammaldiversity.org/", defaultTitle="ASM Mammal Diversity Database" } } data.asm.species2 = function(genus, species) -- use species function below -- old url = https://mammaldiversity.org/species-account.php?genus=ursus&species=arctos -- new url = https://www.mammaldiversity.org/explore.html#genus=Dipodomys&species=deserti&id=1001892 (only id required) local title = "''" .. genus .. " " .. species .. "''" local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#genus=" .. genus .. "&species=" .. species if templateArgs['id'] then url = url .. "&id=" .. templateArgs['id'] end return title, url end data.asm.id = function(id) --local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "species-account/species-id=" .. templateArgs['id'] -- new format https://www.mammaldiversity.org/explore.html#species-id=1006310 --local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#species-id=" .. id -- templateArgs['id'] -- newer format https://www.mammaldiversity.org/explore.html#genus=Leopardus&species=colocola&id=1005993 (genus and species can be blank) -- newer (Mar 2024) https://www.mammaldiversity.org/taxon/1006020 local title = "Species-id=" .. id local hashString = "genus=&species=&id=" .. id -- if id only, requires blank genus and species (superceded by /taxon/link) if templateArgs['genus'] and templateArgs['species'] then title = "''" .. templateArgs['genus'] .. " " .. templateArgs['species'] .. "'' (id=" .. id ..")" hashString = "genus=" .. templateArgs['genus'] .. "&species=" .. templateArgs['species'] .. "&id=" .. id end --local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#genus=&species=&id=" .. id -- templateArgs['id'] -- url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#" .. hashString local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "taxon/" .. id return title, url end data.asm.species = function(genus, species) if templateArgs['id'] then return data.asm.id(templateArgs['id']) -- use the ASM explore page if ID given (as permalink) end if genus and species then -- otherwisee use the treeview page with the species info local title = "''" .. firstToUpper(genus) .. " " .. species .. "''" local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "tree.html#genus=" .. genus .. "&species=" .. species return title, url end end data.asm.genus = function(genus) return data.asm.taxon(genus, "genus", "TITLE_ITALICS") end data.asm.family = function(family) return data.asm.taxon(family, "family") end data.asm.order = function(order) return data.asm.taxon(order, "order") end data.asm.taxon = function(taxon, rank, titleItalics) --https://mammaldiversity.org/#ZmVsaWRhZSZnbG9iYWxfc2VhcmNoPXRydWUmbG9vc2U9dHJ1ZQ -- Base64.encode(felidae&global_search=true&loose=true) local title = firstToUpper(taxon) if titleItalics then title = "''" .. title .. "''" end local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "tree.html" if rank then -- no rank if taxon called directly url = url .. "#" .. rank .. "=" .. taxon end return title, url end --############################## Base64 encode and decode (used for ASM##################### local b='ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZabcdefghijklmnopqrstuvwxyz0123456789+/' -- encoding data.asm.Base64 = {} data.asm.Base64.encode = function(data) return ((data:gsub('.', function(x) local r,b='',x:byte() for i=8,1,-1 do r=r..(b%2^i-b%2^(i-1)>0 and '1' or '0') end return r; end)..'0000'):gsub('%d%d%d?%d?%d?%d?', function(x) if (#x < 6) then return '' end local c=0 for i=1,6 do c=c+(x:sub(i,i)=='1' and 2^(6-i) or 0) end return b:sub(c+1,c+1) end)..({ '', '==', '=' })[#data%3+1]) end -- decoding data.asm.Base64.decode=function(data) data = string.gsub(data, '[^'..b..'=]', '') return (data:gsub('.', function(x) if (x == '=') then return '' end local r,f='',(b:find(x)-1) for i=6,1,-1 do r=r..(f%2^i-f%2^(i-1)>0 and '1' or '0') end return r; end):gsub('%d%d%d?%d?%d?%d?%d?%d?', function(x) if (#x ~= 8) then return '' end local c=0 for i=1,8 do c=c+(x:sub(i,i)=='1' and 2^(8-i) or 0) end return string.char(c) end)) end --######################## Misc ################################## --[[ 3 approaches to handling DB: 1) use DB as website and use author for editors (if known) (a) use via to append WoRMS (b) use postscript to append WoRMs (c) use publisher for WoRMS 2) use WoRMS as website and designate DB as author (recommended by WoRMS) CURRENT (option) add editors [TODO see cite WoRMS for list] issue: what to do about editors changing (need to use access-date) ]] data.WoRMS = { citationArgs = { author = "WoRMS", website = "[[World Register of Marine Species]]", --['via'] = "[[World Register of Marine Species]]", --postscript = '&#32;from the [[World Register of Marine Species]].' }, customArgs = {exclude="id,db,1", baseURL = "http://www.marinespecies.org/aphia.php?", searchStr = "p=taxdetails&id=", defaultTitle="World Register of Marine Species" } } data.WoRMS.id = function(id) --[[ Two styles 1. http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=14712 > WoRMS (2018). Heterobranchia. Accessed at: http://marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=14712 on 2018-11-28 2. http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1057249 > MolluscaBase (2018). Ringipleura. Accessed through: World Register of Marine Species at: http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1057249 on 2018-11-28 ]] if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end local searchStr = "p=taxdetails&id=" .. templateArgs['id'] if templateArgs['db'] then data.WoRMS.db (templateArgs['db']) --[[else -- WoRMS is primary source (note cite WoRMs uses WoRMS as publisher and the db as the work) templateArgs['via'] = nil templateArgs['postscript'] = nil]] end --templateArgs['website'] = templateArgs['db'] -- alternative (and use |postscript) --templateArgs['publisher'] = templateArgs['via'] --page <title>WoRMS - World Register of Marine Species - Heterobranchia</title> local title = "WoRMS taxon details: AphiaID " .. id local url = data.WoRMS.customArgs['baseURL'] .. data.WoRMS.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.WoRMS.default = function() if templateArgs['db'] then data.WoRMS.db (templateArgs['db']) end end data.WoRMS.db = function(db) -- if database hosted by WoRMS db = string.lower( db ) if db == "world list of octocorallia" or db == "octocorallia" then templateArgs['author'] = "World List of Octocorallia" templateArgs['editor-last1']="McFadden"; templateArgs['editor-first1']="C.S." -- , ; , R.; Samimi-Namin, K.; , G.; , L. templateArgs['editor-last2']="Cordeiro"; templateArgs['editor-first2']="R." templateArgs['editor-last3']="Samimi-Namin"; templateArgs['editor-first3']="K." templateArgs['editor-last4']="Williams"; templateArgs['editor-first4']="G." templateArgs['editor-last5']="van Ofwegen"; templateArgs['editor-first5']="L." -- year ? (2022). elseif db == "world of copepods database" or db == "copepoda" or db == "copepods" or db == "copepod" then templateArgs['author'] = "World of Copepods Database" templateArgs['editor-last1']="Walter"; templateArgs['editor-first1']="T.C." templateArgs['editor-last2']="Boxshall"; templateArgs['editor-first2']="G." -- year ? (2022). elseif db == "world amphipoda database" or db == "amphipoda" or db == "amphipod"then templateArgs['author'] = "World Amphipoda Database" templateArgs['editor-last1']="Horton"; templateArgs['editor-first1']="T." templateArgs['editor-last2']="Lowry"; templateArgs['editor-first2']="J." templateArgs['editor-last3']="De Broyer"; templateArgs['editor-first3']="C." templateArgs['display-editors']="etal"; -- full list is about 20 names elseif db == "world isopoda database" or db == "isopoda" or db == "isopod"then templateArgs['author'] = "World Marine, Freshwater and Terrestrial Isopod Crustaceans database" templateArgs['editor-last1']="Boyko"; templateArgs['editor-first1']="C.B." templateArgs['editor-last2']="Bruce"; templateArgs['editor-first2']="N.L." templateArgs['editor-last3']="Hadfield"; templateArgs['editor-first3']="K.A." templateArgs['editor-last4']="Merrin"; templateArgs['editor-first4']="K.L." templateArgs['editor-last5']="Ota."; templateArgs['editor-first5']="Y." templateArgs['editor-last6']="Poore"; templateArgs['editor-first6']="G.C.B." templateArgs['editor-last7']="Taiti"; templateArgs['editor-first7']="S." elseif db == "millibase" or db == "diplopoda" or db == "diplopod"then templateArgs['author'] = "MilliBase" templateArgs['editor-last1']="Sierwald"; templateArgs['editor-first1']="P." templateArgs['editor-last2']="Spelda"; templateArgs['editor-first2']="J." elseif db == "molluscabase" or db == "mollusca" or db == "mollusc" then templateArgs['author'] = "MolluscaBase" else templateArgs['author'] = templateArgs['db'] -- this is recommended by WoRMS end end --[[ Species files -- takes db parameter --https://db.speciesfile.org/otus/$ID/overview --https://plecoptera.speciesfile.org/otus/890815/overview ]] data.speciesfile = { citationArgs = { website = " Species File", --publisher = "", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5,db", --baseURL = "https://" .. firstToUpper(templateArgs['db'] ) .. ".speciesfile.org/", --searchStr = "otus/", -- defaultSuffix = "/overview", --defaultTitle= " Species File" } } data.speciesfile.id = function(id) -- e.g. https://plecoptera.speciesfile.org/otus/890815/overview local db = data.speciesfile.db() -- customise for speciesfile local title = firstToUpper(db) .. " Species File id&#61;" .. id -- use entity &#61; for = to avoid missing pipe CS1 warning --local url = data.speciesfile.customArgs['baseURL'] .. data.speciesfile.customArgs['searchStr'] .. id .. data.speciesfile.customArgs['defaultSuffix '] local url = "https://" ..db .. ".speciesfile.org/otus/" .. id .. "/overview" return title, url end data.speciesfile.default = function() local db = data.speciesfile.db () local title = firstToUpper(db) .. " Species File" local url = "https://" ..db .. ".speciesfile.org/" return title, url end data.speciesfile.db = function() local db = string.lower( templateArgs['db'] ) -- templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." if db == "zoraptera" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "dermaptera" then -- eds: Hopkins, H., Haas, F. & Deem, L.S. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." templateArgs['editor-last2']="Johnson"; templateArgs['editor-first2']="K.P." templateArgs['editor-last3']="Smith"; templateArgs['editor-first3']="V.S." elseif db == "plecoptera" then -- (eds) DeWalt RE, Hopkins H, Neu-Becker U, and Stueber G templateArgs['editor-last1']="DeWalt"; templateArgs['editor-first1']="R.E." templateArgs['editor-last2']="Hopkins"; templateArgs['editor-first2']="H." templateArgs['editor-last3']="Neu-Becker"; templateArgs['editor-first3']="U." templateArgs['editor-last4']="Stueber"; templateArgs['editor-first4']="G." elseif db == "orthoptera" then --eds: Cigliano, M.M., H. Braun, D.C. Eades & D. Otte. templateArgs['editor-last1']="Cigliano"; templateArgs['editor-first1']="M.M." templateArgs['editor-last2']="Braun"; templateArgs['editor-first2']="H." templateArgs['editor-last3']="Eades"; templateArgs['editor-first3']="D.C." templateArgs['editor-last4']="Otte"; templateArgs['editor-first4']="D." elseif db == "grylloblattodea" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "mantophasmatodea" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "embioptera" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "phasmida" then -- eds: Brock PD, Büscher TH, Baker E. templateArgs['editor-last1']="Brock"; templateArgs['editor-first1']="P.D." templateArgs['editor-last2']="Büscher"; templateArgs['editor-first2']="T.H." templateArgs['editor-last3']="Baker"; templateArgs['editor-first3']="E." elseif db == "mantodea" then -- not updated yet elseif db == "cockroach" then -- ed: Beccaloni, G.W. templateArgs['editor-last1']="Beccaloni"; templateArgs['editor-first1']="G.W." elseif db == "isoptera" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "psocodea" then --eds: Hopkins, H., Johnson, K.P., & Smith, V.S. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." templateArgs['editor-last2']="Johnson"; templateArgs['editor-first2']="K.P." templateArgs['editor-last3']="Smith"; templateArgs['editor-first3']="V.S." elseif db == "aphid" then -- ed: Colin FAVRET templateArgs['editor-last1']="Favret"; templateArgs['editor-first1']="Colin" elseif db == "coleorrhyncha" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "coreoidea" then -- not updated yet elseif db == "lygaeoidea" then -- eds: Dellapé, Pablo M. & Thomas J. Henry templateArgs['editor-last1']="Dellapé"; templateArgs['editor-first1']="Pablo M." templateArgs['editor-last2']="Henry"; templateArgs['editor-first2']="Thomas J." elseif db == "hoppers" then -- eds: Dmitriev, D.A., Anufriev, G.A., Bartlett, C.R., Blanco-Rodríguez, E., Borodin, Oleg I., Cao, Y.-H., Deitz, L.L., Dietrich, C.H., Dmitrieva, M.O., El-Sonbati, S.A., Evangelista de Souza, O., Gjonov, I.V., Gonçalves, A.C., Hendrix, S., McKamey, S., Kohler, M., Kunz, G., Malenovský, I., Morris, B.O., Novoselova, M., Pinedo-Escatel, J.A., Rakitov, R.A., Rothschild, M.J., Sanborn, A.F., Takiya, D.M., Wallace, M.S., Zahniser, J.N. templateArgs['editor-last1']="Dmitriev"; templateArgs['editor-first1']="D.A." templateArgs['editor-last2']="Anufriev"; templateArgs['editor-first2']="G.A." templateArgs['editor-last3']="Bartlett"; templateArgs['editor-first3']="C.R." templateArgs['display-editors']="etal"; -- full list is about 28 names else --return "Species File database not recognised" end if db == "hoppers" then data.speciesfile.citationArgs['website'] = "World Auchenorrhyncha Database" else data.speciesfile.citationArgs['website'] = firstToUpper(db) .. data.speciesfile.citationArgs['website'] end return db end --[[ WaspWeb and FigWeb WaspWeb: https://www.waspweb.org/Chalcidoidea/Neodiparidae/index.htm Web authors Simon van Noort (Iziko South African Museum) Citation: van Noort, S. 2025. WaspWeb: Hymenoptera of the World. URL: www.waspweb.org (accessed on <day/month/year>). FigWeb Web authors Simon van Noort (Iziko South African Museum) and Jean-Yves Rasplus (INRA, France) Citation: van Noort, S. & Rasplus, JY. 2025. Figweb: figs and fig wasps of the world. URL: www.figweb.org(Accessed on <day-month-year>). ]] data.waspweb = { citationArgs = { website = "WaspWeb: Hymenoptera of the World", ['last1'] = "van Noort", ['first1'] = "Simon", publisher = "[[Iziko South African Museum]]", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.waspweb.org/", suffixStr = "Classification/index.htm", defaultTitle="Classification of World Hymenoptera (Wasps, Bees, Ants)", -- } } data.waspweb.default = function(title, url) -- https://www.waspweb.org/Chalcidoidea/Neodiparidae/index.htm local title = data.waspweb.customArgs['defaultTitle'] local url = data.waspweb.customArgs['baseURL'] .. data.waspweb.customArgs['suffixStr'] return title, url end data.figweb = { citationArgs = { website = "FigWeb", ['last1'] = "van Noort", ['first1'] = "Simon", ['last2'] = "Rasplus", ['first2'] = "Jean-Yves", publisher = "[[Iziko South African Museum]]", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.figweb.org/Fig_wasps/", suffixStr = "Classification/index.htm", defaultTitle="Classification of fig wasps" } } data.figweb.default = function(title, url) -- https://www.figweb.org/Fig_wasps/Agaonidae/Agaoninae/index.htm local title = data.figweb.customArgs['defaultTitle'] local url = data.figweb.customArgs['baseURL'] .. data.figweb.customArgs['suffixStr'] return title, url end --[[ Lepindex ]] data.lepindex = { citationArgs = { website = "[[The Global Lepidoptera Names Index]]", ['editor-last1'] = "Beccaloni", ['editor-first1'] = "George", ['editor-last2'] = "Scoble", ['editor-first2'] = "Malcolm", ['editor-last3'] = "Kitching", ['editor-first3'] = "Ian", ['editor-last4'] = "Simonsen", ['editor-first4'] = "Thomas", ['editor-last5'] = "Robinson", ['editor-first5'] = "Gaden", ['editor-last6'] = "Pitkin", ['editor-first6'] = "Brian", ['editor-last7'] = "Hine", ['editor-first7'] = "Adrian", ['editor-last8'] = "Lyal", ['editor-first8'] = "Chris", publisher = "[[Natural History Museum, London|Natural History Museum]]", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.nhm.ac.uk/our-science/data/lepindex/", suffixStr = "detail/?taxonno=", defaultTitle="Lepindex" } } data.lepindex.id = function(id) -- https://www.nhm.ac.uk/our-science/data/lepindex/detail/?taxonno=51506 local title = "Lepindex id=" .. id local url = data.lepindex.customArgs['baseURL'] .. data.lepindex.customArgs['suffixStr'] .. id return title, url end --[[ Global Lepidoptra Index ]] data.gli = { --Beccaloni, G., Scoble, M., Kitching, I., Simonsen, T., Robinson, G., Pitkin, B., Hine, A., Lyal, C., Ollerenshaw, J., Wing, P., & Hobern, D. (2024). Global Lepidoptera Index (D. Hobern, Ed.; 1.1.24.171). citationArgs = { website = "Global Lepidoptera Index", ['last1'] = "Beccaloni", ['first1'] = "George", ['last2'] = "Scoble", ['first2'] = "Malcolm", ['last3'] = "Kitching", ['first3'] = "Ian", ['last4'] = "Simonsen", ['first4'] = "Thomas", ['last5'] = "Robinson", ['first5'] = "Gaden", ['last6'] = "Pitkin", ['first6'] = "Brian", ['last7'] = "Hine", ['first7'] = "Adrian", ['last8'] = "Lyal", ['first8'] = "Chris", ['last9'] = "Ollerenshaw", ['first9'] = "Justin", ['last10'] = "Wing", ['first10'] = "Peter", ['last11'] = "Hobern", ['first11'] = "Donald", ['editor-last'] = "Hobern", ['editor-first'] = "Donald", publisher = "[[Natural History Museum, London|Natural History Museum]]", via = "ChecklistBank", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.checklistbank.org/dataset/55434/", suffixStr = "taxon/", defaultTitle="Global Lepidoptera Index", defaultURL = "https://www.checklistbank.org/dataset/55434/about", } } data.gli.id = function(id) -- https://www.checklistbank.org/dataset/55434/taxon/233256 -- https://www.checklistbank.org/dataset/DATASET_ID/taxon/TAXON_ID -- the dataset ID will change with version so need version handling or just use URL local title = "GLI id=" .. id local url = data.gli.customArgs['baseURL'] .. data.gli.customArgs['suffixStr'] .. id return title, url end data.gli.default2 = function() local title = "" local url = "" return title, url end --[[ CarabCat - Ground Beetles of the World https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=95601#null https://www.checklistbank.org/dataset/1146/taxon/208583 ]] data.carabcat = { citationArgs = { website = "CarabCat", ['last'] = "Lorenz", ['first'] = "Wolfgang", publisher = "ChecklistBank", version = "03 (08/2021)", year = 2021 }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.checklistbank.org/dataset/1146/", searchStr = "taxon/", defaultTitle="CarabCat" } } data.carabcat.id = function(id) local title = "CarabCat on ChecklistBank id=" .. id local url = data.carabcat.customArgs['baseURL'] .. data.carabcat.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --[[ ITIS - Integrated Taxonomic Information System https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=95601#null ]] data.itis = { citationArgs = { website = "[[Integrated Taxonomic Information System]]", --publisher = "", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.itis.gov/", searchStr = "servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=", defaultTitle="Integrated Taxonomic Information System" } } data.itis.id = function(id) local title = "ITIS id=" .. id local url = data.itis.customArgs['baseURL'] .. data.itis.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --[[ Catalogue of Life: Roskov Y., Ower G., Orrell T., Nicolson D., Bailly N., Kirk P.M., Bourgoin T., DeWalt R.E., Decock W., van Nieukerken E.J., Penev L. (eds.) (2020). Species 2000 & ITIS Catalogue of Life, 2020-12-01. Digital resource at www.catalogueoflife.org. Species 2000: Naturalis, Leiden, the Netherlands. ISSN 2405-8858. Species 2000 & ITIS Catalogue of Life, 2020-12-01. Digital resource at www.catalogueoflife.org. Species 2000: Naturalis, Leiden, the Netherlands. ISSN 2405-8858. ]] data.col = { db = "col", -- need rethink this citationArgs = { --author = "Catalogue of Life", --['editor-last1'] = "Roskov", ['editor-first1'] = "Y.", ['editor-last2'] = "Ower", ['editor-first2'] = "G.", ['editor-last3'] = "Orrell", ['editor-first3'] = "T.", ['editor-last4'] = "Nicolson", ['editor-first4'] = "D.", ['editor-last5'] = "Bailly", ['editor-first5'] = "N.", ['editor-last6'] = "Kirk", ['editor-first6'] = "P.M.", ['editor-last7'] = "Bourgoin", ['editor-first7'] = "T.", ['editor-last8'] = "DeWalt", ['editor-first8'] = "R.E.", ['editor-last9'] = "Decock", ['editor-first9'] = "W.", ['editor-last10'] = "van Nieukerken", ['editor-first10'] = "E.J.", ['editor-last11'] = "Penev", ['editor-first11'] = "L.", --website = "[[Catalogue of Life]]", --website = "[[Catalogue of Life|Species 2000 & ITIS Catalogue of Life]]", -- website = "[[Species 2000]] & [[ITIS]] [[Catalogue of Life]]", website = "[[Catalogue of Life]]", publisher = "[[Species 2000]]: Leiden, the Netherlands", --others = "Species 2000 & ITIS" }, customArgs = {exclude="id,db,1,2,3,4,5,legacy,option", baseURL = "https://www.catalogueoflife.org/data/", searchStr = "browse?taxonKey=", defaultTitle="Catalogue of Life" } } data.col.id = function(id) --[[ Catalogue of Life browse option: https://www.catalogueoflife.org/data/browse?taxonKey=4JQ8 use id for taxoKey taxon option https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/6HR5M ]] local title = "Catalogue of Life taxonKey " .. id local url = data.col.customArgs['baseURL'] -- some new CoL are numbers e.g. 64553 in https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/64553 if not tonumber(id) and string.find( id, "^[0-9abcdef]+$" ) then -- if old-style id local year = "2019" -- last old-style version available if templateArgs['version'] and string.find( templateArgs['version'], "^%d%d%d%d$" ) then --if version specied year = templateArgs['version'] end if templateArgs['option'] == "browse" then url = "http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/" .. year .. "/browse/tree/id/" .. id else -- default to option=taxon url = "http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/" .. year .. "/details/species/id/" .. id end else -- else use current version if templateArgs['option'] == "browse" then url = url .. "browse?taxonKey=" .. id else -- default to option=taxon url = url .. "taxon/" .. id end end return title, url end --[[ current links https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" Chinchilla+chinchilla&type=EXACT legacy links with redirect Species pages: http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/12dca9c49741815f82400bb7bff50553 Species searches: http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Dracula+antonii/ old-style links http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/7539827da517bd6273a4a3836578cb24 http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Chinchilla/species/chinchilla/match/1/ http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/003e480e646d0e7647ab67efc1218197 year specific links 2019 http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/details/species/id/7539827da517bd6273a4a3836578cb24 http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/search/all/key/Chinchilla+chinchilla/fossil/1/match/1 http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/search/scientific/genus/Chinchilla/species/chinchilla/match/1/ ? http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2016/browse/tree?6d600f4985f19b1207d41d847424edd0 ? http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/003e480e646d0e7647ab67efc1218197 browse http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/browse/tree/id/003e480e646d0e7647ab67efc1218197 ]] data.col.default = function(mode) -- this handles the old style template with positional parameters (mode unused?) local para1 = templateArgs[2] local para2 = templateArgs[3] local para3 = templateArgs[4] local para4 = templateArgs[5] if para1 then para1 = mw.text.trim(para1) end if para2 then para2 = mw.text.trim(para2) end if para3 then para3 = mw.text.trim(para3) end if para4 then para4 = mw.text.trim(para4) end local title, url if para1 then --local match = "7539827da517bd6273a4a3836578cb24" local match = "^[0-9abcdef]+$" if string.find( para1, match ) then url = "http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/" .. para1 -- ""Old style id" --url ="https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" .. para1 if para2 then title = para2 else title = "Oldstyle id: " .. para1 end else --https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" Chinchilla+chinchilla&type=EXACT if para1 ~= "" then url = "https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" .. para1 title = "''" .. para1 if para2 then url = url .. "+" .. para2 title = title .. " " .. para2 end url = url .. "&type=EXACT" title = title .. "''" end end if para3 then title = title .. " " .. para3 end -- add authority if para4 == "nv" then templateArgs['trans-title'] = "synonym" end -- if nv add [synonym]. Note that this parameter is not used to add COinS metadata else -- no parameter 1 end return title, url end --====================== Fossilworks ======================================= data.fossilworks = { citationArgs = { website="[[Fossilworks]]", agency="Gateway to the [[Paleobiology Database]]", --publisher="Paleobiology Database", --postscript = 'none', -- postscript = "&#32;from the [[Paleobiology Database]].", -- gives maintenance warning --via="''fossilworks.org''" -- an alternative format to using |website= }, customArgs = { exclude = "id,collection,date,1", baseURL = "http://www.fossilworks.org/cgi-bin/", searchStr ="bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=", defaultTitle = "Fossilworks: Gateway to the Paleobiology Database" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.fossilworks.id = function(id) --[[ http://fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=83087 if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end local searchStr = "bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=" .. templateArgs['id'] templateArgs['url']= target.CustomArgs['baseURL'] .. searchStr ]] local title = "PaleoDB taxon number: " .. id local url = data.fossilworks.customArgs['baseURL'] .. data.fossilworks.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.fossilworks.collection = function(collection) -- http://fossilworks.org/bridge.pl?a=collectionSearch&collection_no=20072 local title = "PaleoDB collection number: " .. collection local url = data.fossilworks.customArgs['baseURL'] .. "bridge.pl?a=collectionSearch&collection_no=" .. collection return title, url end data.fossilworks.error = function() return "Requires id and title parameters" end --====================== Paleobiology Database: paleobiodb.org ======================================= data.paleobiodb = { citationArgs = { website="[[Paleobiology Database]]" }, customArgs = { exclude = "id,collection,date,1", baseURL = "https://paleobiodb.org/classic/", searchStr ="basicTaxonInfo?taxon_no=", defaultTitle = "Paleobiology Database" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.paleobiodb.id = function(id) --[[ https://paleobiodb.org/classic/basicTaxonInfo?taxon_no=22786 if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end ]] local title = "PaleoDB taxon number: " .. id local url = data.paleobiodb.customArgs['baseURL'] .. data.paleobiodb.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.paleobiodb.collection = function(collection) -- https://paleobiodb.org/classic/basicCollectionSearch?collection_no=24193 local title = "PaleoDB collection number: " .. collection local url = data.paleobiodb.customArgs['baseURL'] .. "basicCollectionSearch?collection_no=" .. collection return title, url end data.paleobiodb.error = function() return "Requires id and title parameters" end --======================================= PLANTS ========================= --[[ Plant authorities can end in a period. This is stripped by the citation templates. This function encloses titles ending in such authorities in double parentheses, i.e. ((title)) ]] local addAuthority = function(formattedTaxonName) if templateArgs['authority'] then local title = formattedTaxonName .. " " .. templateArgs['authority'] return string.gsub( title, "(.*%.)$", "((%1))") -- if authority ends in "." enclose ((title)) to prevent removal end return formattedTaxonName end --[[ Hassler, Michael (2004 - 2020): World Plants. Synonymic Checklist and Distribution of the World Flora. Version x.xx; last update xx.xx.xxxx. - www.worldplants.de. Last accessed dd/mm/yyyy. https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#1599996425 Hassler, Michael (2004 - 2020): World Ferns. Synonymic Checklist and Distribution of Ferns and Lycophytes of the World. Version x.xx; last update xx.xx.xxxx. - www.worldplants.de/ferns/. Last accessed dd/mm/yyyy. https://www.worldplants.de/world-ferns/ferns-and-lycophytes-list#1599997555 deeplinks: Genus: [https://www.worldplants.de?deeplink=Helosciadium-Koch ''Helosciadium''] Species: [https://www.worldplants.de?deeplink=Helosciadium-longipedunculatum ''Helosciadium longipedunculatum''] Genus: [https://www.worldplants.de?deeplink=Lycopodium-L. ''Lycopodium''] Species: [https://www.worldplants.de?deeplink=Lycopodium-clavatum ''Lycopodium clavatum''] --]] data.worldplants = { citationArgs = { last1 = "Hassler", first1 = "Michael", website="World Plants. Synonymic Checklist and Distribution of the World Flora.", --publisher="" }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://www.worldplants.de", searchStr ="/world-plants-complete-list/complete-plant-list#", defaultSuffix = "", defaultTitle = "World Plants" } } data.worldplants.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local genusString = genus if templateArgs['authority'] then genusString = genus .. "-" .. templateArgs['authority'] end local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. genusString return title, url end data.worldplants.species = function(genus, species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. genus .. "-" .. species .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") return title, url end --[[ experimental, don't leave live data.worldplants.taxon = function(taxon) local title = taxon .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. taxon return title, url end data.worldplants.family = function(family) local title = family .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. family return title, url end --]] data.worldferns = { citationArgs = { last1 = "Hassler", first1 = "Michael", website="World Ferns. Synonymic Checklist and Distribution of the World Flora.", --publisher="" }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://www.worldplants.de/", searchStr ="world-ferns/ferns-and-lycophytes-list?name=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "World Ferns" } } data.worldferns.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local genusString = genus if templateArgs['authority'] then genusString = genus .. "-" .. templateArgs['authority'] end local url = data.worldferns.customArgs['baseURL'] .. data.worldferns.customArgs['searchStr'] .. genusString return title, url end data.worldferns.species = function(genus, species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local url = data.worldferns.customArgs['baseURL'] .. data.worldferns.customArgs['searchStr'] .. genus .. "-" .. species .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") return title, url end --[[Plants of the World online http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30003057-2 -- use id http://powo.science.kew.org/?q=Selaginellaceae -- use search http://powo.science.kew.org/?family=Selaginellaceae -- can also use family= [gets same result as q=] http://powo.science.kew.org/?genus=Selago -- or genus http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&species=abietina -- or genus + species http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&f=accepted_names -- filter for accepted names http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&f=genus_f -- filter for genus (no species selected) http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&f=genus_f%2Caccepted_names -- filter for genus and accepted names http://powo.science.kew.org/?page.size=480&f=family_f%2Caccepted_names -- list of accepted families -- all these searches get the search result (no apparent way to target the article when unique) ]] data.POWO = { citationArgs = { website="[[Plants of the World Online]]", publisher="Royal Botanic Gardens, Kew", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "http://powo.science.kew.org/taxon/", searchStr ="urn:lsid:ipni.org:names:", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Plants of the World Online" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } --[[ http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30003057-2 ]] data.POWO.id = function(id) local id = data.POWO.getValidID() if not id then return data.POWO.error() end local title = id -- as default value local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.POWO.family = function(family) local title = addAuthority(family) local id = templateArgs['id'] if not id then return data.POWO.error() end local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.POWO.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local id = data.POWO.getValidID() if not id then return data.POWO.error() end local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.POWO.species = function(genus,species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local id = data.POWO.getValidID() if not id then return data.POWO.error() end local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] ..id return title, url end data.POWO.getValidID = function() local id = templateArgs['id'] if id then return string.gsub( id, "urn:lsid:ipni.org:names:", "") -- don't want this twice end return nil end data.POWO.error = function() return '<span style="color:red">Requires id and one of title, family, genus or species parameters</span>' end --[[Gouda, E.J., Butcher, D. & Gouda, C.S. (cont.updated) Encyclopaedia of Bromeliads, Version 4. http://bromeliad.nl/encyclopedia/ Utrecht University Botanic Gardens ]] data.bromeliad = { citationArgs = { last1="Gouda", first1="E.J.", last2="Butcher", first2="D.", last3="Gouda", first3="C.S", website="[[Encyclopaedia of Bromeliads]]", version="Version 4", publisher="Utrecht University Botanic Gardens", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,list,1", baseURL = "https://bromeliad.nl/", searchStr ="encyclopedia/index.php?find=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Encyclopaedia of Bromeliads, Version 4" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } --[[ https://bromeliad.nl/encyclopedia/index.php?find=Hylaeaicum ]] data.bromeliad.search = function(search) local title = search -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. data.bromeliad.customArgs['searchStr'] .. search return title, url end --[[ http://bromeliad.nl/species/Bromeliaceae ]] data.bromeliad.taxon = function(taxon) local title = addAuthority(taxon) -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "species/" .. taxon return title, url end --[[ genus ]] data.bromeliad.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "species/" .. genus if templateArgs['list'] == "species" then url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "encyclopedia/brome.php?action=showSpeciesIndex&name=" .. genus .. "&flags=" end return title, url end --[[ ]] data.bromeliad.species = function(genus, species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "species/" .. genus .. "/" .. species return title, url end --[[ https://bromeliad.nl/encyclopedia/brome.php?action=showTaxon&id=10093 ]] data.bromeliad.id = function(id) local title = id -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "encyclopedia/brome.php?action=showTaxon&id=" .. id return title, url end --[[GRIN Cite as: USDA, Agricultural Research Service, National Plant Germplasm System. 2021. Germplasm Resources Information Network (GRIN Taxonomy). National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland. URL: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=tribe&id=1571. Accessed 27 October 2021. Family record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=440 Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=440&type=family Subfamily record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=subfamily&id=1507 Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=3265&type=subfamily Tribe record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=tribe&id=1551 (Millettieae) Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=1551&type=tribe Subtribe record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=subtribe&id=1507 Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=1507&type=subtribe Genus record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenus?id=191 (Genus Adenodolichos Harms) Species list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyspecieslist?id=191&type=genus Species record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomydetail?id=489203 ( Adenodolichos paniculatus) ]] data.GRIN = { citationArgs = { website="[[Germplasm Resources Information Network]] (GRIN)", publisher="[[Agricultural Research Service]] (ARS), [[United States Department of Agriculture]] (USDA)", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal", searchStr ="/taxon/taxonomydetail?", -- for species record defaultSuffix = "", defaultTitle = "GRIN-Global" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.GRIN.id = function(id) local title = data.GRIN.customArgs['defaultTitle'] .. ' ' .. id local url = data.GRIN.customArgs['baseURL'] .. data.GRIN.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --[[ USDA PLANTS default search page: https://plants.sc.egov.usda.gov/ taxon: https://plants.sc.egov.usda.gov/plant-profile/RUID (Rubus idaeus L., American red raspberry) ]] data.PLANTS = { citationArgs = { --last = "[[Natural Resources Conservation Service|NRCS]]", website="PLANTS Database", --publisher="[[United States Department of Agriculture]] (USDA)", publisher="[[Natural Resources Conservation Service|USDA Natural Resources Conservation Service]]", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "https://plants.sc.egov.usda.gov/", searchStr ="plant-profile/", -- for species profile defaultSuffix = "", defaultTitle = "Plants Database" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.PLANTS.id = function(id) local title = data.PLANTS.customArgs['defaultTitle'] .. ' ' .. id local url = data.PLANTS.customArgs['baseURL'] .. data.PLANTS.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end -- IPNI --→ "Meconopsis Vig." International Plant Names Index (IPNI). Royal Botanic Gardens, Kew. --- https://www.ipni.org/n/30149252-2 --- as {{IPNI |id=30149252-2 |taxon=((Meconopsis |authority=Vig.))}} data.IPNI = { citationArgs = { website="[[International Plant Names Index]] (IPNI)", publisher="Royal Botanic Gardens, Kew", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://www.ipni.org", searchStr ="/n/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "IPNI" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.IPNI.id = function(id) local title = id local url = data.IPNI.customArgs['baseURL'] .. data.IPNI.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.IPNI.species = function(genus, species) return data.IPNI.taxon(genus .. " " .. species, "TITLE_ITALICS") end data.IPNI.genus = function(genus) return data.IPNI.taxon(genus, "TITLE_ITALICS") end data.IPNI.taxon = function(taxon, italics) local title = taxon if italics then title = "''" .. title .. "''" end title = addAuthority(title) --[[ if templateArgs['authority'] then title = title .. " " .. templateArgs['authority'] title = string.gsub( title, "(.*%.)$", "((%1))") -- if authority ends in "." enclose ((title)) to prevent removal end ]] local url = data.IPNI.customArgs['baseURL'] .. data.IPNI.customArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] return title, url end --[[World Flora Online http://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000012284 -- id ]] data.WFO = { citationArgs = { website="[[World Flora Online]]", --publisher="Missouri Botanical Gardens", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,family,genus,species,authority,1", baseURL = "http://www.worldfloraonline.org", searchStr ="/taxon/wfo-", -- not strictly search string defaultSuffix = "", --defaultTitle = "World Flora Online" defaultTitle = "An Online Flora of All Known Plants" } } data.WFO.getValidID = function() local id = templateArgs['id'] if id then return string.gsub( id, "wfo%-", "") -- don't want this twice (must escape -) end mw.addWarning("Citations for WFO require a valid ID") return "" end data.WFO.id = function(id) --[[ http://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000012284 ]] id = data.WFO.getValidID() local title = id local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.WFO.family = function(family) local title = addAuthority(family) local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] .. data.WFO.getValidID() return title, url end data.WFO.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] .. data.WFO.getValidID() return title, url end data.WFO.species = function(genus,species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] ..data.WFO.getValidID() return title, url end data.WFO.error = function() return "Requires id and title parameters" end data.Tropicos = { citationArgs = { website="[[Tropicos]]", --publisher="Missouri Botanical Gardens", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "http://legacy.tropicos.org/Name/", searchStr ="", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Tropicos" } } data.Tropicos.id = function(id) --[[ hhttp://legacy.tropicos.org/Name/100444532 ]] local title = id local url = data.Tropicos.customArgs['baseURL'] .. data.Tropicos.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.Tropicos.error = function() return "Requires id and title parameters" end data.FNA = { citationArgs = { website="[[Flora of North America]]", --publisher="http://www.efloras.org", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "http://www.efloras.org/florataxon.aspx", searchStr ="?flora_id=1&taxon_id=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Flora of North America" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.FNA.id = function(id) --[[ http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=125683 ]] local title = id local url = data.FNA.customArgs['baseURL'] .. data.FNA.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.FNA.error = function() return "Requires id and title parameters" end -- Australian Plant Name Index (APNI) data.APNI = { citationArgs = { website="[[Australian Plant Name Index]]", publisher="[[Centre for Australian National Biodiversity Research]]", -- IBIS database --version = "Edition 8", }, customArgs = { exclude = "name, qid, authority, genus, species,authority, id,1", baseURL = "https://id.biodiversity.org.au/name/apni/", searchURL = "https://biodiversity.org.au/nsl/services/search/names?product=APNI&tree.id=&name=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "APNI" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.APNI.id = function(id) local title = addAuthority( templateArgs['taxon'] ) local url = data.APNI.customArgs['baseURL'] .. id return title, url end data.APNI.taxon = function(taxon) local title = addAuthority( taxon ) local url = data.APNI.customArgs['baseURL'] .. templateArgs['id'] return title, url end -- SEARCH --https://biodiversity.org.au/nsl/services/search/names?product=APNI&tree.id=&name=ficus --https://biodiversity.org.au/nsl/services/search/names?product=APNI&tree.id=&name=ficus&inc._scientific=&inc.scientific=on&inc._cultivar=&inc._other=&max=100&display=apni&search=true data.APNI.search = function(taxon) local title = addAuthority( taxon ) local url = data.APNI.customArgs['searchURL'] .. taxon:gsub(" ","+") return title, url end -- ATRP: Australian Tropical Rainforest Plants data.ATRP = { citationArgs = { website="[[Australian Tropical Rainforest Plants]]", publisher="[[Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation]] (CSIRO)", version = "Edition 8", year = 2020, --postscript = 'none', last1= "Zich", first1="F. A.", last2= "Hyland", first2= "B. P. M.", ['author2-link']="Bernard Hyland", last3= "Whiffin", first3= "T.", last4= "Kerrigan", first4= "R.A.", --['display-authors']=3, }, customArgs = { exclude = "genus, species,authority, id,1", baseURL = "https://apps.lucidcentral.org/rainforest", searchStr ="/text/entities/", defaultSuffix = ".htm", defaultTitle = "[[Australian Tropical Rainforest Plants]]" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.ATRP.species = function(genus,species) --[[ https://apps.lucidcentral.org/rainforest/text/entities/buckinghamia_celsissima.htm ]] local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") --"''" .. genus .. " " .. species .. "''" local url = data.ATRP.customArgs['baseURL'] .. data.ATRP.customArgs['searchStr'] .. genus .. "_" .. species .. data.ATRP.customArgs['defaultSuffix'] return title, url end data.ATRP.error = function() return "Requires genus and species parameters" end --[[ ============================= Bryonames (Mosses etc) The Bryophyte Nomenclator ================================================= https://www.bryonames.org/nomenclator?group=Bryidae&group_id=35210272 (A Classification of the Bryidae) https://www.bryonames.org/nomenclator?group=Hedwigiales (A Classification of the Hedwigiale) https://www.bryonames.org/nomenclator?group=Rhacocarpus (A synopsis of Rhacocarpus) --]] data.bryonames = { citationArgs = { ['editor1-first']="John C.", ['editor1-last']="Brinda", ['editor2-first']="John J.", ['editor2-last']="Atwood", website="The Bryophyte Nomenclator" --publisher="[[xxx]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.bryonames.org/", searchString = "nomenclator?group=", defaultTitle="Classification of the Bryophyta" } } data.bryonames.genus = function(genus) return data.bryonames.taxon(genus, "GENUS") end data.bryonames.family = function(family) return data.bryonames.taxon(family, "FAMILY") end data.bryonames.order = function(order) return data.bryonames.taxon(order, "ORDER") end data.bryonames.taxon = function(taxon, rank) taxon = firstToUpper(taxon) local title = "A Classification of the " .. taxon -- default title for suprafamilia taxa local url = data.bryonames.customArgs['baseURL'] .. data.bryonames.customArgs['searchString'] .. taxon -- url if rank == "GENUS" then taxon = "''" .. taxon .. "''" end -- italicise genus if rank == "GENUS" or rank == "FAMILY" then title = "A synopsis of " .. taxon end -- title for genus and familiees return title, url end -- ============================= Mosses (Goffinet's site) ================================================= -- https://bryology.uconn.edu/classification/#Hypnanae -- https://bryology.uconn.edu/classification/#Bryales data.goffinet = { citationArgs = { first1="B.", last1="Goffinet", first2="W.R.", last2="Buck", website="Classification of extant moss genera" --publisher="[[xxx]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://bryology.uconn.edu/classification/", searchString = "#", searchSuffix = "", defaultSuffix = "", defaultTitle="Classification of the Bryophyta" } } data.goffinet.genus = function(genus) return data.goffinet.taxon(genus, "GENUS") end data.goffinet.family = function(family) return data.goffinet.taxon(family, "FAMILY") end data.goffinet.order = function(order) return data.goffinet.taxon(order, "ORDER") end data.goffinet.taxon = function(taxon, rank) local title = firstToUpper(taxon) if rank == "GENUS" then title = "''" .. title .. "''" end if not (rank == "GENUS" or rank == "FAMILY") then -- upper case anchors for orders and above if taxon ~= "Bryanae" and taxon ~= "Hypnanae" and taxon ~= "Bryales" and taxon ~= "Bryidae" then -- check for exceptions (inconsistencies at website) taxon = taxon:upper() end end local url = data.goffinet.customArgs['baseURL'] .. data.goffinet.customArgs['searchString'] .. taxon .. data.goffinet.customArgs['searchSuffix'] return title, url end --[[ AlgaeBase (old) taxonomy browser url (Volvox) = https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=6898 taxonomy browser url (Volvox) = https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?#6898 genus article url (Volvox) = https://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=43497 (different id) genus article url (Torodinium)= https://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=44698 Please cite this record as: M.D. Guiry in Guiry, M.D. & Guiry, G.M. 2020. AlgaeBase. World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway. http://www.algaebase.org; searched on 10 May 2020. ]] data.AlgaeBase = { citationArgs = { website="[[AlgaeBase]]", ['editor1-last']="Guiry", ['editor1-first']="M.D.", ['editor2-last']="Guiry", ['editor2-first']="G.M.", publisher="National University of Ireland, Galway", }, customArgs = { exclude = "id,1,genus_id,species_id,spid,genid", baseURL = "https://www.algaebase.org/", --searchStr ="browse/taxonomy/?id=", (old) searchStr ="browse/taxonomy/?#", defaultSuffix = "", defaultTitle = "AlgaeBase" } } data.AlgaeBase.id = function(id) --[[ https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=6898 (id for taxonomy page) ]] local title = id local url = data.AlgaeBase.customArgs['baseURL'] .. data.AlgaeBase.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.AlgaeBase.genid = function(genid) --[[ https://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=43497 (different id for genus page) ]] local title = genid local url = data.AlgaeBase.customArgs['baseURL'] .. "search/genus/detail/?genus_id=" .. genid return title, url end data.AlgaeBase.spid = function(spid) --[[ https://www.algaebase.org/search/species/detail/?species_id=52713 (id for species page) ]] local title = spid local url = data.AlgaeBase.customArgs['baseURL'] .. "search/species/detail/?species_id=" .. spid return title, url end data.AlgaeBase.error = function() return "Requires id and title parameters" end --[[================= Bacteria (LPSN) ========= -- LPSN - List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature ]] data.lpsn = { citationArgs = { website="LPSN - List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature", --['editor1-last']="xx", ['editor1-first']="xx", --['editor2-last']="xx", ['editor2-first']="xx", publsiher="Leibniz Institute DSMZ", }, customArgs = { exclude = "id,1,rank", baseURL = "https://lpsn.dsmz.de/", searchStr ="", defaultSuffix = "", defaultTitle = "LPSN - List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature" } } data.lpsn.taxon = function(taxon) --[[ general form: https://lpsn.dsmz.de/RANK/TAXON_NAME e.g. https://lpsn.dsmz.de/phylum/cyanobacteriota (for phyla) https://lpsn.dsmz.de/class/cyanophyceae (for classes) use title and url parameters ]] local title = taxon local rank =templateArgs['rank'] local url if rank then url = data.lpsn.customArgs['baseURL'] .. rank .. '/' .. taxon end return title, url end --================= Viruses ========= data.ictv = { citationArgs = { website="ictv.global", --['editor1-last']="xx", ['editor1-first']="xx", --['editor2-last']="xx", ['editor2-first']="xx", author="International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV)", }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "https://ictv.global/taxonomy/", searchStr ="taxondetails?taxnode_id=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Taxonomy Browser" } } data.ictv.id = function(id) --[[ https://ictv.global/taxonomy/taxondetails?taxnode_id=202308917&taxon_name=Campanilevirus%20YC (for species Campanilevirus YC) https://ictv.global/taxonomy/taxondetails?taxnode_id=202308917 (also works with just the id) ]] local title = id local url = data.ictv.customArgs['baseURL'] .. data.ictv.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.ictv.error = function() return "Requires id and title parameters" end --############################## General Functions ######################################## local function getArgs (frame, args) local parents = mw.getCurrentFrame():getParent() for k,v in pairs(parents.args) do --check content if v and v ~= "" then args[k]=v --parents.args[k] end end for k,v in pairs(frame.args) do --check content if v and v ~= "" then args[k]=v end end end local function initialise(frame, sourceDB) target=sourceDB templateArgs = sourceDB.citationArgs -- get custom arguments for target (fishbase, cof etc getArgs(frame, templateArgs) -- get template arguments from parent frame and frane local url = (target.customArgs['baseURL'] or "") .. (target.customArgs['defaultSuffix'] or "") local title = target.customArgs['defaultTitle'] or "" return title, url end -- moved up top for scope local function firstToUpper2(str) return (str:gsub("^%l", string.upper)) end -- clear template arguments that won't be recognised by {{cite web}} local function clearCustomArgs() local excludeTable = { 'genus', 'species', 'subspecies', 'family', 'order', 'taxon', 'id', 'search' , 'citation', 1, 2, 3, 4 } -- add defaults ? if target.customArgs['exclude'] then local customTable = mw.text.split (target.customArgs['exclude'] , "%s*,%s*"); for k,v in pairs(customTable) do table.insert (excludeTable, v ) end end for k,v in pairs(excludeTable) do if tonumber (v) then v = tonumber (v) --convert positional parameters (numbers as string) to a number end templateArgs[v]=nil --clear content end end -- function handling the cite web template p.citeWeb = function(frame, title, url) -- set url and title if not provided (template parameters override above) if not templateArgs['url'] and url then templateArgs['url']= url end if not templateArgs['title'] and title then templateArgs['title'] = title end clearCustomArgs()--blank template parameters not for cite web local citeTemplate = 'cite web' -- use Template:Cite web unless specified --if target.citeTemplate then citeTemplate = target.citeTemplate end return frame:expandTemplate{ title = citeTemplate, args = templateArgs } end -- p.CiteBook -- for reasons of consisitency within BioRef/FishRef the title parameter is the section-title of {{cite book}} p.citeBook = function(frame, title, url, chapterParams) -- very much a msw3 function --if (1==1) then return templateArgs['title'] end -- set url and title if not provided (template parameters override above) if not templateArgs['url'] and url then templateArgs['url']= url if target.GoogleBooks then templateArgs['url'] = target.GoogleBooks['baseURL'] .. target.GoogleBooks['id'] .. (target.GoogleBooks['defaultPage'] or "&pg=PP1") end end if not templateArgs['title'] and title then -- templateArgs['title'] = title end if templateArgs['title'] ~= title or templateArgs['taxon-title'] then -- do we have a section title provided templateArgs['section'] = templateArgs['title'] -- chapter/section title passed as title parameter templateArgs['title'] = title -- the work is the book title given in the source data if target.GoogleBooks then templateArgs['section-url'] = target.GoogleBooks['baseURL'] .. target.GoogleBooks['id'] local pageSuffix = target.GoogleBooks['defaultPage'] or "" if templateArgs['page'] or templateArgs['gb-page'] then pageSuffix = "&pg=PT" .. (templateArgs['gb-page'] or templateArgs['page'] ) end local searchStr = "" -- quoted search {{#if:{{{text|{{{dq|}}}}}}|&dq={{urlencode:{{{text|{{{dq|}}}}}}}}}} if templateArgs['q'] then searchStr = "&q=" .. mw.text.encode( templateArgs['q'] ) end -- search #if:{{{keywords|{{{q|}}}}}}|&q={{urlencode:{{{keywords|{{{q|}}}}}}}}}} if templateArgs['dq'] then searchStr = "&dq=" .. mw.text.encode( templateArgs['dq'] ) end templateArgs['section-url'] = templateArgs['section-url'] .. pageSuffix .. searchStr templateArgs['url'] = nil -- no need for second link to google books end -- if the chapter/section is linked, we can link the main book chapter differently if target.customArgs['altTitle'] then -- if we are using a chapter/section, we can wikilink the book title templateArgs['title'] = target.customArgs['altTitle'] -- alternative to allow wikilink elseif target.customArgs['altURL'] then templateArgs['url'] = target.customArgs['altURL'] end end -- end if using supplied title for chapter/section clearCustomArgs()--blank template parameters not for cite web local citeTemplate = 'cite book' -- use Template:Cite web unless specified --if target.citeTemplate then citeTemplate = target.citeTemplate end return frame:expandTemplate{ title = citeTemplate, args = templateArgs } end -- common function for genus and species local function getGenusSpecies() --TODO standardise genus species handling local genus, species, subspecies if (templateArgs['genus'] or templateArgs[2] ) then genus = templateArgs['genus'] or templateArgs[2] genus = firstToUpper(mw.text.trim(genus)) end if (templateArgs['species'] or templateArgs[3] ) then species = templateArgs['species'] or templateArgs[3] species = mw.text.trim(species) end if (templateArgs['subspecies'] or templateArgs[4] ) then subspecies = templateArgs['subspecies'] or templateArgs[4] subspecies = mw.text.trim(subspecies) end return genus, species, subspecies end --#################### MSW3 -- uses cite book p.MSW3 = function(frame) local msw = require('Module:FishRef/MSW') initialise(frame, msw.MSW3) return msw.MSW3.main(frame,templateArgs) end p.MSW3merged = function(frame) local data = require('Module:FishRef/MSW') return p._main(frame, data.MSW3) end p.MSW3_standalone = function(frame) local data = require('Module:FishRef/MSW') initialise(frame, data.MSW3) local url = target.CustomArgs['baseURL'] if templateArgs['title'] and templateArgs['id'] then templateArgs['chapter-url']= url .. target.CustomArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] templateArgs['chapter'] = templateArgs['title'] templateArgs['title'] = target.CustomArgs['bookTitle'] if templateArgs['page'] then templateArgs['url'] = target.CustomArgs['googleBooksURL'] .. templateArgs['page'] else --return "Page number for google books required" end elseif templateArgs['order'] then templateArgs['chapter'] = "Order " .. templateArgs['order'] local chapter = target.chapters[templateArgs['order']] for k,v in pairs(chapter) do -- add chapter specific parameters templateArgs[k] = v end templateArgs['chapter-url']= url .. target.CustomArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] templateArgs['url']= target.CustomArgs['googleBooksURL'] .. templateArgs['page'] if templateArgs['pages'] and templateArgs['page'] then templateArgs['page'] = nil end else -- default output templateArgs['url']= target.CustomArgs['googleBooksURL'] .. "1" -- default to book templateArgs['url']= url end -- using cite book clearCustomArgs()--blank template parameters not for cite web return frame:expandTemplate{ title = 'cite book', args = templateArgs } end --########################### Functions for access (using invoke) ############################################## --================ Fishbase, Catalog of Fishes (cof) ================ p.fishbase = function(frame) return p._main(frame, data.fishbase) end p.cof = function(frame) return p._main(frame, data.cof) end p.fotw5 = function(frame) return p._main(frame, data.fotw5) end --=================== ASW6, AmphibiaWeb, ReptileDB p.reptileDB = function(frame) return p._main(frame, data.reptileDB) end p.ASW6 = function(frame) return p._main(frame, data.ASW6) end p.amphibiaweb = function(frame) return p._main(frame, data.amphibiaweb) end --=========== Birds p.HBWa = function(frame) return p._main(frame, data.HBWalive) end p.HBWalive = function(frame) return p._main(frame, data.HBWalive) end p.IOC = function(frame) return p._main(frame, data.IOC) end p.BOW = function(frame) return p._main(frame, data.BOW) end --======= Mammals p.asm = function(frame) return p._main(frame, data.asm) end --======= Plants p.WFO = function(frame) return p._main(frame, data.WFO) end p.POWO = function(frame) return p._main(frame, data.POWO) end -- MSW3 has custom handling (see above) --=========== Other p.fossilworks = function(frame) return p._main(frame, data.fossilworks) end p.worms = function(frame) return p._main(frame, data.WoRMS) end p.WoRMS = function(frame) return p._main(frame, data.WoRMS) end p.col = function(frame) return p._main(frame, data.col) end --fallback = function() return "hello" end --######################################################### p.main = function(frame) local source = mw.text.trim(frame.args[1]) --TODO force to lower case and use lower case for all functions above if source == "MSW3" then return p.MSW3(frame) end if source == "ref" or source == "reference" then source = "Reference" end -- aliases if source == "Reference" then return p.Reference(frame) end if source == "HBWa" then source = "HBWalive" end -- aliases if source == "powo" then source = "POWO" end -- aliases if source == "wfo" then source = "WFO" end -- aliases if source == "mdd" then source = "asm" end -- aliases if source == "PBDB" then source = "paleobiodb" end -- aliases --return p[source]['test'] if source == "fishbase" -- unnecessary? or source == "cof" or source == "fotw5" or source == "Fotw5" or source == "reptileDB" or source == "amphibiaweb" or source == "BOW" or source == "ASW6" or source == "asm" or source == "HBWalive" or source == "HBWa" or source == "fossilworks" or source == "WoRMS" or source == "worms" or source == "POWO" or source == "powo" or source == "WFO" or source == "wfo" or source == "AlgaeBase" -- and so on then return p._main(frame,data[source]) else -- -- is there a point in the default if it needs the named object/table? return p._main(frame,data[source]) end end p._main = function(frame, source) --TODO in modular version source will be provided in frame arguments --local source = mw.getCurrentFrame():getParent().args[1] local chapterParams = {} -- used for cite book (only MSW3 at moment) if not source then return "Error: unrecognised source." end local title, url = initialise(frame, source) --taxon related parameters local genus, species, subspecies if source.db ~= "col" then -- col legacy uses positional parameters differently genus, species, subspecies = getGenusSpecies() end local family = templateArgs['family'] local order = templateArgs['order'] local taxon = templateArgs['taxon'] local id = templateArgs['id'] --id related parameters local spid = templateArgs['spid'] or templateArgs['species_id'] local genid = templateArgs['genid'] or templateArgs['genus_id'] local citation = templateArgs['citation'] local collection = templateArgs['collection'] or templateArgs['collection_no'] local search = templateArgs['search'] local mode, value -- the functions if genus and species and source.species then title, url = source.species(genus,species,subspecies) else -- functions with just their own name as parameter if taxon then mode = "taxon"; value = taxon elseif order then mode = "order"; value = order elseif family then mode = "family"; value = family elseif genus then mode = "genus"; value = genus elseif id then mode = "id"; value = id elseif spid then mode = "spid"; value = spid elseif genid then mode = "genid"; value = genid elseif search then mode = "search"; value = search elseif citation then mode = "citation"; value = citation elseif collection then mode = "collection"; value = collection else -- no suitable parameter (use default page) if source.default then title, url, chapterParams = source.default(title, url) end end end if mode then if source[mode] then title, url, chapterParams = source[mode](value) elseif data.default[mode] then title, url, chapterParams = data.default[mode](value, source) else if source.error then return source.error() end -- custom error message return "Error: parameter not supported for this source" .. " (" .. mode .. ")" end else -- if no mode then use the default title and url set by initialize() end if source.citeTemplate == "Cite book" then return p.citeBook(frame, title, url, chapterParams) end return p.citeWeb(frame, title, url) end -- End the function. p.Reference = function(frame) local refs = require('Module:FishRef/refs') getArgs(frame, templateArgs) if templateArgs[2] then local reference = mw.text.trim(templateArgs[2]) if reference ~= "" and refs[reference] then if templateArgs['pages'] then refs[reference] = refs[reference]:gsub("}}", "|pages="..templateArgs['pages'].."}}") refs[reference] = refs[reference]:gsub("|pages=[^|{}%[%]]*(|[^|{}}%[%]]*|pages=)", "%1") end if templateArgs['reftags'] == "yes" then refs[reference] = '<ref name=' .. templateArgs[2] ..'>' .. refs[reference] .. '</ref>' end if templateArgs['expand'] and templateArgs['expand']=='no' or templateArgs['raw'] then return refs[reference] else return frame:preprocess(refs[reference]) end else return 'Reference not found: "' .. templateArgs[2] .. '"' end end return "Reference parameter missing." end -- End the function. -- All modules end by returning the variable containing its functions to Wikipedia. return p kd28pkik9g2lmiabrmf52vptqnaamvh 0 721976 7571296 7566817 2026-08-06T23:53:18Z Zviz2401 102709 /* Četvrta sezona (2026.) */ 7571296 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi | slika = [[Datoteka:Zvjezdane staze Čudni novi svjetovi.jpg|270px]] | natpis_pod_slikom = Hrvatski [[plakat]] | orig_naslov = Star Trek: Strange New Worlds | format_serije = [[Znanstvena fantastika]] | autor = [[Akiva Goldsman]]<br>[[Alex Kurtzman]]<br>[[Jenny Lumet]] | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Nami Melumad | uvodna_glazba = Jeff Russo | glumci = Anson Mount<br>Rebecca Romijn<br>Ethan Peck<br>Babs Olusanmokun<br>Celia Rose Gooding<br>Jess Bush<br>Melissa Navia<br>Bruce Horak<br>Christina Chong | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 30 | broj_sezona = 3 | producent = [[Andrea Raffaghello]] | izvršni_producent = Akiva Goldsman | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 minuta | tv_kuća = [[Paramount+]] | početak_serije = [[5. svibnja]] [[2022.]] | kraj_serije = | u_hrv = [[SkyShowtime]] | početak_serije_hrv = [[15. prosinca]] [[2022.]] | kraj_serije_hrv = | povezano = [[Zvjezdane staze: Originalna serija|Zvjezdane staze Originalna]]<br>[[Zvjezdane staze: Discovery]]<br>Zvjezdane staze: Short Treks<br>Zvjezdane staze: Lower Decks | web_stranica = https://intl.startrek.com/shows/star-trek-strange-new-worlds | imdb_id = 12327578 }} [[Datoteka:Star Trek SNW logo.svg|mini|SNW logotip|desno|270px]] [[Datoteka:Zvjezdane staze ČNS logotip.png|mini|Hrvatski logotip|desno|270px]] '''Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Star Trek: Strange New Worlds'', poznata i kao '''SNW'''), [[SAD|američka]] je [[televizijska serija]] smještena u [[Znanstvena fantastika|znanstveno fantastični]] svemir [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] (osma akcijska serija; trinaesta, uključujući animirane i antologijske serije). Serija je spin-off televizijske serije [[Zvjezdane staze: Discovery]], a najavaljena je u tri epizode druge sezone antologijske serije [[Zvjezdane staze: Short Treks]]. Najavljene u svibnju 2020. godine, Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi predstavlja prve dvije petogodišnje misije broda USS Enterprise (NCC-1701), prije kapetana [[James T. Kirk|Jamesa T. Kirka]], a glume glumci [[Anson Mount]] kao Christopher Pike, [[Ethan Peck]] kao [[Spock]] i [[Rebecca Romijn]] kao Una Chin-Riley. Ti isti likovi su se prvi put pojavili u izvornoj [[Pilot (epizoda)|pilot epizodi]] [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Originalne serije'']], "The Cage". Kreatorica [[Akiva Goldsman]] o seriji je razmišljala kao o zasebnim epizodama, slično kao u ''Originalnoj seriji'' i [[Zvjezdane staze: Nova generacija|''Novoj generaciji'']]. Serija se emitira na [[Paramount+]] od [[5. svibnja]] [[2022.]] godine, dok u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se prikazuje od [[15. prosinca]] 2022. na platformi [[SkyShowtime]]. == Radnja == Serija prati kapetana Christophera Pikea i posadu svemirskog broda [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] USS Enterprise (NCC-1701) u 23. stoljeću, dok tijekom desetljeća koje prethodi seriji [[Zvjezdane staze: Originalna serija|''Zvjezdane staze: Originalna serija'']] (1966. – 1969.) istražuju nove svjetove i izvršavaju misije diljem galaksije. Serija donosi suvremeni pristup epizodnom pripovijedanju i vizualnom stilu iz 1960-ih koji su obilježili originalnu seriju, a ujedno je prva serija ''Zvjezdanih staza'' nakon [[Zvjezdane staze: Nova generacija|''Zvjezdane staze: Nova generacija'']] (1987. – 1994.) koja uključuje poznatu uvodnu naraciju tijekom uvodne špice: {{Citat5|Space, the final frontier. These are the voyages of the starship Enterprise. Its five-year mission: to explore strange new worlds, to seek out new life and new civilizations, to boldly go where no one has gone before.|}} ['' Svemir, posljednja granica. Ovo su putovanja svemirskog broda Enterprise. Njegova je petogodišnja misija istraživati čudne nove svjetove, tražiti nove oblike života i nove civilizacije te hrabro kročiti gdje još nitko nije kročio.'' ] == Pregled serije == Serija je premijerno počela s prikazivanjem na platformi Paramount+ 5. svibnja 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-24|title=The Star Trek: Strange New Worlds Official Trailer is Here|url=https://www.startrek.com/news/the-star-trek-strange-new-worlds-official-trailer-is-here|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220404011820/https://www.startrek.com/news/the-star-trek-strange-new-worlds-official-trailer-is-here|archive-date=2022-04-04|access-date=2024-04-13|website=www.startrek.com|language=en}}</ref> Još prije početka prve sezone, u siječnju 2022., platforma je službeno najavila drugu sezonu,<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-01-18|title=‘Star Trek’ Universe News: ‘Discovery’, ‘Strange New Worlds’ & ‘Lower Decks’ Renewed, ‘Picard’ Gets Season 2 Premiere Date|url=https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220118212437/https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/|archive-date=2022-01-18|access-date=2024-04-13|website=Deadline|language=en-US}}</ref> koja se prikazivala od 15. lipnja do 10. kolovoza 2023.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=28. ožujka 2023.|title=New Seasons of Star Trek: Strange New Worlds and Star Trek: Lower Decks to Premiere Globally This Summer|url=https://intl.startrek.com/news/new-seasons-strange-new-worlds-lower-decks-prodigy-premiere-globally|url-status=live|access-date=28. ožujka 2023.|website=intl.startrek.com}}</ref> U ožujku iste godine najavljena je i treća sezona,<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2024-04-12|title=Star Trek: Strange New Worlds Renewed for Fourth Season|url=https://www.startrek.com/news/strange-new-worlds-renewed-fourth-season|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413163758/https://www.startrek.com/news/strange-new-worlds-renewed-fourth-season|archive-date=2024-04-13|access-date=2024-04-13|website=www.startrek.com|language=en}}</ref> čija će se premijera održati od 17. srpnja do 11. rujna 2025. na Paramount+,<ref>{{Citiranje weba|title=Star Trek: Strange New Worlds Sets Course for Season 3 Premiere on Thursday, July 17|url=https://www.startrek.com/news/strange-new-worlds-july-17-season-3-premiere|access-date=2025-06-14|website=www.startrek.com|language=en}}</ref> dok će se na platformi SkyShowtime prikazivati od 8. kolovoza 2025.<ref>{{Citiranje weba|title=Star Trek: Strange New Worlds to Premiere Season 3 on 4 August on SkyShowtime|url=https://www.startrek.com/news/strange-new-worlds-season-3-skyshowtime|access-date=2025-06-14|website=www.startrek.com|language=en}}</ref> U travnju 2024. potvrđena je i četvrta sezona,<ref name=":1" /> a u lipnju 2025. najavljena je završna, peta sezona, koja će imati ukupno šest epizoda.<ref>{{Citiranje weba|title=Paramount+ Announces Fifth and Final Season of Star Trek: Strange New Worlds|url=https://www.startrek.com/news/fifth-and-final-season-of-strange-new-worlds|access-date=2025-06-14|website=www.startrek.com|language=en}}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serije je od [[15. prosinca]] 2022. dostupna za gledanje samo putem platforme [[SkyShowtime]],<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=SkyShowtime stiže u Hrvatsku, a njihov direktor otkrio nam je detalje: 'Sve je lokalizirano, sadržaj je vrhunski'|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/skyshowtime-stize-u-hrvatsku-a-njihov-direktor-otkrio-nam-je-detalje-sve-je-lokalizirano-sadzaj-je-vrhunski-1639305|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205123511/https://www.vecernji.hr/showbiz/skyshowtime-stize-u-hrvatsku-a-njihov-direktor-otkrio-nam-je-detalje-sve-je-lokalizirano-sadzaj-je-vrhunski-1639305|archive-date=2022-12-05|access-date=2024-04-13|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref> druga sezona je premijerno krenula sa prikazivanjem [[16. lipnja]] [[2023.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2023-06-16|title=Čekanju je kraj! 🎉 Prva epizoda Star Trek: Strange New Worlds sezona 2 je sada dostupna za strimovanje na SkyShowtime! – SkyShowtime Srbija|url=https://www.facebook.com/SkyShowtimeRS/videos/9402493839822390|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20240414022500/https://www.facebook.com/SkyShowtimeRS/videos/9402493839822390|archive-date=14. travnja 2024.|access-date=2024-04-13|website=[[Facebook]]}}</ref> treća od [[4. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-17|title=SkyShowtime announces an exceptional line-up of exclusive series, returning fan-favourites and award-winning movies coming this year|url=https://corporate.skyshowtime.com/251164-skyshowtime-announces-an-exceptional-line-up-of-exclusive-series-returning-fan-favourites-and-award-winning-movies-coming-this-year|access-date=2025-07-11|website=SkyShowtime newsroom|language=en}}</ref> četvrta ke krenula [[24. srpnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-16|title=SkyShowtime announces stellar line-up of exclusive new series, blockbuster Hollywood movies and highly anticipated returning favourites coming soon|url=https://corporate.skyshowtime.com/267080-skyshowtime-announces-stellar-line-up-of-exclusive-new-series-blockbuster-hollywood-movies-and-returning-favourites/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260723235713/https://corporate.skyshowtime.com/267080-skyshowtime-announces-stellar-line-up-of-exclusive-new-series-blockbuster-hollywood-movies-and-returning-favourites/|archive-date=2026-07-24|access-date=2026-07-24|website=SkyShowtime newsroom}}</ref> {{Pregled serije |boja1 = #FBEB04 |poveznica1 = #Prva sezona (2022.) |epizode1 = 10 |premijera1 = {{premijera|5|5|2022}} |finale1 = {{finale|7|7|2022}} |premijeraHR1 = {{premijera|15|12|2022}} |finaleHR1 = {{finale|15|12|2022}} |boja2 = #576CA8 |poveznica2 = #Druga sezona (2023.) |epizode2 = 10 |premijera2 = {{premijera|15|6|2023}} |finale2 = {{finale|10|8|2023}} |premijeraHR2 = {{premijera|16|6|2023}} |finaleHR2 = {{finale|11|8|2023}} |boja3 = #C8251D |poveznica3 = #Treća sezona (2025.) |epizode3 = 10 |premijera3 = {{premijera|17|7|2025}} |finale3 = {{finale|11|9|2025}} |premijeraHR3 = {{premijera|4|8|2025}} |finaleHR3 = {{finale|29|9|2025}} |boja4 = #EABD2F |poveznica4 = #Četvrta sezona (2026.) |epizode4 = 10 |premijera4 = {{premijera|23|7|2026}} |finale4 = {{finale|24|9|2026}} |premijeraHR4 = {{premijera|24|7|2026}} |finaleHR4 = {{finale|25|9|2026}} |boja5 = #77C02F |poveznica5 = #5. sezona |epizode5 = 6 |premijera5 = {{TBA}} |finale5 = premijera |premijeraHR5 = {{TBA}} |finaleHR5 = premijera }} === Prva sezona (2022.)=== {{Epizode |pozadina = #FBEB04 |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |prazno = NE |izvor naslovHR = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-12|title=Gledaj Star Trek: Čudni novi svjetovi, Sezona 1 online sada|url=https://www.skyshowtime.com/hr/stream/tv/star-trek-strange-new-worlds/62d5da7c-307c-3860-8b69-258c3e4bc615/seasons/1|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=[[SkyShowtime|SkyShowtime Hrvatska]]|language=hr-HR}}</ref> |naslov1 = Strange New Worlds |naslovHR1 = Čudni novi svjetovi |redatelj1 = Akiva Goldsman |scenarist1 = ''Scenarij'': Akiva Goldsman<br>''Priča'': Akiva Goldsman, Alex Kurtzman i Jenny Lumet |datum1 = {{premijera|5|5|2022}} |datumHR1 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov2 = Children of the Comet |naslovHR2 = Djeca kometa |redatelj2 = Maja Vrvilo |scenarist2 = Henry Alonso Myers i Sarah Tarkoff |datum2 = {{premijera|5|5|2022}} |datumHR2 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov3 = Ghosts of Illyria |naslovHR3 = Duhovi Illyrije |redatelj3 = Leslie Hope |scenarist3 = Akela Cooper i Bill Wolkoff |datum3 = {{premijera|19|5|2022}} |datumHR3 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov4 = Memento Mori |naslovHR4 = Sjeti se da si smrtan |redatelj4 = Dan Liu |scenarist4 = Davy Perez i Beau DeMayo |datum4 = {{premijera|26|5|2022}} |datumHR4 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov5 = Spock Amok |naslovHR5 = Podivljali Spock |redatelj5 = Rachel Leiterman |scenarist5 = Henry Alonso Myers i Robin Wasserman |datum5 = {{premijera|2|6|2022}} |datumHR5 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov6 = Lift Us Where Suffering Cannot Reach |naslovHR6 = Odnesi nas tamo gdje nema patnje |redatelj6 = Andi Armaganian |scenarist6 = Robin Wasserman i Bill Wolkoff |datum6 = {{premijera|9|6|2022}} |datumHR6 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov7 = The Serene Squall |naslovHR7 = Mirna oluja |redatelj7 = Sydney Freeland |scenarist7 = Beau DeMayo i Sarah Tarkoff |datum7 = {{premijera|16|6|2022}} |datumHR7 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov8 = The Elysian Kingdom |naslovHR8 = Elizijsko kraljevstvo |redatelj8 = Amanda Row |scenarist8 = Akela Cooper i Onitra Johnson |datum8 = {{premijera|23|6|2022}} |datumHR8 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov9 = All Those Who Wander |naslovHR9 = Svi koji lutaju |redatelj9 = Christopher J. Byrne |scenarist9 = Davy Perez |datum9 = {{premijera|30|6|2022}} |datumHR9 = {{premijera|15|12|2022}} |naslov10 = A Quality of Mercy |naslovHR10 = Odlika milosti |redatelj10 = Chris Fisher |scenarist10 = Henry Alonso Myers i Akiva Goldsman |datum10 = {{premijera|7|7|2022}} |datumHR10 = {{premijera|15|12|2022}} }} === Druga sezona (2023.)=== {{Epizode |pozadina = #576CA8 |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |brojsve1 = 11. |broj1 = 1. |prazno = NE |izvor naslovHR = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-12|title=Gledaj Star Trek: Čudni novi svjetovi, Sezona 2 online sada|url=https://www.skyshowtime.com/hr/stream/tv/-/62d5da7c-307c-3860-8b69-258c3e4bc615/seasons/2|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=[[SkyShowtime|SkyShowtime Hrvatska]]|language=hr-HR}}</ref> |naslov1 = The Broken Circle |naslovHR1 = Prekinuti krug |redatelj1 = Chris Fisher |scenarist1 = Henry Alonso Myers i Akiva Goldsman |datum1 = {{premijera|15|6|2023}} |datumHR1 = {{premijera|16|6|2023}} |naslov2 = Ad Astra per Aspera |naslovHR2 = Preko trnja do zvijezda |redatelj2 = Valerie Weiss |scenarist2 = Dana Horgan |datum2 = {{premijera|22|6|2023}} |datumHR2 = {{premijera|23|6|2023}} |naslov3 = Tomorrow and Tomorrow and Tomorrow |naslovHR3 = Sutra i sutra i sutra |redatelj3 = Amanda Row |scenarist3 = David Reed |datum3 = {{premijera|29|6|2023}} |datumHR3 = {{premijera|30|6|2023}} |naslov4 = Among the Lotus Eaters |naslovHR4 = Među jedačima lotusa |redatelj4 = Eduardo Sánchez |scenarist4 = Kirsten Beyer i Davy Perez |datum4 = {{premijera|6|7|2023}} |datumHR4 = {{premijera|7|7|2023}} |naslov5 = Charades |naslovHR5 = Smicalice |redatelj5 = Jordan Canning |scenarist5 = Kathryn Lyn i Henry Alonso Myers |datum5 = {{premijera|13|7|2023}} |datumHR5 = {{premijera|14|7|2023}} |naslov6 = Lost in Translation |naslovHR6 = Izgubljeni u prijevodu |redatelj6 = Dan Liu |scenarist6 = Onitra Johnson i David Reed |datum6 = {{premijera|20|7|2023}} |datumHR6 = {{premijera|21|7|2023}} |naslov7 = Those Old Scientists |naslovHR7 = Ti stari znanstvenici<br><small>(preklapanje s [[Zvjezdane staze: Donje palube|ST: LD]])</small> |redatelj7 = Jonathan Frakes |scenarist7 = Kathryn Lyn i Bill Wolkoff |datum7 = {{premijera|23|7|2023}}<br><small>(San Diego Comic Con)</small> |datumHR7 = {{premijera|24|7|2023}} |naslov8 = Under the Cloak of War |naslovHR8 = Pod velom rata |redatelj8 = Jeff W. Byrd |scenarist8 = Davy Perez |datum8 = {{premijera|27|7|2023}} |datumHR8 = {{premijera|28|7|2023}} |naslov9 = Subspace Rhapsody |naslovHR9 = Rapsodija u podsvemiru |redatelj9 = Dermott Downs |scenarist9 = Dana Horgan i Bill Wolkoff |datum9 = {{premijera|3|8|2023}} |datumHR9 = {{premijera|4|8|2023}} |naslov10 = Hegemony |naslovHR10 = Hegemonija |redatelj10 = Maja Vrvilo |scenarist10 = Henry Alonso Myers |datum10 = {{premijera|10|8|2023}} |datumHR10 = {{premijera|11|8|2023}} }} === Treća sezona (2025.) === {{Epizode |pozadina = #C8251D |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |brojsve1 = 21. |broj1 = 1. |prazno = NE |izvor naslovHR = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-12|title=Gledaj Star Trek: Čudni novi svjetovi, Sezona 3 online sada|url=https://www.skyshowtime.com/hr/stream/tv/-/62d5da7c-307c-3860-8b69-258c3e4bc615/seasons/3|url-status=live|access-date=2025-09-12|website=[[SkyShowtime|SkyShowtime Hrvatska]]|language=hr-HR}}</ref> |naslov1 = Hegemony, Part II |naslovHR1 = Hegemonije, 2. dio |redatelj1 = Chris Fisher |scenarist1 = ''Scenarij'': Davy Perez<br>''Priča'': Henry Alonso Myers i Davy Perez |datum1 = {{premijera|17|7|2025}} |datumHR1 = {{premijera|4|8|2025}} |naslov2 = Wedding Bell Blues |naslovHR2 = Blues svadbenih zvona |redatelj2 = Jordan Canning |scenarist2 = Kirsten Beyer i David Reed |datum2 = {{premijera|17|7|2025}} |datumHR2 = {{premijera|4|8|2025}} |naslov3 = Shuttle to Kenfori |naslovHR3 = Šatl za Kenfori |redatelj3 = Dan Liu |scenarist3 = Onitra Johnson i Bill Wolkoff |datum3 = {{premijera|24|7|2025}} |datumHR3 = {{premijera|11|8|2025}} |naslov4 = A Space Adventure Hour |naslovHR4 = Sat za svemirsku pustolovinu |redatelj4 = Jonathan Frakes |scenarist4 = Dana Horgan i Kathryn Lyn |datum4 = {{premijera|31|7|2025}} |datumHR4 = {{premijera|18|8|2025}} |naslov5 = Through the Lens of Time |naslovHR5 = Kroz leću vremena |redatelj5 = Andi Armaganian |scenarist5 = Onitra Johnson i Davy Perez |datum5 = {{premijera|7|8|2025}} |datumHR5 = {{premijera|25|8|2025}} |naslov6 = The Sehlat Who Ate Its Tail |naslovHR6 = Sehlat koji je pojeo svoj rep |redatelj6 = Valerie Weiss |scenarist6 = David Reed i Bill Wolkoff |datum6 = {{premijera|14|8|2025}} |datumHR6 = {{premijera|1|9|2025}} |naslov7 = What Is Starfleet? |naslovHR7 = Što je Zvjezdana flota? |redatelj7 = Sharon Lewis |scenarist7 = Kathryn Lyn i Alan B. McElroy |datum7 = {{premijera|21|8|2025}} |datumHR7 = {{premijera|8|9|2025}} |naslov8 = Four-and-a-Half Vulcans |naslovHR8 = Četiri i pol Vulkanca |redatelj8 = Jordan Canning |scenarist8 = Dana Horgan i Henry Alonso Myers |datum8 = {{premijera|28|8|2025}} |datumHR8 = {{premijera|15|9|2025}} |naslov9 = Terrarium |naslovHR9 = Terarij |redatelj9 = Andrew Coutts |scenarist9 = Alan B. McElroy |datum9 = {{premijera|4|9|2025}} |datumHR9 = {{premijera|22|9|2025}} |naslov10 = New Life and New Civilizations |naslovHR10 = Nov život i nove civilizacije |redatelj10 = Maja Vrvilo |scenarist10 = Dana Horgan i Davy Perez |datum10 = {{premijera|11|9|2025}} |datumHR10 = {{premijera|29|9|2025}} }} === Četvrta sezona (2026.) === {{Epizode |pozadina = #EABD2F |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |brojsve1 = 31. |broj1 = 1. |prazno = NE |izvor naslovHR = <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-24|title=Gledaj Star Trek: Čudni novi svjetovi, Sezona 4 online sada|url=https://www.skyshowtime.com/hr/stream/tv/star-trek-strange-new-worlds/62d5da7c-307c-3860-8b69-258c3e4bc615/seasons/1|url-status=live|access-date=2026-07-24|website=[[SkyShowtime|SkyShowtime Hrvatska]]|language=hr-HR}}</ref> |naslov1 = Valles Marineris |naslovHR1 = Valles Marineris |redatelj1 = Chris Fisher |scenarist1 = ''Scenarij'': Akiva Goldsman i Henry Alonso Myers<br>''Priča'': Henry Alonso Myers i Alan B. McElroy |datum1 = {{premijera|23|7|2026}} |datumHR1 = {{premijera|24|7|2026}} |naslov2 = Griffin Incident |naslovHR2 = Incident s Griffinom |redatelj2 = Chris Fisher |scenarist2 = Robbie Thompson |datum2 = {{premijera|30|7|2026}} |datumHR2 = {{premijera|31|7|2026}} |naslov3 = Human Best Friend |naslovHR3 = Čovjekov najbolji prijatej |redatelj3 = Yana Gorskaya |scenarist3 = Kathryn Lyn |datum3 = {{premijera|6|8|2026}} |datumHR3 = {{premijera|7|8|2026}} |naslov4 = A Case of Chiaoscuro |naslovHR4 = |redatelj4 = Axelle Carolyn |scenarist4 = Robbie Thompson |datum4 = {{premijera|13|8|2026}} |datumHR4 = {{premijera|14|8|2026}} |naslov5 = Level Five Transporter Accident |naslovHR5 = |redatelj5 = Jordan Canning |scenarist5 = Henry Alonso Myers i Dana Horgan |datum5 = {{premijera|20|8|2026}} |datumHR5 = {{premijera|21|8|2026}} |naslov6 = Off-Hour |naslovHR6 = |redatelj6 = |scenarist6 = Bill Wolkoff |datum6 = {{premijera|27|8|2026}} |datumHR6 = {{premijera|28|8|2026}} |naslov7 = Like Chronitons Through the Hourglass |naslovHR7 = |redatelj7 = |scenarist7 = Dana Horgan i Bill Wolkoff |datum7 = {{premijera|3|9|2026}} |datumHR7 = {{premijera|4|9|2026}} |naslov8 = Orders of Magnitude |naslovHR8 = |redatelj8 = |scenarist8 = Alan B. McElroy |datum8 = {{premijera|10|9|2026}} |datumHR8 = {{premijera|11|9|2026}} |naslov9 = Once La'an a Time |naslovHR9 = |redatelj9 = |scenarist9 = Onitra Johnson |datum9 = {{premijera|17|9|2026}} |datumHR9 = {{premijera|18|9|2026}} |naslov10 = Tomorrow's Enterprise |naslovHR10 = |redatelj10 = |scenarist10 = Henry Alonso Myers i Robbie Thompson |datum10 = {{premijera|24|9|2026}} |datumHR10 = {{premijera|25|9|2026}} }} === Peta sezona === {{Epizode |pozadina = #77C02F |širina broj = 5 |širina brojsve = 5 |širina naslov = 15 |širina datum = 15 |širina datumHR= 15 |brojsve1 = 41. |broj1 = 1. |prazno = NE |izvor naslovHR = |naslov1 = |naslovHR1 = |redatelj1 = Dan Liu |scenarist1 = Alan B. McElroy |datum1 = |datumHR1 = |naslov2 = |naslovHR2 = |redatelj2 = Jordan Canning |scenarist2 = ''Scenarij'': Vicky Kerkhove i Henry Alonso Myers<br>''Priča'': Vicky Kerkhove, Henry Alonso Myers i Bill Wolkoff |datum2 = |datumHR2 = |naslov3 = |naslovHR3 = |redatelj3 = Axelle Carolyn |scenarist3 = Robbie Thompson |datum3 = |datumHR3 = |naslov4 = |naslovHR4 = |redatelj4 = |scenarist4 = Dana Horgan |datum4 = |datumHR4 = |naslov5 = |naslovHR5 = |redatelj5 = Chris Fisher |scenarist5 = ''Scenarij'': Skylar J. Ojeda, Bill Wolkoff i Alan B. McElroy<br>''Priča'': Alan B. McElroy |datum5 = |datumHR5 = |naslov6 = |naslovHR6 = |redatelj6 = Akiva Goldsman |scenarist6 = Akiva Goldsman |datum6 = |datumHR6 = }} == Likovi == {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:70%;" ! rowspan="2" width="15%" |Glumac ! rowspan="2" width="12%" |Lik ! colspan="3" align="center" |Sezona |- ! width="4%" align="center" |1 ! width="4%" align="center" |2 ! width="4%" align="center" |3 |- ![[Anson Mount]] |[[Christopher Pike]] | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Ethan Peck]] |[[Spock]] | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Jess Bush]] |Christine Chapel | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Christina Chong]] |La'an Noonien-Singh | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Celia Rose Gooding]] |Nyota Uhura | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Melissa Navia]] |Erica Ortegas | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Babs Olusanmokun]] |M'Benga | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Bruce Horak]] |Hemmer: aenar |style="background-color:#dfd;" |Glavna |style="background-color:#add;" |Gost |bgcolor="darkgrey"| |- ![[Rebecca Romijn]] |Una Chin-Riley / Broj Jedan | colspan="3" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Martin Quinn]] |Montgomery Scott |style="background-color:#FFFFDD;" |Cameo |style="background-color:#add;" |Gost |style="background-color:#dfd;" |Glavna |- ![[Dan Jeannotte]] |George Samuel "Sam" Kirk | colspan="3" style="background-color:#fdd;" |Sporedna |- ![[Rong Fu]] |Jenna Mitchell | colspan="2" style="background-color:#fdd;" |Sporedna |bgcolor="darkgrey"| |- ![[Gia Sandhu]] |T'Pring |style="background-color:#fdd;" |Sporedna |style="background-color:#add;" |Gost |bgcolor="darkgrey"| |- ![[Adrian Holmes]] |Robert April |style="background-color:#add;" |Gost |style="background-color:#fdd;" |Sporedna |- ![[Melanie Scrofano]] |Marie Batel |style="background-color:#add;" |Gost |style="background-color:#fdd;" |Sporedna |- ![[Paul Wesley]] |[[James T. Kirk]] |style="background-color:#add;" |Specijalni gost |style="background-color:#fdd;" |Sporedna |- ![[Carol Kane]] |Pelia |bgcolor="darkgrey"| |style="background-color:#fdd;" |Sporedna |} === Glavni likovi === * [[Anson Mount]] kao [[Christopher Pike]]: kapetan broda USS Enterprise. * [[Ethan Peck]] kao [[Spock]]: [[Vulkanci|vulkanac]], znanstveni časnik na brodu USS Enterprise. * [[Jess Bush]] kao Christine Chapel: medicinska sestra na brodu USS Enterprise. * [[Christina Chong]] kao La'an Noonien-Singh: daleka rođakinja ''Khana Nooniena Singha'' koja služi na Enterpriseu kao časnik mosta. * [[Celia Rose Gooding]] kao Nyota Uhura: kadet na brodu USS Enterprise. * [[Melissa Navia]] kao Erica Ortegas: kormilarica. * [[Babs Olusanmokun]] kao M'Benga: doktor na Enterpriseu. * [[Bruce Horak]] kao Hemmer: aenar, odnosno slijepi [[Andorijanci|andorski]] albino, zapovjednik stroja. * [[Rebecca Romijn]] kao Una Chin-Riley / Broj Jedan: Prvi časnik USS Enterprisea i drugi zapovjednik nakon kapetana Pikea. === Sporedni likovi === * [[Dan Jeannotte]] kao George Samuel "Sam" Kirk: znanstveni časnik na Enterpriseu i brat budućeg kapetana broda, Jamesa T. Kirka. * [[Rong Fu]] kao Jenna Mitchell, poručnica i operativna časnica * [[Gia Sandhu]] kao T'Pring: vulkanka i Spockova djevojka, s kojim je povezana od djetinjstva. * [[Adrian Holmes]] kao Robert April: admiral [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] i bivši kapetan Enterprisea prije Pikea. * [[Melanie Scrofano]] kao Marie Batel, admiralica Zvjezdane flote i Pikeova "prijateljica s povlasticama" * [[Paul Wesley]] kao [[James T. Kirk]],<ref>{{Citiranje weba|date=15. ožujka 2022.|title=Paul Wesley Joins the Cast of Strange New Worlds|url=https://intl.startrek.com/news/paul-wesley-joins-the-cast-of-strange-new-worlds|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220315220431/https://intl.startrek.com/news/paul-wesley-joins-the-cast-of-strange-new-worlds|archive-date=15. ožujka 2022.|access-date=17. svibnja 2022.|website=startrek.com}}</ref> Samov mlađi brat i budući kapetan Enterprisea. * [[Carol Kanekao]] kao Pelia, glavna inženjerka Lanthanitea i bivša profesorica na Akademiji Zvjezdane flote gdje je predavala tečaj kršenja warp jezgre. == Vrste == Pored vanzemaljskih vrsta koje su već viđene u prethodnim televizijskim serijama koje prethode ''Strange New Worlds'' u kronologiji [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], poput ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]]'', ''[[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterprise]]'' i ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]'', i vrsta [[Vulkanci|''Vulkanaca'']] ili ''Enara'' (podvrsta [[Andorijanci|''Andorijanaca'']] kojima pripada časnik Hemmer), u ovoj novoj seriji uvode se nove vrste koje se ranije nisu pojavljivale u kanonskoj seriji, poput ''Kileyja'', unaprijed zakrivljeno društvo koje pogrešno dolazi u posjed tehnološke materije/antimaterije [[Ujedinjena Federacija Planeta|Federacije]], ili ''Shepherd'' (doslovno prevedeno P''astiri''), neka vrsta "čuvara" drevne vanzemaljske tehnologije. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://intl.startrek.com/shows/star-trek-strange-new-worlds}} * {{imdb|id=12327578|naslov=Star Trek: Strange New Worlds}} {{Zvjezdane staze}} [[Kategorija: Zvjezdane staze]] [[Kategorija:Američke znanstvenofantastične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] 2vwc1jxx6cdvyfnlhtwchgyyjvqd4tt 0 724636 7571074 7244647 2026-08-06T18:56:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571074 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Modern Greek dialects en.svg|mini|moderna grčka narječja (bez Cipra)]] '''Kretsko narječje''' inačica je [[Novogrčki jezik|grčkoga jezika]] kojom se govori uglavnom na otoku [[Kreta|Kreti]]. Pripada južnoj grupi narječja grčkoga i, kao i svi ostali, razvio se od ''[[koine]]''. Obično se smatra narječjem grčkoga jezika. Ipak, prema nekima on je poseban jezik,<ref>{{Citiranje weba |title=The Cretan language and dialect of Crete |url=https://www.crete.org.uk/cretan-laguage.html |access-date=2022-07-05 |website=www.crete.org.uk |archive-date=6. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211206091612/https://www.crete.org.uk/cretan-laguage.html |url-status=dead }}</ref> ali to nije mišljenje šire znanstvene zajednice. == Obilježja == Kretski pripada južnoj grupi grčkih narječja koji imaju jednu važnu odliku: palatalizaciju [[Velarni suglasnik|velara]].<ref>''Modern Greek dialects: A preliminary classification'', Peter Trudgill Fribourg University, ''Journal of Greek Linguistics 4,'' 2003., 45. – 64., ''©John Benjamins Publishing Company''</ref> U kretskom se tako /[[Bezvučni velarni ploziv|k]]/ (hrv. ''k'') palatalizira u /[[Bezvučna postalveolarna afrikata|t͡ʃ]]/ (hrv. ''č''), /[[Bezvučni velarni frikativ|x]]/ (hrv. ''h'') u /[[Bezvučni postalveolarni frikativ|ʃ]]/ (hrv. ''š''), /[[Palatalni aproksimant|j]]/ (hrv. ''j'') u /[[Zvučni postalveolarni frikativ|ʒ]]/ (hrv. ''ž'') pred samoglasnicima /i/ i /e/.<ref>{{Citiranje weba|title=Cretan language {{!}} Greek language {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Cretan-language|access-date=2022-07-05|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> == Područje == Kretsko narječje rabi se uglavnom na Kreti gdje njime govore kretski [[Grci]]. Upotrebljavaju ga i Grci koji su emigrirali u veće gradove, posebno se ističe [[Atena (grad)|Atena]] te glavni centri grčke [[Dijaspora|dijaspore]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Australija]] i [[Njemačka]]. Također, potomci kretski [[Islam|muslimana]], koji su napustili otok u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]], rabe jezik i danas. U [[Turska|Turskoj]] ih se zove kretskim Turcima, a čine većinu populacije [[Ayvalık]]u i otocima Cunda. Kretski muslimani žive i u obalnim gradovima [[al-Hamidiyah]]a u [[Sirija|Siriji]] te u susjednome [[libanon]]skom području. Neki su se govornici kretskog grčkog preselili na Kretu zbog [[Građanski rat u Siriji|Sirijskog građanskog rata]]. Njihov kretski zvuči arhaično u usporedbi s onim kojim se danas govori na Kreti.<ref>{{Citiranje novina |date=2018-05-25 |title=Coming home after 130 years |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/stories-44242621 |access-date=2022-07-05}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Venetian Crete - Gaidouronisi.jpg|mini|Kreta u mletačko doba]] Godine [[67. pr. Kr.|67. prije Krista]] Kreta je postala dijelom [[Cirenaika|Cirenaike]], provincije u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], [[395.]] godine prešla je Bizantu, ali [[Arapi]] su stekli kontrolu nad nekim dijelovima poslije [[824.]] godine. Ipak, Bizant ih je vratio već [[961.]] godine, nakon [[Četvrti križarski rat|4. križarskog rata]] križari su prodali Kretu [[Mletačka Republika|Veneciji]] [[1204.]] godine. Unatoč zapadnim vladarima, Krećani nisu napustili [[pravoslavlje]], a ni svoj jezik ili kulturu. [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su osvojile glavni grad Krete ([[Heraklion|Kandiju]], danas Heraklion) [[1669.]] godine nakon jedne od najdužih opsada u povijesti. Kreta je stagnirala pod osmanskom kontrolom, a pokušaji ustanaka uvijek su bili ugušeni. Turci su napokon izbačeni iz Grčke [[1898.]], a Kreta je dobila autonomijom sve do ulaska u uniju s Grčkom [[1913.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Crete - Government and society {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Crete/Government-and-society|access-date=2022-07-05|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Poput svih modernih narječja (osim [[Cakonski jezik|cakonskoga jezika]] i donekle ''[[Griko|grika]]'' i ''[[Kalabrijski grčki dijalekt|greka]]''), kretsko narječje nastalo je od ''koine''. U svojoj je strukturi i rječniku sačuvao neke odlike koje ga razlikuju od standarda. Ove su razlike uzrokovane udaljenošću od glavnih grčkih centara. == Izvori == {{Izvori}}{{Grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Kreta]] s883e41ymt2headnhhjlvnp0d51rk8y 0 725648 7571437 7240059 2026-08-07T09:11:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571437 wikitext text/x-wiki '''Ljudevit Ćurčija''' ([[Dubrovnik]], [[8. prosinca]] [[1818.]] – ''na moru'', [[15. srpnja]] [[1881.]]) bio je [[hrvat]]ski katolički [[biskup]] i [[kulturni djelatnik]]. Godine [[1853.]] imenovan je biskupom u [[Lješ]]u u [[Albanija|Albaniji]], a od [[1859.]] bio je biskup u [[Skadar|Skadru]]. Od 1866. naslovni je nadbiskup [[Irenopolis]]a. Sudjelovao je na [[Prvi vatikanski sabor|I. vatikanskom saboru]].<ref name="hbl"/> Na otvaranju, [[17. studenoga]] [[1869.]], blagoslovio je [[Sueski kanal]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4268 Ljudevit Ćurčija (Alojzij, Lujo, Ivan)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220731150513/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4268 |date=31. srpnja 2022. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], pristupljeno 31. srpnja 2022.</ref> == Izvori == {{izvori}}{{Mrva-biog-sveć}}{{GLAVNIRASPORED:Ćurčija, Ljudevit}} [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Sudionici Prvog vatikanskog sabora]] nzcozeh8q24nziomkk2joodnj4oqyup 0 728021 7571445 6947515 2026-08-07T09:37:05Z Flobbadob 218274 Zamijenio sam postojeću sliku u taksonomskom okviru prikladnijom: nedavno učitanom fotografijom srednjeg plana na kojoj je biljka u punom cvatu. 7571445 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Archidasyphyllum'' | slika = Archidasyphyllum diacanthoides, upright flowering shoot.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''Archidasyphyllum diacanthoides'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Barnadesioideae]] | tribus = [[Barnadesieae]] | genus = '''''Archidasyphyllum''''' | genus_autorstvo = ([[Ángel Lulio Cabrera|Cabrera]]) [[Paola de Lima Ferreira|P.L.Ferreira]], [[Mariana Machado Saavedra|Saavedra]] & [[Milton Groppo|Groppo]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Archidasyphyllum''''', rod [[Glavočike|glavočika]] sa dvije vrste južnoameričkog [[Drveće|drveća]] iz [[Čile]]a i [[Argentina|Argentine]].<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 5. rujna 2022</ref>. Prvi puta opisan je [[1959.]] kao podrod roda ''[[Dasyphyllum]]'', a [[2019.]] kao novi rod. == Vrste == # ''[[Archidasyphyllum diacanthoides]]'' <small>(Less.) P.L.Ferreira, Saavedra & Groppo</small> # ''[[Archidasyphyllum excelsum]]'' <small>(D.Don) P.L.Ferreira, Saavedra & Groppo</small> == Sinonimi == * ''Dasyphyllum subgen.Archidasyphyllum'' <small>Cabrera</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi glavočika]] cxomv5m1hbteibpcxg6lpuv6occ27u8 8 731414 7571387 7569344 2026-08-07T06:23:25Z Maintenance script 142096 /* growthexperiments-manage-mentors-summary-change-admin-with-reason:The Yennefer|Marking mentor The Yennefer as away, inactive for 20 days */ 7571387 json application/json { "Mentors": { "38361": { "message": "Wikipedija svakom u početku izgleda kao labirint stranica, predložaka, pravila. Tu smo da vam se pomognemo snaći i budemo uz vas dok ponosno ne objavite svoj prvi wikičlanak.", "weight": 4, "username": "Ponor" }, "259009": { "message": "Želim ti dobrodošlicu, slobodno se obrati sa bilo kojim pitanjem.", "weight": 2, "awayTimestamp": "2027-07-19T06:23:25Z", "username": "The Yennefer" }, "263374": { "message": "Wikipedija je zajednica jednako koliko je enciklopedija, a zajednice se temelje na suradnji i pripomoći. Bilo o pravilima ili zbrci pri uređivanju, tu sam da pomognem oko svih nedoumica, baš kao što su drugi pomagali meni. :)", "weight": 4, "username": "Runolist" }, "276607": { "message": "Dobro došli na Wikipediju! Tu sam da Vam pomognem kao Vaš mentor. Ako Vam je nešto nejasno ili imate pitanje vezano uz Wikipediju, slobodno mi se obratite! ;)", "weight": 4, "awayTimestamp": "2027-07-16T06:21:49Z", "username": "Croatia 925" } } } l6d4ewzmnsphk647s69yofqhkl9x2hh 7571388 7571387 2026-08-07T06:23:26Z Maintenance script 142096 /* growthexperiments-manage-mentors-summary-change-admin-with-reason:Croatia 925|Marking mentor Croatia 925 as away, inactive for 20 days */ 7571388 json application/json { "Mentors": { "38361": { "message": "Wikipedija svakom u početku izgleda kao labirint stranica, predložaka, pravila. Tu smo da vam se pomognemo snaći i budemo uz vas dok ponosno ne objavite svoj prvi wikičlanak.", "weight": 4, "username": "Ponor" }, "259009": { "message": "Želim ti dobrodošlicu, slobodno se obrati sa bilo kojim pitanjem.", "weight": 2, "awayTimestamp": "2027-07-19T06:23:25Z", "username": "The Yennefer" }, "263374": { "message": "Wikipedija je zajednica jednako koliko je enciklopedija, a zajednice se temelje na suradnji i pripomoći. Bilo o pravilima ili zbrci pri uređivanju, tu sam da pomognem oko svih nedoumica, baš kao što su drugi pomagali meni. :)", "weight": 4, "username": "Runolist" }, "276607": { "message": "Dobro došli na Wikipediju! Tu sam da Vam pomognem kao Vaš mentor. Ako Vam je nešto nejasno ili imate pitanje vezano uz Wikipediju, slobodno mi se obratite! ;)", "weight": 4, "awayTimestamp": "2027-07-19T06:23:26Z", "username": "Croatia 925" } } } to8fg68rii1xnqguj0qzln4vc9j3l0k 0 736181 7570936 7570853 2026-08-06T14:39:11Z Dudeidassa 279613 Talijanske snage u Dalmaciji 7570936 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Josip Škorpik]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * [[Datoteka:12a Divisione Fanteria Sassari.png|26x26px]] 12. pješačka divizija ''Sassari''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Sassari|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv12.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 151. pješačka pukovnija ** 152. pješačka pukovnija ** 73. legija CCNN "Boiardo" ** MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (7816 pripadnika) * [[Datoteka:15a Divisione Fanteria Bergamo.png|26x26px]] 15. pješačka divizija ''Bergamo''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Bergamo|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv15.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 25. pješačka pukovnija ** 26. pješačka pukovnija ** 89. legija CCNN "Etrusca" ** 4. pukovnija bersaljera (1943.) ** MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici * [[Datoteka:151a Divisione Fanteria Perugia.png|26x26px]] 151. pješačka divizija ''Perugia''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Perugia|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv151.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 129. pješačka pukovnija ** 130 pješačka pukovnija ** 29. legija CCNN "Antonio Chinotto" * [[Datoteka:158a Divisione Fanteria Zara.png|26x26px]] 158. pješačka divizija ''Zara''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Zara|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv158.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 291. pješačka pukovnija ** 292. pješačka pukovnija ** 107. legija CCNN "Rismondo" ** MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" ** 11. pukovnija bersaljera (1943.) * XVII. Obalna Brigada Spalato (1943.) ** 156. obalna pješačka pukovnija ** 157. obalna pješačka pukovnija Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * [[Datoteka:Deut.2.PzArmee-Abzeichen.svg|26x26px]] 2. panzer armija ** [[Datoteka:1. Gebirgsdivision (Bundeswehr).svg|25x25px]] 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) *** 98. brdska lovačka pukovnija *** 99. brdska lovačka pukovnija ** XV. brdski korpus; *** [[Datoteka:Brand1943w.svg|24x24px]] Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** [[Datoteka:114. Jaeger Div.png|21x21px]] 114. ''lovačka'' divizija (premještena na talijansko bojište u prosincu 1943.)<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht - 117. Jäger-Division|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Jagerdivision/114JagDiv.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 721. lovačka pukovnija **** 741. lovačka pukovnija *** [[Datoteka:118. Jaeger Div.png|23x23px]] 118. ''lovačka'' divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht - 118. Jäger-Division|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Jagerdivision/118JagDiv.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 738. lovačka pukovnija **** 750. lovačka pukovnija *** [[Datoteka:264th Infanterie-Division Logo.svg|23x23px]] 264. pješačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 891. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR891.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 892. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR892.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 893. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR893.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 383. grenadirska pukovnija **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 847. grenadirska pukovnija *** [[Datoteka:Kriegsmarine insignia casco.svg|26x26px]] 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] [[Dinarska četnička divizija]] (raspoređena u 264. i 373. diviziju) *** [[Datoteka:CroatianTrefoil.svg|21x21px]] 3. posadna domobranska brigada *** [[Datoteka:Emblem of the Ustaše.svg|30x30px]] Ustaška brigada (6. i 7. ustaški zdrug) **** 6. ustaški zdrug **** 7. ustaški zdrug ** V. brdski korpus SS-a *** [[Datoteka:7th SS Division Logo.svg|25x25px]] [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] **** 13. SS brdska lovačka pukovnija **** 14. SS brdska lovačka pukovnija *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 369. grenadirska pukovnija **** 370. grenadirska pukovnija [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. Njemačka 264. divizija potpuno je uništena i uklonjena s popisa aktivnih divizija Vrhovnog zapovjedništva Wermachta<ref>{{Citiranje knjige|last=Trifković|first=Gaj|title=More krvi|publisher=Ljevak|year=2025|isbn=978-953-355-916-2|location=Zagreb|pages=495}}</ref>, dok su [[373. "Tigar" divizija|373.]] i [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392.]] legionarska divizija pretrpjele teške gubitke. XV. brdski korpus imao je 6555 poginulih i ranjenih, te 4285 zarobljenih vojnika. Četnici Momčila Đujića povukli su se uz njemačku pomoć na područje Karlovca, zajedno s četničkim postrojbama iz Bosne i Like.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-07-30|website=znaci.org}}</ref> Tijekom borbi za oslobođenje Dalmacije poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i Mostarske operacije u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] Osim ovih brigada u sklopu 8. dalmatinskog korpusa osnovane su različite pristožerne brigade; * 1. tenkovska brigada * Artiljerijska brigada 8. korpusa * Inženjerijska brigada 8. korpusa ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 2x5vaziijz03ln9h2sqan4ck6yw1ots 7571474 7570936 2026-08-07T10:58:43Z Dudeidassa 279613 savezničke formacije, rujan 1944. 7571474 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Josip Škorpik]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * [[Datoteka:12a Divisione Fanteria Sassari.png|26x26px]] 12. pješačka divizija ''Sassari''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Sassari|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv12.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 151. pješačka pukovnija ** 152. pješačka pukovnija ** 73. legija CCNN "Boiardo" ** MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (7816 pripadnika) * [[Datoteka:15a Divisione Fanteria Bergamo.png|26x26px]] 15. pješačka divizija ''Bergamo''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Bergamo|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv15.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 25. pješačka pukovnija ** 26. pješačka pukovnija ** 89. legija CCNN "Etrusca" ** 4. pukovnija bersaljera (1943.) ** MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici * [[Datoteka:151a Divisione Fanteria Perugia.png|26x26px]] 151. pješačka divizija ''Perugia''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Perugia|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv151.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 129. pješačka pukovnija ** 130 pješačka pukovnija ** 29. legija CCNN "Antonio Chinotto" * [[Datoteka:158a Divisione Fanteria Zara.png|26x26px]] 158. pješačka divizija ''Zara''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Zara|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv158.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 291. pješačka pukovnija ** 292. pješačka pukovnija ** 107. legija CCNN "Rismondo" ** MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" ** 11. pukovnija bersaljera (1943.) * XVII. Obalna Brigada Spalato (1943.) ** 156. obalna pješačka pukovnija ** 157. obalna pješačka pukovnija Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]]Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika. <ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada.[[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]]Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * [[Datoteka:Deut.2.PzArmee-Abzeichen.svg|26x26px]] 2. panzer armija ** [[Datoteka:1. Gebirgsdivision (Bundeswehr).svg|25x25px]] 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) *** 98. brdska lovačka pukovnija *** 99. brdska lovačka pukovnija ** XV. brdski korpus; *** [[Datoteka:Brand1943w.svg|24x24px]] Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** [[Datoteka:114. Jaeger Div.png|21x21px]] 114. ''lovačka'' divizija (premještena na talijansko bojište u prosincu 1943.)<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht - 117. Jäger-Division|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Jagerdivision/114JagDiv.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 721. lovačka pukovnija **** 741. lovačka pukovnija *** [[Datoteka:118. Jaeger Div.png|23x23px]] 118. ''lovačka'' divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht - 118. Jäger-Division|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Jagerdivision/118JagDiv.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 738. lovačka pukovnija **** 750. lovačka pukovnija *** [[Datoteka:264th Infanterie-Division Logo.svg|23x23px]] 264. pješačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 891. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR891.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 892. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR892.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 893. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR893.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 383. grenadirska pukovnija **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 847. grenadirska pukovnija *** [[Datoteka:Kriegsmarine insignia casco.svg|26x26px]] 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] [[Dinarska četnička divizija]] (raspoređena u 264. i 373. diviziju) *** [[Datoteka:CroatianTrefoil.svg|21x21px]] 3. posadna domobranska brigada *** [[Datoteka:Emblem of the Ustaše.svg|30x30px]] Ustaška brigada (6. i 7. ustaški zdrug) **** 6. ustaški zdrug **** 7. ustaški zdrug ** V. brdski korpus SS-a *** [[Datoteka:7th SS Division Logo.svg|25x25px]] [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] **** 13. SS brdska lovačka pukovnija **** 14. SS brdska lovačka pukovnija *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 369. grenadirska pukovnija **** 370. grenadirska pukovnija Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> [[Datoteka:Smotra Prve dalmatinske brigade na Visu.jpg|mini|314x314px|Smotra prve dalmatinske brigade, Vis, rujan 1944.]] [[Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|mini|314x314px|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944.]] Borbeni sastav 8. korpusa, rujan 1944. na početku operacija za oslobođenje Dalmacije.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-07|website=znaci.org}}</ref> * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** Sjeverna grupa 1. tenkovske brigade (2 bojne) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] ([[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20x20px]] 2. udarni korpus) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ-a (5080 mornara) ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 351. lovačka eskadrila RAF-a (2. eskadrila NOVJ) ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 352. lovačka eskadrila RAF-a (1. eskadrila NOVJ) [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]]Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|20x20px]] Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** [[Datoteka:RoyalMarineBadge.svg|32x32px]] 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** [[Datoteka:RoyalMarineBadge.svg|32x32px]] 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** [[Datoteka:British_Commandos_Patch.svg|21x21px]] 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** [[Datoteka:British_Commandos_Patch.svg|21x21px]] 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** [[Datoteka:Lrdg.jpg|21x21px]] A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** [[Datoteka:Insigne_Special_Boat_Service_(SBS).svg|29x29px]] Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> ** [[Datoteka:British_Commandos_Patch.svg|21x21px]] D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|20x20px]] Američke snage ** [[Datoteka:Office_of_Strategic_Services_Insignia.svg|28x28px]] 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> [[File:A_loose_formation_of_Douglas_Dakota_Mark_IIIs_of_No._267_Squadron_RAF_based_at_Bari,_Italy,_flying_along_the_Balkan_coast.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:A_loose_formation_of_Douglas_Dakota_Mark_IIIs_of_No._267_Squadron_RAF_based_at_Bari,_Italy,_flying_along_the_Balkan_coast.jpg|mini|Formacija zrakoplova Dakota 267. eskadrile BAF-a, stacionirane u Bariju u Italiji, u letu duž dalmatinske obale.]] Balkanske zračne snage (BAF) bile su savezničke zračne formacije koje su djelovale na Balkanu tijekom Drugog svjetskog rata. Sastavljene od jedinica Kraljevskog ratnog zrakoplovstva i Južnoafričkog ratnog zrakoplovstva pod zapovjedništvom Mediteranskih savezničkih zračnih snaga (MAAF). * [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|20x20px]] Balkansko ratno zrakoplovstvo BAF (''Balkan Air Force'') ** [[Datoteka:13 Hellenic Squadron Embleem.svg|23x23px]] 13. eskadrila lakih bombardera RHAF-a ** [[Datoteka:Roundel of South Africa (1927–1947).svg|21x21px]] 25. eskadrila lakih bombardera SAAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 37. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 39. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]]1435. eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]]6. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 213. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 267. transportna eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 60. transportna eskadrila RAF-a [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]]Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. Njemačka 264. divizija potpuno je uništena i uklonjena s popisa aktivnih divizija Vrhovnog zapovjedništva Wermachta<ref>{{Citiranje knjige|last=Trifković|first=Gaj|title=More krvi|publisher=Ljevak|year=2025|isbn=978-953-355-916-2|location=Zagreb|pages=495}}</ref>, dok su [[373. "Tigar" divizija|373.]] i [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392.]] legionarska divizija pretrpjele teške gubitke. XV. brdski korpus imao je 6555 poginulih i ranjenih, te 4285 zarobljenih vojnika. Četnici Momčila Đujića povukli su se uz njemačku pomoć na područje Karlovca, zajedno s četničkim postrojbama iz Bosne i Like.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-07-30|website=znaci.org}}</ref> Tijekom borbi za oslobođenje Dalmacije poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i Mostarske operacije u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 5q9as4s5su5ud0532s8rs09gkybwq9n 7571476 7571474 2026-08-07T10:59:36Z Dudeidassa 279613 7571476 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Josip Škorpik]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * [[Datoteka:12a Divisione Fanteria Sassari.png|26x26px]] 12. pješačka divizija ''Sassari''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Sassari|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv12.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 151. pješačka pukovnija ** 152. pješačka pukovnija ** 73. legija CCNN "Boiardo" ** MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (7816 pripadnika) * [[Datoteka:15a Divisione Fanteria Bergamo.png|26x26px]] 15. pješačka divizija ''Bergamo''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Bergamo|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv15.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 25. pješačka pukovnija ** 26. pješačka pukovnija ** 89. legija CCNN "Etrusca" ** 4. pukovnija bersaljera (1943.) ** MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici * [[Datoteka:151a Divisione Fanteria Perugia.png|26x26px]] 151. pješačka divizija ''Perugia''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Perugia|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv151.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 129. pješačka pukovnija ** 130 pješačka pukovnija ** 29. legija CCNN "Antonio Chinotto" * [[Datoteka:158a Divisione Fanteria Zara.png|26x26px]] 158. pješačka divizija ''Zara''<ref>{{Citiranje weba|title=Regio Esercito - Divisione Zara|url=http://www.regioesercito.it/reparti/fanteria/rediv158.htm|access-date=2026-08-06|website=www.regioesercito.it}}</ref> ** 291. pješačka pukovnija ** 292. pješačka pukovnija ** 107. legija CCNN "Rismondo" ** MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" ** 11. pukovnija bersaljera (1943.) * XVII. Obalna Brigada Spalato (1943.) ** 156. obalna pješačka pukovnija ** 157. obalna pješačka pukovnija Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]]Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika. <ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada.[[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]]Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * [[Datoteka:Deut.2.PzArmee-Abzeichen.svg|26x26px]] 2. panzer armija ** [[Datoteka:1. Gebirgsdivision (Bundeswehr).svg|25x25px]] 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) *** 98. brdska lovačka pukovnija *** 99. brdska lovačka pukovnija ** XV. brdski korpus; *** [[Datoteka:Brand1943w.svg|24x24px]] Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** [[Datoteka:114. Jaeger Div.png|21x21px]] 114. ''lovačka'' divizija (premještena na talijansko bojište u prosincu 1943.)<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht - 117. Jäger-Division|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Jagerdivision/114JagDiv.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 721. lovačka pukovnija **** 741. lovačka pukovnija *** [[Datoteka:118. Jaeger Div.png|23x23px]] 118. ''lovačka'' divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht - 118. Jäger-Division|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Jagerdivision/118JagDiv.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 738. lovačka pukovnija **** 750. lovačka pukovnija *** [[Datoteka:264th Infanterie-Division Logo.svg|23x23px]] 264. pješačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 891. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR891.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 892. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR892.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** 893. grenadirska pukovnija<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Grenadieregimenter/GR893.htm|access-date=2026-08-06|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 383. grenadirska pukovnija **** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 847. grenadirska pukovnija *** [[Datoteka:Kriegsmarine insignia casco.svg|26x26px]] 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|21x21px]] [[Dinarska četnička divizija]] (raspoređena u 264. i 373. diviziju) *** [[Datoteka:CroatianTrefoil.svg|21x21px]] 3. posadna domobranska brigada *** [[Datoteka:Emblem of the Ustaše.svg|30x30px]] Ustaška brigada (6. i 7. ustaški zdrug) **** 6. ustaški zdrug **** 7. ustaški zdrug ** V. brdski korpus SS-a *** [[Datoteka:7th SS Division Logo.svg|25x25px]] [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] **** 13. SS brdska lovačka pukovnija **** 14. SS brdska lovačka pukovnija *** [[Datoteka:Coat of arms of Croatia (white chequy).svg|21x21px]] [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') **** 369. grenadirska pukovnija **** 370. grenadirska pukovnija Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> [[Datoteka:Smotra Prve dalmatinske brigade na Visu.jpg|mini|314x314px|Smotra prve dalmatinske brigade, Vis, rujan 1944.]] [[Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|mini|314x314px|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944.]] Borbeni sastav 8. korpusa, rujan 1944. na početku operacija za oslobođenje Dalmacije.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-07|website=znaci.org}}</ref> * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** Sjeverna grupa 1. tenkovske brigade (2 bojne) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] ([[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20x20px]] 2. udarni korpus) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ-a (5080 mornara) ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 351. lovačka eskadrila RAF-a (2. eskadrila NOVJ) ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 352. lovačka eskadrila RAF-a (1. eskadrila NOVJ) [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]]Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|20x20px]] Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** [[Datoteka:RoyalMarineBadge.svg|32x32px]] 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** [[Datoteka:RoyalMarineBadge.svg|32x32px]] 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** [[Datoteka:British_Commandos_Patch.svg|21x21px]] 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** [[Datoteka:British_Commandos_Patch.svg|21x21px]] 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** [[Datoteka:Lrdg.jpg|21x21px]] A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** [[Datoteka:Insigne_Special_Boat_Service_(SBS).svg|29x29px]] Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> ** [[Datoteka:British_Commandos_Patch.svg|21x21px]] D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|20x20px]] Američke snage ** [[Datoteka:Office_of_Strategic_Services_Insignia.svg|28x28px]] 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> [[File:A_loose_formation_of_Douglas_Dakota_Mark_IIIs_of_No._267_Squadron_RAF_based_at_Bari,_Italy,_flying_along_the_Balkan_coast.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:A_loose_formation_of_Douglas_Dakota_Mark_IIIs_of_No._267_Squadron_RAF_based_at_Bari,_Italy,_flying_along_the_Balkan_coast.jpg|mini|Formacija zrakoplova Dakota 267. eskadrile BAF-a, stacionirane u Bariju u Italiji, u letu duž dalmatinske obale.]] Balkanske zračne snage (BAF) bile su savezničke zračne formacije koje su djelovale na Balkanu tijekom Drugog svjetskog rata. Sastavljene od jedinica Kraljevskog ratnog zrakoplovstva i Južnoafričkog ratnog zrakoplovstva pod zapovjedništvom Mediteranskih savezničkih zračnih snaga (MAAF). * [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|20x20px]] Balkansko ratno zrakoplovstvo BAF (''Balkan Air Force'') ** [[Datoteka:13 Hellenic Squadron Embleem.svg|23x23px]] 13. eskadrila lakih bombardera RHAF-a ** [[Datoteka:Roundel of South Africa (1927–1947).svg|21x21px]] 25. eskadrila lakih bombardera SAAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 37. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 39. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 1435. eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 6. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 213. lovačka eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 267. transportna eskadrila RAF-a ** [[Datoteka:Roundel of the United Kingdom.svg|21x21px]] 60. transportna eskadrila RAF-a [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]]Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. Njemačka 264. divizija potpuno je uništena i uklonjena s popisa aktivnih divizija Vrhovnog zapovjedništva Wermachta<ref>{{Citiranje knjige|last=Trifković|first=Gaj|title=More krvi|publisher=Ljevak|year=2025|isbn=978-953-355-916-2|location=Zagreb|pages=495}}</ref>, dok su [[373. "Tigar" divizija|373.]] i [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392.]] legionarska divizija pretrpjele teške gubitke. XV. brdski korpus imao je 6555 poginulih i ranjenih, te 4285 zarobljenih vojnika. Četnici Momčila Đujića povukli su se uz njemačku pomoć na područje Karlovca, zajedno s četničkim postrojbama iz Bosne i Like.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-07-30|website=znaci.org}}</ref> Tijekom borbi za oslobođenje Dalmacije poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i Mostarske operacije u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] lq9f5kc30u1fgkqthl1ffrjs6m28t52 0 736340 7571438 7285431 2026-08-07T09:14:30Z Argo Navis 852 7571438 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Australski galeb | slika = Silver gull jan 09.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref>{{cite iucn|url=https://www.iucnredlist.org/details/22694400/0 |title=''Larus novaehollandiae'' |author=BirdLife International |author-link=BirdLife International |year=2012 |access-date=26 November 2013|ref=harv}}</ref> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Charadriiformes]] | subordo = [[Lari (ptice)|Lari]] | familia = [[Laridae]] | subfamilia = [[Larinae]] | genus = ''[[Chroicocephalus]]'' | species = '''''C. novaehollandiae''''' | dvoimeno = ''Chroicocephalus novaehollandiae'' | dvoimeno_autorstvo = ([[James Francis Stephens|Stephens]], 1826.) | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba ={{plainlist| * ''[[Chroicocephalus novaehollandiae forsteri|C. n. forsteri]]'' <small>([[Gregory Mathews|Mathews]], 1912.)</small><br> * ''[[Chroicocephalus novaehollandiae novaehollandiae|C. n. novaehollandiae]]'' <small>([[James Francis Stephens|Stephens]], 1826.)</small> * ''[[Chroicocephalus novaehollandiae scopulinus|C. n. scopulinus]]'' <small>([[Johann Reinhold Forster|Forster]], 1844.)</small> }} }} '''Australski galeb'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Chroicocephalus novaehollandiae}}) najčešća je vrsta [[Larinae|galeba]] u [[Australija|Australiji]]. Živi po cijelom kontinentu, ali osobito na ili blizu obalnih područja. Australski galeb manji je od [[Krupnokljuni galeb|krupnokljunog galeba]] (''Larus pacificus''), koji također živi u Australiji. Australskog galeba ({{eng.|Silver gull|prijevod=Srebrni galeb}}) ne treba brkati sa [[Srebrnasti galeb|srebrnastim galebom]], koji se na mnogim drugim jezicima naziva "srebrni galeb" ({{lat.|Larus argentatus}}, {{njem.|Silbermöwe}}, {{fra.|Goéland argenté}}, {{niz.|zilvermeeuw}}), ali je mnogo veći, robusni galeb bez preklapanje u rasponu. == Taksonomija == Tradicionalno se svrstao u [[Rod (taksonomija)|rod]] ''[[Galeb|Larus]]'', kao što je slučaj s mnogim galebovima, no danas je smatran pripadnikom roda ''[[Chroicocephalus]]''. [[Južnoafrički galeb]] (''C. hartlaubii'') iz [[Južna Afrika|Južne Afrike]] prije se ponekad smatrao [[Podvrsta|podvrstom]] australskog galeba. Postoje tri podvrste:<ref name="ioc">{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2019 | title=Noddies, gulls, terns, auks | work=World Bird List Version 9.2 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/gulls/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=24 June 2019 }}</ref> * ''C. n. forsteri'' ([[Gregory Mathews|Mathews]], 1912.) – sjeverna i sjeveroistočna [[Australija]], [[Nova Kaledonija]] * ''C. n. novaehollandiae'' ([[James Francis Stephens|Stephens]], 1826.) – južna Australija i [[Tasmanija]] * ''C. n. scopulinus'' ([[Johann Reinhold Forster|Forster, JR]], 1844.) ili [[crvenokljuni galeb]] – [[Novi Zeland]] == Opis == [[File:Yellow legged seagull.jpg|thumb|left|Mlada jedinka (prva zima)]] Glava, tijelo i rep bijele su boje. Krila su svjetlosiva s bijelim pjegama i crnim vrhovima.<ref name="birdsinbackyards">{{cite web|url=http://www.birdsinbackyards.net/finder/display.cfm?id=95|title=Silver Gull|date=2007-01-23 |publisher=Birds in Backyards, Australian Museum|access-date=2009-05-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20100413110501/http://birdsinbackyards.net/species/Larus-novaehollandiae|archive-date=2010-04-13}}</ref> Duljina odraslih jedinki iznosi između 40 i 45&nbsp;cm.<ref name="birdsinbackyards"/> Srednji raspon krila je 94&nbsp;cm.<ref name="pizzey"/> Mlade jedinke imaju smeđe šare na krilima i tamni kljun. Odrasle jedinke imaju jarko crvene kljunove – što je crvena boja svjetlija, to je ptica starija. == Rasprostranjenost i stanište == Australski galebovi nastanjuju sve [[Savezne države i teritoriji u Australiji|savezne države Australije]],<ref name="pizzey">{{cite book |title=Field Guide to the Birds of Australia |last=Pizzey |first=Graham |author2=Knight, Frank |year=1997 |publisher=HarperCollinsPublishers |location=Sydney, Australia |isbn=0-207-18013-X |page=111}}</ref> kao i [[Novi Zeland]] i [[Nova Kaledonija|Novu Kaledoniju]].<ref name="birdsinbackyards"/> Uobičajena je vrsta. Dobro se prilagodila urbanim sredinama i uklopila oko trgovačkih centara i odlagališta smeća. Zahvaljujući uspješnoj prilagodbi ove vrste urbanim staništima, došlo je do povećanja njene populacije u područjima ljudske aktivnosti, pri čemu je dostupnost gnjezdilišta jedini ograničavajući čimbenik rasta populacije.<ref name="birdsinbackyards"/> Australski galebovi dvaput su zabilježeni u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]; jedna jedinka ustrijeljena je u kolovozu 1947. na ušću rijeke [[Genesee]], [[Ontario (jezero)|jezero Ontario]], a druga je fotografirana u [[Okrug Salem, New Jersey|okrugu Salem]], [[New Jersey]] tijekom jeseni 1996. Vjeruje se da su obje jedinke pobjegle iz zatočeništva.<ref>[[Američko ornitološko društvo]] (2000): Forty-second supplement to the American Ornithologists' Union Check-list of North American Birds. ''[[Auk (časopis)|Auk]]'' '''117'''(3): 847–858. [[Digital object identifier|DOI]]: 10.1642/0004-8038(2000)117[0847:FSSTTA]2.0.CO;2.</ref> == Ponašanje == [[File:Silver gull scream.webm|mini|desno|300px|Karakteristično glasanje australskog galeba.]] Australski galeb ima oštar glas koji se sastoji od raznih glasanja. Najčešći poziv je oštar, visoki 'kwarwh'. === Prehrana === Australski galeb hrani se crvima, ribom, kukcima i rakovima. Uspješan je skupljač ostataka, zbog čega se povećao njihov broj u blizini ljudskih naselja. Poznato je da gnjavi ljude tražeći otpatke i krade hranu bez nadzora.<ref name="birdsinbackyards" /> === Razmnožavanje === [[File:Chroicocephalus novaehollandiae MHNT.ZOO.2010.11.125.20.jpg|mini|lijevo|300px|Jaja ''Chroicocephalus novaehollandiae'' - [[MHNT]]]] [[File:Silver gull-03.JPG|mini|desno|300px|Jaje i izlegnuti ptić u gnijezdu [[Park prirode otok Phillip]], [[Victoria (Australija)|Victoria]]]] Razmnožava se od kolovoza do prosinca, obično u velikim kolonijama na priobalnim otocima.<ref name="pizzey"/> Gnijezdo se nalazi na tlu i sastoji se od morskih algi, korijenja i stabljika biljaka.<ref name="pizzey"/> Gnijezda se mogu naći u niskom grmlju, stijenama i molovima.<ref name="pizzey"/> Tipična veličina legla je jedno do tri jaja.<ref name="birdsinbackyards" /><ref name="pizzey"/> Često se u jednoj godini podignu dva legla, a obje odrasle jedinke sudjeluju u gradnji gnijezda, inkubaciji i hranjenju.<ref name="birdsinbackyards" /> {{clear|all}} == Galerija slika == <gallery mode="packed"> File:Seagull at Ku-ring-gai Chase National Park.jpg|Australski galeb, [[Nacionalni park Ku-ring-gai]], [[Sydney]] File:Silver Gull in flight.jpg|Spolno nezrela ptica u letu File:Silver gull at Sydney.jpg|[[Željeznička stanica Circular Quay]], Sydney File:Chroicocephalus novaehollandiae - Silver Gull - Bathing.jpg|Kupanje File:Silver Gull flight.ogv|U letu, Zlatna obala, Australija File:Chroicocephalus novaehollandiae - Green Island.jpg|Odrasla ptica na molu otoka Green, istočno od Cairnsa File:Silver Gull JCB.jpg|Michaelmas Cay, Veliki koraljni greben, Queensland, Australija </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Chroicocephalus]] cmxrln4mwius2xxjokrnpod2kxqhhf5 0 736475 7571441 7285429 2026-08-07T09:19:09Z Argo Navis 852 7571441 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Novozelandski galeb | slika = Chroicocephalus novaehollandiae scopulinus, Kaikōura, New Zealand 08.jpg | slika_opis = Odrasla ptica | slika2 = Red-billed gulls calling, Otago Peninsula, NZ.ogg | slika2_širina = 240px | slika2_opis = Glasanje | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref =<ref>{{cite iucn|author=BirdLife International|author-link=BirdLife International|year=2004|url=https://www.iucnredlist.org/details/49235/0|title=''Larus scopulinus''|access-date=11 May 2006|ref=harv}} Database entry includes justification for why this species is of least concern</ref> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Močvarice|Charadriiformes]] | subordo = [[Lari (ptice)|Lari]] | familia = [[Laridae]] | subfamilia = [[Larinae]] | genus = ''[[Chroicocephalus]]'' | species = ''[[Chroicocephalus novaehollandiae|C. novaehollandiae]]'' | subspecies = '''''C. n. scopulinus''''' | troimeno = ''Chroicocephalus novaehollandiae scopulinus'' | troimeno_autorstvo = ([[Johann Reinhold Forster|Forster]], 1844.) | sinonimi = {{plainlist| * ''Larus novaehollandiae scopulinus'' * ''Larus scopulinus'' }} }} '''Novozelandski galeb''' ({{lat.|Chroicocephalus novaehollandiae scopulinus}}), poznat i kao '''tarāpunga''', porijeklom je s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], a nalazi se u cijeloj zemlji i na udaljenim otocima uključujući [[Chathamski otoci|otočje Chatham]] i subantarktičke otoke. Ranije se smatrao zasebnom vrstom, ali sada se obično tretira kao [[podvrsta]] [[Australski galeb|australskog galeba]] (''Chroicocephalus novaehollandiae'').<ref name="ioc"/><ref name="hbw"/> [[Maorski jezik|Maorsko]] ime ove vrste je '''tarāpunga''' ili '''akiaki.'''<ref>{{Citiranje knjige|last=Barrie Heather|title=The Field Guide to the Birds of New Zealand|last2=Hugh Robertson|publisher=Viking|year=2005|edition=revised|name-list-style=amp}}</ref> Njegovo narodno ime ponekad se koristi i za [[Mageljanski galeb|mageljanskog galeba]], donekle sličnog izgleda, ali nepovezanu vrstu koja se nalazi u obalnom južnom [[Čile|Čileu]], [[Argentina|Argentini]] i [[Falklandski otoci|Falklandskim otocima.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dolphin Gull (Larus scoresbii) - BirdLife species factsheet|url=http://datazone.birdlife.org/species/factsheet/Dolphin-Gull|access-date=2019-03-22|website=datazone.birdlife.org}}</ref> Kao što je slučaj s mnogim galebovima, novozelandski galeb se tradicionalno svrstavao u [[Rod (taksonomija)|rod]] ''[[Galeb|Larus]].'' Nacionalno istraživanje rasplodnih novozelandskih galebova provedeno od 2014. do 2016. zabilježilo je 27.831 parova koji su se gnijezdili na Novom Zelandu. Autori studije koja se temelji na istraživanju i objavljena 2018. rekli su da je točnost prethodnih procjena upitna, ali da se ipak čini da je vrsta opala na nacionalnoj razini od sredine 1960-ih. Studija je također govorila o mogućim razlozima pada te je dala prijedlog budućeg praćenja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Taylor|first=Graeme A.|last2=Frost|first2=Peter G.H.|date=2018|title=The status of the red-billed gull (Larus novaehollandiae scopulinus) in New Zealand, 2014–2016|url=https://www.osnz.org.nz/sites/osnz.org.nz/files/FrostTaylor_Red-billed%20gull%20NZ_Notornis%202018.pdf|journal=Notornis|publisher=Birds New Zealand|volume=65|pages=1–13|access-date=22. siječnja 2023.|archive-date=1. veljače 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190201091229/https://www.osnz.org.nz/sites/osnz.org.nz/files/FrostTaylor_Red-billed%20gull%20NZ_Notornis%202018.pdf|url-status=dead}}</ref> == Opis == Novozelandski galeb je prilično mali [[Larinae|galeb]] s potpuno crvenim kljunom, crvenim okom, crvenim nogama i stopalima, blijedo sivim krilima s crnim vrhovima krila. Ostatak tijela i rep su bijeli. Praktično nema [[Spolno dvoličje|vizualne razlike između muških i ženskih ptica]]. Mladi galebovi imaju tamnosmeđi kljun sa naznakama crvene, zbog čega ih je teško za razlikovati od [[Crnokljuni galeb|crnokljunog galeba]]. Noge su također smeđe, a na sivim krilima nalaze se smeđe mrlje. == Rasprostranjenost == To je najmanji galeb koji se obično viđa na Novom Zelandu. Populacija se procjenjuje na 500.000.  Ranije se smatrao posebnom vrstom,<ref>{{Citiranje knjige|last=Shirihai, H.|title=A complete guide to Antarctic wildlife|publisher=Alula Press, Oy, Finland|year=2002}}</ref> ali se zbog izgleda slično [[Australski galeb|australskom galebu]], koji živi u [[Australija|Australiji]], danas smatra njegovom [[Podvrsta|podvrstom]]. == Ponašanje == [[File:Red billed gull eating berries 02.jpg|mini|250px|desno|Galeb jede bobice ''[[Coprosma repens]]''.]] Po ponašanju, novozelandski galeb je tipičan galeb. Agresivan je [[Strvinari|strvinar]] i [[Kleptoparazitizam|kleptoparazit]]. Od naseljavanja Europljana njihov se broj povećao, osobito oko obalnih mjesta i gradova gdje može sakupljati otpad iz gradskog otpada. Inače se hrani sitnom ribom, školjkama i crvima (s pašnjaka), a ponekad i bobicama, gušterima i kukcima. == Životni ciklus == Gnijezde se od listopada do prosinca u kolonijama na obali, na otocima ili stjenovitim rtovima, liticama i plažama. Ptice stvaraju [[Veza u paru|veze]] koji traju kroz više godišnjih doba, ali postoji određena količina [[Kopulacija izvan para|kopulacije izvan para]]. [[Udvaranje hranjenjem]] je važan dio pripreme za parenje. Gnijezda su dobro oblikovana i mogu biti izgrađena od morskih algi, trava, lišća i ledenih biljaka. Općenito se polažu dva do tri jaja, boja im se kreće od smeđe do sive sa svijetlosmeđim i tamnosmeđim pjegama po cijelom dijelu. Ptica općenito živi do 12 godina, iako su pronađeni pojedinci koji žive i do 30 godina.<ref>{{Citiranje novina|last=Dangerfield|first=Emma|date=Dec 23, 2009|title=Ex-pat Kiwi returns from US to study red-billed seagulls|work=[[Stuff.co.nz]]|url=http://www.stuff.co.nz/marlborough-express/news/kaikoura/3187352/Ex-pat-Kiwi-returns-from-US-to-study-red-billed-seagulls|access-date=2015-06-21}}</ref> == Galerija slika == <gallery mode="packed" heights="120"> File:Red-billed gull portrait, New Brighton, New Zealand 03.jpg|Glava i vrat File:Chroicocephalus scopulinus LC0381.jpg|Odrasla ptica s ptićem File:Red-billed Gull in flight.jpg|U letu File:A balletic Looking Red Billed Gull.jpg|Slijetanje File:Red billed gull-07.jpg|U plićaku File:NeuseelandSeagulls.jpg|Galeb druge zime, prve zime i odrasla ptica (prve 3, od naprijed) File:Red-billed gull (J).jpg|Mlada ptica se kupa, [[Picton, Novi Zeland]] File:Red-Billed Gull-Nueva Zelanda2.jpg|Jaja File:Red billed gull-12.jpg|Usporedba odraslog (lijevo) i spolno nezrelog (desno) novozelandskog galeba u letu File:Red-billed gull colony, Kaikōura, New Zealand 08.jpg|Morska kolonija u Kaikōuri File:Red billed gull 2.jpg|alt=2021 photo|Fotografija novozelandskog galeba iz 2021. </gallery> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="ioc">{{Citiranje weba |year=2019 |editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornitolog) |editor2-last=Donsker|editor2-first=David |title=Noddies, gulls, terns, auks |url=https://www.worldbirdnames.org/bow/gulls/|access-date=24 June 2019 |website=World Bird List Version 9.2 |publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> <ref name="hbw">{{Citiranje knjige |last=Burger|first=J. |last2=Gochfeld|first2=M.|last3=Kirwan|first3=G.M.|last4=Garcia|first4=E.F.J. |title=Handbook of the Birds of the World Alive |publisher=Lynx Edicions |editor-last=del Hoyo|editor-first=J.|editor-last2=Elliott|editor-first2=A.|editor-last3=Sargatal|editor-first3=J. |editor-last4=Christie|editor-first4=D.A.|editor-last5=de Juana|editor-first5=E. |chapter=Silver Gull (''Larus novaehollandiae'')|doi=10.2173/bow.silgul2.01 |access-date=2017-04-21 |chapter-url=http://www.hbw.com/node/53991}}</ref> }} == Literatura == *Mills, J. A. (1994). Extra-pair copulations in the Red-Billed Gull: Females with high-quality, attentive males resist. ''Behaviour, 128'', 41–64. * Pons J.M., Hassanin, A., and Crochet P.A.(2005). ''Phylogenetic relationships within the Laridae (Charadriiformes: Aves) inferred from mitochondrial markers.'' Molecular Phylogenetics and Evolution 37(3):686-699 *Tasker, C. R., & Mills, J. A. (1981). A functional analysis of courtship feeding in the Red-billed Gull, ''Larus Novaehollandiae scopulinus''. ''Behaviour, 77'', 222ff == Vanjske poveznice == * [http://nzbirdsonline.org.nz/species/red-billed-gull Red-billed Gull, New Zealand Birds Online] === Ostali projekti === [[Kategorija:Chroicocephalus]] 9i09h5mdqstm3529lhdvpi9uxs868co 0 737337 7571237 7457979 2026-08-06T22:30:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571237 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = KK Kutina | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Kutina" | nadimak = Kutina | godina osnivanja = 1954. | sjedište = Kralja Zvonimira 78, [[Kutina]], 44320 [[Kutina]] | borilište = kuglana ''"SRC Kutina"'', [[Kutina]] | navijači = | predsjednik = Danijel Dado | trener = | liga = 3. HKL – Sjever – zona Bjelovar (IV.) }} '''Kuglački klub "Kutina"''' ('''''KK Kutina; Kutina'''''), je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Kutina|Kutine]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. <br> U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''3. hrvatskoj ligi – Sjever'', ligi četvrtog stupnja hrvatske u [[kuglanje|kuglanju]]. == O klubu == Klub je osnovan 1954. godine. Do 2019. godine je djelovao pod imenom ''"Zanatlija"''. == Povijest == === Sezona 2023./24. === U redovnom prijelaznom roku prije početka sezone, klub je bio aktivan te se pojačao. Igrač koji je prošle sezone došao na dvojnu registraciju, Daniel Novalić, sad je promijenio klub i prešao iz [[Športski kuglački klub Jedinstvo Sisak (muškarci)|KK Jedinstvo Sisak]] u KK Kutinu. Dres kluba od ove sezone nosit će i Vlado Lavrnja, koji je u KK Kutinu došao iz [[Kuglački klub Siscia Sisak (muškarci)|KK Siscia]]. === Sezona 2022./23. === U redovnom prijelaznom roku prije početka sezone klub su napustila 2 igrača. Bivši tajnik i kapetan Tomislav Pleše prešao je u [[Športski gradski kuglački klub Zanatlija Sisak|ŠGKK Zanatliju]] iz Siska. Vladimir Podvalej otišao je u [[Kuglački klub Novska|KK Novska]]. U klub su došli Antonio i Luka Fijačko iz [[KK Slavonija Novska]]. Ekipa je u sezonu ušla sa pobjedom, ali nakon remija u drugom kolu, do kraja polusezone nanizala je 7 poraza te bila na posljednjem mjestu lige. Na zimskom mini prijelaznom roku klub su napustili Antonio i Luka Fijačko koji su se vratili u [[KK Slavonija Novska]]. U klub je došao Stjepan Šprajc iz [[Kuglački klub Poštar Bjelovar|KK Poštar]] iz Bjelovara. Na dvojnu registraciju došao je i Daniel Novalić, član [[Športski kuglački klub Jedinstvo Sisak (muškarci)|KK Jedinstvo Sisak]]. Za proljetni dio sezone ekipa se budi te počinje i pobjeđivati, no na kraju 5 pobjeda i 1 nerješena utakmica nije bilo dosta za ostanak u ligi te ekipa završava sezonu na posljednjem mjestu i ispada u niži rang natjecanja. == Rekordi == === Ekipni === * '''3505''' ''14. studenoga 2020. SRC Kutina'' :Josip Batković, Robert De Villa, Stjepan Strnadica, Tomislav Pleše, Vladimir Podvalej, Vlado Čustonja<ref name="rekord 3505">[https://www.kuglanje.hr/utakmice/4269 Rekord ekipe 3505], Zapisnik utakmice sa rekordom ekipe 3505 čunjeva</ref> * '''3476''' ''24. listopada 2020. SRC Kutina'' :Lovro Crnojević, Vladimir Podvalej, Vlado Čustonja, Robert De Villa, Tomislav Pleše, Stjepan Strnadica<ref name="rekord 3476">[https://www.kuglanje.hr/utakmice/4259 Rekord ekipe 3476], Zapisnik utakmice sa rekordom ekipe 3476 čunjeva</ref> == Uspjesi == === Ekipno === * '''2. HKL – Sjever''' ** 2. mjesto (1): 2018./19.<ref name="tablica 2018_19" /> ** 3. mjesto (1): 2006./07. * '''3. HKL – Sjever – zona Bjelovar''' ** 1. mjesto (1): 2000./01.<ref name="tablica 2000_01" /> * '''Kup Sisačko-moslavačke županije''' ** 1. mjesto (1): 2015./16.<ref name="kupSMZ 2015_16">[https://www.kssmz.hr/finale-kupa-smz/ Kup SMŽ 2015./16.], Finale kupa Sisačko-moslavačke županije sezona 2015./16.</ref> ** 3. mjesto (1): 2012./13.<ref name="kupSMZ 2012_13">[https://www.kssmz.hr/finale-kupa-smz-muski/ Kup SMŽ 2012./13.], Kup Sisačko-moslavačke županije sezona 2012./13.</ref> === Parovno === * '''Prvenstvo Sisačko-moslavačke županije''' ** Seniori *** 2. mjesto (1): **** 2015./16. Ivica Brozović, Tomislav Pleše – '''1114'''<ref name="parovnoSMZ 2015_16">[https://www.kssmz.hr/wp-content/uploads/2016/03/Parovno-SM%C5%BD_2016-Rezultati-kona%C4%8Dni.pdf Poredak parovnog SMŽ 2015./16.], Konačni poredak parovnog prvenstva Sisačko-moslavačke županije sezona 2015./16.</ref> *** 3. mjesto (2): **** 2015./16. Stjepan Strnadica, Adriano De Bona – '''1081'''<ref name="parovnoSMZ 2015_16" /> **** 2019./20. Vladimir Podvalej, Vlado Čustonja – '''1162'''<ref name="parovnoSMZ 2019_20">[https://www.kssmz.hr/wp-content/uploads/2020/01/parovi_smz_m_19_20.pdf Poredak parovnog SMŽ 2019./20.], Konačni poredak parovnog prvenstva Sisačko-moslavačke županije sezona 2015./16.</ref> === Pojedinačno === * '''Prvenstvo Sisačko-moslavačke županije''' ** Seniori *** 2. mjesto (1): **** 2011./12. Ivica Brozović – '''1139'''<ref name="pojedinacno SMZ 2011_12">[https://www.kssmz.hr/wp-content/uploads/2012/07/pojedinacno2012.pdf Poredak pojedinačno SMŽ 2011./12.], Konačni poredak pojedinačnog prvenstva Sisačko-moslavačke županije sezona 2011./12.</ref> ** U14 *** 3. mjesto (1): **** 2022./23. Vili Munko – '''404'''<ref name="SMZ podmladak 2022_23">[https://www.kssmz.hr/wp-content/uploads/2023/04/Pojedinacno-SMZ-mladi-Rezultati-1.pdf Poredak pojedinačno SMŽ 2022./23.], Konačni poredak pojedinačnog prvenstva Sisačko-moslavačke županije za podmladak sezona 2022./23.</ref> ** U10 *** 2. mjesto (1): **** 2022./23. Šimun Dado – '''362'''<ref name="SMZ podmladak 2022_23" /> === Igrač lige === * '''2. HKL – Sjever''' ** 1.mjesto (1): *** 2018./19. Vladimir Podvalej – '''554,41'''<ref name="igrac lige 2018_19">[https://drive.google.com/file/d/1jw21dMr3fhr5DoNA4lXgAmNEKmq3f-dA/view Igrač lige 2.HKLS 2018./19.], Konačni poredak igrača lige 2. HKL – Sjever sezona 2018./19.</ref> ** 2.mjesto (1): *** 2018./19. Josip Batković – '''550,00'''<ref name="igrac lige 2018_19" /> == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"| Kuglački klub "Kutina" |- |2023./24. ||IV. ||3. HKL – Sjever – zona Bjelovar || || || || || || || || || || || |- |2022./23. ||III. ||2. HKL – Sjever ||bgcolor="red"|10. ||10 ||18 ||5 ||1 ||12 ||50 ||94 ||9 ||Ispali iz lige ||<ref name="tablica 2022_23">[https://www.kuglanje.hr/kuglacke-lige/213 Tablica 2.HKLS 2022./23.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2022./23.</ref> |- |2021./22. ||III. ||2. HKL – Sjever||9. ||10 ||18 ||5 ||1 ||12 ||54 ||90 ||11 || ||<ref name="tablica 2021_22">[https://www.kuglanje.hr/kuglacke-lige/173 Tablica 2.HKLS 2021./22.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2021./22.</ref> |- |2020./21. ||III. ||2. HKL – Sjever||4. ||10 ||6 ||4 ||0 ||2 || || ||8 ||Sezona prekinuta zbog covid-19 pandemije ||<ref name="tablica 2020_21">[https://www.kuglanje.hr/kuglacke-lige/139 Tablica 2.HKLS 2020./21.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2020./21.</ref> |- |2019./20. ||III. ||2. HKL – Sjever||7. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||67 ||77 ||15 || ||<ref name="tablica 2019_20">[https://www.kuglanje.hr/kuglacke-lige/100 Tablica 2.HKLS 2019./20.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2019./20.</ref> |- !colspan="14"| Kuglački klub "Zanatlija" Kutina |- |2018./19. ||III. ||2. HKL – Sjever||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||82.5 ||61.5 ||21 || ||<ref name="tablica 2018_19">[https://www.kuglanje.hr/kuglacke-lige/71/pregled_kola/18.pdf Tablica 2.HKLS 2018./19.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2018./19.</ref> |- |2017./18. ||III. ||2. HKL – Sjever||8. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||62.5 ||81.5 ||14 || ||<ref name="tablica 2017_18">[https://aplikacija.kuglanje.hr/hks/post/files/lige/2017_2018/Sjever/2_HKLS/statistika/0_2_hkls_konacni_poredak.pdf Tablica 2.HKLS 2017./18.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230516071451/https://aplikacija.kuglanje.hr/hks/post/files/lige/2017_2018/Sjever/2_HKLS/statistika/0_2_hkls_konacni_poredak.pdf |date=16. svibnja 2023. }}, Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2017./18.</ref> |- |2016./17. ||II. ||1. B HKL ||bgcolor="red"|12. ||12 ||22 ||6 ||0 ||16 ||57 ||119 ||12 ||Ispali iz lige ||<ref name="tablica 2016_17">[https://aplikacija.kuglanje.hr/hks/post/files/lige/2016_2017/IV_Stupanj/1_B_HKLS/Statistika/0_1_b_hkls_konacni_poredak.pdf Tablica 1.B HKLS 2016./17.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230516071449/https://aplikacija.kuglanje.hr/hks/post/files/lige/2016_2017/IV_Stupanj/1_B_HKLS/Statistika/0_1_b_hkls_konacni_poredak.pdf |date=16. svibnja 2023. }}, Konačni poredak 1.B HKL – Sjever sezona 2016./17.</ref> |- |2015./16. ||II. ||2. HKL – Sjever ||4. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||106 ||70 ||29 ||Ulazak u viši rang zbog formiranja novog ranga natjecanja ||<ref name="tablica 2015_16">[http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/20060_22-kolo-2-hkls.pdf Tablica 2.HKLS 2015./16.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2015./16.</ref> |- |2014./15. ||II. ||2. HKL – Sjever ||5. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||92,5 ||83,5 ||25 || ||<ref name="tablica 2014_15">[https://skkciglenica.hr/tablica/2-hkls-20142015/ Tablica 2.HKLS 2014./15.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2014./15.</ref> |- |2013./14. ||II. ||2. HKL – Sjever ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||90,5 ||85,5 ||23 || ||<ref name="tablica 2013_14">[http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/15211_2--HKL-Sjever---2014---22--kolo.pdf Tablica 2.HKLS 2013./14.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2013./14.</ref> |- |2012./13. ||II. ||2. HKL – Sjever ||9. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||77,5 ||98,5 ||18 || ||<ref name="tablica 2012_13">[https://skkciglenica.hr/wp-content/uploads/2011/02/prosjeci_12_13.pdf Tablica 2.HKLS 2012./13.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2012./13.</ref> |- |2011./12. ||II. ||2. HKL – Sjever ||5. ||12 ||22 ||13 ||2 ||7 ||102 ||74 ||28 || ||<ref name="tablica 2011_12">[http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/11086_2--HL-Sjever-2011--2012----22--kolo.pdf Tablica 2.HKLS 2011./12.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2011./12.</ref> |- |2010./11. ||II. ||2. HKL – Sjever ||9. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||74 ||102 ||14 || ||<ref name="tablica 2010_11">[https://skkciglenica.hr/wp-content/uploads/2011/02/prosjeci_10_11.pdf Tablica 2.HKLS 2010./11.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2010./11.</ref> |- |2009./10. ||II. ||2. HKL – Sjever ||8. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||72 ||104 ||15 || ||<ref name="tablica 2009_10">[https://skkciglenica.hr/wp-content/uploads/2011/05/sezona09_10.pdf Tablica 2.HKLS 2009./10.], Konačni poredak 2. HKL – Sjever sezona 2009./10.</ref> |- |2008./09. ||III. ||3. HKL – Sjever – zona Bjelovar || || || || || || || || || || || |- |2007./08. ||II. ||2. HKL – Sjever || || || || || || || || || || || |- |2006./07. ||II. ||2. HKL – Sjever ||bgcolor="bronze"|3. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||91,5 ||84,5 ||26 || || |- |2005./06. ||II. ||2. HKL – Sjever ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||110 ||66 ||28 || || |- |2004./05. ||II. ||2. HKL – Sjever ||7. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||87,5 ||88,5 ||22 || || |- |2003./04. ||II. ||2. HKL – Sjever ||11. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||62 ||114 ||14 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || |- |2001./02. ||III. ||2. HKL – Sjever || || || || || || || || || || || |- |2000./01. ||IV. ||3. HKL – Sjever – zona Bjelovar ||bgcolor="gold"|1. ||5 ||16 ||12 ||0 ||4 ||82 ||46 ||24 || ||<ref name="tablica 2000_01">[https://skkciglenica.hr/wp-content/uploads/2011/07/sezona00_01.pdf Tablica 3.HKLS-Bj 2000./01.], Konačni poredak 3. HKL – Sjever – zona Bjelovar sezona 2000./01.</ref> |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./00.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – zona Bjelovar Sisak ||5. ||6 ||10 ||3 ||1 ||6 || || ||7 || || |- |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kuglanjekutina/?locale=hr_HR ''Kuglački klub "Kutina" Kutina'', facebook stranica] * [https://www.instagram.com/kuglackiklub.kutina/ kuglackiklub.kutina, instagram stranica] * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/1751 kuglanje.hr, ''Kutina''] * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/666 kuglanje.hr, ''Zanatlija KT''] * [https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/145 aplikacija.kuglanje.hr, ''Kuglački klub Kutina – 810147''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212164923/https://aplikacija.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/145 |date=12. veljače 2023. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zanatlija-kutina/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ZANATLIJA KUTINA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212164923/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zanatlija-kutina/ |date=12. veljače 2023. }} * [https://www.kssmz.hr/kk-zanatlija-kutina/ kssmz.hr, ''KK “Zanatlija”, Kutina''] * [https://www.kssmz.hr/ kssmz.hr – Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije] == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-kutina/327263/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB „KUTINA“ KUTINA] * [https://search.bisnode.hr/hr/995512/kk-kutina/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "KUTINA" KUTINA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212164923/https://search.bisnode.hr/hr/995512/kk-kutina/ |date=12. veljače 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-kutina/Detaljno/576395 fininfo.hr, KK "KUTINA" ] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Kutina, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Kutini]] cq6jaaj2a2l40bcxfr5f54du47rhi2v 0 737790 7571105 7532820 2026-08-06T20:27:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571105 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} [[Datoteka:Ustaše odvode Srbe na streljanje, Banija, 1942.jpg|minijatura|Ustaše odvode Srbe na strijeljanje, Banovina, 1942.]] [[File:Ustaški izveštaj o masovnim ubistvima srpskih rudara krampom 1942.jpg|thumb|Povjerljivi izvještaj pukovnika Alemanna zapovjedniku Ustaške nadzorne službe [[Eugen Dido Kvaternik|Eugenu Kvaterniku]] o masovnim ubojstvima srpskih rudara krampom od 11. veljače 1942. godine.]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] (1941. – 1945.) proglašena je 10. travnja 1941. nakon ulaska njemačkih okupacijskih postrojbi u [[Zagreb]]. Tijekom prve godine postojanja [[NDH]] počinjeni su neki od najmasovnijih zločina ustaša nad srpskim, židovskim i romskim civilima i komunistima, među kojima je najviše bilo pripadnika hrvatskog naroda. Ideologija [[ustaše|ustaškog pokreta]] bila je temeljena na [[rasizam|rasističkoj]] i ekstremno [[nacionalizam|nacionalističkoj]] politici, po uzoru na [[fašizam|fašističke]] pokrete u Europi, osobito one najutjecajnije - u Italiji i Njemačkoj, na osnovu čega se ovaj pokret ubraja među fašističke pokrete. Osnovna tendencija ustaške politike ticala se stvaranja etnički homogenog prostora u kome neće biti mjesta za pripadnike srpskog, židovskog i romskog naroda, kao i za političke neistomišljenike, osobito kada je riječ o komunistima. Ovakva politika rezultirala je masovnim uništavanjem srpskog, židovskog i romskog stanovništva, kao i svih političkih protivnika bez obzira na etničko podrijetlo. Ovakva praksa bila je karakteristična za sve dijelove NDH. Izbijanjem [[NOVJ|partizanskog]] ustanka tijekom 1941. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, smanjen je intenzitet ustaških zločina u pojedinim regijama na području NDH. Boljom organizacijom partizanskog pokreta i masovnijim priljevom boraca omogućen je aktivniji otpor fašističkim formacijama i stvaranje slobodnih teritorija. Ustaše sada moraju angažirati velike snage kako bi prodrli u srpska naselja, dok im je tijekom ljeta 1941. polazilo za rukom da sa manjim snagama pohvataju velik broj stanovnika koje bi potom likvidirali. Međutim, u pojedinim regijama u kojima su uvjeti organiziranja antifašističke borbe bili otežani (Srijem, Slavonija, gradska naselja, itd.) ili u regijama koje su bile izložene ofenzivama ustaških i njemačkih snaga (Kozara, Kordun, Fruška gora, itd.) zabilježeni su masovni zločini i masovne deportacije lokalnog stanovništva u logore, što je podrazumijevalo izuzetno visoke ljudske gubitke. Također, tijekom 1942. zapaža se masovnije uništavanje romskog stanovništva nego prethodne godine. Ovo se odnosi na kolektivne deportacije romskih zajednica u [[logor Jasenovac]]. Isto tako, tijekom 1942. učestale su kolektivne deportacije stanovništva srpskih sela Bosanske krajine, Slavonije i dijela Banije, kao i masovne deportacije iz drugih regija u [[logor Jasenovac]], a nastavljene su i deportacije židovskog stanovništva u logore, kao i prethodne godine. Pojedine regije nastanjene srpskim stanovništvom, prije svega u Bosni, bile su 1942. pošteđene ustaških pokolja i masovnijih deportacija u logore zahvaljujući sporazumima o suradnji sa organima NDH s lokalnim četničkim odredima. Ipak, ovi sporazumi, kao i neposredna suradnja četnika s NDH, omogućili su oružanim formacijama NDH da se više usredotoče na područja pod kontrolom partizana, što je rezultiralo masovnim stradanjima civilnog stanovništva i boraca NOVJ. == Siječanj 1942. == [[Datoteka:Ustaše odvode narod posle ofanzive na Kozaru.jpg|minijatura|Ustaše odvode narod poslije ofenzive na Kozaru lipnja 1942.]] * '''početak siječnja 1942:''' Osnivanje [[Logor Stara Gradiška|logora Stara Gradiška]], kao petog podlogora [[Logor Jasenovac|logora Jasenovac]].{{sfn|Amulić|Huber|1980|pp=13}} Prema poimeničnom popisu žrtava KCL Jasenovac, Spomen-područja Jasenovac, koji obuhvaća istraživanja do 31. kolovoza 2007. godine, utvrđena su imena i podaci za 12790 osoba ubijenih u ustaškom logoru u Staroj Gradiški. Ovaj broj nije konačan.{{sfn|JUSP Jasenovac|2007|}} * '''1-3. siječnja 1942:''' Jedna od masovnih likvidacija u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]] koju je moguće kronološki locirati i strukturirati na osnovu svjedočenja nekoliko preživjelih logoraša. Prema svjedočenju više logoraša, tih dana je u logoru ubijeno oko 262 zatočenika srpske nacionalnosti. Među ubijenima nalazio se i veći broj stanovnika [[Sarajevo|Sarajeva]], dotjeranih u logor 24. prosinca, kao i određeni broj stanovnika [[Pakrac]]a i okolnih sela, dotjeranih u logor 25. prosinca 1941. Najodgovorniji za ovaj zločin bio je upravnik logora [[Vjekoslav Maks Luburić]] koji je odabrao logoraše koji će biti ubijeni.{{sfn|Miletić|1987|pp=247, 315, 351}} * '''1-6. siječnja 1942:''' Ubojstvo 36 romskih i srpskih stanovnika sela [[Skakavac]], između Karlovca i Lasinje. Većina ubijenih bili su Romi. Među ubijenima bilo je 19 djece. Zločin je počinjen u dva navrata, u vrijeme ustaško-domobranske ofenzive na slobodni teritorij Korduna, iako je Skakavac kao hrvatsko selo bio izvan područja napada. Najprije je 1. siječnja u samom selu ubijena jedna grupa lica, da bi 6. siječnja u Domačaj lugu pokraj Skakavca bio izvršen zločin nad ostatkom žrtava. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. U Domačaj Lugu ukupno [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] početkom siječnja uhićen je veći broj ljudi, oba spola i svih uzrasta u selima između Karlovca i Vrginmosta. U Trebinji je uhapšena 21 osoba, u Popović Brdu 45, u okolici Skakavca 39, u Lipju 42 osobe, u Slunjskim Moravcima 17, u Banskim Moravcima 21, te još nekoliko desetina ljudi u okolnim selima, odnosno ukupno 218 osoba. Među ubijenima je bilo 112 muškaraca i 106 žena, od čega 94 djece do 15 godina starosti. U šumi Domačaj lug, kilometar od sabirališta u Skakavcu ubijeno je 145 ljudi. Izdvojene su žrtve iz sela Lipje i dijela Skakavca, koje su utrpane u kamione i otpremljene u Lipje, na drugo stratište, u šumu Lipjansko mlađe. Tu su pogubljene još 73 žrtve (Srbi iz sela Lipje, njih 42 ili 43 i Romi iz naselja Pištac i Glavica). Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Maslić|2010|pp=358-368}}{{sfn|Cimeša|2011|}} * '''6. siječnja 1942:''' Pripadnici 5. i 6. ustaške bojne, stacionirani u [[Dvor na Uni|Dvoru na Uni]] i [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]] izvršili su upad u selo [[Matijevići]], nedaleko od Dvora. Pohvatano je 115 stanovnika sela i odvedeno u ustaški zatvor u Dvoru. U tijeku hvatanja ubijeno je 7, a u Dvoru još 5 muškaraca i žena. Nakon 15 dana uhićenici su deportirani u logore [[Logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]], gdje su većinom ubijeni.{{sfn|Đurić|1988|pp=99}} * '''6.-7. siječnja 1942:''' Pokolj nad srpskim stanovništvom u selima Šipovica i Pridvorica u [[Gornji Borač|Gornjem Borču]] (mikroregija između [[Gacko|Gacka]] i [[Kalinovik]]a, u gornjem toku Neretve). Najprije su 6. siječnja poklani članovi obitelji Lero u Šipovici (15 članova porodice), da bi sutradan, 7. siječnja, bili ubijeni članovi 15 obitelji u Pridvorici (ukupno 147 lica). U Pridvorici su najprije zaklani muškarci, a njihove žene i djeca su potom živi spaljeni. Obljavljeni su poimenični podaci o stradalima. Snažno ustaško uporište u Gornjem Borču neutralizirale su snage [[NOVJ]] 17.-18. travnja 1942., tako da do kraja rata na ovom prostoru nije bilo ustaškog uporišta.{{sfn|Skoko|1991|pp=336-348}} * '''6.-15. siječnja 1942:''' Stradanje 58 stanovnika sela [[Pješćanica]] pokraj [[Vrginmost]]a. Stradali stanovnici ubijeni su u selu, tijekom nekoliko dana siječnja 1942., a selo je opljačkano i spaljeno. Među ubijenima je 11 djece. Obljavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=715-733}}{{sfn|Maslić|2010|pp=303-308}} * '''10. siječnja 1942:''' Ubojstvo 43 stanovnika sela [[Donja Čemernica]], pokraj [[Vrginmost]]a, u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]]. Među ubijenima bilo je 21 dijete. Tijekom siječnja 1942. stradalo je ukupno 54 stanovnika Donje Čemernice. Selo je imalo velika stradanja i prethodne godine, kada su ustaše 3. kolovoza 1941, u glinskoj crkvi ubili 130 muškaraca iz ovom mjesta. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=402-433}}{{sfn|Maslić|2010|pp=328-335}} * '''10. siječnja 1942:''' Uhićenje 2 komunista i 5 simpatizera NOP-a hrvatske nacionalnosti u selu [[Šemovac]] pokraj [[Đurđevac|Đurđevca]]. Objavljena su imena uhićenih lica. Neki od njih su kasnije sprovedeni u logore.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=43}} * '''13-14. siječnja 1942:''' Ubojstvo oko 200 srpskih muškaraca iz sela [[Kometnik]] i susjednog zaseoka Dobrić nedaleko od [[Voćin]]a (kotar [[Podravska Slatina]]). Počinitelji zločina bili su ustaše iz Podravske Slatine i drugih dijelova Slavonije. Ovaj zločin predstavlja jedan od prvih masovnih zločina ustaša nad cjelokupnim stanovništvom nekog seoskog naselja u Slavoniji. Na licu mjesta, u selu Kometnik, ubijeno je oko 28 stanovnika, dok su ostali stanovnici deportirani van sela. Muškarci iz Kometnika i Dobrića (174 iz prvog i 32 iz drugog sela) otjerani su u improvizirani zatvor u Voćinu, dok su žene sa djecom (spominje se brojka od 190) odvedene u [[Zdenci|Zdence]], selo između Podravske Slatine i Našica, gdje su izolirani u privremenom logoru. U podrumu voćinskog zatvora od nedostatka zraka ugušilo oko 25 zatočenika, dok su ostali ubijeni iz pušaka 14. siječnja 1942. godine. Desetak muškaraca nije ubijeno jer su ostavljeni da pokapaju mrtve. Prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača utvrđena su imena 175 stradalih stanovnika Kometnika 13-14. siječnja 1942. Ovaj spisak nije konačan. Zatočene žene sa djecom su nakon određenog vremena puštene iz privremenog logora u Zdencima i vraćene su kućama.{{sfn|Škiljan|2010|pp=360-362}} * '''14. siječnja 1942:''' Pokolj u [[Draksenić]]u pokraj [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]]. Ustaše i pripadnici Hrvatskog domobranstva 14. siječnja 1942., u sklopu napada na Donju Gradinu i Draksenić, ubili su 207 stanovnika srpskog sela Draksenić, mahom žena i djece. Ustaše su ubili oko 130, a domobrani oko 70 stanovnika sela. Najveći broj stradalih je ubijen u seoskoj pravoslavnoj crkvi. Pokolj u crkvi preživjele su Anka Pavković i Mara Blagojević koje su bile teže ranjene hladnim oružjem. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Tijekom Drugog svjetskog rata život je izgubilo 896 stanovnika Draksenića.{{sfn|Samardžija|1984|pp=155-156, 350-366}}{{sfn|Ćurguz|Vignjević|1982|pp=387-391}} * '''14. siječnja 1942:''' Ubojstvo 48 stanovnika sela Bukovica pokraj [[Vrginmost]]a. Ubojstva su izvršena u selu i u šumi Gominac. Među ubijenima bilo je 15 djece. Prethodno je 5. siječnja ubijeno 7 stanovnika sela, a kasnije, 20. siječnja 1942., u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]] ubijeno je još 18 stanovnika Bukovice. Ukupno je tijekom siječnja 1942. stradalo 18 djece iz Bukovice. Prethodne godine, 3. kolovoza 1941., u glinskoj crkvi ubijeno je 85 odraslih muškaraca iz sela. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=351-364}}{{sfn|Maslić|2010|pp=318-323}} * '''14. siječnja 1942:''' Strijeljanje 5 komunista, zatočenika ustaškog zatvora u [[Zagreb]]u.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=29}} * '''17. siječnja 1942:''' Strijeljanje 20 komunista i aktivista [[NOP]]-a, srpske i hrvatske nacionalnosti, na Dudiku u [[Vukovar]]u. Strijeljana lica bila su iz [[Bršadin]]a, [[Negoslavci|Negoslavaca]] i [[Borovo Naselje|Borova Naselja]]. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Lazić|Majski|1977|pp=66-71}} * '''19. siječnja 1942:''' Ubojstvo 3 pripadnika NOP-a hrvatske nacionalnosti u selu [[Greda (Sisak)|Greda]] pokraj Siska. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|Đurić|1988|pp=104-105}} * '''20. siječnja 1942:''' Strijeljanje 14 komunista, aktivista i simpatizera NOP-a iz [[Stara Pazova|Stare Pazove]], slovačke i srpske nacionalnosti, na Dudiku u [[Vukovar]]u. Ova lica su, uz veći broj drugih stanovnika Stare Pazove, uhapšena 17. studenog 1941. Jedan broj uhićenika je pušten. Među uhićenima bio je i komunist [[Janko Čmelnik]], kasnije proglašen za narodnog heroja, koji je strijeljan 12. svibnja 1942. u Sremskoj Mitrovici.{{sfn|Lazić|Majski|1977|pp=74-76}} * '''20. siječnja 1942:''' Jedna od masovnih likvidacija u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]] koju je moguće kronološki locirati i strukturirati na osnovu svjedočenja nekoliko preživjelih logoraša. Prema svjedočenju više logoraša, toga dana je u logoru ubijeno oko 120 zatočenika koji su se kao bolesnici nalazili u improviziranoj logorskoj bolnici. Najodgovorniji za ovaj zločin bio je upravnik logora [[Vjekoslav Maks Luburić]].{{sfn|Miletić|1987|pp=248}} * '''20.-21. siječnja 1942:''' Ubojstvo 102 stanovnika sela [[Batinova Kosa]] pokraj [[Vrginmost]]a. Od ovog broja stradalih, 20. siječnja 1941. u Ratkovića Strani u selu Čemernica, ubijeno je 74 stanovnika Batinove Kose, mahom žena i djece. Ostatak stradalih ubijen je u selu Batinova Kosa, 21. siječnja. Među žrtvama pokolja 20-21. siječnja, bilo je 32 djece. Selo je spaljeno. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=292-307}}{{sfn|Maslić|2010|pp=289-294}} * '''20.-21. siječnja 1942:''' Stradanje srpskog stanovništva na području [[Donji Borač|Donjeg Borča]] (sela u gornjem toku Neretve: Kruščica, Pločnik, Presedovac, Porija, Obrnja, na lijevoj obali Neretve i Krupac, Dubrava, Trnovica, Mekoči, Cerova, Rastovac i Klinja, na desnoj obali rijeke). U literaturi se spominje stradanje 49 lica (13 staraca, 24 žene i 12 djece). Stradanje bi bilo veće da nije došlo do evakuacije stanovništva u sela pod partizanskom kontrolom. Sva ova naselja su opljačkana i spaljena.{{sfn|Skoko|1991|pp=348-354}} * '''22.-30. siječnja 1942:''' Ofenziva ustaško-domobranskih snaga i oružništva (žandarmerije) NDH na slobodni teritorij između [[Kostajnica|Kostajnice]] i [[Petrinja|Petrinje]] na [[Banija|Baniji]]. Ovim snagama zapovijedao je pukovnik [[Ivan Mrak]]. Ubojstva, uhićenja, pljačke i paljenje izvršeni su u sljedećim selima: [[Svinjica]], [[Staro Selo (Petrinja)|Staro Selo]], [[Jabukovac (Petrinja)|Jabukovac]], [[Mlinoge]], [[Jošavica]], [[Komogovina]]. Na osnovu raspoloživih podataka nije moguće rekonstruirati broj ubijenih stanovnika ovih sela. Većina stanovnika uspjela je pobjeći na Šamaricu uoči i za vrijeme napada.{{sfn|Đurić|1988|pp=105-106}} Prema podacima NDH provenijencije u ovom razdoblju ustaše su opljačkali i popalili [[Komogovina|Komogovinu]], [[Zrilić]], [[Gronja Pastuša|Gornju Pastušu]], [[Donja Pastuša|Donju Pastušu]] i [[Rakovac]], pobivši prema vlastitom priznanju "70-100" žena, djece i staraca iz tih sela.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=39}} * '''24.-30. siječnja 1942:''' Prema izvještaju ustaškog Zapovjedništva vojne krajine iz Sarajeva, u [[logor Jasenovac]] je od 24. do 20. siječnja 1942. upućeno 185 Srba s područja [[Višegrad]]a, [[Čajniče|Čajniča]] i [[Rogatica|Rogatice]].{{sfn|Miletić|1987|pp=151}} * '''25. siječnja 1942:''' Ustaše i pripadici oružništva (žandarmerije) NDH zapalili polovinu sela [[Obljaj]] (kotar Glina) i nekoliko zaselaka susjednog sela [[Bosanska Bojna]]. Lokalno stanovništvo na vrijeme se povuklo koristeći zaštitu partizana. Toga dana neutralizirana je oružnička postaja u Obljaju.{{sfn|Đurić|1988|pp=101}} * '''25. siječnja 1942:''' U ustaški zatvor u [[Zagreb]]u sprovedena 3 komunista hrvatskog porijekla uhvaćena u blizini Siska. Dvojica su kasnije sprovedena u [[logor Jasenovac]] gdje su ubijeni.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=45}} * '''29.-30. siječnja 1942:''' Pokolj nad stanovništvom sela [[Šegestin]], [[Oraovica (Dvor na Uni)|Oraovica]] i [[Draškovac]] pokraj [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]], bez obzira na starost i spol. Zločin se dogodio u selu Šegestin. Pokolj su izvršili ustaše iz sela [[Zrin]], [[Divuša]], [[Unčani]] i [[Struga Banska]], pokraj Dvora i pripadnici ustaške bojne pod zapovjedništvom pukovnika [[Narcis Jaszenski|Narcisa Jaszenskog]]. Postoje različiti podaci o broju stradalih. Jedni izvori navode 189 žrtava, a drugi izvori ističu 273 stradala stanovnika ovih sela, pri čemu se navodi da je ubijeno 84 stanovnika Šegestina (38 djece, 26 žena i 23 muškarca), dok se za ostatak žrtava navodi da su bili iz Oraovice i Draškovca. Sva tri sela su opljačkana i spaljena.{{sfn|Nidžović-Džakula|Smoljenović|2002|pp=59}}{{sfn|Đurić|1988|pp=106-107}} == Veljača 1942. == * '''3.-4. veljače 1942:''' Stradanja stanovništva sela [[Piskavica]], između [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Prijedor]]a. Pokolj je izvršen u zaseoku Miloševići gdje je ubijeno 54 stanovnika, bez obzira na pol i starost, od kojih je 17 spaljeno u kući Jovana Miloševića. Među ubijenima bilo je 23 djece. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Ćurguz|Vignjević|1982|pp=391-392}} * '''7. veljače 1942:''' Masovni pokolj nad srpskim stanovništvom u naseljima nedaleko od [[Banja Luka|Banje Luke]]: rudnik Rakovac, [[Drakulić]], [[Motike]], [[Šargovac]]. Najprije je u rudniku Rakovac ubijeno 37 rudara srpske nacionalnosti, a potom u selu Drakulić ubijeno je hladnim oružjem i tupim predmetima, kako se ističe u literaturi, oko 1430 lokalnih Srba, bez obzira na starost i spol. Isti postupak počinjen je i u obližnjim Motikama, gdje je ubijeno 672 lica, i Šargovcu, gdje je ubijeno 114 lica. Ukupno je u ova četiri naselja ubijeno oko 2216 lica.{{sfn|Mirković|2009|pp=54}} Tijekom 1982. objavljeni su poimenični podaci za 1038 stradalih stanovnika Drakulića, 54 stradala stanovnika Motika i 87 stradalih stanovnika Šargovca.{{sfn|Ćurguz|Vignjević|1982|pp=393-414}} Zločin su izvršili ustaše iz Banje Luke i okolnih naselja, predvođene fratrom [[Vjekoslav Filipović|Vjekoslavom Filipovićem]] (Miroslavom Majstorovićem), koji je osobno sudjelovao u ubijanju, dok je najodgovorniji za organiziranje zločina bio [[Viktor Gutić]], veliki župan i stožernik Ustaškog stožera Sana i Luka. * '''12. veljače 1942:''' Transport 17 Židova iz [[Zagreb]]a u [[logor Jasenovac]]. Objavljena su imena transportiranih lica.{{sfn|Miletić|1986b|pp=166}} * '''sredina veljače 1942:''' Transport 94 lica židovske nacionalnosti, stanovnika grada [[Zenica|Zenice]] u [[logor Jasenovac]] i [[logor Stara Gradiška]]. Transportirani su židovske žene, djeca, starci i manji broj odraslih muškaraca (većina odraslih židovskih muškaraca iz Zenice transportirani su u logor Jasenovac 20. rujna 1941). Zeničke žene i najmlađa djeca otpremljeni su u logor Stara Gradiška, a ubrzo potom iz Stare Gradiške transportirani su u [[logor Đakovo]], gdje su svi stradali.{{sfn|Pinto|1987|pp=166}} * '''sredina veljače 1942:''' Transport većeg broja židovskih stanovnika [[Visoko (BiH)|Visoko]]g u ustaške logore. Transportirani su židovske žene, djeca i starci. Većina židovskih muškaraca iz Visokog transportirana je u logor Jasenovac 30. listopada 1941). Od predratnih 199 Jevreja u Visokom rat je preživjelo samo 18 osoba. Realno je pretpostaviti da je u veljači 1942. u logor internirano nešto više od 100 lica.{{sfn|Pinto|1987|pp=172}} == Ožujak 1942. == * '''1. ožujka 1942:''' Uhićenje većeg broja stanovnika srpskog sela Benkovac pokraj [[Okučani|Okučana]], u kotaru [[Nova Gradiška]].{{sfn|Škiljan|2009|pp=45}} * '''3.-4. ožujka 1942:''' Stradanje stanovništva sela [[Crnaja (Cazin)|Crnaja]], zapadno od [[Cazin]]a. Zločin su izvršili ustaše i pripadnici Muslimanske milicije iz sela [[Šturlić]]. Selo je opljačkano i spaljeno, dio stanovništva pobijen,a veći dio stanovništva je izbjegao na Kordun. Ovo selo do tada je bilo pošteđeno većih stradanja zbog spremnosti lokalnog stanovništva da pristupi ustanku. Prema objavljenim podacima, selo Crnaja je tijekom 1942. imalo 77 žrtava fašističkog terora. Znatan broj od ovih 77 stradao je početkom ožujka 1942. Selo je ukupno imalo 161 žrtvu fašističkog terora tijekom rata.{{sfn|Škiljan|2009|pp=161-168, 366-368}} * '''4. ožujka 1942:''' Napad ustaško-domobranskih snaga (4. posadni ustaško-domobranski zdrug pod zapovjedništvom pukovnika [[Ivan Mrak|Ivana Mraka]]) na selo [[Dragotina]], istočno od [[Glina (grad)|Gline]]. Prema izvorima partizanske provenijencije toga dana u Dragotini ubijeno je oko 50 stanovnika.{{sfn|Đurić|1988|pp=113}} * '''sredina ožujka 1942:''' Kolektivna deportacija romskog stanovništva iz okoline [[Virovitica|Virovitice]] u [[logor Jasenovac]], bez obzira na starost i spol. Iz naselja Lješčare odvedeno je oko 140, a iz Špišić Bukovice oko 40 osoba. Niko od njih nije preživio rat.{{sfn|Škiljan|2010|pp=346}} * '''21.-22. ožujka 1942:''' Ubojstvo 72 stanovnika sela [[Komesarac]] pokraj [[Cetingrad]]a (kotar Slunj). Među ubijenima bilo je 41 dijete. Zločin je izvršen na nekoliko lokacija u selu i okolini. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=997-1001}} * '''23. ožujka 1942:''' Ubojstvo 40 stanovnika sela [[Brezovac]], nedaleko od Rakovice (kotar [[Slunj]]). Većina stanovnika zaklana je u Brezovcu,a jedan dio je ubijen u Furjanu. Među ubijenima bilo je 14 djece. Selo Brezovac je tijekom Drugog svjetskog rata imalo 69 žrtava fašističkog terora, pri čemu su ustaše pobili većinu stradalih. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1071-1073}} * '''23. ožujka 1942:''' Ubojstvo 52 srpska stanovnika sela [[Furjan]] pokraj [[Slunj]]a. Zločin se dogodio u selu Furjan. Među ubijenima bilo je 23 djece. Selo Furjan imalo je ukupno 122 žrtve fašističkog terora, pri čemu su većinu žrtava ubili ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1107-1110}} * '''23. ožujka 1942:''' Ubojstvo komunistice[[Nada Dimić|Nade Dimić]] u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]]. Nada Dimić je kasnije proglašena za narodnu heroinu. Uhićena je 4. prosinca 1941. Mučena je u ustaškom zatvoru i logoru.{{sfn|SZ Hrvatska|1981|pp=139}} * '''23. ožujka 1942:''' Jedna od masovnih likvidacija u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]] koju je moguće kronološki locirati i strukturirati na osnovu svjedočenja nekoliko preživjelih logoraša. Prema svjedočenju više logoraša, toga dana je u logoru ubijeno 50-60 zatočenika koji su se kao bolesnici nalazili u improviziranoj logorskoj bolnici. Najodgovorniji za ovaj zločin bio je upravnik logora [[Vjekoslav Maks Luburić]].{{sfn|Miletić|1987|pp=248}} Drugi izvor navodi da se zločin dogodio 18. ožujka 1942. i da je tada ubijeno 20 bolesnika iz logorske bolnice.{{sfn|Miletić|1987|pp=374}} * '''25. ožujka 1942:''' Ubojstvo 13 stanovnika sela [[Komić]] pokraj [[Udbina|Udbine]]. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Krajem godine, 14. prosinca 1942., u Komiću je ubijeno 26 lokalnih stanovnika, bez obzira na starost i spol. Prethodne godine, 1. kolovoza 1941., ubijeno je 19 seoskih muškaraca.{{sfn|ŽFT Korenica-Udbina|1979|pp=1106-1107}} * '''28. ožujka 1942:''' U [[logor Jasenovac]] i u [[logor Stara Gradiška]] upućeno preko 100 Židova iz [[Travnik]]a, svih uzrasta i oba spola. Objavljeni su poimenični podaci o 86 deportiranih travničkih Židova, pri čemu njihova djeca u ustaškom dokumentu nisu poimenice navedena.{{sfn|Miletić|1987|pp=188}} == Travanj 1942. == * '''početak travnja 1942:''' Ubojstvo 20 komunista hrvatskog podrijetla u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]]. Komunisti su zatočeni u jednu ćeliju i ubijeni su glađu i žeđu. Zločinom je upravljao [[Vjekoslav Maks Luburić]], koji je tada boravio u Staroj Gradiški. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Amulić|Huber|1980|pp=28-29}} * '''2.-3. travnja 1942:''' U selu [[Staza]] pokraj [[Kostajnica|Kostajnice]] oružništvo (žandarmerija) NDH uhitila 8 muškaraca srpske nacionalnosti pod sumnjom da pomažu [[NOP]]. U izvoru se ne navodi daljnja sudbina ovih ljudi.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=238}} * '''3. travnja 1942:''' Ubojstvo 93 stanovnika sela [[Begovo Brdo (Slunj)|Begovo Brdo]], pokraj [[Cetingrad]]a, u kotaru [[Slunj]]. Među ubijenima bilo je 39 djece. Zločin nad lokalnim stanovništvom počinjen je u samom selu i na lokalitetu Latićke kod sela Batnoge. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=978-981}} Prema podacima povjesničara Đure Zatezala ustaše iz Pavelićeve tjelesne bojne pod zapovjedništvom Ante Moškova, ubile su 3. travnja 1942. 121 stanovnika iz Begovog Brda i nekoliko okolnih sela, pri čemu je najveći broj stradalih bio iz Begovog Brda. "Njih 73 su poklali ustaše u šumi Latićkima kod sela Batnoge iskopavši pod batinama zločinaca sami sebi masovnu grobnicu. Istoga dana hvatali su srpske seljake kod njihovih kuća, na njivama i pobili ih 48." U zločinu su sudjelovali i ustaše sa područja Cetingrada i Slunja. Poznata su imena pojedinih počinitelja zločina.{{sfn|Zatezalo|2005|pp=158-165}} Selo je ponovo stradalo 26. travnja 1942. kada su ustaše ubili 22 lokalna stanovnika. Begovo Brdo je imalo ukupno 134 žrtve fašističkog terora i 8 palih boraca. * '''3. travnja 1942:''' Ubojstvo 9 stanovnika sela [[Polojski Varoš]], pokraj [[Cetingrad]]a, u kotaru [[Slunj]]. Jedan dio žrtava ubijen je na lokalitetu Latićke kod Batnoge. Selo je imalo ukupno 38 žrtava fašističkog terora tijekom rata. Objavljeni su podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1015-1016}} * '''3. travnja 1942:''' Ubojstvo 15 srpskih stanovnika sela [[Gornja Žrvnica]], pokraj [[Cetingrad]]a, u kotaru [[Slunj]]. Većina ubijenih bili su žene i djeca. Među ubijenima bilo je 5 djece. Zločin je počinjen u selu Gornja Žrvnica. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=995-996}} * '''3.-4. travnja 1942:''' Ubojstvo 16 stanovnika sela [[Samarevci]] pokraj [[Cetingrad]]a, u kotaru [[Slunj]]. Među ubijenima bilo je 10 djece. Zločin nad lokalnim stanovništvom počinjen je u samom selu. Selo je imalo ukupno 28 žrtava fašističkog terora tokom rata. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1019-1020}} * '''3.-10. travnja 1942:''' Ubojstvo 11 stanovnika sela [[Kutanja]] pokraj [[Veljun]]a u šumi Otmić. Objavljeni su podaci o stradalima. Selo Kutanja imalo je 21 žrtvu fašističkog terora, pri čemu su većinu ubili ustaše.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1122-1123}} * '''5. travnja 1942:''' Ubojstvo 52 srpska stanovnika sela [[Snos]] pokraj [[Veljun]]a. Među ubijenima bilo je 19 djece. Većina žrtava ubijena je u selu Snos, a manji dio u okolini. Nedugo zatim, 10. travnja, ubijeno je još 6 stanovnika sela Snos, pretežno u obližnjem selu [[Rabinja]]. Snos je tijekom rata imao 85 žrtava fašističkog terora, pri čemu su većinu žrtava ubili ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1126-1128}} * '''10. travnja 1942:''' Stradanje 220 stanovnika srpskog sela [[Katinovac]] pokraj [[Topusko]]g, pretežno žena i djece, u vrijeme ustaško-domobranske ofenzive na Petrovu goru. Žrtve su na prijevaru pohvatane, kao sudionici zbjega, od strane ustaša i domobrana i zatim ubijene u selu od strane ustaša. Najveći broj žrtava ubijen je kolektivnim spaljivanjem. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Selo Katinovac je tijekom Drugog svjetskog rata imalo 411 žrtava fašističkog terora i 50 poginulih partizanskih boraca, dok je 58 stanovnika umrlo od tifusa.{{sfn|Baić|1980|pp=537-566}} * '''10.-11. travnja 1942:''' Stradanje 13 srpskih stanovnika sela [[Pašin Potok]] pokraj [[Cetingrad]]a, u kotaru [[Slunj]]. Selo je imalo ukupno 83 žrtve fašističkog terora. Tijekom 1942. u logoru Stara Gradiška stradao je 21 stanovnik Pašinog Potoka. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1011-1013}} * '''14.-15. travnja 1942:''' Kolektivna deportacija stanovnika srpskog sela [[Mlaka]] pokraj Jasenovca, bez obzira na starost i spol, u [[logor Jasenovac]]. U noći 13.-14. travnja 1942. uhićeno je gotovo cjelokupno stanovništvo sela, najmanje oko 1.100 ljudi. Zarobljavanje je izbjeglo samo 18 stanovnika koji su se uspjeli sakriti. Iste večeri u selu su ubijena 24 muškaraca. Nedugo nakon deportacije u Jasenovac, stanovnici Mlake su sprovedeni u logor u Staroj Gradiški, gdje je izvršena njihova selekcija. Oni koji su bili sposobni za rad deportirani su u njemačke logore. Muškarci su 2. svibnja 1942. deportirani u Prihvatni logor Zemun (Staro sajmište). Zatim su u rujnu 1942. prebačeni u obližnji Logor Organizacije Tot na Ušću, da bi u listopadu Dunavom bili deportirani u Njemačku, a zatim u Norvešku, gdje je većina umrla ili ubijena. Dio radno sposobnih žena je također sproveden u njemačke logore. Ostatak stanovništva: žene, djeca i radno nesposobni muškarci ubijeni su u logoru Jasenovac. Objavljeni su poimenični podaci za za 933 stradala stanovnika Mlake u Drugom svjetskom ratu. Od ovog broja 286 su djeca mlađa od 14 godina. Realno je pretpostaviti da ovo nije konačan broj žrtava. Od 161 stanovnika Mlake interniranih u nacističke logore u Norveškoj, u ovim logorima stradalo je 117 lica. Nekoliko dana prije deportacije Mlačana u logore stanovnici susjednog srpskog sela [[Jablanac Jasenovački]] izbjegli su preko Save na slobodni teritorij pod kontrolom partizana.{{sfn|Dragić|1989|pp=41-104}} * '''15. travnja 1942:''' Transport 56 muškaraca iz ustaškog zatvora u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u [[logor Jasenovac]]. Ovi ljudi bili su iz seoskih naselja sa područja Banje Luke, Manjače, Lijevča polja i Prnjavora (sela: Obrovac, Kokori, Ljubačevo, Dobrnja, Slatina, Romanovci, Braniševci, Krupa na Vrbasu, Skakavci, Brezičani).{{sfn|Miletić|1987|pp=255-256}} * '''sredina travnja 1942:''' Uhićenje oko 250 stanovnika [[Sarajeva]]. Prema svjedočenju preživjelog uhićenika, od ovog broja 2/3 su bili lica srpske, a ostatak hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Od oko 250 uhićenika, oko 180 je ubrzo transportirano u [[logor Jasenovac]], odakle je oko 150 uhićenika 17. svibnja 1942. transportirana u Prihvatni logor Zemun na Starom sajmištu.{{sfn|Miletić|1987|pp=324-326}} * '''sredina travnja 1942:''' Kolektivna deportacija romskog stanovništva iz Turanovca i Dugog Sela (kotar Virovitica) u [[logor Jasenovac]]. Postojeći podaci govore o deportaciji 44 lica. Svi su stradali u logoru.{{sfn|Škiljan|2010|pp=346}} * '''sredina travnja 1942:''' Sprovođenje u [[logor Jasenovac]] 14 stanovnika sela [[Čečavac]] pokraj [[Požega|Slavonske Požege]]. Svi su stradali u logoru. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Bjelić|2008|pp=72}} * '''sredina travnja 1942:''' Sprovođenje treće grupe Židova iz [[Zenica|Zenice]] u [[logor Jasenovac]]. U ovoj grupi nalazilo se 16 muškaraca, žena i djece. Svi su stradali u logoru. Prva grupa zeničkih Židova transportirana je u logor u rujnu 1941., a druga grupa u travnju 1942.{{sfn|Pinto|1987|pp=166}} * '''16. travnja 1942:''' Uhićenje 24 lica bošnjačke i 10 lica srpske nacionalnosti u [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, "zbog pomaganja partizanima". Uhićenici su transportirani u ustaški zatvor u Sarajevu, a odatle, 10. svibnja 1942., dijelom u [[logor Jasenovac]].{{sfn|Miletić|1986b|pp=164}} * '''18. travnja 1942:''' Stradanje stanovnika sela [[Crni Potok (Topusko)|Crni Potok]] pokraj [[Topusko]]g. Toga dana ustaše su na prijevaru pohvatali 64 žene i djece iz Crnog Potoka, u zbjegu na Petrovoj gori. Od 64 žrtve, 18 je spaljeno. Tijekom i nakon ustaške ofenzive na Petrovu goru stradalo je 112 stanovnika Crnog potoka. Tijekom Drugog svjetskog rata selo je imalo ukupno 376 ubijenih, poginulih i lica umrlih od tifusa, među kojima je 58 palih boraca. Objavljeni su podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=381-402}} * '''18. travnja 1942:''' Masovna uhićenja romskih stanovnika na području [[Bosiljevo|Bosiljeva]] pokraj [[Duga Resa|Duge Rese]]. Uhićeno je 7 stanovnika sela [[Bosiljevski Potok]], 11 stanovnika sela [[Otok na Dobri]], 7 stanovnika sela [[Johi]], 6 stanovnika sela [[Podrebar]], 3 stanovnika sela [[Radočaji]], 7 stanovnika sela [[Skoblić Brdo]], 5 stanovnika sela [[Skukani]], 7 stanovnika sela [[Tomašići]], 11 stanovnika sela [[Varoš Bosiljevska]]. Uhićeni su sprovedeni u [[logor Jasenovac]] gdje su ubijeni 8. lipnja 1942.{{sfn|ŽFT Duga Resa|1986|pp=1094-1098}} * '''23. travnja - 3. svibnja 1942:''' Prema podacima [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] od 23. aprila do 3. maja 1942. u kotaru [[Ludbreg]] uhvaćeno je 11 komunista, a 1 je ubijen, u kotaru [[Varaždin]] uhvaćeno je 7 komunista, a 5 je ubijeno, u kotaru [[Koprivnica]] uhvaćeno je 5 komunista, a 3 su ubijena.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=280}} Ubojstva i uhićenja komunista na području kotara Varaždin odigrala su se u selu [[Jalkovec]]. * '''25. travnja 1942:''' Uhićeno 4 lica hrvatske nacionalnosti u selu [[Ladešić Draga]] pokraj [[Duga Resa|Duge Rese]]. Uhićenici su sprovedeni u [[logor Stara Gradiška]] gdje su ubijeni.{{sfn|ŽFT Duga Resa|1986|pp=1110}} * '''26. travnja 1942:''' Ubojstvo 22 stanovnika sela Begovo Brdo, pokraj [[Cetingrad]]a, u kotaru [[Slunj]]. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Prethodno, 3. travnja 1942., ustaše su ubili 91 stanovnika [[Begovo Brdo|Begovog Brda]].{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=978-982}} * '''29. travnja 1942:''' U selu [[Jalkovec]] pokraj [[Varaždin]]a od strane oružništva (žandarmerije) NDH ubijeno 5 komunista, a 6 ih je zarobljeno. Među ubijenima bili su [[Florijan Bobić]] i [[Marija Vidović]], kasnije proglašeni za narodne heroje. Sve žrtve bile su hrvatske nacionalnosti.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=301}} == Svibanj 1942. == * '''1. svibnja 1942:''' U mjestu [[Ivanec]] i okolnim selima u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] pripadnici Ustaške doknadne bojne ubile jednog komunista, ranile drugog komunista i uhitili 13 osoba za koje se navodi da su "poznati komunisti". Sva osobe bile su hrvatske nacionalnosti, osim jednoga. U izvoru nije navedena daljnja sudbina ovih osoba.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=280-283}} * '''3.-5. svibnja 1942:''' Ubojstvo 16 srpskih muškaraca u selu [[Rabinja]] pokraj [[Veljun]]a. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1125-1126}} * '''5. svibnja 1942:''' Masovna uhićenja romskog stanovništva na području [[Duga Resa|Duge Rese]]. Toga dana ustaše su uhitili 15 romskih stanovnika [[Carevo Selo|Carevog Sela]] pokraj [[Barilović]]a (među uhićenima je bilo 6 djece, 5 žena i 4 odrasla muškarca), 4 romska stanovnika [[Koranski Breg|Koranskog Brega]] i 40 stanovnika [[Mrežnički Brig|Mrežničkog Briga]]. Svi su pobijeni u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]] tijekom 1942. Objavljena su imena stradalih{{sfn|ŽFT Duga Resa|1986|pp=1091-1104}} * '''6. svibnja 1942:''' Stradanje Židova u gradu [[Vlasenica|Vlasenici]]. Zločin je izvršila ustaška [[Crna legija]] na lokalitetu Ružina Voda, između [[Vlasenica|Vlasenice]] i [[Han Pijesak|Han Pijeska]]. U dostupnoj literaturi ne navodi se broj ubijenih vlaseničkih Židova u ovim okolnostima.{{sfn|Pinto|1987|pp=181}} * '''6.-8. svibnja 1942:''' Uhićenje komunista i naoružanih "vojnih bjegunaca" u selu [[Poznanovec]] pokraj [[Zlatar (Hrvatska)|Zlatara]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Uhićeno je 18 lica, a jedno lice, za koga se navodi da je "vojni bjegunac", je ubijeno. Među uhićenima, 15 su bili stanovnici Poznanovca, a 3 [[Gornja Bedekovčina|Gornje Bedekovčine]]. Svi su bili hrvatske nacionalnosti. Uhćenja i ubojstva izvršili su pripadnici oružništva NDH. Uhićenici su bili prebačeni u ustaški zatvor u Zagrebu. U izvoru nije navedena daljnja sudbina ovih lica.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=309-313}} * '''8. svibnja 1942:''' Kolektivna deportacija srpskog stanovništva mjesta [[Jasenovac]] i [[Uštica]] u [[logor Jasenovac]]. Prilikom uhićivanja ubijeno je nekoliko osoba. Uhićeno je više stotina osoba. Prema svjedočenjima preživjelih, sutradan, 9. svibnja, uhićene žene i djeca iz jasenovačkog logora deportirani su u [[logor Stara Gradiška]]. Iz [[Logor Staro sajmište|Prihvatnog logora na Starom sajmištu]], 27. svibnja 1942. oslobođeno je 19 zatočenih stanovnika Jasenovca i Uštice, koji su prethodno transportirani u ovaj logor iz logora Jasenovac.{{sfn|Miletić|1987|pp=302-304}} Većina uhićenih je stradala u ustaškim logorima, dok je određen broj radno sposobnih muškaraca i žena transportiran u njemačke logore. Tijekom Drugog svjetskog rata stradalo je 367 stanovnika mjesta Jasenovac kao žrtve fašističkog terora.{{sfn|JUSP Jasenovac|2007}} * '''8. svibnja 1942:''' Uhićenje 32 romska stanovnika sela [[Ponorac]] pokraj [[Duga Resa|Duge Rese]]. Uhićenici su transportirani u [[logor Jasenovac]] gdje su ubijeni. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Duga Resa|1986|pp=1115-1116}} * '''9. svibnja 1942:''' Uhićenje poznatog hrvatskog ljevičara i HSS-ovca, [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovila Pavleka Miškine]] u selu [[Đelekovec]] pokraj [[Koprivnica|Koprivnice]].{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=321-322}} Miiškina je već sutradan sproveden u ustaški logor. Ubijen je najvjerojatnije u srpnju 1942., ali ostaje nepoznanica je li se to dogodilo u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]] ili u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]]. Miškina je bio uhićivan i prethodne 1941. godine. * '''10. svibnja 1942:''' Ubojstvo 27 stanovnika sela [[Poljani (Topusko)|Poljani]] smještenog nedaleko od [[Topusko|Topsukog]]. Žrtve su ubijene na Petrovoj gori, u zbjegu. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=744-752}} * '''10. svibnja 1942:''' Ubojstvo 17 stanovnika srpskog sela [[Udbinja]] pokraj Skakavca, na Kordunu, na stratištu Domačaj lug, nedaleko od Skakavca.{{sfn|Cimeša|2011|}} * '''11. svibnja 1942:''' Ubojstvo 111 mještana sela [[Pecka]], smještenog između [[Vrginmost]]a i Velike Kladuše, na Kordunu. Zločin se dogodio na Petrovoj gori u vrijeme ustaško-domobranske ofenzive. Većina ubijenih bili su žene i djeca. Prethodno, 3. kolovoza 1941., ustaše su ubili 56, a 13.-17. rujna 1941. još 43 stanovnika. Selo je imalo ukupno 333 stradalih tijekom rata, od čega 289 žrtava fašističkog terora. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=657-679}} * '''12. svibnja 1942:''' Ubojstvo 33 stanovnika sela [[Malička]], pokraj [[Vrginmost]]a, na Kordunu. Zločin se dogodio na Petrovoj gori u vrijeme ustaško-domobranske ofenzive. Većina ubijenih bili su žene i djeca. Selo je imalo ukupno 87 žrtava fašističkog terora tijekom rata. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=623-633}} * '''12. svibnja 1942:''' Ubojstvo 215 stanovnika sela [[Perna (Topusko)|Perna]], pokraj [[Vrginmost]]a, na Kordunu. Zločin se dogodio na Petrovoj gori u vrijeme ustaško-domobranske ofenzive. Većina ubijenih bili su žene i djeca. Selo je imalo ukupno 388 žrtava fašističkog terora tijekom rata, od čega 170 djece. Ako uračunamo poginule partizanske borce i umrle od tifusa u zbjegu, onda je selo imalo 572 stradalih stanovnika. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Baić|1980|pp=679-615}} * '''14.-15. svibnja 1942:''' Deportacija u [[logor Jasenovac]] i [[Logor Jasenovac|logor Stara Gradiška]] oko 1.800 pretežno žena, djece i staraca, iz zbjega na [[Petrova gora|Petrovoj gori]], koji su se počev od 14. svibnja 1942. predali ustašama. Većina ovih ljudi nije preživjela rat. Iz sela Vojišnica je u logorima NDH i na raznim stratištima nakon 14. svibnja 1942. stradala je 121 osoba, od čega 66 djece.{{sfn|Zatezalo|2005|pp=76-114}} Prema svjedočenju 19 preživjelih zatočenika logora Jasenovac sa područja kotara Vojnić moguće je kronološki locirati deportaciju uhvaćenih stanovnika Korduna u logore. Jedan dio radno sposobnih muškaraca i žena transportiran je od 19. svibnja 1942. u njemačke logore, uključujući Prihvatni logor Zemun, ali i logore u Njemačkoj i Norveškoj, gdje su mnogi ubijeni ili umrli. Manji broj logoraša (19 spomenutih svjedoka) oslobođen je krajem svibnja 1942. iz Prihvatnog logora Zemun i prebačen je u Srbiju.{{sfn|Miletić|1987|pp=378-371}} * '''sredina svibnja 1942:''' "Prije rata u [[Zvornik]]u je bilo oko 118 Židova. U svibnju 1942. tadašnji zapovjednik mjesta Ljubomir Vujina, ustaški natporučnik, rodom iz Sarajeva, sa ostalim ustašama pohvatao je sve Židove iz Zvornika, odveo ih u [[Šabac]] i predao Nijemcima, koji su ih odveli u [[Logor Banjica|logor Banjicu]]."{{sfn|Pinto|1987|pp=169}} * '''17. svibnja 1942:''' Deportacija 770 stanovnika sela [[Kinjačka]], [[Bestrma]] i [[Blinjski Kut]] u [[logor Jasenovac]]. Sela se nalaze na Baniji, između [[Sunja|Sunje]] i [[Sisak|Siska]]. Ovaj broj proizilazi iz izvještaja 1. domobranskog zbora Glavnom stožeru Ministarstva domobranstva NDH, u kome se ističe da je među deportiranima bilo 210 muškaraca i 560 žena i djece. Iz izvještaja se može naslutiti da su deportaciju izvršili pripadnici Hrvatskog domobranstva. Sela su opljačkana.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=339}} * '''19.-20. svibnja 1942:''' Kolektivno uhićenje srpskih stanovnika sela [[Bodegraje]] i [[Lađevci]] pokraj [[Okučani|Okučana]] u kotaru [[Nova Gradiška]]. Tijekom rata ustaše su u logore odveli 100 stanovnika Lađevaca i 133 stanovnika Bodegraja. Od ovog broja poimenice je poznato 98 stanovnika Lađevca i 98 stanovnika Bodegraja koji su stradali u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Poznati su podaci za stanovnike pojedinih naselja koji su stradali u ovim okolnostima. {{sfn|Škiljan|2009|pp=46-47}} * '''20. svibnja 1942:''' Kolektivno uhićenje srpskih stanovnika sela [[Rađenovci]], [[Rajičići]] i [[Milisavci]] (kotar [[Novska]]) i [[Alavuke]] (kotar [[Pakrac]]). Uhićeni stanovnici ovih srpskih sela deportirani su u [[logor Stara Gradiška]] (na putu do Gradiške ubijeno je sedam mještana Milisavaca), gdje su neki ubijeni, da bi zatim jednim dijelom bili deportirani u [[logor Jasenovac]], gdje će također znatno stradati. Jedan dio seljana je prošao i kroz njemačke logore. Tijekom rata stradalo je 97 stanovnika Milisavaca, 211 stanovnika Rajičića i 209 stanovnika Rađenovaca.{{sfn|Škiljan|2009|pp=45-47}} * '''20. svibnja 1942:''' Strijeljanje 2 pripadnika [[NOP]]-a u [[Zagreb]]u.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=356}} * '''28. svibnja 1942:''' Prema dopisu ustaškog redarstva iz Zagreba upravi [[Logor Jasenovac|logora Jasenovac]], iz okolice [[Zagreb]]a u logor je deportirano 69 romskih muškaraca i mladića. U dokumentu su navedeni poimenični podaci o deportiranima. U dokumentu se ne spominju žene i djeca ovih lica iako postoji velika vjerojatnost da su pripadnici ustaškog redarstva izvršili kolektivnu deportaciju romskih obitelji u logor, što je bila praksa koju su upražnjavali posebice tijekom 1942. godine.{{sfn|Miletić|1987|pp=291}} * '''28. svibnja 1942:''' Uhićenje 6 romskih stanovnika sela [[Jakovci Netretićki]], 8 romskih stanovnika sela [[Kolenovac]], 11 romskih stanovnika sela [[Ladešić Draga]], 4 romska stanovnika sela [[Veliki Modruš Potok]] pokraj [[Duga Resa|Duge Rese]]. Uhićenici su deportirani u [[logor Jasenovac]] gdje su pobijeni. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Duga Resa|1986|pp=1109-1110}} * '''kraj svibnja 1942:''' Krajem travnja 1942. započela je izgradnja sabirnog logora za Židove u [[Osijek]]u, po nalogu [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]. Logor je poznat pod nazivom [[Logor Tenja]] i nalazio se između Osijeka i obližnjeg mjesta [[Tenja]]. Prvi osječki Židovi izolirani su u logoru krajem svibnja 1942. (prethodno, u ljeto 1941., oko 500 osječkih židovskih muškaraca transportirano je za Liku i pobijeno je u logoru Jadovno). Početkom srpnja u logoru je boravilo oko 2000 osječkih Židova i oko 500 Židova deportiranih s područja [[Donji Miholjac|Donjeg Miholjca]], [[Valpovo|Valpova]], [[Slatina|Podravske Slatine]] i [[Virovitica|Virovitice]]. Židovi iz okolnih gradova bili su deportirani u logor od sredine lipnja. Logor su osiguravali pripadnici osječke ustaške pripremne bojne. Jedan dio osječkih Židova bio je izoliran na još dvije lokacije u gradu. Prvi transport logoraša za Auschwitz krenuo je 15. kolovoza s oko 1.000 logoraša (pretežno djece), a drugi transport je krenuo 22. kolovoza (ostatak logoraša, oko 1.800 osoba). Rat je preživjelo svega nekoliko deportiranih.{{sfn|Živaković-Kerže|2006|pp=497-514}} Jedan dio logoraša sabirnog logora u Tenji (pretežno starija, bolesna i iznemogla lica, nesposobna za rad) ubijen je u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]], tijekom kolovoza 1942. godine.{{sfn|Romano|1980|pp=111-112}} == Lipanj 1942. == * '''početak lipnja 1942:''' Uhićenje oko 400 Roma iz [[Zemun]]a i okoline i njihova deportacija u [[logor Jasenovac]]. Uhićenje su izvršili pripadnici Hrvatskog domobranstva.{{sfn|Miletić|1987|pp=294-297}} * '''početak lipnja 1942:''' Sa područja kotara [[Županja]] u [[logor Jasenovac]], kako se ističe u izvještaju ustaškog redarstva iz Županje, upućeno "preko 2000" Roma (ili "83 vagona" Roma). Izvještaj je datiran na 5. lipnja 1942., što znači da se deportacija odvijala početkom lipnja. U izvještaju se spominju uhićeni Romi iz sela [[Vrbanja]], [[Bošnjaci]] i [[Drenovci]] i navodi se da je u seoskoj općini Vrbanja "od 500 Cigana umakao samo jedan, a u Bošnjacima od 418 Cigana, umakao je također samo jedan Ciganin", kao i podatak da su u Drenovcima uhićeni svi romski stanovnici, bez navođenja broja uhićenih.{{sfn|Miletić|1987|pp=299-300}} U jasenovačkom logoru istrijebljene su čitave romske zajednice iz sela sa područja kotara Županja. * '''2. lipnja 1942:''' Ubojstvo 118 srpskih civila u selu [[Gornje Primišlje]] (kotar [[Slunj]]), pretežno žena i djece. Mnoge žrtve su spaljene. Zločin je izvršen u selu Gornje Primišlje. Među ubijenima bilo je 34 djece. Kao žrtve fašističkog terora tijekom rata stradalo je 226 stanovnika Gornjeg Primišlja, pri čemu su većinu žrtava ubili ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o stradalom stanovništvu.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1047-1053}} * '''2. lipnja 1942:''' Ubojstvo 133 srpska stanovnika u selu [[Tobolić]] (kotar [[Slunj]]), pretežno žena i djece. Zločin je izvršen u selu Tobolić. Među ubijenima bilo je 51 dijete. U Toboliću je 2. lipnja 1942. ubijeno i 10 stanovnika sela [[Tržić]]. Kao žrtve fašističkog terora tijekom rata stradalo je 192 stanovnika Gornjeg Primišlja, pri čemu su većinu žrtava ubili ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o stradalom stanovništvu.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1055-1064}} * '''6.-7. lipnja 1942:''' Transport 24 osobe iz [[Banja Luka|Banje Luke]] u [[logor Jasenovac]]. Među uhićenicima bilo je 15 osoba bošnjačke, 6 srpske i 4 hrvatske nacionalnosti. Objavljeni su poimenični podaci o uhićenicima.{{sfn|Miletić|1987|pp=362}} * '''8. lipnja 1942:''' U selu [[Šarampovo]] pokraj [[Čazma|Čazme]] oružništvo NDH uhvatilo 3 partizana bez oružja i 8 "seljaka jataka". U izvoru se ne navodi daljnja sudbina ovih ljudi.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=493}} * '''9. lipnja 1942:''' U selu [[Narta]] pokraj [[Bjelovar]]a ubijena 3 stanovnika od strane oružništva NDH, zbog crtanja komunističkih simbola na lokalnoj crkvi.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=493}} * '''9.-10. lipnja 1942:''' Uhićenje 36 romskih stanovnika sela [[Šeketino Brdo]], 13 romskih stanovnika sela [[Donje Prilišće]], 12 romskih stanovnika sela [[Donje Stative]]pokraj [[Duga Resa|Duge Rese]]. Svi su deportirani u [[logor Jasenovac]] gdje su ubijeni. * '''9-15. lipnja 1942:''' Ustaše iz sela [[Zrin]] (kotar Dvor na Uni), tijekom ustaško-domobranske i njemačke ofenzive na slobodni teritorij Banije, izvršili su upade u okolna srpska naselja: [[Rogulje]], [[Šegestin]], [[Gornja Oraovica]], [[Donja Oraovica]], [[Šakanlije]], [[Šamarička Draga]], [[Šamarički Brđani]], [[Švrakarica]], [[Grabovica (Dvor)|Grabovica]], [[Gorička]]. U ovim selima ubijena su ukupno 23 stanovnika koji se nisu uspjeli povući u zbjeg na Šamarici.{{sfn|Đurić|1988|pp=149-150}} * '''10. lipnja 1942:''' U selu [[Gakovo]] pokraj [[Grubišno Polje|Grubišnog Polja]] ubijena 2 stanovnika od strane oružništva NDH, "radi sumnje komunizma".{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=493}} * '''12. lipnja 1942:''' U [[Zagreb]]u strijeljano 12 komunista, među kojima je 11 bilo hrvatske, a 1 srpske nacionalnosti. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|SZ Hrvatska|1984|pp=214}} * '''13. lipnja 1942:''' Uhićenje 22 lica romske nacionalnosti u selu [[Bijela Stijena]] između [[Okučani|Okučana]] i [[Pakrac]]a. Uhićenje je izvršila ustaška bojna Vjekoslava Luburića. Uhićene su čitave obitelji koje su zatim deportirane u [[logor Jasenovac]], gdje su svi ubijeni.{{sfn|Škiljan|2009|pp=46}} * '''15. lipnja - 5. srpnja 1942:''' U prvoj polovici lipnja1942. započeto je rasformiranje [[Logor Đakovo|logora Đakovo]]. Prvi transport zatočenika upućen je u [[logor Jasenovac]] 15. lipnja 1942., a posljednji 5. srpnja 1942. Procjenjuje se da je u transportima bilo oko 2.800 Židovki sa djecom i oko 280 Srpkinja sa djecom. Kako se ističe u literaturi, "neposredno po dolasku u Jasenovac svi su pobijeni".{{sfn|Romano|1980|pp=109}} * '''15. lipnja 1942:''' Likvidacija 32 osobe srpske nacionalnosti u [[Dvor na Uni|Dvoru na Uni]]. Riječ je o osobama uhvaćenim na području kotara Dvor na Uni tijekom ustaško-domobranske i njemačke ofenzive na slobodnom teritoriju Banije, 9.-15. lipnja 1942.{{sfn|Đurić|1988|pp=150}} * '''15. lipnja 1942:''' Pripadnici NDH oružništva iz [[Trnovo|Trnova]] priveli u ustaški zatvor u [[Sarajevo|Sarajevu]] 35 pripadnika [[NOVJ]]-a i [[NOP]]-a koje su uhvatili Talijani u okolici [[Kalinovik]]a. U dokumentu se ne navodi daljnja sudbina ovih osoba.{{sfn|Miletić|1986b|pp=174-176}} * '''sredina lipnja 1942:''' Kolektivna deportacija romskih stanovnika iz pojedinih naselja kotara [[Virovitica]] u [[logor Jasenovac]]. Iz Suhopolja je deportirano oko 100 osoba, iz Borove 15, iz Pčelića 30, iz Pepelana 20, iz Gradine 18, iz Bačevca 36, iz Detkovca 150, iz Pivnice 22, iz Cabune 56, iz Trnave 8, iz Budanice 41, iz Žubrice 16, iz Naudovca 21, iz Orešca 20, iz Jasika i iz Novog Gaćišta 13, iz Budakovca 88, iz Gaćišta 31. Svi su stradali u logoru. Prema podacima Spomen područja Jasenovac i podacima iz znanstvene literature, poimeničan broj stradalih Roma u logoru Jasenovac sa područja kotara Virovitica iznosi 675 osoba. Ovo nije konačan broj.{{sfn|Škiljan|2010|pp=346-347}} * '''18. lipnja 1942:''' Uhićenje 14 romskih stanovnika sela [[Mračin]], 26 romskih stanovnika sela [[Skupica]], 23 romska stanovnika sela [[Zagradci]], 5 romskih stanovnika sela [[Vukova Gorica]] pokraj [[Duga Resa|Duge Rese]]. Uhićenici su sprovedeni u [[logor Jasenovac]] gdje su svi ubijeni tijekom 1942. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|ŽFT Duga Resa|1986|pp=1091-111}} * '''kraj lipnja 1942:''' Prema podacima ustaškog redarstva iz Banje Luke, sa područja između [[Prijedor]]a i [[Banja Luka|Banje Luke]], u drugoj polovici srpnja 1942. u ustaške logore deportirano je 147 lica srpske i bošnjačke nacionalnosti. Bošnjaci: 42 iz [[Kamičani|Kamičana]], 19 iz [[Kevljani|Kevljana]], 6 iz [[Kozarac|Kozarca]]. Srpski zarobljenici (ukupno: 80) bili su iz sela: [[Lamovita]], [[Verići]], [[Omarska]], [[Babići]], [[Ivanjska]], [[Bistrica]], [[Balte]].{{sfn|Miletić|1987|pp=381-383}} == Srpanj 1942. == * '''4.-5. srpnja 1942:''' Ubojstvo 40 partizanskih ranjenika pod Prosijom na Kozari, u vrijeme fašističkog napada na slobodni teritorij Kozare. Zločin su počinili pripadnici oružanih snaga NDH iz 3. gorskog zdruga pod zapovjedništvom pukovnika [[Mate Rupčić]]a. Ovo nije jedini primjer zločina oružanih snaga NDH u danima fašističke operacije na Kozari. Njemačke i ustaške snage su također odgovorne za masakriranje nekoliko desetina ranjenika na području Široke Luke na Kozari. U zločinu nad ranjenicima na području Jugovića Brda i Mlječanice, sudjelovali su pripadnici ustaško-domobranske bojne "Šimić", pod zapovjedništvom potpukovnika [[Rudolf Šimić|Rudolfa Šimića]] i bojne "Šnur" pod zapovjedništvom potpukovnika [[Ivan Šnur|Ivana Šnura]].{{sfn|Ćurguz|Vignjević|1982|pp=769}} * '''5.-15. srpnja 1942:''' Njemačke i ustaško-domobranske snage deportirale su u logore oko 68.500 stanovnika kotareva [[Bosanska Dubica]], [[Bosanska Gradiška]], [[Bosanski Novi]], [[Prijedor]] i [[Banja Luka]] tijekom ofenzive na slobodni teritorij Kozare. Procjenjuje se da su gubici [[NOVJ]]-a i civilnog stanovništva u vrijeme ofenzive na Kozaru iznosili oko 10.000 ljudi. Većina uhvaćenih stanovnika Kozare i Potkozarja, deportiranih u logore u ljeto 1942., nije preživjela rat. Među stradalima najviše je bilo žena i djece.{{sfn|Ćurguz|Vignjević|1982|pp=787-788}} * '''12. srpnja 1942:''' Osnutak dječjeg [[Logor Jastrebarsko|logora Jastrebarsko]]. Logor je osnovan prema odluci poglavnika Nezavisne Države Hrvatske [[Ante Pavelić]]a. U logoru je prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske bilo zatočeno 3.336 djece, uglavnom podrijetlom sa područja [[Kozara|Kozare]] i [[Kordun]]a. Prema istim podacima, u logoru je do kraja listopada 1942. umrlo najmanje 449 djece. Prema podacima [[Dragoja Lukića]], u logoru je umrlo 768 djece. Partizani su 28. kolovoza 1942. iz logora oslobodili nekoliko stotina djece (najčešće se spominje broj 727 oslobođene djece). Oslobođena djeca su potom našla utočište na [[Kordun]]u. Većina druge djece logoraša, koji zbog bolesti i iznemoglosti nisu mogli napustiti područje Jastrebarskog i prijeći na Kordun, nakon boravka u logoru, još tijekom rata, zbrinuta su u hrvatskim obiteljima.{{sfn|Lengel-Krizman|1977|pp=895-898}} * '''12. srpnja 1942:''' Deportacija 112 lica sa područja [[Banja Luka|Banje Luke]] u [[logor Stara Gradiška]]. Objavljeni su poimenični podaci o deportiranima među kojima je bilo osoba srpske, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.{{sfn|Miletić|1987|pp=385}} * '''14. srpnja 1942:''' Deportacija 17 lica različitih nacionalnosti iz ustaškog zatvora u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u [[logor Jasenovac]]. Među deportiranima bilo je osoba bošnjačke, srpske, slovenske i hrvatske nacionalnosti.{{sfn|Miletić|1987|pp=386-387}} * '''15.-20. srpnja 1942:''' U dva navrata, 15. srpnja i 20. srpnja 1942., ustaše su u [[Mudrić Selo|Mudrić Selu]] pokraj [[Slunj]]a ubili 12 mještana. Mudrić Selo je imalo ukupno 35 žrtava fašističkog terora tijekom rata. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1096-1097}} * '''18. srpnja 1942:''' Ubojstvo 262 stanovnika sela [[Kordunski Ljeskovac]] pokraj Rakovice (kotar [[Slunj]]). Većina ubijenih bili su žene i djeca. Najveći broj stradalih mještana ubijen je u Klisi pokraj Kordunskog Ljeskovca. Zločin su izvršili ustaše sa područja Slunja i Cazinske krajine. Uskoro su uslijedila dva nova pokolja nad stanovništvom Kordunskog Ljeskovca, najprije 21. srpnja, a zatim 31. srpnja 1942., kada je ubijeno nekoliko desetina seljana. Selo je tijekom rata imalo ukupno 420 žrtava fašističkog terora, pri čemu su ogromnu većinu mještana ubili ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1078-1090}} Prilikom napada ustaša na Kordunski Ljeskovac stradao je i određeni broj odbjeglog srpskog stanovništva sa područja Cazinske krajine (Crnaja, Rujnica, Bugar). Veća stradanja spriječena su zahvaljujući otporu 4. bataljuna Drugog kordunaškog partizanskog odreda.{{sfn|Miljković|2011|pp=180-188}} * '''18. srpnja 1942:''' Ubojstvo 67 stanovnika sela [[Mašvina]] pokraj Rakovice (kotar [[Slunj]]). Većina ubijenih bili su žene i djeca. Toga dana u Mašvini ustaše su ubili i veći broj stanovnika sela Basara i Koranski Lug. Selo Mašvina je tijekom rata imalo 86 žrtava fašističkog terora. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1091-1094}} * '''18. srpnja 1942:''' Ubojstvo 20 stanovnika sela [[Basara]] pokraj Rakovice (kotar [[Slunj]]). Zločin se dogodio u selima Mašvina i Basara. Među ubijenima bilo je 14 djece. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1070-1071}} * '''18. srpnja 1942:''' Ubojstvo 13 stanovnika sela [[Koranski Lug]] pokraj Rakovice (kotar [[Slunj]]). Među ubijenima bilo je četvoro djece. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1077-1078}} * '''18.-21. srpnja 1942:''' Ubojstvo 11 stanovnika sela [[Jamarje]] pokraj Rakovice (kotar [[Slunj]]). Većina žrtava ubijena je u selu. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1076-1077}} * '''18.-31. srpnja 1942:''' Ubojstvo 101 stanovnika sela [[Nova Kršlja]] pokraj [[Slunj]]a. Većina ubijenih bili su žene i djeca. Jedan dio žrtava ubijen je 18. srpnja u Novoj Kršlji (ukupno: 33), drugi, najveći, dio 23. srpnja u Rakovici (ukupno: 48), treći, najmanji, dio u Oštarijskim Stanovima (ukupno: 5), a četvrti dio u Sadilovcu 31. srpnja 1942. (ukupno: 15), gdje je stradao zajedno sa stanovništvom Sadilovca. Ogromna većina žrtava usmrćena je klanjem ili spaljivanjem. Nedugo zatim, 15. kolovoza 1942., u selu Grabovac ubijeno je 27 stanovnika Nove Kršlje, zajedno sa mnogim stanovnicima Grabovca. Nova Kršlja je imala 165 žrtava fašističkog terora tijekom Drugog svjetskog rata. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1097-1102}} * '''21. srpnja 1942:''' Ubistvo 10 stanovnika sela [[Močila]] pokraj [[Slunj]]a. Selo je tokom rata imalo 60 žrtava fašističkog terora. Većinu stradalih pobile su ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1076-1077}} * '''22. srpnja 1942:''' Deportacija 111 Židova iz [[Virovitica|Virovitice]] u [[logor Tenja]] pokraj Osijeka, odakle su u kolovozu 1942. deportirani u [[logor Auschwitz]].{{sfn|Škiljan|2010|pp=345}} * '''24. srpnja 1942:''' Ustaško redarstvo iz [[Sarajevo|Sarajeva]] uputilo 146 "nepoćudnih osoba" u logore Jasenovac i Stara Gradiška. U policijskom izvoru se ne navodi politička i etnička struktura deportiranih.{{sfn|Miletić|1987|pp=401-404}} * '''25. srpnja 1942:''' Uhićenje 23 stanovnika sela [[Guber]] i [[Komorani]], pokraj [[Livno|Livna]], od strane livanjskih ustaša. Među uhićenima bilo je 14 Hrvata i 9 Bošnjaka (21 muškarac i 2 žene). Uhićene osobe su dijelom pobijene, a dijelom deportirane u logore.{{sfn|Brčić| Bogovac|1978|pp=216}} * '''26. srpnja 1942:''' Uhićenje 23 osobe srpske nacionalnosti, članova partizanskih obitelji, u [[Putinci]]ma pokraj [[Ruma|Rume]], u Srijemu. Među uhićenicima bilo je 13 žena. Sva lica deportirana su u [[logor Jasenovac]]. Rat je preživjelo 8 uhićenih osoba iz Putinaca. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|Lazić|1982|pp=33}} * '''27. srpnja 1942:''' Uhićenje 55 muškaraca srpske nacionalnosti, simpatizera NOP-a, u [[Pećinci]]ma pokraj [[Ruma|Rume]], u Srijemu. Ove osobe su jednim dijelom (23 osobe) strijeljane u Rumi 14. kolovoza, a drugim dijelom (22 osobe) u Srijemskoj Mitrovici, također tijekom kolovoza 1942. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|Lazić|1982|pp=39}} * '''28. srpnja 1942:''' Uhićenje 14 muškaraca srpske nacionalnosti u [[Dobrinci]]ma pokraj [[Ruma|Rume]], u Srijemu. Ove osobe su strijeljane tijekom kolovoza 1942. u Srijemskoj Mitrovici. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|Lazić|1982|pp=40}} * '''28. srpnja 1942:''' Deportacija 170 osoba židovske nacionalnosti iz [[Banja Luka|Banje Luke]] u ustaške logore.{{sfn|Pinto|1987|pp=173}} Prema izvoru ustaškog redarstva iz Banje Luke, ovaj broj bio je još veći. U ovom izvoru spominju se poimenice 61 muškarac i 101 žena židovskog podrijetla iz Banje Luke koji su transportirani u Jasenovac, ali se ne navodi broj njihove djece koja su također transportirana sa roditeljima u logore.{{sfn|Miletić|1986b|pp=185-188}} * '''28.-29. srpnja 1942:''' Masovna uhićenja srpskog seoskog stanovništva u selima kotara [[Nova Gradiška]]: [[Okučani]], [[Bodegraje]], [[Dubovac]], [[Kosovac]], od strane ustaša iz [[Logor Stara Gradiška|logora Stara Gradiška]]. Radno sposobne muškarce i žene ubrzo nakon dolaska u logor odvojila je njemačka komisija i transportirani u njemačke radne logore. Starije stanovništvo su ubili ustaše, dok su djeca izolirana u dječjem logoru u Sisku. Poznata su imena 80 stanovnika Dubovca i 60 stanovnika Okučana stradalih u ustaškim logorima. {{sfn|Škiljan|2009|pp=46}} * '''29. srpnja 1942:''' Uhićenje 6 pripadnika NOP-a u [[Novi Karlovci|Novim Karlovcima]] pokraj [[Inđija|Inđije]] u Srijemu. Uskoro je u selu uhićeno 16 osoba osumnjičenih za pomaganje NOP-u. Ova osobe su strijeljane tijekom ljeta 1942. Najodgovorniji za uhićenja bio je [[Stjepan Blažeković]], šef ustaške policije u Srijemu. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Lazić|1982|pp=40-41}} * '''29. srpnja 1942:''' Uhićenje simpatizera NOP-a u selu [[Buđanovci]] pokraj [[Ruma|Rume]], od strane ustaša. Toga dana uhićeno je 11 osoba (10 muškaraca i jedna žena). Prethodno, 27. srpnja, ustaše su uhitili 2 stanovnika ovog sela. Sedmorica uhićenih muškaraca su strijeljani 6. kolovoza 1942. u blizini Rume, a trojica su osuđena na 10 godina robije. Početkom kolovoza ustaše su u Buđanovcima uhitili 15 muškaraca i žena. Svi su otjerani u privremeni logor u Rumi, odakle je jedna osoba puštena, a ostali su otjerani u [[logor Jasenovac]]. Rat je preživjelo samo 4 uhićenika.{{sfn|Lazić|1982|pp=49}} * '''31. srpnja 1942:''' Stradanje stanovnika srpskih sela iz kotara Slunj i Cazinske krajine u selu [[Sadilovac]] pokraj [[Slunj]]a. Toga dana ubijen je 361 stanovnik sela [[Sadilovac]], kao i 15 stanovnika sela [[Nova Kršlja]] pokraj Slunja, a također i 71 stanovnik sela [[Bugar]] (kotar Bihać) i 6 stanovnika sela [[Crnaja]] (kotar Cazin). Iz Bugara i Crnaje, među žrtvama, bilo je 45 djece. Također, među stanovništvom Sadilovca i Nove Kršlje, većina ubijenih bili su žene i djeca. Većinu žrtava su spalili ustaše u lokalnoj pravoslavnoj crkvi. Nedugo zatim, 15. kolovoza 1942., ustaše su ubili 19 stanovnika Sadilovca u okolnim mjestima. Ustaše su tijekom rata ubili ukupno 385 stanovnika Sadilovca. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1033-1045}}{{sfn|Miljković|2011|pp=193-194}} * '''31. srpnja 1942:''' Oblasno zapovjedništvo [[Gestapo]]a za Slavoniju i Srijem, uz pomoć njemačkih vojnika, izvršilo je masovno uhićenje stanovnika srijemskog sela [[Jazak]] pokraj [[Irig]]a, pod izgovorom da seljaci Jaska pomažu partizane. Prema postojećim podacima toga dana uhićeno je 154 muškarca i 11 žena. Objavljeni su podaci sa imenima 45 uhićenih stanovnika Jaska. Uhićenici su deportirani u privremeni logor u [[Ruma|Rumi]] gdje su mučeni prilikom istrage. Nakon tri tjedna oko 40 stanovnika Jaska je pušteno iz logora, dok su ostale strijeljali ustaše tijekom kolovoza 1942. u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].{{sfn|Lazić|1982|pp=42-43}} == Kolovoz 1942. == * '''11. kolovoza 1942:''' Vlasti NDH naredile su da se sve srpsko stanovništvo [[Veliko Nabrđe|Velikog Nabrđa]] te susjednih srpskih sela [[Paučje|Paučja]], [[Borovik (Drenje)|Borovika]] i [[Čenkovo|Čenkova]] protjera te sprovede u Đakovo, odakle su stočnim vagonima odvedeni u logore [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Sabirni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Jovanović|first=Aleksandar|title=Iščupani koreni Velikog Nabrđa|publisher=Cicero|year=2003|location=Beograd}}</ref> == Rujan 1942. == * '''1. rujna 1942:''' Kolektivna deportacija stanovnika sela [[Benkovac Okučanski]] i [[Cage]] (kotar [[Nova Gradiška]]) u fašističke logore. Sela su spaljena i opljačkana, a stanovništvo deportirano u Staru Gradišku. Sedmoro stanovnika Caga je strijeljano na licu mjesta. Nakon nekoliko dana, odrasle i radno sposobne muškarace Nijemci su odvojili u Staroj Gradiški i transportirali ih u radne logore u Njemačkoj. Stariji stanovnici su pobijeni u okolici Stare Gradiške, a djeca su transportirana u [[Dječji logor Sisak]], gdje su mnoga pomrla, dok je dio žena pobijen u logoru Stara Gradiška, a ostatak je također transportiran u Njemačku. U logorima Jasenovac i Stara Gradiška stradalo je 67 stanovnika Benkovca i 47 stanovnika Caga.{{sfn|Škiljan|2009|pp=48-50}} * '''1. rujna 1942:''' Uhićenja dijela preostalih Srba u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]], oba spola. Uhićeno je najmanje 76 osoba koje su zatim transportirane u Staru Gradišku, a kasnije u Jasenovac, gdje ih je većina ubijena (preživjelo je samo 9 osoba).{{sfn|Škiljan|2009|pp=51}} * '''početak rujna 1942:''' Kolektivna deportacija stanovnika romskog sela [[Kapetanovo Selo]], u blizini Suhopolja (kotar [[Virovitica]]) u [[logor Jasenovac]]. Rat je preživjelo samo troje ljudi iz naselja. Procjenjuje se da je u Jasenovcu ubijeno preko 100 romskih stanovnika ovog sela.{{sfn|Škiljan|2010|pp=348}} * '''3. rujna 1942:''' Ubojstvo 16 srpskih stanovnika [[Drežnik Grad]]a pokraj [[Slunj]]a. Zločin su počinili ustaše iz Drežnika. Objavljeni su poimenični podaci o žrtvama.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=1021-1022}} * '''3. rujna 1942:''' Uhićenje 15 Židova u [[Cazin]]u. Riječ je o cazinskim i protjeranim bihaćkim Židovima. Prethodnog dana, prilikom partizanskog upada u Cazin, sa partizanima je krenulo 7 lokalnih Židova i na taj način izbjeglo smrt od ustaške ruke. Uhićene Židove ustaše su sproveli u vojni logor u [[Žegar (Bihać)|Žegaru]], pokraj Bihaća i zatim su ih pobili. Ustaše su poštedjeli obitelj dr. Izidora Levija. Ovu obitelj sa ukupno 6 članova oslobodili su partizani prilikom oslobođenja Cazina, 6. studenog 1942., kada su preostali cazinski Židovi krenuli sa partizanima. Objavljeni su podaci o stradalima.{{sfn|Bokan|1988|pp=453-454}} * '''3. rujna 1942:''' Strijeljanje 12 stanovnika [[Kupinovo|Kupinova]] u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Stanovnici Kupinova su uhićeni krajem kolovoza 1942.{{sfn|Lazić|1982|pp=267}} * '''3.-4. rujna 1942:''' Uhićenje stanovnika [[Ilok]]a. Uhićenje je sproveo [[Ivan Vrkljan]], zamjenik Viktora Tomića. Uhićeno je oko 50 osoba, pretežno srpske nacionalnosti. Među uhićenicima bilo je i desetak osoba hrvatske nacionalnosti. Uhićeni su 4. rujna deportirani u zatvor u Srijemskoj Mitrovici i sljedećih dana su bili postrijeljani.{{sfn|Lazić|1982|pp=274-276}} * '''7.-8. rujna 1942:''' Masovno uhićenje srpskih i romskih stanovnika srijemskog sela [[Višnjićevo]] (tada: Grk), u kontekstu "Akcije Viktor Tomić". Uhićivanja su izvršili domobrani i ustaše. Objavljeni su poimenični podaci o 354 stradala stanovnika Višnjićeva, a koji su uhićeni tijekom rujna 1942. godine. Među stradalima bilo je 132 osobe romske nacionalnosti, među kojima je bio velik broj žena i djece. Za višnjićevačke Rome se navodi da su stradali u logorima Jasenovac i Stara Gradiška, a za stradale lokalne Srbe navodi se da su strijeljani u Srijemskoj Mitrovici ili su stradali u Jasenovcu. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Lazić|1982|pp=304-309}} * '''8. rujna 1942:''' Masovno uhićenje srpskih i romskih stanovnika srijemskog sela [[Jamena]], u kontekstu "Akcije Viktor Tomić". Uhićenje su izvršili domobrani i ustaše. Slično uhićenje izvršeno je 17. rujna. Objavljeni su poimenični podaci o 284 uhićena srpska stanovnika Jamene, među kojima je bio velik broj žena, i podaci o 115 romskih uhićenih stanovnika ovog mjesta, među kojima su većina bili žene i djeca. Prema ovim podacima, među uhićenim Romima bilo je 40 djece. Jamenački Romi su svi pobijeni u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]].{{sfn|Lazić|1982|pp=294-300}} * '''8.-9. rujna 1942:''' Uhićenje 38 stanovnika [[Petrovaradin]]a. Većina uhićenih bila je srpskog porijekla, a među uhićenicima bilo je nekoliko osoba hrvatskog i njemačkog podrijetla. Uhićenici su deportirani u Srijemsku Mitrovicu, a zatim u logor Jasenovac, odakle su pušteni tijekom 1942. godine. U logoru je stradala jedna žena iz Petrovaradina. Pretpostavlja se da su za zatočene sugrađane intervenirali lokalni Hrvati koji su se nalazili u strukturama vlasti u Petrovaradinu.{{sfn|Lazić|1982|pp=323-326}} * '''9. rujna 1942:''' Strijeljanje 43 osobe pretežno srpske nacionalnosti u Srijemskoj Mitrovici. Toga dana u Mitrovici je strijeljano 28 stanovnika Zemuna, 4 Laćarka, 3 iz Novih Karlovaca, 2 iz Vojke, 2 Vizića, 1 Čortanovaca, 1 iz Stejanovaca i 1 lice čije mjesto prebivanja nije navedeno. Likvidacijom je rukovodio [[Viktor Tomić]]. Objavljeni su podaci o stradalima.{{sfn|Lazić|1982|pp=210-211}} * '''9. rujna 1942:''' Uhićenje 30 srpskih muškaraca u selu [[Adaševci]] pokraj Šida, u okviru "Akcije Viktor Tomić". Nakon nekoliko dana u selu su uhićene 4 žene. Pretpostavlja se da su uhićenici strijeljani u Srijemskoj Mitrovici. Objavljeni su poimenični podaci o uhićenim osobama.{{sfn|Lazić|1982|pp=309-310}} * '''9.-10. rujna 1942:''' Masovno uhićenje srpskih muškaraca u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]], u okviru "Akcije Viktor Tomić". Uhićeno je oko 500 osoba koje su potom deportirane u Srijemsku Mitrovicu, a odatle u [[logor Jasenovac]], odakle je najveći broj Karlovčana pušten kućama. Međutim, 20 Karlovčana ubijeno je u Jasenovcu. Objavljeni su popisi uhićenih i stradalih Karlovčana.{{sfn|Lazić|1982|pp=317-324}} * '''10. rujna 1942:''' Uhićenje 42 stanovnika srijemskog sela [[Krčedin]] pokraj Inđije. Uhićenici su bili sprovedeni u Srijemsku Mitrovicu, gdje su ustaše izdvojili 6 očeva čiji sinovi su bili u partizanima i 6 aktivnih pripadnika NOP-a. Oni su strijeljani u Mitrovici tijekom narednih dana. Ostatak Krčedinaca deportiran je u logor Jasenovac, odakle su pušteni nakon kraćeg razdoblja. Objavljena su imena stradalih i uhićenih stanovnika Krčedina.{{sfn|Lazić|1982|pp=330-332}} * '''11. rujna 1942:''' Deportacija 4 komunista bošnjačke nacionalnosti iz [[Bihać]]a u [[logor Jasenovac]], od kojih su dvojica ubijeni u ovom logoru. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|Bokan|1988|pp=465}} * '''15. rujna 1942:''' Stradanje srpskog stanovništva kotara [[Slunj]]. Ustaše su u [[Cetingrad]]u 15. rujna 1942. ubile 38 stanovnika [[Podcetin]]a, 22 stanovnika [[Delić Poljana|Delić Poljane]], 22 stanovnika [[Kuk]]a, 34 stanovnika [[Komesarac|Komesarca]], 8 stanovnika Srednjeg Sela. Većina ubijenih bili su žene i djeca. Među ubijenima bilo je 18 djece iz Podcetina, 8 iz Delić Poljane, 13 iz Kuka, 19 iz Komesarca, 5 iz Srednjeg Sela. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|ŽFT Slunj-Veljun|1988|pp=992-1015}} * '''19.-29. rujna 1942:''' Ustaški pokolj nad stanovništvom sela [[Jošan]] pokraj Udbine, dogodio se u drugoj polovici rujna 1942. godine. Prema podacima povjesničara [[Gojko Vezmar|Gojka Vezmara]], ustaše su u ovom selu 28. rujna 1942. ubili 211 osobe, mahom žena, djece i staraca, dok je selo spaljeno. Objavljen je dio poimeničnih podataka o stradalima.{{sfn|Vezmar|1979|pp=965-989}} Prema podacima povjesničara [[Đuro Zatezalo|Đure Zatezala]], pokolj u selu Jošan imao je dvije etape. Najprije su 19. rujna 1942. ustaše ubili klanjem i spaljivanjem 289 žitelja sela Jošan. Zatim su 29. rujna ubili još 49 stanovnika, što ukupno čini 338 žrtava.{{sfn|Zatezalo|2005|pp=356}} * '''26. rujna 1942:''' Strijeljanje 5 članova i simpatizera KPJ/KPH, građana [[Zagreb]]a hrvatske nacionalnosti, u Zagrebu. Moguće je da je strijeljanje izvršeno i nešto ranije. Objavljena su imena stradalih.{{sfn|SZ Hrvatska|1984a|pp=296}} == Listopad 1942. == * '''11. listopada 1942:''' Pokolj u [[Kukunjevac|Kukunjevcu]], selu između [[Novske]] i [[Lipika]], u Slavoniji. Toga dana ustaše su pobili oko 650 lokalnih srpskih stanovnika, 30 slovenskih prognanika koje su Nijemci protjerali iz Slovenije 1941., kao i oko 120 stanovnika Potkozarja koji su u ljeto 1942. deportirani u logore, a zatim jednim dijelom u srpska sela u Slavoniji.{{sfn|Mirković|2009|pp=54}} * '''12. listopada 1942:''' Kolektivno uhićenje i deportacija stanovnika sela [[Crkveni Bok]], [[Strmen]] i [[Ivanjski Bok]], pokraj [[Sunja|Sunje]], na Baniji, bez obzira na starost i spol, u [[logor Jasenovac]], koje su izvršili jasenovački ustaše pod rukovodstvom [[Ljubo Miloš|Ljube Miloša]]. U logor je deportirano oko 1.000 ljudi. Tijekom hvatanja i deportacije stanovništva ova tri sela, ustaše su ubili 29 osobe na licu mjesta. Žitelji Crkvenog Boka, Ivanjskog Boka i Strmena pušteni su iz logora na intervenciju vojnog predstavnika Trećeg reicha u Zagrebu, Glaise von Horstenaua, jer su stanovnici ova tri sela imali obavezu snabdijevanja njemačke vojske namirnicama. Ustaše su mnogo puta upadali u ova sela i nakon povratka stanovnika iz logora. Uvijek bi ovi upadi rezultirali smrću najmanje jedne osobe. Ovo je za posljedicu imalo odlaske odraslih muškaraca u partizane. Najveće stradanje zabilježeno je 1944. godine. Ustaše iz Jasenovca, prema objavljenim podacima, ubili su 716 mještana Crkvenog Boka, Ivanjskog Boka i Strmena, dok je u partizanima poginulo 103 stanovnika.{{sfn|Škiljan|2005|pp=327-341}}{{sfn|Požar|2007|pp=356-364}} == Studeni 1942. == * '''4. studenog 1942:''' Ustaško redarstvo iz [[Banja Luka|Banje Luke]] uputilo u [[logor Jasenovac]] veći broj osoba pretežno srpske nacionalnosti sa područja kotara [[Bosanska Gradiška]]. U propratnom izvještaju navode se imena 51 lica. Postoje indicije da je 7 lica oslobođeno i da možda nisu upućeni u logor. Deportirci su poticali iz sljedećih naselja: Bosanska Gradiška, Laminci, Bok Jankovac, Mašići, Romanovci, Kočićevo, Turjak, Rogolji, Berek, Elezagići, Dubrave.{{sfn|Miletić|1987|pp=514}} * '''9. studenog 1942:''' Strijeljanje 2 komunistkinje, stanovnice [[Zagreb]]a hrvatske nacionalnosti, u Zagrebu.{{sfn|SZ Hrvatska|1984a|pp=529-531}} == Prosinac 1942. == * '''3. prosinca 1942:''' Ustaški pokolj nad stanovništvom sela [[Visuć]] pokraj Udbine u Lici. Toga dana ustaše su u ovom selu ubili 85 lica, uključujući i 17 stanovnika sela [[Jošan]] koji su se sklonili u Visuć nakon pokolja u njihovom selu i spaljivanja njihovih kuća. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.{{sfn|Vezmar|1979|pp=965-990}}{{sfn|ŽFT Korenica-Udbina|1979|pp=1112-1115}} * '''14. prosinca 1942:''' Ubojstvo 26 stanovnika sela [[Komić]] pokraj [[Udbina|Udbine]]. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Početkom godine, 25. ožujka 1942., u Komiću je ubijeno 13 lokalnih stanovnika, bez obzira na starost i spol. Prethodne godine, 1. kolovoza 1941, ubijeno je 19 seoskih muškaraca.{{sfn|ŽFT Korenica-Udbina|1979|pp=1106-1108}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last1=Amulić |first1=Marijana |last2=Huber |first2=Čedomil |title=Otpor u logoru Stara Gradiška |location=Jasenovac |year=1980 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Aralica |first1=Đuro |title=Ustaški pokolji Srba u glinskoj crkvi |location=Beograd |year=2010 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00001/142.htm |last1=Baić |first1=Dušan |title=Kotar Vrginmost u NO borbi 1941-1945 |location=Vrginmost |year=1980 |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=2. srpnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230702213343/https://znaci.org/00001/142.htm |url-status=dead |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Brčić |first1=Rafael |last2=Bogovac |first2=Mile |title=Livanjski kraj u revolucionarnom radničkom pokretu i NOB |location=Sarajevo |year=1978 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Bulajić |first1=Milan |title=Ustaški zločin genocida i suđenje Andriji Artukoviću 1986, II |location=Beograd |year=1988 |ref=harv}} * {{Citiranje weba |url=http://www.snv.hr/vijesti/obiljeziti-grobnice-neduznih/ |title=Zaboravljeni ustaški zločini. Obilježiti grobnice nedužnih |last1=Cimeša | first1=Milan | year=2011 |date=9. svibnja 2011. |website=Srpsko narodno vijeće |archive-url=https://web.archive.org/web/20190805082614/http://www.snv.hr/vijesti/obiljeziti-grobnice-neduznih/ |archive-date=5. kolovoza 2019. |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_4.pdf |last1=Cvetković |first1=Dragan |title=Stradanje civila Nezavisne države Hrvatske u logoru Jasenovac |journal=Tokovi istorije |year=2007 |issue=4 |location=Beograd |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Ćurguz |first1=Dragutin |last2=Vignjević |first2=Milorad |title=Drugi krajiški NOP (Kozarski) odred "Mladen Stojanović" |location=Prijedor |year=1982 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Dragić |first1=Mile |title=Tragedija sela Mlake i Jablanca |location=Novska |year=1989 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=https://znaci.org/00003/549.htm |last1=Đurić |first1=Ljuban |title=Banijski partizanski odredi 1941-1945 |location=Beograd |year=1988 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00003/476.pdf |last1=Horvatić |first1=Franjo |title=Koncentracioni logor 'Danica' |journal=Sjeverozapadna Hrvatska u NOB |location=Varaždin |year=1976 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022152614/https://www.znaci.org/00003/476.pdf |archive-date=22. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |title=HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI |year=1981 |url=https://znaci.org/00003/647.htm |publisher=Školska knjiga |location=Zagreb |id=HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI |ref=harv}} <!-- ID dodan za sfn ako se koristi naslov --> * {{Citiranje knjige |title=HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI |year=1959 |url=https://znaci.org/00003/648.htm |publisher=Epoha |location=Zagreb |id=HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI 1959 |ref=harv}} <!-- Dodan ID s godinom za razlikovanje od izdanja iz 1981. --> * {{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00003/480.htm |last1=Jakovljević |first1=Danilo |title=O prvim zločinima nad stanovništvom u okolini Sarajeva |journal=Sarajevo u revoluciji, II |location=Sarajevo |year=1977 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415164807/https://znaci.org/00003/480.htm |archive-date=15. travnja 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00003/532.htm |last1=Jelić-Butić |first1=Fikreta |title=Ustaše i NDH |location=Zagreb |year=1977 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230408130212/https://znaci.org/00003/532.htm |archive-date=8. travnja 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje novina |url=http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ |last1=Jovanović |first1=Nenad |title=Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja |newspaper=Novosti |issue=699 |location=Zagreb |date=11. svibnja 2013. |ref=harv}} * {{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 | author=JUSP Jasenovac |title=Stara Gradiška |publisher=JUSP Jasenovac |year=2007 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Jovanović |first1=Aleksandar |title=Iščupani koreni Velikog Nabrđa |location=Beograd |year=2003 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=https://znaci.org/00001/46.htm |last1=Kokot |first1=Jovan |title=Dvanaesta proleterska slavonska brigada |location=Beograd |year=1987 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Korać |first1=Dušan |title=Kordun i Banija u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji |location=Zagreb |year=1986 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Konjhodžić |first1=Mehmed |title=Kronika ljubuškog kraja |location=Ljubuški |year=1974 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Kovačević |first1=Pero |last2=Bojčić |first2=Cvjetan |title=Dereza - rađanje i umiranje |location=Beograd |year=2002 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00003/476.htm |last1=Lengel-Krizman |first1=Narcisa |title=Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941-1942. |journal=Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u |location=Varaždin |year=1977 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230702213352/https://znaci.org/00003/476.htm |archive-date=2. srpnja 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00001/162.htm |last1=Lazić |first1=Dušan |title=Sremsko krvavo leto 1942 |location=Sremska Mitrovica |year=1982 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022095924/https://znaci.org/00001/162.htm |archive-date=22. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00001/183.htm |last1=Leković |first1=Mišo |title=Ofanziva proleterskih brigada u leto 1942 |location=Beograd |year=1965 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016101706/https://znaci.org/00001/183.htm |archive-date=16. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Maslić |first1=Miljkan |title=Početak i razvoj ustanka naroda IV. rajona Korduna |location=Zagreb |year=2010 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00003/510.htm |last1=Miletić |first1=Antun |title=Koncentracioni logor Jasenovac, 1941-1945. Dokumenta, knjiga I |location=Beograd |year=1987 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230408130133/https://znaci.org/00003/510.htm |archive-date=8. travnja 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00003/587.htm |last1=Miljković |first1=Dušan |title=Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945) |location=Beograd |year=2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230201125007/https://znaci.org/00003/587.htm |archive-date=1. veljače 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje rada |last1=Mirković |first1=Jovan |title=Hronologija zločina (april-avgust 1941. godine) - prilog dokazima o genocidnom karakteru NDH |journal=Prilozi istraživanju zločina genocida i ratnih zločina |location=Beograd |year=2009 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00003/458.htm |last1=Obradović |first1=Milan |title=Zločini u kotaru Donji Lapac od 1941. do 1945. |journal=Kotar Donji Lapac u NOR-u 1941-1945 |location=Karlovac |year=1985 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007120751/https://znaci.org/00003/458.htm |archive-date=7. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00003/480.htm |last1=Madžar |first1=Božo |title=Ljudske i materijalne žrtve Sarajeva u toku Drugog svjetskog rata |journal=Sarajevo u revoluciji, IV |location=Sarajevo |year=1977 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415164807/https://znaci.org/00003/480.htm |archive-date=15. travnja 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=https://www.dropbox.com/s/96b525oxm2utoc2/HPP-CHP_011.pdf |last1=Kristić |first1=Vedran |title=Holokaust u Osijeku |journal=Hrvatski povijesni portal |year=2014 |volume=11 |date=2. siječnja 2014. |ref=harv}} <!-- Prezime ispravljeno na Kristić --> * {{Citiranje knjige |last1=Nidžović-Džakula |first1=Stana |last2=Smoljenović |first2=Dušan |title=Banija i njene žrtve u NOR-u 1941-1945 |location=Beograd |year=2002 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Peršen |first1=Mirko |title=Ustaški logori (prošireno i dopunjeno izdanje) |location=Zagreb |year=1990 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Pinto |first1=Avram |title=Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1987 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |last1=Požar |first1=Ana |title=Stradanje sela Strmen, Crkvenog i Ivanjskog Boka od ustaša tzv. NDH |journal=Jasenovac, Zbornik radova Četvrte međunarodne konferencije o Jasenovcu, Banja Luka-Donja Gradina, 30-31. maj 2007 |location=Banja Luka |year=2007 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00001/191.htm |last1=Romano |first1=Jaša |title=Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici NOR-a |location=Beograd |year=1980 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221002225035/https://znaci.org/00001/191.htm |archive-date=2. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00003/524.htm |last1=Tomasevich |first1=Jozo |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija |location=Zagreb |year=2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |archive-date=21. travnja 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Samardžija |first1=Dušan |title=Bosanskodubičko područje u NOR-u i socijalističkoj revoluciji 1941-1945 |location=Bosanska Dubica |year=1984 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |author=Savez antifašističkih boraca Hrvatske |title=Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990-2000 |location=Zagreb |year=2002 |id=SABH |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |author=SZ Hrvatska |year=1981 |title=Sjeverozapadna Hrvatska u NOB i socijalističkoj revoluciji, (Zbornik dokumenata) I |location=Zagreb |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |author=SZ Hrvatska |year=1984 |title=Sjeverozapadna Hrvatska u NOB i socijalističkoj revoluciji, (Zbornik dokumenata) II |location=Zagreb |url=http://znaci.org/zb/4_22_2.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20220928065113/https://znaci.org/zb/4_22_2.htm |archive-date=28. rujna 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |author=SZ Hrvatska |year=1984a |title=Sjeverozapadna Hrvatska u NOB i socijalističkoj revoluciji, (Zbornik dokumenata) III |location=Zagreb |url=http://znaci.org/zb/4_22_3.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221001215645/https://znaci.org/zb/4_22_3.htm |archive-date=1. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://znaci.org/00003/559.htm |last1=Skoko |first1=Savo |title=Pokolji hercegovačkih Srba 1941 |location=Beograd |year=1991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230322095424/https://znaci.org/00003/559.htm |archive-date=22. ožujka 2023. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Škiljan |first1=Filip |title=HRVATSKO ZAGORJE U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941.-1945. - Opredjeljivanja, borbe, žrtve |year=2012 |url=https://znaci.org/00003/668.htm |publisher=Plejada |location=Zagreb |id=Škiljan2012 |ref=harv}} <!-- Dodan ID jer se sfn poziva samo s prezimenom i godinom --> * {{Citiranje rada |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77209 |last1=Škiljan |first1=Filip |title=Akcija Crkveni Bok |journal=Radovi – Zavod za hrvatsku povijest |volume=37 |location=Zagreb |year=2005 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://www.inisbgd.co.rs/celo/2009_3.pdf |last1=Škiljan |first1=Filip |title=Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata |journal=Tokovi istorije |year=2009 |issue=3 |location=Beograd |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115689 |last1=Škiljan |first1=Filip |title=Stradanje Srba, Židova i Roma u virovitičkom i slatinskom kraju tijekom 1941. i početkom 1942. godine |journal=Scrinia Slavonica |volume=X |issue=1 |year=2010 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00003/489.htm |last1=Vezmar |first1=Gojko |title=Uz popis palih boraca, žrtava fašističkog terora i umrlih od tifusa na području općine Titova Korenica |journal=Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji |location=Karlovac |year=1979 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022152618/https://znaci.org/00003/489.htm |archive-date=22. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |url=http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf |last1=Zatezalo |first1=Đuro |title=Radio sam svoj seljački kovački posao: Svjedočanstva o genocidu |location=Zagreb |year=2005 |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |last1=Zatezalo |first1=Đuro |title=Jadovno, I, Kompleks ustaških logora 1941. godine |location=Beograd |year=2007 |ref=harv}} * {{Citiranje rada |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11347 |last1=Živaković-Kerže |first1=Zlata |title=Od židovskog naselja u Tenji do sabirnog logora |journal=Scrinia Slavonica |volume=Vol.6 |issue=No.1 |date=Listopad 2006. |year=2006|ref=harv}} * {{Citiranje rada |author=ŽFT Slunj-Veljun |year=1988 |title=Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Slunj i kotara Veljun 1941-1945 |journal=Kotar Slunj i kotar Veljun u NOR i socijalističkoj izgradnji, II |location=Karlovac |url=http://znaci.org/00003/497.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022152619/https://znaci.org/00003/497.htm |archive-date=22. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje rada |author=ŽFT Korenica-Udbina |year=1979 |title=Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Korenica i kotara Udbina 1941-1945 |journal=Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji |location=Karlovac |url=http://znaci.org/00003/489.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022152618/https://znaci.org/00003/489.htm |archive-date=22. listopada 2022. |ref=harv}} * {{Citiranje rada |author=ŽFT Gospić-Perušić |year=1989 |title=Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Gospić i kotara Perušić 1941-1945 |journal=Kotar Gospić i kotar Perušić u NOR-u 1941-1945 |location=Karlovac |ref=harv}} <!-- URL nije bio naveden u originalu za ovaj unos --> * {{Citiranje rada |author=ŽFT Duga Resa |year=1986 |title=Žrtve fašističkog terora sa područja sadašnje općine Duga Resa 1941-1945. |journal=Duga Resa: radovi iz dalje prošlosti, NOB-e i socijalističke izgradnje |location=Karlovac |ref=harv}} * {{Citiranje rada |author=ŽFT Vojnić |year=1989 |title=Žrtve fašističkog terora kotara Vojnić |journal=Kotar Vojnić u NOR-u i socijalističkoj revoluciji |location=Karlovac |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |title=ŽUMBERAK - GORJANCI 1941-1945 |year=2005 |url=https://znaci.org/00003/646.htm |publisher= <!-- Potreban izdavač --> |location=Samobor |id=ŽUMBERAK - GORJANCI |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |prezime1=Lazić |ime1=Dušan |prezime2=Majski |ime2=Brana |naslov=Dudik |godina=1977 |izdavač=Odbor za izgradnju i uređenje memorijalnog parka Dudik Skupštine općine Vukovar |mjesto=Vukovar |url=https://www.scribd.com/doc/240456932/Du%C5%A1an-Lazi%C4%87-Gojko-Brana-Majski-DUDIK-Vukovar |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |prezime1=Miletić |ime1=Antun |naslov=Koncentracioni logor Jasenovac (1941-1945), Knjiga I |godina=1986a |izdavač=Narodna knjiga Beograd / Spomen područje Jasenovac |mjesto=Beograd / Jasenovac |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |prezime1=Miletić |ime1=Antun |naslov=Koncentracioni logor Jasenovac (1941-1945), Knjiga II |godina=1986b |izdavač=Narodna knjiga Beograd / Spomen područje Jasenovac |mjesto=Beograd / Jasenovac |ref=harv}} * {{Citiranje knjige |prezime1=Bjelić |ime1=Miodrag |naslov=Sabirni ustaški logri u Slavonskoj Požegi 1941. godine |godina=2008 |izdavač=Muzej žrtava genocida |mjesto=Beograd |url=https://www.muzejgenocida.rs/images/izdanja/Bjelic,%20Miodrag,%20Sabirni%20ustaski%20logor%20u%20Slavonskoj%20Pozegi%201941.%20godine.pdf |ref=harv |access-date=4. lipnja 2025. |archive-date=3. lipnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250603141825/http://www.muzejgenocida.rs/images/izdanja/Bjelic%2C%20Miodrag%2C%20Sabirni%20ustaski%20logor%20u%20Slavonskoj%20Pozegi%201941.%20godine.pdf |url-status=dead }} * {{Citiranje knjige |prezime1=Bokan |ime1=Branko J. |naslov=Prvi krajiški narodnooslobodilački partizanski odred |godina=1988 |izdavač=Vojnoizdavački i novinski centar |mjesto=Beograd |stranice=491 |serija=Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 325; Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, knj. 122 |url=https://znaci.org/00003/508.pdf |ref=harv}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Povezano == * [[Ustaški zločini u Drugom svjetskom ratu]] * [[Kronologija ustaških zločina 1941.]] * [[Kronologija ustaških zločina 1943.]] * [[Kronologija ustaških zločina 1944.]] * [[Kronologija ustaških zločina 1945.]] * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]] [[Kategorija:Ustaški zločini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] 1b0b0e23cf258356pqm2pifdp99775a 0 740187 7571485 7552735 2026-08-07T11:06:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571485 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} '''Luise Hummel''' ([[Bjelovar]]<ref>http://biografia.sabiado.at/hummel-luise/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417195627/http://biografia.sabiado.at/hummel-luise/ |date=17. travnja 2023. }} Preuzeto 17. travnja 2023.</ref>, [[9. listopada]] [[1847.]] - [[Linz]], [[7. prosinca]] [[1917.]]) - [[Austrijanci|austrijska]] [[pedagog]]inja Luise Hummel rođena je u austrijskoj [[obitelj]]i u Bjelovaru 9. listopada 1847. godine, a kasnije se preselila u Urfahr u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]]. Od [[1882.]] do [[1917.]] bila je viša gimnazijska [[profesor]]ica na ženskoj [[srednja škola|srednjoj školi]]. Od [[1884.]] do [[1916.]] vodila je tečajeve za odgojiteljice. Godine 1905. dobila je naslov ravnateljice škole u Urfahru. Urfahr je sada okrug grada [[Linz]]a, trećeg po veličini grada u Austriji, a u vrijeme Luise Hummel bio je zasebna općina, sve dok nije uključen u Linz [[1919.]] godine, malo nakon njene [[smrt]]i.<ref>https://www.land-oberoesterreich.gv.at/13803.htm Preuzeto 17. travnja 2023.</ref> Godine 1909. primljena je u odbor Udruženja za ženske interese zbog svojih zasluga u [[obrazovanje|obrazovanju]] [[djevojka|djevojaka]].<ref>biographien.ac.at/oebl/oebl_H/Hummel_Luise_1847_1917.xml Preuzeto 17. travnja 2023.</ref> Luise Hummel bila je jedna od utjecajnih [[osoba]] svog vremena u školskom sustavu grada Linza u Austriji. Općenito je bila visoko cijenjena i dobila je nekoliko nagrada za svoj rad.<ref>https://www.linz.at/frauen/walkoffem_persoenlichkeiten_109069.php Preuzeto 17. travnja 2023.</ref><ref>L.: Ziegler 1920, Der Bund, listopad 1917.</ref> Prije smrti 1917. proglašena je počasnom građankom Urfahra. Od 1955. po njoj je nazvana [[ulica]] u Linzu - „Luise-Hummel-Weg”.<ref>https://www.linzwiki.at/wiki/Luise-Hummel-Weg/ Preuzeto 17. travnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Hummel, Luise}} [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija]] euhw1sn57sbatdr3vd7lo3irh63sxgj 0 740761 7571326 7557417 2026-08-07T02:53:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571326 wikitext text/x-wiki {{Infookvir arheološki lokalitet | ime = Kuća Oktavija Kvarciona | izvorno ime = Kuća Loreja Tiburtina | slika = Jardín Octavius Quartio 09.jpg | slika_opis = Fontana u kući | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = Rimski [[domus]] | koordinate = {{coord|40.7517|N|14.4924|E|source:dewiki_region:IT-NA_scale:600_type:landmark|format=dms|display=inline,title}} | lokacija = [[Pompeji]], [[Italija]] | dio od = [[Pompeji|Pompeja]] | dz = ITA | nadmorska visina = | dubina = | dužina = 33 m (+ vrt oko 50 m) | širina = 33 m | površina = | volumen = | promjer = | opseg = | visina = | datacija = | izgrađeno = | uništeno = [[79.]] | period = | graditelj = | kulture = [[Antički Rim]] | korisnici = | značajni stanovnici= Oktavije Kvarcion | značajni događaji = | značajni artefakti = | povezano sa = | materijal = rimski beton, kamen | vrijeme otkrića = između [[1916.]] i [[1921.]] | vrijeme iskopavanja= {{plainlist| * [[1916.]] – [[1921.]] * [[1933.]] – [[1935.]] * [[1971.]]}} | arheolozi = Vittorio Spinazzola, Amedeo Maiuri, Alfonso De Francisci, vidi [[#Iskopavanja|u tekstu]] | stanje = | vlasništvo = | upravljanje = | pristup javnosti = | web = | arhitektonski stil = | arhitektonski detalji= | oznake = | lokacijska karta zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Italija Pompeji | pushpin_map_caption= | pushpin_label = {{nowrap|Kuća Oktavija Kvarciona}} | pushpin_label_position = top | bilješke = | zaštita = }} '''Kuća Oktavija Kvarciona''' (stari naziv '''''Kuća Loreja Tiburtina''''') poznata je po dobro očuvanim umjetničkim djelima, uglavnom na zidnim slikama, kao i po velikim vrtovima.<ref name="PS">{{Cite web |url=http://pompeiisites.org/en/archaeological-site/house-of-octavius-quartio/ |title=House of Octavius Quartio |access-date=5. svibnja 2023. |archive-date=5. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230505124450/http://pompeiisites.org/en/archaeological-site/house-of-octavius-quartio/ |url-status=dead }}</ref> Nalazi se u rimskom gradu [[Pompeji]]ma i s ostatkom Pompeja sačuvana je vulkanskom [[erupcija Vezuva 79.|erupcijom]] [[Vezuv]]a u listopadu 79. godine. == Položaj == Adresa u Pompejima je II, 2, 2-5, a nalazi se na Via dell'Abbondanza (ili Ulici obilja), jednoj od najprosperitetnijih ulica u Pompejima, u blizini [[Palaestra|palestre]] i [[Amfiteatar u Pompejima|amfiteatra]]. Dio Via dell'Abbondan uz kuću je bio zatvoren za promet kolima u davna vremena.<ref name="Nappo"/><ref>{{cite web |url=https://pleiades.stoa.org/places/658295679 |title=Places: 658295679 (House of Octavius Quartio) |author=Varveri, A. |accessdate=26. kolovoza 2019. |publisher=Pleiades}}</ref> == Ime == Ime ove kuće<ref name="Tronchin">Tronchin, Francesca C. "An Eclectic Locus Artis: the Casa Di Octavius Quartio At Pompeii." Diss. Boston Univ., 2006</ref> pogrešno je izvedeno iz izbornih [[Grafiti|grafita]] urezanih u vanjsku fasadu, neki s porukom ''Glasajte za Loreja'', a drugi ''Glasajte za Tiburtina''. Zapravo, posljednji poznati vlasnik kuće bio je čovjek po imenu Oktavije Kvarcion (Octavius Quartio) čiji je [[Bronca|brončani]] pečat pronađen u kući tijekom iskapanja.<ref name="Nappo">Nappo, Salvatore. Pompeii: Guide to the Lost City. London: Weidenfeld and Nicolson, 1988. 32-33, 41-45, 50-51.</ref> Neki povjesničari ovu kuću nazivaju Kućom Oktavija Kvarciona. == Iskopavanja == Kuću je otkrio i iskopao između [[1916.]] i [[1921.]] Vittorio Spinazzola, nadzornik Pompeja u periodu 1911. – 1923. Daljnja arheološka iskopavanja provedene su 1933. i 1935. pod nadzorom Amedea Maiurija. Posljednja iskapanja 1971. godine nadzirao je Alfonso De Francisci.<ref name="IJCS">{{cite journal |title=The Domus of Octavius Quartio in Pompeii: Damage Diagnosis of the Masonries and Frescoed Surfaces |journal=International Journal of Conservation Science |year=2016 |issue=7 |pages=885–900 |url=https://www.researchgate.net/publication/309477207 |access-date=2022-06-22}}</ref> == Povijest == Dvije izvorne građevine spojene u ovu raskošnu rezidenciju izvorno su izgrađene tijekom [[Samniti|Samnitskog]] razdoblja<ref name="IJCS" /> oko 3. stoljeća pr. Kr.<ref name="Clarke">{{cite book |last1=Clarke |first1=John R. |title=The Houses of Roman Italy, 100 BC - A.D. 250, Ritual Space and Decoration |year=1991 |publisher=University California Press |location=Berkeley and Los Angeles, CA |isbn=0-520-07267-7}}</ref> ''[[Domus]]'' je prije [[Potres u Pompejima 62.|potresa 62. godine]] pokrivao cijelu [[Insula (gradski blok)|insulu]] i imao je dva [[atrij]]a i dva ulaza. Nakon potresa, dio kuće (II 2, 4) je prodan drugom vlasniku i odvojen. Smatra se da su u to vrijeme dovršeni i arkadna terasa (lođa) i veliki vrt<ref name="IJCS" /> koji je proširio područje na oko 1800 četvornih metara.<ref name="Clarke" /> Povjesničar umjetnosti John R. Clarke smatra da je prošireni vrtni prostor možda korišten u komercijalne svrhe, "poput onoga njegovog susjeda dva bloka istočnije, [[Imanje Julije Felice|imanja Julije Felice,]] citirajući Wilhelminu Jashemski.<ref name="Jashemski">{{cite book |last1=Jashemski |first1=Wilhelmina |title=The Gardens of Pompeii, Herculaneum, and the Villas Destroyed by Vesuvius |year=1979 |location=New Rochelle, NY |page=48}}</ref> == Raspored i dekoracija == [[Datoteka:Floorplan_of_Pompeii_II_2,2_House_of_Octavius_Quartio_based_on_Spinazzola_plan_produced_in_1916-1921.jpg|lijevo|mini|400px| Tlocrt Pompeja II 2,2 Kuća Octaviusa Quartia na temelju Spinazzolinog plana izrađenog 1916. – 1921.]] Vanjski zidovi kompleksa sastavljeni su od [[opus incertum]] (kamena šuta ugrađena u beton) sa stupovima od kamena, osim najistočnijeg kuta koji je građen [[Opus mixtum|opus vittatum mixtum]] (kombinacija opeke i kamenih blokova).<ref name="perspectives">{{Citiranje weba |title=Condition Assessment - Regio II, Insula 2 II-2 M 280 (Formerly Regio II, Insula 5) |url=http://pompeiiperspectives.org/index.php/condition-assessment-analysis/south-side-regio-ii-insula-2 |access-date=2022-06-25 |website=Pompeii Perspectives |publisher=Jennifer F. and Arthur E. Stephens}}</ref> Glavni ulaz flankiran je s dvije trgovine, Caupona Astylusa i Pardalusa (II 2,1), s ostacima pulta za posluživanje hrane i stepenicama za gornji kat, te [[Caupona]] Athictusa. Ova radnja imala je samo prodajni pult od drveta koji je ostavio trag ispod ožbukanog istočnog zida.<ref name="Pip">{{Citiranje weba |title=Domus of Loreius Tiburtinus or House of D. Octavius Quartio |url=https://www.pompeiiinpictures.com/pompeiiinpictures/R2/2%2002%2002%20plan.htm |access-date=2022-06-25 |website=Pompeii in Pictures |publisher=Jackie and Bob Dunn}}</ref> Smatra se da su ti prostori trgovina nekoć bili dio kuće, ali su na kraju odvojeni od glavne građevine i iznajmljeni ili prodani<ref name="Tronchin">Tronchin, Francesca C. "An Eclectic Locus Artis: the Casa Di Octavius Quartio At Pompeii." Diss. Boston Univ., 2006</ref> budući da su obje trgovine imale ulaz u atrij glavne kuće na II 2,2. Trgovina Athictus također je imala vrata koja su vodila u sobu 3 (plava).<ref name="Pip" /> Unutrašnjost kuće prilično je ujednačena u svojoj organizaciji i odgovara standardu većeg dijela rimske arhitekture tog vremena. Nažalost, dio izvornog integriteta kuće bio je ugrožen prije erupcije Vezuva u potresu 62. godine<ref name="Tronchin">Tronchin, Francesca C. "An Eclectic Locus Artis: the Casa Di Octavius Quartio At Pompeii." Diss. Boston Univ., 2006</ref> i [[Bombardiranje Napulja u Drugom svjetskom ratu|savezničkih bombardiranja 1943.]] tijekom Drugog svjetskog rata. [[Datoteka:Fontana_nella_casa_di_Ottavio_Quartione_a_Pompei.jpg|desno|mini|300px|Impluvij je kasnije pretvoren u fontanu s biljkama]] [[Fauces]] (ulaz) na II 2,2 otvara se u pravokutni [[atrij]] s ''[[impluvij]]em'' u sredini. Ovaj bazen skupljao je kišnicu kroz rupu na krovu koju su koristili vlasnici kuće.<ref name="Tronchin">Tronchin, Francesca C. "An Eclectic Locus Artis: the Casa Di Octavius Quartio At Pompeii." Diss. Boston Univ., 2006</ref> Kasnije je prenamijenjen u fontanu okruženu biljkama. Ovaj dio rezidencije pretrpio je veliku štetu zbog izloženosti vremenskim nepogodama nakon iskopavanja 1916., kao i štete od savezničke bombe 1943. godine. Sa stražnje strane atrija, kućni [[tablinum]] (g) zamijenjen je malim pseudoperistilom sa stupovima. Stupovi su u podnožju obojani crvenom bojom, a iznad bijelom bojom. Iako izblijedjeli, zidovi još uvijek nose dokaze slika u [[Četvrti pompejski stil|četvrtom stilu]] s crnim pločama odvojenim žutim stupovima iznad crvenog dadoa. Na istočnom zidu su izrazito izblijedjeli ostaci slike na ploči, ali je toliko oštećena da se predmet više ne može uočiti.<ref name="Pip"/> [[Patronat u starom Rimu|Patronatski]] odnosi počeli su se razvijati tijekom kasne Republike. Pokroviteljstvo se sve više protezalo nad cijelim zajednicama, bilo na temelju političkog dekreta, dobročinstva pojedinca koji postaje pokrovitelj zajednice ili tako što je zajednica formalno usvojila pokrovitelja.<ref name="Nicols">{{Citiranje knjige |last=Nicols, John, Ph.D. |title=Civic patronage in the Roman Empire |date=2. prosinca 2013. |isbn=978-90-04-26171-6 |location=Leiden |pages=21–35, 29, 69, 90 |oclc=869672373}}</ref> Ovo može objasniti eliminaciju formalnog tablinuma. Niz soba koje graniče s atrijem također su u lošem stanju: U sobi 3 (plava) od ukrasa je ostao samo mali komad štukature. Sadrži ono što je Spinazzola opisao kao peć (muffola) za pečenje i glaziranje malih vaza/lonaca. Upravo u ovoj prostoriji pronađen je pečatni prsten D. Oktavija Kvarciona. Soba 4 (plava), djelomično uništena u bombardiranju 1943., nema nikakvih ukrasa. Pretpostavlja se da je to bio [[triklinij]]. Isto tako, sve što je ostalo od sobe 5 (plava) su goli zidovi. Ipak, to je ulaz u ono što se smatra [[Latrina|nužnikom]] 6 (plavo). Prostoriji 7 (plava), također bez ukrasa, pristupa se kroz sobu 5 (plava). U prostoriji "a", sa žutom središnjom zonom s crnim dadoom, nekoć se nalazila ploča s prikazom [[Europa (mitologija)|Europe]] i bika, dva medaljona s jednim posebno lijepim portretom za koji se smatralo da je vlasnikova kći, te oslikana imitacija prozora što je dokumentirano fotografijom iz 1930. godine. Svi su uništeni u jednom od bombardiranja 1943. godine. [[Datoteka:Casa_de_Octavius_Quartio_20.jpg|desno|mini|300px|Ala "b" s lebdećim vojnicima]] Ala "b", relativno velika prostorija ukrašena u četvrtom stilu s crvenim pločama na tamnoplavom tlu s lebdećim figurama vojnika, preživjela je, iako je ozbiljno izblijedjela od izloženosti. Prostorija "c", za koju se smatra da je bila još jedan triklinij sa žutim pločama obrubljenim crveno, također je oštećena i izblijedjela zbog izloženosti nakon iskopavanja. [[Datoteka:Pompeji_Casa_Di_Octavio_Quartio_Wall.jpg|desno|mini|300px|Slika četvrtog stila na južnom zidu oecus "d"]] Sačuvan je mali [[oekus]] "d", također ukrašen u četvrtom stilu, koji prikazuje arhitektonske građevine i krajolike u krugovima na bijeloj podlozi. Soba "e" uspjela je zadržati fragmente svojih crno-bijelih podnih mozaika i pano slike scene lova uokvirene [[girlanda]]ma na žutoj podlozi.<ref name="Pip"/> Smatra se da su ove dvije prostorije oslikane u radionici koja se nalazi na Via di Castricio.<ref name="IJCS"/> Soba "f" na zapadnoj strani pseudoperistila je oecus ukrašen u četvrtom stilu s bijelim temeljnim pločama obrubljenim cinober crvenom bojom iznad crnog dadoa s egipatskim i kultnim motivima. Među portretiranim figurama su [[Dioniz|Bakhus]] s njegovim [[tirs]]om i [[Izida|Izidin]] svećenik sa [[sistrum]]om,<ref name="Pip"/>koji vjerojatno prikazuje vlasnika.<ref name="IJCS"/> Ispod njega je natpis "Amisusius Loreius Tiburtinus". Ovo je dodatak izbornim sloganima koji se odnose na Tiburtina koji se nalaze na vanjskom pročelju kuće. [[Datoteka:Casa_de_Octavius_Quartio_18.jpg|desno|mini|300px|Freske četvrtog stila s egipatskim motivima u oekusu "f"]] Nad jednim od slikanih arhitektonskih objekata nalazi se [[Biga (kočija)|biga]] (dvoprežna kola). Tu su i kružnice koje prikazuju [[menade]] i [[Satiri|satire]]. Slike [[Dijana (mitologija)|Dijane]] kako se kupa na jugu i [[Akteon]] kojeg su napali njegovi psi na sjeveru sugeriraju da je soba korištena kao [[sacellum]] za znanstvenike koji su provodili dijagnozu štete na lokaciji za projekt Piano della Conoscenza-Grande Progetto Pompei 2016. godine. Finski znanstvenik, Ilkka Kuivalainen, slaže se, tvrdeći da prisutnost Bakha jasno ukazuje na kultne svrhe. No, kuratori stranice ne misle da je soba korištena u vjerske svrhe. Na stranicama navode: <blockquote>„Ono što se na prvi pogled čini strogim spominjanjem božice Izide i njezina kulta nije ništa drugo nego dokaz egzotičnog ukusa, posve svjetovnog, isključivo ukrasnog karaktera, koji je karakterizirao novu vladajuću klasu koja se formirala u ranih desetljeća carstva."<ref name="Pip"/></blockquote> Ova prostorija je također oštećena u bombardiranju, a zatim djelomično restaurirana od fragmenata štukature. Slike su pripisane radionici Vetii.<ref name="IJCS"/> [[Datoteka:Casa_di_Ottavio_Quartione,_Pompeya,_Italia,_2016_05.jpg|desno|mini|300px|Triklinijska freska braka [[Telamon]]a i [[Hesione]]]] Prostorija "h", prostrani triklinij, još uvijek je zadržala velik dio svojih fresaka, iako fragmentarno. Dvije ploče sa slikama kontinuirano su oslikane po sobi. Uža donja ploča prikazuje scene [[Ahilej]]a i [[Ilijada|Ilijadu]] prošarane simuliranim mramornim pločama, uključujući [[Tetida (mitologija)|Tetidu]] koja Ahileju daje oružje koje je iskovao [[Hefest]], [[Patroklo|Patrokla]], odjevenog u Ahilejev oklop, borbu iz vozila na kotačima, Patroklov pogreb, boksački meč u sklopu igara održanih u čast Patrokla, a [[Automedon]] sprema kola za Ahileja. Na krajnjem istočnom kraju je ikonična scena Ahileja koji vuče [[Hektor]]ovo tijelo za svojim kolima, praćena slikama [[Prijam]]a predvođenog [[Hermes]]om kako vozi kola iz [[Troja|Troje]] i ulazi u grčki tabor i klečećeg kralja Prijama koji moli Ahileja za Hektorovo tijelo . Šira gornja ploča prikazuje scene iz mita o [[Heraklo|Heraklu]] koji uključuju [[Telamon]]a i [[Laomedont]]a. Telamon, otac grčkog heroja [[Ajant|Ajanta Velikog]], bio je jedan od [[Argonauti|Argonauta]] i prijatelj Herakla koji mu je pomagao u njegovim pohodima protiv [[Amazonke|Amazonki]] i njegovom napadu na Troju. Laomedon je u to vrijeme bio kralj Troje i otac Podarca, kasnije preimenovanog u Priama. Kada je Heraklo opsjedao Troju, Telamon je prvi probio zid i ušao u grad (prva slika - Telamon prilazi kralju Laomedonu). Heraklo je ubio Laomedonta (sljedeći panel) i dodijelio Laomedonovu kćer Telamonu kao ratnu nagradu (treći panel - vjenčanje Telamona i [[Hesione]]).<ref name="Pip"/> === Vrtovi === Kuća je posebno poznata po svojim prostranim vrtovima i vanjskim ukrasima, uključujući dva okomita euripija, vodena kanala nazvana po [[Tjesnac Evripos|tjesnacu Evripos]] između [[Eubeja|Eubeje]] i glavnog grčkog poluotoka. Ti kanali s fontanama bili su središte mnogih [[Freska|freski]] i kipića. Izvor vode za ove opsežne vodene značajke osiguravala je rešetka olovnih cjevovoda koje je opskrbljivao castellum plumbeum, rezervoar obložen olovom na sjeverozapadnom kutu otočića, dio prilično složenog tlačnog sustava vode koji je funkcionirao s lokalnom vodom kule. Oko 27. godine prije Krista, Pompeji su povezani s novim akvaduktom [[Aqua Augusta (Napulj)|Aqua Augusta]] koji je vodio od Sante Lucia di Serino do Misenuma. Voda je tekla u castellum divisorium, distribucijsku stanicu na najvišoj točki grada u blizini Vezuvskih vrata. Zbog značajnih visinskih razlika koje su uzrokovale neželjene varijacije tlaka u vodovodnom sustavu, izgrađen je niz vodotornjeva za reguliranje tlakova u različitim četvrtima unutar grada. Od njih je 14 iskopano, a toranj 6 pronađen je na uglu ulica II, 2,1 na raskrižju Via dell'Abbondanza i Vicolo di Octavius Quartio.<ref name="aqueducts">{{Citiranje weba |last=Schram |first=Wilke |last2=van Opstal |first2=Driek |last3=Passchier |first3=Cees |title=Pompeii (Italy) |url=http://www.romanaqueducts.info/aquasite/pompeii/index.html |access-date=2022-06-27 |website=Roman Aqueducts |publisher=Wilke Schram, Utrecht University}}</ref> [[Datoteka:Jardín_Octavius_Quartio_31.jpg|desno|mini|300px|Reprodukcija kipa muze Erato ili Mnemosine duž gornjeg euripusa]] Gornji eurip (i), koji se proteže od istoka prema zapadu, bio je obrubljen sa šest postolja za koja se smatralo da podupiru kipove muza. Međutim, samo jedna od [[Polihimnija|Polihimnije]] i jedna od [[Mnemozina|Mnemozine]] su pronađene i trenutno se nalaze u arheološkom muzeju u Napulju. Međutim, reprodukcija Mnemozine sada se može vidjeti na licu mjesta. Ostale skulpture pronađene u gornjem Euripusu uključuju glavu mladog [[Dioniz]]a, lava koji jede jelena, sfingu, još jednog lava, žensku kazališnu masku, lovačkog psa koji napada lane i malog Herkula koji davi zmiju. [[Datoteka:Jardín_Octavius_Quartio_34.jpg|lijevo|mini|300px|Scena lova na sjevernom zidu gornjeg euripusa]] Sjeverni zid gornjeg euripusa bio je oslikan scenom lova velikih mačaka, uključujući leoparda i antilopu. Na zapadnom kraju vodenog kanala nalaze se izblijedjele freske [[Dijana (mitologija)|Dijane]] kako se kupa i [[Akteon]]a kojeg napadaju njegovi vlastiti lovački psi koji okružuju vrata u prostoriju (f), prostor za koji neki znanstvenici misle da je služio kao sacellum. Na istočnom kraju gornjeg euripusa izgrađen je ljetni [[Triklinij|biklinij]] (k) s dva zidana ležaja s obje strane vodenog elementa. Edikula je u središtu stražnjeg zida okružena freskom [[Narcis]]a koji se divi svom odrazu u bazenu i samoubojstvu [[Piramo i Tisba|Pirama i Tizbe]]. Telamon u obliku klečećeg satira sada je smješten unutar edikule na temelju sugestije Spinazzole, koji je bio izvorni iskopavač, ali danas nema dokaza o cjevovodima za njegovu upotrebu kao bazu fontane. Na ovom mjestu pronađena je i skulptura riječnog boga.<ref name="Pip"/> Posebno značajan nalaz na jednom od kauča ljetnog biklinija bio je jedini poznati potpis umjetnika u Pompejima: "Lucius pinxit" ili "Naslikao Lucije".<ref name="Nappo">Nappo, Salvatore. Pompeii: Guide to the Lost City. London: Weidenfeld and Nicolson, 1988. 32-33, 41-45, 50-51.</ref> [[Datoteka:Unidentified_structure_in_Pompeii,_2016.jpg|desno|mini|300px|Tetrastilni hram na raskrižju gornjeg i donjeg euripusa]] Donji euripus teče od sjevera prema jugu i prepolovljuje prostrani vrt s voćkama, druge sjenovite flore i akantusa (l) posađenih u redove s pergolama. Na mjestu sjecišta s gornjim euripom stoji [[Portik|tetrastilni]] hram ukrašen polikromnom štukaturom. Osnova mu je vodoskok s polukružnim česticama s okomitim mlazom u središtu.<ref name="Dobbins">{{Citiranje knjige |last=Dobbins |first=John J. |title=World of Pompeii |last2=Foss |first2=Pedar W. |year=2007 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-17324-7 |edition=2008 |location=New York, NY |page=363}}</ref> Kraći sjeverni kraj donjeg euripusa završava [[nimfej]]em sa stupovima sa stepenastom fontanom. Mramorna skulptura [[Kupid]]a koji drži kazališnu masku pronađena je iznad stuba fontane 1920. godine. Rana fotografija prikazuje zidove nimfeja s freskama s golom Dijanom u njezinoj kupki s lijeve strane i Akteonom s desne strane, s krajolikom na bočnom zidu. Te su slike sada jedva primjetne zbog izloženosti. [[slika:Pompeii 20230623 058.jpg|lijevo|mini|300px|Bazen s četvrtastom fontanom u središtu s četiri niza mramornih stepenica]] Neposredno ispod središnje točke donjeg euripusa nalazi se bazen s četvrtastom fontanom u središtu s četiri niza mramornih stepenica sa svake strane koje proizvode kaskade vode iz središnjeg mlaza. Dvanaest postolja možda su nekada držala ukrasne kipove. Nekada je bila pokrivena pergolom obješenom o četiri stupa koja je u međuvremenu uklonjena. Blizu južnog kraja donjeg euripusa nalazi se mali paviljon s četiri stupa ukrašen reljefom od štukature koji prikazuje labudove, lišća [[akantus]]a lišće i cvijeće na crvenoj pozadini. Donji euripus završava trećim bazenom. U blizini zida na južnom kraju pronađena je statua Hermafrodita. Stražnja vrtna vrata nalaze se preko puta ulaza 7 palestre s [[Terme|natatio]] (bazenom) jugozapadno od [[Amfiteatar|amfiteatra]].<ref name="Pip"/> == Galerija == <gallery mode="packed" height="200px"> File:Diana bathing at west end of euripus House of Octavius Quartio Pompeii courtesy of Buzz Ferebee geometry adjusted.jpg|Diana se kupa, na zapadnom kraju euripusa File:Acteon in the House of Octavius Quartio Pompeii.jpg|Akteona napadaju njegovi lovački psi File:Closeup of Actaeon's hounds House of D Octavius Quartio.jpg|Akteonovi psi File:I08 185 Haus des Octavius Quartio, Narziss.jpg|Freska [[Narcis|Narcisa]] u ljetnom [[biklinij]]u File:I08 184 Pyramus und Thisbe.jpg|Samoubojstvo [[Piram i Tizba|Pirama i Tizbe]] File:Jardín Octavius Quartio 17.jpg|Kapitol stupa u ljetnom bikliniju File:Jardín Octavius Quartio 22.jpg|Današnje biljke u vrtu File:Jardín Octavius Quartio 41.jpg|Štukatura na malom paviljonu na južnom kraju donjeg euripusa File:Jardín Octavius Quartio 42.jpg|Stepenasta fontana blizu sredine donjeg euripusa File:Jardín Octavius Quartio 07.jpg|Kupidon s kazališnom maskom pronađen u nimfeju File:Casa di Ottavio Quartione, Pompeya, Italia, 2016 12.jpg|Roundel s glavama satira u prostoriji f File:Casa de Octavius Quartio 01.jpg|Triklinij oslikan freskama s prizorima Herakla, Ahileja i Troje File:Casa de Octavius Quartio 03.jpg| (L-R) Telamon i Laomedon, Heraklo se bori s Laomedonom, kraljem Troje, te Hesiona i Telamon File:Casa del Efebo 26.jpg|Mogući sacelum (f) s lebdećom figurom Izidinog svećenika File:Fresco Octavius Quartio 01.jpg|Soba (e) s pločom scene lova File:Casa di Ottavio Quartione, Pompeya, Italia, 2016 09.jpg|Krupni plan slike sa scenom lova File:Marble statue of Hermaphroditus. House of Loreius Tiburtinus. Pompeii2.JPG|Kip Hermafrodita pronađen u blizini južnog zida </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Casa di Ottavio Quartione (Pompeii)}} * [https://www.youtube.com/watch?v=gyExNngvl_w 4K obilazak kuće Oktavija Kvarciona] * [https://www.youtube.com/watch?v=zm1qtYl7JpA Ondje pronađena animirana rekonstrukcija i skulptura kuće Oktavija Kvarciona (video)] * [https://www.youtube.com/watch?v=pN0_mhVR3pw Virtualna rekonstrukcija kuće Oktavija Kvarciona (video)] * [https://stephenjressler.com/castellum-divisorium-at-pompeii/ Castellum Divisorium u Pompejima Stephen Ressler, PE, Ph.D.] {{Pompeji}} [[Kategorija:Kuće u Pompejima|Oktavija Kvarciona]] plq2xjbroi4q9shv5f2nq0lvum4jspj 0 742557 7571505 6975571 2026-08-07T11:48:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571505 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Napoli_-_piazza_Municipio_-_cantiere_metropolitana.jpg|mini|desno|300px|Iskopavanja Lukulove vile, Napulj, 2006]] [[Datoteka:Villa_Lucullo.jpg|mini|desno|300px|Lukulova vila na Monte Echiji, Napulj]] [[Datoteka:Castel_dell'Ovo_(22)_(15580621161).jpg|mini|desno|300px|Dvorana sa stupovima, [[Castel dell'Ovo]]]] '''Vila [[Lucije Licinije Lukul Pontski|Lucullus]]''' bila je velika i raskošna starorimska vila koju je u prvom stoljeću prije Krista u [[Napulj]]u izgradio slavni gurman, general i konzul.<ref>Amante, Alessia, La villa di Licinio Lucullo a Napoli: un’opera d’arte romana (La COOltura). Antica Roma (2017) https://www.lacooltura.com/2017/12/villa-di-licinio-lucullo-arte-romana/</ref> Bila je to jedna od nekoliko njegovih poznatih vila uz [[Lukulovi vrtovi|Lucullove vrtove]] u Rimu, jedna u [[Tuskulum|Tusculumu]] u [[Albanska brda|Albanskim brdima]], jedna na otoku [[Nisida]] i druga u Misenumu također u [[Napuljski zaljev|Napuljskom zaljevu]]. Vila je bila opremljena molovima koji su se protezali u more, vrlo bogatom knjižnicom, ribnjacima i uzgajalištima murine<ref>Pliny, IX.171</ref> te raskošnim vrtovima<ref>Plutarch, 'Lucullus' ch. 37</ref> sa stablima breskve uvezenim iz Perzije koja su za to vrijeme uz trešnju bila novost. drveće koje je donio iz [[Cerasus (blizu Trapeza)|Cerasa]]{{newdsm}}.<ref>Jerome: epistle XXXI ad Eustochium</ref> Ovdje je rečeno da je Lukul dao probušiti "planinu" uz veći trošak nego što je potrošio na svoju vilu, kako bi napravio kanal koji će povezati more s njegovim ribnjacima; zbog toga ga je [[Pompej Veliki]] nazvao "[[Kserkso I.|Kserkso]] u togi".<ref>Pliny IX 80 170</ref><ref>Velleius Paterculus, Roman History Book II: 33</ref> Vila je bila toliko poznata po banketima da i danas pridjev ''Lucullan'' označava posebno obilan i ukusan obrok. Nakon Lukulove smrti (57./56. pr. Kr.) vila je pripala rimskom caru. Pod [[Valentinijan III.|Valentinijanom III.]] (419. – 455.) pretvoren je u utvrdu, od tada nazvan '''''castellum Lucullanum''''', i bio je mjesto progonstva [[Romul Augustul|Romula Augustula]], posljednjeg zapadnorimskog cara.<ref>Nathan, Geoffrey S. (1997). «[http://www.roman-emperors.org/auggiero.htm Romulus Augustulus (475–476 A.D.) – Two Views] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220103085011/http://www.roman-emperors.org/auggiero.htm |date=3. siječnja 2022. }}». De Imperatoribus Romanis.</ref> == Ostaci == Ostaci vile, s obzirom na njenu ogromnu površinu, vidljivi su na nekoliko mjesta u gradu Napulju. Vila je uključivala i prostirala se od otočića Megaride gdje je bila njezina jezgra, do planine Echia na južnoj strani i, najvjerojatnije na jugoistočnoj strani do okruga Maschio Angioino.<ref>Ciotola, Marco, La villa di Licinio Lucullo, l’inedito itinerario archeologico sul lungomare di Napoli. Archeologia Vesuvio. Vesuvio Live (2019) https://www.vesuviolive.it/cultura-napoletana/archeologia-vesuvio/311800-villa-di-licinio-lucullo-napoli/</ref> Najveća i možda najvažnija jezgra nalazi se u podrumu [[Castel dell'Ovo]] smještenom na otočiću Megaride, takozvanoj "dvorani stupova" koja je izvedena iz rimskih stupova koji još uvijek stoje. Ostali dijelovi vidljivi su na [[Pizzofalcone hill|brdu Pizzofalcone]] gdje je grad osnovan u 8. – 9. stoljeću prije Krista i mnogi u blizini Piazza Municipio nakon nedavnih nalaza. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Napulju]] [[Kategorija:Rimske građevine u Italiji]] tiqi8xjfdqa4dq56wbolweyz1sy5rgp 0 744112 7571327 7383663 2026-08-07T02:56:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571327 wikitext text/x-wiki {{Infookvir arheološki lokalitet | ime = Kuća Romula i Rema | izvorno ime = | slika = Casa di Romulo e Remo, Pompeii 20230623 02.jpg | slika_opis = | slika2 = Casa de Rómulo y Remo 03.jpg | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | koordinate = {{Coord|40|44|55.9|N|14|29|1.8|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Pompeji]] | dio od = | dz = ITA | država = | nadmorska visina = | dužina = | širina = | površina = | volumen = | promjer = | opseg = | visina = | osnovano = | napušteno = [[Erupcija Vezuva 79.|79.]] | period = | graditelj = | kulture = | korisnici = | značajni stanovnici= rod Fabia | značajni događaji = | značajni artefakti = | povezano sa = | materijal = | vrijeme otkrića = | vrijeme iskopavanja= 1859. - 1864. | arheolozi = | stanje = | vlasništvo = | upravljanje = | pristup javnosti = zatvoreno za turiste | web = | arhitektonski stil = | arhitektonski detalji= | oznake = | lokacijska karta zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Italija Pompeji uže | pushpin_map_caption= | pushpin_label = {{nowrap|Kuća Romula i Rema}} | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Kuća Romula i Rema''' se nalazi u [[Pompeji]]ma, u blizini [[Apolonov hram u Pompejima|Apolonovog hrama]] i [[Forum u Pompejima|Foruma]]. Dobila je ime po [[freska|fresci]] s vučicom koja doji [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)|Rema]], mitske utemeljitelje Rima. Freska je uništena u [[Bombardiranje Napulja u Drugom svjetskom ratu|bombardiranju 1943.]]<ref name="pompeiisites.org"/> Kuća je trenutačno (srpanj 2023.) zatvorena za turiste.<ref name="pompeiisites.org"/> == Povijest == Kuća je izgrađena u 2. stoljeću prije Krista, a nakon osvajanja [[Lucije Kornelije Sula|Sule]] [[80. pr. Kr.]]. Bila je spojena sa susjednom kućom Trittolemo.<ref name="pompeiisites.org"/> == Iskopavanja i restauracija == Kuća je iskapana u periodu 1859. - 1864. Tada su pronađena tijela pet žrtava, od kojih je jedna nosila torbu sa zlatnicima, srebrnjacima i brončanicima, te dva prstena, sa inicijalima FA.H. Ovaj je nalaz potaknio hipotezu da je kuća pripadala rodu Fabia, bogatoj i važnoj pompejanskoj obitelji koja je pripadala svećeničkom kolegiju Luperci, odgovornom za slavljenje nastanka Rima. Prekrasne freske kuće restaurirane su 2014. godine, a u vrtu je predstavljen egzotičan krajolik, bogat životinjama kao što su slonovi, bivoli, zmije, gazele i mačke.<ref name="pompeiisites.org"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="pompeiisites.org">{{Citiranje weba|url=http://pompeiisites.org/en/archaeological-site/house-of-romulus-and-remus/|title=House of Romulus and Remus|access-date=2023-07-03|website=Pompeii Sites|archive-date=8. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708005320/http://pompeiisites.org/en/archaeological-site/house-of-romulus-and-remus/|url-status=dead}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|House of Romulus and Remus (VII.7.10)}} {{GLAVNIRASPORED:Romul i Rem}} [[Kategorija:Kuće u Pompejima]] rr2w9yjcvqu3rqj4uwhc2wv57elw3yz 0 745777 7571270 7238917 2026-08-06T23:08:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571270 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Poljud | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Poljud" Split | nadimak = | godina osnivanja = 1986. | sjedište = Mosećka 66, [[Split]] | borilište = ''Kuglana "Poljud"'', [[Split]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Poljud"''' ('''''KK "Poljud"; K.K. "Poljud" Split; Poljud Split; Poljud''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23. klub se natjecao u ''"2 hrvatskoj kuglačkoj ligi - Jug"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Klub je osnovan 1986. godine pod nazivom '''''"Splitska banka"''''' od strane zaposlenika [[Splitska banka|istoimene banke]]. Kako je ''[[OTP banka d.d.|OTP banka]]'' preuzela ''Splitsku banku'', od listopada 2019. godine klub je djelovao pod imenom '''''"OTP banka"'''''. Na skupštini kluba održanoj 13. lipnja 2022. godine donesena je odluka o promjeni naziva kluba u '''''KK "Poljud"'''''. <br> Klub se tijekom povijesti natjecao u taznim ligama, uključujući i ''1. B hrvatsku ligu – Jug''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL – Jug * drugoplasirani: 2016./17. (''Zona Jug'') ; 2. HKL – Jug * prvaci: 2019./20., 2023./24. * drugoplasirani: 2022./23. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Splitska banka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||8. ||12 ||22 ||8 ||4 ||10 || || ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||8. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 || || ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||108 ||68 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||97.5 ||98.5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||11. ||12 ||22 ||5 ||2 ||15 ||61 ||115 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||11. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||71 ||105 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||84.5 ||91.5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||80 ||64 ||21 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|II. ||rowspan="2"|1. B. HKL – Jug – Zona Jug ||<small> Prvi dio ||2. ||6 ||10 ||6 ||1 ||3 ||40.5 ||39.5 ||13 ||<small> u ''Doigravanje za prvaka'' ||rowspan="2"| |- |<small> Doigravanje za prvaka ||bgcolor="silver"|2. ||4 (6) ||16 ||9 ||1 ||6 ||67.5 ||60.5 ||19 ||<small> uključeni rezultati svih utakmica iz ''Prvog dijela'' |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||6. ||8 ||14 ||4 ||2 ||8 ||50 ||62 ||10 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||95 ||81 ||24 || || |- !colspan="15"| OTP banka |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||12 ||1 ||5 ||81 ||63 ||25 || || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||''10. ||''10 ||''8 ||''1 ||''0 ||''7 ||''20 ||''44 ||''2 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||5. ||9 ||16 ||8 ||0 ||8 ||61 ||67 ||16 || || |- !colspan="15"| Poljud |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||79 ||65 ||21 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Splitska banka]] * [[OTP banka d.d.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/121 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Poljud - 810123''] * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/655 kuglanje.hr, ''Splitska banka''] * [https://www.kuglanje.hr/ekipe/1503 kuglanje.hr, ''OTP banka''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-splitska-banka--split/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB SPLITSKA BANKA - SPLIT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804054545/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-splitska-banka--split/ |date=4. kolovoza 2023. }} == Izvori == <small> * [https://www.dalmacijadanas.hr/100-godina-kuglanja-u-splitu-kuglacki-klub-poljud/ dalmacijadanas.hr, ''100 GODINA KUGLANJA U SPLITU Kuglački klub Poljud''], objavljeno 17. travnja 2023., pristupljeno 4. kolovoza 2023. * [https://web.archive.org/web/20230417071534/https://www.dalmacijadanas.hr/100-godina-kuglanja-u-splitu-kuglacki-klub-poljud/ dalmacijadanas.hr, ''100 GODINA KUGLANJA U SPLITU Kuglački klub Poljud''], objavljeno 17. travnja 2023., wayback arhiva * [https://www.poslovna.hr/lite/kq-kq-poljud-split/1212707/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB POLJUD - SPLIT] * [https://search.bisnode.hr/hr/1098125/k-k-poljud-split/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB POLJUD - SPLIT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804054549/https://search.bisnode.hr/hr/1098125/k-k-poljud-split/ |date=4. kolovoza 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/k-k-poljud-split/Detaljno/601350 fininfo.hr, K. K. POLJUD - SPLIT] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Poljud, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] 9jtxz0wy8ntrhw5zsclgik03obx7igk 0 745781 7571220 7454526 2026-08-06T22:17:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571220 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Hrvatski vitezovi | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Hrvatski vitezovi" Split | nadimak = | godina osnivanja = 2000. | sjedište = Šižgorićeva 1 , [[Split]] | borilište = ''Kuglana "Poljud"'', [[Split]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL – Jug (IV.) }} '''Kuglački klub "Hrvatski vitezovi"''' ('''''KK "Hrvatski vitezovi"; K.K. "Hrvatski vitezovi" Split; Hrvatski vitezovi Split; Hrvatski vitezovi''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Jug"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Kuglački klub '''''"Hrvatski vitezovi"''''' je osnovan 2000. godine. Klub se ligaški natjecao u ''"3. HKL – Jug"'', ''"2. HKL – Jug"'', ''"1.B HKL – Jug"'', te je grao i kvalifikacije za ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|"1. hrvatsku ligu"]]'', == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL – Jug * prvaci: 2005./06., 2009./10., 2011./12. * drugoplasirani: 2008./09., 2010./11., 2017./18., 2019./20. ; 3. HKL – Jug * prvaci: 2022./23. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Hrvatski vitezovi |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||12. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||72 ||104 ||13 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="gold"|1. || || || || || || || || || ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za [[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski |- |2006./07. || || || || || || || || || || || || || || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 || || ||32 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||rowspan="2"|II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 || || ||39 || ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za 1. HKL || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||5 || || || || || || || ||<small> igrano u [[Bjelovar]]u |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||110 ||66 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||125 ||51 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||107 ||69 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||76 ||100 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||9. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||80.5 ||95.5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||9. ||10 ||18 ||7 ||0 ||11 ||67 ||77 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||5. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||104 ||72 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||9 ||1 ||4 ||68 ||44 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2088./19.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||100 ||76 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||10 ||2 ||6 ||85 ||59 ||22 || || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||''8. ||''10 ||''7 ||''2 ||''1 ||''4 ||''24 ||''32 ||''5 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||9. ||9 ||16 ||5 ||1 ||10 ||50.5 ||77.5 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HKL – Jug || ||bgcolor="gold"|1. ||6 ||20 ||16 ||2 ||2 ||111.5 ||48.5 ||34 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20061006011237/https://www.kkhrvatskivitezovi.hr/ kkhrvatskivitezovi.hr], wayback arhiva * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/46 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Hrvatski vitezovi – 810046''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-hrvatski-vitezovi--split/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB HRVATSKI VITEZOVI – SPLIT''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804092428/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-hrvatski-vitezovi--split/ |date=4. kolovoza 2023. }} == Izvori == <small> * [https://www.dalmacijadanas.hr/100-godina-kuglanja-u-splitu-predstavljamo-vam-kuglacki-klub-hrvatski-vitezovi/ dalmacijadanas.hr, ''100 GODINA KUGLANJA U SPLITU Predstavljamo vam kuglački klub HRVATSKI VITEZOVI''], objavljeno 19. travnja 2023., pristupljeno 4. kolovoza 2023. * [https://web.archive.org/web/20230419071912/https://www.dalmacijadanas.hr/100-godina-kuglanja-u-splitu-predstavljamo-vam-kuglacki-klub-hrvatski-vitezovi/ dalmacijadanas.hr, ''100 GODINA KUGLANJA U SPLITU Predstavljamo vam kuglački klub HRVATSKI VITEZOVI''], objavljeno 19. travnja 2023., wayback arhiva * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-hrvatski-vitezovi-split/218215/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB HRVATSKI VITEZOVI – SPLIT] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-hrvatski-vitezovi-split/Detaljno/599409 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB "HRVATSKI VITEZOVI" – SPLIT] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Hrvatski vitezovi, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Kuglanje u Splitu]] 46x8cax9l9wkr0ov9c71wtrd8smgdp7 0 745923 7571301 7238885 2026-08-07T00:05:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571301 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Bilogora | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub gluhih "Bilogora" Bjelovar | nadimak = | godina osnivanja = 2006. / 2007. | sjedište = Ivana Mažuranića 3, [[Bjelovar]] | borilište = ''Gradska kuglana "Bjelovar"'', [[Bjelovar]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Sjever (III.) }} '''Kuglački klub gluhih "Bilogora"''' ('''''KKG "Bilogora"; KK "Bilogora"; Bilogora Bjelovar; Bilogora''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Bjelovar]]a, [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''KKG "Bilogora"''''' je osnovan 2006. godine kao [[kuglanje|kuglački]] klub za [[Gluhoća|gluhe i nagluhe osobe]]. Klub sudjeluje u natjecanjima u kuglanju za gluhe, kao i u redovitim kuglačkim natjecanjima. Kao klub za gluhe osobe, u ligaškom natjecanju kao članovi momčadi sudjeluju i žene. <br> Klub je 2022. ostvario plasman u ''2. HKL – Sjever''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL – Sjever * drugoplasirani: 2021./22. (''Zona Bjelovar'') === Pojedinačno === === Kuglanje za gluhe === ; Prvenstvo Hrvatske * doprvaci: 2023. ; Kup Hrvatske * pobjednici: 2022. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Bilogora |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Bjelovar || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||90.5 ||53.5 ||24 || || |- |2012./13. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Zona Bjelovar – Sisak || ||7. ||11 ||20 ||8 ||1 ||11 ||73 ||87 ||17 || || |- |2014./15. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Bjelovar || ||4. ||9 ||16 ||9 ||1 ||6 ||69 ||59 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar ||<small> Prvi dio ||6. ||7 ||12 ||3 ||1 ||8 ||39 ||57 ||7 ||<small> nisu se plasirali u ''Doigravanje za prvaka'' || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar ||<small> Prvi dio ||3. ||7 ||12 ||7 ||0 ||5 ||55.5 ||45.5 ||14 ||<small> plasirali se u u ''Doigravanje za prvaka'' ||rowspan="2"| |- |<small> Doigravanje za prvaka ||bgcolor="goldenrod"|3. ||4 (7) ||18 ||8 ||1 ||9 ||72.5 ||71.5 ||17 ||<small> uključeni svi rezultati iz ''Prvog dijela'' |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2088./19.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||6 ||20 ||11 ||1 ||8 ||86 ||74 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar || ||5. ||7 ||12 ||6 ||0 ||6 ||48.5 ||47.5 ||12 ||<small> prekinuto radi pandemije COVID-19 || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar || ||''4. ||''8 ||''7 ||''4 ||''0 ||''3 ||''28.5 ||''27.5 ||''8 ||<small> prekinuto radi pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Bjelovar || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||10 ||0 ||4 ||73 ||39 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||9. ||10 ||18 ||4 ||2 ||12 ||56 ||88 ||10 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Bjelovar]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/5 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Bilogora - 810005''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == <small> * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-gluhih-bilogora-bjelovar/942743/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub gluhih Bilogora Bjelovar] * [https://search.bisnode.hr/hr/958243/kuglacki-klub-gluhih-bilogora-bjelovar/ bisnode.hr, Kuglački klub gluhih 'Bilogora' Bjelovar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230807062904/https://search.bisnode.hr/hr/958243/kuglacki-klub-gluhih-bilogora-bjelovar/ |date=7. kolovoza 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kkg-bilogora/Detaljno/582988 fininfo.hr, KKG "BILOGORA"] * [https://www.arhiva.bjelovar.info/index.php/sport/sportske_institucije_i_klubovi_u_bjelovaru/ arhiva.bjelovar.info, ''Sportske institucije i klubovi u Bjelovaru''], objvljeno 16. travnja 2010., pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://bjelovar.live/kuglanje-bilogora-iz-bjelovara-novi-kuglacki-drugoligasi/ bjelovar.live, ''KUGLANJE: Bilogora iz Bjelovara novi kuglački drugoligaš''], objavljeno 28. srpnja 2022., pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://sportskazajednicabjelovar.hr/2022/08/17/kuglacki-klub-bilogora-novi-drugoligas-u-2-hkl-sjever/ sportskazajednicabjelovar.hr, ''KUGLAČKI KLUB BILOGORA NOVI DRUGOLIGAŠ U 2. HKL SJEVER''], objavljeno 17. kolovoza 2022., pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://bjelovarac.hr/kuglanje/kuglaci-kkg-bilogore-odigrali-su-vrhunski-i-postali-su-viceprvaci-hrvatske/ bjelovarac.hr, ''Kuglači KKG Bilogore odigrali su vrhunski i postali viceprvaci Hrvatske''], objavljeno 18. travnja 2023., pristupljeno 7. kolovoza 2023. {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Bilogora Bjelovar, KK}} [[Kategorija:Šport u Bjelovaru]] [[Kategorija:Kuglački klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] jmgqnkw5ry3gycwr17vmvnjstifar4y 0 745943 7571310 7238953 2026-08-07T00:22:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571310 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Željezničar | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Željezničar" Varaždin | nadimak = | godina osnivanja = 1948. | sjedište = Kolodvorska 17, [[Varaždin]] | borilište = kuglana ''"Drava"'', [[Varaždin]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Sjever (III.) }} '''Kuglački klub "Željezničar"''' ('''''KK "Željezničar"; Željezničar Varaždin; Željezničar''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Varaždin]]a, [[Varaždinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Kuglački klub '''''"Željezničar"''''' je osnovan 1948. godine. Klub se redovito natječe u ligama i pojedinačnim natjecanjima. Od osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Željeznčar"'' se natjecao u ''1. B ligi'', ''2. HKL'' i ''3. HKL'', te je osvajao županijski kup. <br> Klub je koristio više [[varaždin|varaždinskih]] kuglana: u ''Domu JNA'', kuglana ''Varteksa'', kuglana u sklopu hotela ''Turist''. 1990. godine je otvorena dvorana u sklopu ''Doma željezničara'' u kojoj klub ima svoje prostorije, te koju je koristio za natjecanja i treninge. Od 2009. godine za natjecanja koristi novootvorenu kuglanu ''Drava'' u sklopu ''[[Športska dvorana Varaždin|Športske dvorane "Varaždin"]]'' (''Varaždinska arena''). <br> == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL – Sjever * prvaci: 2024./25. * drugoplasirani: 2022./23. ; 3. HKL – Sjever * drugoplasirani: 2021./22. (''zona Varaždin'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Željezničar |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||96 ||80 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||10. ||12 ||22 ||5 ||2 ||15 ||68 ||108 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Varaždin || ||5. ||12 ||22 || || || ||102.5 ||73.5 ||28 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||4. ||12 ||22 ||11 ||4 ||7 ||102 ||74 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||74.5 ||102 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||9. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||76 ||100 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||10. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||73 ||103 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||7. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||62 ||82 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||80 ||96 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||4. ||11 ||20 ||11 ||3 ||6 ||96.5 ||63.5 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||5. ||11 ||16 ||8 ||0 ||8 ||67 ||61 ||16 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||bgcolor="gold"|''1. ||''9 ||''6 ||''5 ||''1 ||''0 ||''38 ||''10 ||''11 ||<small> ''prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||13 ||1 ||2 ||83.5 ||24.5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||81 ||63 ||24 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/161 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Željezničar - 810163''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zeljeznicar-varazdin/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR VARAŽDIN''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230807152219/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-zeljeznicar-varazdin/ |date=7. kolovoza 2023. }} == Izvori == <small> * [https://evarazdin.hr/sport/kuglacki-klub-zeljeznicar-slavi-65-godina-postojanja-200743/ evarazdin.hr, ''Kuglački klub "Željezničar" slavi 65 godina postojanja''], objavljeno 6. lipnja 2013., pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://www.varazdinske-vijesti.hr/sport/kuglacki-klub-zeljeznicar-iz-varazdina-slavi-70-godina-postojanja-29620 varazdinske-vijesti.hr, ''Kuglački klub Željezničar iz Varaždina slavi 70 godina postojanja''], objavljeno 7. ožujka 2019., pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://evarazdin.hr/sport/u-kuglani-gradske-sportske-dvorane-varazdin-odrzat-ce-se-zeljo-74-397538/ earazdin.hr, ''U kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin održat će se "Željo 74"''], objavljeno 18. svibnja 2022., pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://varazdin-sport.hr/clanice/ varazdin-sport.hr, ''Članice''], pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://arena-varazdin.hr/klubovi/ arena-varazdin.hr, ''Klubovi''], pristupljeno 7. kolovoza 2023. * Ivica Herceg, Ivica Vukotić: ''Sport u Varaždinu'', Varaždin, 1981., UDK: 796(497.5 Varaždin)(091), str. 151 * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-zeljeznicar-varazdin/305877/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Željezničar Varaždin] * [https://search.bisnode.hr/hr/1036365/kk-zeljeznicar-varazdin/ bisnode.hr, Kuglački klub "Željezničar" Varaždin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230808225913/https://search.bisnode.hr/hr/1036365/kk-zeljeznicar-varazdin/ |date=8. kolovoza 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-zeljeznicar-varazdin/Detaljno/579636 fininfo.hr, KK "ŽELJEZNIČAR" VARAŽDIN] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Željezničar Varaždin, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Varaždinu]] gex7qrotaea3o8gr46y4cb6sgcngmnj 0 746017 7570959 7569525 2026-08-06T15:24:07Z ~2026-43298-04 368827 /* */ 7570959 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Rodri | slika = [[Datoteka:Rodri_France_v_Spain_7.24.26-096_(cropped).jpg|250px]] | opis slike = Rodri na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Rodrigo Hernández Cascante<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57319 |title=Acta del Partido celebrado el 18 de mayo de 2019, en Valencia |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=17 June 2019 |archive-date=8 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200308100537/http://actas.rfef.es/actas/NLogin |url-status=live }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]]<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/231828/rodri |title=Rodri |publisher=ESPN |access-date=19 February 2020 |archive-date=13 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210613164558/https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/231828/Rodri |url-status=live }}</ref> | mjesto rođenja = [[Madrid]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 190 cm<ref name="PremProfile"/> | trenutačni klub = Real Madrid | broj u klubu = 16 | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|defenzivni vezni]]<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jul/03/manchester-city-pay-rodri-release-clause-atletico-madrid-transfer-window-football |title=City's new £62.8m signing Rodri says Manchester may be getting 'more blue' |first1=Paul |last1=Wilson |first2=Jamie |last2=Jackson |newspaper=The Guardian |location=London |date=4 July 2019 |access-date=19 February 2020 |archive-date=19 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219233910/https://www.theguardian.com/football/2019/jul/03/manchester-city-pay-rodri-release-clause-atletico-madrid-transfer-window-football |url-status=live }}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] <br> [[Atlético Madrid]] <br> [[Villarreal CF|Villarreal]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2015.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Villarreal CF B|Villarreal B]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]] <br>[[Atlético Madrid]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}174 {{0}}{{0}}(22) | godine u reprezentaciji = [[2012.]]<br>[[2015.]]<br>[[2017.]]<br>[[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=21}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}}{{Medalje bronca|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje srebro|Poljska 2017.|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 19 godina}} {{Medalje zlato|Grčka 2015.|}} | bilješka = | ažurirano = 30. listopada 2024. }} '''Rodrigo Hernández Cascante''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), poznatiji kao '''Rodri''', [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. Osvajač je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] 2024. == Klupska karijera == === Rana karijera === Kao jedanaestogodišnjak prešao je 2007. iz kluba [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] u [[Atlético Madrid]].<ref>{{cite web |url=https://majadahondamagazin.es/futbol-nuevo-fichaje-rodri-at-madrid-lucas-jugaron-juntos-majadahonda-94152 |title=Fútbol: el nuevo fichaje "Rodri" (At. Madrid) y Lucas jugaron juntos en Majadahonda |publisher=Majadahonda Magazin |date=22 December 2017 |access-date=26 July 2018 |archive-date=7 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707185200/https://majadahondamagazin.es/futbol-nuevo-fichaje-rodri-at-madrid-lucas-jugaron-juntos-majadahonda-94152 |url-status=live }}</ref> Godine 2013. postao je igračem [[Villarreal CF|Villarreala]].<ref>{{cite news |url=http://www.mundodeportivo.com/futbol/atletico-madrid/20150716/20862982601/el-busquets-que-se-le-escapo-al-atletico-vs-el-nuevo-kaiser-rojiblanco.html |title=El Busquets que se le escapó al Atlético VS. el nuevo 'kaiser' rojiblanco |newspaper=Mundo Deportivo |location=Barcelona |date=16 July 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222090145/http://www.mundodeportivo.com/futbol/atletico-madrid/20150716/20862982601/el-busquets-que-se-le-escapo-al-atletico-vs-el-nuevo-kaiser-rojiblanco.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.villarrealcf.es/noticias/item/7255-rodri-el-apagafuegos-del-juvenil |title=Rodri, el apagafuegos del Juvenil |publisher=Villarreal CF |date=13 November 2014 |access-date=18 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319225423/https://www.villarrealcf.es/noticias/item/7255-rodri-el-apagafuegos-del-juvenil |archive-date=19 March 2018}}</ref> === Villarreal === Za drugu momčad [[Villarreal CF|Villarreala]] debitirao je u utakmici ligaškog natjecanja [[Segunda División B]] 7. veljače 2015. kada je druga momčad [[RCD Espanyol|Espanyol]] poražena 1:3.<ref>{{cite web |url=http://www.rcdespanyol.com/es/actualidad/_n:354 |title=1–3: Frenados |date=7 February 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222081556/http://www.rcdespanyol.com/es/actualidad/_n:354 |url-status=live }}</ref> Za prvu momčad debitirao je 17. prosinca 2015. u [[Kup Kralja|Kupu Kralja]]. Tada je Villarreal izbacio [[SD Huesca|Huescu]] iz natjecanja dobivši ju rezultatom 2:0.<ref>{{cite news |url=http://futbol.as.com/futbol/2015/12/17/copa_del_rey/1450381676_123973.html |title=Trigueros remonta al Huesca y certifica el pase sin presumir |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=17 December 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=21 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151221033213/http://futbol.as.com/futbol/2015/12/17/copa_del_rey/1450381676_123973.html |url-status=live }}</ref> Rodri je u [[La Liga|La Ligi]] debitirao 17. travnja 2016. protiv kluba [[Rayo Vallecano]] od kojeg je Villarreal izgubio 1:2.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2016/04/17/primera/1460909792_737936.html |title=Dos misiles de Guerra y Miku hunden al Submarino |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=17 April 2016 |access-date=3 June 2018 |archive-date=28 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628205108/https://as.com/futbol/2016/04/17/primera/1460909792_737936.html |url-status=live }}</ref> Svoj prvi gol u tom natjecanju postigao je 18. veljače 2018. u utakmici s Espanyolom koja je završila 1:1.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_24/esp_vil/ |title=Granero cambia la realidad |newspaper=Marca |location=Madrid |date=18 February 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=26 March 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180326132605/http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_24/esp_vil/ |url-status=live }}</ref> === Atlético Madrid === Dana 24. svibnja 2018. potpisao je petogodišnji ugovor s [[Atlético Madrid|madridskim Atléticom]]<ref>{{cite web |url=https://www.atleticodemadrid.com/noticias/acuerdo-con-el-villarreal-para-el-traspaso-de-rodri |title=Acuerdo con el Villarreal para el traspaso de Rodri |publisher=Atlético Madrid |date=24 May 2018 |access-date=24 May 2018 |archive-date=9 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609093634/https://www.atleticodemadrid.com/noticias/acuerdo-con-el-villarreal-para-el-traspaso-de-rodri |url-status=live }}</ref> za iznos od 20 milijuna eura uz dodatnih 5 milijuna eura u bonusima.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/futbol/atletico/2018/05/25/5b07cdf522601d314b8b4655.html |title=Cláusula de 70 millones para Rodri |newspaper=Marca |location=Madrid |date=25 May 2018 |access-date=19 June 2018 |archive-date=20 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620002200/http://www.marca.com/futbol/atletico/2018/05/25/5b07cdf522601d314b8b4655.html |url-status=live }}</ref> Za novi klub debitirao je u utakmici [[UEFA Superkup 2018.|UEFA Superkupa 2018.]] u kojoj je Atlético pobijedio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] 4:2 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref name="super"/> === Manchester City === [[Manchester City F.C.|Manchester City]] je 3. srpnja 2019. platio Rodrijevu otkupnu klauzulu od 62,6 milijuna funti. Rodri je tako postao najskuplje pojačanje u povijesti kluba.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48859841 |title=Rodri: Manchester City pay £62.6m release clause for Atletico Madrid's Spain midfielder |website=BBC Sport |date=3 July 2019 |access-date=3 July 2019 |archive-date=7 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707071521/https://www.bbc.co.uk/sport/football/48859841 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-pay-rodri-transfer-16526190 |title=Man City pay Rodri transfer release clause and midfielder will join in next few days |newspaper=Manchester Evening News |first=Stuart |last=Brennan |date=3 July 2019 |access-date=3 July 2019 |archive-date=4 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190704162104/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-pay-rodri-transfer-16526190 |url-status=live }}</ref> S klubom je potpisao petogodišnji ugovor.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2019/july/man-city-sign-rodri-transfer-news-atletico-madrid |title=City complete Rodri deal |first=John |last=Edwards |publisher=Manchester City F.C. |access-date=4 July 2019 |archive-date=1 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200601074134/https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2019/july/man-city-sign-rodri-transfer-news-atletico-madrid |url-status=live }}</ref> Za Manchester City debitirao je 4. kolovoza u utakmici [[FA Community Shield]]a u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] izgubio na [[jedanaesterac|penale]].<ref name="shield"/> Šest dana kasnije Rodri je debitirao u [[FA Premier liga|Premier ligi]] i to protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] koji je izgubio 0:5.<ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-raheem-sterling-rodri-16734294 |title=Raheem Sterling gives his verdict on Rodri's Premier League debut and VAR in Man City win |first=Daniel |last=Murphy |newspaper=Manchester Evening News |access-date=12 August 2019 |archive-date=11 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811131754/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-raheem-sterling-rodri-16734294 |url-status=live }}</ref> Prvi gol u dresu Manchester Cityja postigao je 14. rujna kada je Manchester City izgubio 2:3 od [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49617989 |title=Norwich City 3–2 Manchester City |website=BBC Sport |date=14 September 2019 |access-date=14 September 2019 |archive-date=14 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190914122931/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49617989 |url-status=live }}</ref> Rodri je postigao gol u finalu [[Engleski liga-kup|Engleskog liga-kupa]] u kojem je [[Aston Villa]] poražena 1:2.<ref>{{Cite news|date=1 March 2020|title=Aston Villa 1-2 Manchester City: Sergio Aguero & Rodri goals secure third Carabao Cup in a row|website=BBC Sport|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970|access-date=9 August 2020|archive-date=4 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104013756/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970|url-status=live}}</ref> Dana 12. srpnja 2022. Rodri je produžio svoj ugovor s Manchester Cityjem do 2027.<ref>{{cite news|title= Rodrigo agrees new City contract|url= https://mancity.com/news/mens/rodrigo-signs-new-manchester-city-contract-63793206|publisher= Manchester City F.C.|accessdate= 12 July 2022|date= 12 July 2022|archive-date= 12 July 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220712090029/https://www.mancity.com/news/mens/rodrigo-signs-new-manchester-city-contract-63793206|url-status= live}}</ref> Prvijenac u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 11. travnja 2023. u utakmici protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] koja je završila 3:0.<ref>{{cite web |url=https://www.si.com/fannation/soccer/futbol/video/rodri-scores-1st-ucl-goal-with-stunner-vs-bayern-munich |title=Watch Rodri Score His First Ever Champions League Goal With Stunning Strike Against Bayern Munich |publisher=si.com |date=11 April 2023 }}</ref> Rodri je 10. lipnja 2023. postigao jedini gol u [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalu UEFA Lige prvaka 2022./23.]] Pobijedivši [[Inter Milan]], Manchester City je prvi put u povijesti osvojio to natjecanje.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807|title=Manchester City 1–0 Inter Milan|website=BBC Sport|date=10 June 2023}}</ref> Rodri je proglašen igračem utakmice<ref name=":1">{{Cite web |date=2023-06-11 |title=Man City match-winner Rodri named Champions League player of the year |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/rodri-erling-haaland-champions-league-borussia-dortmund-uefa-b2355563.html |access-date=2023-06-12 |website=The Independent }}</ref> te najboljim igračem te sezone UEFA Lige prvaka.<ref name="POTS"/> Postigao je pogodak 19. svibnja 2024. u utakmici zadnjeg kola Premier lige protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] koji je dobiven 3:1. Manchester City je tom pobjedom postao prvi engleski klub koji je osvojio ligu četiri puta zaredom.<ref>{{cite news |date=19 May 2024 |title=Premier League title live updates: Man City gets the title with 3-1 win, Arsenal finishing second |url=http://www.nbcnews.com/news/sports/live-blog/premier-league-title-live-updates-rcna152497 |access-date=19 May 2024 |website=NBC News}}</ref> Tom pobjedom Rodri je ostvario niz od 50 odigranih utakmica u Premier ligi bez poraza. Jedino je [[Sol Campbell]] ostvario veći niz i to od 56 utakmica.<ref>{{cite web |last=Carey |first=Mark |url=https://www.nytimes.com/athletic/5506615/2024/05/21/rodri-unbeaten-manchester-city/ |title=Celebrating Rodri as he goes 50 Premier League games without a defeat |work=The New York Times |date=21 May 2024 }}</ref> U listopadu 2024. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref>{{cite web|url= https://www.theguardian.com/football/2024/oct/28/rodri-and-bonmati-scoop-ballons-dor-as-real-madrid-boycott-big-awards-night|title= Rodri and Bonmatí scoop Ballons d’Or as Real Madrid boycott big awards night|date=28 October 2024|work=Guardian|accessdate=30 October 2024}}</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za omladinske selekcije Španjolske do 16, 19 i 21 godinu.<ref>{{cite news |url=https://elpais.com/deportes/2018/03/16/actualidad/1521201089_228141.html |title=Parejo, Marcos Alonso y Rodri, novedades en la lista de la selección española|newspaper=El País |location=Madrid |date=18 March 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=20 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420122829/https://elpais.com/deportes/2018/03/16/actualidad/1521201089_228141.html |url-status=live }}</ref> Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 21. ožujka 2018. kada je zamijenio [[Thiago Alcântara|Thiaga Alcântaru]] u prijateljskoj utakmici s [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]] koja je završila 1:1.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2018/03/23/seleccion/1521841571_626312.html |title=Rodri, el décimo debutante con Lopetegui en la Selección |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=23 March 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=6 May 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506191958/https://as.com/futbol/2018/03/23/seleccion/1521841571_626312.html |url-status=live }}</ref> Rodri je bio dio španjolske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]]<ref>{{cite news |last1=Braidwood |first1=Jamie |title=Euro 2020 news LIVE: Sergio Ramos left out of Spain squad plus latest before England announcement |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |access-date=24 May 2021 |newspaper=The Independent |date=24 May 2021 |archive-date=14 June 2022 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220614/https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |url-status=live }}</ref> i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]<ref>{{Cite web |title=OFICIAL {{!}} Lista de convocados para la Copa Mundial de Fútbol de la FIFA Catar 2022 |url=https://rfef.es/es/noticias/oficial-lista-de-convocados-para-la-copa-mundial-de-futbol-de-la-fifa-catar-2022 |website=sefutbol |date=11 November 2022 |access-date=23 January 2023 |archive-date=11 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221111225046/https://rfef.es/es/noticias/oficial-lista-de-convocados-para-la-copa-mundial-de-futbol-de-la-fifa-catar-2022 |url-status=live }}</ref> Prvi put je bio [[kapetan (šport)|kapetan]] španjolske momčadi 28. ožujka 2023. kada je [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] pobijedila Španjolsku 2:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{Cite web|url=https://marca.com/futbol/clasificacion-eurocopa/escocia-espana/2023/03/28/01_0120_20230328_115_118-directo.html|title=Escocia - España|date=28 March 2023|access-date=20 June 2024|website=Marca}}</ref> U lipnju 2023. osvojio je nagradu za najboljeg igrača završnog turnira [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]].<ref name="UNLPotTAward">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0282-1849de0ccdfe-e28eb8d71909-1000/ |title=Rodri named 2023 UEFA Nations League Player of the Finals |publisher=UEFA |date=18 June 2023 |access-date=18 June 2023}}</ref> Odigrao je kompletni polufinalni i [[Finale UEFA Lige nacija 2023.|finalni susret]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], odnosno [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]]. Hrvatska je od Španjolske izgubila 4:5 na [[jedanaesterac|penale]], a Rodri je bio među uspješnim izvođačima.<ref name="UNLWin"/> Kapetansku vrpcu drugi put je nosio 26. ožujka 2024. kada je dvaput zabio iz penala u prijateljskom susretu protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] koji je završio 3:3.<ref>{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/international-friendlies/2024/spain-v-brazil-international-friendly-live_sto10078644/story.shtml|title=Spain v Brazil International Friendly - LIVE|date=20 June 2024|access-date=20 June 2024|website=Eurosport}}</ref> U lipnju 2024. bio je uvršten u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{cite news |date=7 June 2024 |title=OFFICIAL {{!}} Final Spain squad for the Euro 2024 finals |url=https://rfef.es/en/noticias/final-spain-squad-for-the-euro-2024-finals |publisher=[[Španjolski nogometni savez|Royal Spanish Football Federation]] |access-date=7 June 2024 }}</ref> Svoj 50. nastup za reprezentaciju ostvario je 8. lipnja protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] koju je Španjolska dobila 5:1.<ref>{{Cite web|url=https://rfef.es/en/noticias/50-cap-rodrigo-honoured-saying-you-are-my-second-family|title=50 Cap Rodrigo Honoured Saying: 'You Are My Second Family'|date=20 June 2024|access-date=20 June 2024|website=RFEF}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cg3315pz4jxt|title=Spain show their class to beat Northern Ireland|access-date=20 June 2024|website=BBC Sport}}</ref> Španjolska je osvojila to izdanje Europskog prvenstva dobivši [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 2:1 u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2024.|finalu]], a Rodri je proglašen najboljim igračem natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Hernández |first=The UEFA panel of observers awarded the Best Player of Euro 2024 to Rodrigo |title=Rodri is chosen as the MVP of Euro 2024 |url=https://www.beinsports.com/en-us/soccer/uefa-european-championship-3/articles-video/rodri-is-chosen-as-the-mvp-of-euro-2024-2024-07-14 |access-date=2024-07-15 |website=beIN SPORTS}}</ref> Time je postao jednim od dvanaest igrača koji su osvojili omladinsko i seniorsko Europsko prvenstvo, uz svoje suigrače [[Nacho Fernández|Nacha Fernándeza]], [[Ferran Torres|Ferrana Torresa]], [[Álvaro Morata|Álvara Morate]] i [[Mikel Merino|Mikela Merina]].<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Junior-senior EURO double roll of honour: Rodri, Morata, Merino, Nacho, Ferran Torres join Chiellini, Iniesta, Henry |url=https://www.uefa.com/under19/news/026b-12bc7e4aa14d-013db974f3a0-1000--junior-senior-euro-double-roll-of-honour-rodri-morata-merin/ |date=14 July 2024 |access-date=15 July 2024 |website=UEFA.com}}</ref> == Priznanja == ===Individualna === * [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatna lopta]]: 2024.<ref>{{Cite news |last=Lowe |first=Sid |date=2024-10-29 |title=Rodri’s Ballon d’Or is an act of justice for an unsung category of footballer |url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/29/rodri-ballon-dor-manchester-city-spain |access-date=2024-10-29 |work=The Guardian |issn=0261-3077}}</ref> *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref name="POTS">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b473eaf28-b2fde4465718-1000--player-of-the-season-rodri/ |title=Rodri named 2022/23 UEFA Champions League Player of the Season |publisher=UEFA |date=11 June 2023 |access-date=12 June 2023}}</ref> *Član momčadi sezone UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 June 2023|access-date=11 June 2023}}</ref> *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021.<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2407251 |title=Stunning Rodri strike wins Budweiser Goal of the Month |publisher=Premier League |date=10 December 2021 |access-date=10 December 2021 |archive-date=10 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211210130229/https://www.premierleague.com/news/2407251 |url-status=live}}</ref> *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0282-1849de0ccdfe-e28eb8d71909-1000/ |title=Rodri named 2023 UEFA Nations League Player of the Finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=18 June 2023 |access-date=18 June 2023}}</ref> * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskog prvenstva do 19 godina]]: 2015.<ref name=":0">{{Cite web |title=Infogol |url=https://www.infogol.net/en/player/rodri/2279 |access-date=19 May 2023 |website=infogol.net}}</ref> *Član [[Professional Footballers' Association|PFA-ove]] momčadi godine Premier lige: 2022./23.,<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/66650723 |title=Erling Haaland: Manchester City forward wins PFA men's Player of the Year award |publisher=BBC Sport |date=29 August 2023 |access-date=29 August 2023}}</ref> 2023./24.<ref>{{cite news|url=https://www.thepfa.com/news/2024/8/20/pfa-premier-league-team-of-the-year-2024|title=PFA Premier League Team of the Year|publisher=Professional Footballers' Association|access-date=20 August 2024|date=20 August 2024}}</ref> * Zlatna lopta [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]: 2023.<ref>{{Cite web |date=22 December 2023 |title=Rodri wins adidas Golden Ball as City reign |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/tournaments/mens/fifa-club-world-cup/saudi-arabia-2023/articles/award-winners-revealed-manchester-city-rodri-walker-arias |access-date=22 December 2023 |website=[[FIFA]]}}</ref> *Član [[IFFHS World Team|IFFHS-ove]] momčadi svijeta: 2023.<ref>{{cite web |date=4 January 2024 |title=IFFHS MEN'S WORLD TEAM 2023 |url=https://iffhs.com/posts/3299 |access-date=4 January 2024 |publisher=IFFHS |archive-date=3. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240403032531/https://iffhs.com/posts/3299 |url-status=dead }}</ref> *Nagrada [[Globe Soccer Awards]]a za najboljeg veznog igrača godine: 2023.<ref>{{cite web |date=19 January 2024 |title=Rodrigo (Best Midfielder) |url=https://www.globesoccer.com/winners/rodrigo-best-midfielder-2023/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317093225/https://www.globesoccer.com/winners/rodrigo-best-midfielder-2023/ |archive-date=17 March 2024 |website=[[Globe Soccer Awards]]}}</ref> * Član europske momčadi sezone prema izboru [[The Athletic]]a: 2023./24.<ref>{{cite web | last= | first= | title=Athletic End-of-Season Awards 2023-24 (Men) | website=The New York Times | url=https://www.nytimes.com/athletic/5476993/2024/05/21/athletic-end-of-season-awards-2023-24-men/ | date=May 21, 2024 | access-date=October 28, 2024}}</ref> * Igrač natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5d20015d-63e00bbe0723-1000--rodri-named-euro-2024-player-of-the-tournament/ |title=Rodri named EURO 2024 Player of the Tournament |website=UEFA.com |date=14 July 2024 |accessdate=15 July 2024}}</ref> *Član momčadi natjecanja Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA EURO 2024 Team of the Tournament |publisher=UEFA |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}</ref> === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]]<ref name="super">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45188611 |title=Real Madrid 2–4 Atlético Madrid |first=Emma |last=Sanders |website=BBC Sport |date=15 August 2018 |access-date=4 August 2019 |archive-date=27 March 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327181020/https://www.bbc.co.uk/sport/football/45188611 |url-status=live }}</ref> '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23., 2023./24.<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/16286/Rodri/overview |title=Rodri: Overview |publisher=Premier League |access-date=1 June 2023 |archive-date=12. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210612220340/https://www.premierleague.com/players/16286/Rodri/overview |url-status=dead }}</ref> *[[FA kup]]: 2022./23.;<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023}}</ref> finalist: 2023./24.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c2jj8k5vym5t#Line-ups |title=Manchester City 1–2 Manchester United: Line-ups |website=BBC Sport |date=25 May 2024 |access-date=25 May 2024}}</ref> *[[Engleski liga-kup]]: 2019./20.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |title=Aston Villa 1–2 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1 March 2020 |access-date=1 March 2020 |archive-date=4 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221104013756/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |url-status=live }}</ref> 2020./21.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |title=Manchester City 1–0 Tottenham Hotspur |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=25 April 2021 |access-date=25 April 2021 |archive-date=29 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429085606/https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |url-status=live }}</ref> *[[FA Community Shield]]: 2019.<ref name="shield">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |title=Liverpool 1–1 Manchester City |first=Emlyn |last=Begley |website=BBC Sport |date=4 August 2019 |access-date=4 August 2019 |archive-date=8 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808212252/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |url-status=live }}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]];<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023}}</ref> finalist: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57268064 |title=Manchester City 0–1 Chelsea |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=29 May 2021 |access-date=1 June 2023}}</ref> * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |title=Manchester City 4–0 Fluminense |website=BBC Sport |date=22 December 2023 |access-date=22 December 2023}}</ref> === Reprezentativna === '''Španjolska do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo do 19 godina]]: 2015.<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/under19/season=2015/matches/round=2000536/match=2017613/postmatch/report/index.html |title=Spain see off Russia for seventh Under-19 crown |publisher=UEFA |date=19 July 2015 |access-date=20 July 2015 |archive-date=12 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171012191531/http://www.uefa.com/under19/season=2015/matches/round=2000536/match=2017613/postmatch/report/index.html |url-status=live }}</ref> '''Španjolska do 21 godine''' *[[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]] (finalist): 2017.<ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2017/teams/team=200122/squad/index.html |title=Under-21 2017 – History – Spain |publisher=UEFA |access-date=17 August 2019 |archive-date=28 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190928093612/https://www.uefa.com/under21/season%3D2017/teams/team%3D200122/squad/index.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2017/matches/index.html |title=Under-21 2017 – History – Matches |publisher=UEFA |access-date=17 August 2019 |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304150050/https://www.uefa.com/under21/season=2017/matches/index.html |url-status=live }}</ref> '''Španjolska''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]<ref name="UNLWin">{{Cite news |last=Smith |first=Emma |date=18 June 2023 |title=Spain win Nations League final on penalties |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/65944659 |access-date=18 June 2023}}</ref> * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Spain 2-1 England {{!}} UEFA EURO 2024 Final |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |access-date=2024-07-14 |website=UEFA.com }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons category}} * [https://www.mancity.com/players/rodrigo Profil], [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{UEFA|250082664|arhiva=20191113041750}} {{Sastav - Manchester City F.C.}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{GLAVNIRASPORED:Rodri}} [[Kategorija:Životopisi, Madrid]] [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] edv4wcdr5jdwbmju8kv8y7h7usfpd2h 7571042 7570959 2026-08-06T17:11:03Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43298-04|~2026-43298-04]] ([[User talk:~2026-43298-04|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7569525 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Rodri | slika = [[Datoteka:Rodri_France_v_Spain_7.24.26-096_(cropped).jpg|250px]] | opis slike = Rodri na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Rodrigo Hernández Cascante<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57319 |title=Acta del Partido celebrado el 18 de mayo de 2019, en Valencia |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=17 June 2019 |archive-date=8 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200308100537/http://actas.rfef.es/actas/NLogin |url-status=live }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]]<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/231828/rodri |title=Rodri |publisher=ESPN |access-date=19 February 2020 |archive-date=13 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210613164558/https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/231828/Rodri |url-status=live }}</ref> | mjesto rođenja = [[Madrid]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 190 cm<ref name="PremProfile"/> | trenutačni klub = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | broj u klubu = 16 | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|defenzivni vezni]]<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jul/03/manchester-city-pay-rodri-release-clause-atletico-madrid-transfer-window-football |title=City's new £62.8m signing Rodri says Manchester may be getting 'more blue' |first1=Paul |last1=Wilson |first2=Jamie |last2=Jackson |newspaper=The Guardian |location=London |date=4 July 2019 |access-date=19 February 2020 |archive-date=19 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219233910/https://www.theguardian.com/football/2019/jul/03/manchester-city-pay-rodri-release-clause-atletico-madrid-transfer-window-football |url-status=live }}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] <br> [[Atlético Madrid]] <br> [[Villarreal CF|Villarreal]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2015.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Villarreal CF B|Villarreal B]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]] <br>[[Atlético Madrid]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}174 {{0}}{{0}}(22) | godine u reprezentaciji = [[2012.]]<br>[[2015.]]<br>[[2017.]]<br>[[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=21}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}}{{Medalje bronca|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje srebro|Poljska 2017.|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 19 godina}} {{Medalje zlato|Grčka 2015.|}} | bilješka = | ažurirano = 30. listopada 2024. }} '''Rodrigo Hernández Cascante''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), poznatiji kao '''Rodri''', [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. Osvajač je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] 2024. == Klupska karijera == === Rana karijera === Kao jedanaestogodišnjak prešao je 2007. iz kluba [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] u [[Atlético Madrid]].<ref>{{cite web |url=https://majadahondamagazin.es/futbol-nuevo-fichaje-rodri-at-madrid-lucas-jugaron-juntos-majadahonda-94152 |title=Fútbol: el nuevo fichaje "Rodri" (At. Madrid) y Lucas jugaron juntos en Majadahonda |publisher=Majadahonda Magazin |date=22 December 2017 |access-date=26 July 2018 |archive-date=7 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707185200/https://majadahondamagazin.es/futbol-nuevo-fichaje-rodri-at-madrid-lucas-jugaron-juntos-majadahonda-94152 |url-status=live }}</ref> Godine 2013. postao je igračem [[Villarreal CF|Villarreala]].<ref>{{cite news |url=http://www.mundodeportivo.com/futbol/atletico-madrid/20150716/20862982601/el-busquets-que-se-le-escapo-al-atletico-vs-el-nuevo-kaiser-rojiblanco.html |title=El Busquets que se le escapó al Atlético VS. el nuevo 'kaiser' rojiblanco |newspaper=Mundo Deportivo |location=Barcelona |date=16 July 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222090145/http://www.mundodeportivo.com/futbol/atletico-madrid/20150716/20862982601/el-busquets-que-se-le-escapo-al-atletico-vs-el-nuevo-kaiser-rojiblanco.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.villarrealcf.es/noticias/item/7255-rodri-el-apagafuegos-del-juvenil |title=Rodri, el apagafuegos del Juvenil |publisher=Villarreal CF |date=13 November 2014 |access-date=18 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319225423/https://www.villarrealcf.es/noticias/item/7255-rodri-el-apagafuegos-del-juvenil |archive-date=19 March 2018}}</ref> === Villarreal === Za drugu momčad [[Villarreal CF|Villarreala]] debitirao je u utakmici ligaškog natjecanja [[Segunda División B]] 7. veljače 2015. kada je druga momčad [[RCD Espanyol|Espanyol]] poražena 1:3.<ref>{{cite web |url=http://www.rcdespanyol.com/es/actualidad/_n:354 |title=1–3: Frenados |date=7 February 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222081556/http://www.rcdespanyol.com/es/actualidad/_n:354 |url-status=live }}</ref> Za prvu momčad debitirao je 17. prosinca 2015. u [[Kup Kralja|Kupu Kralja]]. Tada je Villarreal izbacio [[SD Huesca|Huescu]] iz natjecanja dobivši ju rezultatom 2:0.<ref>{{cite news |url=http://futbol.as.com/futbol/2015/12/17/copa_del_rey/1450381676_123973.html |title=Trigueros remonta al Huesca y certifica el pase sin presumir |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=17 December 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=21 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151221033213/http://futbol.as.com/futbol/2015/12/17/copa_del_rey/1450381676_123973.html |url-status=live }}</ref> Rodri je u [[La Liga|La Ligi]] debitirao 17. travnja 2016. protiv kluba [[Rayo Vallecano]] od kojeg je Villarreal izgubio 1:2.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2016/04/17/primera/1460909792_737936.html |title=Dos misiles de Guerra y Miku hunden al Submarino |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=17 April 2016 |access-date=3 June 2018 |archive-date=28 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628205108/https://as.com/futbol/2016/04/17/primera/1460909792_737936.html |url-status=live }}</ref> Svoj prvi gol u tom natjecanju postigao je 18. veljače 2018. u utakmici s Espanyolom koja je završila 1:1.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_24/esp_vil/ |title=Granero cambia la realidad |newspaper=Marca |location=Madrid |date=18 February 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=26 March 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180326132605/http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_24/esp_vil/ |url-status=live }}</ref> === Atlético Madrid === Dana 24. svibnja 2018. potpisao je petogodišnji ugovor s [[Atlético Madrid|madridskim Atléticom]]<ref>{{cite web |url=https://www.atleticodemadrid.com/noticias/acuerdo-con-el-villarreal-para-el-traspaso-de-rodri |title=Acuerdo con el Villarreal para el traspaso de Rodri |publisher=Atlético Madrid |date=24 May 2018 |access-date=24 May 2018 |archive-date=9 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609093634/https://www.atleticodemadrid.com/noticias/acuerdo-con-el-villarreal-para-el-traspaso-de-rodri |url-status=live }}</ref> za iznos od 20 milijuna eura uz dodatnih 5 milijuna eura u bonusima.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/futbol/atletico/2018/05/25/5b07cdf522601d314b8b4655.html |title=Cláusula de 70 millones para Rodri |newspaper=Marca |location=Madrid |date=25 May 2018 |access-date=19 June 2018 |archive-date=20 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620002200/http://www.marca.com/futbol/atletico/2018/05/25/5b07cdf522601d314b8b4655.html |url-status=live }}</ref> Za novi klub debitirao je u utakmici [[UEFA Superkup 2018.|UEFA Superkupa 2018.]] u kojoj je Atlético pobijedio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] 4:2 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref name="super"/> === Manchester City === [[Manchester City F.C.|Manchester City]] je 3. srpnja 2019. platio Rodrijevu otkupnu klauzulu od 62,6 milijuna funti. Rodri je tako postao najskuplje pojačanje u povijesti kluba.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48859841 |title=Rodri: Manchester City pay £62.6m release clause for Atletico Madrid's Spain midfielder |website=BBC Sport |date=3 July 2019 |access-date=3 July 2019 |archive-date=7 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707071521/https://www.bbc.co.uk/sport/football/48859841 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-pay-rodri-transfer-16526190 |title=Man City pay Rodri transfer release clause and midfielder will join in next few days |newspaper=Manchester Evening News |first=Stuart |last=Brennan |date=3 July 2019 |access-date=3 July 2019 |archive-date=4 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190704162104/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-pay-rodri-transfer-16526190 |url-status=live }}</ref> S klubom je potpisao petogodišnji ugovor.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2019/july/man-city-sign-rodri-transfer-news-atletico-madrid |title=City complete Rodri deal |first=John |last=Edwards |publisher=Manchester City F.C. |access-date=4 July 2019 |archive-date=1 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200601074134/https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2019/july/man-city-sign-rodri-transfer-news-atletico-madrid |url-status=live }}</ref> Za Manchester City debitirao je 4. kolovoza u utakmici [[FA Community Shield]]a u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] izgubio na [[jedanaesterac|penale]].<ref name="shield"/> Šest dana kasnije Rodri je debitirao u [[FA Premier liga|Premier ligi]] i to protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] koji je izgubio 0:5.<ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-raheem-sterling-rodri-16734294 |title=Raheem Sterling gives his verdict on Rodri's Premier League debut and VAR in Man City win |first=Daniel |last=Murphy |newspaper=Manchester Evening News |access-date=12 August 2019 |archive-date=11 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811131754/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-raheem-sterling-rodri-16734294 |url-status=live }}</ref> Prvi gol u dresu Manchester Cityja postigao je 14. rujna kada je Manchester City izgubio 2:3 od [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49617989 |title=Norwich City 3–2 Manchester City |website=BBC Sport |date=14 September 2019 |access-date=14 September 2019 |archive-date=14 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190914122931/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49617989 |url-status=live }}</ref> Rodri je postigao gol u finalu [[Engleski liga-kup|Engleskog liga-kupa]] u kojem je [[Aston Villa]] poražena 1:2.<ref>{{Cite news|date=1 March 2020|title=Aston Villa 1-2 Manchester City: Sergio Aguero & Rodri goals secure third Carabao Cup in a row|website=BBC Sport|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970|access-date=9 August 2020|archive-date=4 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104013756/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970|url-status=live}}</ref> Dana 12. srpnja 2022. Rodri je produžio svoj ugovor s Manchester Cityjem do 2027.<ref>{{cite news|title= Rodrigo agrees new City contract|url= https://mancity.com/news/mens/rodrigo-signs-new-manchester-city-contract-63793206|publisher= Manchester City F.C.|accessdate= 12 July 2022|date= 12 July 2022|archive-date= 12 July 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220712090029/https://www.mancity.com/news/mens/rodrigo-signs-new-manchester-city-contract-63793206|url-status= live}}</ref> Prvijenac u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 11. travnja 2023. u utakmici protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] koja je završila 3:0.<ref>{{cite web |url=https://www.si.com/fannation/soccer/futbol/video/rodri-scores-1st-ucl-goal-with-stunner-vs-bayern-munich |title=Watch Rodri Score His First Ever Champions League Goal With Stunning Strike Against Bayern Munich |publisher=si.com |date=11 April 2023 }}</ref> Rodri je 10. lipnja 2023. postigao jedini gol u [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalu UEFA Lige prvaka 2022./23.]] Pobijedivši [[Inter Milan]], Manchester City je prvi put u povijesti osvojio to natjecanje.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807|title=Manchester City 1–0 Inter Milan|website=BBC Sport|date=10 June 2023}}</ref> Rodri je proglašen igračem utakmice<ref name=":1">{{Cite web |date=2023-06-11 |title=Man City match-winner Rodri named Champions League player of the year |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/rodri-erling-haaland-champions-league-borussia-dortmund-uefa-b2355563.html |access-date=2023-06-12 |website=The Independent }}</ref> te najboljim igračem te sezone UEFA Lige prvaka.<ref name="POTS"/> Postigao je pogodak 19. svibnja 2024. u utakmici zadnjeg kola Premier lige protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] koji je dobiven 3:1. Manchester City je tom pobjedom postao prvi engleski klub koji je osvojio ligu četiri puta zaredom.<ref>{{cite news |date=19 May 2024 |title=Premier League title live updates: Man City gets the title with 3-1 win, Arsenal finishing second |url=http://www.nbcnews.com/news/sports/live-blog/premier-league-title-live-updates-rcna152497 |access-date=19 May 2024 |website=NBC News}}</ref> Tom pobjedom Rodri je ostvario niz od 50 odigranih utakmica u Premier ligi bez poraza. Jedino je [[Sol Campbell]] ostvario veći niz i to od 56 utakmica.<ref>{{cite web |last=Carey |first=Mark |url=https://www.nytimes.com/athletic/5506615/2024/05/21/rodri-unbeaten-manchester-city/ |title=Celebrating Rodri as he goes 50 Premier League games without a defeat |work=The New York Times |date=21 May 2024 }}</ref> U listopadu 2024. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref>{{cite web|url= https://www.theguardian.com/football/2024/oct/28/rodri-and-bonmati-scoop-ballons-dor-as-real-madrid-boycott-big-awards-night|title= Rodri and Bonmatí scoop Ballons d’Or as Real Madrid boycott big awards night|date=28 October 2024|work=Guardian|accessdate=30 October 2024}}</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za omladinske selekcije Španjolske do 16, 19 i 21 godinu.<ref>{{cite news |url=https://elpais.com/deportes/2018/03/16/actualidad/1521201089_228141.html |title=Parejo, Marcos Alonso y Rodri, novedades en la lista de la selección española|newspaper=El País |location=Madrid |date=18 March 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=20 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420122829/https://elpais.com/deportes/2018/03/16/actualidad/1521201089_228141.html |url-status=live }}</ref> Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 21. ožujka 2018. kada je zamijenio [[Thiago Alcântara|Thiaga Alcântaru]] u prijateljskoj utakmici s [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]] koja je završila 1:1.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2018/03/23/seleccion/1521841571_626312.html |title=Rodri, el décimo debutante con Lopetegui en la Selección |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=23 March 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=6 May 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506191958/https://as.com/futbol/2018/03/23/seleccion/1521841571_626312.html |url-status=live }}</ref> Rodri je bio dio španjolske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]]<ref>{{cite news |last1=Braidwood |first1=Jamie |title=Euro 2020 news LIVE: Sergio Ramos left out of Spain squad plus latest before England announcement |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |access-date=24 May 2021 |newspaper=The Independent |date=24 May 2021 |archive-date=14 June 2022 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220614/https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |url-status=live }}</ref> i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]<ref>{{Cite web |title=OFICIAL {{!}} Lista de convocados para la Copa Mundial de Fútbol de la FIFA Catar 2022 |url=https://rfef.es/es/noticias/oficial-lista-de-convocados-para-la-copa-mundial-de-futbol-de-la-fifa-catar-2022 |website=sefutbol |date=11 November 2022 |access-date=23 January 2023 |archive-date=11 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221111225046/https://rfef.es/es/noticias/oficial-lista-de-convocados-para-la-copa-mundial-de-futbol-de-la-fifa-catar-2022 |url-status=live }}</ref> Prvi put je bio [[kapetan (šport)|kapetan]] španjolske momčadi 28. ožujka 2023. kada je [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] pobijedila Španjolsku 2:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{Cite web|url=https://marca.com/futbol/clasificacion-eurocopa/escocia-espana/2023/03/28/01_0120_20230328_115_118-directo.html|title=Escocia - España|date=28 March 2023|access-date=20 June 2024|website=Marca}}</ref> U lipnju 2023. osvojio je nagradu za najboljeg igrača završnog turnira [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]].<ref name="UNLPotTAward">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0282-1849de0ccdfe-e28eb8d71909-1000/ |title=Rodri named 2023 UEFA Nations League Player of the Finals |publisher=UEFA |date=18 June 2023 |access-date=18 June 2023}}</ref> Odigrao je kompletni polufinalni i [[Finale UEFA Lige nacija 2023.|finalni susret]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], odnosno [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]]. Hrvatska je od Španjolske izgubila 4:5 na [[jedanaesterac|penale]], a Rodri je bio među uspješnim izvođačima.<ref name="UNLWin"/> Kapetansku vrpcu drugi put je nosio 26. ožujka 2024. kada je dvaput zabio iz penala u prijateljskom susretu protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] koji je završio 3:3.<ref>{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/international-friendlies/2024/spain-v-brazil-international-friendly-live_sto10078644/story.shtml|title=Spain v Brazil International Friendly - LIVE|date=20 June 2024|access-date=20 June 2024|website=Eurosport}}</ref> U lipnju 2024. bio je uvršten u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{cite news |date=7 June 2024 |title=OFFICIAL {{!}} Final Spain squad for the Euro 2024 finals |url=https://rfef.es/en/noticias/final-spain-squad-for-the-euro-2024-finals |publisher=[[Španjolski nogometni savez|Royal Spanish Football Federation]] |access-date=7 June 2024 }}</ref> Svoj 50. nastup za reprezentaciju ostvario je 8. lipnja protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] koju je Španjolska dobila 5:1.<ref>{{Cite web|url=https://rfef.es/en/noticias/50-cap-rodrigo-honoured-saying-you-are-my-second-family|title=50 Cap Rodrigo Honoured Saying: 'You Are My Second Family'|date=20 June 2024|access-date=20 June 2024|website=RFEF}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cg3315pz4jxt|title=Spain show their class to beat Northern Ireland|access-date=20 June 2024|website=BBC Sport}}</ref> Španjolska je osvojila to izdanje Europskog prvenstva dobivši [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 2:1 u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2024.|finalu]], a Rodri je proglašen najboljim igračem natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Hernández |first=The UEFA panel of observers awarded the Best Player of Euro 2024 to Rodrigo |title=Rodri is chosen as the MVP of Euro 2024 |url=https://www.beinsports.com/en-us/soccer/uefa-european-championship-3/articles-video/rodri-is-chosen-as-the-mvp-of-euro-2024-2024-07-14 |access-date=2024-07-15 |website=beIN SPORTS}}</ref> Time je postao jednim od dvanaest igrača koji su osvojili omladinsko i seniorsko Europsko prvenstvo, uz svoje suigrače [[Nacho Fernández|Nacha Fernándeza]], [[Ferran Torres|Ferrana Torresa]], [[Álvaro Morata|Álvara Morate]] i [[Mikel Merino|Mikela Merina]].<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Junior-senior EURO double roll of honour: Rodri, Morata, Merino, Nacho, Ferran Torres join Chiellini, Iniesta, Henry |url=https://www.uefa.com/under19/news/026b-12bc7e4aa14d-013db974f3a0-1000--junior-senior-euro-double-roll-of-honour-rodri-morata-merin/ |date=14 July 2024 |access-date=15 July 2024 |website=UEFA.com}}</ref> == Priznanja == ===Individualna === * [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatna lopta]]: 2024.<ref>{{Cite news |last=Lowe |first=Sid |date=2024-10-29 |title=Rodri’s Ballon d’Or is an act of justice for an unsung category of footballer |url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/29/rodri-ballon-dor-manchester-city-spain |access-date=2024-10-29 |work=The Guardian |issn=0261-3077}}</ref> *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref name="POTS">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b473eaf28-b2fde4465718-1000--player-of-the-season-rodri/ |title=Rodri named 2022/23 UEFA Champions League Player of the Season |publisher=UEFA |date=11 June 2023 |access-date=12 June 2023}}</ref> *Član momčadi sezone UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 June 2023|access-date=11 June 2023}}</ref> *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021.<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2407251 |title=Stunning Rodri strike wins Budweiser Goal of the Month |publisher=Premier League |date=10 December 2021 |access-date=10 December 2021 |archive-date=10 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211210130229/https://www.premierleague.com/news/2407251 |url-status=live}}</ref> *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0282-1849de0ccdfe-e28eb8d71909-1000/ |title=Rodri named 2023 UEFA Nations League Player of the Finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=18 June 2023 |access-date=18 June 2023}}</ref> * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskog prvenstva do 19 godina]]: 2015.<ref name=":0">{{Cite web |title=Infogol |url=https://www.infogol.net/en/player/rodri/2279 |access-date=19 May 2023 |website=infogol.net}}</ref> *Član [[Professional Footballers' Association|PFA-ove]] momčadi godine Premier lige: 2022./23.,<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/66650723 |title=Erling Haaland: Manchester City forward wins PFA men's Player of the Year award |publisher=BBC Sport |date=29 August 2023 |access-date=29 August 2023}}</ref> 2023./24.<ref>{{cite news|url=https://www.thepfa.com/news/2024/8/20/pfa-premier-league-team-of-the-year-2024|title=PFA Premier League Team of the Year|publisher=Professional Footballers' Association|access-date=20 August 2024|date=20 August 2024}}</ref> * Zlatna lopta [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]: 2023.<ref>{{Cite web |date=22 December 2023 |title=Rodri wins adidas Golden Ball as City reign |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/tournaments/mens/fifa-club-world-cup/saudi-arabia-2023/articles/award-winners-revealed-manchester-city-rodri-walker-arias |access-date=22 December 2023 |website=[[FIFA]]}}</ref> *Član [[IFFHS World Team|IFFHS-ove]] momčadi svijeta: 2023.<ref>{{cite web |date=4 January 2024 |title=IFFHS MEN'S WORLD TEAM 2023 |url=https://iffhs.com/posts/3299 |access-date=4 January 2024 |publisher=IFFHS |archive-date=3. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240403032531/https://iffhs.com/posts/3299 |url-status=dead }}</ref> *Nagrada [[Globe Soccer Awards]]a za najboljeg veznog igrača godine: 2023.<ref>{{cite web |date=19 January 2024 |title=Rodrigo (Best Midfielder) |url=https://www.globesoccer.com/winners/rodrigo-best-midfielder-2023/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317093225/https://www.globesoccer.com/winners/rodrigo-best-midfielder-2023/ |archive-date=17 March 2024 |website=[[Globe Soccer Awards]]}}</ref> * Član europske momčadi sezone prema izboru [[The Athletic]]a: 2023./24.<ref>{{cite web | last= | first= | title=Athletic End-of-Season Awards 2023-24 (Men) | website=The New York Times | url=https://www.nytimes.com/athletic/5476993/2024/05/21/athletic-end-of-season-awards-2023-24-men/ | date=May 21, 2024 | access-date=October 28, 2024}}</ref> * Igrač natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5d20015d-63e00bbe0723-1000--rodri-named-euro-2024-player-of-the-tournament/ |title=Rodri named EURO 2024 Player of the Tournament |website=UEFA.com |date=14 July 2024 |accessdate=15 July 2024}}</ref> *Član momčadi natjecanja Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA EURO 2024 Team of the Tournament |publisher=UEFA |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}</ref> === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]]<ref name="super">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45188611 |title=Real Madrid 2–4 Atlético Madrid |first=Emma |last=Sanders |website=BBC Sport |date=15 August 2018 |access-date=4 August 2019 |archive-date=27 March 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327181020/https://www.bbc.co.uk/sport/football/45188611 |url-status=live }}</ref> '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23., 2023./24.<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/16286/Rodri/overview |title=Rodri: Overview |publisher=Premier League |access-date=1 June 2023 |archive-date=12. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210612220340/https://www.premierleague.com/players/16286/Rodri/overview |url-status=dead }}</ref> *[[FA kup]]: 2022./23.;<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023}}</ref> finalist: 2023./24.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c2jj8k5vym5t#Line-ups |title=Manchester City 1–2 Manchester United: Line-ups |website=BBC Sport |date=25 May 2024 |access-date=25 May 2024}}</ref> *[[Engleski liga-kup]]: 2019./20.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |title=Aston Villa 1–2 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1 March 2020 |access-date=1 March 2020 |archive-date=4 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221104013756/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |url-status=live }}</ref> 2020./21.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |title=Manchester City 1–0 Tottenham Hotspur |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=25 April 2021 |access-date=25 April 2021 |archive-date=29 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429085606/https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |url-status=live }}</ref> *[[FA Community Shield]]: 2019.<ref name="shield">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |title=Liverpool 1–1 Manchester City |first=Emlyn |last=Begley |website=BBC Sport |date=4 August 2019 |access-date=4 August 2019 |archive-date=8 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808212252/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |url-status=live }}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]];<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023}}</ref> finalist: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57268064 |title=Manchester City 0–1 Chelsea |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=29 May 2021 |access-date=1 June 2023}}</ref> * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |title=Manchester City 4–0 Fluminense |website=BBC Sport |date=22 December 2023 |access-date=22 December 2023}}</ref> === Reprezentativna === '''Španjolska do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo do 19 godina]]: 2015.<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/under19/season=2015/matches/round=2000536/match=2017613/postmatch/report/index.html |title=Spain see off Russia for seventh Under-19 crown |publisher=UEFA |date=19 July 2015 |access-date=20 July 2015 |archive-date=12 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171012191531/http://www.uefa.com/under19/season=2015/matches/round=2000536/match=2017613/postmatch/report/index.html |url-status=live }}</ref> '''Španjolska do 21 godine''' *[[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]] (finalist): 2017.<ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2017/teams/team=200122/squad/index.html |title=Under-21 2017 – History – Spain |publisher=UEFA |access-date=17 August 2019 |archive-date=28 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190928093612/https://www.uefa.com/under21/season%3D2017/teams/team%3D200122/squad/index.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2017/matches/index.html |title=Under-21 2017 – History – Matches |publisher=UEFA |access-date=17 August 2019 |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304150050/https://www.uefa.com/under21/season=2017/matches/index.html |url-status=live }}</ref> '''Španjolska''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]<ref name="UNLWin">{{Cite news |last=Smith |first=Emma |date=18 June 2023 |title=Spain win Nations League final on penalties |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/65944659 |access-date=18 June 2023}}</ref> * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Spain 2-1 England {{!}} UEFA EURO 2024 Final |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |access-date=2024-07-14 |website=UEFA.com }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons category}} * [https://www.mancity.com/players/rodrigo Profil], [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{UEFA|250082664|arhiva=20191113041750}} {{Sastav - Manchester City F.C.}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{GLAVNIRASPORED:Rodri}} [[Kategorija:Životopisi, Madrid]] [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 2fyv6ngig7ze98wi2rnlm56dfzyxqm4 0 746059 7571254 7238905 2026-08-06T22:49:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571254 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Obrtnik 2011 | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Obrtnik 2011" Varaždin | nadimak = | godina osnivanja = 2011. | sjedište = Ruđera Boškovića 18, [[Varaždin]] | borilište = kuglana ''"Drava"'', [[Varaždin]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL - Sjever - Zona Varaždin (IV.) }} '''Kuglački klub "Obrtnik 2011"''' ('''''KK "Obrtnik 2011"; Obrtnik 2011 Varaždin; Obrtnik 2011''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Varaždin]]a, [[Varaždinska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever - Zona Varaždin"'', ligi črtvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Kuglački klub '''''"Obrtnik 2011"''''' je osnovan 2011. godine. Pretežno se natječe u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever - Zona Varaždin"''. Klub koristi kuglanu ''Drava'' u sklopu ''[[Športska dvorana Varaždin|Športske dvorane "Varaždin"]]'' (''Varaždinska arena''). == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Obrtnik 2011 |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Varaždin || ||10. ||13 ||24 ||9 ||1 ||14 ||83 ||109 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Varaždin || ||10. ||11 ||20 ||4 ||1 ||15 ||54 ||106 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Varaždin || ||10. ||11 ||20 ||5 ||3 ||12 ||66 ||94 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Varaždin || ||8. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||66 ||110 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||9. ||10 ||18 ||5 ||2 ||11 ||60.5 ||83.5 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||11. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||46.5 ||129.5 ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||8. ||11 ||20 ||8 ||1 ||11 ||69 ||71 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||10. ||11 ||17 ||4 ||1 ||12 ||50.5 ||85.5 ||9 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||''7. ||''9 ||''5 ||''1 ||''1 ||''3 ||''16 ||''24 ||''3 ||<small> ''prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||9. ||9 ||16 ||2 ||0 ||14 ||37.5 ||90.5 ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HKL – Sjever – Zona Varaždin || ||8. ||8 ||14 ||2 ||0 ||12 ||28 ||84 ||4 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kkobrtnik2011 ''Kuglački klub Obrtnik-2011 Varaždin''], facebook stranica * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/86 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Obrtnik 2011 - 810087''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-obrtnik-2011-varazdin/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB OBRTNIK 2011 VARAŽDIN''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230322/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-obrtnik-2011-varazdin/ |date=10. kolovoza 2023. }} == Izvori == * [https://varazdin-sport.hr/clanice/ varazdin-sport.hr, ''Članice''], pristupljeno 7. kolovoza 2023. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-obrtnik-2011-varazdin/1311399/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub Obrtnik 2011 Varaždin] * [https://search.bisnode.hr/hr/1065851/kk-obrtnik-2011-varazdin/ bisnode.hr, Kuglački klub Obrtnik 2011 Varaždin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810231450/https://search.bisnode.hr/hr/1065851/kk-obrtnik-2011-varazdin/ |date=10. kolovoza 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-obrtnik-2011-varazdin/Detaljno/580694 fininfo.hr, KK OBRTNIK 2011 VARAŽDIN] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Obrtnik 2011 Varaždin, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Varaždinu]] hz9mkkuwqn2bbzz02sfaott3q6aiwbt 0 746090 7571183 7561133 2026-08-06T21:38:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571183 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Ban Jelačić | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Ban Jelačić" Zaprešić | nadimak = | godina osnivanja = 1979. / 1987. | sjedište = Zelengaj 2, [[Zaprešić]] | borilište = kuglana ''"Zaprešić"'', [[Zaprešić]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL – Centar (III.) }} '''Kuglački klub "Ban Jelačić"''' ('''''KK "Ban Jelačićr"; Ban Jelačić Zaprešić; Ban Jelačić''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zaprešić]]a, [[Zagrebačka županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Centar"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Klub je osnovan 1979. godine pod imenom '''''"Zaprešić I"''''' kao druga momčad ''[[Kuglački klub Zaprešić|KK "Zaprešić"]]'' (koji je osnovan iste godine), te se uključuje u natjecamnja '' Zagrebačkog kuglačkog saveza''. Klub se 1987. godine osamostaljuje i nastupa pod imenom '''''"Jugokeramika"''''' po istoimenoj tvornici keramike. Od 1991. godine djeluje pod nazivom '''''"Inker"''''', odnosno '''''"INKER"''''' (tvornica promijenila ime). <br> 2009. godine klub dobiva naziv '''''"Ban Jelačić"''''' (nakon propasti tvornice i prestanka sponzoriranja). <br> Od osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se natjecao u ''II. regionalnoj ligi Zagreb zapad'', ''3. hrvatskoj ligi – Centar'' i ''2. hrvatskoj ligi – Centar'', u kojoj se najčešće i natječe. <br> Klub organizira memorijalni turnir u spomen na svoje preminule predsjednike. == Uspjesi == === Ekipno === ; 2. HKL – Centar * prvaci: 2018./19., <s> 2020./21. (prekinuto) </s>, 2022./23., 2023./24. * drugoplasirani: 2019./20., 2021./22. ; 3. HKL – Centar * drugoplasirani: 2003./04., 2009./10. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Inker / INKER |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HKL – Centar || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||13 ||4 ||5 ||110 ||96 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||9. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||72.5 ||103.5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||81.5 ||94.5 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||12. ||12 ||22 ||3 ||1 ||18 ||47 ||129 ||7 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL – Centar || ||6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||93 ||83 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. HKL – Centar || ||5. ||12 ||22 ||12 ||2 ||8 ||93 ||83 ||26 || || |- !colspan="15"| Ban Jelačić |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL – Centar || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||103 ||73 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||5. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||86 ||90 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||77 ||99 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||9. ||12 ||22 ||7 ||3 ||12 ||77 ||99 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||4. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||96.5 ||79.5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||4. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||110 ||66 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Centar || ||4. ||12 ||22 ||14 ||1 ||7 ||107.5 ||68.5 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||85 ||59 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||4. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||99.5 ||76.5 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||131 ||45 ||39 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||110.5 ||65.5 ||30 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||bgcolor="gold"|''1. ||''12 ||''6 ||''5 ||''0 ||''1 ||''33 ||''15 ||''10 ||<small> ''prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||89 ||55 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Centar || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||1 ||3 ||126 ||50 ||37 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Povezani članci == * [[Zaprešić]] * [[Kuglački klub Zaprešić]] == Literatura == * [https://kszz.hr/klubovi/kk-sesvete/ kszz.hr, ''Kuglački klub Ban Jelačić''], pristupljeno 10. kolovoza 2023. * [https://zsu-zapresic.hr/kuglacki-klub-ban-jelacic/ zsu-zapresic.hr, ''Kuglački klub Ban Jelačić''], pristupljeno 10. kolovoza 2023. * [https://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/wp-content/uploads/2016/04/2_sportski_almanah.pdf sport-zagrebacke-zupanije.hr, Juro Horvat: ''2. športski almanah Zagrebačke županije'', Samobor, 2005.,, str. 75] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230450/https://www.sport-zagrebacke-zupanije.hr/wp-content/uploads/2016/04/2_sportski_almanah.pdf |date=10. kolovoza 2023. }} {{ISBN|953-99922-0-6}}, preuzeto 10. kolovoza 2023. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-ban-jelacic/178745/subjekti.aspx poslovna.hr, Kuglački klub BAN JELAČIĆ] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-ban-jelacic/Detaljno/572639 fininfo.hr, KK "BAN JELAČIĆ"] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/banovci1 ''Kuglački klub Ban Jelačić'', facebook strranica] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/2 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Ban Jelačić - 810002''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-ban-jelacic/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB BAN JELAČIĆ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810232158/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-ban-jelacic/ |date=10. kolovoza 2023. }} {{GLAVNIRASPORED:Ban Jelačić Zaprešić, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Zaprešiću]] bipz9fd8oawdvc6ao5vdipb34fm3hlj 0 746264 7571250 7238902 2026-08-06T22:43:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571250 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Mostanje 1949 | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Mostanje 1949" Karlovac | nadimak = | godina osnivanja = 1949. | sjedište = Mostanje 57, [[Karlovac]] | borilište = kuglana ''"Dom HV Zrinski"'', [[Karlovac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (III.) }} '''Kuglački klub "Mostanje 1949"''' ('''''KK "Mostanje 1949"; Mostanje 1949 Karlovac; Mostanje 1949''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Karlovac|Karlovca]], [[Karlovačka županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Zapad"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Klub je pod imenom '''''Zadrugar''''' osnovan 1949. godine za prigradski naselje Mostanje, te se počinje natjecati u ligama kuglačkog saveza sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]], te vremenom postaje jedan od vodežih karlovačkih klubova. 1952. godine se klub organizacijski spaja s [[nogomet]]nim klubom ''[[NK Mostanje ALL Karlovac|"Sloboda Mostanje"]]'' u '''''FD "Zadrugar"''''', u sastavu kojeg djeluju još neke športske sekcije. Od 1950. godine ''"Zadrugar"'' je koristio dvostaznu kuglanu u Mostanju. <br> 1974. godine športsko društvo, a tako i kuglački klub se preimenuju u '''''"Ivo Lola Ribar"''''', po istoimenoj tvornici sanitetskog materijala. 1980.-ih godina ''"Ivo Lola Ribar"'' nastupa u ''Hrvatskoj ligi – Centar''. Na završnici [[Klupsko prvenstvo SR Hrvatske u kuglanju|prvenstva Hrvatske]] 1984. godine osvajaju osmo mjesto. U [[Kup SR Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kupu Hrvatske za narodni način]] 1983 godine igraju u završnicii. <br> Od 1982. do 1985. godine je pri ''"Ivo Lola Ribar"'' djelovala i ženska sekcija, koja 1985. godine prelazi u klub ''"Tekstil"'''. <br> U svibnju 1991. godine je otvorena nova četverostazna staza u Mostanju, ali je već u listopadu iste godine izgorjela tijekom [[Napad na Karlovac 4. listopada 1991.|srpskih napada na Karlovac]], te u njoj zbog toga nisu ni održana službena natjecanja. <br> Klub 1992. godine mijenja ime u '''''"Mostanje"'''''. U samostalnoj Hrvatskoj klub pretežno nastupa u ''"2. hrvatskoj ligi – Zapad"'', uz iznmiku perioda između 1997. i 2002. godine, kada su bili članovi ''"1. B hrvatske lige – Jug"''. <br> Od 2015. godine klub djeluje pod nazivom '''''"Mostanje 1949"'''''. == Uspjesi == === Ekipno === === nakon 1991. === ; 2. HKL – Zapad * prvaci: 2023./24. * drugopasirani: 1998./99., 2010./11., <s> 2020./21. (prekinuto) </s>, 2022./23. ; 3. HKL – Zapad * prvaci: 2015./16. (''Karlovac / Gorski kotar'') === do 1991. === ; [[Kup SR Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup SR Hrvatske – narodni način]] * drugoplasirani: 1982. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Mostanje |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HKL – Jug – Zapad || ||8. ||12 ||22 ||8 ||4 ||10 ||86 ||90 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||101 ||75 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||14 ||0 ||6 ||96 ||64 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||95 ||81 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||5. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||92 ||84 ||26 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 || || || || || ||33 || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||5. ||12 ||22 ||12 ||3 ||7 ||102 ||74 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||''7. ||''12 ||''21 ||''9 ||''1 ||''10 ||''81 ||''79 ||''19 ||<small> iz ljestvice uoči posljednjeg (22.) kola || |- |2007./08. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||6. ||12 ||22 ||10 ||4 ||8 ||88 ||88 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||8. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||78 ||98 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||118 ||58 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||9. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||80 ||96 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||9. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||86.5 ||89.5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||89 ||87 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||10. ||12 ||22 ||6 ||3 ||13 ||74 ||102 ||15 || || |- !colspan="15"| Mostanje 1949 |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||bgcolor="gold"|1. ||13 ||24 ||23 ||0 ||1 ||145 ||47 ||46 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||7. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||92 ||84 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||4. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||105.5 ||70.5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||4. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||101 ||75 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||14 ||0 ||8 ||103.5 ||72.5 ||28 || || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|''2. ||''12 ||''7 ||''3 ||''2 ||''2 ||''35 ||''21 ||''8 ||<small> ''prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||101 ||75 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||116.5 ||59.5 ||36 || || | |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||113.5 ||62.5 ||31 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[NK Mostanje ALL Karlovac]] == Vanjske poveznice == * [https://web.facebook.com/profile.php?id=100063040039478 ''Kuglački klub Mostanje 1949 - Karlovac'', facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/78 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Mostanje 1949 - 810078''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mostanje-karlovac/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB MOSTANJE KARLOVAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230815174137/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-mostanje-karlovac/ |date=15. kolovoza 2023. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/skola-kuglanja-mostanje-karlovac/ sportilus.com, ''ŠKOLA KUGLANJA MOSTANJE KARLOVAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230815174137/https://www.sportilus.com/klubovi/skola-kuglanja-mostanje-karlovac/ |date=15. kolovoza 2023. }} * [https://www.ksz.hr/ ksz.hr, ''Karlovačka šprtska zajednica''] == Izvori == <small> * [https://kkzeljeznicar.hr/70-godina-kuglanja-u-gradskoj-cetvrti-mostanje/ kkzeljeznicar.hr, ''70 godina kuglanja u gradskoj četvrti Mostanje''], objavljeno 20. kolovoza 2019., pristupljeno 15. kolovoza 2023. * [https://www.kasonline.eu/ostali-sportovi/kuglanje-je-nacin-zivota-i-simbol-zajednistva-i-tradicije-sto-kk-mostanje-1949-s-ponosom-prenosi-kroz-brojne-generacije/ kasonline.eu, ''Kuglanje je način života i simbol zajedništva i tradicije što KK Mostanje 1949 s ponosom prenosi kroz brojne generacije''], objavljeno 1. prosinca 2024., pristupoljeno 20. travnja 2025. * [https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/donatorski-kuglacki-turnir-u-karlovcu/973/ kkzapresic.hr, ''Donatorski kuglački turnir u Karlovcu''], objavljeno 25. kolovoza 2019., pristupljeno 15. kolovoza 2023. * [https://trend.com.hr/2022/11/12/kuglacki-klub-mostanje-1949-od-bogate-povijesti-napornog-rada-i-truda-do-najboljeg-ulaska-u-prvenstvo/ trend.com.hr, ''Kuglački klub Mostanje 1949 – od bogate povijesti, napornog rada i truda do najboljeg ulaska u prvenstvo''], objavljeno 12. studenog 2022., pristupljeno 15. kolovoza 2023. * [https://web.archive.org/web/20091219123120/http://www.nkmostanje-all.hr/povijest.htm nkmostanje-all.hr, ''NK Mostanje / Povijest''], wayxback arhiva * Zdravko Švegar: ''Karlovac grad sporta : 1800-1985.'', Karlovac, 1987., UDK:796(497.5 Karlovac)"1800/1985", str. 242-250 * [https://karlovacki.hr/kuglanje-ima-veliku-tradiciju-u-karlovcu-no-na-ovaj-nacin-bez-kuglane-ce-odumrijeti/ karlovacki.hr, ''Razgovor: Davor Celinšćak, član Kuglačkog kluba "Mostanje 1949" – "Kuglanje ima veliku tradiciju u Karlovcu, no na ovaj način, bez kuglane, će odumrijeti"''], objavljeno 29. studenog 2020., pristupljeno 16. kolovoza 2023. * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/klubovi.html kuglanje-kaz.weebly.com, ''Kuglački savez Karlovačke županije / Klubovi''], pristupljeno 15. kolovoza 2023. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-mostanje-1949/1313505/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB MOSTANJE 1949 KARLOVAC] * [https://search.bisnode.hr/hr/978329/kk-mostanje-1949/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "MOSTANJE 1949" KARLOVAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230815174139/https://search.bisnode.hr/hr/978329/kk-mostanje-1949/ |date=15. kolovoza 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-mostanje-1949/Detaljno/579090 fininfo.hr, KK "MOSTANJE 1949"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Mostanje 1949 Karlovac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Karlovcu]] o6mwcinad8z056hisegultb553h9ebb 0 746709 7571292 7238939 2026-08-06T23:45:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571292 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Vatrogasac | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Vatrogasac" Otočac | nadimak = | godina osnivanja = 1983. / 2011. | sjedište = Ćirila i Metoda 3, [[Otočac]] | borilište = ''Gradska kuglana "Otočac"'', [[Otočac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL – Zapad – Karlovac i Lika (IV.) }} '''Kuglački klub "Vatrogasac"''' ('''''K.K. Vatrogasac; KK Vatrogasac; K.K. Vatrogasac Otočac; Vatrogasac; Vatrogasac Otočac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Otočac|Otočca]], [[Ličko-senjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23.. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Zapad – Karlovac i Lika"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Kuglački klub '''''"Vatrogasac"''''' je osnovan 1983 godine, izdvajanjem iz kluba ''[[Kuglački klub Gacka Otočac|"Gacka"]]'', te prestaje s radom 1991. godine. Do obnove rada kluba dolazi 2011. godine. Klub se pretežno natjecao u skupinama ''3. HKL – Zapad'', uz pojedine sezone u '2. HKL – Zapad''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL – Zapad * prvaci: 2022./23. (''Karlovac i Lika'') * drugoplsirani: 2018./19. (''Ogulin - Lika''), 2019./20. (''Karlovac - Lika'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Vatrogasac |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||4. HKL – Zona Karlovac || ||9. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||50 ||94 ||1 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2021./13.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Ogulin / Lika || ||8. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||80 ||96 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Ogulin / Lika || ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||61 ||115 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Ogulin / Lika || ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||76.5 ||99.5 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Ogulin / Lika || ||8. ||11 ||20 ||8 ||0 ||12 ||63 ||97 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Ogulin - Lika || ||5. ||9 ||16 ||8 ||1 ||7 ||64.5 ||63.5 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Ogulin - Lika || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||10 ||0 ||4 ||69 ||43 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Ogulin - Lika || ||bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||12 ||0 ||4 ||84.5 ||43.5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Karlovac – Lika || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||18 ||12 ||0 ||6 ||88 ||56 ||24 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||''11. ||''12 ||''7 ||''1 ||''2 ||''4 ||''20 ||''36 ||''4 ||<small> ''prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||75 ||101 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Karlovac i Lika || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||131.5 ||44.5 ||38 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Otočac]] * [[Kuglački klub Gacka Otočac|KK Gacka]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/133 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Vatrogasac - 810135''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-vatrogasac-otocac/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB VATROGASAC OTOČAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230828062819/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-vatrogasac-otocac/ |date=28. kolovoza 2023. }} == Izvori == <small> * [https://web.archive.org/web/20210221220532/https://www.otocac.hr/upload_data/site_files/12130519727288680781972412221_kuglacki-klub-gacka-otocac.pdf otocac.hr, ''KUGLAČKI KLUB „GACKA“''], wayback arhiva * [http://www.neodoljivahrvatska.eu/2021/02/15/svjetski-kup-u-kuglanju-otocac-2021/ neodoljivahrvatska.eu, ''Svjetski kup u kuglanju – Otočac 2021.''], objavljeno 15. veljače 2021., pristupljeno 23. kolovoza 2023. * [https://sportokracija.com/2022/10/otocac-grad-velike-kuglacke-tradicije-s-najmodernijim-kuglackim-kompleksom/ sportokracija.com, ''Otočac-grad velike kuglačke tradicije s najmodernijim kuglačkim kompleksom''], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 23. kolovoza 2023. * [https://zslsz.hr/clanice/sport/zajednica-sportskih-udruga-grada-otocca zslsz.hr, ''Zajednica sportskih udruga Grada Otočca''], pristupljeno 23. kolovoza 2023. * [https://www.moja-djelatnost.hr/zajednica-sportskih-udruga-otocac/zajednica-sportskih-udruga-grada-otocca/MMxe8aTs moja-djelatnost.hr, ''Zajednica sportskih udruga, Otočac''], pristupljeno 23. kolovoza 2023. * [https://damirmarenic.from.hr/index.php/hr-jug/licko-senjska/6051-kk-vatrogasac damirmarenic.from.hr, ''KK VATROGASAC''], pristupljeno 23. kolovoza 2023. * [https://www.poslovna.hr/lite/k-k-vatrogasac/1312154/subjekti.aspx?lang=en&AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB VATOGASAC OTOČAC] * [https://search.bisnode.hr/hr/1146520/k-k-vatrogasac/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB VATOGASAC OTOČAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230828062821/https://search.bisnode.hr/hr/1146520/k-k-vatrogasac/ |date=28. kolovoza 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-vatrogasac/Detaljno/587452 fininfo.hr, K.K. VATROGASAC] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Vatrogasac Otočac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Ličko-senjskoj županiji]] [[Kategorija:Otočac]] 7vmr76j8yfwkocmo6kmg3yjt7xp5dyo 0 747831 7571285 7257628 2026-08-06T23:31:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571285 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Stara Hiža | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Stara Hiža" | nadimak = | godina osnivanja = 2007. | sjedište = Bana Josipa Jelačića 71 , [[Duga Resa]] | borilište = kuglana ''"Dom HV Zrinski"'', [[Karlovac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 3. HKL – Zapad – Karlovac i Lika (IV.) }} '''Kuglački klub "Stara Hiža"''' ('''''KK "Stara Hiža"; Stara Hiža Duga Resa; Stara Hiža; Stara hiža''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Duga Resa|Duge Rese]], [[Karlovačka županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2022./23.. klub se natjecao u ''"3. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Zapad – Karlovac i Lika"'', ligi četvrtog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == Kuglački klub '''''"Stara Hiža"''''' je osnovan 2007. godine. Pretežno se natječe u ligama kuglačke regije ''"Zapad"''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL * prvaci: 2017./18. (''Karlovac - Gorski kotar'') * drugoplasirani: 2012./13. (''Karlovac / Gorski kotar''), 2016./17. (''Karlovac - Gorski kotar'') ; 4. HKL * drugoplasirani: 2011./12. (''Zona Karlovac''), 2024./25. (''Karlovac'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Stara Hiža / Stara hiža |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||6. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||89,5 ||90,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||4. HKL – Zona Karlovac || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||15 ||0 ||3 ||104 ||40 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2021./13.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||18 ||0 ||2 ||121,5 ||38,5 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||77,5 ||98, 5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||8. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||78 ||98 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||12. ||13 ||24 ||6 ||1 ||17 ||71,5 ||120,5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Karlovac - Gorski kotar || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||106,5 ||69,5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Karlovac - Gorski kotar || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||0 ||4 ||123 ||53 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||8. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||81,5 ||94,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||10. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||87,5 ||97,5 ||19 || || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||''9. ||12 ||''7 ||''3 ||''1 ||''3 ||''27 ||''29 ||''7 ||<small> ''prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||11. ||12 ||22 ||4 ||3 ||15 ||66,5 ||109,5 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Karlovac i Lika || ||6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||93,5 ||82,5 ||23 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Duga Resa]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/122 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Stara Hiža - 810124''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-stara-hiza/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB STARA HIŽA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230905152746/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-stara-hiza/ |date=5. rujna 2023. }} * [http://www.szdr.hr/ szdr.hr, ''Športska zajednica Duga Resa''] == Izvori == <small> * [https://issuu.com/darkopribanic/docs/sportski_godi__njak_2015-small/54 issuu.com, Darko Pribanić: ''Športski godišnjak Karlovačke županije 2015'', Karlovac, 2016., ISSN 1848-4018, str. 75] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230905152745/https://issuu.com/darkopribanic/docs/sportski_godi__njak_2015-small/54 |date=5. rujna 2023. }}, preuzeto 5. rujna 2023. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-stara-hiza/1210183/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB STARA HIŽA] * [https://search.bisnode.hr/hr/1098916/kk-stara-hiza/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "STARA HIŽA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230905152747/https://search.bisnode.hr/hr/1098916/kk-stara-hiza/ |date=5. rujna 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-stara-hiza/Detaljno/578881 fininfo.hr, KK "STARA HIŽA"] * [https://radio-mreznica.hr/projekt-spasavanje-stare-hize-uspijeva-cijena-sitnica-gasenje-karlovackog-kuglackog-kluba/ radio-mreznica.hr, ''Projekt ‘spašavanje Stare hiže’ uspijeva. Cijena? Sitnica – gašenje karlovačkog kuglačkog kluba!''], objavljeno 10. srpnja 2019., pristupljeno 5. rujna 2023. * [http://www.szdr.hr/kontakt/clanstvo/ szdr.hr, ''Članstvo''], pristupljeno 5. rujna 2023. * [https://kuglanje-kaz.weebly.com/klubovi.html kuglanje-kaz.weebly.com, ''Kuglački savez Karlovačke županije / Klubovi''], pristupljeno 5. rujna 2023. {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Stara Hiža Duga Resa, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Dugoj Resi]] ou8qr7l5q3qn2ltjdhrahuw1g8ngmdy 0 747863 7571207 7270011 2026-08-06T22:08:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571207 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Duga Resa | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Duga Resa" | nadimak = | godina osnivanja = 1947. / 1948. . | sjedište = Inzl 5, [[Duga Resa]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = }} '''Kuglački klub "Duga Resa"''' ('''''KK "Duga Resa"; Duga Resa''''') je bio muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Duga Resa|Duge Rese]], [[Karlovačka županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> Klub se ne natječe od 2017. godine, te je potom ugašen. == O klubu == Kuglački klub '''''"Duga Resa"''''' za godinu osnivanja uzima i 1947. i 1948. godinu. Za vrijeme [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], klub se pretežno natjecao u ligama i prvenstvima kuglačkog saveza sa sjedištem u [[Karlovac|Karlovcu]]. Od osamostaljenja Hrvatske klub se natjecao u ligama kuglačke regoije ''"Zapad"''. <br> Zbog financijskih razloga klub je ugašen 2017. godine, a većina igrača je prešla u novoosnovani klub ''[[Kuglački klub Dubovac Karlovac|"Dubovac"]]'' iz [[Karlovac|Karlovca]].<ref> [https://kaportal.net.hr/kas/3706419/novoosnovani-kuglacki-klub-dubovac-prvu-povijesnu-utakmicu-ostvario-uvjerljivom-pobjedom-nad-kk-mantinela/ kaportal.net.hr, ''Novoosnovani Kuglački klub Dubovac prvu povijesnu utakmicu ostvario uvjerljivom pobjedom nad KK Mantinela''], objavljeno 22. ožujka 2017., pristupljeno 6. rujna 2023. </ref> <br> Tradiciju kuglanja u Dugoj Resi je potom nastavio klub ''[[Kuglački klub Stara Hiža Duga Resa|"Stara Hiža"]]''. == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Duga Resa |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||IV. ||Karlovačka županijska liga || ||5. ||6 || || || || || || ||8 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||IV. ||3. HKL – Skupina Karlovac || ||4. ||8 || || || || || || ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad - Skupina Karlovac || ||5. ||7 || || || || || || ||9 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||V. ||4. HKL – Zapad || ||5. ||10 || || || || || || ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||V. ||4. HKL – Zapad || ||5. ||8 || || || || || || ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||V. ||4. HKL – Zapad || ||8. ||8 || || || || || || ||7 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||V. ||4. HKL – Zapad || ||6. ||10 || || || || || || ||11 || || |- |2002./03. || || || || || || || || || || || || || || |- |2003./04. || || || || || || || || || || || || || || |- |2004./05. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||9. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||75 ||101 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2006./07.|2006./07.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||''7. ||11 ||''19 ||''9 ||''0 ||''10 ||''66,5 ||''86,5 ||''18 ||<small> iz ljestvice uoči posljednjeg kola || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2007./08.|2007./08.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||92 ||94 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||11. ||12 ||22 ||8 ||0 ||14 ||87 ||89 ||16 || || |- |2009./10. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||4. HKL – Zona Karlovac || ||3. ||10 ||18 ||13 ||0 ||5 ||76 ||58 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2021./13.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||9. ||11 ||20 ||7 ||0 ||13 ||66 ||94 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||5. ||12 ||22 ||12 ||3 ||7 ||95,5 ||80,5 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||3. ||12 ||22 ||16 ||1 ||5 ||109 ||67 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL – Zapad – Karlovac / Gorski kotar || ||4. ||13 ||24 ||13 ||3 ||8 ||101 ||91 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad – Karlovac - Gorski kotar || ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||57 ||119 ||15 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Knjige o klubu == * Stjepan Kaurić: ''Monografija Kuglačkog kluba "Duga Resa" : 1947. – 1987.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=kauri%C4%87&a=A910111110Kauri%C4%87%2C+Stjepan&c=45051206683 |title=opak.crolib.hr, ''Monografija Kuglačkog kluba "Duga Resa" : 1947. - 1987.'' |access-date=6. rujna 2023. |archive-date=6. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230906061303/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=kauri%C4%87&a=A910111110Kauri%C4%87,+Stjepan&c=45051206683 |url-status=dead }}</ref> * Stjepan Kaurić: ''Kuglački klub Duga Resa : (1947./48. – 2003.)''<ref>{{Citiranje weba |url=http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=kauri%C4%87&a=A910111110Kauri%C4%87%2C+Stjepan&c=49122400783 |title=opak.crolib.hr, ''Kuglački klub Duga Resa : (1947./48.-2003.)'' |access-date=6. rujna 2023. |archive-date=6. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230906061302/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=kauri%C4%87&a=A910111110Kauri%C4%87,+Stjepan&c=49122400783 |url-status=dead }}</ref> == Povezani članci == * [[Duga Resa]] * [[Kuglački klub Dubovac Karlovac]] * [[Kuglački klub Stara Hiža Duga Resa]] == Vanjske poveznice == * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-duga-resa/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB DUGA RESA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230906061301/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-duga-resa/ |date=6. rujna 2023. }} * [http://www.szdr.hr/ szdr.hr, ''Športska zajednica Duga Resa''] == Izvori == <small> * [https://issuu.com/darkopribanic/docs/sportski_godi__njak_2015-small/54 issuu.com, Darko Pribanić: ''Športski godišnjak Karlovačke županije 2015'', Karlovac, 2016., ISSN 1848-4018, str. 66] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230905152745/https://issuu.com/darkopribanic/docs/sportski_godi__njak_2015-small/54 |date=5. rujna 2023. }}, preuzeto 6. rujna 2023. * [http://kkzeljeznicar.hr/wp-content/uploads/2018/06/Knjiga.pdf kkzeljeznicar.hr, Zdravko Šegvar: ''Kuglački klub Željezničar, Karlovac : 1936. – 2006.'', Karlovac, 2006., {{ISBN|953-95454-0-4}} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-duga-resa/Detaljno/578394 fininfo.hr, KK "DUGA RESA"] * [https://www.mojatvrtka.net/kuglacki-klub-duga-resa/ mojatvrtka.net, KUGLAČKI KLUB DUGA RESA] * [https://dugaresa.com.hr/wp-content/uploads/2016/01/Evidencija-objekta-sportske-namjene-na-podrucju-Grada-Duge-Rese.pdf dugaresa.com.hr, ''OBJEKTI ŠPORTSKE NAMJENE NA PODRUČJU GRADA DUGE RESE''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240327031144/https://dugaresa.com.hr/wp-content/uploads/2016/01/Evidencija-objekta-sportske-namjene-na-podrucju-Grada-Duge-Rese.pdf |date=27. ožujka 2024. }}, preuzeto 6. rujna 2023. {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Duga Resa, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Dugoj Resi]] dhqk1j7onbhi8ah8wmmisp7u3injliq 0 748244 7571123 6716050 2026-08-06T20:37:57Z ~2026-43459-09 368857 /* Događaji */ 7571123 wikitext text/x-wiki {{Godina|695}} == Događaji == 5. kolovoza; bitka između dinastije Kanuul i Tikala - Tikala ostvario pobjedu čime je ponovno vratio staru slavu i ugled među Mayanskom civilizacijom.<ref>Visat History </ref> == Rođenja == == Smrti == * [[Klodvig IV.]], franački kralj == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 695 |commonscathr = 695. }} rbzblexz1vi2as40n6m6psgkj1v7fg9 7571124 7571123 2026-08-06T20:38:42Z ~2026-43459-09 368857 /* Događaji */ 7571124 wikitext text/x-wiki {{Godina|695}} == Događaji == 5. kolovoza; bitka između dinastije Kanuul i Tikala - Tikal ostvario pobjedu čime je ponovno vratio staru slavu i ugled među Mayanskom civilizacijom.<ref>Visat History </ref> == Rođenja == == Smrti == * [[Klodvig IV.]], franački kralj == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 695 |commonscathr = 695. }} g2joa0ybno57mjn3x115u13d86t0ppq 7571152 7571124 2026-08-06T20:56:03Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-43459-09|~2026-43459-09]] ([[User talk:~2026-43459-09|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 6716050 wikitext text/x-wiki {{Godina|695}} == Događaji == == Rođenja == == Smrti == * [[Klodvig IV.]], franački kralj == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 695 |commonscathr = 695. }} dnu6lsrxnz4mipmgan7svqoixcvzd17 0 748280 7571102 7557400 2026-08-06T20:19:34Z ~2026-43540-31 368850 7571102 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Tenisač | ime = Arina Sabaljenka<br/><small>Арына Сяргееўна Сабаленка</small> | slika = Sabalenka WM18 (3) (30063199288).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = | država = {{Z+X|BJE}} | prebivalište = [[Miami]], [[SAD]] | datum_rođenja = [[5. svibnja]] [[1998.]] | mjesto_rođenja = [[Minsk]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 182 | težina = | igra = desnom rukom<br/>(dvoručni backhand) | karijera = 2015.- | zarađeni_novac = 42,684,864 [[Američki dolar|USD]] (rujan 2025.) | pobjede/porazi_pojedinačno = 473/198 (7. rujna 2025.) | osvojeni_turniri_pojedinačno = 24 WTA | najbolji_plasman_pojedinačno = 1. ([[11. rujna]] [[2023.]]) | Australian_Open = '''pobjednica''' (2023., 2024.) | Roland_Garros = finale (2025.) | Wimbledon = 1/2 finale (2021., 2023.) | US_Open = '''pobjednica''' (2024., 2025.) | pobjede/porazi_parovi = 90/67 | osvojeni_turniri_parovi = 6 WTA | najbolji_plasman_parovi = 1. ([[22. veljače]] [[2021.]]) | medalje = }} '''Arina Siarhiejevna Sabaljenka''' ([[bjeloruski|bje]]: Арына Сяргееўна Сабаленка; [[Minsk]], [[5. svibnja]] [[1998.]]) [[Bjelorusi|bjeloruska]] je profesionalna [[tenis]]ačica. Bila je rangirana kao prva na [[svijet]]u u ženskom singlu 2023. i bila je prva na svijetu u parovima prema Ženskoj teniskoj asocijaciji ([[WTA]]) 2021. godine. Sabaljenka je osvojila četiri velika pojedinačna Grand Slam naslova, na [[Australian Open]]u [[2023.]] i [[2024.]] i na US Openu 2024. i 2025. te dva velika naslova u parovima, na [[US Open]]u 2019. i Australian Openu 2021., oba s [[Elise Mertens]]. Ukupno je u karijeri osvojila 27 titula, 21 u pojedinačnoj konkurenciji i 6 u parovima. Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] kada je otvorena 2014. godine.<ref>[https://www.firstpost.com/sports/meet-aryna-sabalenka-the-19-year-old-rising-star-from-belarus-who-won-her-first-wta-title-at-mumbai-open-4229395.html Meet Aryna Sabalenka, the 19-year-old rising star from Belarus, who won her first WTA title at Mumbai Open]firstpost.com Preuzeto 11. rujna 2023.</ref> Arina Sabaljenka bila je relativno nepoznata sve do 2017. kada je dovela bjeloruski [[Fed Cup]] tim do drugog mjesta s [[Aliaksandra Sasnovič|Aliaksandrom Sasnovič]], unatoč tome što su obje u to vrijeme bile rangirane izvan 75 najboljih.<ref>[https://www.wtatennis.com/news/1415208/usa-claims-2017-fed-cup-after-belarus-battle USA claims 2017 Fed Cup after Belarus battle] wtatennis.com Preuzeto 11. rujna 2023.</ref> I 2018. i 2019. završila je na 11. mjestu svjetske rang liste u pojedinačnoj konkurenciji. Nakon dva velika nastupa u polufinalu singla 2021., Sabaljenka je dosegla 2. mjesto na svjetskoj ljestvici, ali se borila da dosljedno održi taj uspjeh 2022. godine. 2023. osvojila je svoj prvi veliki naslov u singlu na [[Australian Open]]u, stigla je do polufinala na sva četiri glavnim turnirima (također završivši kao drugoplasirana na [[US Open]]u), i zauzela prvo mjesto na svjetskoj ljestvici. Ponovno je osvojila Australian Open 2024. godine, a 2025. došla do finala. Osvojila je US Open 2024. i 2025. Sabaljenka je također počela redovito igrati parove 2019. godine. S Mertensom kao partnericom, kompletirala je „Sunshine Double” osvojivši dva turnira u ožujku: [[Indian Wells Open]] i [[Miami Masters|Miami Open]]. Nakon naslova u parovima na [[US Open]]u kasnije tijekom godine, također se kvalificirala za [[WTA]] finale po prvi put. Arina Sabalenjka ima vrlo agresivan [[stil]] igre, često gomilajući velik broj winnera i neforsiranih pogrešaka. Uz svoju [[visina|visinu]] od 1,82 cm ima i vrlo moćan servis. == Galerija == <gallery> Paris-FR-75-open de tennis-2019-Roland Garros-court Mathieu-6 juin-double dames-09 (cropped).jpg|Arina Sabaljenka i Elise Mertens u igri parova. Sabalenka RG21 (30) (51375296612) (cropped).jpg|Arina Sabaljenka 2021. godine. Wimbledon 2023 Semifinals (53045244053).jpg|Arina Sabaljenka na Wimbledonu 2023. godine. Aryna Sabalenka (2023 US Open) 35.jpg|Arina Sabaljenka na US Openu 2023. godine. </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{WTA Top 10}} {{GLAVNIRASPORED:Sabaljenka, Arina}} [[Kategorija:Bjeloruski tenisači ]] [[Kategorija:Životopisi, Minsk]] 3tg733fv2e5fx8k3km2mnu6fdv0hcor 0 749566 7571153 7570510 2026-08-06T20:59:19Z Croxyz 205325 7571153 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Europska konferencijska liga 2023./24. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:AEK_fans_during_AEK-Marseille_game.jpg|250px]] | opis = [[Stadion Aja Sofija]] u [[Atena (grad)|Ateni]] na kojem će se igrati finalna utakmica. | domaćin = | datum = [[12. srpnja]] [[2023.]] – [[31. kolovoza]] [[2023.]] (kvalifikacije) <br> [[20. rujna]] [[2023.]] – [[29. svibnja]] [[2023.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 + ''8'' (natjecanje po skupinama)<br /> 135 + ''43'' (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] | broj = 1 | finalist = {{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | utakmice = 141 | golovi = 412 | gledanost = 2327520 | naj_strijelac = {{nowrap|{{Z|MAR}} [[Ayoub El Kaabi]] ([[Olympiakos SFP|Olympiakos]])<br />11 golova}} | naj_igrač = {{nowrap|{{Z|MAR}} [[Ayoub El Kaabi]] ([[Olympiakos SFP|Olympiakos]])}}<ref name="UECL player"/> | naj_mladi = {{nowrap|{{Z|BRA}} [[Igor Thiago]] ([[Club Brugge KV|Club Brugge]])}}<ref name="UECL Young Player"/> | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.|2022./23.]] | sljedeće = [[UEFA Konferencijska liga 2024./25.|2024./25.]] }} '''UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.''' bila je 3. sezona [[UEFA Europska konferencijska liga|UEFA Europske konferencijske lige]], trećeg klupskog natjecanja u organizaciji [[UEFA|UEFA-e]], iza [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Prošlogodišnji prvak bio je [[West Ham United F.C.|West Ham United]]. Finale je igrano na [[Stadion Aja Sofija|Stadionu Aja Sofija]] u [[Atena (grad)|Ateni]].<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/insideuefa/news/0282-185d513bd18e-32f59d9c7dea-1000/ |title=Lisbon to host UEFA Women's Champions League final in 2025 |publisher=Union of European Football Associations |date=28 June 2023 |access-date=28 June 2023}}</ref> U finalu je [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] dobio [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] 1:0 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]]. == Momčadi == {| class="wikitable" |+Momčadi koje su se kvalificirale za UEFA Europsku konferencijsku ligu 2023./24. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Momčadi |- !colspan=2 rowspan=2|[[#Drugi dio natjecanja|DDN]] |style="min-width:10em"|{{DZ|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |style="min-width:10em"|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax |Ajax]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Betis]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |style="min-width:10em"|{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |- |style="min-width:10em"|{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |style="min-width:10em"|{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠVI}} [[Servette FC|Servette]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |style="min-width:10em"|{{DZ|NOR}} [[Molde]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Grupna faza|GF EL]])}} |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=3|[[#Grupna faza|GF]] |{{DZ|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|SRB}} [[FK Čukarički|Čukarički]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|UKR}} [[FK Zorja Luhansk|Zorja Luhansk]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|ŠVI}} [[FC Lugano|Lugano]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |- |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |- |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Doigravanje|DO EL]])}} |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=4|[[#Doigravanje|DO]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Treće kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} |{{DZ|BJE}} [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Treće kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Treće kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Treće kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} |- |{{DZ|ISL}} [[Breiðablik]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Treće kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} |colspan=3| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] {{small|(7.)}} |{{DZ|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]] {{small|(7.)}} |{{DZ|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] {{small|(8.)}} |{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] {{small|(7.)}} |- |{{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] {{small|(5.)}} |{{DZ|UKR}} [[SK Dnjipro-1|Dnjipro-1]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Trećo kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} |{{DZ|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] {{small|([[UEFA Europska liga 2023./24.#Trećo kvalifikacijsko kolo|TKK EL]])}} | |- !colspan=6| |- !rowspan=4|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|TKK]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|EST}} [[FC Flora|Flora]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |colspan=2| |- !rowspan=3|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|POR}} [[F.C. Arouca|Arouca]] {{small|(5.)}} |{{DZ|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] {{small|(4.)}} |{{DZ|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] {{small|(4.)}} |{{DZ|ŠKO}} [[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] {{small|(4.)}} |- |{{DZ|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]] {{small|(4.)}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] {{small|(4.)}} |{{DZ|NOR}} [[SK Brann|Brann]] {{small|(kup)}} |{{DZ|DAN}} [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|HRV}} [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] {{small|([[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|kup]])}} |colspan=3| |- !colspan=6| |- !rowspan=19|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|DKK]] !rowspan=4|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|RUM}} [[FCV Farul Constanța|Farul Constanța]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|LUX}} [[FC Swift Hesperange|Swift Hesperange]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|LAT}} [[Valmiera FC|Valmiera]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |- |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|ARM}} [[FC Urartu|Urartu]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|SJI}} [[Larne F.C.|Larne]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |- |{{DZ|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|MLT}} [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|GRU}} [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|MAK}} [[FK Struga|Struga]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK LP]])}} |{{DZ|CG}} [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Predeliminacijsko kolo|PK LP]])}} |{{DZ|AND}} [[Atlètic Club d'Escaldes]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Predeliminacijsko kolo|PK LP]])}} |{{DZ|SMR}} [[SP Tre Penne|Tre Penne]] {{small|([[UEFA Liga prvaka 2023./24.#Predeliminacijsko kolo|PK LP]])}} |- !rowspan=15|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|POR}} [[Vitória S.C.|Vitória de Guimarães]] {{small|(6.)}} |{{DZ|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] {{small|(DO)}} |{{DZ|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Beč]] {{small|(DO)}} |{{DZ|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]] {{small|(5.)}} |- |{{DZ|SRB}} [[FK Vojvodina|Vojvodina]] {{small|(5.)}} |{{DZ|UKR}} [[FK Vorskla Poltava|Vorskla Poltava]] {{small|(5.)}} |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{small|(4.)}} |{{DZ|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] {{small|(5.)}} |- |{{DZ|ŠVI}} [[FC Luzern|Luzern]] {{small|(4.)}} |{{DZ|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] {{small|(5.)}} |{{DZ|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] {{small|(4.)}} |{{DZ|GRČ}} [[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]] {{small|(5.)}} |- |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] {{small|(3.)}} |{{DZ|ČEŠ}} [[Bohemians 1905]] {{small|(4.)}} |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{small|(2.)}} |{{DZ|NOR}} [[Rosenborg BK|Rosenborg]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|DAN}} [[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] {{small|(3.)}} |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] {{small|(DO)}} |{{DZ|HRV}} [[NK Osijek|Osijek]] {{small|([[HNL 2022./23.|3.]])}} |{{DZ|HRV}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] {{small|([[HNL 2022./23.|4.]])}} |- |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{small|(kup)}} |{{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] {{small|(3.)}} |{{DZ|TUR}} [[Adana Demirspor]] {{small|(4.)}} |{{DZ|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|CIP}} [[APOEL FC|APOEL]] {{small|(2.)}} |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] {{small|(3.)}} |{{DZ|IZR}} [[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jerusalem]] {{small|(kup)}} |{{DZ|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] {{small|(3.)}} |{{DZ|ŠVE}} [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] {{small|(2.)}} |{{DZ|ŠVE}} [[Hammarby Fotboll|Hammarby IF]] {{small|(3.)}} |{{DZ|ŠVE}} [[Kalmar FF]] {{small|(4.)}} |- |{{DZ|BUG}} [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] {{small|(2.)}} |{{DZ|BUG}} [[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]] {{small|(3.)}} |{{DZ|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] {{small|(DO)}} |{{DZ|RUM}} [[Sepsi OSK Sfântu Gheorghe|Sepsi OSK]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|RUM}} [[FCSB]] {{small|(2.)}} |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] {{small|(DO)}} |{{DZ|AZE}} [[Gabala FK|Gabala]] {{small|(kup)}} |{{DZ|AZE}} [[Sabah FK|Sabah]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|AZE}} [[Neftči Baku|Neftči]] {{small|(3.)}} |{{DZ|MAĐ}} [[Zalaegerszegi TE|Zalaegerszeg]] {{small|(kup)}} |{{DZ|MAĐ}} [[Kecskeméti TE|Kecskemét]] {{small|(2.)}} |{{DZ|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|POLJ}} [[Legia Varšava]] {{small|(kup)}} |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] {{small|(3.)}} |{{DZ|POLJ}} [[Pogoń Szczecin]] {{small|(4.)}} |{{DZ|KAZ}} [[FK Ordabasi|Ordabasi]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|KAZ}} [[FK Aktobe|Aktobe]] {{small|(2.)}} |{{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] {{small|(kup)}} |{{DZ|SLO}} [[NK Celje|Celje]] {{small|(2.)}} |{{DZ|BJE}} [[FK Torpedo-BelAZ Žodino|Torpedo-BelAZ Žodino]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|MOL}} [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] {{small|(2.)}} |{{DZ|LIT}} [[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] {{small|(2.)}} |{{DZ|BIH}} [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] {{small|(2.)}} |{{DZ|FIN}} [[Kuopion Palloseura|KuPS]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] {{small|(kup)}} |{{DZ|LAT}} [[FK Auda|Auda]] {{small|(kup)}} |{{DZ|KOSV}} [[FC Drita|Drita]] {{small|(2.)}} |colspan=1| |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=16|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|PKK]] |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] {{small|(3.)}} |{{DZ|SLK}} [[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]] {{small|(2.)}} |{{DZ|SLK}} [[MŠK Žilina|Žilina]] {{small|(DO)}} |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|SLO}} [[NK Domžale|Domžale]] {{small|(4.)}} |{{DZ|BJE}} [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] {{small|(4.)}} |{{DZ|BJE}} [[FC Neman Grodno|Neman Grodno]] {{small|(9.)}} |{{DZ|MOL}} [[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|MOL}} [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] {{small|(4.)}} |{{DZ|LIT}} [[FK Panevėžys|Panevėžys]] {{small|(3.)}} |{{DZ|LIT}} [[FC Hegelmann|Hegelmann]] {{small|(4.)}} |{{DZ|BIH}} [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|BIH}} [[FK Sarajevo|Sarajevo]] {{small|(4.)}} |{{DZ|FIN}} [[FC Honka|Honka]] {{small|(3.)}} |{{DZ|FIN}} [[FC Haka|Haka]] {{small|(4.)}} |{{DZ|LUX}} [[FC Progrès Niederkorn|Progrès Niederkorn]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] {{small|(3.)}} |{{DZ|LAT}} [[Riga FC|Riga]] {{small|(2.)}} |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] {{small|(3.)}} |{{DZ|KOSV}} [[SC Gjilani|Gjilani]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|KOSV}} [[KF Dukagjini|Dukagjini]] {{small|(4.)}} |{{DZ|IRS}} [[Derry City F.C.|Derry City]] {{small|(kup)}} |{{DZ|IRS}} [[Dundalk F.C.|Dundalk]] {{small|(3.)}} |{{DZ|IRS}} [[St Patrick's Athletic F.C.|St Patrick's Athletic]] {{small|(4.)}} |- |{{DZ|ARM}} [[FK Pjunik|Pjunik]] {{small|(2.)}} |{{DZ|ARM}} [[FK Ararat-Armenija|Ararat-Armenija]] {{small|(3.)}} |{{DZ|ARM}} [[FK Alaškert|Alaškert]] {{small|(4.)}} |{{DZ|SJI}} [[Crusaders F.C.|Crusaders]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] {{small|(2.)}} |{{DZ|SJI}} [[Glentoran F.C.|Glentoran]] {{small|(DO)}} |{{DZ|ALB}} [[KF Egnatia|Egnatia]] {{small|(kup)}} |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër|Vllaznia]] {{small|(4.)}} |{{DZ|OVČ}} [[Víkingur Gøta|Víkingur]] {{small|(2.)}} |{{DZ|OVČ}} [[Havnar Bóltfelag|HB Tórshavn]] {{small|(3.)}} |{{DZ|OVČ}} [[B36 Tórshavn]] {{small|(4.)}} |- |{{DZ|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] {{small|(kup)}} |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{small|(2.)}} |{{DZ|EST}} [[Paide Linnameeskond]] {{small|(3.)}} |{{DZ|MLT}} [[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] {{small|(kup)}} |- |{{DZ|MLT}} [[Gżira United F.C.|Gżira United]] {{small|(3.)}} |{{DZ|MLT}} [[Balzan F.C.|Balzan]] {{small|(4.)}} |{{DZ|GRU}} [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] {{small|(kup)}} |{{DZ|GRU}} [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|GRU}} [[FC Dila Gori|Dila Gori]] {{small|(3.)}} |{{DZ|MAK}} [[FK Makedonija G.P.|Makedonija]] {{small|(kup)}} |{{DZ|MAK}} [[KF Shkupi|Škupi]] {{small|(2.)}} |{{DZ|MAK}} [[KF Shkëndija|Škendija]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]] {{small|(kup)}} |{{DZ|WAL}} [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] {{small|(2.)}} |{{DZ|WAL}} [[Penybont F.C.|Penybont]] {{small|(3.)}} |{{DZ|WAL}} [[Haverfordwest County A.F.C.|Haverfordwest County]] {{small|(DO)}} |- |{{DZ|GIB}} [[F.C. Bruno's Magpies|Bruno's Magpies]] {{small|(kup)}} |{{DZ|GIB}} [[Europa F.C.|Europa]] {{small|(2.)}} |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] {{small|(kup)}} |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélag Akureyrar|KA]] {{small|(2.)}} |- |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] {{small|(kup)}} |{{DZ|CG}} [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] {{small|(3.)}} |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] {{small|(kup)}} |{{DZ|AND}} [[FC Santa Coloma]] {{small|(3.)}} |- |{{DZ|SMR}} [[S.S. Cosmos|Cosmos]] {{small|(2.)}} |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{small|(3.)}} |colspan=2| |} == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 20. lipnja 2023. Prve utakmice odigrane su 12. i 13. srpnja, a uzvratne 18. i 20. srpnja 2023. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]''' | {{DZ|CG}} | 2:1 | [[S.S. Cosmos|Cosmos]] | {{DZ|SMR}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[NK Domžale|Domžale]] | {{DZ|SLO}} | 4:5 | '''[[Balzan F.C.|Balzan]] | {{DZ|MLT}} | 1:4 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Vaduz|Vaduz]] | {{DZ|LIH}} | 2:3 | '''[[FC Neman Grodno|Neman Grodno]] | {{DZ|BJE}} | 1:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Ararat-Armenija|Ararat-Armenija]] | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|5:5 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[KF Egnatia|Egnatia]] | {{DZ|ALB}} | 1:1 | 4:4 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | {{DZ|GRU}} | {{nowrap|3:3 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | {{DZ|BIH}} | 2:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Alaškert|Alaškert]] | {{DZ|ARM}} | 7:2 | [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] | {{DZ|CG}} | 1:1 | 6:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | {{DZ|BIH}} | 4:3 | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] | {{DZ|BJE}} | 2:2 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] | {{DZ|SMR}} | 1:2 | '''[[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] | {{DZ|MOL}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 3:2 | [[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] | {{DZ|MLT}} | 1:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 3:2 | [[FC Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 1:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[F.C. Bruno's Magpies|Bruno's Magpies]] | {{DZ|GIB}} | 1:3 | '''[[Dundalk F.C.|Dundalk]] | {{DZ|IRS}} | 0:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Inter Club d'Escaldes]] | {{DZ|AND}} | 3:2 | [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{DZ|OVČ}} | 2:1 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Progrès Niederkorn|Progrès Niederkorn]] | {{DZ|LUX}} | 4:2 | [[SC Gjilani|Gjilani]] | {{DZ|KOSV}} | 2:2 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 3:2 | [[KF Vllaznia Shkodër|Vllaznia]] | {{DZ|ALB}} | 3:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Knattspyrnufélag Akureyrar|KA]] | {{DZ|ISL}} | 4:0 | [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{DZ|WAL}} | 2:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[KF Shkëndija|Škendija]] | {{DZ|MAK}} | {{nowrap|1:1 (2:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Haverfordwest County A.F.C.|Haverfordwest County]] | {{DZ|WAL}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Haka|Haka]] | {{DZ|FIN}} | 2:3 | '''[[Crusaders F.C.|Crusaders]] | {{DZ|SJI}} | 2:2 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Havnar Bóltfelag|HB Tórshavn]] | {{DZ|OVČ}} | 0:1 | '''[[Derry City F.C.|Derry City]] | {{DZ|IRS}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Riga FC|Riga]] | {{DZ|LAT}} | 2:1 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 2:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[MŠK Žilina|Žilina]] | {{DZ|SLK}} | 4:2 | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] | {{DZ|EST}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Pjunik|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | 5:0 | [[JK Narva Trans|Narva Trans]] | {{DZ|EST}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{DZ|LIT}} | 3:2 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{DZ|MOL}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 2:1 | [[FC Honka|Honka]] | {{DZ|FIN}} | 2:1 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]] | {{DZ|SLK}} | 2:3 | '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]] | {{DZ|GRU}} | 2:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Makedonija G.P.|Makedonija]] | {{DZ|MAK}} | 1:5 | '''[[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 0:1 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[KF Dukagjini|Dukagjini]] | {{DZ|KOSV}} | 5:3 | [[Europa F.C.|Europa]] | {{DZ|GIB}} | 2:1 | 3:2 }} {{TwoLegResult| [[Penybont F.C.|Penybont]] | {{DZ|WAL}} | 1:3 | '''[[FC Santa Coloma]] | {{DZ|AND}} | 1:1 | 0:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Hegelmann|Hegelmann]] | {{DZ|LIT}} | 0:5 | '''[[KF Shkupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 0:5 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 5:3 | [[St Patrick's Athletic F.C.|St Patrick's Athletic]] | {{DZ|IRS}} | 2:1 | 3:2 }} {{TwoLegResult| '''[[B36 Tórshavn]]''' | {{DZ|OVČ}} | 2:0 | [[Paide Linnameeskond]] | {{DZ|EST}} | 0:0 | 2:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Gżira United F.C.|Gżira United]]''' | {{DZ|MLT}} | {{nowrap|3:3 (14:13 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Glentoran F.C.|Glentoran]] | {{DZ|SJI}} | 2:2 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 21. lipnja 2023. Prve utakmice odigrane su 25., 26. i 27. srpnja, a uzvratne 1., 2. i 3. kolovoza 2023. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | izvukli su automatski prolaz ||–|–|–}} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora|Flora]] | {{DZ|EST}} | izvukli su automatski prolaz ||–|–|– }} {{TwoLegResult| [[SP Tre Penne|Tre Penne]] | {{DZ|SMR}} | 0:10 | '''[[Valmiera FC|Valmiera]] | {{DZ|LAT}} | 0:3 | 0:7 }} {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 6:0 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 4:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 3:4 | '''[[FC Swift Hesperange|Swift Hesperange]] | {{DZ|LUX}} | 1:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| [[Atlètic Club d'Escaldes]] | {{DZ|AND}} | 1:5 | '''[[FK Partizani Tirana|Partizani]] | {{DZ|ALB}} | 0:1 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartans]] | {{DZ|MLT}} | 3:1 | [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{DZ|GRU}} | 2:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FCV Farul Constanța|Farul Constanța]] | {{DZ|RUM}} | 6:4 | [[FC Urartu|Urartu]] | {{DZ|ARM}} | 3:2 | 3:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Struga|Struga]] | {{DZ|MAK}} | 5:3 | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] | {{DZ|CG}} | 1:0 | 4:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 7:1 | [[Larne F.C.|Larne]] | {{DZ|SJI}} | 3:0 | 4:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka {{TwoLegResult| [[KF Dukagjini|Dukagjini]] | {{DZ|KOSV}} | 1:7 | '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{DZ|HRV}} | 0:1 | 1:6 }} {{TwoLegResult| '''[[Gżira United F.C.|Gżira United]]''' | {{DZ|MLT}} | 3:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 2:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] | {{DZ|ŠVE}} | 2:3 | '''[[FC Luzern|Luzern]]''' | {{DZ|ŠVI}} | 1:2 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[NK Celje|Celje]]''' | {{DZ|SLO}} | {{nowrap|4:4 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Vitória S.C.|Vitória de Guimarães]] | {{DZ|POR}} | 3:4 | 1:0 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:3 | '''[[FC Santa Coloma]]''' | {{DZ|AND}} | 2:0 | 0:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]]''' | {{DZ|IZR}} | 2:1 | [[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{DZ|LIT}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Vorskla Poltava|Vorskla Poltava]] | {{DZ|UKR}} | 3:4 | '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]]'''| {{DZ|GRU}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 2:3 | '''[[Adana Demirspor]]''' | {{DZ|TUR}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Ordabasi|Ordabasi]] | {{DZ|KAZ}} | 4:5 | '''[[Legia Varšava]] | {{DZ|POLJ}} | 2:2 | 2:3 }} {{TwoLegResult| [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:4 | '''[[Sabah FK|Sabah]] | {{DZ|AZE}} | 0:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] | {{DZ|TUR}} | 5:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 3:1 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | {{DZ|BIH}} | 2:4 | '''[[Neftči Baku|Neftči]] | {{DZ|AZE}} | 2:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[APOEL FC|APOEL]] | {{DZ|CIP}} | 4:2 | [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | {{DZ|SRB}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]] | {{DZ|BUG}} | 2:4 | '''[[FCSB]] | {{DZ|RUM}} | 0:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| [[FK Alaškert|Alaškert]] | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (1:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Debreceni VSC|Debrecen]] | {{DZ|MAĐ}} | 0:1 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 5:2 | [[FK Kauno Žalgiris|Kauno Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 3:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[Kalmar FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 2:4 | '''[[FK Pjunik|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | 1:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 7:2 | [[Bohemians 1905]] | {{DZ|ČEŠ}} | 3:0 | 4:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Auda|Auda]] | {{DZ|LAT}} | 2:5 | '''[[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{DZ|SLK}} | 1:1 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[NK Osijek|Osijek]] | {{DZ|HRV}} | 3:1 | [[Zalaegerszegi TE|Zalaegerszeg]] | {{DZ|MAĐ}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Twente|Twente]] | {{DZ|NIZ}} | 2:1 | [[Hammarby Fotboll|Hammarby IF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Knattspyrnufélag Akureyrar|KA]] | {{DZ|ISL}} | 5:3 | [[Dundalk F.C.|Dundalk]] | {{DZ|IRS}} | 3:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{DZ|BEL}} | 3:1 | [[Aarhus Gymnastikforening|AGF]] | {{DZ|DAN}} | 3:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Crusaders F.C.|Crusaders]] | {{DZ|SJI}} | 4:5 | '''[[Rosenborg BK|Rosenborg]] | {{DZ|NOR}} | 2:2 | 2:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Inter Club d'Escaldes]] | {{DZ|AND}} | 3:7 | '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]] | {{DZ|ŠKO}} | 2:1 | 1:6 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 2:1 | [[FC Drita|Drita]] | {{DZ|KOSV}} | 0:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[B36 Tórshavn]] | {{DZ|OVČ}} | 3:2 | [[Haverfordwest County A.F.C.|Haverfordwest County]] | {{DZ|WAL}} | 2:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Basel|Basel]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:4 | '''[[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:3 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | {{DZ|LUX}} | 4:5 | '''[[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 1:1 | 3:4 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Austria Wien|Austria Beč]] | {{DZ|AUT}} | 3:1 | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | {{DZ|BIH}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]] | {{DZ|BUG}} | 0:6 | '''[[Sepsi OSK Sfântu Gheorghe|Sepsi OSK]] | {{DZ|RUM}} | 0:2 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Ararat-Armenija|Ararat-Armenija]] | {{DZ|ARM}} | 1:2 | '''[[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] | {{DZ|IZR}} | 5:0 | [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] | {{DZ|MOL}} | 3:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Torpedo-BelAZ Žodino|Torpedo-BelAZ Žodino]] | {{DZ|BJE}} | 3:4 | '''[[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] | {{DZ|CIP}} | 2:3 | 1:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | {{DZ|GRU}} | 3:5 | '''[[FK Aktobe|Aktobe]] | {{DZ|KAZ}} | 1:4 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 3:2 | [[FC Progrès Niederkorn|Progrès Niederkorn]] | {{DZ|LUX}} | 2:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Derry City F.C.|Derry City]] | {{DZ|IRS}} | 5:4 | [[Kuopion Palloseura|KuPS]] | {{DZ|FIN}} | 2:1 | 3:3 }} {{TwoLegResult| '''[[K.A.A. Gent|Gent]] | {{DZ|BEL}} | 10:3 | [[MŠK Žilina|Žilina]] | {{DZ|SLK}} | 5:1 | 5:2 }} {{TwoLegResult| [[Kecskeméti TE|Kecskemét]] | {{DZ|MAĐ}} | 3:4 | '''[[Riga FC|Riga]] | {{DZ|LAT}} | 2:1 | 1:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 4:8 | '''[[Pogoń Szczecin]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[PAOK F.C.|PAOK]] | {{DZ|GRČ}} | 4:1 | [[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jerusalem]] | {{DZ|IZR}} | 0:0 | 4:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Neman Grodno|Neman Grodno]] | {{DZ|BJE}} | 2:0 | [[Balzan F.C.|Balzan]] | {{DZ|MLT}} | 2:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 9:0 | [[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] | {{DZ|MOL}} | 5:0 | 4:0 }} {{TwoLegResult| [[Gabala FK|Gabala]] | {{DZ|AZE}} | 3:7 | '''[[AC Omonia|Omonia]] | {{DZ|CIP}} | 2:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[KF Shkupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 0:3 | '''[[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] | {{DZ|BUG}} | 0:2 | 0:1 }} |- |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 24. srpnja 2023. Prve utakmice odigrane su 9. i 10. kolovoza, a uzvratne 16. i 17. kolovoza 2023. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Ħamrun Spartans F.C.|Ħamrun Spartan]] | {{DZ|MLT}} | 2:8 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1:6 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FCV Farul Constanța|Farul Constanța]] | {{DZ|RUM}} | 5:0 | [[FC Flora|Flora]] | {{DZ|EST}} | 3:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[Valmiera FC|Valmiera]] | {{DZ|LAT}} | 1:3 | '''[[FK Partizani Tirana|Partizani]] | {{DZ|ALB}} | 1:2 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 5:1 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 2:0 | 3:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Struga|Struga]] | {{DZ|MAK}} | 4:3 | [[FC Swift Hesperange|Swift Hesperange]] | {{DZ|LUX}} | 3:1 | 1:2 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] | {{DZ|CIP}} | 1:2 | '''[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] | {{DZ|IZR}} | 1:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Sabah FK|Sabah]] | {{DZ|AZE}} | {{nowrap|2:2 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[FK Partizan|Partizan]] | {{DZ|SRB}} | 2:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Sepsi OSK Sfântu Gheorghe|Sepsi OSK]] | {{DZ|RUM}} | 2:1 | [[FK Aktobe|Aktobe]] | {{DZ|KAZ}} | 1:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{DZ|AUT}} | 5:0 | [[Debreceni VSC|Debrecen]] | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 5:0 }} {{TwoLegResult| [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | {{DZ|HRV}} | 0:3 | '''[[PAOK F.C.|PAOK]] | {{DZ|GRČ}} | 0:0 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Santa Coloma]] | {{DZ|AND}} | 0:3 | '''[[AZ Alkmaar|AZ]] | {{DZ|NIZ}} | 0:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[NK Celje|Celje]] | {{DZ|SLO}} | 5:1 | [[FC Neman Grodno|Neman Grodno]] | {{DZ|BJE}} | 1:0 | 4:1 }} {{TwoLegResult| [[Neftči Baku|Neftči]] | {{DZ|AZE}} | 2:5 | '''[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] | {{DZ|TUR}} | 1:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[AC Omonia|Omonia]] | {{DZ|CIP}} | 2:5 | '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]] | {{DZ|GRČ}} | {{nowrap|2:2 (5:6 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Legia Varšava]] | {{DZ|POLJ}} | 6:5 | [[FK Austria Wien|Austria Beč]] | {{DZ|AUT}} | 1:2 | 5:3 }} {{TwoLegResult| [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] | {{DZ|IZR}} | 1:2 | '''[[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] | {{DZ|BUG}} | 0:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]] | {{DZ|ŠKO}} | 5:3 | [[FC Luzern|Luzern]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 6:0 | [[Gżira United F.C.|Gżira United]] | {{DZ|MLT}} | 4:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[F.C. Arouca|Arouca]] | {{DZ|POR}} | 3:4 | '''[[SK Brann|Brann]] | {{DZ|NOR}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[K.A.A. Gent|Gent]] | {{DZ|BEL}} | 6:2 | [[Pogoń Szczecin]] | {{DZ|POLJ}} | 5:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Adana Demirspor]] | {{DZ|TUR}} | 7:4 | [[NK Osijek|Osijek]] | {{DZ|HRV}} | 5:1 | 2:3 }} {{TwoLegResult| [[B36 Tórshavn]] | {{DZ|OVČ}} | 1:5 | '''[[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{DZ|HRV}} | 1:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Twente|Twente]] | {{DZ|NIZ}} | 5:0 | [[Riga FC|Riga]] | {{DZ|LAT}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[Rosenborg BK|Rosenborg]] | {{DZ|NOR}} | 3:4 | '''[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] | {{DZ|ŠKO}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 6:1 | [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 3:1 | 3:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{DZ|BEL}} | 10:2 | [[Knattspyrnufélag Akureyrar|KA]] | {{DZ|ISL}} | 5:1 | 5:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Dila Gori|Dila Gori]] | {{DZ|GRU}} | 0:3 | '''[[APOEL FC|APOEL]] | {{DZ|CIP}} | 0:2 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 3:4 | '''[[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{DZ|SLK}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FCSB]] | {{DZ|RUM}} | 0:2 | '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] | {{DZ|DAN}} | 0:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | {{nowrap|1:1 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Derry City F.C.|Derry City]] | {{DZ|IRS}} | 1:0 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 6:0 | [[FK Pjunik|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | 3:0 | 3:0 }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 7. kolovoza 2023. Prve utakmice odigrane su 23. i 24. kolovoza, a uzvratne 31. kolovoza 2023. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 4:2 | [[FK BATE Borisov|BATE Borisov]] | {{DZ|BJE}} | 4:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 0:7 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 0:4 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FK Struga|Struga]] | {{DZ|MAK}} | 0:2 | '''[[Breiðablik]] | {{DZ|ISL}} | 0:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FCV Farul Constanța|Farul Constanța]] | {{DZ|RUM}} | 2:3 | '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 2:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Astana|Astana]] | {{DZ|KAZ}} | 2:1 | [[FK Partizani Tirana|Partizani]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 1:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] | {{DZ|BUG}} | 1:3 | '''[[Eintracht Frankfurt]] | {{DZ|NJE}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[K.A.A. Gent|Gent]] | {{DZ|BEL}} | 4:1 | [[APOEL FC|APOEL]] | {{DZ|CIP}} | 2:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{DZ|SLK}} | 3:2 | [[SK Dnjipro-1|Dnjipro-1]] | {{DZ|UKR}} | 1:1 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Sepsi OSK Sfântu Gheorghe|Sepsi OSK]] | {{DZ|RUM}} | 4:5 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 2:2 | 2:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[Hibernian F.C.|Hibernian]] | {{DZ|ŠKO}} | 0:8 | '''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{DZ|ENG}} | 0:5 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|4:4 (5:6 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | '''[[Legia Varšava]] | {{DZ|POLJ}} | 3:3 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} | 3:2 | [[HNK Rijeka|Rijeka]] | {{DZ|HRV}} | 2:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[K.R.C. Genk|Genk]] | {{DZ|BEL}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | [[Adana Demirspor]] | {{DZ|TUR}} | 2:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 6:1 | [[FC Twente|Twente]] | {{DZ|NIZ}} | 5:1 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2:4 | '''[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] | {{DZ|TUR}} | 2:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[AZ Alkmaar|AZ]] | {{DZ|NIZ}} | {{nowrap|4:4 (6:5 [[jedanaesterac (nogomet)|pen.]])}} | [[SK Brann|Brann]] | {{DZ|NOR}} | 1:1 | 3:3 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | {{DZ|AUT}} | 1:2 | '''[[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | {{DZ|ITA}} | 1:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]] | {{DZ|ŠKO}} | 1:6 | '''[[PAOK F.C.|PAOK]] | {{DZ|GRČ}} | 1:2 | 0:4 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] | {{DZ|DAN}} | 6:0 | [[FK Partizan|Partizan]] | {{DZ|SRB}} | 5:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[CA Osasuna|Osasuna]] | {{DZ|ŠPA}} | 3:4 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{DZ|BEL}} | 1:2 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] | {{DZ|IZR}} | 5:2 | [[NK Celje|Celje]] | {{DZ|SLO}} | 4:1 | 1:1 }} |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Kalendar natjecanja za UEFA Europsku konferencijsku ligu 2023./24. |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan="4"|Kvalifikacije | Prvo kvalifikacijsko kolo |20. lipnja 2023. |13. srpnja 2023. |20. srpnja 2023. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo |21. lipnja 2023. |27. srpnja 2023. |3. kolovoza 2023. |- | Treće kvalifikacijsko kolo |24. srpnja 2023. |10. kolovoza 2023. |17. kolovoza 2023. |- | Doigravanje |7. kolovoza 2023. |24. kolovoza 2023. |31. kolovoza 2023. |- |rowspan="6"|Grupna faza | Prvi susret |rowspan="6"|1. rujna 2023. |colspan="2"|21. rujna 2023. |- | Drugi susret |colspan="2"|5. listopada 2023. |- | Treći susret |colspan="2"|26. listopada 2023. |- | Četvrti susret |colspan="2"|9. studenoga 2023. |- | Peti susret |colspan="2"|30. studenoga 2023. |- | Šesti susret |colspan="2"|14. prosinca 2023. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |18. prosinca 2023. |15. veljače 2024. |22. veljače 2024. |- |Osmina finala |23. veljače 2024. |7. ožujka 2024. |14. ožujka 2024. |- |Četvrtfinale |rowspan="3"|15. ožujka 2024. |11. travnja 2024. |18. travnja 2024. |- |Polufinale |2. svibnja 2024. |9. svibnja 2024. |- |Finale |colspan="2"|29. svibnja 2024. na [[Stadion Aja Sofija|Stadionu Aja Sofija]], [[Atena (grad)|Atena]] |} == Grupna faza == === Grupa A === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=LOSC, SLO, LJU, KÍ <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_LOSC=4|draw_LOSC=2|loss_LOSC=0|gf_LOSC=10|ga_LOSC=2 |win_SLO=3 |draw_SLO=1 |loss_SLO=2 |gf_SLO=8 |ga_SLO=7 |win_LJU=2 |draw_LJU=0 |loss_LJU=4 |gf_LJU=4 |ga_LJU=9 |win_KÍ =1 |draw_KÍ =1 |loss_KÍ =4 |gf_KÍ =5 |ga_KÍ =9 <!--Team definitions--> |name_LOSC={{DZ|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |name_SLO={{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |name_LJU={{DZ|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] |name_KÍ ={{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa B === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MTA, GNT, ZOR, BRE <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_GNT=4 |draw_GNT=1 |loss_GNT=1 |gf_GNT=16|ga_GNT=7 |win_MTA=5 |draw_MTA=0 |loss_MTA=1 |gf_MTA=14|ga_MTA=9 |win_ZOR=2 |draw_ZOR=1 |loss_ZOR=3 |gf_ZOR=10|ga_ZOR=11 |win_BRE=0 |draw_BRE=0 |loss_BRE=6 |gf_BRE=5 |ga_BRE=18 <!--Team definitions--> |name_GNT={{DZ|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] |name_MTA={{DZ|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] |name_ZOR={{DZ|UKR}} [[FK Zorja Luhansk|Zorja Luhansk]] |name_BRE={{DZ|ISL}} [[Breiðablik]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa C === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=PLZ, DZG, AST, BAL <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_DZG=3 |draw_DZG=0 |loss_DZG=3 |gf_DZG=10|ga_DZG=5 |win_PLZ=6 |draw_PLZ=0 |loss_PLZ=0 |gf_PLZ=9 |ga_PLZ=1 |win_AST=1 |draw_AST=1 |loss_AST=4 |gf_AST=4 |ga_AST=13 |win_BAL=1 |draw_BAL=1 |loss_BAL=4 |gf_BAL=3 |ga_BAL=7 <!--Team definitions--> |name_DZG={{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |name_PLZ={{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |name_AST={{DZ|KAZ}} [[FK Astana|Astana]] |name_BAL={{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa D === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRU, BOD, BEŞ, LUG <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_BRU=5 |draw_BRU=1 |loss_BRU=0 |gf_BRU=15|ga_BRU=3 |win_BOD=3 |draw_BOD=1 |loss_BOD=2 |gf_BOD=11|ga_BOD=8 |win_BEŞ=1 |draw_BEŞ=1 |loss_BEŞ=4 |gf_BEŞ=7 |ga_BEŞ=14 |win_LUG=1 |draw_LUG=1 |loss_LUG=4 |gf_LUG=6 |ga_LUG=14 <!--Team definitions--> |name_BRU={{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_BOD={{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_BEŞ={{DZ|TUR}} [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] |name_LUG={{DZ|ŠVI}} [[FC Lugano|Lugano]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa E === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = flag |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=AVL, LEG, AZ, ZRI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AZ =2 |draw_AZ =0 |loss_AZ =4 |gf_AZ =7 |ga_AZ =12 |win_AVL=4 |draw_AVL=1 |loss_AVL=1 |gf_AVL=12|ga_AVL=7 |win_LEG=4 |draw_LEG=0 |loss_LEG=2 |gf_LEG=10|ga_LEG=6 |win_ZRI=1 |draw_ZRI=1 |loss_ZRI=4 |gf_ZRI=6 |ga_ZRI=10 <!--Team definitions--> |name_AZ ={{DZ|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] |name_AVL={{DZ|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |name_LEG={{DZ|POLJ}} [[Legia Varšava]] |name_ZRI={{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa F === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FIO, FER, GNK, ČUK <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_FER=2 |draw_FER=4 |loss_FER=0 |gf_FER=9 |ga_FER=6 |win_FIO=3 |draw_FIO=3 |loss_FIO=0 |gf_FIO=14|ga_FIO=6 |win_GNK=2 |draw_GNK=3 |loss_GNK=1 |gf_GNK=8 |ga_GNK=5 |win_ČUK=0 |draw_ČUK=0 |loss_ČUK=6 |gf_ČUK=2 |ga_ČUK=16 <!--Team definitions--> |name_FER={{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |name_FIO={{DZ|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |name_GNK={{DZ|BEL}} [[K.R.C. Genk|Genk]] |name_ČUK={{DZ|SRB}} [[FK Čukarički|Čukarički]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa G === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=PAOK, FRA, ABE, HJK <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_FRA=3 |draw_FRA=0 |loss_FRA=3 |gf_FRA=11|ga_FRA=7 |win_PAOK=5|draw_PAOK=1|loss_PAOK=0|gf_PAOK=16|ga_PAOK=10 |win_HJK=0 |draw_HJK=2 |loss_HJK=4 |gf_HJK=7 |ga_HJK=17 |win_ABE=1 |draw_ABE=3 |loss_ABE=2 |gf_ABE=10|ga_ABE=10 <!--Team definitions--> |name_FRA={{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_PAOK={{DZ|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] |name_HJK={{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] |name_ABE={{DZ|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} === Grupa H === {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |show_matches = false |short_style = noflag |matches_style = FBR |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FEN, LUD, NOR, TRN <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_FEN=4 |draw_FEN=0 |loss_FEN=2 |gf_FEN=13|ga_FEN=11 |win_LUD=4 |draw_LUD=0 |loss_LUD=2 |gf_LUD=11|ga_LUD=11 |win_TRN=0 |draw_TRN=1 |loss_TRN=5 |gf_TRN=3 |ga_TRN=15 |win_NOR=3 |draw_NOR=1 |loss_NOR=2 |gf_NOR=17|ga_NOR=7 <!--Team definitions--> |name_FEN={{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |name_LUD={{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] |name_TRN={{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |name_NOR={{DZ|DAN}} [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |col_KO=green1 |text_KO=[[#Osmina finala|Osmina finala UEFA Europske konferencijske lige]] |col_PO=blue1 |text_PO={{nowrap|[[#Doigravanje za završni dio|Doigravanje za završni dio UEFA Europske konferencijske lige]]}} |status_text_X=Assured of at least a place in the Europa Conference League knockout round play-offs }} == Drugi dio natjecanja == ===Doigravanje za završni dio === Ždrijeb za doigravanje za završni dio održan je 18. prosinca 2023. u 14:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="schedule">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/news/027a-1641db958909-46702780984f-1000/ |title=2023/24 UEFA Europa Conference League: Matches, final, key dates |publisher=[[UEFA]] |date=20 December 2022 |access-date=1 January 2023}}</ref> Prve utakmice igrane su 15. veljače, a uzvratne 21. i 22. veljače 2024. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]''' | {{DZ|AUT}} | 5:1 | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} |4:1|1:0}} {{TwoLegResult| '''[[Servette FC|Servette]]''' | {{DZ|ŠVI}} | 1:0 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} |0:0|1:0}} {{TwoLegResult| '''[[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]]''' | {{DZ|BEL}} | 4:3 | [[Eintracht Frankfurt]] | {{DZ|NJE}} |2:2|2:1}} {{TwoLegResult| [[Real Betis]] | {{DZ|ŠPA}} | 1:2 | '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} |0:1|1:1}} {{TwoLegResult| '''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]''' | {{DZ|GRČ}} | 2:0 | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} |1:0|1:0}} {{TwoLegResult| '''[[AFC Ajax |Ajax]]''' | {{DZ|NIZ}} | 4:3 | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} |2:2|2:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[Molde]]''' | {{DZ|NOR}} | 6:2 | [[Legia Varšava]] | {{DZ|POLJ}} |3:2|3:0}} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} | 2:1 | [[K.A.A. Gent|Gent]] | {{DZ|BEL}} |1:0|1:1}} |} === Osmina finala === Ždrijeb za osminu finala održan je 23. veljače 2024. u 13:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="R16_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/draws/2023/2001682/ |title=UEFA Europa Conference League round of 16 draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations }}</ref> Prve utakmice igrane su 7. ožujka, a uzvratne 14. ožujka 2024. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[Servette FC|Servette]] | {{DZ|ŠVI}} | {{nowrap|0:0 (1:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]'''| {{DZ|ČEŠ}} |0:0|{{nowrap|0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}}} {{TwoLegResult| [[AFC Ajax |Ajax]] | {{DZ|NIZ}} | 0:4 | '''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]''' | {{DZ|ENG}} |0:0|0:4}} {{TwoLegResult| [[Molde]] | {{DZ|NOR}} | 2:4 | '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' | {{DZ|BEL}} |2:1|0:3}} {{TwoLegResult| [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 1:3 | '''[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]''' | {{DZ|TUR}} |0:3|1:0}} {{TwoLegResult| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 3:5 | '''[[PAOK F.C.|PAOK]]''' | {{DZ|GRČ}} |2:0|1:5}} {{TwoLegResult| [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | 1:4 | '''[[Lille OSC|Lille]]''' | {{DZ|FRA}} |0:3|1:1}} {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 4:5 | '''[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]''' | {{DZ|ITA}} |3:4|1:1}} {{TwoLegResult| '''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]''' | {{DZ|GRČ}} | 7:5 | [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] | {{DZ|IZR}} |1:4| {{nowrap|6:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}}} |} === Četvrtfinale === Ždrijeb za četvrtfinale održan je 15. ožujka 2024. u 14:00 po [[CET|CET-u]].<ref name="QF_SF_F_draw">{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/draws/2023/2001683/ |title=UEFA Europa Conference League quarter-final, semi-final and final draws |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations }}</ref> Prve utakmice igrane su 11. travnja, a uzvratne 18. travnja 2024. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[Club Brugge KV|Club Brugge]]''' | {{DZ|BEL}} | 3:0 | [[PAOK F.C.|PAOK]] | {{DZ|GRČ}} |1:0|2:0}} {{TwoLegResult| '''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]''' | {{DZ|GRČ}} | {{nowrap|3:3 (3:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} |3:2|{{nowrap|0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}}} {{TwoLegResult| '''[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]''' | {{DZ|ENG}} | {{nowrap|3:3 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[Lille OSC|Lille]] | {{DZ|FRA}} |2:1|{{nowrap|1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}}} {{TwoLegResult| [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 0:2 | '''[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]''' | {{DZ|ITA}} |0:0|{{nowrap|0:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]])}}}} |} === Polufinale === Ždrijeb za polufinale održan je 15. ožujka 2024. u 14:00 po [[CET|CET-u]], nakon ždrijeba za četvrtfinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> Prve utakmice igrane su 2. svibnja, a uzvratne 9. svibnja 2024. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | {{DZ|ENG}} | 2:6 | '''[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]''' | {{DZ|GRČ}} |2:4|0:2}} {{TwoLegResult| '''[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]''' | {{DZ|ITA}} | 4:3 | [[Club Brugge KV|Club Brugge]] | {{DZ|BEL}} |3:2|1:1}} |} === Finale === Finale je igrano 29. svibnja 2024. na [[Stadion Aja Sofija|Stadionu Aja Sofija]] u [[Atena (grad)|Ateni]]. Ždrijeb za određivanje momčadi koja će biti „domaćin” iz administrativnih razloga održat će se 15. ožujka 2024., nakon ždrijeba za četvrtfinale i polufinale.<ref name="QF_SF_F_draw"/> {{nogometna kutija |datum = 29. svibnja 2024. |vrijeme = 22:00 ([[UTC+3]]) |momčad1 = {{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |rezultat = 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) |momčad2 = {{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |strijelci1 = [[Ayoub El Kaabi|El Kaabi]] {{gol|116}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Aja Sofija]], [[Atena (grad)|Atena]] |gledatelji = 26.842<ref name="report 29 May">{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/uefaeuropaconferenceleague/2024/2039972_FR.pdf |title=Full Time Report Final – Olympiacos v Fiorentina |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29 May 2024 |access-date=29 May 2024}}</ref> |sudac = {{Z|POR}} [[Artur Soares Dias]] |izvještaj = [https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/match/2039972/ (izvještaj)] }} == Statistike == Statistike ne uključuju kvalifikacijska kola i doigravanja. === Strijelci === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/statistics/players/?sortBy=goals|title=UEFA Europa Conference League – Top Scorers|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=22 May 2024}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |1. |align=left|{{Z|MAR}} [[Ayoub El Kaabi]] |align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |11 |845 |- |2. |align=left|{{Z|ISR}} [[Eran Zahavi]] |align=left|{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] |8 |726 |- |3. |align=left|{{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] |align=left|{{Z|CRO}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |7 |608 |- |4. |align=left|{{Z|BEL}} [[Hans Vanaken]] |align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |6 |990 |- |rowspan="7"|5. |align=left|{{Z|NOR}} [[Fredrik Gulbrandsen]] |align=left|{{Z|NOR}} [[Molde FK|Molde]] |rowspan="7"|5 |349 |- |align=left|{{Z|SWE}} [[Benjamin Nygren]] |align=left|{{Z|DEN}} [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]] |368 |- |align=left|{{Z|NGA}} [[Gift Orban]] |align=left|{{Z|BEL}} [[K.A.A. Gent|Gent]] |389 |- |align=left|{{Z|TUR}} [[Yusuf Yazıcı]] |align=left|{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |663 |- |align=left|{{Z|ISR}} [[Dor Peretz]] |align=left|{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] |750 |- |align=left|{{Z|ENG}} [[Ollie Watkins]] |align=left|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |755 |- |align=left|{{Z|BRA}} [[Igor Thiago]] |align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |758 |} ===Asistenti=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Mjesto<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/statistics/players/?sortBy=assists|title=UEFA Europa Conference League – Top Assists|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|access-date=22 May 2024}}</ref>!!Igrač!!Momčad!!Golovi!!Odigrane minute |- |rowspan=2|1. |align=left|{{Z|ALG}} [[Farès Chaïbi]] |align=left|{{Z|GER}} [[Eintracht Frankfurt]] |rowspan=2|5 |538 |- |align="left"|{{Z|JAM}} [[Leon Bailey]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |771 |- |rowspan="7"|3. |align=left|{{Z|BRA}} [[Fred (nogometaš)|Fred]] |align=left|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |rowspan="7"|4 |502 |- |align=left|{{Z|FRA}} [[Rémy Cabella]] |align=left|{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] |535 |- |align=left|{{Z|POR}} [[Daniel Podence]] |align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |601 |- |align=left|{{Z|ISR}} [[Gabi Kanichowsky]] |align=left|{{Z|ISR}} [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]] |632 |- |align="left"|{{Z|POL}} [[Sebastian Szymański]] |align="left"|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |636 |- |align="left"|{{Z|POL}} [[Michał Skóraś]] |align="left"|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |644 |- |align="left"|{{Z|BRA}} [[Douglas Luiz]] |align="left"|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |901 |- |} == Momčad natjecanja == UEFA je imenovala sljedeće igrače članovima momčadi natjecanja.<ref>{{Cite news |date=1 June 2024 |title=2023/24 Europa Conference League Team of the Season |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/news/028e-1b06e9b72b53-4ef8f0fc6b7b-1000--2023-24-europa-conference-league-team-of-the-season/ |access-date=1 June 2024 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations }}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !Pozicija !Igrač !Momčad |- |Golman |align=left|{{Z|ITA}} [[Pietro Terracciano]] |align=left|{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |- |rowspan=4|Braniči |align=left|{{Z|BRA}} [[Domilson Cordeiro dos Santos|Dodô]] |align=left|{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |- |align=left|{{Z|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]] |align=left|{{Z|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |- |align=left|{{Z|ANG}} [[David Carmo]] |align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |- |align=left|{{Z|ITA}} [[Cristiano Biraghi]] |align=left|{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |- |rowspan=3|Vezni |align=left|{{Z|BEL}} [[Hans Vanaken]] |align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |- |align=left|{{Z|GRČ}} [[Kostas Fortounis]] |align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |- |align=left|{{Z|SCO}} [[John McGinn]] |align=left|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |- |rowspan=3|Napadači |align=left|{{Z|JAM}} [[Leon Bailey]] |align=left|{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |- |align=left|{{Z|MAR}} [[Ayoub El Kaabi]] |align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |- |align=left|{{Z|POR}} [[Daniel Podence]] |align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] |} ===Igrač sezone=== * {{Z|MAR}} [[Ayoub El Kaabi]] ({{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]])<ref name="UECL player">{{Cite news |date=1 June 2024 |title=Olympiacos's Ayoub El Kaabi named 2023/24 Europa Conference League Player of the Season |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/news/028e-1b06e98c8994-4f8bfaedaf87-1000--olympiacos-s-ayoub-el-kaabi-named-2023-24-europa-conferen/ |access-date=1 June 2024 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> ===Mladi igrač sezone=== * {{Z|BRA}} [[Igor Thiago]] ({{Z|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]])<ref name="UECL Young Player">{{Cite news |date=1 June 2024 |title=Club Brugge's Thiago named 2023/24 Europa Conference League Young Player of the Season |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/news/028e-1b06e96b380b-a5b9bfb658ff-1000--club-brugge-s-thiago-named-2023-24-europa-conference-lea/ |access-date=1 June 2024 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> == Vidi još == * [[UEFA Liga prvaka 2023./24.]] * [[UEFA Europska liga 2023./24.]] * [[UEFA Superkup 2024.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Konferencijske lige}} [[Kategorija:Sezone UEFA Konferencijske lige|2023./24.]] 9d61xkl53bjk7fw5kl1gkhlnxvc45ia 0 751751 7571349 7561395 2026-08-07T04:30:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 6; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571349 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Lamine Yamal | slika = Lamine_Yamal_France_v_Spain_7.24.26-142.jpg | opis slike = Yamal na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Lamine Yamal Nasraoui Ebana | nadimak = | datum rođenja = [[13. srpnja]] [[2007.]] | mjesto rođenja = [[Esplugues de Llobregat]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm<ref>[https://www.fcbarcelona.com/en/football/barca-b/players/3673478/lamine-yamal Lamine Yamal | FCB Barcelona]. Pristupljeno 18. ožujka 2024.</ref> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|desno krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2012.]] – [[2013.]] <br>[[2014.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = [[C.F. La Torreta]] <br>[[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona Atlètic|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}101 {{0}}{{0}}(30) | godine u reprezentaciji = [[2021.]] <br> [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2022.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=15}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=16}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=17}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Svjetsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2024./25.|Njemačka 2025.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 21. srpnja 2026. }} '''Lamine Yamal Nasraoui Ebana''' ([[Esplugues de Llobregat]], [[13. srpnja]] [[2007.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|desnog krila]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == S 15 godina, 9 mjeseci i 16 dana debitirao je 29. travnja 2023. za [[FC Barcelona|Barcelonu]] zamijenivši [[Gavi (nogometaš)|Gavija]] u 83. minuti utakmice [[La Liga|La Lige]] protiv [[Real Betis|Betisa]] koji je poražen 4:0.<ref name="prvi">{{cite web |last1=Sanderson |first1=Tom |title=15-Year-Old FC Barcelona Prodigy Lamine Yamal Smashes Youngest Appearance Maker Record |url=https://www.forbes.com/sites/tomsanderson/2023/04/29/15-year-old-prodigy-lamine-yamal-smashes-fc-barcelona-youngest-appearance-maker-record/ |website=Forbes |publisher=Forbes |access-date=29 April 2023}}</ref> Time je postao peti najmlađi igrač u povijesti La Lige,<ref name="prvi" /> kao i najmlađi igrač Barcelone u povijesti tog natjecanja, no nije oborio klupski rekord za najmlađeg igrača u klupskoj povijesti kojeg je postavio [[Armando Sagi|Armando Martínez Sagi]] 14. studenog 1920. s 14 godina i 200 dana.<ref>[https://www.iffhs.com/posts/2723 NEW RECORDS IN LA LIGA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230508082257/https://www.iffhs.com/posts/2723 |date=8. svibnja 2023. }}, IFFHS, objavljeno 7. svibnja 2024., pristupljeno 14. srpnja 2024.</ref> Te je sezone s Barcelonom osvojio La Ligu.<ref>{{cite web |last1=Montenegro |first1=Carlos |title=Lamine Yamal enters the history of LaLiga after the Barça title |url=https://www.fcbarcelonanoticias.com/en/players/lamine-yamal-enters-the-history-of-laliga-after-the-barca-title_292382_102.html |website=FCBN |date=15 May 2023 |access-date=6. listopada 2023. |archive-date=22. kolovoza 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230822070119/https://www.fcbarcelonanoticias.com/en/players/lamine-yamal-enters-the-history-of-laliga-after-the-barca-title_292382_102.html |url-status=dead }}</ref> Prvi puta je bio dio početne postave Barcelone 20. kolovoza 2023. kada je Barcelona pobijedila [[Cádiz CF|Cádiz]] 2:0. Tada je imao 16 godina i 38 dana te je postao najmlađi igrač u klupskoj povijesti koji je bio dio početne postave kluba u La Ligi.<ref>{{cite web |title=Lamine Yamal, youngest FC Barcelona starter ever |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3644506/lamine-yamal-youngest-fc-barcelona-starter-ever |website=[[FC Barcelona]] |date=21 August 2023}}</ref><ref>{{cite web |last1=Schlachter |first1=Thomas |title=Lamine Yamal becomes youngest La Liga starter in 21st century in Barcelona’s 2-0 win against Cádiz |url=https://edition.cnn.com/2023/08/21/sport/lamine-yamal-youngest-starter-barcelona-spt-intl/index.html |website=CNN|date=21 August 2023}}</ref> U idućem susretu bio je proglašen igračem utakmice nakon što je dvaput bio asistent u ligaškom susretu protiv [[Villarreal CF|Villarreala]] koji je poražen 4:3.<ref>{{cite web |title=Villarreal 3–4 FC Barcelona: Rollercoaster ride to victory |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3655925/villarreal-3-4-fc-barcelona-rollercoaster-ride-to-victory |website=FC Barcelona|date=28 August 2023}}</ref><ref>{{cite web |title=WATCH: 16-year-old Lamine Yamal's highlights after incredible Barcelona performance |url=https://www.football-espana.net/2023/08/27/watch-16-year-old-lamine-yamals-highlights-after-incredible-barcelona-performance |website=Football España |date=27 August 2023}}</ref> Tada, 28. kolovoza, sa 16 godina i 45 dana, postao je najmlađi asistent u povijesti La Lige.<ref>{{cite web |title=Lamine Yamal, a diamond in the making |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3655761/lamine-yamal-a-diamond-in-the-making |website=FC Barcelona |date=28 August 2023}}</ref> U tom mjesecu je postao igračem mjeseca La Lige do 23 godine.<ref name="8/9/2023 award">{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3677795/lamine-yamal-best-u23-player-in-la-liga-for-august/amp|title=Lamine Yamal, best U23 player in La Liga for August|date=8 September 2023|website=FC Barcelona}}</ref> Utakmicom protiv [[Royal Antwerp F.C.|Antwerpa]] koji je 19. rujna poražen 5:0, Yamal je sa 16 godina i 68 dana postao drugi najmlađi debitant u povijesti [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] nakon [[Youssoufa Moukoko|Youssoufe Moukokoua]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0253-0d042a009474-d3a14de143a9-1000--youngest-champions-league-players-moukoko-yamal-babayaro-che/ |title=Youngest Champions League players: Moukoko, Yamal, Babayaro, Cherki, Halilović, Tielemans |publisher=UEFA |date=19 September 2023 |access-date=19 September 2023 }}</ref> Dana 4. listopada, sa 16 godina i 83 dana, prvi puta je bio dio Barcelonine početne postave u UEFA Ligi prvaka i to protiv [[F.C. Porto|Porta]] koji je poražen 0:1. Time je srušio rekord za najmlađeg igrača u početnoj postavi u UEFA Ligi prvaka srušivši rekord [[Celestine Babayaro|Celestina Babayaroa]] iz 1994. koji je u vrijeme postavljanja rekorda bio tri dana stariji od Yamala.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3721123/lamine-yamal-youngest-starter-ever-in-the-champions-league |title=Lamine Yamal, youngest starter ever in the Champions League |publisher=FC Barcelona |date=4 October 2023 }}</ref> Sa 16 godina i 87 dana, srušio je 8. listopada rekord za najmlađeg strijelca Barcelone i La Lige i to u utakmici protiv [[Granada CF|Granade]] koja je završila 2:2.<ref>{{Cite web |date=8 October 2023 |title=Lamine Yamal, youngest Liga goalscorer of all time |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3731136/lamine-yamal-youngest-liga-goalscorer-of-all-time/featured |access-date=8 October 2023 |publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ballús |first=Pol |date=8 October 2023 |title=Yamal becomes youngest scorer in La Liga history |url=https://theathletic.com/4942408/2023/10/08/lamine-yamal-barcelona-la-liga-scorer/ |access-date=8 October 2023 |publisher=The Athletic}}</ref> Dana 4. prosinca 2023. Yamal je osvojio nagradu za najmlađeg nominiranog igrača za nagradu [[Zlatni dečko]].<ref>{{cite web |date=4 December 2023 |title=Lamine Yamal and Aitana Bonmatí receive Golden Boy 2023 awards |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3808039/lamine-yamal-and-aitana-bonmati-receive-golden-boy-2023-awards |access-date=8 December 2023 |publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{cite web |date=5 September 2023 |title='I will like to win it': Yamal makes promise after receiving prestigious award |url=https://tribuna.com/en/news/fcbarcelona-2023-12-05-i-will-like-to-win-it-yamal-makes-promise-after-receiving-prestigious-award/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231208154209/https://tribuna.com/en/news/fcbarcelona-2023-12-05-i-will-like-to-win-it-yamal-makes-promise-after-receiving-prestigious-award/ |archive-date=8 December 2023 |access-date=8 December 2023 |website=Tribuna}}</ref> Yamal je 11. siječnja 2024. sa 16 godina i 182 dana postigao pogodak u polufinalnoj utakmici [[Supercopa de España|Supercopa de Españe]] protiv [[CA Osasuna|Osasune]] koja je završila 2:0 i time postao najmlađi strijelac u povijesti natjecanja.<ref name="goalsensation">{{Cite web |date=11 January 2024 |title=Watch: Lamine Yamal making more history! 16-year-old Barcelona sensation breaks Supercopa goalscoring record after late strike against Osasuna |url=https://www.goal.com/en/lists/watch-lamine-yamal-history-16-year-old-barcelona-sensation-supercopa-goalscoring-record-osasuna/bltd41eed3f97af8ab6 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111223729/https://www.goal.com/en/lists/watch-lamine-yamal-history-16-year-old-barcelona-sensation-supercopa-goalscoring-record-osasuna/bltd41eed3f97af8ab6 |archive-date=11 January 2024 |access-date=10 February 2024 |website=Goal}}</ref> Četrnaest dana kasnije postao je najmlađi strijelac u povijesti [[Copa del Rey]]a postigavši pogodak protiv [[Athletic Bilbao]]a od kojeg je Barcelona izgubila 4:2 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref>{{Cite web |last=Clark |first=Gill |date=25 January 2024 |title=Lamine Yamal apologises to Barcelona fans after Copa del Rey defeat to Athletic |url=https://www.barcablaugranes.com/2024/1/25/24050130/lamine-yamal-apologises-to-barcelona-fans-after-copa-del-rey-defeat-to-athletic |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240125120608/https://www.barcablaugranes.com/2024/1/25/24050130/lamine-yamal-apologises-to-barcelona-fans-after-copa-del-rey-defeat-to-athletic |archive-date=25 January 2024 |access-date=10 February 2024 |website=Barca Blaugranes}}</ref> Yamal je prvi put u svojoj karijeri postigao dva pogotka 11. veljače kada je proglašen igračem utakmice ligaške utakmice protiv [[Granada CF|Granade]] koja je završila 3:3.<ref>{{Cite web |date=11 February 2024 |title=FC Barcelona 3-3 Granada: Held at home in six-goal thriller |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3892232/fc-barcelona-3-3-granada-held-at-home-in-six-goal-thriller |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229055747/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3892232/fc-barcelona-3-3-granada-held-at-home-in-six-goal-thriller |archive-date=29 February 2024 |access-date=12 February 2024 |website=FC Barcelona}}</ref> Dana 19. rujna 2024. Yamal je postigao svoj prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] i to protiv [[AS Monaco FC|Monaca]] od kojeg je Barcelona izgubila 2:1. Sa 17 godina i 68 dana tako je postao drugi najmlađi strijelac u povijesti natjecanja, nakon klupskog suigrača [[Ansu Fati|Ansua Fatija]] koji je 20. listopada 2020. postigao svoj prvijenac sa 17 godina i 40 dana.<ref>{{cite web |date=19 September 2024 |title=Lamine Yamal makes history again |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4122787/lamine-yamal-makes-history-again |access-date=27 September 2024 |website=[[FC Barcelona]] |archive-date=21 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921025836/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4122787/lamine-yamal-makes-history-again |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/c04ppddv50et |title=Monaco 2-1 Barcelona: George Ilenikhena scores as 10-man Barca beaten in Champions League |publisher=[[BBC Sport]] |date=19 September 2024 |access-date=20 September 2024 |first=Marissa |last=Thomas |archive-date=20 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240920004524/https://www.bbc.com/sport/football/live/c04ppddv50et |url-status=live }}</ref> Sa 17 godina i 105 dana, Yamal je 26. listopada u utakmici protiv [[Real Madrid CF|madridskog Reala]] koja je završila 4:0, oborio rekord Ansua Fatija za najmlađeg strijelca u povijesti [[El Clásico|El Clásica]].<ref>{{cite web |date= 26 October 2024 |title=Lamine Yamal youngest Clásico goalscorer|url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/4156854/lamine-yamal-youngest-clasico-goalscorer |access-date=28 October 2024 |website=[[FC Barcelona]]}}</ref> Yamal je 2. veljače 2025. u utakmici protiv [[Deportivo Alavés|Alavésa]] ostvario 21 [[dribling]] čime je srušio rekord [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz 2007.<ref>{{Cite web |date=2025-02-02 |title=Barça : Yamal bat un record hallucinant de Messi ! |url=https://www.onzemondial.com/liga/barca-yamal-bat-un-record-hallucinant-de-messi-941940 |access-date=2025-02-02 |website=Onze Mondial |archive-date=13 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250213200444/https://www.onzemondial.com/liga/barca-yamal-bat-un-record-hallucinant-de-messi-941940 |url-status=live }}</ref> Dana 30. travnja ostvario je svoj 100. nastup za Barcelonu te je pritom postigao pogodak u polufinalnoj utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[Inter Milan]]a koja je završila 3:3.<ref>{{Cite web |date=2025-04-30 |title=Inzaghi: Phenoms like Yamal 'born every 50 years' |url=https://africa.espn.com/football/story/_/id/44939974/inter-inzaghi-barcelona-yamal-born-every-50-years |access-date=2025-05-01 |website=ESPN.com |archive-date=1 May 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250501000322/https://africa.espn.com/football/story/_/id/44939974/inter-inzaghi-barcelona-yamal-born-every-50-years |url-status=live }}</ref> S Barcelonom je 27. svibnja 2025. produžio ugovor do 30. lipnja 2031.<ref>{{Cite web |date=2025-05-27 |title=Lamine Yamal extends contract with FC Barcelona to 2031 |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4274403/lamine-yamal-extends-contract-with-fc-barcelona-to-2031 |access-date=2025-05-28 |website= |publisher=FC Barcelona }}</ref><ref>{{Cite web |last=Sung |first=Patrick |date=2025-05-28 |title=17-year-old superstar Lamine Yamal signs contract extension with Barcelona until 2031 |url=https://www.cnn.com/2025/05/28/sport/lamine-yamal-contract-extension-barcelona-2031-spt |access-date=2025-05-28 |website= |publisher=[[CNN]] }}</ref> Svoj prvi [[hat-trick]] postigao je 28. veljače 2026. u utakmici protiv [[Villarreal CF|Villarreal]]a koja je završila 4:1.<ref>{{Cite web |last=USA |first=AS |date=2026-02-28 |title=Barcelona vs Villarreal summary: score, stats, goals & highlights {{!}} LaLiga 2025/26 |url=https://en.as.com/soccer/barcelona-vs-villarreal-live-online-score-stats-goals-updates-laliga-202526-f202602-n/ |access-date=2026-07-20 |website=AS USA}}</ref> == Reprezentativna karijera == Na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskom prvenstvu do 17 godina]] 2023. postigao je četiri pogotka.<ref>{{cite web |last1=Alvarez |first1=Angel |title=Lamine Yamal se despide del Europeo sub-17 con otro golazo antológico: es un elegido |url=https://cronicaglobal.elespanol.com/culemania/culemaniacos/20230530/lamine-yamal-despide-europeo-sub-17-antologico-elegido/767673315_0.html |website=Crónica Global |date=30 May 2023}}</ref> Španjolska je na tom natjecanja ispala u polufinalu.<ref>{{cite web |title=CRÓNICA {{!}} España cae con honores (1–3) ante Francia en las semifinales del Europeo {{!}} www.rfef.es |url=https://rfef.es/es/noticias/cronica-espana-francia-semifinales-euro |website=Real Federación Española de Fútbol|date=30 May 2023}}</ref> Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku A selekciju]] debitirao je i postigao svoj prvi pogodak 8. rujna 2023. protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]] koja je izgubila utakmicu 1:7. Tada je imao 16 godina i 57 dana te je postao najmlađi debitant i strijelac u povijesti španjolske reprezentaciju. Te rekorde je dotada držao [[Gavi (nogometaš)|Gavi]] koji je imao 17 godina i 62 dana kada je debitirao, odnosno 17 godina i 304 dana kada je prvi put bio strijelac za Španjolsku.<ref>{{cite web |title=Yamal becomes Spain's youngest player and scorer |url=https://www.bbc.com/sport/football/66679258#:~:text=Barcelona%20teenager%20Lamine%20Yamal%20became,2024%20qualifying%20win%20against%20Georgia. |website=BBC Sport |access-date=9 September 2023 |date=9 September 2023}}</ref> Yamal je također srušio rekord za najmlađeg strijelca u povijesti kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]], koji je dotada držao [[Gareth Bale]] koji je bio strijelac sa 17 godina i 83 dana.<ref>{{cite web |last1=Marsden |first1=Sam |title=Spain teen Yamal scores, breaks record on debut |url=https://www.espn.com.au/football/story/_/id/38353315/barcelonas-lamine-yamal-becomes-youngest-player-spain |website=ESPN |access-date=9 September 2023 |date=8 September 2023}}</ref><ref>{{cite web |title=Lamine Yamal becomes youngest Spain player – and scorer – in rout of Georgia |url=https://www.theguardian.com/football/2023/sep/08/lamine-yamal-becomes-spains-youngest-ever-player-and-scorer |website=The Guardian |publisher=P. A. Media |date=8 September 2023}}</ref> Dana 7. lipnja 2024. uvršten je u momčad Španjolske za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{cite news |date=7 June 2024 |title=Official {{!}} Final Spain squad for the Euro 2024 finals |url=https://rfef.es/en/noticias/final-spain-squad-for-the-euro-2024-finals |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=7 June 2024}}</ref> Osam dana kasnije u utakmici protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] koja je završila 3:0, Yamal je s 16 godina i 338 dana postao najmlađi igrač u povijesti Europskog prvenstva srušivši rekord [[Kacper Kozłowski|Kacpera Kozłowskog]].<ref>{{cite news |last=Pellizzeri |first=Teo |url=https://sport.optus.com.au/news/uefa-euro-2024/os75853/lamine-yamal-breaks-record-youngest-euro-player |title=Prodigy Lamine Yamal breaks record as youngest ever UEFA Euro player |work=Optus Sport |date=15 June 2024 }}</ref> Također je postao najmlađi asistent u povijesti tog natjecanja asistiravši [[Dani Carvajal|Daniju Carvajalu]] za konačni rezultat.<ref>{{cite web |last=Mills |first=Richard |url=https://www.goal.com/en/lists/spain-player-ratings-croatia-lamine-yamal-alvaro-morata/blt4cadab491a033fd2#cs283e6bb2a786e738 |title=Spain player ratings vs Croatia: Lamine Yamal is unbelievable! Record-breaking teenager stars as La Roja make easy work of Luka Modric & Co in strong start to Euro 2024|website=Goal|date=15 June 2024 }}</ref> U utakmici osmine finale protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]] koja je dobivena 4:1, Yamal je ponovno bio asistent te je postao najmlađi igrač koji je igrao u nokaut fazi Europskog prvenstva pritom oborivši rekord [[Jude Bellingham|Judea Bellinghama]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028e-1b422f0a13e9-95e80bebdabb-1000--spain-4-1-georgia-resilient-la-roja-fight-back-to-reach-la/ |title=Spain 4-1 Georgia: Resilient La Roja fight back to reach quarter-finals |publisher=UEFA |date=30 June 2024 }}</ref> Yamal je također asistirao u utakmici četvrtfinala protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] koju je Španjolska pobijedila 2:1 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]]. Time je izjednačio rekord za najboljeg španjolskog asistenta u nekom izdanju Europskog prvenstva (tri asistencije prethodno su postigli [[Cesc Fàbregas]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]], [[David Silva]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] i [[Dani Olmo]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]).<ref>[https://www.msn.com/en-us/sports/soccer/starboy-lamine-yamal-matches-incredible-spain-record-at-16-after-providing-brilliant-assist-in-euro-2024-quarter-final-clash-with-germany/ar-BB1pu9W6?ocid=BingNewsSerp Starboy! Lamine Yamal matches incredible Spain record at 16 after providing brilliant assist in Euro 2024 quarter-final clash with Germany], Goal.com, 5 July 2024</ref> Postigavši pogodak u polufinalnoj utakmici protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] koja je eliminirana 2:1, Yamal je četiri dana prije svog 17. rođendana postao najmlađi strijelac u povijesti Europskog prvenstva.<ref name="BBCborn24">[https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/cx82xyynw17o 'A superstar is born' - Yamal's history making moment of 'genius'], Gary Rose, ''BBC Sport'', 10 July 2024</ref> Yamal je tada bio više od godinu dana mlađi od dotadašnjeg rekordera [[Johan Vonlanthen|Johana Vonlanthena]].<ref>{{Cite web |last=Yomtov |first=Jesse |title=Spain's Lamine Yamal nets sizzling goal, becomes youngest goal scorer in UEFA Euro history |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2024/07/09/lamine-yamal-goal-spain-euro-2024/74342111007/ |access-date=9 July 2024 |date=9 July 2024 |website=USA TODAY}}</ref><ref>{{cite web| title=Spain's Lamine Yamal, 16, 'genius' in Euro record evening | url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/40527430/spain-lamine-yamal-16-youngest-euro-scorer | website = espn.com | publisher = [[ESPN]] | date = 9 July 2024 | accessdate = 10 July 2024}}</ref> Španjolska je u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2024.|finalu]] pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 2:1, a Yamal je postao najmlađi osvajač Europskog prvenstva u povijesti.<ref>{{Cite web|title=Lamine Yamal sets new record as youngest player to feature at a UEFA European Championship|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0255-0d9f33ac425a-2e8c3765087b-1000--lamine-yamal-sets-new-record-as-youngest-player-to-feature-a/|website=UEFA|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024|archive-date=16 June 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240616091736/https://www.uefa.com/euro2024/news/0255-0d9f33ac425a-2e8c3765087b-1000--lamine-yamal-sets-new-record-as-youngest-player-to-feature-a/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036211--spain-vs-england/ |title=Spain vs England UEFA Euro 2024 Final |publisher=[[UEFA]] |date=14 July 2024 |access-date=16 July 2024 |archive-date=25 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240725002752/https://www.uefa.com/euro2024/match/2036211--spain-vs-england/ |url-status=live }}</ref> Asistiravši [[Nico Williams|Nicu Williamsu]] za prvi pogodak u finalu, Yamal je postao najmlađi igrač koji je ostvario gol ili asistenciju u finalu nekog velikog natjecanja te je s 4 asistencije izjednačio rekord za najboljeg asistenta nekog Europskog prvenstva.<ref name="Euro24 stats">{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5c2b7b67-d5faab9be20b-1000--spain-2-1-england-late-oyarzabal-winner-earns-la-roja-reco/ |title=Spain 2-1 England: Late Oyarzabal winner earns La Roja record fourth Euro crown |website=UEFA |date=14 July 2024 |access-date=16 July 2024 |archive-date=15 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715014101/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5c2b7b67-d5faab9be20b-1000--spain-2-1-england-late-oyarzabal-winner-earns-la-roja-reco/ |url-status=live }}</ref> Imenovan je najboljim mladim igračem tog izdanja Europskog prvenstva.<ref name="Euro24 YoungPlayer">{{Cite web|title=Lamine Yamal named Euro 2024 Young Player of the Tournament|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/|website=UEFA|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024|archive-date=15 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240715145905/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/|url-status=live}}</ref> Osvojivši sa Španjolskom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] Yamal je s 19 godina i 6 dana postao najmlađi igrač u povijesti koji je osvojio Svjetsko i Europsko prvenstvo te ujedno i treći najmlađi igrač koji je igrao u finalu Svjetskog prvenstva, nakon [[Pelé]]a i [[Giuseppe Bergomi|Giuseppea Bergomija]].<ref>{{Cite web |date=2026-07-19 |title=Lamine Yamal 'completes football' at 19 as Argentina betray Messi |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c0m7zx38v43 |access-date=2026-07-19 |website=BBC Sport |url-status=dead }}</ref><ref name="RobSmyth">{{Cite news |last=Smyth |first=Rob |date=2026-07-19 |title=Spain beat Argentina 1-0 after extra time to win the 2026 World Cup – live |url=https://www.theguardian.com/football/live/2026/jul/19/spain-v-argentina-world-cup-2026-final-live-updates |access-date=2026-07-19 |work=the Guardian |issn=0261-3077}}</ref><ref>{{cite web |last1=Becherano |first1=Lizzy |title=Messi on viral Yamal baby photo: 'Incredible' we're playing in World Cup final |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/49387821/lionel-messi-viral-lamine-yamal-baby-photo-incredible-playing-world-cup-final |publisher=ESPN |access-date=July 17, 2026}}</ref><ref>{{cite news |last1=Irigoyen |first1=Juan I. |title=Lamine emulates Pelé and denies Messi a second World Cup title |url=https://english.elpais.com/sports/2026-07-20/lamine-emulates-pele-and-denies-messi-a-second-world-cup-title.html |access-date=20 July 2026 |work=[[El País]] |date=20 July 2026}}</ref> == Osobni život == Otac mu je iz [[Maroko|Maroka]], a majka iz [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]].<ref name=":0">{{Cite web |last=Corbella |first=Enrique |date=2022-09-05 |title=Lamine Yamal, el niño de 15 años que ya entrena con el Barcelona: descubre al "mini Messi" de La Masía |url=https://www.marca.com/futbol/barcelona/2022/09/05/6315a6aa268e3ead0d8b4588.html |url-status=live |access-date=2022-09-06 |website=Marca |archive-date=6 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220906214946/https://www.marca.com/futbol/barcelona/2022/09/05/6315a6aa268e3ead0d8b4588.html }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ole.com.ar/futbol-internacional/espana/lamine-yamal-promesa-compara-messi-barcelona_0_8rEHaU9Mr9.html|title=Tiene 15 años, lo comparan con Messi y ya se entrena con Xavi en el Barcelona|date=23 September 2022|access-date=9 October 2022|archive-date=9 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009233422/https://www.ole.com.ar/futbol-internacional/espana/lamine-yamal-promesa-compara-messi-barcelona_0_8rEHaU9Mr9.html|url-status=live}}</ref> == Priznanja == === Individualna === *[[Ballon d'Or|Ballon d’Or]] (2. mjesto): 2025.<ref>{{cite web |title=Ballon d'Or 2025 LIVE: Winners, times & updates from ceremony in Paris |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cdr6kzzlzn0t |access-date=28 September 2025 |website=BBC Sport}}</ref> *Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva do 17 godina]]: 2023.<ref>{{cite web|title=2023 UEFA European Under-17 Championship Team of the Rezwan Tournament|url=https://www.uefa.com/under17/news/0282-1838df4ead94-bd5ca598e6c8-1000--2023-uefa-european-under-17-championship-team-of-the-tourn/|website=UEFA|date=10 June 2023|access-date=28 November 2023|archive-date=9 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231209191823/https://www.uefa.com/under17/news/0282-1838df4ead94-bd5ca598e6c8-1000--2023-uefa-european-under-17-championship-team-of-the-tourn/|url-status=live}}</ref> * Najbolji strijelac Europskog prvenstva do 17 godina: 2023.<ref>{{cite web|title=2023 Under-17 EURO: Top scorers|url=https://www.uefa.com/under17/news/0281-180c7c9f5b3a-1c2b2785d1e8-1000--2023-under-17-euro-top-scorers/|website=UEFA|date=2 June 2023|access-date=28 November 2023|archive-date=15 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231215211504/https://www.uefa.com/under17/news/0281-180c7c9f5b3a-1c2b2785d1e8-1000--2023-under-17-euro-top-scorers/|url-status=live}}</ref> * Najbolji asistent [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |title=Player stats: Attacking |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/euro2024/statistics/players/attacking/ |access-date=16 July 2024 |archive-date=25 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240725002802/https://www.uefa.com/euro2024/statistics/players/attacking/ |url-status=live }}</ref> * Član najbolje momčadi Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA Euro 2024 Team of the Tournament |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024 |archive-date=20 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720155433/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |url-status=live }}</ref> * Najbolji mladi igrač Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news |date=14 July 2024 |title=Lamine Yamal named Euro 2024 Young Player of the Tournament |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/ |access-date=14 July 2024 |archive-date=15 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715145905/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/ |url-status=live }}</ref> * Najbolji gol Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61b696019f-f9f4c91eea25-1000--lamine-yamal-wins-uefa-euro-2024-goal-of-the-tournament/ |title=Lamine Yamal wins UEFA Euro 2024 Goal of the Tournament |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}</ref> *Igrač sezone [[La Liga|La Lige]]: 2025./26.<ref>{{cite news |title=Lamine Yamal, EA SPORTS LaLiga Player of the Season 2025/2026 |url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-ea-sports-laliga-player-of-the-season-2025-2026 |date=5 June 2026 |access-date=5 June 2026 |publisher=La Liga}}</ref> *Igrač sezone La Lige do 23 godine: 2023./24.,<ref>{{cite news |title= OFFICIAL: FC Barcelona winners at the LALIGA Awards|website=FC Barcelona |date=28 May 2024|url= https://www.fcbarcelona.com/en/club/news/4029590/fc-barcelona-winners-at-the-laliga-awards|access-date=28 May 2024}}</ref> 2024./25.<ref>{{cite news|title=Lamine Yamal, LALIGA EA SPORTS Best Under-23 Player 2024/2025|publisher=La Liga|date=5 June 2025|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-best-under-23-player-2024-2025|access-date=5 June 2025}}</ref> * Igrač mjeseca La Lige: rujan 2024.,<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-wins-player-of-the-month-for-september|publisher=La Liga|date=4 October 2024|title=Lamine Yamal wins Player of the Month for September|access-date=4 October 2024}}</ref> studeni 2025.,<ref>{{cite news |title=Lamine Yamal LALIGA EA SPORTS Player of the Month for November.|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-player-of-the-month-for-november|publisher=La Liga |access-date=5 December 2025|date=5 December 2025}}</ref> prosinac 2025.,<ref>{{cite news|title=Lamine Yamal, LALIGA EA SPORTS Player of the Month for December|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-player-of-the-month-for-december|publisher=La Liga|date=10 January 2026|access-date=10 January 2026}}</ref> travanj 2026.<ref>{{cite news|title=Lamine Yamal, LALIGA EA SPORTS Player of the Month for April|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-player-of-the-month-for-april|publisher=La Liga|date=24 April 2026|access-date=24 April 2026}}</ref> * Igrač mjeseca La Lige do 23 godine: kolovoz 2023.,<ref name="8/9/2023 award"/> kolovoz 2024.,<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-is-laliga-ea-sports-u23-player-of-the-month-for-august|publisher=La Liga|date=10 September 2024|title=Lamine Yamal is LaLiga EA Sports U23 Player of the Month for August|access-date=10 September 2024|archive-date=26 September 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240926114958/https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-is-laliga-ea-sports-u23-player-of-the-month-for-august|url-status=live}}</ref> veljača 2025.<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-best-u-23-player-for-february|publisher=La Liga|date=25 February 2025|title=Lamine Yamal, LALIGA EA SPORTS Best U-23 Player for February|access-date=25 February 2025|archive-date=6 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306104613/https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-best-u-23-player-for-february|url-status=live}}</ref> *Gol mjeseca La Lige: ožujak 2024.<ref>{{cite news |date=26 March 2024 |title=Lamine Yamal wins LALIGA EA SPORTS Goal of the Month for March |url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-wins-laliga-ea-sports-goal-of-the-month-for-march |access-date=26 March 2024 |website=La Liga}}</ref> * Igrač mjeseca [[IFFHS|IFFHS-a]]: travanj 2025.<ref>{{cite news|url=https://iffhs.com/posts/4344|publisher=IFFHS|date=1 May 2025|title=IFFHS MEN'S PLAYER OF THE MONTH APRIL 2025|access-date=1 May 2025|archive-date=1. svibnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250501105140/https://iffhs.com/posts/4344|url-status=dead}}</ref> * [[Zlatni dečko]]: 2024.<ref>{{cite news |date=27 November 2024 |title=Barcelona and Spain's Lamine Yamal wins 2024 Golden Boy award |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c20gwy2wgq4o |access-date=27 November 2024 |website=BBC Sport |archive-date=27 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241127172159/https://www.bbc.com/sport/football/articles/c20gwy2wgq4o |url-status=live }}</ref> * [[Trofej Kopa]]: 2024.,<ref>{{cite news |date=28 October 2024 |title=Ballon d'Or 2024 : Lamine Yamal remporte le trophée Kopa |work=L'Équipe |url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Ballon-d-or-2024-lamine-yamal-remporte-le-trophee-kopa/1516897 |access-date=28 October 2024 }}</ref> 2025. * Najbolji mladi igrač IFFHS-a: 2024.,<ref>{{cite web |date=14 December 2024 |title=IFFHS AWARDS 2024 - LAMINE YAMAL, MEN'S WORLD BEST YOUTH PLAYER |url=https://iffhs.com/posts/4059 |access-date=15 December 2024 |publisher=IFFHS |archive-date=15 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241215102324/https://iffhs.com/posts/4059 |url-status=live }}</ref> 2025.<ref>{{cite web |date=16 December 2025 |title=IFFHS AWARDS 2025 - LAMINE YAMAL, MEN'S WORLD BEST YOUTH (U20) PLAYER 2025 |url=https://iffhs.com/posts/4805 |access-date=16 December 2025 |publisher=IFFHS |archive-date=19. prosinca 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251219045559/https://iffhs.com/posts/4805 |url-status=dead }}</ref> *[[Tuttosport]]ova nagrada za najmlađeg nominiranog igrača za nagradu [[Zlatni dečko]] u povijesti: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.fcbarcelona.com/en/club/news/3788705/aitana-bonmati-and-lamine-yamal-win-golden-boy-2023-awards |title=Aitana Bonmatí and Lamine Yamal win Golden Boy 2023 awards|website=FC Barcelona |date=17 November 2023}}</ref> *Igrač u nastajanju ([[Globe Soccer Awards]]): 2024. (europsko izdanje),<ref>{{cite web |date=28 May 2024 |title=Lamine Yamal (Emerging Player) |url=https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024/ |access-date=29 May 2024 |website=[[Globe Soccer Awards]] |archive-date=29 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529073640/https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024/ |url-status=live }}</ref> 2024. (dubaijsko izdanje)<ref>{{cite web |date=27 December 2024 |title=Lamine Yamal (Emerging Player) |url=https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024-2/ |access-date=13 January 2025 |website=[[Globe Soccer Awards]] |archive-date=28 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241228055937/https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024-2/ |url-status=live }}</ref> * Napadač godine (Globe Soccer Awards): 2025.<ref name="GlobeSoccer">{{cite news |last=Bonn |first=Kyle |date=28 December 2025 |title=Globe Soccer Awards 2025: Final results, winners and full rankings for Dubai soccer ceremony |url=https://www.sportingnews.com/uk/football/news/globe-soccer-awards-2025-results-winners-rankings-players/ca676569eaf05a2dc2a3538d |access-date=28 December 2025 |website=Sporting News}}</ref> * Nagrada Maradona (Globe Soccer Awards): 2025.<ref name="GlobeSoccer"/> * Nagrada [[Laureus World Sports Awards]]a za proboj godine: 2025.<ref>{{cite web|date=21 April 2025|url=https://www.laureus.com/news/biles-duplantis-and-nadal-take-centre-stage-at-25th-anniversary-laureus-world-sports-awards|website=laureus.com|title=Biles, Duplantis and Nadal take centre stage at 25th anniversary Laureus World Sports Awards|access-date=22 April 2025|archive-date=1 May 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250501034022/https://www.laureus.com/news/biles-duplantis-and-nadal-take-centre-stage-at-25th-anniversary-laureus-world-sports-awards|url-status=live}}</ref> * Nagrada Laureus World Sports Awardsa za najboljeg mladog sportaša godine: 2026.<ref>{{cite web| url=https://ca.sports.yahoo.com/news/official-lamine-yamal-wins-laureus-185000680.html| title= Official: Lamine Yamal wins the Laureus World Young Sportsperson of the Year Award| date = 20 April 2026| website= Yahoo Sports}}</ref> * [[FIFPRO World 11]]: 2025.<ref>{{cite web|title=Who is in the 2025 FIFPRO Men's World 11?|url=https://fifpro.org/en/supporting-players/player-influence/world11/who-is-in-the-2025-fifpro-men-s-world-11|publisher=FIFPRO|date=3 November 2025|access-date=3 November 2025|archive-date=3 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251103152334/https://fifpro.org/en/supporting-players/player-influence/world11/who-is-in-the-2025-fifpro-men-s-world-11|url-status=live}}</ref> * Najboljih 11 [[FIFA|FIFA-e]]: 2024.,<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2024/articles/mens-11-vote |title=Five Real Madrid stars named in The Best FIFA Men's 11 |publisher=FIFA |date=17 December 2024 |access-date=23 December 2024 |archive-date=8 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250208070030/https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2024/articles/mens-11-vote |url-status=live }}</ref> 2025.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2025/articles/mens-11-revealed-2025|title=PSG history-makers named in The Best Men's 11|publisher=FIFA |date=16 December 2025|access-date=16 December 2025}}</ref> * Član momčadi svijeta IFFHS-a: 2024.,<ref>{{cite web|title=IFFHS WORLD TEAMS 2024|url=https://iffhs.com/posts/4086|date=26 December 2024|website=IFFHS|access-date=26 December 2024|archive-date=26 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241226180022/https://iffhs.com/posts/4086|url-status=live}}</ref> 2025.<ref>{{cite web|title=IFFHS MEN'S WORLD TEAM 2025|url=https://iffhs.com/posts/4833|date=28 December 2025|publisher=IFFHS|access-date=28 December 2025|archive-date=28. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251228185310/https://www.iffhs.com/posts/4833|url-status=dead}}</ref> * Član momčadi Europe IFFHS-a: 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS CONTINENTAL TEAMS 2024 - UEFA MEN|url=https://iffhs.com/posts/4119|date=15 January 2025|website=IFFHS|access-date=30. lipnja 2025.|archive-date=1. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250901004754/https://iffhs.com/posts/4119|url-status=dead}}</ref> *Član IFFHS-ove momčadi svijeta do 20 godina: 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS MEN'S YOUTH (U20) WORLD TEAM 2024|url=https://iffhs.com/posts/4090|date=28 December 2024|access-date=15 January 2025|archive-date=12 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412094734/https://iffhs.com/posts/4090|url-status=live}}</ref> *Član IFFHS-ove momčadi Europe do 20 godina: 2023.,<ref>{{cite web|title=IFFHS Men's Youth (U20) UEFA Team 2023|url=https://iffhs.com/posts/3387|date=5 February 2024|website=IFFHS|access-date=19 February 2024|archive-date=25 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240725002754/https://iffhs.com/posts/3387|url-status=live}}</ref> 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS MEN'S YOUTH (U20) CONTINENTAL TEAMS 2024 - UEFA|url=https://iffhs.com/posts/4161|date=1 February 2025|website=IFFHS|access-date=1 February 2025|archive-date=12 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412094734/https://iffhs.com/posts/4161|url-status=live}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige: 2024./25.,<ref>{{cite news|title=EA Sports FC 25 La Liga Team of the season 2024-25|url=https://www.ea.com/games/ea-sports-fc/fc-25/tots/laliga |date=24 May 2025|access-date=24 May 2025|publisher=La Liga}}</ref> 2025./26.<ref>{{cite news|title=LALIGA EA SPORTS Team of the Season - FC 26 Ultimate Team™|url=https://www.ea.com/games/ea-sports-fc/fc-26/tots/laliga |date=15 May 2026|access-date=15 May 2026|publisher=Electronic Arts Inc. }}</ref> * Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/029a-1de594e11846-742ee836b971-1000--2024-25-champions-league-team-of-the-season/|title=2024/25 Champions League Team of the Season|website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations|date=1 June 2025|access-date=1 June 2025}}</ref> * Europski mladi igrač sezone [[The Athletic]]a: 2024./25.<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/athletic/6336642/2025/05/20/athletic-end-of-season-awards-2024-25-men/ |title= The Athletic's end-of-season awards, 2024-25: Men's football |website=The Athletic’s |date=28 May 2025}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige The Athletica: 2024./25.<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/athletic/6336642/2025/05/20/athletic-end-of-season-awards-2024-25-men/ |title= The Athletic's end-of-season awards, 2024-25: Men's football |website=The Athletic’s |date=28 May 2025}}</ref> * Najbolji strijelac završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]] (dijeljeni naslov) * [[Trofej Zarra]]: 2025./26.<ref>{{cite news|title=Lamine Yamal and Ferran Torres win Zarra Trophy|publisher=FC Barcelona|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4509422/lamine-yamal-and-ferran-torres-win-zarra-trophy|date=25 May 2026|access-date=25 May 2026}}</ref> === Klupska === *[[La Liga]]: 2022./23.,<ref>{{cite news |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3344756/fc-barcelona-liga-champions-202223 |title=FC Barcelona, Liga champions 2022/23! |website=FC Barcelona |date=14 May 2023}}</ref> 2024./25.,<ref>{{Cite web |date=2025-05-15 |title=Barcelona Win La Liga, Complete 2024-25 Domestic Treble |url=https://www.si.com/soccer/barcelona-win-la-liga-complete-2024-25-domestic-treble |access-date=2025-05-15 |website=SI}}</ref> 2025./26.<ref>{{cite web |date=10 May 2026 |title=El Clásico meneo de un Barça campeón |url=https://www.marca.com/futbol/primera-division/cronica/2026/05/10/clasico-meneo-barca-campeon.html |access-date=10 May 2026 |website=Marca}}</ref> *[[Copa del Rey]]: 2024./25.<ref>{{Cite web |date=2025-04-26 |title=FC Barcelona crowned Cup Kings in classic encounter |url=https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-crowned-cup-kings-in-classic-encounter |access-date=2025-04-26 |website= |publisher=[[Real Federación Española de Fútbol]] |archive-date=26 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250426235908/https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-crowned-cup-kings-in-classic-encounter |url-status=live }}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2025.,<ref>{{Cite web |date=2025-01-13 |title=FC Barcelona win the Super Cup in a final for the history books (2-5) |url=https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-win-the-super-cup-in-a-final-for-the-history-books-2-5 |access-date=2025-01-13 |website= |publisher=[[Real Federación Española de Fútbol]] |archive-date=13 January 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250113012625/https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-win-the-super-cup-in-a-final-for-the-history-books-2-5 |url-status=live }}</ref> 2026.<ref>{{cite web|title=Barcelona vs Real Madrid Highlights, El Clasico Supercopa Final: Barcelona Beat Real Madrid 3-2 In Thriller, Clinch 1st Trophy Of Season|url=https://sports.ndtv.com/football/barcelona-vs-real-madrid-live-updates-supercopa-de-espana-final-live-score-super-cup-live-streaming-mbappe-vinicius-raphinha-lamine-yamal-10688288|access-date=12 Jan 2026|website=NDTV|archive-date=13. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260113075805/https://sports.ndtv.com/football/barcelona-vs-real-madrid-live-updates-supercopa-de-espana-final-live-score-super-cup-live-streaming-mbappe-vinicius-raphinha-lamine-yamal-10688288|url-status=dead}}</ref> === Reprezentativna === * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[nogometno SP 2026.|2026.]]<ref name="RobSmyth" /> * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |title=Spain 2-1 England |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |date=14 July 2024 |access-date=14 July 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |archive-date=14 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240714205859/https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |url-status=live }}</ref> * [[UEFA Liga nacija]] (finalist): [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2044949--portugal-vs-spain/|title=Portugal vs Spain - UEFA Nations League Final 2025|website=UEFA.com|accessdate=8 June 2025}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.laliga.com/en-GB/player/lamine-yamal Lamine Yamal], [[La Liga]] * {{UEFA player|250176450}} * {{WorldFootball.net}} * {{LaPreferente}} {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Yamal, Lamine}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] o3uy412ndkk8k0j6vbagzq7ln5grkls 0 752794 7571305 7497766 2026-08-07T00:11:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7571305 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Đurđenovac | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Đurđenovac" Đurđenovac | nadimak = | godina osnivanja = 1987. | sjedište = Sunčana 5, [[Đurđenovac]] | borilište = kuglana ''Športski centar "Đurđenovac"'', [[Đurđenovac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[Prva hrvatska kuglačka liga|Hrvatska kuglačka superliga]] (I.) }} '''Kuglački klub "Đurđenovac"''' ('''''K.K. "Đurđenovac"; K.K. "Đurđenovac" Đurđenovac; Đurđenovac''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Đurđenovac|Đurđenovca]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|HEP Hrvatskoj kuglačkoj Superligi]]'', prvom stupnju [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == ''Kuglački klub '''"Đurđenovac"''''' je osnovan 1987. godine. Do sezone 2016./17. je pretežno nastupao u ligama ''Hrvatske kuglačke regije - "Istok"'', kada ostvaruje plaman u ''1. B hrvatsku ligu – Sjever'', u kojoj nastupaju do sezone 2021./22. kada kao prvaci lige ostvaruju plasman u ''[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. hrvatsku ligu]]''.<ref> [https://www.icv.hr/2022/03/rezultat-za-povijest-seniori-kuglackog-kluba-durdenovac-na-sam-dan-opcine-noseni-bucnom-podrskom-s-tribina-izborili-plasman-u-1-hrvatsku-kuglacku-ligu/, icv.hr, ''REZULTAT ZA POVIJEST Seniori Kuglačkog kluba Đurđenovac, na sam Dan općine, nošeni bučnom podrškom s tribina izborili plasman u 1. Hrvatsku kuglačku ligu''], objavljeno 19. ožujka 2022., pristupljeno 23. listopada 2023. </ref> U svojoj prvoj sezoni u nqajvišem rangu (2022./23.) osvajaju 8. mjesto, te nastavljaju igrati u nahvišem rangu, koji mijenja naziv lige u ''Superliga''.<ref> [https://nasice.com/kuglacki-klub-durdenovac-iducu-sezonu-nastavlja-natjecanje-u-1-hrvatskoj-kuglackoj-ligi/ nasice.com, ''Kuglački klub „Đurđenovac” iduću sezonu nastavlja natjecanje u 1. Hrvatskoj kuglačkoj ligi''], objavljeno 26. ožujka 2023., pristupljeno 23. listopada 2023. </ref> <br> Klub koristi kuglanu ''Športski centar "Đurđenovac"'', koja je izgrađena 1976. godine, te renovirana 2020. godine te ima licencu za održavanje međunarodnih natjecanja.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/432227/4/Za-rekonstrukciju-kuglane-650000-kuna glas-slavonije.hr, ''RADOVI ĆE BITI ZAVRŠENI DO 1. SRPNJA – Za rekonstrukciju kuglane 650.000 kuna''], objavljeno 13. svibnja 2020., pristupljeno 23. listopada 2023.</ref> <ref>[http://glas.hr/441935/4/Kuglana-u-Djurdjenovcu-licencana-i-za-europska-natjecanja glas.hr, ''MJESTO BROJNIH SVJETSKIH PRVAKA – Kuglana u Đurđenovcu licencana i za europska natjecanja''], objavljeno 5. rujna 2020., pristupljeno 23. listopada 2023.</ref> <ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Durdenovac--Sportski-centar-8-378-0-5/ kuglacki-savez-os.hr, ''Đurđenovac, Športski centar''], pristupljeno 23. listopada 2023. </ref> == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Sjever * prvaci: 2021./22. ; 2. HKL – Istok * prvaci: 2016./17. ; 3. HKL – Istok * drugoplasirani: 2012./13., 2015./16. (''Zona Osijek'') ; 4. HKL * prvaci: 2011./12. (''Zona Osijek'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Đurđenovac |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||2. HKL – Istok || ||8. ||12 ||22 || || || || || ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HKL – Istok || ||8. ||11 ||20 ||7 ||1 ||12 ||63 ||97 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HKL – Istok || ||12. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||69 ||107 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HKL – Zona Osijek || ||10. ||16 ||30 ||12 ||2 ||16 ||116 ||124 ||26 || || |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||rowspan="2"|III. ||rowspan="2"|3. HKL – Zona Osijek ||<small> Grupa B ||7. ||8 ||14 ||4 ||0 ||10 ||47.5 ||64.5 ||8 ||<small> u ''Doigravanje za 9. – 16. mjesto'' ||rowspan="2"| |- |<small> Doigravanje za 9. – 16. mjesto ||14. (6.) ||16 (8) || || || || || || || ||<small> igrano kup-sustavom |- |rowspan="2"|[[Hrvatska kuglačka liga 2006./07.|2006./07.]] ||rowspan="2"|III. ||rowspan="2"|3. HKL – Zona Osijek ||<small> prvi dio || || || || || || || || || ||<small> u ''Ligu za ostanak'' ||rowspan="2"| |- |<small> Liga za ostanak ||9. (1.) ||16 (8) ||14 ||11 ||0 ||3 ||71 ||41 ||22 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HKL – Istok – Zona Osijek || ||10. ||15 ||28 ||9 ||2 ||17 ||91 ||133 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. HKL – Zona Osijek || ||7. ||14 ||26 ||12 ||0 ||14 ||94 ||114 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||4. HKL – Zona Osijek || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||9 ||16 ||7 ||2 ||7 ||71 ||57 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||4. HKL – Zona Osijek || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||15 ||2 ||3 ||102 ||42 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||4. HKL – Zona Osijek || ||bgcolor="gold"|1. ||7 ||18 ||11 ||3 ||4 ||88 ||56 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||13 ||2 ||5 ||96 ||64 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Istok || ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||74.5 ||101.5 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||8. ||13 ||24 ||11 ||0 ||13 ||93 ||99 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Osijek || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||14 ||2 ||6 ||108.5 ||67.5 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||13 ||0 ||5 ||90.5 ||53.5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||5. ||12 ||22 ||10 ||3 ||9 ||92 ||84 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||6. ||12 ||22 ||8 ||5 ||9 ||82 ||94 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||72.5 ||103.5 ||17 || || |- |rowspan="2"|''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||rowspan="2"|II. ||rowspan="2"|1. B HKL - Sjever || ||''3. ||12 ||''7 ||''6 ||''0 ||''1 ||''37.5 ||''18.5 ||''12 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 <br> plasirali se u doigravanje ||rowspan="2"| |- |<small> Doigravanje ||bgcolor="goldenrod"|3. ||3 || || || || || || || ||<small> igrano turnirski |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||bgcolor="gold"|1. ||11 ||20 ||16 ||2 ||2 ||124 ||36 ||34 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|1. HKL]] || ||8. ||10 ||18 ||6 ||1 ||11 ||55 ||89 ||13 || || |- |2023./24. ||I. ||[[Prva hrvatska kuglačka liga|Superliga]] || || ||10 ||18 || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Đurđenovac]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/kgkdjurdjenovac, ''Kuglački klub Đurđenovac'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/kgkdjurdjenovac/ ''kgkdjurdjenovac'', Instagram stranica] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/23 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Đurđenovac - 810023''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-durdenovac-durdenovac/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB ĐURĐENOVAC ĐURĐENOVAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231023065217/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-durdenovac-durdenovac/ |date=23. listopada 2023. }} * [https://www.radionasice.hr/tag/kuglacki-klub-durdenovac/ radionasice.hr, ''Kuglački klub Đurđenovac''] == Izvori == <small> * [https://kuglacki-savez-os.hr/clanak/KK-Durdenovac-26-99/ kuglacki-savez-os.hr, ''KK Đurđenovac''], pristupljeno 23. listopada 2023. * [https://ksgo.hr/kuglana/kuglana-sportski-centar/ ksgo.hr, ''Kuglana Sportski centar''], pristupljeno 23. listopada 2023. * [https://www.poslovna.hr/lite/kqkq-durdenovac/166063/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ĐURĐENOVAC ĐURĐENOVAC] * [https://search.bisnode.hr/hr/1035496/k-k-djurdjenovac/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "ĐURĐENOVAC" ĐURĐENOVAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231023065216/https://search.bisnode.hr/hr/1035496/k-k-djurdjenovac/ |date=23. listopada 2023. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-durdenovac/Detaljno/592429 fininfo.hr, K.K. "ĐURĐENOVAC"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Đurđenovac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] 3oyvhucmxpczouxtahyd02jo5m16y2h 0 757820 7571507 7470687 2026-08-07T11:55:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571507 wikitext text/x-wiki {{Wikipoveznice}} '''Luther Blissett''' višenamjensko je ime koje neformalno dijele stotine umjetnika i aktivista diljem [[Europa|Europe]] i [[Sjeverna Amerika|Amerike]] od [[1994.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Pan-Neoism Explained|url=http://www.panmodern.com/neoism-intro.html|access-date=2024-01-14|website=www.panmodern.com}}</ref> Pseudonim se prvi put pojavio u [[Bologna|Bologni]], [[Italija]], sredinom 1994., kada su ga brojni kulturni aktivisti počeli koristiti za objavljivanje niza urbanih i medijskih šala i za eksperimentiranje s novim oblicima autorstva i [[Osobni identitet|identiteta]]. Iz Bologne se višenamjensko ime proširilo na druge europske gradove, poput [[Rim|Rima]] i [[London|Londona]], kao i na zemlje poput [[Njemačka|Njemačke]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Slovenija|Slovenije]].<ref>Cfr. Marco Deseriis,[http://www.thething.it/snafu/pdfs/Deseriis_Blissett_Cultural_Activism.pdf "'Lots of Money Because I am Many:' The Luther Blissett Project and the Multiple-Use Name Strategy"]. In ''Cultural Activism: Practices, Dilemmas and Possibilities'', edited by Begum O. Firat and Aylin Kuryel, Amsterdam: Rodopi, 2010. pp. 65–94.</ref> Sporadična pojavljivanja Luthera Blissetta također su zabilježena u [[Kanada|Kanadi]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Finska|Finskoj]] i [[Brazil|Brazilu]]. Iz razloga koji ostaju nepoznati, iako se prema jednom bivšem članu odluka temeljila isključivo na percipiranoj komičnoj vrijednosti imena,<ref>{{Cite web|title=BBC Radio 4 - Short Cuts, Series 3, Lost and Found|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b02ykrdd|website=BBC}}</ref> pseudonim je posuđen od pravog [[Luther Blissett|Luthera Blissetta]], poznatog nogometaša koji je igrao za [[A.C. Milan]], [[Watford F.C.|Watford FC]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku reprezentaciju]] 1980-ih godina.<ref>Cf. [http://www.thefa.com/Features/EnglishDomestic/Postings/2003/07/54903.htm "Englishmen Abroad: Luther Blissett"], TheFA.com, 2 July 2003.</ref> U prosincu [[1999.]] talijanski aktivisti koji su pokrenuli projekt Luther Blissett 1994. odlučili su prekinuti korištenje imena počinivši simbolično ritualno samoubojstvo, [[seppuku]].<ref>{{Citiranje weba|title=Seppuku! – [ L u t h e r B l i s s e t t . n e t ]|url=https://www.lutherblissett.net/archive/452_en.html|url-status=live|access-date=2024-01-14|website=www.lutherblissett.net}}</ref> Nakon što su napisali povijesni bestseler, roman ''Q'' pod pseudonimom ''Luther Blissett'', njih pet osnovalo je spisateljski kolektiv ''Wu Ming''. == Mit i politika == Dok su narodni junaci ranog modernog razdoblja i devetnaestog stoljeća služili raznim društvenim i političkim svrhama, Projekt Luther Blissett (LBP) bio je u mogućnosti upotrijebiti medijske i komunikacijske strategije koje nisu bile dostupne njihovim prethodnicima. Prema Marcu Deseriisu, glavni cilj LBP-a bio je stvoriti "narodnog heroja informacijskog društva" kroz koji bi se radnici znanja i nematerijalni radnici mogli organizirati i prepoznati.<ref>{{Citiranje časopisa|date=2011-01-01|title=Lots of Money Because I am Many: The Luther Blissett Project and the Multiple-Use Name Strategy|url=https://www.academia.edu/1082609/Lots_of_Money_Because_I_am_Many_The_Luther_Blissett_Project_and_the_Multiple_Use_Name_Strategy|journal=Cultural Activism|pages=70}}</ref> Luther Blissett postao je pozitivna mitska figura koja je trebala utjeloviti proces zajednice i međumedijskog pripovijedanja, a ne samo biti shvaćen kao medijski šaljivdžija i sramotitelj kulture. Roberto Bui, jedan od suosnivača LBP-a i ''Wu Minga'', objašnjava ulogu Luthera Blissetta i drugih radikalnih narodnih heroja kao mitotvoraca ili mitopoeze:<blockquote>Mitoza je društveni proces izgradnje mita, pri čemu ne mislimo na "lažne priče", mislimo na priče koje se pričaju i dijele, prepričavaju i njima manipulira velika i raznolika zajednica, priče koje bi mogle oblikovati neki tip. s ritualima, neki osjećaj kontinuiteta između onoga što mi radimo i onoga što su drugi radili u prošlosti. Tradicija. Na latinskom je riječ "tradere" značila "predati nešto", bez konzervativizma ili prisilnog poštovanja prema prošlosti. Revolucije i radikalni pokreti uvijek su izmišljali i pričali svoje mitove.<ref>{{Citiranje weba|title=Wu Ming - Notes on the Metaphors of Italian Social Conflict|url=https://www.wumingfoundation.com/english/giap/giapdigest18.html|access-date=2024-01-14|website=www.wumingfoundation.com}}</ref></blockquote>Drugi važan čimbenik bio je odnos između talijanskog LBP-a i autonomističke marksističke teorije rada, poznate kao radništvo. Oslanjajući se na rad talijanskih radnika kao što su Antonio Negri, Paolo Virno i Maurizio Lazzarato, aktivisti LBP-a vide Blissett kao neprofitnu organizaciju koja stvara oblike bogatstva koji se ne mogu pravilno izmjeriti ili pripisati. Zamišljen je kao izraz sposobnosti materijalni radnici. Individualni proizvođač. Neizmjernost ovih novih oblika rada artikulirana je u Deklaraciji prava Luthera Blissetta, koju je sastavio Rimski LBP 1995. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=DICHIARAZIONE DEI DIRITTI – [ L u t h e r B l i s s e t t . n e t ]|url=https://www.lutherblissett.net/archive/095_it.html|url-status=live|access-date=2024-01-14|website=www.lutherblissett.net}}</ref> U ovom manifestu LBP tvrdi da u kasnom kapitalizmu sve društvene aktivnosti potencijalno mogu stvarati vrijednost, pa bi kulturna i medijska industrija trebala biti odvojena od individualne produktivnosti kako bi se osigurao temeljni prihod za sve građane.<blockquote> Industrije integriranog krajolika i nevidljive komande duguju mi ​​novac. Neću to prihvatiti osim ako ne mogu dobiti ono što mi se duguje. Cijelo vrijeme pojavljivao sam se na televiziji, u filmovima i na radiju kao prolaznik ili element krajolika, ali moj imidž nije bio nadoknađen... Budući da sam stvorio sve riječi ili izraze s visokim komunikacijskim učinkom u okolnim kafićima, trgovima, uglovima ulica i društvenim centrima koji su se pretvorili u snažne reklamne džinglove, a da nisam vidio ni novčića; moje ime i osoba Podaci su uvijek bili smješteni unutra Statistički podaci, prilagoditi potražnju, poboljšati marketinške strategije i poboljšati produktivnost tvrtke, na to više ne mogu biti ravnodušan, stalno nosim brendirane majice, ruksake, čarape, jakne, kupaće kostime, ručnike za reklame, ali moje tijelo ne služiti kao reklama Billboardi su plaćeni; za sve to i više, kombinirana industrija naočala mi duguje novac! Znam da kao pojedincu može biti teško izračunati koliko mi duguju. Ali to uopće nije potrebno, jer ja sam Luther Blissett, višestruki i višestruki. Industrija integriranog krajobraza duguje mi jer me je mnogo, i duguje mi jer me je mnogo. Iz ove perspektive možemo se složiti oko univerzalne naknade. Nećeš imati mira dok ne budem imao novca! Puno novca, jer ja sam puno: građanski dohodak za Luthera Blissetta!<ref>{{Citiranje časopisa|date=2011-01-01|title=Lots of Money Because I am Many: The Luther Blissett Project and the Multiple-Use Name Strategy|url=https://www.academia.edu/1082609/Lots_of_Money_Because_I_am_Many_The_Luther_Blissett_Project_and_the_Multiple_Use_Name_Strategy|journal=Cultural Activism|pages=76–77}}</ref></blockquote> == Izbor prijevara == * Siječanj 1995. – Harry Kipper, britanski [[Konceptualna umjetnost|konceptualni umjetnik]], nestaje na talijansko-slovenskoj granici dok je na brdskom biciklu obilazio Europu, navodno s ciljem da na karti kontinenta ucrta riječ ''UMJETNOST''. Žrtva podvale je poznata emisija o nestalima u udarnom terminu talijanske državne televizije. Poslali su TV ekipu da traži osobu koja nikada nije postojala. Idu čak do Londona, gdje se romanopisac Stewart Home i Richard Essex iz Londonskog psihogeografskog udruženja predstavljaju kao Kipperovi bliski prijatelji. Prijevara se nastavlja sve dok "Luther Blissett" ne preuzme odgovornost za nju.<ref>Cf. Felix Stalder, [http://felix.openflows.com/html/digital_identity.html "Digital Identities: Patterns in Information Flows"], Talk given at the Intermedia Departement, Academy of Fine Arts, Budapest, 22 February 2000.</ref><ref>Cf. [http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_/ai_n14132742 "A shopper's guide to cultural terrorism"], The Independent, 14 September 1997.</ref><ref>Cf. Craig McLean, [http://www.wumingfoundation.com/italiano/rassegna/word_magazine_q.html "It's A Funny Old Game: Footballer LUTHER BLISSETT has become a hero to Italian anarchists. Why?"], Word Magazine, April 2003.</ref> * Rujan 1994. – svibanj 1995. – U rujnu 1994., bolonjski radio počeo je emitirati Radio Blissett, kasnonoćnu emisiju u kojoj je bio različit broj Luthera Blissetta koji je "patrolirao" gradom pješice i zvao studio iz lokalnih telefonskih govornica. Inspiriran lettrističko-situacionističkim urbanim kretanjem ili dériveom – naizgled besciljnim lutanjem gradom u kojem psihogeografi idu u potragu za pojačanim emocionalnim iskustvima – Radio Blissett omogućio je igračima interakciju na daljinu u stvarnom vremenu. Slušatelji su također mogli nazvati od kuće i uputiti patrole na različite lokacije kako bi se pridružili ili stvorili neočekivane društvene događaje, uključujući gerilske kazališne intervencije, ulične zabave, trostrane nogometne utakmice i "psihičke napade" na javne zgrade i institucije. U proljeće 1995. eksperiment je ponovljen u Rimu, gdje je šire širenje grada zahtijevalo istovremenu upotrebu automobilskih patrola i mobilnih telefona. Emisija subotnje večeri, koja se emitirala na frekvencijama Radio Città Futura, sadržavala je psihičke napade na talijanski ured za autorska prava, ured za zapošljavanje i druge poluimprovizirane izravne akcije koje su kulminirale jednom od najpoznatijih epizoda Blissettovih. saga.<ref>Cfr. Marco Deseriis, [http://www.thething.it/snafu/pdfs/Deseriis_Blissett_Cultural_Activism.pdf "'Lots of Money Because I am Many:'The Luther Blissett Project and the Multiple-Use Name Strategy"], cit., pp. 72-73.</ref> * 17. lipnja 1995. – Nekoliko desetaka sudionika Rimskog radija Blissett ukrcalo se u noćni tramvaj na različitim uzastopnim stanicama. Na vozilu se odvijao ''rave party'' sve dok ga policija nije odlučila zaustaviti. Zatraženo da se iskrcaju i identificiraju, rejveri su odbili identificirati se osim višestrukim imenom. Uslijedio je nered u kojem je policija ispalila tri hica u zrak. Novinar za radio ''Citta Futura'' pratio je događaj svojim mobitelom prenoseći nerede i pucnjeve u radijskom programu. Radijski program izazvao je medijsku senzaciju.<ref>Cf. Wu Ming, [http://www.wumingfoundation.com/english/biography.html#nightbus "The Night Luther Blissett Hijacked A Bus in Rome"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080201162401/http://www.wumingfoundation.com/english/biography.html#nightbus |date=1. veljače 2008. }}, wumingfoundation.com, January 2008.</ref> * Lipanj 1995. – Loota je ženka [[Obična čimpanza|čimpanze]] čije će slike biti izložene na Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti. U kontekstu prijevare, Loota je opisana kao bivša žrtva sadističkih eksperimenata u [[Lijek|farmaceutskom]] laboratoriju. Majmuna je tada spasio Front za oslobođenje životinja, a kasnije je postao talentirani umjetnik. Neke su novine objavile događaj. Međutim, Loota nije postojala.<ref>Cf. [http://www.nycve.it/venezia-nelle-penne-di-luther-blissett/ "Venezia nelle penne di Luther Blissett"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722043620/http://www.nycve.it/venezia-nelle-penne-di-luther-blissett/|date=2011-07-22}}, NYCVE: Italian American Magazine, December 2008.</ref> * Studeni 1995. – Članak u časopisu " Workshop For A Non-Linear Architecture " ''Viscosity'' u kojem se navodi da je Zaklada K objavila 23-godišnji moratorij na "sve daljnje aktivnosti" nakon što su spalili milijun funti u gotovini na otoku Jura pripisuje se Lutheru Blissettu. * 1998. – 2000. – Godine 1998. talijanski umjetnički časopisi poput ''Teme Celeste'' i ''Flesh Arta'' počinju izvještavati o aktivnostima Darka Mavera, dosad nepoznatog radikalnog srpskog umjetnika performansa koji je širio hiperrealistične replike raskomadanih tijela u javnim prostorima i hotelskim sobama. diljem bivše Jugoslavije. Časopisi i web stranica pod nazivom "Free Art Campaign" izvještavaju da su srpske vlasti uhitile umjetnika zbog njegovih performansa, koji su trebali ponuditi oštru meditaciju o hiperstvarnosti i medijskoj reprezentaciji jugoslavenskih ratova. 30. travnja 1999. Free Art Campaign objavljuje da je Maver pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji u [[Podgorica|Podgorici]], Crna Gora. U ožujku 2000., nakon što su alternativni umjetnički prostori poput galerije Kapelica u [[Ljubljana|Ljubljani]], Forte Prenestino u [[Rim|Rimu]] i velikih umjetničkih mjesta poput [[Venecijanski bijenale|Venecijanskog bijenala]] posvetili retrospektive i odali počast umjetniku, projekt Luther Blissett, zajedno s novorođenom mrežnom umjetnošću kolektiv 0100101110101101.org, poručuju da je Darko Maver i sam umjetničko djelo.<ref>{{Citiranje weba|title=The Way of the Guerrilla|url=http://www.inenart.eu/?p=12004|access-date=10 October 2013|website=InEnArt}}</ref> * 2007. – Mjesec dana prije pojavljivanja na policama knjiga ''[[Harry Potter i Darovi smrti|Harryja Pottera i relikvija smrti]]'', poslan je e-mail na mailing listu ''Full Disclosure''.<ref>Article, Seclists.org, June 2007, webpage: [http://seclists.org/fulldisclosure/2007/Jun/0380.html SL8].</ref> U e-mailu je samoproglašena skupina katoličkih hakera navodno odala završetak knjige, izjavivši da su narušili računalne sustave [[Bloomsbury Publishing|Bloomsburyja]] (ekskluzivnog izdavača knjiga o Harryju Potteru) kako bi ga dobili. U e-poruci su citirane riječi Josepha Ratzingera protiv Harryja Pottera. Vijest je eskalirala s specijaliziranih popisa za informatičku sigurnost do glavnih medija, au otprilike 48 sati objavili su je [[CNN]], [[BBC]], [[Reuters]] i više od 9000 blogova (navedeno u tužbi). Tri dana nakon toga, Luther Blissett preuzeo je odgovornost za [[Hoax|prijevaru]] u javnom e-mailu u kojem je opisao kako se lako može manipulirati medijima i kako se to može koristiti u [[Psihološki rat|psihopsihološke]] svrhe.<ref>Article, Groups.Google.com, 2007, web: [http://groups.google.com/group/alt.fan.harry-potter/msg/9a04b6779b5a0c2f GGC-9a].</ref> Otkriće je ignorirala većina medija, uz značajnu iznimku Noticiasdota, koji je objavio intervju s Lutherom Blissettom.<ref>"Full Disclosure - Revelation", archives.neohapsis.com, 2007: [http://archives.neohapsis.com/archives/fulldisclosure/2007-06/0477.html NH477] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605013814/http://archives.neohapsis.com/archives/fulldisclosure/2007-06/0477.html|date=2011-06-05}}. </ref><ref>"T Hacker of Harry Potter case explains himself", Noticiasdot.com, 2 July 2007, webpage: [http://www.noticiasdot.com/wp2/2007/07/02/the-hacker-of-harry-potter-case-explains-himself-a-conversation-with-a-social-engineer/ ND-hacker].</ref> Psihološki poremećaj mogao bi biti uzrok pada dionica [[Bloomsbury Publishing|Bloomsbury Publishing PLC od]] 5 % koje kotiraju na Londonskoj burzi.<ref>Article, Finance.Yahoo.com, 2007, webpage: [http://uk.finance.yahoo.com/q/hp?s=BMY.L&b=19&a=05&c=2007&e=22&d=05&f=2007&g=d FYahoo-19] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315215807/http://uk.finance.yahoo.com/q/hp?s=BMY.L&b=19&a=05&c=2007&e=22&d=05&f=2007&g=d |date=15. ožujka 2012. }}.</ref> == ''Q'' == Roman Q, koji su napisala četiri člana LBP-a koji žive u Bologni (Roberto Bui, Giovanni Cattabriga, Federico Guglielmi i Luca Di Meo), poslužio je kao završni doprinos projektu i objavljen je u Italiji 1999. godine. Prevedeno na engleski, španjolski, njemački, nizozemski, francuski, portugalski, danski, poljski, grčki, češki, ruski, turski, baskijski, srpski i korejski. U kolovozu 2003. knjiga je nominirana za nagradu [[The Guardian|Guardianovu]] First Book Award.<ref>{{Citiranje novina|last=Arie|first=Sophie|last2=Ezard|first2=John|date=2003-08-28|title=From Watford striker to top novelist - but only the name's the same|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/uk/2003/aug/28/football.books1|access-date=2024-01-14|issn=0261-3077}}</ref> U siječnju 2000. godine, nakon "seppukua", autori "Q"-a formirali su novu grupu pod nazivom ''Wu Ming'' ([[Kineski jezik|kin]]. 无名, hrv. „bez imena” ili kin. 五名, hrv. „petorica”) i pod tim imenom objavili mnoge romane na više jezika i zemalja.<ref>{{Citiranje novina|date=2005-05-20|title=The concept of Cary|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/books/2005/may/21/highereducation.fiction|access-date=2024-01-14|issn=0261-3077}}</ref> == Pravi Luther Blissett == Višestruki identiteti nazvani su po nogometašu Lutheru Blissettu, koji je igrao za nogometni klub Watford i momčadi poput AC Milana 1980-ih. Posebno je popularan među talijanskim supkulturnim aktivistima i umjetnicima, vjerojatno zbog svoje povezanosti s Milanom. Glavnim novinarima ostaje nejasno zašto je grupa odabrala to ime (BBC je, na primjer, sugerirao da je Blissett, jedan od prvih crnih nogometaša koji je igrao u Italiji, možda odabran da progovori protiv izjave desničarskih ekstremista u zemlji).<ref>{{Citiranje weba|title=BBC News {{!}} Football {{!}} Luther Blisset - anarchist hero|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/293678.stm|access-date=2024-01-14|website=news.bbc.co.uk}}</ref> Također je sugerirano da je igrač Watforda koji je impresionirao AC Milan tijekom njihovog skautskog posjeta zapravo bio John Barnes, pri čemu su Blissetta pogrešno identificirali kao jednog od dva crna napadača kluba. Ako je to slučaj, organizacija može vidjeti ime kao referencu crvenog sleđa. Pravi Blissett od početka projekta zna da grupa nosi njegovo ime.<ref>{{Citiranje weba|title=The name of the footballer cited in literary mystery|url=https://www.lutherblissett.net/archive/405_en.html|url-status=live|access-date=2024-01-14|website=www.lutherblissett.net}}</ref> Međutim, prva su izvješća uvelike podijeljena oko toga uživa li on u pažnji koju zbog toga dobiva. Dana 30. lipnja 2004. pojavio se u britanskom televizijskom sportskom programu Fantasy Football League - Euro 2004, emitiranom na ITV-u, u šali raspravljajući o svojoj (navodnoj) umiješanosti u Luther Blisse Special plan. Nakon što je voditelj Frank Skinner pročitao stih iz prologa romana "Q" ("Novčić kraljevstva ludila visio je pred mojim prsima, podsjećajući me na vječne fluktuacije ljudske sudbine"), Blissett je izvukao ovo je Luther Blissett Talijanska knjiga Totò, Peppino e la guerra psichica (Toto, Peppino i rat uma), naširoko se citira u izvornom talijanskom tekstu: "Chiunque può essere Luther Blissett, semplicemente adottando il nome Luther Blissett" (Svatko tko usvoji ovo ime može postati Luther Blissett). Emisija je završila s voditeljem i gostima koji su jednoglasno rekli: "Ja sam Luther Blissett!" Dvije godine kasnije na YouTubeu su objavljeni najzanimljiviji dijelovi emitiranja.<ref>{{Citation|title=Luther Blissett fantasy footballer|url=https://www.youtube.com/watch?v=3bRuTkmTIjg|accessdate=2024-01-14|language=hr-HR}}</ref> == Djela == * ''Mind Invaders'' (talijanski, 1995). * ''Guy Debord è morto davvero'' (talijanski, 1995; englesko izdanje: ''Guy Debord is Really Dead'') * ''Totò, Peppino e la guerra psichica 2.0'' (Toto, Peppino i psihički rat), AAA izdanje, 1996., {{ISBN|88-86828-00-4}} * ''[[Green Apocalypse|Zelena apokalipsa]]'' (sa Stewartom Homeom, 1996.) * ''[[Anarchist Integralism|Anarhistički integralizam]]'' (1997.) * ''Handbuch der Kommunikationsguerilla'' ("Priručnik komunikacijskog borca", njemački, 1997., s autonome afrika gruppe i Sonjom Brünzels) * ''Q'' (talijanski, 1999.) * ''Luther Blissett – The Open Pop Star'' (talijanski, kompilacijski album elektroničke/eksperimentalne glazbe raznih izvođača iz 1999.) * ''Nevidljivi fakultet'' (2002.) * Brojni [[Programska podrška|softverski]] recepti u ''[[Python (programski jezik)|Python]] kuharici'' koju je uredio Alex Martelli, a objavili O'Reilly and Associates == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.lutherblissett.net Web stranica projekta Luther Blissett] (arhivi 1994. – 1999.) * [https://www.academia.edu/1082609/Lots_of_Money_Because_I_am_Many_The_Luther_Blissett_Project_and_the_Multiple-Use_Name_Strategy "Puno novca jer me je mnogo: projekt Luther Blissett i strategija višestruke upotrebe imena"] – esej Marca Deseriisa o nastanku, životu i smrti talijanskog projekta Luther Blissett. * Vrlo opširan i detaljan intervju s Wu Mingom 1 i Wu Mingom 2 (bivšim Blissettsom iz [[Bologna|Bologne]]) o projektu Luther Blissett, vodio ga je profesor Henry Jenkins i objavio ga na [http://www.henryjenkins.org svom blogu] u dva nastavka, [http://www.henryjenkins.org/2006/10/how_slapshot_inspired_a_cultur.html 1] i [http://www.henryjenkins.org/2006/10/how_slapshot_inspired_a_cultur_1.html 2]. * [http://www.wumingfoundation.com/english/englishmenu.htm Zaklada Wu Ming - autori Q. Luthera Blissetta] * [http://www.myspace.com/lutherblissett Luther Blissett Myspace stranica s intervjuom Blissett-to-Blissett na blogu] * [https://web.archive.org/web/20080210081721/http://lutherblissett.over-blog.com/ lutherblissett] – crtač stripova isprobava ime * Časopisi i knjige [http://grafton9.net Luthera Blissetta] koje je digitalizirao Archive Grafton9 besplatno su dostupni na archive.org {{GLAVNIRASPORED:Blissett, Luther (pseudonim)}} [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Pseudonim]] har4zzar8sd0e1xhkwe630vqp7fyi11 0 758717 7571492 7356579 2026-08-07T11:10:23Z Croxyz 205325 7571492 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Jugoslavenskog nogometnog saveza <br> 1. savezna liga | sezona = 1954./55. | država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | prvaci = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | promovirani = | degradirani = [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]]<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | broj klubova = 14 | kontinentalni kup1 = [[Kup prvaka 1955./56.|Kup prvaka]] | kvalifikanti kup1 = [[FK Partizan|Partizan]] | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 182 | golova = 630 | prosjek golova = | najbolji strijelac = 3 igrača s jednakim zaslugama | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = 2028000 | prethodna sezona = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] | sljedeća sezona = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] }} '''Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za sezonu 1954./55.''' bilo je dvadeset i šesto po redu najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, deveto poslijeratno. Novi prvak je postao hrvatski klub, [[HNK Split|Hajduk Split]]. Najbolji strijelci turnira bili su [[Predrag Marković (nogometaš)|Predrag Marković]] ([[OFK Beograd|BSK Beograd]]), [[Kosta Tomašević]] ([[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]) i [[Bernard Vukas]] ([[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]) s 20 golova. Doprvak je bio srbijanski klub, [[OFK Beograd|BSK Beograd]]. Iako je Hajduk bio taj koji je osvojio prvenstvo, [[FK Partizan|Partizan]], koji je osvojio peto mjesto, bio je pozvan da predstavlja Jugoslaviju u [[Kup prvaka 1955./56.|Kupu prvaka 1955./56.]] na nivijativu francuskih sportskih novina [[L'Équipe]].<ref>[https://web.archive.org/web/20190816175121/https://www.ilcalcioracconta.it/archivio/1/champions-league-1955-56-real-madrid Champions League 1955-56 - Real Madrid]</ref><ref>[http://www.strategija.org/prva-utakmica-kupa-sampiona/ Prva utakmica Kupa šampiona]</ref> == Sustav natjecanja == Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu. Prvakom je postala momčad koja je sakupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 2 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova). Pravila koje su određivala poredak na ljestvici su bila: 1) broj osvojenih bodova, 2) kvocijent golova. ==Formiranje lige== I u sezoni 1954./55. prva liga je brojala četrnaest ekipa a sačinjavali su je prvih dvanaest ekipa iz sezone 1953./54. kao i prve dve ekipe iz Druge savezne lige iz sezone 1953./54. * Iz [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]] natjecali su se ''Dinamo Zagreb, Partizan, Crvena zvezda, Hajduk Split, Vojvodina, Spartak Subotica, Sarajevo, BSK Beograd, Vardar Skoplje, Proleter Osijek, Lokomotiva Zagreb'' i ''Radnički Beograd'' * Iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Druge savezne lige]] plasirali su se ''Zagreb'' i ''Željezničar'' == Sudionici == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | * ''<small>nitko</small>'' | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Z)]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk (S)]] * [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva (Z)]] * [[NK Osijek|Proleter (O)]] * [[NK Zagreb|Zagreb]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | * [[FK Spartak Subotica|Spartak (S)]] * [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd|BSK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Beograd|Radnički (B)]] | * ''<small>nitko</small>'' | * ''<small>nitko</small>'' | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar (S)]] |- |} {{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=400 |places= {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.916667 |long=15.983333 |label=<small>Dinamo<br />Lokomotiva<br />Zagreb</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.619444 |long=16.431667 |label=<small>Hajduk</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.920556 |long=20.462222 |label=<small>Crvena zvezda<br />Partizan<br />BSK<br />Radnički</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.926111 |long=18.351667 |label=<small>Sarajevo<br />Željezničar</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.200278 |long=19.665556 |label=<small>Spartak</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.355 |long=19.844722 |label=<small>Vojvodina</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.088666 |long=21.4 |label=<small>Vardar</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.657531 |long=18.679589 |label=<small>Proleter</small>}} |caption=Približna lokacija klubova 1. savezne lige u sezoni 1954./55. }} * ''[[OFK Beograd|Beogradski SK]]'', [[Beograd]] * ''[[FK Crvena zvezda]]'', [[Beograd]] * ''[[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]]'', [[Zagreb]] * ''[[HNK Hajduk Split|NK Hajduk]]'', [[Split]] * ''[[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]]'', [[Zagreb]] * ''[[FK Partizan|JSD Partizan]]'', [[Beograd]] * ''[[NK Osijek|FK Proleter]]'', [[Osijek]] * ''[[FK Radnički Beograd|FK Radnički]]'', [[Beograd]] * ''[[FK Sarajevo]]'', [[Sarajevo]] * ''[[FK Spartak Subotica|FK Spartak]]'', [[Subotica]] * ''[[FK Vardar Skoplje|FK Vardar]]'', [[Skoplje]] * ''[[FK Vojvodina]]'', [[Novi Sad]] * ''[[NK Zagreb]]'', [[Zagreb]] * ''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]'', [[Sarajevo]] == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |26 |16 |6 |4 |69 |27 | 2,875 |38 |- |2. || [[OFK Beograd|BSK Beograd]] |26 |15 |6 |5 |61 |43 | 1,418 |36 |- |3. || [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |26 |14 |6 |6 |54 |49 | 1,102 |34 |- |4. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |26 |14 |5 |7 |57 |36 | 1,583 |33 |- style="background:#99CBFF;" |5. || [[FK Partizan|Partizan]] |26 |12 |6 |8 |58 |36 | 1,611 |30 |- |6. || [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina]] |26 |10 |9 |7 |48 |36 | 1,333 |29 |- |7. || [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |26 |11 |6 |9 |50 |36 | 1,388 |28 |- |8. || [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] |26 |10 |5 |11 |54 |57 | 0,947 |25 |- |9. || [[NK Zagreb|Zagreb]] |26 |9 |6 |11 |34 |44 | 0,772 |24 |- |10. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] |26 |9 |4 |13 |34 |42 | 0,809 |22 |- |11. || [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] |26 |8 |3 |15 |34 |52 | 0,653 |19 |- |12. || [[NK Osijek|Proleter Osijek]] |26 |6 |7 |13 |29 |51 | 0,568 |19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |26 |5 |8 |13 |24 |41 | 0,585 |18 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |26 |3 |3 |20 |25 |81 | 0,308 |9 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref> [https://web.archive.org/web/20160406165922/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/15-1954-1955 exyufudbal.in.rs - tabele]</ref> </small> |} * Hajduk Split je prvak Jugoslavije * Partizan je primljen (po pozivu) u [[Kup prvaka 1955./56.|Kupu prvaka]] * Vardar Skoplje i Lokomotiva Zagreb ispali su u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|Drugu saveznu ligu]] == Rezultati == {| class="wikitable" style="text-align:center" |colspan="2" style="width:200px;" | 1954./55.<ref>[https://web.archive.org/web/20160326222254/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/150-1954-1955 exyufudbal.in.rs – rezultati]</ref> ! HAJ ! BSK ! DIN ! C.Z ! PAR ! VOJ ! SAR ! SPA ! ZAG ! RAD ! ŽEL ! PRO ! VAR ! LOK |- | 1. ||style="text-align:left;"| Hajduk Split |style="background:#DCDCDC;"| || 6:2 || 1:1 || 4:1 || 2:1 || 2:1 || 0:1 || 4:1 || 4:0 || 5:1 || 1:0 || 5:3 || 6:0 || 7:0 |- | 2. ||style="text-align:left;"| BSK Beograd || 0:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 3:5 || 2:1 || 1:1 || 2:2 || 3:1 || 4:3 || 5:2 || 0:1 || 1:0 || 3:1 || 0:2 || 2:1 |- | 3. ||style="text-align:left;"| Dinamo Zagreb || 0:6 || 3:3 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:3 || 4:3 || 3:1 || 2:2 || 3:1 || 2:2 || 2:1 || 2:1 || 1:1 || 3:0 || 3:3 |- | 4. ||style="text-align:left;"| Crvena zvezda || 2:2 || 1:3 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:1 || 2:2 || 1:3 || 2:0 || 1:1 || 2:0 || 6:1 || 3:1 || 3:1 || 4:0 |- | 5. ||style="text-align:left;"| Partizan || 0:1 || 0:3 || 3:2 || 1:4 |style="background:#DCDCDC;"| || 0:0 || 3:0 || 5:0 || 1:3 || 7:0 || 3:1 || 2:2 || 3:0 || 2:3 |- | 6. ||style="text-align:left;"| Vojvodina || 1:1 || 4:2 || 0:1 || 3:2 || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 3:1 || 6:3 || 0:1 || 2:5 || 0:0 || 1:1 || 2:1 || 4:1 |- | 7. ||style="text-align:left;"| Sarajevo || 3:1 || 0:2 || 2:0 || 2:0 || 1:3 || 1:3 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:2 || 3:1 || 1:0 || 2:3 || 5:0 || 0:0 || 8:0 |- | 8. ||style="text-align:left;"| Spartak Subotica || 4:3 || 2:2 || 4:1 || 2:0 || 0:3 || 0:3 || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:1 || 0:1 || 4:1 || 0:1 || 1:1 || 6:1 |- | 9. ||style="text-align:left;"| Zagreb || 0:0 || 1:3 || 1:2 || 2:4 || 1:1 || 2:1 || 2:1 || 2:3 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:1 || 2:1 || 1:0 || 3:1 || 2:0 |- | 10. ||style="text-align:left;"| Radnički Beograd || 0:1 || 2:2 || 1:2 || 0:0 || 2:3 || 0:0 || 3:1 || 2:0 || 1:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 1:1 || 3:4 || 2:1 || 4:0 |- | 11. ||style="text-align:left;"| Željezničar || 3:2 || 0:2 || 3:5 || 1:2 || 1:3 || 1:0 || 1:6 || 2:3 || 5:1 || 2:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 0:0 || 2:1 || 3:1 |- | 12. ||style="text-align:left;"| Proleter Osijek || 0:0 || 1:2 || 1:2 || 3:5 || 2:5 || 1:2 || 0:0 || 0:5 || 1:0 || 1:0 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 0:1 || 3:2 |- | 13. ||style="text-align:left;"| Vardar Skoplje || 1:2 || 2:4 || 1:2 || 0:0 || 0:0 || 2:2 || 1:1 || 2:2 || 0:0 || 0:2 || 1:0 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 3:0 |- | 14. ||style="text-align:left;"| Lokomotiva Zagreb || 1:3 || 1:5 || 0:1 || 0:4 || 0:3 || 0:4 || 1:2 || 4:5 || 1:1 || 2:0 || 0:1 || 1:1 || 1:0 |style="background:#DCDCDC;"| |} ''28. srpnja 1954. Ligaška komisija FSJ izvlačila je brojeve svih klubova kockom, a zatim je preko Bergerovih tablica odredila parove za sva ovosezonska prvenstva. Na redovnoj konferenciji Lige klubova održanoj 8. kolovoza 1954. izvršene su korekcije (zamjena domaćinstva) za pojedine parove.''<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/06/GODISNJAK-1954-55.pdf historical-lineups.com: Godisnjak 1954./55.]</ref> {{Col-begin}} {{Col-3}} <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">1. kolo</span></p> <p>28. 8. 1954.</p> <p>Radnički (B) – Proleter (O) 3:4 (3:3)</p> <p>29. 8. 1954.</p> <p>Crvena zvezda – Hajduk 2:2 (1:1)</p> <p>Vojvodina – Zagreb 0:1 (0:0)</p> <p>Željezničar – Dinamo 3:5 (1:4)</p> <p>Lokomotiva – BSK 1:5 (1:4)</p> <p>Vardar – Sarajevo 1:1 (1:0)</p> <p>Spartak – Partizan 0:3 (0:3)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">2. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">11. 9. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Radnički (B) 2:1 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">12. 9. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Željezničar 3:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Vardar 3:1 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – BSK 1:3 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Proleter (O) 5:3 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Lokomotiva 6:1 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Vojvodina 1:3 (0:2)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">3. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">19. 9. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Hajduk 1:2 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Crvena zvezda 3:2 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Sarajevo 3:1 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Spartak 2:3 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Lokomotiva 3:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Partizan 2:3 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Dinamo 1:2 (0:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">4. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">26. 9. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Željezničar 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Radnički (B) 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">3. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Spartak 2:2 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">10. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Vojvodina 2:2 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">27. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Dinamo 1:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Crvena zvezda 2:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">28. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Proleter (O) 2:2 (2:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">5. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">10. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Sarajevo 1:6 (0:3)</p> <p style="text-align: justify;">13. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Zagreb 1:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Vardar 0:2 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Partizan 4:3 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Crvena zvezda 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Hajduk 1:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Lokomotiva 3:2</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">6. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">23. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Dinamo 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Spartak 2:2 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">24. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Željezničar 6:1 (3:0)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Vojvodina 2:2 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Partizan 2:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Radnički (B) 1:0 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Proleter 1:0 (0:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">7. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">31. 10. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – BSK 6:2 (2:2)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Vojvodina 0:3 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Vardar 2:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Crvena zvezda 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Lokomotiva 2:3 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Sarajevo 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Zagreb 2:2 (1:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">8. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">7. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Dinamo 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Radnički (B) 0:2 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Željezničar 0:0</p> <p style="text-align: justify;">10. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Proleter (O) 3:0 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Spartak 4:3 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Partizan 1;1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Lokomotiva 7:0 (2:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">9. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">13. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Lokomotiva 1:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">14. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Vojvodina 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Sarajevo 3:0 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Hajduk 4:3 (2:3)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Vardar 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Crvena zvezda 2:3 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – BSK 0:2 (0:2)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">10. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">20. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Radnički (B) 0:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">21. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Partizan 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Hajduk 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Lokomotiva 8:0 (4:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Dinamo 1:2 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Proleter (O) 1:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Željezničar 4:1 (3:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">11. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">28. 11. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Vojvodina 3:1 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Željezničar 1:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Spartak 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – BSK 1:2 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Zagreb 3:1 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">2. 12. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Vardar 3:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Crvena zvezda 0:4 (0:1)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">12. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">5. 12. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Dinamo 3:5 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Sarajevo 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Radnički (B) 2:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Vardar 1:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Partizan 1:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Proleter (O) 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Zagreb 1:1 (0:1)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">13. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">8. 12. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Vardar 3:1 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">12. 12. 1954.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – BSK 0:3 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Crvena zvezda 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Hajduk 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Željezničar 2:0 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Lokomotiva 4:1 (3:1)</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Spartak 3:1 (1:1)</p> {{col-3}} <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">14. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">12. 3. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Željezničar 2:1 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">13. 3. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Crvena zvezda 4:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Vardar 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Vojvodina 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Radnički (B) 1:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Spartak 5:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Lokomotiva 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">15. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">20. 3. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Dinamo 1:2 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Hajduk 0:0</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Zagreb 5:2 (3:0)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Spartak 4:5 (2:3)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Partizan 1:3 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Crvena zvezda 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Sarajevo 3:1 (1:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">16. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">26. 3. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Radnički (B) 7:0 (4:0)</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Proleter (O) 1:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">27. 3. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Vojvodina 2:2 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Zagreb 2:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – BSK 0:2 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Željezničar 0:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Vardar 6:0 (2:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">17. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">3. 4. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Hajduk 0:6 (0:3)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Crvena zvezda 3:1 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Zagreb 5:1 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Sarajevo 1:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Lokomotiva 4:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Partizan 2:5 (0:3)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Vardar 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">18. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">17. 4. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Spartak 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – BSK 2:4 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Vojvodina 2:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Proleter (O) 1:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Radnički (B) 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Sarajevo 3:2 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">21. 4. 1957.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Dinamo 3:2 (1:1)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">19. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">23. 4. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Sarajevo 3:1 (3:1)</p> <p style="text-align: justify;">24. 4. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Hajduk 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – BSK 4:2 (4:0)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Crvena zvezda 1:2 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Lokomotiva 3:3 (2:2)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Vardar 1:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Zagreb 1:0 (1:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">20. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">7. 5. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Radnički (B) 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Dinamo 1:2 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">8. 5. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Hajduk 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Željezničar 1:0 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Partizan 0:3 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Proleter (O) 5:0 (4:0)</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Spartak 6:3 (4:2)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">21. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">18. 5. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Zagreb 1:3 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Vardar 2:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Vojvodina 1:0 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Sarajevo 2:2 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Hajduk 1:3 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – BSK 2:2 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Crvena zvezda 3:5 (1:2)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">22. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">22. 5. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Željezničar 1:0 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Zagreb 0:1 (0:2)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Proleter (O) 2:0 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">28. 5. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo – Partizan 1:3 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">2. 6. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Radnički (B) 2:5 (0:3)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Spartak 4:1 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Dinamo 2:0 (1:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">23. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">29. 5. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – BSK 2:2 (2:1)</p> <p style="text-align: justify;">8. 6. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Spartak 2:3 (0:3)</p> <p style="text-align: justify;">Lokomotiva – Sarajevo 1:2 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Crvena zvezda 1:4 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">Hajduk – Zagreb 4:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Vojvodina 1:2 (1:2)</p> <p style="text-align: justify;">9. 6. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo – Vardar 3:0 (2:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">24. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">5. 6. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Vojvodina – Dinamo 0:1 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Sarajevo 2:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar – Hajduk 3:2 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">Spartak – Radnički (B) 0:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">BSK – Proleter (O) 3:1 (3:1)</p> <p style="text-align: justify;">Vardar – Partizan 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda – Lokomotiva 4:0 (3:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">25. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">11. 6. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Zagreb – Crvena zvezda 2:4 (0:3)</p> <p style="text-align: justify;">12. 6. 1955.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan – Vojvodina 0:0</p> <p style="text-align: justify;">Radnički (B) – Željezničar 1:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">Proleter (O) – Spartak 0:5 (0:4)</p> <p>Sarajevo – Hajduk 3:1 (3:1)</p> <p>Dinamo – BSK 3:3 (1:2)</p> <p>14. 6. 1955.</p> <p>Vardar – Lokomotiva 3:0 (2:0)</p> <p style="text-align: center;"><span style="text-decoration: underline;">26. kolo</span></p> <p>18. 6. 1955.</p> <p>Crvena zvezda – Sarajevo 1:3 (1:1)</p> <p>19. 6. 1955.</p> <p>Hajduk – Radnički (B) 5:1 (2:0)</p> <p>Lokomotiva – Vojvodina 0:4 (0:3)</p> <p>Željezničar – Proleter (O) 0:0</p> <p>Vardar – Zagreb 0:0</p> <p>Spartak – Dinamo 4:1 (3:1)</p> <p>BSK – Partizan 1:1 (0:0)</p> {{Col-end}} == Prvaci == [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>Trener: [[Aleksandar Tomašević]]. Popis igrača s brojem odigranih ligaških utakmica i brojem postignutih ligaških pogodaka: <br> [[Davor Grčić]] (26/1)<br> [[Slavko Luštica]] (26/1)<br> [[Bernard Vukas]] (26/20)<br> [[Joško Vidošević]] (26/18)<br> [[Ljubomir Kokeza]] (25/0)<br> [[Sulejman Rebac]] (23/9)<br> [[Vladimir Schönauer]] (22/7)<br> [[Frane Matošić]] (21/8)<br> [[Vladimir Beara]] (20/0)<br> [[Božo Broketa]] (20/1)<br> [[Lenko Grčić]] (20/0)<br> [[Nikola Radović]] (20/1)<br> [[Ante Vulić]] (6/0)<br> [[Bogdan Kragić]] (3/3)<br> [[Davor Benčić]] (1/0)<br> [[Leo Dadić]] (1/0) == Statistika == === Ljestvica strijelaca === Pri jednakom broju pogodaka igrači su poredani abecedno. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Pl. ! style="width:150px;"| Ime ! Klub ! Pogodaka |- |rowspan="3"|1. |align="left"| [[Predrag Marković (nogometaš)|Predrag Marković]] |align="left"| [[OFK Beograd|BSK Beograd]] |rowspan="3"|20 |- |align="left"| [[Kosta Tomašević]] |align="left"| [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] |- |align="left"| [[Bernard Vukas]] |align="left"| [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |- |rowspan="1"|4. |align="left"| [[Joško Vidošević]] |align="left"| [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |18 |- |rowspan="1"|5. |align="left"| [[Stjepan Bobek]] |align="left"| [[FK Partizan|Partizan]] |16 |- |rowspan="2"|6. |align="left"| [[Aleksandar Benko]] |align="left"| [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rowspan="2"|15 |- |align="left"| [[Tihomir Ognjanov]] |align="left"| [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] |- |rowspan="3"|8. |align="left"| [[Ilijas Pašić]] |align="left"| [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |rowspan="3"|14 |- |align="left"| [[Ivan Toplak]] |align="left"| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- |align="left"| [[Todor Veselinović]] |align="left"| [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina]] |} Izvori:<ref>{{Citiranje weba |url=http://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/4/ |title=sportnet.rtl.hr |access-date=29. siječnja 2024. |archive-date=2. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190802142200/https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/4/ |url-status=dead}}</ref> === Broj gledatelja i golova === {| class="wikitable" style="text-align:right" !colspan="3"|Jesenski dio !!&nbsp; !!colspan="3"| Proljetni dio |- !Kolo !!Golova !!Gledatelja !!&nbsp; !!Kolo !!Golova !!Gledatelja |- |'''I.''' ||31 ||87.000 ||&nbsp; ||'''XIV.''' ||20 ||86.000 |- |'''II.''' ||34 ||73.500 ||&nbsp; ||'''XV.''' ||27 ||100.000 |- |'''III.''' ||29 ||78.500 ||&nbsp; ||'''XVI.''' ||25 ||93.000 |- |'''IV.''' ||22 ||57.000 ||&nbsp; ||'''XVII.''' ||32 ||130.000 |- |'''V.''' ||26 ||56.000 ||&nbsp; ||'''XVIII.''' ||26 ||113.000 |- |'''VI.''' ||21 ||74.000 ||&nbsp; ||'''XIX.''' ||23 ||102.000 |- |'''VII.''' ||23 ||74.500 ||&nbsp; ||'''XX.''' ||23 ||74.000 |- |'''VIII.''' ||23 ||71.000 ||&nbsp; ||'''XXI.''' ||28 ||75.500 |- |'''IX.''' ||20 ||58.000 ||&nbsp; ||'''XXII.''' ||23 ||63.500 |- |'''X.''' ||22 ||61.500 ||&nbsp; ||'''XXIII.''' ||27 ||81.500 |- |'''XI.''' ||21 ||44.000 ||&nbsp; ||'''XXIV.''' ||18 ||71.000 |- |'''XII.''' ||18 ||69.500 ||&nbsp; ||'''XXV.''' ||26 ||84.000 |- |'''XIII.''' ||21 ||71.000 ||&nbsp; ||'''XXVI.''' ||21 ||79.000 |- !colspan="7"| Ukupno:<br />630 golova (3,46 po utakmici)<br />2.028.000 gledatelja (11.143 po utakmici) |- |colspan="7" align="left"|<small> Izvori:<ref> [https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1954-1955.pdf historical-lineups.com]</ref> </small> |} == Izvori == *(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joegtops.html RSSSF: Yugoslavia List of Topscorers] *(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html RSSSF: Yugoslavia List of Final Tables] {{izvori}} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|Druga savezna liga 1954./55.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1954./55.|Treći rang prvenstva Jugoslavije 1954./55.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[https://eu-football.info/_tournament.php?id=4018 Eu-football.info] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201944-1955.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1945.-1955.] *[https://www.historical-lineups.com/ www.historical-lineups.com] **[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/06/GODISNJAK-1954-55.pdf Godišnjak] **[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/06/Teams-10.pdf Klubovi] **[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1954-1955.pdf Statistika 1952-1955] *[https://web.archive.org/web/20160406165922/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/15-1954-1955 exyufudbal.in.rs : tabele] *[https://web.archive.org/web/20160326222254/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/150-1954-1955 exyufudbal.in.rs : rezultati] {{1.Jugoslavenska nogometna liga}} [[Kategorija:Prva savezna nogometna liga Jugoslavije|1954./55.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1954./55.| 1]] ib9qa39imks0a4bi8guycwfcsfn12ni 0 758822 7571251 7238903 2026-08-06T22:45:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571251 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Nova Gradiška | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Nova Gradiška" | nadimak = | godina osnivanja = 1983. | sjedište = Trg kralja Tomislava 5/1, 35 400 [[Nova Gradiška]] | borilište = kuglana ''"Exit"'', [[Nova Gradiška]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Istok (III.) }} '''Kuglački klub "Nova Gradiška"''' ('''''KK "Nova Gradiška"; K.K. "Nova Gradiška"; Nova Gradiška''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], [[Brodsko-posavska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2023./24. klub se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Istok"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''K.K. "Nova Gradiška"''''' je osnovan 1983. godine. Od početka 2010.-ih se pretežno natječe u ligama [[kuglanje|kuglačke]] regije ''"istok"''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL - Istok * prvaci: 2015./16. (''Zona Požega''), 2018./19. (''Zona Požega'') * drugoplasirani: 2014./15. (''Zona Požega''), 2017./18. (''Zona Požega'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Nova Gradiška |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||2 ||7 ||127 ||81 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||118 ||58 ||38 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||9. ||10 ||18 ||6 ||0 ||12 ||56.5 ||87.5 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||2 ||4 ||93.5 ||50.5 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HKL - Istok - Zona Požega || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||0 ||2 ||104 ||40 ||32 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||5. ||12 ||22 ||10 ||3 ||9 ||91.5 ||84.5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||''8. ||12 ||''6 ||''3 ||''0 ||''3 ||''22.5 ||''25.5 ||''6 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||6. ||12 ||22 ||10 ||1 ||11 ||89 ||87 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL - Istok || ||4. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||94 ||82 ||24 || || |- |2023./24. ||III. ||2. HKL - Istok || || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Nova Gradiška]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/80 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Nova Gradiška - 810080''] * [https://www.kuglacki-savez-os.hr/searched/Nova-Gradiska-8-377-0-10000/ kuglacki-savez-os.hr, ''Nova Gradiška''] * [https://kuglanje-sb.com/?sezona=4&liga=8&action=klub&klub_id=31 kuglanje-sb.com, ''K.K. Nova Gradiška''] * [https://www.facebook.com/KuglanaEXIT.hr/?locale=hr_HR ''Kuglana EXIT'', facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-nova-gradiska/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB NOVA GRADIŠKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240131071359/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-nova-gradiska/ |date=31. siječnja 2024. }} * [https://radiong.hr/tag/kuglacki-klub-nova-gradiska/ radiong.hr, ''Oznaka: Kuglački klub “Nova Gradiška”''] * [https://radiong.hr/kategorija/sport/kuglanje/ radiong.hr, ''Kuglanje''] == Izvori == <small> * [https://radiong.hr/4642-2/ radiong.hr, ''Nakon više od 25. godina gradski kuglački derbi!''], objavljeno 20. studenog 2015., pristupljeno 31. siječnja 2024. * [https://ssng.hr/udruge/ ssng.hr, ''Savez športova Nove Gradiške / Udruge''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240303111543/https://ssng.hr/udruge/ |date=3. ožujka 2024. }}, pristupljeno 31. siječnja 2024. * [https://www.zsuis-bpz.hr/clanice/ zsuis-bpz.hr, ''Zajednica športskih udruga i saveza Brodsko-posavske županije / Članice''], pristupljeno 31. siječnja 2024. * [https://www.poslovna.hr/lite/k-k-nova-gradiska/181335/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB NOVA GRADIŠKA] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kknova-gradiska/Detaljno/589461 fininfo.hr, K.K."NOVA GRADIŠKA"] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Nova Gradiška, kuglanje}} [[Kategorija:Hrvatski kuglački klubovi]] [[Kategorija:Nova Gradiška]] [[Kategorija:Športski klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] grkg1itz262j57ca9670dam6qzkotbt 0 762349 7571298 7471977 2026-08-06T23:56:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571298 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Zabok | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub Frozy Zabok | nadimak = | godina osnivanja = 2006. | sjedište = Matije Gupca 248, 49 210 [[Zabok]] | borilište = kuglana ''"ZIVT"'', [[Zabok]] | navijači =Okruglaši | predsjednik =Filip Sedlar | trener =Ira Šutina | liga = Muški 1. HKL - Sjever (II.), Žene 2. HKL - Sjever (II.) |kapetan=Martin Huis i Klara Sedlar}} '''Kuglački klub Frozy Zabok''' ('''''KGK Frozy Zabok''''') je [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Zabok]]a koji ima mušku i žensku ekipu, [[Krapinsko-zagorska županija]]. [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2023./24. klub se natjecao u ''"1. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever"'', ligi drugog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''Kuglački klub "Zabok"''''' je osnovan 2006. godine. Prethodni kuglački klub u [[Zabok]]u je bila ''"Mladost"'' (osnovana 1952., godina, obnova rada 1976.). ''KGK "Zabok"'' se ligaški natječe u ligama kuglačke regije ''"Sjever"''. Ženska selekcija je djelovala u sezonama 2013/14 i 2014/15 da bi se ponovo oformirala za sezonu 2024/25. == Uspjesi == * prvaci 2.HKL Sjever: 2019./20. * prvakinje 2. HKL Sjever: 2024./25. * prvaci 1.HKL Sjever: 2024./25.{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Osvajačice kupa RH: 2024./25. === Ekipno === Ženska ekipa je u sezoni 2024./25. osvojila ženski kup Hrvatske održan u Osijeku tako da je u finalu pobjedila ekipu Mlake rezultatom 5:3 uz srušeni rekord kuglane od 3571 čunj. === Pojedinačno === Bruno Pavrlišak je osvojio prvenstvo Hrvatske u sprintu za sezonu 2023./24., u finalu pobjedivši klupskog kolegu Filipa Sedlara. Klara Sedlar je osvojila pojedinačno prvenstvo Hrvatske za sezonu 2024./25., u finalu pobjedivši najbolju igračicu HEP super lige Mateu Juričić. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Zabok |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. HKL - Sjever – Varaždin || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 || || || ||118.5 ||57.5 ||34 || || |- |2011./12. || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||2. HKL - Sjever || ||5. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||94 ||82 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||2. HKL - Sjever || ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||86 ||90 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL - Sjever || ||7. ||12 ||22 ||8 ||3 ||11 ||84 ||92 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL - Sjever || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||0 ||7 ||108 ||68 ||30 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||84 ||92 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||9. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||74 ||102 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||11. ||12 ||22 ||6 ||0 ||16 ||64 ||112 ||12 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL - Sjever || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||16 ||1 ||1 ||101.5 ||42.5 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||''9 ||12 ||''9 ||''2 ||''1 ||''6 ||''28 ||''44 ||''5 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||7. ||11 ||20 ||9 ||1 ||10 ||77.5 ||82.5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||II. ||1. B HKL - Sjever || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||12 ||5 ||5 ||96 ||80 ||29 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2023./24.|2023./24.]] ||II. ||1. HKL - Sjever || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||11 (12) ||20 ||13 ||1 ||6 ||100 ||60 ||27 || || |- | 2024./25.|| II.|| 1. HKL - Sjever|| || 1.|| 12|| 22|| 16|| 3|| 3|| 112|| 64|| 35|| || |- |2024./25. |II. |2. HKL - Sjever Ž | |1. |12 |22 |21 |0 |1 |159 |17 |42 | | |} ; Druga momčad {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Zabok II |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL - Sjever – Varaždin || ||11. ||13 ||24 ||7 ||3 ||14 ||79 ||113 ||17 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Zabok]] == Vanjske poveznice == * [https://kuglanazivt.eu/ kuglanazivt.eu] * [https://www.facebook.com/KgkZabok/?locale=hr_HR ''Kuglački klub "Zabok" Zabok'', facebook stranica] * [https://www.instagram.com/kgkzabok/ ''Kuglački Klub Zabok'', instagram stranica] * [https://www.findglocal.com/HR/Zabok/552444681521731/Kugla%C4%8Dki-klub-%22Zabok%22-Zabok findglocal.com, ''Kuglački klub "Zabok" Zabok''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/141 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Zabok - 810143''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglane/26 kuglanje.hr, ''ZIVT''] * [https://sz-zabok.hr/ sz-zabok.hr, ''Sportska zajednica grada Zaboka''] * [https://sz-zabok.hr/kgk-zabok/ sz-zabok.hr, ''Kuglački klub Zabok''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == * Branko Piljek: ''Monografija zagorskog sporta '', Zabok, 2011., {{ISBN|978-953-56575-0-7}}, str. 29 * [https://www.poslovna.hr/lite/kgk-zabok-zabok/936388/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB ZABOK ZABOK] * [https://search.bisnode.hr/hr/992355/kgk-zabok-zabok/ bisnode.hr, KUGLAČKI KLUB "ZABOK" ZABOK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240330155246/https://search.bisnode.hr/hr/992355/kgk-zabok-zabok/ |date=30. ožujka 2024. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kgk-zabok-zabok/Detaljno/575787 fininf.hr, KGK "ZABOK" ZABOK] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Zabok, KGK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Krapinsko-zagorskoj županiji]] [[Kategorija:Zabok]] n8y6m31da7uvh4x36kufx20abyb38dc 0 764293 7571440 7565161 2026-08-07T09:19:02Z Argo Navis 852 7571440 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zelena kozica | status = VU | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 12 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Cyanoramphus unicolor'' |volume=2016 |page=e.T22685162A93061319 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22685162A93061319.en |access-date=12 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A2 | status2_sistem = CITES | status2_ref = <ref>{{Cite web|title=Appendices {{!}} CITES|url=https://cites.org/eng/app/appendices.php|access-date=2022-01-14|website=cites.org}}</ref> | slika = Antipodes Island Parakeet.jpg | slika_opis = | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[papigašice|Psittaciformes]] | familia = [[Psittaculidae]] | genus = ''[[Cyanoramphus]]'' | species = '''''C. unicolor''''' | dvoimeno = ''Cyanoramphus unicolor'' | dvoimeno_autorstvo= ([[Edward Lear|Lear]], 1831.) }} '''Zelena kozica''' ({{Lat.|Cyanoramphus unicolor}}) je papiga iz porodice [[Psittaculidae]] koja je endemična za [[Novi Zeland|novozelandsko]] [[Novozelandska subantarktička otočja|subantarktičko]] [[otočje Antipodes]]. To je jedna od dvije vrste papiga koje se nalaze na otocima i jedna od samo pet prizemnih papiga na svijetu. To su dugovječne ptice koje mogu živjeti i do 10 godina starosti, ali uvođenje miševa koji se natječu s njima za hranu predstavljalo je prijetnju njihovom opstanku na otočju Antipodes sve dok miševi nisu uspješno iskorijenjeni s otočja 2016. (potvrđeno 2018).<ref>{{Citiranje weba |url=https://library.sprep.org/sites/default/files/2021-07/eradication-mice-new-zealand.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=2. svibnja 2024. |archive-date=1. ožujka 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260301014909/https://library.sprep.org/sites/default/files/2021-07/eradication-mice-new-zealand.pdf |url-status=dead }}</ref> Neobično za papige, one ponekad plijene druge ptice, što je osobina koju dijeli još jedna novozelandska papiga, [[Kea (papiga)|kea]]. == Taksonomija == Zelenu kozicu prikazao je 1831. engleski umjetnik [[Edward Lear|Edwarda Leara]] u njegovim ''[[Ilustracije obitelji Psittacidae ili papiga|Ilustracijama obitelji Psittacidae, ili Papige]]''. Lear je koristio uobičajeni naziv "Uniformni papagaj" i skovao [[Dvojno nazivlje|binomno ime]] ''Platycercus unicolor''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Lear|first=Edward|url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/40634405|title=Illustrations of the Family of Psittacidae, or Parrots|publisher=Published by the author|year=1831|location=London|at=Plate 25|author-link=Edward Lear}}</ref> Vrsta je sada smještena u [[Rod (taksonomija)|rod]] ''[[Cyanoramphus]]'' koji je 1854. uveo francuski ornitolog [[Charles Lucien Bonaparte]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bonaparte|first=Charles Lucien|author-link=Charles Lucien Bonaparte|year=1854|title=Tableau des perroquets|url=https://biodiversitylibrary.org/page/13681224|journal=Revue et Magasin de Zoologie Pure et Appliquée|series=2nd series|volume=6|pages=145–158 [153]}}</ref><ref name="ioc">{{Citiranje weba|year=2020|editor-last=Gill|editor-first=Frank|editor-link=Frank Gill (ornitolog)|editor2-last=Donsker|editor2-first=David|editor3-last=Rasmussen|editor3-first=Pamela|editor3-link=Pamela Rasmussen|title=Parrots, cockatoos|url=https://www.worldbirdnames.org/bow/parrots/|access-date=24 February 2020|website=IOC World Bird List Version 10.1|publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> Njegov najbliži srodnik je [[Reischekov papagaj|Cyanoramphus hochstetteri]], koji također živi na otočju Antipodes. Ostale srodne vrste su [[Kozica (papiga)|kozica]] (''Cyanoramphus cookii''), [[crnoglava kozica]] (''Cyanoramphus ulietanus'') i [[čatamska kozica]] (''Cyanoramphus forbesi''). == Opis == [[Datoteka:Cyanoramphus_unicolor_-Platycercus_unicolor_Uniform_Parrakeet_-by_Edward_Lear_1812-1888.jpg|alt=Illustration of Antipodes Parakeet by Edward Lear (1812-1888).|lijevo|mini| Ilustracija ''papagaja antipoda'' [[Edward Lear|Edwarda Leara]] (1812.-1888.).]]To je najveća vrsta u [[Rod (taksonomija)|rodu]] ''[[Cyanoramphus]]'' duga 30 cm.<ref>{{Citiranje knjige|last=Forshaw|first=Joseph M.|url=https://archive.org/details/parrotsofworldid0000fors|title=Parrots of the World; an Identification Guide|publisher=[[Princeton University Press]]|others=Illustrated by [[Frank Knight (umjetnik)|Frank Knight]]|year=2006|isbn=0-691-09251-6|page=Plate 59|author-link=Joseph Forshaw|url-access=registration}}</ref> Stvara prodoran zvuk ''kok-kok-kok-kok''. == Rasprostranjenost i stanište == Zelena kozica je vrsta endem [[Otočje Antipodes|otočja Antipodes]]. Česta je na glavnom otoku Antipodes, ali su rjeđi na manjim otocima u skupini kao što je [[Bollons]]. Žive u vrlo malom broju na otoku Leeward, gdje žive samo u području od 0,1 četvornog kilometra. Zelena kozica također živi na otočiću [[Archway]], površine 0,1km². == Ponašanje i ekologija == Ovi papagaji jedu lišće, pupoljke, travu i stabljike grmova, a ponekad se hrane i sjemenkama i cvijećem te će loviti mrtve morske ptice. Zelena kozica također [[Predacija|lovi]] [[Sivoleđa burnica|sivoleđe burnice]] ('''''Garrodia nereis'''''), ulazeći u jazbine kako bi ubili odrasle jedinke u inkubaciji, čak i kopaju po ulazu ako je premalen.<ref>Greene, T. (1999) "[http://www.notornis.org.nz/free_issues/Notornis_46-1999/Notornis_46_2_301.pdf#search=%22storm-petrel%22 Aspects of the ecology of Antipodes Parakeet ( ''Cyanoramphus unicolor'') and Reischek's Parakeet ( ''C. novaezelandiae hochstetten'') on Antipodes Island, October - November 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070628043631/http://www.notornis.org.nz/free_issues/Notornis_46-1999/Notornis_46_2_301.pdf#search=%22storm-petrel%22#search=%22storm-petrel%22|date=2007-06-28}}" ''Notornis'' '''46''': 301-310</ref> Zelene kozice većinu vremena provode na tlu i to u vrlo malim skupinama, u parovima ili sami. Prilično su radoznali, teritorijalni, istražni i nestašni.<ref>[[Department of Conservation (New Zealand)|Department of Conservation]] (1995) Captive Management Plan Antipodes Island Parakeet http://www.doc.govt.nz/documents/science-and-technical/tsop07.pdf</ref> Gnijezde se u tunelima 2 metra ispod vlaknastog treseta daleko od vjetra.<ref>TerraNature | New Zealand ecology - Antipodes Island parakeet (''Cyanoramphus unicolor'') http://terranature.org/parakeetantipodes.htm</ref> == Status == Populacija je stabilna, ali status očuvanosti je Ranjiv. Brojnost populacije je 2.000-3.000.<ref name="iucn status 12 November 2021"/> Izvorno u potpunosti ograničeno na otoke koji nose njihovo ime, sada postoji mala zatočena populacija, osnovana s manje od 20 jedinki, na kopnu. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.parrots.org/index.php/encyclopedia/profile/antipodes_green_parakeet/ World Parrot Trust] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150328103714/http://www.parrots.org/index.php/encyclopedia/profile/antipodes_green_parakeet/ |date=28. ožujka 2015. }} Parrot Encyclopedia - Species Profile *[http://www.birdlife.org/datazone/ebas/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=1475&m=0 BirdLife Species Factsheet.] *ARKive - [https://web.archive.org/web/20060422092838/http://www.arkive.org/species/GES/birds/Cyanoramphus_unicolor/ images and movies of the Antipodes Parakeet ''(Cyanoramphus unicolor)''] *[http://www.terranature.org/parakeetAntipodes.htm Antipodes Parakeet] TerraNature | New Zealand ecology [[Kategorija:Endemska fauna Novog Zelanda]] [[Kategorija:Psittaculidae]] mti6hg8ujswhav4nbhjx3thkazlc9xc 0 764663 7571442 7281183 2026-08-07T09:19:35Z Argo Navis 852 7571442 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Sivorepa čigra | status = NT | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref =<ref name="iucn status 12 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2018 |title=Sterna virgata |volume=2018 |page=e.T22694641A132564557 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22694641A132564557.en |access-date=12. studenoga 2021.}}</ref> | slika = Sterne de Kerguelen.jpg | slika_opis = | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Močvarice|Charadriiformes]] | familia = [[Laridae]] | subfamilia = [[Sterninae]] | genus = ''[[Sterna]]'' | species = '''''S. virgata''''' | dvoimeno = ''Sterna virgata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Jean Cabanis|Cabanis]], [[1875.]] }} '''Sivorepa čigra''' ('''''Sterna virgata''''') je [[Čigre|čigra]] [[Južna polutka|južne hemisfere]]. Ova [[morska ptica]] uglavnom se razmnožava u [[Kolonija morskih ptica|kolonijama]] na [[Otočje Kerguelen|otočju Kerguelen]]. Međutim, manje kolonije također se nalaze na [[Otoci Princa Edwarda|Otocima Princa Edvarda]] (tj. [[Otok Princa Edwarda (Južna Afrika)|Otok princa Edwarda]] i [[Marion (otok)|Marion]]) i [[Otočje Crozet|otočju Crozet]]. Ukupan broj jedinki je od 3500 do 6500 ptica, iako nema novijih podataka o glavnoj koloniji u Kerguelenu. Ove ptice ne obitavaju u samom Kerguelenu, već se gnijezde na otočićima gdje nema divljih [[Domaća mačka|mačaka]]. Za vrijeme lošeg vremena poznato je da napuštaju svoje kolonije. Sivorepe čigre su među tipičnim čigrama najmanjeg dometa. Općenito ne lete daleko od obala blizu svojih mjesta razmnožavanja. Ove ptice jedu [[Ribe|ribu]] i morske [[Beskralježnjaci|beskralješnjake]], posebno one koji se nalaze u ležištima morskih algi [[Macrocystis|Macrocystis spp.]] Ponekad također love kukce na kopnu i love ribu iz rijeka na Kerguelenu. Postoje dvije [[Podvrsta|podvrste]]:<ref name="ioc">{{Citiranje weba |year=2019 |editor-last=Gill |editor-first=Frank |editor-link=Frank Gill (ornitolog) |editor2-last=Donsker |editor2-first=David |title=Noddies, gulls, terns, auks |url=https://www.worldbirdnames.org/bow/gulls/ |access-date=24. lipnja 2019. |website=World Bird List Version 9.2 |publisher=International Ornithologists' Union}}</ref> * ''S. v. mercuri'' <small>(Voisin, 1971.)</small> – [[Otočje Crozet|Crozet]] i [[Otoci Princa Edwarda]] * ''S. v. virgata'' <small>([[Jean Cabanis|Cabanis]], 1875)</small> – [[Otočje Kerguelen]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Čigre]] qbjth4iqtz7uab6y3866mhkfhlwkt6f 0 765218 7570922 7474686 2026-08-06T14:24:21Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570922 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1980./81. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1980./81.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[15. listopada]] [[1980.]]<br />[[24. svibnja]] [[1981.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | broj = 1 | finalist = [[FK Željezničar|Željezničar]] | polufinalisti = [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1981./82.|1981./82.]] }} '''Kup maršala Tita 1980./81.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1980./81.''', bila je trideset i treća sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 15. listopada 1980., a završio 24. svibnja 1981. [[Kup maršala Tita 1979./80.|Prošlosezonski]] branitelj naslova [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] nije uspio obraniti naslov ispavši u drugom kolu (tj. osmini završnice) od [[Radnički Niš|niškog Radničkog]]. Hercegovački [[FK Velež Mostar|Velež]] iz [[Mostar]]a i bosanski [[FK Željezničar|Željezničar]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] stigli su do finala turnira, što će postati jedino finale Kupa u kojem su se natjecala dva kluba iz [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u povijesti natjecanja koje je trajalo od 1946. do 1992. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://scsport.ba/na-danasnji-dan-tacno-40-godina-od-nezaboravnog-bh-finala-kupa-marsala-tita/ |title=Na današnji dan: Tačno 40 godina od nezaboravnog bh. finala Kupa maršala Tita. |access-date=21. svibnja 2024. |archive-date=16. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816223637/https://scsport.ba/na-danasnji-dan-tacno-40-godina-od-nezaboravnog-bh-finala-kupa-marsala-tita/ |url-status=dead }}</ref> U finalnoj utakmici, odigranoj na neutralnom terenu [[Stadion Crvena zvezda|stadiona Crvene zvezde]] u [[Beograd]]u, Velež, predvođen trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]], osvojio je kup pobijedivši Željezničar [[Ivica Osim|Ivice Osima]] rezultatom 3:2, golovima [[Vahid Halilhodžić|Vahida Halilhodžića]] i odlučujućim trećim golom [[Dragan Okuka|Dragana Okuke]] u 80. minuti. Ovo je Veležu bio prvi osvojeni kup u tek drugom nastupu u finalu, a prvi je bio 23 godine ranije, [[Kup maršala Tita 1957./58.|1957./58.]]<br /> Zahvaljujući uspjehu, Velež je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1981./82.|Kup pobjednika kupova 1981./82.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html Velež se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> Iznenađenje turnira bili su trećeligaši [[FK Bregalnica Štip|Bregalnica Štip]] i [[HNK Orijent 1919|Orijent]] (iz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]], odnosno [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]) koji su senzacionalno izborili četvrtfinale. Bregalnica je na kraju ispala od pobjednika kupa Veleža, dok je Orijent izgubio svoju četvrtfinalnu utakmicu na jedanaesterce nakon što je crnogorsku ekipu [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] iz [[Titograd]]a odigrao bez golova. I sama Budućnost imala je neuobičajeno dobar niz, stigavši ​​do polufinala i pritom eliminirajući dva kluba iz jugoslavenske "velike četvorke", [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] i [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]]. U jednom od pretkola, Orijent je pobijedio (rezultatom 6:0) [[NK Croatia Zürich|NK Croatiju Zürich]], [[nogometni klub]] [[Hrvati u Švicarskoj|hrvatske]] iseljeničke zajednice iz [[Zürich]]a u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref>''Neka bude Orijent ; 1919.-2019.'', monografija [[Marinko Lazzarich|Marinka Lazzaricha]].</ref> == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|Prve savezne lige 1979./80.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Zagreb|Zagreb]]</span> | * [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Beograd]]</span> * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|2. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]]</span> * [[NK Osijek|Osijek]] | * [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]</span> | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1980./81.|3. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Orijent 1919|Orijent]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Čapljina|Borac Čapljina]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Šumadija Aranđelovac|Šumadija Aranđelovac]]</span> | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Bregalnica Štip|Bregalnica Štip]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 15. listopada 1980. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160120222102/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/220-1980-1981 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1981.php lavkup.com]</ref> |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Dinamo (Pančevo) ||5:0 ||<small>1:0 Mehinović, 2:0 Sarajlić, 3:0 Sarajlić, 4:0 Miljanović, 5:0 Ibrić</small> |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| Borac (Banja Luka) ||3:2 ||<small>0:1 Kreso, 1:1 Halilhodžić, 2:1 Međedović, 2:2 Kotur, 3:2 Skočajić</small> |- | FK Priština (Priština) ||–|| '''OFK Beograd (Beograd)''' ||1:2 ||<small>1:0 Rajčevski, 1:1 Starčević, 1:2 Milenković</small> |- | Rudar (Titovo Velenje) ||–|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||1:2 ||<small>0:1 Bahtić, 1:1 Trninić, 1:2 Bahtić</small> |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||–|| Hajduk (Split) ||4:0 ||<small>1:0 Batrović, 2:0 Radinović, 3:0 Bakrač, 4:0 Batrović</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| NK Rijeka (Rijeka) ||2:2<br />{{pen|6|4}} ||<small>0:1 Fegic, 1:1 Trifunović, 1:2 Fegic, 2:2 Klinčarski</small> |- | '''Radnički (Niš)''' ||–|| Borac (Čapljina) ||2:0 ||<small>1:0 Mitošević, 2:0 Halilović</small> |- | '''Sloboda (Titovo Užice)''' ||–|| Proleter (Zrenjanin) ||1:1<br />{{pen|4|1}} ||<small>0:1 Tošić, 1:1 Stevanović</small> |- | NK Zagreb (Zagreb) ||–|| '''Orijent (Rijeka)''' ||1:2 ||<small>1:0 Mustać (autogol), 1:1 Nikolić, 1:2 Lakić</small> |- | '''Dinamo (Vinkovci)''' ||–|| Vardar (Skoplje) ||2:1 ||<small>1:0 Rajović (pen), 2:0 N.Lušić, 2:1 Velkovski</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Vojvodina (Novi Sad) ||2:1 ||<small>0:1 Vujadinović, 1:1 Bogdan, 2:1 Deverić</small> |- | '''Bregalnica (Štip)''' ||–|| Šumadija (Aranđelovac) ||1:0 ||<small>Eftimov (pen)</small> |- | Čelik (Zenica) ||–|| '''Sutjeska (Nikšić)''' ||1:2 ||<small>1:0 Đorđić (pen), 1:1 Medin, 1:2 Bakrač</small> |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||2:1 ||<small>1:0 N.Kostić, 2:0 Čop, 2:1 Ferhatović (pen)</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||4:1 ||<small>1:0 Borovnica, 1:1 Hukić, 2:1 B.Đurovski, 3:1 Blagojević, 4:1 Borovnica</small> |- | '''Olimpija (Ljubljana)''' ||–|| Jedinstvo (Bihać) ||2:1 ||<small>1:0 Hasanbašić, 2:0 J.Voljč, 2:1 Zubović</small> |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 19. studenog 1980. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Orijent (Rijeka)''' ||–|| OFK Beograd (Beograd) ||1:0 ||<small>Nikolić</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| Napredak (Kruševac) ||5:0 ||<small>1:0 Trifunović, 2:0 Klinčarski, 3:0 Klinčarski (pen), 4:0 Vukotić, 5:0 Stojković</small> |- | '''Radnički (Niš)''' ||–|| Dinamo (Zagreb) ||2:1 ||<small>0:1 A.Kovačević, 1:1 Mitošević, 2:1 Antić</small> |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||–|| Crvena zvezda (Beograd) ||2:1 ||<small>1:0 Radinović, 2:0 Radonjić, 2:1 Borovnica</small> |- | Sutjeska (Nikšić) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||0:3<br /><small>povlačenje</small> ||<small>Utakmica se igrala u [[Kotor]]u jer je [[nikšić]]ki teren diskvalificiran. Prekid u 15. minuti: igrač Sutjeske [[Miodrag Krivokapić]], nezadovoljan odlukom suca [[Trajče Madžoski|Trajčeta Madžoskog]] iz [[Prilep]]a, namjerno ga je udario loptom. Sportski sudac dosudio je rezultatom 0:3 u korist Veleža.</small><ref>[https://web.archive.org/web/20210816223637/https://scsport.ba/na-danasnji-dan-tacno-40-godina-od-nezaboravnog-bh-finala-kupa-marsala-tita/ scsport.ba]</ref> |- | '''Bregalnica (Štip)''' ||–|| Olimpija (Ljubljana) ||1:0 ||<small>Eftimov (pen)</small> |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Dinamo (Vinkovci) ||3:0 ||<small>1:0 Kovačević, 2:0 Tomić, 3:0 Kovačević</small> |- | '''Željezničar (Sarajevo)''' ||–|| Sloboda (Titovo Užice) ||1:0 ||<small>Saračević</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 22. veljače 1981. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| Bregalnica (Štip) ||2:0 ||<small>1:0 Halilhodžić, 2:0 Okuka</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||2:0 ||<small>1:0 Varga, 2:0 Đelmaš</small> |- | '''Željezničar (Sarajevo)''' ||–|| Radnički (Niš) ||1:0 ||<small>Komšić (pen)</small> |- | Orijent (Rijeka) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:0<br />{{pen|2|4}} || |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 1. travnja 1981. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| Budućnost (Titograd) ||2:1 ||<small>1:0 Halilhodžić, 1:1 Vorotović, 2:1 Halilhodžić</small> |- | '''Željezničar (Sarajevo)''' ||–|| Partizan (Beograd) ||2:0 ||<small>1:0 R. Paprica, 2:0 Grabo</small> |- |} == Završnica == === Susret === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1981.]] |momčad1 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |rezultat = 3:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1981.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Željezničar|Željezničar]] |strijelci1 = [[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] {{gol|55}} {{gol|58}}<br />[[Dragomir Okuka|Okuka]] {{gol|80}} |strijelci2 = {{gol|36|pen.}} {{gol|62|pen.}} [[Mehmed Baždarević|Baždarević]] |stadion = [[Stadion JNA]], [[Beograd]] |gledatelji = 40.000 |sudac = [[Milorad Vlajić]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b =_whitecollarplain | pattern_sh =_red_stripes_adidas | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Velež }} |{{nogometni dres | pattern_la =_whiteborder | pattern_b =_vneckwhite | pattern_ra =_whiteborder | pattern_so = | leftarm = 0c1c8c | body = 0c1c8c | rightarm = 0c1c8c | shorts = 0c1c8c | socks = 0c1c8c | title = Željezničar }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Enver Marić]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Avdo Kalajdžić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Aleksandar Mičić]] || || {{suboff|}} |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Dubravko Ledić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Vladimir Matijević]] {{kapetan}} |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Veselin Đurasović]] |- |N ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Dragan Okuka]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|JUG}} [[Blaž Slišković]] |- |N ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Adnan Međedović]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Vladimir Skočajić]]|| || {{suboff|}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Anel Karabeg]] || || {{subon|}} |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Momčilo Vukoje]] || || {{subon|}} |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Mirsad Mulahasanović]] || || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Miloš Milutinović]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Slavko Njeguš]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Branislav Berjan]] |- |N ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Vlado Komšić]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Ivan Lušić]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Hajrudin Saračević]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Josip Čilić]] |- |B ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Edin Bahtić]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Milomir Odović]] || || {{suboff|}} |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Rade Paprica]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Mehmed Baždarević]] {{kapetan}} |- |N ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Nikola Nikić]] || || {{suboff|}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Dragomir Vlaški]] || || {{subon|}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Anto Grabo]] || || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Ivica Osim]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|Prva savezna liga 1980./81.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|Druga savezna liga 1980./81.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1980./81.|3. ligaški rang 1980./81.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#81 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160120222102/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/220-1980-1981 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1981.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1980/1981 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1980./81.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1980./81.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1980./81.| kup]] i6lr1n2pz87bzgy7f9663iv99t04u1v 0 765327 7570923 7474761 2026-08-06T14:26:02Z Ame71 128419 7570923 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1981./82. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1981./82.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[7. listopada]] [[1981.]]<br />[[23. svibnja]] [[1982.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 10 | finalist = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | polufinalisti = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] i [[FK Zemun|Galenika Zemun]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1980./81.|1980./81.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1982./83.|1982./83.]] }} '''Kup maršala Tita 1981./82.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1981./82.''', bila je trideset i četvrta sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 7. listopada 1981., a završio 23. svibnja 1982. [[Kup maršala Tita 1980./81.|Prošlosezonski]] branitelj naslova [[FK Velež Mostar|Velež]] nije uspio obraniti naslov jer je u prvom kolu ispao od drugoligaša [[FK Mogren Budva|Mogrena]]. [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[beograd]]ska [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], koji su [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prvu saveznu ligu 1981./82.]] završili kao pobjednici i drugoplasirani, izborili su finale. U dvomeču finala Crvena zvezda je osvojila svoj 10. naslov kupa nakon što je svladala Dinamo ukupnim rezultatom 6:4.<ref>[https://web.archive.org/web/20210728001516/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1981-1982/ U prvoj utakmici finala na Maksimiru završilo je 2-2 uz pogotke Cerina i Mustedanagića. Jednako puna Marakana svjedočila je pobjedi Crvene zvezde 4-2 i neuspjehu Modri da osvoje dvostruku krunu.]</ref> Zvezdi je to bio prvi naslov u ovom natjecanju od sezone [[Kup maršala Tita 1970./71.|1970./71.]]<br /> Zahvaljujući uspjehu, Crvena zvezda ostvarila je plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1982./83.|Kup pobjednika kupova 1982./83.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html Crvena zvezda se plasirala u Kup pobednika kupova.]</ref> Iznenađenje turnira bio je drugoligaški klub [[FK Zemun|Galenika]] koji je uspio doći do polufinala, izbacivši pritom preostala dva kluba jugoslavenske "velike četvorke" ([[FK Partizan|Partizan]] i [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]]). Potaknuta svojim golgeterom [[Slobodan Santrač|Slobodanom Santračem]], Galenika je također imala uspješnu ligašku sezonu osvojivši [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Drugu saveznu ligu – Istok 1981./82.]] te je izborila plasman u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prvu saveznu ligu 1982./83.]] == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|Prve savezne lige 1980./81.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. U ovom izdanju sudjelovala je i [[NK Croatia Zürich|Croatia Zürich]], [[nogometni klub]] [[Hrvati u Švicarskoj|hrvatske]] iseljeničke zajednice iz [[Zürich]]a u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Kvalificirali su se pobijedivši [[FK Gostivar|Gostivar]], pobjednika makedonskog republičkog kupa.<ref>[https://www.nkcroatia.ch/?p=1457 “Croatia” je, naime, član našeg saveza, na temelju čega je sudjelovala i u natjecanju za pehar maršala Tita i to uspješno: pobjedila je Gostivaru domaću momčad, što je bilo golemo iznanađenje. Ispala je iz Kupa porazom od 5:0 od “Budućnosti” u Titogradu.]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] * [[NK Zagreb|Zagreb]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|2. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]]</span> | * [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Zemun|Galenika Zemun]]</span> * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rad|Rad Beograd]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Mogren Budva|Mogren Budva]]</span> | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1981./82.|3. liga]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Istra|Istra Pula]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''4. rang''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]</span> | | | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Izvan sustava''' | colspan=8 align="center" | <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Croatia Zürich|Croatia Zürich]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 7. listopada 1981. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160119195858/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/221-1981-1982 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1982.php lavkup.com]</ref> |- | Rudar (Kakanj) ||–|| '''Olimpija (Ljubljana)''' ||1:1<br />{{pen|2|5}} ||<small>0:1 M. Petrović, 1:1 Pojskić</small> |- | '''Sloga (Doboj)''' ||–|| Radnički (Niš) ||1:1<br />{{pen|5|3}} ||<small>1:0 A. Saračević, 1:1 Vojinović</small> |- | '''Radnički (Kragujevac)''' ||–|| OFK Beograd (Beograd) ||1:1<br />{{pen|6|4}} ||<small>1:0 M. Ljubenović, 1.1 Serpak</small> |- | '''NK Maribor (Maribor)''' ||–|| Vardar (Skoplje) ||0:0<br />{{pen|6|5}} || |- | Partizan (Beograd) ||–|| '''Galenika (Zemun)''' ||0:2 ||<small>0:1 Santrač, 0:2 Ljalja</small> |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Proleter (Zrenjanin) ||5:0 ||<small>1:0 Pašić, 2:0 Pašić, 3:0 Musemić, 4:0 Smajić, 5:0 Pašić</small> |- | Segesta (Sisak) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:4 ||<small>0:1 Z. Panić (pen), 0:2 Bručić, 0:3 Z. Panić, 0:4 Deverić</small> |- | Istra (Pula) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||1:3 ||<small>0:1 Mićanović, 1:1 Radmanović, 1:2 Vujinović, 1:3 Novaković</small> |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||–|| Željezničar (Sarajevo) ||1:1<br />{{pen|7|6}} ||<small>1:0 D. Kostić (pen), 1:1 Lušić (pen)</small> |- | '''Mogren (Budva)''' ||–|| Velež (Mostar) ||0:0<br />{{pen|12|11}} || |- | Dinamo (Vinkovci) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:3 ||<small>0:1 C. Milošević, 0:2 Smajlović, 0:3 Mehinović</small> |- | RFK Novi Sad (Novi Sad) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||1:1<br />{{pen|5|6}} ||<small>1:0 Kurčubić, 1:1 Primorac</small> |- | Borac (Banja Luka) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:1 ||<small>Đorđić</small> |- | NK Zagreb (Zagreb) ||–|| '''Rad (Beograd)''' ||0:1 ||<small>Vučinić</small> |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| FK Priština (Priština) ||2:0 ||<small>1:0 Belić, 2:0 Tomić</small> |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||–|| Croatia (Zürich) ||5:0 ||<small>1:0 J. Miročević, 2:0 Batrović, 3:0 Bakrač, 4:0 Radonjić, 5:0 Pićan</small> |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 7. studenog 1981. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | Vojvodina (Novi Sad) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:1 ||<small>Radonjić</small> |- | '''Olimpija (Ljubljana)''' ||–|| NK Rijeka (Rijeka) ||4:0 ||<small>1:0 Rožič, 2:0 M. Petrović, 3:0 M. Petrović, 4:0 Perduv</small> |- | '''Galenika (Zemun)''' ||–|| NK Maribor (Maribor) ||2:1 ||<small>1:0 Gajin, 1:1 Žurman, 2:1 Santrač</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||2:0 ||<small>1:0 V. Petrović (pen), 2:0 V. Petrović</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Sloga (Doboj) ||2:0 ||<small>1:0 Deverić, 2:0 Deverić</small> |- | '''Rad (Beograd)''' ||–|| Mogren (Budva) ||0:0<br />{{pen|4|2}} || |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Radnički (Kragujevac) ||1:1<br />{{pen|6|4}} ||<small>0:1 Palčić, 1:1 Verlašević</small> |- | '''Hajduk (Split)''' ||–|| Napredak (Kruševac) ||3:1 ||<small>1:0 Gudelj, 2:0 Šalov, 3:0 Gudelj, 3:1 Čop (pen)</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 18. studenoga 1981. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| Olimpija (Ljubljana) ||3:0 ||<small>1:0 R. Savić, 2:0 D. Savić, 3:0 D. Savić (pen)</small> |- | '''Galenika (Zemun)''' ||–|| Hajduk (Split) ||2:1 ||<small>0:1 Gudelj, 1:1 Santrač, 2:1 Brkić</small> |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Budućnost (Titograd) ||0:0<br />{{pen|4|2}} || |- | Rad (Beograd) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:2 ||<small>0:1 Mlinarić, 0:2 E. Dragičević</small> |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 21. travnja 1982. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||2:0 ||<small>1:0 Cerin, 2:0 Kranjčar</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| Galenika (Zemun) ||4:1 ||<small>1:0 M. Đurovski, 2:0 V. Petrović, 2:1 Santrač, 3:1 D. Savić, 4:1 Šestić</small> |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" ! !! !! !!16. svibnja !!23. svibnja |- | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||2:2 ||2:4 |- |} === Sažetak === [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], dva kluba iz takozvane jugoslavenske "velike četvorke", stigli su do finala 1982. godine. Ta su dva kluba također dominirala u [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prvoj saveznoj ligi 1981./82.]], pri čemu je Dinamo osvojio titulu prvaka samo dva tjedna prije prve utakmice finala kupa, a Crvena Zzezda završila je sezonu kao doprvak. Crvena zvezda je na kraju slavila u finalu s ukupnim 6:4. Zvezdi je to bio 15. nastup u finalu Kupa Jugoslavije i prvi naslov kupa od [[Kup maršala Tita 1970./71.|1970./71.]] Osvojila ga je momčad velikih klupskih zvijezda poput [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Vladimira Petrovića]], [[Dušan Savić|Dušana Savića]], [[Miloš Šestić|Miloša Šestića]] i [[Milko Đurovski|Milka Đurovskog]], predvođena iskusnim trenerom [[Branko Stanković|Brankom Stanković]]. Zagrebačkom Dinamu to je bio 11. nastup u finalu i prilika za osvajanje 7. naslova kupa. Momčad, koju je vodio [[Miroslav Blažević]], na kraju nije uspjela osvojiti svoju prvu jugoslavensku duplu krunu, budući da su osvojili Prvu saveznu ligu 1981./82. s pet više od Crvene zvezde. U momčadi Dinama te su sezone igrale klupske legende poput [[Snješko Cerin|Snješka Cerina]], [[Velimir Zajec|Velimira Zajeca]], [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]], [[Marko Mlinarić|Marka Mlinarića]] i [[Stjepan Deverić|Stjepana Deverića]]. Dinamo i Crvena zvezda prethodno su se tri puta susreli u finalu kupa, [[Kup maršala Tita 1950.|1950.]], [[Kup maršala Tita 1963./64.|1963./64.]] i [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]] Crvena zvezda je pobijedila u prva dva finala, dok je Dinamo osvojio kup u sezoni 1979./80. Prije nego što je natjecanje prestalo postojati usred [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] početkom 1990-ih, dva kluba susrela su se po peti put u finalu [[Kup maršala Tita 1984./85.|Kupa maršala Tita 1984./85.]] === Detalji utakmice === U prvoj utakmici, odigranoj 16. svibnja 1982. pred 50.000 ljudi na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u, Zvezda je rano povela golom [[Miloš Šestić|Miloša Šestića]] u 16. minuti. Nakon poluvremena Dinamo je izjednačio preko [[Džemal Mustedanagić|Džemala Mustedanagića]] u 50. minuti, a deset minuta kasnije i poveo golom [[Snješko Cerin|Snješka Cerina]]. Šest minuta prije posljednjeg zvižduka Dinamov branič [[Zvjezdan Cvetković]] matirao je [[Zlatko Krmpotić|Zlatka Krmpotića]] u petercu Dinama, a dosuđen je jedanaesterac za Crvenu zvezdu koji je [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Vladimir Petrović]] uspješno realizirao za konačnih 2:2. U uzvratnoj utakmici odigranoj 23. svibnja 1982. u [[Beograd]]u, trener Crvene zvezde Branko Stanković u početnih jedanaest uvrstio je Dušana Savića. Savić, koji je prvu utakmicu u Zagrebu proveo na klupi. Savić je vrlo ranim utrčavanjima po desnoj strani stvorio nekoliko prigoda za [[Rajko Janjanin|Rajka Janjanina]] i Vladimira Petrovića. U 32. minuti Savić je na dugo dodavanje [[Milan Janković |Milana Jankovića]] pogodio za 1:0. Četiri minute prije poluvremena Dinamo je izjednačio iz slobodnog udarca Zlatka Kranjčara, a minutu kasnije Marko Mlinarić krenuo je u solo prodor s centra i smjestio Snješku Cerinu na lagano ubacivanje za 2:1. [[Ranko Đorđić]] iz Crvene zvezde izjednačio je snažnim udarcem s ruba šesnaesterca u 67. minuti, a sedam minuta kasnije Miloš Šestić postigao je pogodak nakon dugog dodavanja Vladimira Petrovića kojim je rezultat preokrenuo u korist Crvene zvezde na ukupni rezultat 5:4. Savić je dodao svoj drugi pogodak tri minute prije kraja, čime je postigao gol za konačnih 4:2, odnosno ukupnih 6:4. === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[16. svibnja]] [[1982.]] |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 2:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1982.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Džemal Mustedanagić|Mustedanagić]] {{gol|49}}<br />[[Snješko Cerin|Cerin]] {{gol|59}} |strijelci2 = {{gol|15}} [[Miloš Šestić|Šestić]]<br />{{gol|84|pen.}} [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Petrović]] |stadion = [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 50.000 |sudac = [[Edvard Šoštarič]] ([[Maribor]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Marijan Vlak]] || {{suboff|}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Petar Bručić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zvjezdan Cvetković]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Ismet Hadžić]] || {{suboff|}} |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Velimir Zajec]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Bošnjak]] |- |V ||'''7'''||{{Z|AUS}} [[Eddie Krnčević]] |- |N ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Snješko Cerin]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Zlatko Kranjčar]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Stjepan Deverić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Tomislav Ivković]] || {{subon|}} |- |N ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Džemal Mustedanagić]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Miroslav Blažević]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Dragan Simeunović (srpski nogometaš)|Dragan Simeunović]] || {{suboff|}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Zlatko Krmpotić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Mališević]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Boško Đurovski]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Zdravko Borovnica]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Ivan Jurišić]] || {{suboff|}} |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Vladimir Petrović]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Miloš Šestić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Ranko Đorđić]] |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Milan Janković]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Milko Đurovski]] || |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Aleksandar Stojanović]] || {{subon|}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Ljubiša Rajković]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Branko Stanković]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[23. svibnja]] [[1982.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 4:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1982.php (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Dušan Savić|Savić]] {{gol|31}} {{gol|87}}<br />[[Ranko Đorđić|Đorđić]] {{gol|66}}<br />[[Miloš Šestić|Šestić]] {{gol|73}} |strijelci2 = {{Gol|41}} [[Zlatko Kranjčar|Kranjčar]]<br />{{gol|45}} [[Snješko Cerin|Cerin]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 60.000 |sudac = [[Damir Matovinović]] ([[Rijeka]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Aleksandar Stojanović]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Zlatko Krmpotić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Mališević]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Boško Đurovski]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Zdravko Borovnica]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Milan Janković]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1955.)|Vladimir Petrović]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Miloš Šestić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Dušan Savić]] |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Rajko Janjanin]] || {{suboff|61}} |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Milko Đurovski]] || {{suboff|46}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Srebrenko Repčić]] || {{subon|46}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Ranko Đorđić]] || {{subon|61}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Branko Stanković]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Tomislav Ivković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Emil Dragičević]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zvjezdan Cvetković]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Dragan Bošnjak]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Velimir Zajec]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Srećko Bogdan]] |- |V ||'''7'''||{{Z|AUS}} [[Eddie Krnčević]] |- |N ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Snješko Cerin]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Zlatko Kranjčar]] || {{suboff|80}} |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Zoran Panić]] || {{suboff|85}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Željko Hohnjec]] || {{subon|80}} |- |N ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Drago Dumbović]] || {{subon|85}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Miroslav Blažević]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prva savezna liga 1981./82.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Druga savezna liga 1981./82.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1981./82.|3. ligaški rang 1981./82.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.strategija.org/utakmice-koje-se-pamte-crvena-zvezda-dinamo-42-1982/ Utakmice koje se pamte: Crvena zvezda – Dinamo 4:2 (1982)] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#82 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160119195858/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/221-1981-1982 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1982.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1981/1982 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1981./82.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1981./82.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1981./82.| kup]] c4caocxzgxgcxtamswy4849jw4mala5 0 765387 7571264 7079905 2026-08-06T22:56:52Z Radovan V. Jerzy 267916 /* Djetinjstvo i mladost */ 7571264 wikitext text/x-wiki {{Originalne ideje}} {{Stil pisanja}} '''Marija Eker-Manolić''' ([[Bjelovar]], [[1921.]] – [[Zagreb]], [[15. travnja]] [[2003.]]) bila je sudionica [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]]-a, zatočenica [[Sabirni logor Stara Gradiška|koncentracijskog logora Stara Gradiška]], [[novinar]]ka i [[prevoditelj]]ica te prva supruga političara i obavještajca [[Josip Manolić|Josipa Manolića]]. == Djetinjstvo i mladost == Marija Eker rođena je 1921. godine u Bjelovaru, u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obrtničkoj obitelji Štefanije i [[Julius Eker|Juliusa Ekera]], otac joj je imao postolarsku radionicu, dok se majka bila kućanica koja se bavila šivanjem. Otac, Julius Eker, tijekom 1920-ih i 1930-ih godina aktivirao se u političkom i društvenom životu Bjelovara, u lijevom krilu [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, te je potajno simpatizirao komuniste, čiji je rad u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] bio zabranjen i pod prismotrom policije, ali je ipak tijekom 1935. bio primljen u [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]].<ref>[[Savez komunista Hrvatske]]. 1959. ''Prilozi za izučavanje historije Komunističke partije kotara Bjelovar 1919–1952: Uredio redakcioni odbor'' [''Prilozi za izučavanje povijesti Komunističke partije kotara Bjelovara, 1919. – 1952.: Uredio redakcijski odbor'']. Kotarski komitet Saveza komunista Hrvatske. str. 33, 55, 112. Pristupljeno 1. svibnja 2024.</ref><ref>Feletar, Dragutin, Podravina: Povijesno-geografski pregled od paleolita do 1945. godine, OOUR Muzej grada Koprivnice, Centar za kulturu, Koprivnica, 1989., str. 372.</ref> == Drugi svjetski rat == U rodnom je gradu završila pučku (osnovnu) školu i realnu gimnaziju, da bi unatoč interesu za strane jezike (francuski i njemački) 1939. upisala studij medicine na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Madicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], u je završetku prekinulo izbijanje rata. Tijekom studija u Zagrebu, Eker se aktivirala među sveučilištarcima bliskima [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-u, te ju zatječe početak [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], okupacija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostava [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Odmah po dolasku nove vlasti, [[ustaše]] su joj uhitile oca, Julijusa Ekera, te je sproveden u [[Sabirni logor Danica|logor Danicu]], kraj [[Koprivnica|Koprivnice]], odakle je na intervenciju ipak pušten. Marija se priključila ilegalnom radu među sveučilištarcima koji je u Zagrebu organizirala grupa okupljena oko [[Ivan Krajačić|Ivana Krajačića Steve]], te tu dolazi u prvi doticaj s Manolićem. Ubrzo redarstvene jedinice novih vlasti NDH u gradu Bjelovaru uhićuju grupu Sveučilištarki i ilegalnih aktivistica SKOJ-a, Mariju Eker, zatim Emiliju Holik, te Desanku Milojević i Stojanku Milojević, koje su prema upravnom aktu za sprovođenje, kojeg je izdalo Gradsko redarstvo za Bjelovar, 25. lipnja 1941., Eker je bila osumnjičena kao pripadnica grupe "komunistkinja i propagatorki komunizma", te su sprovedene u logor Danica, gdje su bile prve žene u logoru.<ref>Dizdar, Zdravko, Logor Danica u Koprivnici 1941-1942., knjiga I., Muzej Grada Koprivnice, Koprivnica, 2017., 119</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Karaula|first=Željko|date=2022|title=Dr. Emilija Holik (1906. – 1942.) — tragična sudbina jedne bjelovarske liječnice|url=https://hrcak.srce.hr/308812|journal=Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci|language=hr|volume=XXIV|issue=1|pages=184–194|issn=1332-2567}}</ref> Tijekom ljeta 1941. sestre Milojević internirane su za Srbiju, dr. Holik je puštena, dok je Marija Eker proživjela velike patnje, da bi prilikom jedne racije, ujesen 1941., bila uhićena zbog komunističke aktivnosti, te sprovedena koncentracijske logore u NDH, prvo u logor Danicu, zatim Jasku, Gospić, pa u zatvor na Savskoj cesti u Zagrebu, gdje je kao taotkinja trebala biti pogubljena za odmazdu, ali je ipak bila upućena u [[koncentracijski logor Jasenovac]], odakle je dalje prebačena u logor Stara Gradiška.<ref>Peršen, Mirko, Ustaški logori, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1990., str. 236.</ref><ref>Amulić, Marijana, Čedomir Huber, Otpor u logoru Stara Gradiška – iz sjećanja bivših logoraša, Spomen područje Jasenovac, Jasenovac, 1980., str. 91.</ref><ref>Azanjac, Dušan, Frol, Ivo, Nikolić Đorđe, Otpor u žicama: sećanja zatočenika, Sv.1., Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1969., str. 534</ref> U međuvremenu joj je 1942. u koncentracijskom logoru Jasenovac ubijen otac Julijus Eker, a majka Štefanija Eker (1897. – 1955.) je iz Bjelovara nastavila s ilegalnim radom za potrebe Narodnooslobodilačkog pokreta NOP, te je potom i ona bila uhićena, sprovedena u logor u Staroj Gradiški, na čijem se čelu ženskog odjela nalazio [[Ante Vrban]], da bi je odatle ipak pustili i stavili na listu za razmijenu zajedno sa skupinomi na čelu s [[Andrija Hebrang (otac)|Andrijom Hebrangom]], te se njezino ime spominjalo u kasnijem procesu protiv Hebranga iz 1948.<ref>Kalinić, Pavle, Andrija Hebrang: svjedoci govore, Azur Journal, Zagreb, 1991. str. 128, 140 – 141</ref> S druge strane Mariju Eker su vlasti NDH iz logora u Staroj Gradiški, početkom 1943., po oružnicima sproveli nazad u Bjelovar, gdje joj je ponuđeno puštanje na slobodu ako dragovoljno pristane na odlazak na prisilni rad u radne logore u Njemačku.<ref>Vukić, Igor, Radni logor Jasenovac, 2019., Naklada Pavičić, Zagreb, str. 142.</ref> U svojoj knjizi Politika i domovina, Josip Manolić o tim događajima i susretima s Hebrangom i Štefanijom Eker te saznanjima o daljnjoj sudbini Marije Eker iznosi sljedeće: <blockquote>''„Za mene je susret s Hebrangom bio važan i zato što je na listi ustaških vlasti za razmjenu bila i moja punica Štefica Eker. Htio sam saznati neke vijesti o hapšenju njezine kćeri, moje tadašnje djevojke i buduće supruge, koja se prvotno nalazila u ustaškom logoru „Danica“ u Koprivnici, a poslije bila prebačena u logor u Gradišci. Hebrang nije, međutim, imao te informacije. Prve vijesti o tim događajima dobio sam tek u Glavnom štabu, kad je tamo dospjela i Štefica Eker s drugom grupom razmijenjenih aktivista. Štefica mi je ispričala kako je njezin brat Franjo Trgovac, imućni bjelovarski obrtnik, ujak moje buduće žene Marije, uspio potkupiti ustaške vlasti u logoru u Staroj Gradiški koji su je uputili u njemački radni logor u Austriji i zapravo je tako spasili. Te su me vijesti oraspoložile, smirile, vratile mi dašak sjećanja u djetinjstvo, Orlovac i Bjelovar. Sudbina je htjela da Marija Eker u austrijskom logoru ostane sve do 1945., zapravo sve do oslobođenja njemačkog radnog logora od strane Crvene armije.“''<ref>Manolić, Josip, Politika i domovina: Moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2015., str. 49.</ref></blockquote> Pri kraju rata, kako su snage [[Crvena armija|Crvene armije]], u travnju 1945., već ušle u [[Austrija|Austriju]], Marija Eker je oslobođena i vratila se nazad u Jugoslaviju. Nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva Eker se udaje za Josipa Manolića, tada načelnika opunomoćstva [[OZNA|Ozne]] za Bjelovar, te su do 1946. živjeli u Bjelovaru, o događajima iz tog vremena Manolić u svojoj knjizi Politika i domovina iznosi sljedeće: <blockquote>''„Moj povratak u Bjelovar nije bio motiviran samo službenom obvezom. Još tijekom rata održavao sam vezu sa svojom budućom suprugom Marijom Ekrer. Oženio sam se 13. svibnja 1945. u matičnom uredu u Bjelovaru. Tog dana zbog dolaska [[Josip Broz Tito|Tita]] u Zagreb bio sam na osiguranju dionice puta od Kutine do Ivanić-Grada pa sam zbog tih obveza zakasnio na vlastitu svadbu. Kum na svadbi trebao je biti moj ratni drug dr. Pavle Gregorić, ali se on nije pojavio zbog protokolarnih obveza oko Titova dolaska. Bio sam prisiljen pronaći novoga kuma neposredno prije početka ceremonije vjenčanja. Tu obvezu preuzeo je također moj ratni drug, [[Zdenko Svete]], a drugi je kum bio Žan Lupret, čovjek koji me je primio u KPJ i znatno utjecao na moje političko formiranje.“''<ref>Manolić, Josip, Politika i domovina: Moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2015., str. 59.</ref></blockquote> == Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji == Nakon Manolićevog premještaja u središnjicu Ozne u Zagrebu, cijela se obitelj zatim doselila u Zagreb, gdje prvo vrijeme žive u stanu na [[Jabukovac (Zagreb)|Jabukovcu]], gdje Eker-Manolić dovodi i svoju majku Štefaniju, koja je kao zaslužna borkinja NOP-a bila imenovana za tajnicu jednog poduzeća u Ilici, u Zagrebu, odakle 1951. odlazi u mirovinu, te umire u Zagrebu 6. veljače 1955. godine. S druge strane, Marija Eker-Manolić nakon rata dobiva posao na [[Radio Zagreb]]u, gdje radi u novinarstvu, te je dolaskom [[Jovo Ugrčić|Jove Ugrčića]], koji je doveo i [[Simo Dubajić|Simu Dubajića]] na Radio, Eker bila urednica redakcije za obrazovne emisije na Radio Zagrebu, do 1965., kada odlazi s [[Radio-televizija Zagreb|Radio-televizije Zagreb]].<ref>Novak Božidar, Hrvatsko novinarstvo u 20.stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, str. 546.</ref><ref>Narodne Novine, br. 14/55, Manolić – Eker, Marija, novinar na Radio Zagrebu</ref> Tijekom 1964., obitelj Manolić se s Jabukovca preselila u novi stan u Nazorovoj ulici, u zagrebačkom naselju Pantovčak.<ref>Rašeta, Boris, Titov najtajniji agent, 24sata d.o.o., Zagreb, 2015., str, 154.</ref> == Kraj karijere i smrt == Nakon odlaska s radija, zajedno s Vjerom Svete, suprugom Manolićeva kolege [[Zdenko Svete|Zdenka Svete]], radi u nakladnim kućama [[Alfa (nakladnik)|Alfa]], [[Mladost (nakladnik)|Mladost]] i dr., gdje se uglavnom bavila prevođenjem knjiga s [[Engleski jezik|engleskog]], [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Njemački jezik|njemačkog]] jezika. Nakon sloma [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] i suprugova umirovljenja 1972. godine, cijela se obitelj počela baviti uzgojem [[Gljive|gljiva]], koje su prodavali restoranima u Zagrebu, kao i na obližnjim tržnicama. Demokratskim promjenama pratila je supruga u njegovom angažmanu u aktivnostima osnivanja HDZ-a i kasnije u stvaranju suverene i neovisne RH, ali se nije priključila HDZ-u. Tragično je preminula u Zagrebu, [[15. travnja]] [[2003.]] godine, kada je došlo do požara u prostoriji u kojoj je boravila, a u kojoj je nehotično ostavljen otvoreni žar cigarete zapalio krevet. Do dolaska jedinice hitne pomoći od zadobivenih je ozljeda preminula.<ref>{{Citiranje weba |title=MUP RH, Vijesti, 16.04.2003., Zagreb |url=https://mup.gov.hr/print.aspx?id=70459&url=print |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Sanja Sara Rapaić|date=2023-04-15|title=Na današnji dan Joža Manolić doživio je veliku tragediju – stradala je njegova supruga|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/na-danasnji-dan-joza-manolic-dozivio-je-veliku-tragediju-stradala-je-njegova-supruga-1672252|access-date=2024-09-14}}</ref> Pokopana je na gradskom groblju [[Mirogoj]], u Zagrebu. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Eker-Manolić, Marija}} [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] h9m13ehx0i4di9qvls4oawtqzb55z7d 0 765413 7570924 7475814 2026-08-06T14:27:15Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570924 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1982./83. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1982./83.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[26. listopada]] [[1982.]]<br />[[24. svibnja]] [[1983.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj = 7 | finalist = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | polufinalisti = [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1981./82.|1981./82.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]] }} '''Kup maršala Tita 1982./83.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1982./83.''', bila je trideset i peta sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 26. listopada 1982., a završio 24. svibnja 1983. [[Kup maršala Tita 1981./82.|Prošlosezonski]] branitelj naslova [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] nije uspjela obraniti naslov budući da je u drugom kolu ispala od [[HNK Rijeka|Rijeke]]. Prošlosezonski viceprvak [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[FK Sarajevo|Sarajevo]] izborili su finale turnira u kojem je Dinamo osvojio svoj 7. naslov kupa pobjedivši Sarajevo 3:2 golovima [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] i [[Snješko Cerin|Snješka Cerina]]. Ovo je bilo Dinamovo drugo osvojeno natjecanje pod vodstvom [[Miroslav Blažević|Miroslava Blaževića]], s kojim su prethodno osvojili [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prvu saveznu ligu 1981./82.]], svoj prvi naslov prvaka nakon 24 godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20210728010411/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1982-1983/ jurio je i Kup, s kojim se na kraju i zadovoljio.]</ref><br /> Zahvaljujući uspjehu, Dinamo je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.|Kup pobjednika kupova 1983./84.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html Dinamo se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> Iznenađenje turnira bio je [[HNK Orijent 1919|Orijent]] koji je uspio doći do četvrtfinala, gdje je ispao na jedanaesterce od kasnijeg finalista Sarajeva nakon neriješenih 0:0. == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prve savezne lige 1981./82.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Zemun|Galenika Zemun]]</span> * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|2. rang]]''' | | * [[NK Zagreb|Zagreb]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK TSC Bačka Topola|AIK B. Topola]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | | * [[FK Teteks Tetovo|Teteks]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Orijent 1919|Orijent]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]</span> | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo B. Polje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rabotnički Skoplje|Rabotnički]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''4. rang''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK LIO Osijek|LIO Osijek]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Viko-Omladinac]]</span> | | | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Izvan sustava''' | | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">JNA Garnizon [[Raška (općina)|Raška]]</span> | | | |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 26. listopada 1982. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160121013112/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/222-1982-1983 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1983.php lavkup.com]</ref> |- | Garnizon JNA (Raška) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||1:1<br />{{pen|8|9}} ||<small>1:0 Stefanov, 1:1 Mehmedalić</small> |- | Radnički (Niš) ||–|| '''Galenika (Zemun)''' ||1:2 ||<small>0:1 Lacmanović, 1:1 Aleksić, 1:2 Lacmanović</small> |- | Viko-Omladinac (Novo Selo Rok) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||0:4 ||<small>0:1 Gračan, 0:2 Desnica, 0:3 Matrljan, 0:4 Juričić</small> |- | Jedinstvo (Bijelo Polje) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:2 ||<small>0:1 Deželić, 0:2 B. Cvetković</small> |- | AIK (Bačka Topola) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:4 ||<small>0:1 V. Petrović, 0:2 B. Đurovski, 0:3 Janjanin, 1:3 Agbaba, 1:4 Đorđić, 2:4 Patarčić</small> |- | Slovan (Ljubljana) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||0:1 ||<small>Vukoje</small> |- | Teteks (Tetovo) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||1:1<br />{{pen|3|5}} ||<small>1:0 Tasić, 1:1 C. Milošević (pen)</small> |- | LIO (Osijek) ||–|| '''Vardar (Skoplje)''' ||0:0<br />{{pen|2|4}} || |- | Rudar (Kakanj) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||0:3 ||<small>0:1 Pašić, 0:2 Pašić, 0:3 Sušić</small> |- | '''Orijent (Rijeka)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||2:0 ||<small>1:0 Tabar, 2:0 Močinić</small> |- | '''Rabotnički (Skoplje)''' ||–|| Željezničar (Sarajevo) ||2:2<br />{{pen|6|4}} ||<small>1:0 Natev, 1:1 Škoro, 2:1 Natev, 2:2 Aškraba</small> |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Borac (Čačak) ||6:1 ||<small>1:0 Bekvalac, 2:0 Rac, 3:0 Z. Marić, 3:1 Ivanović, 4:1 Zovko, 5:1 Tintar, 6:1 Mićanović</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| Leotar (Trebinje) ||1:0 ||<small>Đelmaš</small> |- | FK Priština (Priština) ||–|| '''OFK Beograd (Beograd)''' ||0:1 ||<small>B. Marjanović</small> |- | NK Zagreb (Zagreb) ||–|| '''Olimpija (Ljubljana)''' ||0:2 ||<small>0:1 Rožič, 0:2 Domadenik</small> |- | Spartak (Subotica) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:1 ||<small>Hadžiosmanović</small> |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 10. studenog 1982. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''OFK Beograd (Beograd)''' ||–|| Galenika (Zemun) ||3:2 ||<small>1:0 Verušević, 2:0 Majstorović, 2:1 Kolb, 2:2 Z. Panić, 3:2 Majstorović</small> |- | Crvena zvezda (Beograd) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||1:3 ||<small>0:1 D. Lukić, 1:1 D. Savić, 1:2 Desnica, 1:3 Gračan</small> |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Partizan (Beograd) ||3:2 ||<small>1:0 Cvjetković, 2:0 Cvjetković, 3:0 Kovačević, 3:1 Živković, 3:2 Živković</small> |- | Olimpija (Ljubljana) ||–|| '''Orijent (Rijeka)''' ||0:0<br />{{pen|6|7}} || |- | '''Hajduk (Split)''' ||–|| Budućnost (Titograd) ||5:0 ||<small>1:0 Jerolimov, 2:0 Gudelj, 3:0 Jerolimov, 4:0 Krstičević, 5:0 Krstičević</small> |- | Vardar (Skoplje) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||0:1 ||<small>Z. Marić</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Velež (Mostar) ||3:2 ||<small>1:0 Kranjčar, 2:0 B. Cvetković, 2:1 D. Juričić 3:1 Kranjčar (pen), 3:2 Matijević</small> |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Rabotnički (Skoplje) ||5:2 ||<small>0:1 A. Georgijevski, 0:2 Natev, 1:2 B.Božović, 2:2 Sušić, 3:2 Teskeredžić, 4:2 Hadžibegić (pen), 5:2 Janjuš (pen)</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 23. ožujka 1983. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | OFK Beograd (Beograd) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:2 ||<small>0:1 Šalov, 0:2 Šalov</small> |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| Vojvodina (Novi Sad) ||1:0 ||<small>Mokuš (autogol)</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||6:0 ||<small>1:0 Krnčević, 2:0 Mlinarić, 3:0 Kranjčar, 4:0 Kranjčar, 5:0 Kranjčar, 6:0 Kranjčar</small> |- | Orijent (Rijeka) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||0:0<br />{{pen|3|4}} || |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 27. travnja 1983. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | NK Rijeka (Rijeka) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||1:3 ||<small>0:1 Peranić (autogol), 0:2 Krnčević, 1:2 D. Lukić, 1:3 Mlinarić</small> |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Hajduk (Split) ||1:0 ||<small>Jozić</small> |} == Završnica == U finalu Kupa Jugoslavije 1982./83. igrali su [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[FK Sarajevo|Sarajevo]] na [[Stadion Crvena zvezda|stadionu Crvene zvezde]] u [[Beograd]]u. Dinamo Zagreb pobijedio je 3:2, uz dva pogotka [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] i jedan [[Snješko Cerin|Snješka Cerina]]. Dinamo je dosad jedanaest puta bio u finalu, pritom osvojivši šest naslova ([[Kup maršala Tita 1951.|1951.]], [[Kup maršala Tita 1959./60.|1959./60.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1964./65.|1964./65.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]]). To je bio Dinamov zadnji osvojeni kup. Sarajevu je ovo bio drugi i zadnji nastup u finalu (izgubili su u finalu [[Kup maršala Tita 1966./67.|1966./67.]] od [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]). Ovo je bio jedan od trofeja koje je Dinamo osvojio u svom uspješnom razdoblju ranih 1980-ih, što uključuje osvajanje [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prve savezne lige 1981./82.]] i [[Kup maršala Tita 1979./80.|Kupa Jugoslavije 1979./80.]] === Susret === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1983.]] |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 3:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1983.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |strijelci1 = [[Zlatko Kranjčar|Kranjčar]] {{gol|14}} {{gol|35}}<br />[[Snješko Cerin|Cerin]] {{gol|31}} |strijelci2 = {{gol|29}} [[Husref Musemić|Musemić]]<br />{{gol|73}} [[Mirza Kapetanović|Kapetanović]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 25.000 |sudac = [[Dragan Delević]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 800000 | body = 800000 | rightarm = 800000 | shorts = 800000 | socks = 800000 | title = Sarajevo }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Marijan Vlak]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Ante Rumora]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zvjezdan Cvetković]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Ismet Hadžić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Mladen Munjaković]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Srećko Bogdan]] |- |V ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Zlatan Arnautović (nogometaš)|Zlatan Arnautović]] |- |N ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Snješko Cerin]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Zlatko Kranjčar]] || {{suboff|81}} |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Borislav Cvetković]] || {{suboff|79}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Velimir Zajec]] || {{subon|79}} |- |N ||'''?'''||{{Z|AUS}} [[Eddie Krncevic]] || {{subon|81}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Miroslav Blažević]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Slobodan Janjuš]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Ferid Radeljaš]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Mirza Kapetanović]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Želimir Vidović]] || {{suboff|36}} |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Nijaz Ferhatović]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Faruk Hadžibegić]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Božović]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Slaviša Vukićević]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Husref Musemić]] |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Davor Jozić]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Boban Božović]] || {{suboff|46}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Mehmed Janjoš]] || {{subon|36}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Senad Merdanović]] || {{subon|46}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Boško Antić]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prva savezna liga 1982./83.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Druga savezna liga 1982./83.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. ligaški rang 1982./83.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#83 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121013112/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/222-1982-1983 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1983.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1982/1983 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1982./83.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.| kup]] pp29bhidx1hv0dp41k6vlnajvv8kzco 0 765436 7570927 7476573 2026-08-06T14:29:44Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570927 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1983./84. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1983./84.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[21. rujna]] [[1983.]]<br />[[24. svibnja]] [[1984.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj = 7 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1982./83.|1982./83.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1984./85.|1984./85.]] }} '''Kup maršala Tita 1983./84.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1983./84.''', bila je trideset i šesta sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 21. rujna 1983., a završio 24. svibnja 1984. Trofej je osvojio [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] koji je u finalu savladao [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]]. Splićanima je to bio sedmi naslov u ovom natjecanju.<ref>[https://hajduk.hr/utakmice/arhiva/kup/1983-84 KUP UTAKMICE U SEZONI 1983/84]</ref><br /> Zahvaljujući uspjehu, Hajduk je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1984./85.|Kup pobjednika kupova 1984./85.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201983-1988.html Hajduk se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> Crvena zvezda, pobjednica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|prvenstva]], stigla je do finala i nije uspjela osvojiti dvostruku krunu. Iznenađenje turnira bio je trećeligaš [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]], koji je uspio doći do polufinala, gdje ga je eliminirao splitski Hajduk. == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prve savezne lige 1982./83.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | * [[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | * [[FK Budućnost|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|2. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Jug]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]</span> | * [[OFK Beograd]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * [[FK Zemun|Galenika Zemun]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]]</span> | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Vitez|Vitez]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Titograd Podgorica|OFK Titograd]]</span> | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''4. rang''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Vinkovci|Lokomotiva Vinkovci]]</span> | | | | | | |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 21. rujna 1983. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160121013902/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/223-1983-1984 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1984.php lavkup.com]</ref> |- | OFK Titograd (Titograd) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||0:3 ||<small>0:1 Musemić, 0:2 Teskeredžić, 0:3 S. Merdanović</small> |- | Proleter (Zrenjanin) ||–|| '''Radnički (Niš)''' ||1:3 ||<small>0:1 Beganović, 0:2 Mitošević, 1:2 Đorđević, 1:3 Aleksić</small> |- | NK Vitez (Vitez) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||0:0<br />{{pen|5|6}} || |- | '''OFK Beograd (Beograd)''' ||–|| Partizan (Beograd) ||1:0 ||<small>M. Ivanović</small> |- | Lokomotiva (Vinkovci) ||–|| '''NK Osijek (Osijek)''' ||1:1<br />{{pen|6|7}} ||<small>1:0 J. Smolčić, 1:1 Šmudla</small> |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Borac (Čačak) ||1:0 ||<small>Ilić</small> |- | '''Drina (Zvornik)''' ||–|| Velež (Mostar) ||1:0 ||<small>Mijatović</small> |- | Belasica (Strumica) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:1 ||<small>Bogdan</small> |- | '''Dubočica (Leskovac)''' ||–|| Olimpija (Ljubljana) ||2:0 ||<small>1:0 Ž. Kostić, 2:0 Z. Nikolić</small> |- | '''Metalac (Sisak)''' ||–|| Vardar (Skoplje) ||2:1 ||<small>0:1 Pe. Georgijevski, 1:1 Milnović, 2:1 Agarević</small> |- | NK Maribor (Maribor) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:1 ||<small>Cukrov</small> |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Radnički (Pirot) ||3:0 ||<small>1:0 Cvjetković, 2:0 Đedović, 3:0 Kuštrimović (autogol)</small> |- | '''GOŠK Jug (Dubrovnik)''' ||–|| Budućnost (Titograd) ||3:1 ||<small>0:1 Janović, 1:1 Žunec, 2:1 Mostahinić, 3:1 Mostahinić</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| FK Priština (Priština) ||3:2 ||<small>1:0 Elsner, 1:1 Batrović (pen), 1:2 Vokri, 2:2 Šestić, 3:2 M. Đurovski</small> |- | '''Galenika (Zemun)''' ||–|| Željezničar (Sarajevo) ||2:1 ||<small>1:0 Čakalić, 1:1 Grabo, 2:1 Lacmanović</small> |- | '''Dinamo (Vinkovci)''' ||–|| Spartak (Subotica) ||2:1 ||<small>0:1 Stakić, 1:1 Halilović, 2:1 Halilović</small> |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 16. studenog 1983. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | NK Osijek (Osijek) ||–|| '''Metalac (Sisak)''' ||2:2<br />{{pen|4|5}} ||<small>1:0 Lepinjica, 1:1 R. Marić, 2:1 Karačić, 2:2 J. Cavrić</small> |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Dinamo (Vinkovci) ||4:1 ||<small>1:0 B. Božović, 2:0 Švrakić, 3:0 Musemić, 4:0 D. Božović, 4:1 N. Lušić</small> |- | '''Radnički (Niš)''' ||–|| OFK Beograd (Beograd) ||2:1 ||<small>1:0 Beganović, 2:0 Aleksić, 2:1 Majstorović</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||2:0 ||<small>1:0 Mlinarić, 2:0 Čajić (autogol)</small> |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| Drina (Zvornik) ||2:1 ||<small>1:0 Gračan, 1:1 A. Tuhčić, 2:1 Hrstić</small> |- | '''Hajduk (Split)''' ||–|| Galenika (Zemun) ||6:2 ||<small>1:0 Zor. Vujović, 1:1 D. Pavlović, 2:1 Slišković, 3:1 Šušnjara, 4:1 Adamović, 5:1 Adamović, 6:1 Adamović, 6:2 D.Pavlović (pen)</small> |- | Dubočica (Leskovac) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:1 ||<small>G. Milojević</small> |- | '''GOŠK Jug (Dubrovnik)''' ||–|| Vojvodina (Novi Sad) ||1:0 ||<small>G. Čogurić</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 18. travnja 1984. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Radnički (Niš) ||2:0 ||<small>1:0 P. Jurić, 2:0 B. Cvetković</small> |- | '''Metalac (Sisak)''' ||–|| GOŠK Jug (Dubrovnik) ||1:0 ||<small>Kukoleča</small> |- | NK Rijeka (Rijeka) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||1:4 ||<small>0:1 B. Đurovski, 0:2 B. Đurovski (pen), 1:2 Desnica, 1:3 J. Nikolić, 1:4 J. Nikolić</small> |- | FK Sarajevo (Sarajevo) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:4 ||<small>0:1 Prekazi, 0:2 Jerolimov, 0:3 Jerolimov, 0:4 Gudelj</small> |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 2. svibnja 1984. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| Dinamo (Zagreb) ||2:1 ||<small>1:0 M. Đurovski, 2:0 M. Đurovski, 2:1 B. Cvetković</small> |- | '''Hajduk (Split)''' ||–|| Metalac (Sisak) ||2:1 ||<small>1:0 Vulić (pen), 1:1 Kukoleča, 2:1 Zl. Vujović</small> |} == Završnica == === Sažetak === U finalu Kupa Jugoslavije 1982./83. igrali su [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] i [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] u dvije utakmice. Jedna utakmica odigrana je na [[Gradski stadion Poljud|stadionu Poljud]] u [[Split]]u, a druga na [[Stadion Crvena zvezda|stadionu Crvene zvezde]] u [[Beograd]]u. Hajduk Split slavio je ukupnim rezultatom 2:1, pobijedivši u prvoj utakmici u Splitu golovima [[Blaž Slišković |Blaža Sliškovića]] i [[Zoran Vulić|Zorana Vulića]], dok je uzvrat u Beogradu završio neodlučeno. Hajduk je dosad bio deset puta u finalu, osvojivši šest naslova ([[Kup maršala Tita 1966./67.|1966./67.]], [[Kup maršala Tita 1971./72.|1971./72.]], [[Kup maršala Tita 1973.|1973.]], [[Kup maršala Tita 1974.|1974.]], [[Kup maršala Tita 1975./76.|1975./76.]], [[Kup maršala Tita 1976./77.|1976./77.]]). To je bio Hajdukov prvi trofej od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|Prve savezne lige 1978./79.]] {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" ! !! !! !!9. svibnja !!24. svibnja |- |bgcolor="gold"| '''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' ||–|| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||2:1 ||0:0 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[9. svibnja]] [[1984.]] |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rezultat = 2:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1984.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Blaž Slišković|Slišković]] {{Gol|3}}<br />[[Zoran Vulić|Vulić]] {{Gol|87|pen.}} |strijelci2 = {{Gol|11}} [[Mitar Mrkela|Mrkela]] |stadion = [[Gradski stadion Poljud]], [[Split]] |gledatelji = 12.000 |sudac = [[Adem Fazlagić]] ([[Sarajevo]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = FBFAFA | body = FBFAFA | rightarm = FBFAFA | shorts = 0540A0 | socks = 0540A0 | title = Hajduk }} |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"|'''HAJDUK SPLIT:''' |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Simović]] |- |N ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Vulić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Goran Šušnjara]] |- |V ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Dragutin Čelić]] || {{suboff}} |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Josip Čop]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Vedran Rožić]] |- |N ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Zlatko Vujović]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Blaž Slišković]] |- |B ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Vujović]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Nenad Šalov]] |- |V ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Ive Jerolimov]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G ||'''12''' ||{{Z|JUG}} [[Ivan Pudar]] |- |B ||'''13''' ||{{Z|JUG}} [[Darko Dražić]] |- |N ||'''14''' ||{{Z|JUG}} [[Janko Janković]] |- |N ||'''15'''||{{Z|JUG}} [[Dževad Prekazi]] || {{subon}} |- |N ||'''16''' ||{{Z|JUG}} [[Davor Čop]] |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Petar Nadoveza]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"|'''CRVENA ZVEZDA:''' |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Tomislav Ivković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Miroslav Šugar]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Milan Jovin]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Dragan Miletović]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Marko Elsner]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Ivan Jurišić]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Miloš Šestić]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Mitar Mrkela]] || {{suboff}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Jovica Nikolić]] || {{suboff}} |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Đorđe Milovanović]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Milko Đurovski]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G ||'''12''' ||{{Z|JUG}} [[Slobodan Karalić]] |- |B ||'''13''' ||{{Z|JUG}} [[Miodrag Krivokapić]] |- |V ||'''15''' ||{{Z|JUG}} [[Žarko Đurović]] || {{subon}} |- |V ||'''14''' ||{{Z|JUG}} [[Nedeljko Milosavljević]] || {{subon}} |- |V ||'''16''' ||{{Z|JUG}} [[Ranko Đorđić]] |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Gojko Zec]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1984.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1984.php (izvještaj)] |momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 70.000 |sudac = [[Beriša Šinasi]] ([[Priština]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = FBFAFA | body = FBFAFA | rightarm = FBFAFA | shorts = 0540A0 | socks = 0540A0 | title = Hajduk }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"|'''CRVENA ZVEZDA:''' |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Tomislav Ivković]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Miletović]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Milan Jovin]] |- |B ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Miroslav Šugar]] |- |B ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Marko Elsner]] |- |B ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Ivan Jurišić]] |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Miloš Šestić]] |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Milan Janković (footballer born 1959)|Milan Janković]] |- |N ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Jovica Nikolić]] || {{suboff|70}} |- |B ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Đorđe Milovanović]] |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Mitar Mrkela]] || {{suboff}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Žarko Đurović]] || {{subon|70}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Ranko Đorđić]] || {{subon}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Gojko Zec]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"|'''HAJDUK SPLIT:''' |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Simović]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Vulić]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Branko Miljuš]] |- |B ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Ivan Gudelj]] |- |B ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Josip Čop]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Vedran Rožić]] |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Zlatko Vujović]] || {{suboff|27}} |- |N ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Blaž Slišković]] |- |N ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Ive Jerolimov]] |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Nenad Šalov]] |- |N ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Dušan Pešić]] || {{suboff|88}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Dževad Prekazi]] || {{subon|27}} || {{crv|80}} |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Goran Šušnjara]] || {{subon|88}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Petar Nadoveza]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Prva savezna liga 1983./84.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Druga savezna liga 1983./84.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|3. ligaški rang 1983./84.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#84 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121013902/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/223-1983-1984 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1984.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1983/1984 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1983./84.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1983./84.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.| kup]] 84lgaf512msox965cufnuhf411cu75m 0 765454 7570931 7476672 2026-08-06T14:31:49Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570931 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1984./85. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1984./85.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[29. kolovoza]] [[1984.]]<br />[[24. svibnja]] [[1985.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje)<br />5874 (ukupno) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 11 | finalist = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | polufinalisti = [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] i [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1985./86.|1985./86.]] }} '''Kup maršala Tita 1984./85.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1984./85.''', bila je trideset i sedma sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo 5874 timova:<ref>[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcupdetail.html#85 number of clubs: 5874.]</ref> iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 29. kolovoza 1984., a završio 24. svibnja 1985. godine. Trofej je osvojila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], koja je u finalu savladala [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebački Dinamo]]. Beograđanima je to bio jedanaesti naslov u ovom natjecanju.<ref>[https://web.archive.org/web/20210728000910/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1984-1985/ Prva utakmica protiv Crvene zvezde odigrana je 7. svibnja pred 40.000 gledatelja, a rezultat (1-2) je išao u korist Beograđanima. Na uzvrat se čekalo više od dva tjedna, a pogodak Cerina nije bio dovoljan i uz neodlučeni ishod (1-1) klub s Marakane postao je osvajač Kupa Jugoslavije.]</ref><br /> Zahvaljujući uspjehu, Crvena zvezda ostvarila je plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1985./86.|Kup pobjednika kupova 1985./86.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201983-1988.html Crvena zvezda se plasirala u Kup pobednika kupova.]</ref> [[FK Sarajevo|Sarajevo]], pobjednik [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|prvenstva]], u prvom je kolu ispao od drugoligaša [[FK Pelister Bitolj|Pelister]]a. == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Prve savezne lige 1983./84.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1. rang]]''' | | * [[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]</span> * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | * [[FK Priština|Priština]] | * [[FK Budućnost|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|2. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | | * [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Kikinda 1909|Kikinda]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rad|Rad Beograd]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[KF Vëllaznimi Đakovica|Vlaznimi Đakovica]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Berane|Ivangrad]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Belišće|Belišće]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Karlovac|Karlovac]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Zadar|Zadar]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vršac|Vršac]]</span> | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Niži rangovi''' | | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]]</span> | | | |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 29. kolovoza 1984. godine. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160121045401/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/224-1984-1985 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1985.php lavkup.com]</ref> |- | '''Jedinstvo (Paraćin)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||0:0<br />{{pen|7|6}} || |- | Dinamo (Vinkovci) ||–|| '''OFK Kikinda (Kikinda)''' ||0:1 ||<small>Mijatov</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| Čelik (Zenica) ||1:0 ||<small>Halilović (pen)</small> |- | NK Zadar (Zadar) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:4 ||<small>0:1 Radinović, 0:2 Savićević, 0:3 Vorotović, 0:4 Janović</small> |- | Triglav (Kranj) ||–|| '''Partizan (Beograd)''' ||0:4 ||<small>0:1 Z. Popović, 0:2 Mance, 0:3 Dimitrijević, 0:4 Mance</small> |- | Rad (Beograd) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||0:2 ||<small>0:1 Desnica, 0:2 Radmanović</small> |- | Radnički (Niš) ||–|| '''Olimpija (Ljubljana)''' ||1:1<br />{{pen|5|6}} ||<small>0:1 Besek, 1:1 Gogić (pen)</small> |- | '''Leotar (Trebinje)''' ||–|| Željezničar (Sarajevo) ||1:0 ||<small>Slato</small> |- | '''Iskra (Bugojno)''' ||–|| FK Priština (Priština) ||1:0 ||<small>Mirković</small> |- | NK Belišće (Belišće) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||0:1 ||<small>Ilić</small> |- | '''Pelister (Bitolj)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||4:1 ||<small>1:0 Jovičić, 2:0 G. Ivanović, 2:1 Jakovljević, 3:1 M. Kostić, 4:1 Mitrevski</small> |- | NK Karlovac (Karlovac) ||–|| '''Vardar (Skoplje)''' ||1:4 ||<small>0:1 Aleksovski, 0:2 Savevski, 1:2 N. Peškir, 1:3 Urošević, 1:4 Urošević</small> |- | Radnički (Pirot) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:1 ||<small>Bakrač</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Vlaznimi (Đakovica) ||2:0 ||<small>1:0 P. Jurić, 2:0 Arslanović</small> |- | '''NK Osijek (Osijek)''' ||–|| FK Ivangrad (Ivangrad) ||3:1 ||<small>1:0 Lepinjica, 2:0 Rakela, 2:1 B. Marković (pen), 3:1 Redžepagić</small> |- | FK Vršac (Vršac) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||0:0<br />{{pen|1|4}} || |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 10. listopada 1984. godine. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Olimpija (Ljubljana)''' ||–|| Pelister (Bitolj) ||3:0 ||<small>1:0 Vukmirović, 2:0 Komočar, 3:0 Besek</small> |- | OFK Kikinda (Kikinda) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:3 ||<small>0:1 B. Cvetković, 0:2 Cerin, 0:3 B. Cvetković</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| NK Rijeka (Rijeka) ||0:0<br />{{pen|4|3}} || |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||0:0<br />{{pen|3|1}} || |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Leotar (Trebinje) ||0:0<br />{{pen|5|4}} || |- | '''Hajduk (Split)''' ||–|| Jedinstvo (Paraćin) ||5:0 ||<small>1:0 Zl. Vujović (pen), 2:0 Slišković, 3:0 Gudelj, 4:0 Deverić, 5:0 Slišković</small> |- | Vardar (Skoplje) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:4 ||<small>0:1 Janjanin, 0:2 M. Đurovski, 0:3 M. Đurovski, 1:3 Ringov, 2:3 Pe. Georgijevski, 2:4 Janjanin</small> |- | Budućnost (Titograd) ||–|| '''Iskra (Bugojno)''' ||0:1 ||<small>Tolić</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 13. ožujka 1985. godine. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Hajduk (Split) ||3:1 ||<small>1:0 P. Jurić, 2:0 B. Cvetković, 3:0 Bogdan, 3:1 Vulić</small> |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Olimpija (Ljubljana) ||3:0 ||<small>1:0 Novaković, 2:0 Rac, 3:0 Novaković</small> |- | Partizan (Beograd) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:2 ||<small>0:1 Halilović, 0:2 M. Đurovski</small> |- | '''Iskra (Bugojno)''' ||–|| Velež (Mostar) ||2:1 ||<small>1:0 Z. Toskić, 1:1 Kajtaz, 2:1 Radović</small> |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 9. travnja 1985. godine. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| Vojvodina (Novi Sad) ||3:2 ||<small>1:0 Halilović, 1:1 Novaković, 1:2 Zovko, 2:2 Halilović, 3:2 B. Đurovski</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Iskra (Bugojno) ||1:1<br />{{pen|5|2}} ||<small>1:0 Cerin, 1:1 Mirković</small> |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" ! !! !! !!7. svibnja !!24. svibnja |- | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' ||–||bgcolor="gold"| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||1:2 ||1:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[7. svibnja]] [[1985.]] |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 1:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1985.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Ivan Cvjetković|Cvjetković]] {{Gol|83}} |strijelci2 = {{Gol|63|pen.}} [[Sulejman Halilović|Halilović]]<br />{{Gol|72}} [[Milko Đurovski|Đurovski]] |stadion = [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 15.000 |sudac = [[Stojan Ilievski]] ([[Skoplje]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Željko Cupan]] || {{suboff|74}} |- |N ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zvjezdan Cvetković]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Mustafa Arslanović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Mirko Lulić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Srećko Bogdan]] {{kapetan}} |- |B ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Predrag Jurić]] || {{suboff|56}} |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Snježan Cerin]] |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Mihailo Petrović]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] |- |N ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Borislav Cvetković]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''16''' ||{{Z|JUG}} [[Ivan Cvjetković]] || {{subon|56}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Jasmin Džeko]] || {{subon|74}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Tomislav Ivić]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Živan Ljukovčan]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Zlatko Krmpotić]] {{kapetan}} || {{suboff|64}} |- |N ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Dimitrijević]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Milan Janković]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Marko Elsner]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Miletović]] |- |B ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Jovica Nikolić]] || {{suboff|56}} |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Boško Gjurovski]] |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Milko Gjurovski]] || {{suboff|75}} |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Mitar Mrkela]] |- |N ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Sulejman Halilović]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Milan Jovin]] || {{subon|56}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Miroslav Šugar]] || {{subon|75}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Gojko Zec]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1985.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1985.php (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Sulejman Halilović|Halilović]] {{Gol|11}} |strijelci2 = {{Gol|38}} [[Snješko Cerin|Cerin]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 60.000 |sudac = [[Edvard Šoštarič]] ([[Maribor]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Živan Ljukovčan]] |- |N ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Dimitrijević]] |- |B ||'''3'''||{{Z|JUG}} [[Zlatko Krdžević]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Miletović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Marko Elsner]] |- |V ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Zlatko Krmpotić]] {{kapetan}} |- |B ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Milan Janković]] || {{suboff|76}} |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Boško Gjurovski]] |- |B ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Đorđe Milovanović]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Sulejman Halilović]] |- |N ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Mitar Mrkela]] || {{suboff|83}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Miodrag Krivokapić]] || {{subon|76}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Miroslav Šugar]] || {{subon|83}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Gojko Zec]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] |- |B ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Jasmin Džeko]] |- |B ||'''3'''||{{Z|JUG}} [[Željko Cupan]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Slavko Ištvanić]] || {{suboff|59}} |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Mirko Lulić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Srećko Bogdan]] {{kapetan}} |- |N ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Borislav Cvetković]] || {{suboff|76}} |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Snježan Cerin]] |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Mihailo Petrović]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] |- |B ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Ivan Cvjetković]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Predrag Jurić]] || {{subon|59}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Nikola Jurčević]] || {{subon|76}} |- |colspan=4|'''Treneri:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Zdenko Kobeščak]] |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Ivo Šušak]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|Prva savezna liga 1984./85.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|Druga savezna liga 1984./85.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|3. ligaški rang 1984./85.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#85 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121045401/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/224-1984-1985 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1985.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1984/1985 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1984./85.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1984./85.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1984./85.| kup]] t4whjp74mb8aknwyh5bgpomgg4ysxwo 0 765506 7570933 7476735 2026-08-06T14:33:09Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570933 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1985./86. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1985./86.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[30. listopada]] [[1985.]]<br />[[14. svibnja]] [[1986.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje)<br />5809 (ukupno) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | broj = 2 | finalist = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | polufinalisti = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[OFK Beograd]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1984./85.|1984./85.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]] }} '''Kup maršala Tita 1985./86.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1985./86.''', bila je trideset i osma sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 30. listopada 1985., a završio 14. svibnja 1986. Bilo je to posljednje izdanje u kojem su utakmice osmina finala, četvrtfinala i polufinala odigrane jednom. Trofej je osvojio [[FK Velež Mostar|mostarski Velež]] koji je u finalu savladao [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebački Dinamo]], što je njihov drugi uzastopni poraz. Hercegovcima je to bio drugi naslov u ovom natjecanju.<ref>[http://ljubusaci.com/2019/05/17/velez-pobjednik-kupa-1986/ Velež pobjednik kupa 1986]</ref><br /> Zahvaljujući uspjehu, Velež je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1986./87.|Kup pobjednika kupova 1986./87.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201983-1988.html Velež se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], dvije momčadi koje su se natjecale za [[Prva_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1985./86.#Pregled_sezone|sporno prvenstvo 1985./86.]], ispale su u četvrtfinalu, odnosno u polufinalu. == Sudionici == Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 5809 ekipa iz svih republika i pokrajina: 1863 iz Srbije, 1510 iz Hrvatske, 940 iz Bosne i Hercegovine, 527 iz Makedonije, 493 iz Vojvodine, 236 iz Slovenije, 182 iz Kosova i 58 iz Crne Gore.<ref>[https://archive.org/details/slaven-zambata-nogomet-86/page/n41/mode/2up 986 yearbook SLAVEN ZAMBATA NOGOMET 86, str. 80.]</ref> 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|Prve savezne lige 1984./85.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1. rang]]''' | | * [[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Beograd]]</span> * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] | * [[FK Priština|Priština]] | * [[FK Budućnost|Budućnost]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|2. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</span> | * [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK TSC Bačka Topola|AIK Bačka Topola]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Kikinda 1909|Kikinda]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rad|Rad Beograd]]</span> * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Travnik|Borac Travnik]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK 14. oktobar Kruševac|14. oktobar Kruševac]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[KF Liria Prizren|Liria Prizren]]</span> | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''4. rang''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Samobor|Samobor]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Željezničar Doboj|Željezničar Doboj]]</span> | | | | | |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 30. listopada 1985. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160119232547/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/225-1985-1986 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1986.php lavkup.com]</ref> |- | '''14. oktobar (Kruševac)''' ||–|| Sutjeska (Nikšić) ||2:1 ||<small>1:0 V. Simić, 1:1 Bajčeta, 2:1 Stijepović</small> |- | NK Samobor (Samobor) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:1 ||<small>Ivšić</small> |- | '''OFK Beograd (Beograd)''' ||–|| Dinamo (Vinkovci) ||3:0 ||<small>1:0 Stojaković, 2:0 Stojaković, 3:0 N. Petrović</small> |- | Željezničar (Sarajevo) ||–|| '''Radnički (Niš)''' ||2:2<br />{{pen|7|8}} ||<small>0:1 Jocić, 1:1 Škoro, 2:1 Škoro, 2:2 Vojinović</small> |- | '''Rad (Beograd)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:0 ||<small>Banjalić</small> |- | '''NK Osijek (Osijek)''' ||–|| AIK (Bačka Topola) ||5:0 ||<small>1:0 Adamović, 2:0 L. Kostić, 3:0 Rakela, 4:0 Alar, 5:0 Kukurić</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| OFK Kikinda (Kikinda) ||2:0 ||<small>1:0 B. Đurovski, 2:0 Đurović</small> |- | Borac (Travnik) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||1:4 ||<small>0:1 Zor. Vujović, 1:1 E. Kahrić, 1:2 Slišković, 1:3 Veber, 1:4 Slišković</small> |- | '''NK Šibenik (Šibenik)''' ||–|| Vojvodina (Novi Sad) ||3:1 ||<small>1:0 Šorgić, 1:1 M. Ćurčić, 2:1 Maretić (pen), 3:1 Maretić</small> |- | Liria (Prizren) ||–|| '''Vardar (Skoplje)''' ||1:2 ||<small>0:1 Urošević, 0:2 Trajanovski, 1:2 Hasi</small> |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| Belasica (Strumica) ||4:1 ||<small>1:0 J. Janković (pen), 2:0 Matrljan, 2:1 Šabani, 3:1 Malbaša, 4:1 Malbaša</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Iskra (Bugojno) ||2:1 ||<small>0:1 Z.Toskić, 1:1 Besek, 2:1 Mlinarić</small> |- | '''NK Maribor (Maribor)''' ||–|| FK Priština (Priština) ||1:0 ||<small>Hafner</small> |- | '''BSK (Slavonski Brod)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||3:0 ||<small>1:0 Mesar, 2:0 Mandžukić, 3:0 Damjanović</small> |- | Lovćen (Cetinje) ||–|| '''Partizan (Beograd)''' ||0:4 ||<small>0:1 Stevanović, 0:2 Živković, 0:3 Radanović, 0:4 Živković</small> |- | Željezničar (Doboj) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||1:5 ||<small>0:1 Matijević, 0:2 V. Gudelj, 0:3 P. Jurić, 1:3 Krajina (pen), 1:4 Skočajić (pen), 1:5 Kodro</small> |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 20. studenoga 1985. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | Vardar (Skoplje) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:2 ||<small>0:1 Musemić, 0:2 Musemić</small> |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| Rad (Beograd) ||2:0 ||<small>1:0 P. Jurić, 2:0 Matijević</small> |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||–|| NK Rijeka (Rijeka) ||1:0 ||<small>Vorotović</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| 14. oktobar (Kruševac) ||5:0 ||<small>1:0 Živković, 2:0 Varga, 3:0 Vučićević, 4:0 Živković, 5:0 Đelmaš</small> |- | '''NK Osijek (Osijek)''' ||–|| NK Maribor (Maribor) ||1:0 ||<small>Šarenac (autogol)</small> |- | '''Radnički (Niš)''' ||–|| NK Šibenik (Šibenik) ||1:0 ||<small>Sl. Nikolić</small> |- | Hajduk (Split) ||–|| '''OFK Beograd (Beograd)''' ||0:0<br />{{pen|3|4}} || |- | BSK (Slavonski Brod) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||1:1<br />{{pen|4|5}} ||<small>0:1 Katanec, 1:1 Lučan</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 22. i 23. veljače 1986 {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''OFK Beograd (Beograd)''' ||–|| Budućnost (Titograd) ||4:1 ||<small>0:1 Mil. Bajović, 1:1 M. Đurić, 2:1 Stojadinović, 3:1 Milenković, 4:1 M. Đurić</small> |- | Partizan (Beograd) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||1:1<br />{{pen|3|5}} ||<small>1:0 Varga, 1:1 Tuce</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||3:1 ||<small>1:0 Janković, 2:0 Musemić, 2:1 Džeko, 3:1 G. Milojević</small> |- | Radnički (Niš) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||2:2<br />{{pen|5|6}} ||<small>1:0 Binić, 1:1 Mlinarić, 2:1 Aleksić, 2:2 Munjaković</small> |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 9. travnja 1986. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Crvena zvezda (Beograd) ||4:0 ||<small>1:0 Mlinarić, 2:0 Cupan, 3:0 Mlinarić, 4:0 Komočar</small> |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| OFK Beograd (Beograd) ||3:0 ||<small>1:0 Matijević, 2:0 Kalajdžić, 3:0 Kajtaz</small> |} == Završnica == Branič Veleža [[Avdo Kalajdžić]], protagonist polufinala, isključen je na kraju utakmice čime mu je onemogućen nastup u finalu. Umjesto njega igrao je [[Nenad Bijedić]].<ref>[http://ljubusaci.com/2019/05/17/velez-pobjednik-kupa-1986/ Junak utakmice bio je Nenad Bijedić, koji je priliku za igru dobio neigranjem Avde Kalajdžića.]</ref> === Susret === {{footballbox |datum= [[14. svibnja]] [[1986.]] |momčad1 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |rezultat = 3:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1986.php (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Nenad Bijedić|Bijedić]] {{gol|6|pen.}} {{gol|51}}<br />[[Predrag Jurić|P. Jurić]] {{Gol|87}} |strijelci2 = {{gol|58}} [[Marko Mlinarić|Mlinarić]] |stadion = [[Stadion JNA]], [[Beograd]] |gledatelji = 40.000 |sudac = [[Dušan Čolić]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b =_whitethinlines | pattern_sh =_red_stripes_adidas | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Velež }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_so = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Vukašin Petranović]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Draženko Prskalo]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Nenad Bijedić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Vladimir Matijević]] {{kapetan}} || {{crv|90}} |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Ismet Šišić]] |- |N ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Sead Kajtaz]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|JUG}} [[Vladimir Skočajić]] |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Predrag Jurić]] |- |N ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Anel Karabeg]] || || {{suboff|74}} |- |V ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Semir Tuce]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''13'''||{{Z|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] || || {{subon|74}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Dušan Bajević]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Milivoj Bračun]] || || {{suboff|70}} |- |N ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Željko Cupan]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Mustafa Arslanović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Mirko Lulić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Srečko Katanec]] |- |B ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Zvjezdan Cvetković]] || {{crv|75}} |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Mladen Munjaković]] |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Snježan Cerin]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] {{kapetan}} |- |N ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Borislav Cvetković]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Dražen Besek]] || || {{subon|70}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Miroslav Blažević]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|Prva savezna liga 1985./86.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|Druga savezna liga 1985./86.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|3. ligaški rang 1985./86.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#86 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160119232547/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/225-1985-1986 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1986.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1985/1986 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1985./86.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1985./86.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1985./86.| kup]] 6y7595k9tk3p7358dgkzn6zapvjught 0 765531 7570968 7476856 2026-08-06T16:03:28Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570968 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1986./87. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1986./87.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[13. kolovoza]] [[1986.]]<br />[[9. svibnja]] [[1987.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj = 6 | finalist = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | polufinalisti = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Budućnost|Budućnost]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1985./86.|1985./86.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]] }} '''Kup maršala Tita 1986./87.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1986./87.''', bila je trideset i deveta sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 13. kolovoza 1986., a završio 9. svibnja 1987. Ovo je bilo prvo izdanje u kojem su se osmina finala, četvrtfinale i polufinale igrali dvaput; nadalje FSJ je odlučio da će se finale uvijek igrati kao jedna utakmica u [[Beograd]]u.<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201983-1988.html FSJ je odlučio da se od 1/8 finala učesnici imaju po dva meča. Novo je bila i to da se igra samo jedna finalna utakmica u Beogradu.]</ref> Trofej je osvojio [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] koji je u finalu svladao [[HNK Rijeka|Rijeku]] u [[Jadranski derbi|Jadranskom derbiju]]. Splićanima je to bio osmi naslov u ovom natjecanju.<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/sport/video--na-danasnji-dan-1987--godine-hajduk-je-u-nezaboravnom-finalu-kupa-pobijedio-rijeku-nakon-jedanaesteraca/64958 Na današnji dan 1987. godine Hajduk je u nezaboravnom finalu Kupa pobijedio Rijeku nakon jedanaesteraca]</ref><br /> Zahvaljujući uspjehu, Hajduk je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1987./88.|Kup pobjednika kupova 1987./88.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201983-1988.html Hajduk se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Vardar Skoplje|Vardar]], dvije momčadi koje su se borile za [[Prva_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1986./87.#Pregled_sezone|sporno prvenstvo 1986./87.]], ispale su u prvom kolu. == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|Prve savezne lige 1985./86.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1. rang]]''' | | * [[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]</span> | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]</span> | * [[FK Priština|Priština]] | * [[FK Budućnost|Budućnost Titograd]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|2. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Kikinda 1909|Kikinda]]</span> * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[KF Vëllaznimi Đakovica|Vlaznimi Đakovica]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Pobeda Prilep|Pobeda Prilep]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|3. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Belišće|Belišće]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Karlovac|Karlovac]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Zastava Kragujevac|Crvena zastava Kragujevac]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Tekstilac Bijelo Polje|Tekstilac Bijelo Polje]]</span> | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Niži rangovi''' | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Berek 1975 Prijedor|Berek Prijedor]]</span> | | | | | |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>13. kolovoza 1986.</small> |- | Tekstilac (Bijelo Polje) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:7 |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| Vlaznimi (Đakovica) ||2:0 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| OFK Beograd (Beograd) ||1:1 {{pen|11|10}} |- | Neretva (Metković) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:1 |- | '''Spartak (Subotica)''' ||–|| Dinamo (Vinkovci) ||1:1 {{pen|3|1}} |- | '''Željezničar (Sarajevo)''' ||–|| Radnički (Niš) ||2:2 {{pen|5|3}} |- | '''NK Osijek (Osijek)''' ||–|| Pobeda (Prilep) ||7:0 |- | '''Radnički (Kragujevac)''' ||–|| Partizan (Beograd) ||3:2 |- | '''Budućnost (Banovići)''' ||–|| Dinamo (Zagreb) ||0:0 {{pen|3|2}} |- | '''Crvena zastava (Kragujevac)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:1 {{pen|4|2}} |- | OFK Berek (Prijedor) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||2:3 |- | OFK Kikinda (Kikinda) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||0:1 |- | NK Belišće (Belišće) ||–|| '''Sutjeska (Nikšić)''' ||1:2 |- | '''NK Maribor (Maribor)''' ||–|| Vardar (Skoplje) ||3:0 |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Čelik (Zenica) ||3:0 |- | '''NK Karlovac (Karlovac)''' ||–|| FK Priština (Priština) ||1:0 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. kolovoza 1986.</small> !2. utakmica<br /><small>9. rujna 1986.</small> |- | '''Hajduk (Split)''' ||5:3|| Budućnost (Banovići) ||4:1 ||1:2 |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||6:1|| Crvena zastava (Kragujevac) ||5:0 ||1:1 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:0|| Sloboda (Tuzla) ||1:0 ||1:0 |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||4:3|| Velež (Mostar) ||2:3 ||2:0 |- | '''Spartak (Subotica)''' ||3:2|| Sutjeska (Nikšić) ||2:0 ||1:2 |- | NK Maribor (Maribor) ||1:5|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||0:0 ||1:5 |- | Vojvodina (Novi Sad) ||2:4|| '''NK Osijek (Osijek)''' ||1:2 ||1:2 |- | '''Radnički (Kragujevac)''' ||4:1|| NK Karlovac (Karlovac) ||3:0 ||1:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. listopada 1986.</small> !2. utakmica<br /><small>19. studenog 1986.</small> |- | '''Hajduk (Split)''' ||5:3|| Spartak (Subotica) ||3:2 ||2:1 |- | Željezničar (Sarajevo) ||0:0 {{pen|2|4}}|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||0:0 ||0:0 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||4:0|| NK Osijek (Osijek) ||1:0 ||3:0 |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||4:1|| Radnički (Kragujevac) ||4:0 ||0:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>11. ožujka 1987.</small> !2. utakmica<br /><small>1. travnja 1987.</small> |- | '''Hajduk (Split)''' ||2:2 {{pen|6|5}}|| Crvena zvezda (Beograd) ||1:2 ||1:0 |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||3:2|| Budućnost (Titograd) ||2:1 ||1:1 |- |} == Završnica == === Susret === {{footballbox |datum= [[9. svibnja]] [[1987.]] |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rezultat = 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1987.php (izvještaj)] |momčad2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] |strijelci1 = [[Aljoša Asanović|Asanović]] {{Gol|43}} |strijelci2 = {{Gol|85}} [[Davor Radmanović|Radmanović]] |stadion = [[Stadion JNA]], [[Beograd]] |gledatelji = 40.000 |sudac = [[Zoran Petrović]] ([[Beograd]]) }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Aljoša Asanović|Asanović]] {{penal gol}}<br />[[Dragutin Čelić|Čelić]] {{penal gol}}<br />[[Stjepan Andrijašević|Andrijašević]] {{penal gol}}<br />[[Jerko Tipurić|Tipurić]] {{penal gol}}<br />[[Dragi Setinov|Setinov]] {{penal promašaj}}<br />[[Darko Dražić|Dražić]] {{penal gol}}<br />[[Miloš Bursać|Bursać]] {{penal promašaj}}<br />[[Stjepan Deverić|Deverić]] {{penal gol}}<br />[[Robert Jarni|Jarni]] {{penal gol}}<br />[[Zdenko Adamović|Adamović]] {{penal gol}}<br />[[Zoran Varvodić|Varvodić]] {{pengoal}} |rezultat= 9:8 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Mladen Mladenović|Mladenović]]<br />{{penal promašaj}} [[Davor Radmanović|Radmanović]]<br />{{penal gol}} [[Predrag Valenčić|Valenčić]]<br />{{penal gol}} [[Janko Janković|Janković]]<br />{{penal gol}} [[Zoran Škerjanc|Škerjanc]]<br />{{penal gol}} [[Borče Sredojević|Sredojević]]<br />{{penal promašaj}} [[Mauro Ravnić|Ravnić]]<br />{{penal gol}} [[Igor Jelavić|Jelavić]]<br />{{penal gol}} [[Vlado Kotur|Kotur]]<br />{{penal gol}} [[Robert Rubčić|Rubčić]]<br />{{penal promašaj}} [[Roberto Paliska|Paliska]] }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_red_blue_stripes | pattern_ra =_red_blue_stripes | pattern_b =_redblue_stripes | pattern_so =_band_white | leftarm = 0000CD | body = FF0000 | rightarm = 0000CD | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Hajduk }} |{{nogometni dres | pattern_la =_bluelines | pattern_b =_bluehoophigh | pattern_ra =_bluelines | pattern_sh =_blue stripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Rijeka }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Mladen Pralija]]|| {{suboff|119}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Robert Jarni]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Darko Dražić]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Stjepan Andrijašević]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Dragi Setinov]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Jerko Tipurić]] |- |N ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Stjepan Deverić]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Dragutin Čelić]] {{kapetan}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Miloš Bursać]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Aljoša Asanović]] |- |V ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Frane Bućan]]|| {{suboff|103}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G ||'''12'''||{{Z|JUG}} [[Zoran Varvodić]] || {{subon|119}} |- |N ||'''16'''||{{Z|JUG}} [[Zdenko Adamović]] || {{subon|103}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|JUG}} [[Ive Jerolimov]] |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Josip Skoblar]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Mauro Ravnić]] {{kapetan}} |- |B ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Igor Jelavić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Robert Rubčić]] |- |V ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Vlado Kotur]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Roberto Paliska]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Borče Sredojević]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Janko Janković]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Mladen Mladenović]] |- |V || '''{{nbsp}}'''||{{Z|JUG}} [[Davor Radmanović]] |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|JUG}} [[Danko Matrljan]] || {{suboff|46}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Vujčić]] || {{suboff|76}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''13''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Škerjanc]] || {{subon|46}} |- |V ||'''14''' ||{{Z|JUG}} [[Predrag Valenčić]] || {{subon|76}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Mladen Vranković]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|Prva savezna liga 1986./87.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|Druga savezna liga 1986./87.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|3. ligaški rang 1986./87.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#87 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121022519/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/226-1986-1987 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1987.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1986/1987 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1986./87.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1986./87.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1986./87.| kup]] 6kjh8oa1f85vw7lsk8dommqr8h3dro6 0 765626 7570970 7476987 2026-08-06T16:04:25Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570970 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1987./88. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1987./88.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[13. kolovoza]] [[1987.]]<br />[[11. svibnja]] [[1988.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje)<br />5888 (ukupno) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Borac Banja Luka|Borac B. Luka]] | broj = 1 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[FK Priština|Priština]] i [[FK Vardar Skoplje|Vardar]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1988./89.|1988./89.]] }} '''Kup maršala Tita 1987./88.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1987./88.''', bila je četrdeseta sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo 5888 timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 13. kolovoza 1987., a završio 11. svibnja 1988. Trofej je osvojio [[FK Borac Banja Luka|banjalučki Borac]] koji je u finalu svladao izrazito favoriziranu [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] (koja je osvojila [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|prvenstvo]]).<ref>[https://web.archive.org/web/20181119051636/http://arhiva.borac-sport.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7079:utakmice-koje-se-pamte-22-kup-za-klupske-anale&catid=72:2013-12-13-17-32-27&Itemid=127 УТАКМИЦЕ КОЈЕ СЕ ПАМТЕ (22): Куп за клупске анале]</ref> Bio je to prvi (i jedini) put u povijesti da je drugoligaš uspio osvojiti trofej.<ref>[https://web.archive.org/web/20090307015441/http://www.lavkup.com/1988.php DRUGOLIGAŠ OSVOJIO KUP !]</ref> Osvojeni kup, međutim, nije oslobodio Borac od natjecanja u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1988./89.|sljedeće izdanje]]. Borac se nije uspio kvalificrati za to izdanje. Zahvaljujući uspjehu, Borac je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1988./89.|Kup pobjednika kupova 1988./89.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201983-1988.html Borac se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> == Podvig FK Borac == Borac je prethodno bio finalist [[Kup maršala Tita 1974.|1974.]] kada je izgubio 1:0 od [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]. Borčev pohod na kup u sezoni 1987./88. započeo je godinu i pet dana ranije, 6. svibnja 1987. pobjedom u [[Bosanska Dubica|Bosanskoj Dubici]] protiv domaćeg [[FK Radnik Bosanska Dubica|FK Radnika]] rezultatom 9:0. Naknadno su pali [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara]], [[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]], [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]], [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]], [[FK Leotar Trebinje|Leotar]], [[NK Osijek|Osijek]], [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]], [[FK Vojvodina|Vojvodina]], [[FK Priština|Priština]] i na kraju [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Borac je kao osmoplasirani drugoligaš u finalu igranom 11. svibnja 1988. na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] u [[Beograd]]u slavio 1:0 protiv izrazito favoriziranog protivnika Crvene zvezde koja je bila prvak Jugoslavije. Bio je to neviđen i nikada ponovljen podvig (1991. došlo je do [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]]): drugoligaš koji je osvojio [[Kup maršala Tita|Kup Jugoslavije]]. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 60. minuti kada je branič [[Stojan Malbašić]], koji je bio na terenu unatoč nedavnoj ozljedi, oduzeo loptu [[Dragiša Binić|Dragiši Biniću]] i lansirao se po desnom krilu; nakon driblinga [[Amir Durgutović|Amira Durgutovića]] ubacio je na dalju stativu prevarivši golmana [[Stevan Stojanović|Stevana Stojanovića]] i braniča [[Miodrag Krivokapić|Miodraga Krivokapića]]; lopta je stigla do [[Senad Lupić|Senada Lupića]] koji ju je glavom poslao u gol crveno-bijelih. Došla je žestoka ofenziva Crvene zvezde koja je dovela do skandalozne (za Borac) odluke suca [[Blaža Zuber|Blaže Zubera]] iz [[Bačka Topola|Bačke Topole]] da dosudi vrlo dvojben kazneni udarac u korist Beograđana: u prostoru su, rame uz rame, bili [[Milorad Bilbija]] a [[Goran Milojević]], potonji, uvidjevši nemogućnost kontrole lopte, pustio je sam sebe da padne. Zuber je odmah pokazao na jedanaesterac i, unatoč negodovanju crveno-plavih, nije promijenio odluku, a loptu mu je u ruke uzeo [[Dragan Stojković]]. Podrugljiv udarac pokušao je Stojković: polovični udarac prema sredini gola, ali vratar [[Slobodan Karalić]] nije se pomaknuo i lopta mu je došla u ruke. Posljednji Zvezdini napadi nisu urodili plodom. Srebrni pehar uručen je kapetanu [[Damir Špica|Damiru Špici]], a potom je prošao među reprezentativce: [[Slobodan Karalić]], [[Stojan Malbašić]], [[Mario Mataja]], [[Milorad Bilbija]], [[Zvonko Lipovac]], [[Amir Durgutović]], [[Božur Matejić]], [[Suad Beširević]], [[Nenad Popović]], [[Senad Lupić]], [[Mile Šijaković]] i [[Vlado Lemić]]. Na kraju je stigla i do trenera [[Husnija Fazlić|Husnije Fazlića]] i njegovog pomoćnika [[Nenad Gavrilović|Nenada Gavrilovića]]. Sljedećeg dana, 12. svibnja 1988., tisuće ljudi dočekalo je ekipu koja je stigla iz Beograda na Trgu Krajine ispred trgovačkog centra Boska.<ref>{{Citiranje weba |url=https://fkborac.net/drugoliga%C5%A1-osvojio-kup-jugoslavije |title=DRUGOLIGAŠ OSVOJIO KUP JUGOSLAVIJE! |access-date=31. svibnja 2024. |archive-date=29. veljače 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229124135/https://fkborac.net/drugoliga%C5%A1-osvojio-kup-jugoslavije/ |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !colspan=6 align="center" | Put do finala<ref>{{Citiranje weba |url=https://fkborac.net/drugoliga%C5%A1-osvojio-kup-jugoslavije |title=PUT DO PEHARA |access-date=31. svibnja 2024. |archive-date=29. veljače 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229124135/https://fkborac.net/drugoliga%C5%A1-osvojio-kup-jugoslavije/ |url-status=dead }}</ref> |- ! Kolo !! Datum !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !! Rezultat |- | 1. kolo || 6. svibnja 1987. || [[FK Radnik Bosanska Dubica|Radnik B. Dubica]] ||–|| Borac Banja Luka || 0:9 |- | 2. kolo || 20. svibnja 1987. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara B. Gradiška]] ||–|| Borac Banja Luka || 0:2 |- | 3. kolo || 27. svibnja 1987. || Borac Banja Luka ||–|| [[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] || 2:1 |- | 4. kolo || 4. lipnja 1987. || Borac Banja Luka ||–|| [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] || 2:1 |- | 5. kolo || 17. lipnja 1987. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||–|| Borac Banja Luka || 0:0 {{pen|2|3}} |- | 6. kolo || 26. lipnja 1987. || Borac Banja Luka ||–|| [[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]] || 4:1 |- | Šesnaestina završnice || 12. kolovoza 1987. || Borac Banja Luka ||–|| [[NK Osijek|Osijek]] || 1:1 {{pen|3|2}} |- |rowspan=2 align="center" | Osmina završnice || 19. kolovoza 1987. || [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] ||–|| Borac Banja Luka || 1:1 |- | 9. rujna 1987. || Borac Banja Luka ||–|| [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] || 1:1 {{pen|5|4}} |- |rowspan=2 align="center" | Četvrtzavršnica || 18. studenoga 1987. || [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||–|| Borac Banja Luka || 3:0 |- | 9. prosinca 1987. || Borac Banja Luka ||–|| [[FK Vojvodina|Vojvodina]] || 6:1 |- |rowspan=2 align="center" | Poluzavršnica || 16. ožujka 1988. || [[FK Priština|Priština]] ||–|| Borac Banja Luka || 1:1 |- | 13. travnja 1988. || Borac Banja Luka ||–|| [[FK Priština|Priština]] || 0:0 {{pen|4|1}} |- | Završnica || 11. svibnja 1988. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||–|| Borac Banja Luka || 0:1 |- |} == Sudionici == Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 5888 ekipa iz svih republika i pokrajina: 1947 iz Srbije, 1465 iz Hrvatske, 1095 iz Bosne i Hercegovine, 523 iz Makedonije, 475 iz Vojvodine, 242 iz Slovenije, 83 iz Kosova i 58 iz Crne Gore.<ref>[http://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-republika-srpska/velicanstveni-uspjeh-borca-za-sva-vremena/21780 U Kupu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije za sezonu 1987/88. nastupilo je 5.888 ekipa. Najviše predstavnika imala je Srbija, čak 1947. Slijede: Hrvatska 1.465, BiH 1.095, Makedonija 523, Vojvodina 475, Slovenija 242, Kosovo i Metohija 83 i Crna Gora 58.]</ref> 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|Prve savezne lige 1986./87.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|1. rang]]''' | | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vojvodina|Vojvodina]]</span> | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | * [[FK Priština|Priština]] | * [[FK Budućnost|Budućnost]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|2. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</span> | * [[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]]</span> * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[KF Vëllaznimi Đakovica|Vlaznimi Đakovica]]</span> | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|3. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Belišće|Belišće]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]]</span> | | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rabotnički Skoplje|Rabotnički Skoplje]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>13. kolovoza 1987.</small> |- | Lučki radnik (Rijeka) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:2 |- | Rabotnički (Skoplje) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||1:2 |- | Radnički (Kragujevac) ||–|| '''FK Priština (Priština)''' ||0:0 {{pen|0|3}} |- | NK Belišće (Belišće) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||1:1 {{pen|3|5}} |- | Jedinstvo (Bijelo Polje) ||–|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||0:1 |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||3:2 |- | '''Borac (Čačak)''' ||–|| NK Rijeka (Rijeka) ||1:0 |- | '''Mladost (Petrinja)''' ||–|| Sutjeska (Nikšić) ||1:0 |- | Vlaznimi (Đakovica) ||–|| '''Vardar (Skoplje)''' ||0:2 |- | '''Spartak (Subotica)''' ||–|| Dinamo (Zagreb) ||1:1 {{pen|3|2}} |- | Dinamo (Vinkovci) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||2:3 |- | '''Borac (Banja Luka)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||1:1 {{pen|3|2}} |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| Radnički (Pirot) ||3:0 |- | Integral Olimpija (Ljubljana) ||–|| '''Čelik (Zenica)''' ||0:0 {{pen|1|4}} |- | '''Radnički (Niš)''' ||–|| Proleter (Zrenjanin) ||2:1 |- | '''Iskra (Bugojno)''' ||–|| Partizan (Beograd) ||0:0 {{pen|4|3}} |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>19. kolovoza 1987.</small> !2. utakmica<br /><small>9. rujna 1987.</small> |- | Spartak (Subotica) ||2:2 {{pen|4|5}}|| '''Borac (Banja Luka)''' ||1:1 ||1:1 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:2 {{pen|4|2}}|| Budućnost (Titograd) ||2:0 ||0:2 |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||4:3|| Hajduk (Split) ||2:2 ||2:1 |- | '''Velež (Mostar)''' ||10:3|| Borac (Čačak) ||7:1 ||3:2 |- | Željezničar (Sarajevo) ||3:6|| '''Vardar (Skoplje)''' ||3:0 ||0:6 |- | Čelik (Zenica) ||3:4|| '''Radnički (Niš)''' ||2:1 ||1:3 |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||2:2 {{pen|3|1}}|| Mladost (Petrinja) ||2:0 ||0:2 |- | Iskra (Bugojno) ||2:4|| '''FK Priština (Priština)''' ||1:1 ||1:3 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>18. studenog 1987.</small> !2. utakmica<br /><small>9. prosinca 1987.</small> |- | Vojvodina (Novi Sad) ||4:6|| '''Borac (Banja Luka)''' ||3:0 ||1:6 |- | Radnički (Niš) ||0:6|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:0 ||0:6 |- | '''Vardar (Skoplje)''' ||3:0|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||2:0 ||1:0 |- | Velež (Mostar) ||1:2|| '''FK Priština (Priština)''' ||1:2 ||0:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>16. ožujka 1988.</small> !2. utakmica<br /><small>13. travnja 1988.</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:1|| Vardar (Skoplje) ||1:0 ||1:1 |- | FK Priština (Priština) ||1:1 {{pen|1|4}}|| '''Borac (Banja Luka)''' ||1:1 ||0:0 |- |} == Završnica == === Susret === {{footballbox |datum= [[11. svibnja]] [[1988.]] |momčad1 = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1988.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Senad Lupić|Lupić]] {{Gol|60}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion JNA]], [[Beograd]] |gledatelji = 25.000 |sudac = [[Blažo Zuber]] ([[Bačka Topola]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | pattern_so =_white_bands | leftarm = 0000CD | body = FF0000 | rightarm = 0000CD | shorts = 0000FF | socks = FF0000 | title = Borac }} |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FF0000 | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Slobodan Karalić]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Stojan Malbašić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Mario Mataja]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Milorad Bilbija]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Zvonko Lipovac]] |- |V ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Damir Špica]] {{kapetan}} |- |N ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Amir Durgutović]]|| {{suboff|74}} |- |V ||'''8''' ||{{Z|JUG}} [[Božur Matejić]] |- |N ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Suad Beširević]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Nenad Popović]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Senad Lupić]]|| {{suboff|88}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''12'''||{{Z|JUG}} [[Velimir Stojnić]] |- |V ||'''13'''||{{Z|JUG}} [[Mile Šijaković]] || {{subon|74}} |- |N ||'''15'''||{{Z|JUG}} [[Vlado Lemić]] || {{subon|88}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Husnija Fazlić]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Stevan Stojanović]] |- |V ||'''2'''||{{Z|JUG}} [[Goran Milojević]] |- |B ||'''3'''||{{Z|JUG}} [[Slobodan Marović]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Slavko Radovanović]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Miodrag Krivokapić (nogometaš)|Miodrag Krivokapić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Dragiša Binić]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Robert Prosinečki]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Borislav Cvetković]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Stojković]] {{kapetan}} |- |V ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Žarko Đurović]]|| {{suboff|71}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''15''' ||{{Z|JUG}} [[Dejan Joksimović]] || {{subon|71}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Velibor Vasović]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|Prva savezna liga 1987./88.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|Druga savezna liga 1987./88.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|3. ligaški rang 1987./88.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#88 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121003605/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/227-1987-1988 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1988.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1987/1988 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1987./88.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1987./88.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1987./88.| kup]] fwxi3xg9pdoqehi6ywlmwfr3m7w86ts 0 765690 7570973 7477101 2026-08-06T16:05:24Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570973 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1988./89. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1988./89.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[2. kolovoza]] [[1988.]]<br />[[10. svibnja]] [[1989.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje)<br />5523 (ukupno) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Partizan|Partizan]] | broj = 5 | finalist = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | polufinalisti = [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] i [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1989./90.|1989./90.]] }} '''Kup maršala Tita 1988./89.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1988./89.''', bila je četrdeset i prva sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo 5523 timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 2. kolovoza 1988., a završio 10. svibnja 1989. Prošlosezonski osvajač kupa bio je [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]], ujedno i jedini drugoligaški osvajač u povijesti natjecanja. No, klub nije mogao obraniti naslov jer nije prošao kvalifikacije (kvalifikacije jedino nisu igrali prvoligaši): od 960 momčadi u Bosni i Hercegovini pobjednici su bili [[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]] i [[NK Travnik|Borac Travnik]]. Trofej je osvojio [[FK Partizan|Partizan]] (koji je u finalu savladao [[FK Velež Mostar|mostarski Velež]]), njihov peti naslov, prvi nakon 32 godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20090307015446/http://www.lavkup.com/1989.php Pre nego što su 10.maja 1989. na finalnoj utakmici protiv Veleža napunili mrežu Mostarcima, "crno-beli" su se na pobedničkom postolju pojavili nakon više od tri decenije, 26.maja 1957, kada su u jednom od najdramatičnijih finala savladali beogradski Radnički 5:3 (0:3)]</ref> Pehar je Partizanu uručio predsjednik Saveznog vijeća socijalističke omladine Jugoslavije [[Branko Greganović]].<ref>[https://www.yumpu.com/xx/document/read/28688206/tempo-almanah-1988-1989 Almanah "Tempo" 88-89., stranica 88]</ref> Zahvaljujući uspjehu, Partizan je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1989./90.|Kup pobjednika kupova 1989./90.]]<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201988-1991.html Partizan se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> == Sudionici == Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 5523 ekipe iz svih republika i pokrajina:<ref>[https://web.archive.org/web/20170329051246/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/18-kup-jugoslavije/228-1988-1989 U ovogodišnjem takmičenju Kupa ucestovale su ukupno 5523 ekipe iz svih republika i pokrajna]</ref> 960 iz Bosne i Hercegovine, 58 iz Crne Gore, 1504 iz Hrvatske, 324 iz Makedonije, 242 iz Slovenije, 1771 iz Srbije, 192 iz Kosova i 472 iz Vojvodine.<ref>[https://www.yumpu.com/xx/document/read/28688206/tempo-almanah-1988-1989 Almanah "Tempo" 88-89., stranica 87]</ref> 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.|Prve savezne lige 1987./88.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|1. rang]]''' | | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]</span> * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|2. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Šibenik|Šibenik]]</span> | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[KF Liria Prizren|Liria Prizren]]</span> * [[FK Priština|Priština]] | * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Travnik|Borac Travnik]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Kabel Novi Sad|Kabel Novi Sad]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sileks Kratovo|Sileks Kratovo]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>2. kolovoza 1988.</small> |- | '''NK Šibenik (Šibenik)''' ||–|| Rad (Beograd) ||3:1 |- ! !! !! !!<small>3. kolovoza 1988.</small> |- | NK Osijek (Osijek) ||–|| '''Mačva (Šabac)''' ||2:3 <small>{{aet}}</small> |- | '''Liria (Prizren)''' ||–|| Hajduk (Split) ||0:0 <small>{{aet}}</small> {{pen|5|4}} |- | Mladost (Petrinja) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||3:5 <small>{{aet}}</small> |- | '''Željezničar (Sarajevo)''' ||–|| FK Priština (Priština) ||2:0 |- | Sileks (Kratovo) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||0:3 |- | Mladost (Lučani) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||0:3 |- | '''Radnički (Niš)''' ||–|| Spartak (Subotica) ||1:0 |- | Lovćen (Cetinje) ||–|| '''Partizan (Beograd)''' ||0:1 |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||–|| NK Rijeka (Rijeka) ||3:1 |- | Kabel (Novi Sad) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:4 |- | Borac (Travnik) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||1:3 |- | NK Maribor (Maribor) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:1 |- ! !! !! !!<small>10. kolovoza 1988.</small> |- | '''Rudar (Ljubija)''' ||–|| Vardar (Skoplje) ||1:0 |- | Sutjeska (Nikšić) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:0 <small>{{aet}}</small> {{pen|2|4}} |- | '''Dinamo (Vinkovci)''' ||–|| Čelik (Zenica) ||1:0 <small>{{aet}}</small> |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>17. kolovoza 1988.</small> !2. utakmica<br /><small>31. kolovoza 1988.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||5:1|| Budućnost (Titograd) ||3:0 ||2:1 |- | Sloboda (Tuzla) ||2:6|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:2 ||2:4 |- | NK Šibenik (Šibenik) ||1:3|| '''Velež (Mostar)''' ||1:1 ||0:2 |- | Radnički (Niš) ||1:1 {{pen|1|3}}|| '''Liria (Prizren)''' ||1:0 ||0:1 |- | Željezničar (Sarajevo) ||1:2|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||1:1 ||0:1 |- | Napredak (Kruševac) ||0:2|| '''Mačva (Šabac)''' ||0:0 ||0:2 |- | FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:2|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||1:0 ||0:2 |- | Dinamo (Vinkovci) ||3:5|| '''Rudar (Ljubija)''' ||2:4 ||1:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>30. studenoga 1988.</small> !2. utakmica<br /><small>21. prosinca 1988. </small> |- | '''Mačva (Šabac)''' ||2:2 {{Pg}}|| Dinamo (Zagreb) ||1:0 ||1:2 |- | '''Partizan (Beograd)''' ||3:2|| Crvena zvezda (Beograd) ||2:1 ||1:1 |- | '''Rudar (Ljubija)''' ||2:1|| Vojvodina (Novi Sad) ||2:1 ||0:0 |- | '''Velež (Mostar)''' ||4:2|| Liria (Prizren) ||2:0 ||2:2<ref>Odigrano 19. veljače 1989.</ref> |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. ožujka 1989.</small> !2. utakmica<br /><small>23. ožujka 1989.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||2:1|| Mačva (Šabac) ||2:1 ||0:0 |- | '''Velež (Mostar)''' ||1:1 {{pen|5|3}}|| Rudar (Ljubija) ||1:0 ||0:1 |- |} == Završnica == === Susret === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1989.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 6:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1989.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |strijelci1 = [[Nebojša Vučićević|Vučićević]] {{gol|30|pen.}} {{gol|34}}<br />[[Goran Milojević|Milojević]] {{Gol|52}}<br />[[Fadil Vokrri|Vokrri]] {{Gol|55}}<br />[[Vladimir Vermezović|Vermezović]] {{Gol|59}}<br />[[Zoran Batrović|Batrović]] {{Gol|78}} |strijelci2 = {{gol|66}} [[Zijad Repak|Repak]] |stadion = [[Stadion JNA]], [[Beograd]] |gledatelji = 35.000 |sudac = [[Branko Bujić]] ([[Bar (grad)|Bar]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_blackline | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_blackline | pattern_sh =_black_stripes2 | pattern_so =_color_3_stripes_black | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la =_shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b =_whitecollarplain | pattern_ra =_shoulder_stripes_white_stripes | pattern_sh =_adidaswhite | pattern_so =_white_bands | leftarm = FF0000 | body = FF0000 | rightarm = FF0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Velež }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"|'''PARTIZAN:''' |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Fahrudin Omerović]] {{kapetan}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Borče Sredojević]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Miodrag Bajović]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Vladimir Vermezović]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Gordan Petrić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Predrag Spasić]] |- |B ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Dragoljub Brnović]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Goran Milojević]] || {{suboff|66}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Slađan Šćepović]] |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Fadil Vokrri]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Nebojša Vučićević]] || {{suboff|72}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Darko Belojević]] |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Jovica Kolb]] |- |V ||'''14''' ||{{Z|JUG}} [[Bajro Župić]] || {{subon|66}} |- |V ||'''16''' ||{{Z|JUG}} [[Zoran Batrović]] || {{subon|72}} |- |B ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Aleksandar Đorđević (nogometaš)|Aleksandar Đorđević]] |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Momčilo Vukotić]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"|'''VELEŽ:''' |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Vukašin Petranović]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Ismet Šišić]] || {{suboff|72}} |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Ivica Barbarić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Veselin Đurasović]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Ibrahim Rahimić]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Zijad Repak]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Zdenko Jedvaj]] || {{suboff|69}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Predrag Jurić]] |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Anel Karabeg]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Semir Tuce]] {{kapetan}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''13''' ||{{Z|JUG}} [[Ahmed Gosto]] || {{subon|72}} |- |V ||'''15''' ||{{Z|JUG}} [[Damir Čerkić]] || {{subon|69}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Žarko Barbarić]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|Prva savezna liga 1988./89.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|Druga savezna liga 1988./89.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|Međurepubličke lige 1988./89.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.yumpu.com/xx/document/read/28688206/tempo-almanah-1988-1989 Tempo Almanah YU fudbal 88-89.] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#89 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160120202926/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/228-1988-1989 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1989.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1988/1989 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1988./89.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1988./89.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1988./89.| kup]] 6wydha4877tjvyt8p86h2bpt55gpo9t 0 765745 7570975 7477484 2026-08-06T16:06:25Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570975 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1989./90. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1989./90.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[26. srpnja]] [[1989.]]<br />[[19. svibnja]] [[1990.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje)<br />5378 (ukupno) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 12 | finalist = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | polufinalisti = [[NK Osijek|Osijek]] i [[FK Partizan|Partizan]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1988./89.|1988./89.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]] }} '''Kup maršala Tita 1989./90.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1989./90.''', bila je četrdeset i druga sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo 5378 timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 26. srpnja 1989., a završio 19. svibnja 1990. Trofej je osvojila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je u finalu svladala [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] i tako osvojila dvostruku krunu. Pehar, koji su crveno-bijeli osvojili dvanaesti put, uručio je [[Bogić Bogićević]], član Predsedništva Jugoslavije.<ref>[https://web.archive.org/web/20090307015451/http://www.lavkup.com/1990.php Posle trijumfa u prvenstvu, beogradski "crveno-beli" osvojili su tzv. "duplu krunu" nakon pobede u finalu nad splitskim Hajdukom. To je dvanaesta po redu pobeda Crvene zvezde u ovom takmičenju. Tradicionalni trofej Fudbalskog kupa jugoslavije pobedničkoj ekipi je predao Bogić Bogićević, član predsedništva SFRJ.]</ref> Hajduk Split finalist je Kupa Jugoslavije, ali se ne može plasirali na [[Europski kup pobjednika kupova 1990./91.]] zbog dvosezonske suspenzije igranja u europskim natjecanjima. == Sudionici == Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 5378 ekipe iz svih republika i pokrajina:<ref>[https://web.archive.org/web/20160119212351/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/229-1989-1990 U ovogodišnjem takmičenju Kupa ucestovale su ukupno 5378 ekipe iz svih republika i pokrajna]</ref> 960 iz Bosne i Hercegovine, 58 iz Crne Gore, 1554 iz Hrvatske, 120 iz Makedonije, 253 iz Slovenije, 1771 iz Srbije, 192 iz Kosova i 470 iz Vojvodine.<ref>[https://www.yumpu.com/xx/document/read/28761251/tempo-almanah-1989-1990-v2 Almanah "Tempo" 88-89., stranica 121]</ref> 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1988./89.|Prve savezne lige 1988./89.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. Nije jasno tko je osvojio Kup Crne Gore. Osvajač je možda izgubio od Selekcije JNA u pretkolu. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|1. rang]]''' | | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|2. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]]</span> | * [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Beograd]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[KF Liria Prizren|Liria Prizren]]</span> | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Maribor|Maribor]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Inter Zaprešić|Jugokeramika Zaprešić]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Orijent 1919|Orijent]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Bačka Bačka Palanka|Bačka B. Palanka]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vrbas|Vrbas]]</span> | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sileks Kratovo|Sileks Kratovo]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Niži rangovi''' | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Guber Srebrenica|Guber Srebrenica]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vratnik Sarajevo|Vratnik Sarajevo]]</span> | | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Izvan sustava''' | colspan=8 align="center" | <span style="background-color:#FFFF90;">[[Jugoslavenska narodna armija|Tim JNA (Beograd)]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. srpnja 1989.</small> !! Napomena |- | '''Sileks (Kratovo)''' ||–|| Željezničar (Sarajevo) ||2:1 |- ! !! !! !!<small>1. kolovoza 1989.</small> |- | '''Jugokeramika (Zaprešić)''' ||–|| Radnički (Niš) ||2:0 |- ! !! !! !!<small>2. kolovoza 1989.</small> |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| Orijent (Rijeka) ||1:0 |- | Bačka (Bačka Palanka) ||–|| '''Rad (Beograd)''' ||0:4 |- | FK Vrbas (Titov Vrbas) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:3 |- | Maribor Branik (Maribor) ||–|| '''Spartak (Subotica)''' ||0-1 |- | OFK Beograd (Beograd) ||–|| '''Vardar (Skoplje)''' ||1:2 |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Dinamo (Vinkovci) ||3:2 |- | '''Velež (Mostar)''' ||–|| Borac (Čačak) ||3:1 |- | Čelik (Zenica) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||0:0 <small>{{aet}}</small> {{pen|2|4}} |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||–|| Liria (Prizren) ||8:2 |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Napredak (Kruševac) ||3.0 |- | FK Sarajevo (Sarajevo) ||–|| Sloboda (Titovo Užice) ||2:0 |- | Tim JNA (Beograd) ||–|| '''Partizan (Beograd)''' ||2:5 |- | Vratnik (Sarajevo) ||–|| '''NK Osijek (Osijek)''' ||0:1 |- | Guber (Srebrnica) ||–|| Budućnost (Titograd) ||1:1 <small>{{aet}}</small> {{pen|3|2}} || utakmica otkazana<ref>[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#90 match declared void and replayed]</ref> |- ! !! !! !!<small>16. kolovoza 1989.</small> |- | Guber (Srebrnica) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||1:2 || ponavljanje |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>9. kolovoza 1989.</small> !2. utakmica<br /><small>16. kolovoza 1989.</small> |- | '''Vardar (Skoplje)''' ||5:3|| NK Rijeka (Rijeka) ||3:0 ||2:3 |- | Spartak (Subotica) ||0:1|| '''Velež (Mostar)''' ||0:0 ||0:1 |- | Jugokeramika (Zaprešić) ||1:2|| '''NK Osijek (Osijek)''' ||1:0 ||0:2 |- | '''Sileks (Kratovo)''' ||1:1 {{pen|5|3}}|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:0 ||0:1 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||7:1|| Vojvodina (Novi Sad) ||6:0 ||1:1 |- | '''Hajduk (Split)''' ||0:0 {{pen|7|6}}|| Rad (Beograd) ||0:0 ||0:0 |- ! !! !! !<small>27. kolovoza 1989.</small> !<small>4. listopada 1989.</small> |- | Sloboda (Tuzla) ||2:3|| '''Budućnost (Titograd)''' ||2:0 ||0:3 |- ! !! !! !<small>4. listopada 1989.</small> !<small>22. studenoga 1989.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||4:2|| Dinamo (Zagreb) ||3:2 ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>25. listopada 1989.</small> !2. utakmica<br /><small>8. studenog 1989. </small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||8:1|| Budućnost (Titograd) ||5:1 ||3:0 |- | Vardar (Skoplje) ||1:5|| '''Hajduk (Split)''' ||0:4 ||1:1 |- | Sileks (Kratovo) ||2:5|| '''NK Osijek (Osijek)''' ||1:1 ||1:4 |- ! !! !! !<small>29. studenog 1989.</small> !<small>6. prosinca 1989.</small> |- | Velež (Mostar) ||2:3|| '''Partizan (Beograd)''' ||1:2 ||1:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>18. travnja 1990.</small> !2. utakmica<br /><small>3. svibnja 1990. </small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||4:3|| Partizan (Beograd) ||1:0 ||3:3 |- | NK Osijek (Osijek) ||2:8|| '''Hajduk (Split)''' ||0:3 ||2:5 |- |} == Završnica == === Susret === {{footballbox |datum= [[19. svibnja]] [[1990.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1990.php (izvještaj)] |momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |strijelci1 = [[Darko Pančev|Pančev]] {{gol|12}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 23.733 |sudac = [[Goce Popev]] ([[Skoplje]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = FBFAFA | body = FBFAFA | rightarm = FBFAFA | shorts = 0540A0 | socks = 0540A0 | title = Hajduk }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"|'''CRVENA ZVEZDA:''' |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Stevan Stojanović]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Goran Jurić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Slobodan Marović]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Vlada Stošić]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|ROM}} [[Miodrag Belodedici]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Ilija Najdoski]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Robert Prosinečki]] |- |N ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Dejan Savićević]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Stojković]] {{kapetan}} |- |B ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Refik Šabanadžović]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |G ||'''12'''||{{Z|JUG}} [[Marko Simeunović]] |- |B ||'''13'''||{{Z|JUG}} [[Duško Radinović]] |- |V ||'''14'''||{{Z|JUG}} [[Dragan Kanatlarovski]] |- |N ||'''15'''||{{Z|JUG}} [[Vladan Lukić]] |- |N ||'''16'''||{{Z|JUG}} [[Mitar Mrkela]] |- |colspan=3|'''Trener:''' |- |colspan=4|{{Z|JUG}} [[Dragoslav Šekularac]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"|'''HAJDUK SPLIT:''' |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Ivan Pudar]] {{kapetan}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Darko Dražić]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Slaven Bilić]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Nikola Jerkan]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Igor Štimac]] || || {{suboff|55}} |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Joško Jeličić]] || || {{suboff|81}} |- |V ||'''8''' ||{{Z|JUG}} [[Dragutin Čelić]] |- |V ||'''9'''||{{Z|JUG}} [[Robert Jarni]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Aljoša Asanović]] |- |N ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Alen Bokšić]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |G ||'''12'''||{{Z|JUG}} [[Mladen Pralija]] |- |B ||'''13'''||{{Z|JUG}} [[Grgica Kovač]] |- |V ||'''14'''||{{Z|JUG}} [[Goran Vučević]] || || {{subon|55}} |- |B ||'''15'''||{{Z|JUG}} [[Damir Jurković]] |- |N ||'''16'''||{{Z|JUG}} [[Bernard Barnjak]] || || {{subon|81}} |- |colspan=3|'''Trener:''' |- |colspan=4|{{Z|JUG}} [[Luka Peruzović]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Prva savezna liga 1989./90.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Druga savezna liga 1989./90.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|Međurepubličke lige 1989./90.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.yumpu.com/xx/document/read/28761251/tempo-almanah-1989-1990-v2 Tempo almanah 1989-1990] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#90 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160119212351/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/229-1989-1990 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1990.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1989/1990 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1989./90.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1989./90.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1989./90.| kup]] pa1zkzok83rd44co1w2x4mgrm2bd1oy 0 765790 7570976 7477893 2026-08-06T16:07:19Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570976 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1990./91. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1990./91.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[8. kolovoza]] [[1990.]]<br />[[8. svibnja]] [[1991.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje)<br />5141 (ukupno) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | broj = 9 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[OFK Beograd]] i [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1989./90.|1989./90.]] | sljedeće = [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] }} '''Kup maršala Tita 1990./91.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1990./91.''', bila je četrdeset treća (i posljednja s ovim imenom) sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo 5141 timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 8. kolovoza 1990., a završio 8. svibnja 1991. Nositelj je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Trofej je osvojio [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] koji je u finalu svladao Crvenu zvezdu i time onemogućio Crvenoj zvezdi osvajanje trostruke krune (crveno-bijeli su već osvojili [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|prvenstvo]], a kasnije i [[Kup prvaka 1990./91.|Kup prvaka]]).<br /> Bio je to deveti naslov Hajduka koji se kvalificirao za [[Europski kup pobjednika kupova 1991./92.|Kup pobjednika kupova 1991./92.]] Bilo je to posljednje izdanje natjecanja s hrvatskim i slovenskim momčadima, jer su se te dvije zemlje u ljeto 1991. godine odvojile od Jugoslavije.<br /> Pehar maršala Tita iduće godine nije vraćen u [[Jugoslavenski nogometni savez]] te je bez traga nestao.<ref>[https://web.archive.org/web/20090105164300/http://www.lavkup.com/trofeji.php Gde je Kup Maršala Tita ?]</ref> Nakon 17 godina (2008.) pehar je ponovno izložen javnosti i sada se nalazi u sjedištu HNK Hajduk Split.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/otkrivamo-kako-je-nakon-17-godina-trofej-marsala-tita-vracen-u-poljud-video-foto-27732 OTKRIVAMO: kako je nakon 17 godina Trofej maršala Tita vraćen u Poljud]</ref> == Sudionici == Na natjecanju je sudjelovalo ukupno 5141 ekipe iz svih republika i pokrajina:<ref>[https://web.archive.org/web/20160119224451/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/230-1990-1991 U ovogodišnjem takmičenju Kupa ucestovale su ukupno 5141 ekipe iz svih republika i pokrajna]</ref> 864 iz Bosne i Hercegovine, 58 iz Crne Gore, 1346 iz Hrvatske, 335 iz Makedonije, 239 iz Slovenije, 1771 iz Srbije, 48 iz Kosova i 480 iz Vojvodine.<ref>[https://issuu.com/prodo.ma/docs/1990_1991_yu_fudbal Almanah "Tempo" 90-91., stranica 51]</ref> 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Prve savezne lige 1989./90.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]]</span> * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost|Budućnost]] | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|2. rang]]''' | | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Beograd]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Pelister Bitolj|Pelister Bitolj]]</span> * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Koper|Koper]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Belišće|Belišće]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Zadar|Zadar]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepča]]</span> | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Niži rangovi''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče Zagreb]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Bosanski Šamac|Borac B. Šamac]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vratnik Sarajevo|Vratnik Sarajevo]]</span> | | | | | |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. kolovoza 1990.</small> |- | '''NK Koper (Koper)''' ||–|| Spartak (Subotica) ||3:0 |- | Borac (Bosanski Šamac) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:7 |- | Trepča (Titova Mitrovica) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||1:7 |- | '''Pelister (Bitolj)''' ||–|| Rad (Beograd) ||2:1 |- | NK Zadar (Zadar) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||0:0 <small>{{aet}}</small> {{pen|2|4}} |- | Vratnik (Sarajevo) ||–|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||1:5 |- | NK Belišće (Belišće) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:4 |- | '''NK Osijek (Osijek)''' ||–|| Velež (Mostar) ||3:2 |- | FK Novi Sad (Novi Sad) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:1 |- | Vrapče (Zagreb) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:6 |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| Sutjeska (Nikšić) ||2:0 |- | '''Borac (Banja Luka)''' ||–|| Vardar (Skoplje) ||1:0 <small>{{aet}}</small> |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||–|| Sloboda (Titovo Užice) ||1:0 |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Borac (Čačak) ||6:1 |- | Olimpija (Ljubljana) ||–|| '''Proleter (Zrenjanin)''' ||1:1 <small>{{aet}}</small> {{pen|2|4}} |- | Radnički (Niš) ||–|| '''OFK Beograd (Beograd)''' ||1:2 <small>{{aet}}</small> |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. kolovoza 1990.</small> !2. utakmica<br /><small>22. kolovoza 1990.</small> |- | '''Proleter (Zrenjanin)''' ||2:0|| NK Koper (Koper) ||2:0 ||0:0 |- | '''OFK Beograd (Beograd)''' ||3:2|| Željezničar (Sarajevo) ||2:1 ||1:1 |- | '''Borac (Banja Luka)''' ||2:1|| NK Osijek (Osijek) ||2:0 ||0:1 |- | Sloboda (Tuzla) ||3:4|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||2:0 ||1:4 |- | '''Hajduk (Split)''' ||3:3 {{pg}}|| Pelister (Bitolj) ||1:1 ||2:2 |- | '''Budućnost (Titograd)''' ||2:1|| Partizan (Beograd) ||2:0 ||0:1 |- | Vojvodina (Novi Sad) ||1:4|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:2 ||1:2 |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||5:1|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:0 ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. listopada 1990.</small> !2. utakmica<br /><small>21. listopada 1990.</small> |- | NK Rijeka (Rijeka) ||1:2|| '''Hajduk (Split)''' ||0:1 ||1:1 |- | '''Borac (Banja Luka)''' ||3:2|| Dinamo (Zagreb) ||3:2 ||0:0 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||4:2|| Proleter (Zrenjanin) ||4:1 ||0:1 |- | Budućnost (Titograd) ||2:3|| '''OFK Beograd (Beograd)''' ||1:2 ||1:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>3. travnja 1991.</small> !2. utakmica<br /><small>17. travnja 1991.</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||6:3|| OFK Beograd (Beograd) ||3:0 ||3:3 |- | '''Hajduk (Split)''' ||2:0|| Borac (Banja Luka) ||1:0 ||1:0 |- |} == Završnica == Utakmica na stadionu Partizanu odigrana je u vrlo napetoj atmosferi zbog događaja u selu [[Kijevo]] nedaleko [[Split]]a i sukoba u [[Borovo Selo|Borovu Selu]].<br /> Tijekom utakmice potukli su se [[Igor Štimac]] i [[Siniša Mihajlović]] (dobili crvene kartone), a igrači Hajduka nosili su crne trake na dresovima, službeno zbog smrti oca prvotimca [[Darko Dražić|Darka Dražića]], a neslužbeno zbog smrti Hrvata policajaca u Borovu Selu.<br /> [[Alen Bokšić]], strijelac pogotka kojim je Hajduk pobijedio Crvenu zvezdu, kaže da mu je Titov kup najveći uspjeh u karijeri:<br /> ''Tada smo u izuzetno teškim uvjetima pobijedili Zvezdu, koja je tri tjedna kasnije osvojila naslov prvaka Europe, a potom i svijeta'' rekao je Bokšić.<ref>[https://web.archive.org/web/20090307020519/http://www.lavkup.com/1991.php lavkup.com]</ref> === Susret === {{footballbox |datum= [[8. svibnja]] [[1991.]] |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20110215051431/http://www.dalmacijanews.com:80/Hajduk/View/tabid/88/ID/47424/Crvena-zvezda--Hajduk-01-1991-Boksic-donio-deveti-kup.aspx (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Alen Bokšić|Bokšić]] {{gol|65}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 7000 |sudac = [[Adem Fazlagić]] ([[Čapljina]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = FBFAFA | body = FBFAFA | rightarm = FBFAFA | shorts = 0540A0 | socks = 0540A0 | title = Hajduk }} |{{nogometni dres | pattern_la =_red_stripes | pattern_b =_whitestripes | pattern_ra =_red_stripes | leftarm = FFFFFF | body = FF0000 | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"|'''HAJDUK SPLIT:''' |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Vatroslav Mihačić]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Grgica Kovač]] || || {{suboff|72}} |- |B ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Igor Štimac]] {{kapetan}} || {{crv|70}} |- |B ||'''5''' ||{{Z|JUG}} [[Dragi Setinov]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Slaven Bilić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Ardian Kozniku]] || || {{suboff|78}} |- |V ||'''8''' ||{{Z|JUG}} [[Ante Miše]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Alen Bokšić]] |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Goran Vučević]] |- |V ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Robert Jarni]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}'''||{{Z|JUG}} [[Mario Osibov]] || || {{subon|72}} |- |V || '''{{nbsp}}'''||{{Z|JUG}} [[Joško Jeličić]] || || {{subon|78}} |- |colspan=3|'''Trener:''' |- |colspan=4|{{Z|JUG}} [[Josip Skoblar]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"|'''CRVENA ZVEZDA:''' |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Stevan Stojanović]] {{kapetan}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Duško Radinović]] || || {{suboff|80}} |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Slobodan Marović]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|JUG}} [[Vladimir Jugović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|ROM}} [[Miodrag Belodedici]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Ilija Najdoski]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Robert Prosinečki]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|JUG}} [[Siniša Mihajlović]] || {{crv|70}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Darko Pančev]] |- |N ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Dejan Savićević]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Dragiša Binić]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |V || '''{{nbsp}}'''||{{Z|JUG}} [[Vlada Stošić]] || || {{subon|80}} |- |colspan=3|'''Trener:''' |- |colspan=4|{{Z|JUG}} [[Ljupko Petrović]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prva savezna liga 1990./91.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Druga savezna liga 1990./91.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|Međurepubličke lige 1990./91.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://issuu.com/prodo.ma/docs/1990_1991_yu_fudbal Tempo almanah 1990-1991] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#91 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160119212351/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/229-1989-1990 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1991.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1990/1991 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1990./91.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1990./91.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.| kup]] qo62e8tiecn7sc4i69xg01dlp8rcdjm 0 765846 7570977 7497810 2026-08-06T16:08:21Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570977 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup Jugoslavije 1991./92. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[14. kolovoza]] [[1991.]]<br />[[21. svibnja]] [[1992.]] | br_momčadi = 24 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Partizan|Partizan]] | broj = 6 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[FK Željezničar|Željezničar]] i [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1990./91.|1990./91.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] }} '''Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.''' bila je prva sezona s ovim imenom i igrala se u vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada jugoslavenske države]]. Ujedno je to bila i posljednja sezona (četrdeset i četvrta) nacionalnog kupa [[SFRJ]]. Republike [[Slovenija]] i [[Hrvatska]] proglasile su neovisnost 25. lipnja 1991. tijekom predsezone. [[Brijunska deklaracija|Brijunskim sporazumima]] odgodili su dovršetak osamostaljenja na listopad, a momčadi dviju republika istupile su iz jugoslavenskog nogometnog sustava. Tijekom demonstracija, [[Makedonija]] (8. rujna 1991.) i [[Bosna i Hercegovina]] (5. ožujka 1992.) također su proglasile neovisnost. Od 8. travnja 1992. [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] činile su [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Do [[Kup maršala Tita 1990./91.|prethodne sezone]] turnir se zvao '''Kup maršala Tita'''. Ovaj naziv prestao se koristiti zbog [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]], pobjednika prethodnog izdanja, koji je odbio vratiti pehar Nogometnom savezu Jugoslavije jer kao hrvatski klub više nije bio u nadležnosti tog saveza. Kup je osvojio [[FK Partizan|Partizan]] koji je u finalu savladao [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]]. Uspjeh nije omogućio plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1992./93.|Kup pobjednika kupova 1992./93.]] zbog zabrane [[UEFA|UEFA-e]]. == Sudionici == Prvih 18 od 19 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prve savezne lige 1990./91.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. Pobjednik slovenskog republičkog kupa ([[NK Koper|Koper]]) trebao je igrati pretkolo protiv armijske selekcije: nakon druge odgode Slovenci su odustali, a mjesto u kupu pripalo je vojsci.<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodivna-prvi-pokal-ostal-na-bonifiki/ Zgodovina: Zadnji pokal ostal na Bonifiki]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1. rang]]''' | * <s>[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]</s> | * <s>[[GNK Dinamo Zagreb|HAŠK Građanski]]</s><ref>Novo ime zagrebačkog Dinama.</ref> * <s>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]</s> * <s>[[NK Osijek|Osijek]]</s> * <s>[[HNK Rijeka|Rijeka]]</s> | * [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Zemun|Zemun]] | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|2. rang]]''' | | | * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Bečej 1918|Bečej]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[OFK Bor|Bor]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> | | * [[FK Budućnost|Budućnost]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]</span> | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.|3. rang]]''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;"><s>[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]</s></span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Vrbas|Vrbas]]</span> | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Crvena zvezda Gnjilane|Crvena zvezda Gnjilane]]</span> | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Niži rangovi''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;"><s>[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]</s></span> * <span style="background-color:#FFFF90;"><s>[[NK Rovinj|Rovinj]]</s></span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Igman Ilidža|Igman Ilidža]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Tomislav Tomislavgrad|Tomislav]]</span> | | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Izvan sustava''' | colspan=8 align="center" | <span style="background-color:#FFFF90;">[[Jugoslavenska narodna armija|Tim JNA]]</span> |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. kolovoza 1991.</small> |- | Budućnost (Titograd) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||0:2 |- | '''FK Bečej (Bečej)''' ||–|| Radnički (Niš) ||4:0 |- | '''Sutjeska (Nikšić)''' ||–|| FK Sarajevo (Sarajevo) ||1:0 |- | Igman (Ilidža) ||–|| '''Partizan (Beograd)''' ||0:3 |- | FK Bor (Bor) ||–|| '''FK Zemun (Zemun)''' ||1:3 |- | Tomislav (Tomislavgrad) ||–|| '''Rad (Beograd)''' ||0:4 prekinuto<ref>{{Citiranje weba |url=http://hnktomislav.com/klub/povijest-kluba |title=U šesnaestini finala HNK «TOMISLAV» sastao se s beogradskim prvoligašem FK « RAD». Ttakmica je prekinuta početkom drugog poluvremena kod rezultata 4:0 za «RAD». Prekid je izazvala skupina navijača bacanjem različitih predmeta u igralište. |access-date=6. lipnja 2024. |archive-date=23. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240423052845/https://hnktomislav.com/klub/povijest-kluba |url-status=dead }}</ref> |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Sloboda (Užice) ||1:0 |- | FK Vrbas (Vrbas) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||1:3 |- | NK Rijeka (Rijeka) ||–|| '''Napredak (Kruševac)''' ||0:3 par forfe |- | Hajduk (Split) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:3 par forfe |- | NK Rovinj (Rovinj) ||–|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||0:3 par forfe |- | '''Vardar (Skoplje)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||3:0 par forfe |- | '''Tim JNA''' ||–|| HAŠK Građanski (Zagreb) ||3:0 par forfe |- | Inker (Zaprešić) ||–|| '''Borac (Banja Luka)''' ||0:3 par forfe |- | Croatia (Đakovo) ||–|| '''Proleter (Zrenjanin)''' ||0:3 par forfe |- | '''Crvena zvezda (Gnjilane)''' ||–|| Olimpija (Ljubljana) ||3:0 par forfe |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>28. kolovoza 1991.</small> !2. utakmica<br /><small>25. rujna 1991.</small> |- | Tim JNA ||2:3|| '''Rad (Beograd)''' ||2:0 ||0:3 |- | Proleter (Zrenjanin) ||1:2|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||0:0 ||1:2 |- | FK Zemun (Zemun) ||1:2|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||1:1 ||0:1 |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||3:1|| Borac (Banja Luka) ||3:0 ||0:1 |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||10:1|| Crvena zvezda (Gnjilane) ||6:0 ||4:1 |- | '''Velež (Mostar)''' ||10:2|| Sutjeska (Nikšić) ||6:1 ||4:1 |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||6:4|| FK Bečej (Bečej) ||4:3 ||2:1 |- | '''Partizan (Beograd)''' ||7:1|| Vardar (Skoplje) ||4:1 ||3:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>20. studenoga 1991.</small> !2. utakmica<br /><small>4. prosinca 1991.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||5:2|| Vojvodina (Novi Sad) ||4:0 ||1:2 |- | '''Napredak (Kruševac)''' ||4:4 {{pen|4|1}}|| Sloboda (Tuzla) ||3:1 ||1:3 |- | Velež (Mostar) ||2:3|| '''Željezničar (Sarajevo)''' ||1:0 ||1:3 |- ! !! !! !<small>21. studenoga 1991.</small> !<small>19. veljače 1992.</small> |- | Rad (Beograd) ||2:4|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:1 ||0:3 |- |} == Poluzavršnica == Zbog izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[FK Željezničar|Željezničar]] je napustio natjecanje, a [[FK Partizan|Partizan]] je prošao dalje.<ref>[https://web.archive.org/web/20150924120647/http://www.sr.partizan.rs/istorija-kluba/arhiva-od-1945/1991-1992/ DRUGA UTAKMICA NIJE ODIGRANA ZBOG IZBIJANJA RATA U BOSNI]</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>26. veljače 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>8. travnja 1992.</small> |- | '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||3:2|| Napredak (Kruševac) ||2:2 ||1:0 |- ! !! !! !<small>18. ožujka 1992.</small> !<small>4. svibnja 1992.</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' || || Željezničar (Sarajevo) ||2:0 ||– |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>14. svibnja 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>21. svibnja 1992.</small> |- | [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||2:3||bgcolor="gold"| ''' [[FK Partizan|Partizan]]''' ||0:1 ||2:2 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[14. svibnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1992.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|36}} [[Budimir Vujačić|Vujačić]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 33.024 |sudac = [[Sava Avramović]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoje Leković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Jugović]] |- |V ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Milorad Ratković]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Ilija Najdoski]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|BIH|1992}} [[Elvir Bolić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Savićević]] || {{suboff|6}} |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Siniša Mihajlović]] || {{suboff|49}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Nedeljković]] || {{subon|6}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Čula]] || {{subon|49}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladica Popović]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|BIH|1992}} [[Fahrudin Omerović]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Budimir Vujačić]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SVN}} [[Džoni Novak]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] || {{suboff|89}} |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Slađan Šćepović]] |- |B ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krčmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] || {{subon|89}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|BIH|1992}} [[Ivica Osim]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[21. svibnja]] [[1992.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 2:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1992.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Predrag Mijatović|Mijatović]] {{Gol|65}}<br />[[Slaviša Jokanović|Jokanović]] {{Gol|76}} |strijelci2 = {{Gol|37}} [[Siniša Mihajlović|Mihajlović]]<br />{{Gol|71}} [[Darko Pančev|Pančev]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 39.370 |sudac = [[Zoran Petrović]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|BIH|1992}} [[Fahrudin Omerović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|MKD|1992}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SVN}} [[Džoni Novak]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |V ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] || {{suboff|88}} |- |N ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Slađan Šćepović]] || {{suboff|53}} |- |B ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krčmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Vorkapić]] || {{subon|53}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Miletić]] || {{subon|88}} |- |colspan=4|'''Trener''' |- |colspan="4"|{{Z|BIH|1992}} [[Ivica Osim]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoje Leković]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Mitko Stojkovski]] || {{suboff|35}} |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Jugović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|ROU}} [[Miodrag Belodedić]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kristić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|BIH|1992}} [[Elvir Bolić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|MKD|1992}} [[Darko Pančev]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Milorad Ratković]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Siniša Mihajlović]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] || {{subon|35}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladica Popović]] |} |} Dana 23. svibnja 1992., dva dana nakon finala kupa, trener pobjedničke strane, FK Partizan, [[Ivica Osim]] podnio je ostavku na dužnost trenera kluba. == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|Prva savezna liga 1991./92.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|Druga savezna liga 1991./92.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1991./92.|Međurepubličke lige 1991./92.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.yumpu.com/xx/document/fullscreen/28762059/tempo-almanah-1991-1992 Tempo almanah 1991-1992] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#92 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121035738/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/231-1991-1992 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1992.php lavkup.com] {{Kup maršala Tita}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1991./92.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1991./92.| kup]] [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1991./92.]] 2ntfdunf77ysknqphshy17588m228ho 0 765958 7570978 7517905 2026-08-06T16:09:56Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570978 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1992./93. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[15. kolovoza]] [[1992.]]<br />[[15. svibnja]] [[1993.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 13 | finalist = [[FK Partizan|Partizan]] | polufinalisti = [[FK Zemun|Zemun]] i [[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.''' bila je prva sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj trinaesti kup (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 1 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SRJ]]).<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/37/osvajaci-kupa-1993 Osvajači Kupa 1993.]</ref> Uspjeh nije omogućio plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1993./94.|Kup pobjednika kupova 1993./94.]] zbog zabrane [[UEFA|UEFA-e]]. Prvo izdanje Kupa SR Jugoslavije u završnom dijelu započelo je osminom finala u kojem se igrala po jedna utakmica, s tim da su domaćini bili klubovi koji nisu članovi saveznih liga. Od osmine finala igraju se dvije utakmice – na temelju ždrijeba.<ref>[https://www.yumpu.com/xx/document/fullscreen/28762059/tempo-almanah-1991-1992 Tempo almanah 91-92]</ref> == Sudionici == 12 od 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|Prve savezne lige Jugoslavije 1991./92.]] (tj. momčadi koje su ostale u sustavu jugoslavenskog nogometa) direktno su se kvalificirali. Ostalih 20 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasirao se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- style="background:#D6E2B3; color:black;" !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Bečej 1918|Bečej]]</span> * [[Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Zemun|Zemun]] | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | * [[FK Budućnost|Budućnost Podgorica]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mogren Budva|Mogren Budva]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Inđija|Agrounija Inđija]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Jastrebac Niš|Jastrebac Niš]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK TSC Bačka Topola|TSC Bačka Topola]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Kabel Novi Sad|Kabel Novi Sad]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[GFK Jasenica 1911|Mladost Goša]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Teleoptik|Teleoptik Zemun]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[KF Ulpiana Lipljan|Sloga Lipljan]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]]</span> |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>15., 16. i 19. kolovoza 1992.</small> |- | '''[[FK Inđija|Agrounija Inđija]]''' ||–|| [[FK Rad|Rad Beograd]] ||0:0 {{pen|5|4}} |- | '''[[FK TSC Bačka Topola|TSC Bačka Topola]]''' ||–|| [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] ||2:1 |- | '''[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]''' ||–|| [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] ||2:0 |- | [[FK Priština|Priština]] ||–|| '''[[FK Vojvodina|Vojvodina]]''' ||2:3 |- | [[FK Jastrebac Niš|Jastrebac Niš]] ||–|| '''[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]''' ||1:3 |- | '''[[FK Kabel Novi Sad|Kabel Novi Sad]]''' ||–|| [[OFK Bečej 1918|Bečej]] ||3:1 |- | '''[[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]]''' ||–|| [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] ||2:1 |- | [[GFK Jasenica 1911|Mladost Goša]] ||–|| '''[[OFK Beograd]]''' ||1:4 |- | '''[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]''' ||–|| [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||2:1 |- | [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] ||–|| '''[[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]]''' ||0:1 |- | '''[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]''' ||–|| [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] ||3:0 |- | [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||–|| '''[[FK Budućnost|Budućnost Podgorica]]''' ||1:2 |- | [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||–|| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' ||1:4 |- | [[KF Ulpiana Lipljan|Sloga Lipljan]] ||–|| '''[[FK Zemun|Zemun]]''' ||0:7 |- | [[FK Teleoptik|Teleoptik Zemun]] ||–|| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||1:3 |- | '''[[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]]''' ||–|| [[Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] ||1:0 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8./9. rujna 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>29./30. rujna 1992.</small> |- | '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||8:3|| [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||3:2 ||5:1 |- | '''[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]''' ||3:0|| [[FK TSC Bačka Topola|TSC Bačka Topola]] ||3:0 ||0:0 |- | [[FK Kabel Novi Sad|Kabel Novi Sad]] ||3:4|| '''[[FK Inđija|Agrounija Inđija]]''' ||2:1 ||1:3 |- | [[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]] ||0:6|| '''[[FK Zemun|Zemun]]''' ||0:1 ||0:5 |- | [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]] ||1:6|| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' ||1:2 ||0:4 |- | '''[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]''' ||5:2|| [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] ||5:0 ||0:2 |- | [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||3:3 {{Pg}}|| '''[[FK Budućnost|Budućnost Podgorica]]''' ||2:2 ||1:1 |- | '''[[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]]''' ||3:3 {{Pg}}|| [[OFK Beograd]] ||1:0 ||2:3 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>28. listopada 1992.</small> !2. utakmica<br /><small>3./4. studenoga 1992.</small> |- | '''[[FK Zemun|Zemun]]''' ||6:1|| [[FK Inđija|Agrounija Inđija]] ||5:1 ||1:0 |- | [[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]] ||2:5|| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' ||1:1 ||1:4 |- | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ||2:3|| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||2:1 ||0:2 |- | '''[[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]]''' || 3:3 {{Pg}}|| [[FK Budućnost|Budućnost Podgorica]] ||1:1 ||2:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. ožujka 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>14. travnja 1993.</small> |- | [[FK Zemun|Zemun]] ||2:6|| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||0:2 ||2:4 |- | [[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]] ||0:6|| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' ||0:4 ||0:2 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. svibnja 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>15. svibnja 1993.</small> |- | [[FK Partizan|Partizan]] ||1:1 {{pen|4|5}}||style="background:gold; color:black;"| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||1:0 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. svibnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Zlatko Zahovič|Zahovič]] {{gol|29}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 30.000 |sudac = [[Radisav Rabrenović]] ([[Novi Sad]]) }} {| style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Pandurović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|MKD}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |B ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Budimir Vujačić]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SVN}} [[Zlatko Zahovič]] || {{suboff|}} |- |N ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Vorkapić]] |- |B ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] || {{suboff|}} |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krćmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Savo Milošević]] || {{subon|}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Albert Nađ]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Zvonko Milojević]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Risto Vidaković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|MKD}} [[Mitko Stojkovski]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Radinović]] || {{suboff|}} |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Miodrag Božović]] |- |B ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Božidar Bandović]] || {{suboff|}} |- |B ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kristić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Anto Drobnjak]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Adžić]] |- |N ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Petković]] || {{subon|}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivica Momčilović]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Milan Živadinović]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. svibnja]] [[1993.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015327/http://www.lavkup.com/1993.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = [[Anto Drobnjak|Drobnjak]] {{gol|50}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 31.942 |sudac = [[Zdravko Jokić]] ([[Beograd]]) }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Ilija Ivić|Ivić]] {{penal gol}}<br />[[Risto Vidaković|Vidaković]] {{penal gol}}<br />[[Goran Vasilijević|Vasilijević]] {{penal gol}}<br />[[Mitko Stojkovski|Stojkovski]] {{penal gol}}<br />[[Milan Simeunović|Simeunović]] {{penal gol}} |rezultat= 5:4 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Slaviša Jokanović|Jokanović]]<br />{{penal gol}} [[Slobodan Krčmarević|Krčmarević]]<br />{{penal promašaj}} [[Predrag Mijatović|Mijatović]]<br />{{penal gol}} [[Nebojša Gudelj|Gudelj]]<br />{{penal gol}} [[Savo Milošević|Milošević]] }} {| style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Zvonko Milojević]] || {{suboff|90}} |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Risto Vidaković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|MKD}} [[Mitko Stojkovski]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Vasilijević]] |- |V ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivica Momčilović]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Miodrag Božović]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Adžić]] |- |B ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kristić]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Anto Drobnjak]] || {{crv|80}} |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Maslovar]] || {{suboff|}} |- |N ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Ilija Ivić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |G || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Milan Simeunović]] || {{subon|90}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Petković]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Milan Živadinović]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Pandurović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|MKD}} [[Vujadin Stanojković]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |B ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Jokanović]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Gordan Petrić]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Budimir Vujačić]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SVN}} [[Zlatko Zahovič]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Vorkapić]] || {{suboff|}} |- |B ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Krćmarević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Savo Milošević]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|Prva liga SR Jugoslavije 1992./93.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|Druga liga SR Jugoslavije 1992./93.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://crnobelanostalgija.com/2022/03/kup-1992-93.html CRNO-BELA NOSTALGIJA] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup rsssf.org] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1992./93.]] 43kzlx2abkg43v2vinmgyn30vs48wf3 0 766012 7570903 7470647 2026-08-06T12:41:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570903 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Klapa Vinčace | Osnivanje = 1999. | Mjesto = Novi Vinodolski | Žanr = a capella | Sadašnji članovi = <center> <br>Radovan Baričević (1. tenor) <br>Marko Fortunato (2. tenor) <br>Mauro Antić (2. tenor) <br>Mario Butorac (bariton) <br>Goran Mažuranić (bariton) <br>Lovro Baričević (bas) <br>Darko Cerniar (bas) <br>Ivan Kovačić (bas) <br> <br>Umjetnički voditelj:<br>Sveto Popović <br> | Djelatno_razdoblje = 1999. – danas | Background = lightblue | Img = Vinčace - logo plava pozadina 24032024.jpg }} '''Klapa Vinčace''' hrvatska je [[Klapsko pjevanje|klapa]] koja se bavi višeglasnim pjevanjem tradicionalnih dalmatinskih i primorskih napjeva te novouglazbljenih skladbi. Osnovana je [[1999.]] godine u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]]. == Povijest == Klapa je osnovana početkom rujna 1999. godine u gostionici Prisika. Osnivajući su članovi bili braća Mario i Antonio Butorac, Gordan Šamanić, Radovan Baričević te Pavao Kombol kao potencijalni voditelj.{{sfn|Ganza|2021.|p=83}} Klapa je u početku djelovala u prostoru novljanskog KUD-a »Ilija Dorčić«, nastalog 1951. godine, a osnovnu se postavu počelo popunjavati vokalima iz regije.{{sfn|Ganza|2021.|p=83}} Za ime klape odabrano je »Vinčace«, naziv za vjenčić načinjen od bilja koji je krasio kosu mladenke u vjenčanim obrednim ritualima novljanskog podneblja.{{sfn|Ganza|2021.|p=87}} Prvu punu postavu klape iz 1999. činili su:{{sfn|Ganza|2021.|p=80}} * Radovan Baričević * Sanjin Jovanović * Saša Jovanović * Kristijan Lončarić * Mario Butorac * Antonio Butorac * Karlo Starčević * Gordan Šamanić * Siniša Aldo Gradišer [[Datoteka:Slika prve postave 1999.jpg|mini|266x266px|Prva postava klape Vinčace, 1999.]][[Datoteka:Najtrofejnija postava.jpg|mini|366x366px|Najtrofejniji postav klape Vinčace sa osvojenom nagradom, srpanj 2019.]] [[Datoteka:Vinčace 7-2024.jpg|mini|369x369px|Klapa Vinčace na omiškom festivalu, srpanj 2024.]] == Članovi == Trenutni postav klape čine:<ref name=":4" /> * Radovan Baričević (1. tenor) 1999. – 2001., 2007. – danas * Marko Fortunato (2. tenor) 2024. – danas * Mauro Antić (2. tenor) 2022. – danas * Mario Butorac (bariton) 1999. – danas * Goran Mažuranić (bariton) 2022. – danas * Lovro Baričević (bas) 2022. – danas * Darko Cerniar (bas) 2012. – 2015., 2022. – 2024., 2025. - danas * Ivan Kovačić (bas) 2019. – 2023., 2025. – danas Tijekom više od 25 godina postav klape se uvelike mijenjao, a do danas su svoj doprinos u radu klape dali:{{sfn|Ganza|2021.|p=413}} * Antonio Butorac (bariton) 1999. – 2000. * Joso Butorac (1. tenor) 2001. – 2002. * Vlatko Vidović (1. tenor) 2002. – 2003. * Gordan Šamanić (bas) 1999. – 2004. * Kristijan Lončarić (2. tenor) 1999. – 2004. * Željko Talan (bariton) 2000. – 2004. * Mario Tomaić (bariton) 2000. – 2004. * Saša Vidas (bariton) 2003. – 2004. * Andrej Pobor (2. tenor) 2008. – 2010. * Sanjin Jovanović (2. tenor) 1999. – 2009., 2011. – 2012. * Saša Jovanović (2. tenor) 1999. – 2009., 2011. – 2012. * Jurica Žunić (bas) 2007. – 2009., 2011. – 2012. * Valter Milavec (bariton) 2011. – 2012. * Karlo Starčević (bas) 1999. – 2013. * Boris Radić (bas) 2014. – 2015. * Siniša Aldo Gradišer (bas) 1999. – 2019. * Damir Stošić (2. tenor) 2013. – 2019. * Vlado Mitić (2. tenor) 2015. – 2016., 2018. – 2019. * Mateo Doričić (bariton) 2013. – 2021. * Stefan Krošnjak (2. tenor) 2012. – 2022. * Tomislav Vičević (bas) 2016. – 2022. * Ivan Ćepić (bas) 2017. – 2022. * Martin Zidarić (2. tenor) 2020. – 2022. * Mislav Smolčić (bariton) 2022. – 2023. * Ivan Pavić (2. tenor) 2024. – 2024. * Mateo Paulišić (bas) 2023. – 2024. * Filip Mataja (2. tenor) 2022. – 2025. * Dorijan Biondić (bas) 2023. – 2025. === Umjetnički voditelji === Prvi voditelj klape bio je Pavao Kombol, od osnutka 1999. pa do 2009. godine.{{sfn|Ganza|2021.|p=84}} Godine 2013. voditeljsku palicu preuzima Sveto Popović te vodi klapu sve do 2023. godine. Period Svete Popovića je ujedno i dosad najplodnije razdoblje klape po pitanju nagrada.{{sfn|Ganza|2021.|p=227}} Godine 2023. – 2024. vrlo kratko klapu vodi Sanjin Radović, voditelj [[Klapa Pinguentum|klape Pinguentum]] iz [[Buzet|Buzeta]], a zatim 2024. vođenje preuzima bariton Mario Butorac koji je već i ranije od samog osnutka zbog svojeg znanja i muzičkog školovanja vrlo često imao funkciju [[Korepeticija|korepetitora]] u učenju dionica. 2025. umjetničko vođenje klape ponovno preuzima Sveto Popović <ref name=":4" /> == Diskografija == * 2012. – Klapa MUP RH Vinčace – Da se ne zatre spomen, [https://www.bib.irb.hr:8443/756851 CROSBI ID: '''756851'''] * 2013. – Uživo pod Nehajem, Adria Records * 2018. – Naviru misli, vrtidu spomen LIVE, Adria Records, HDS CD 083 ==== Singlovi: ==== * 2013. – Timun od života<ref>https://www.tjedno.hr/klapa-vinace-i-timun-od-ivota/</ref> (Video spot) * 2014. – Ima san tebe (Video spot) ==== Dueti: ==== * 2002. – [[Karin Kuljanić]] – Još Malo (Video spot) * 2013. – [[Duško Jeličić]] i kvartet Veljak – Laku noć grade * 2013. – Marko Škugor – Srića moja<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scardona.hr/novosti/srica-moja-spot-marka-skugora-i-klape-vincace/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. lipnja 2024. |archive-date=27. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627124817/https://www.scardona.hr/novosti/srica-moja-spot-marka-skugora-i-klape-vincace/ |url-status=dead }}</ref> (Video spot) * 2014. – [[Vinko Coce]] – Fala ti pape * 2014. – Klape s Kvarnera – Trogirskom slavuju<ref>https://www.novilist.hr/mozaik/glazba/trogirskom-slavuju-u-cast/</ref> (Video spot) * 2016. – [[Đani Maršan]] – Nije čovik škoj == Festivali, nagrade i priznanja == Klapa je u dosadašnjem radu sudjelovala na brojnim festivalima te osvojila mnoge nagrade i priznanja. === FDK Omiš === [[Datoteka:Štitovi 2024.jpg|mini|500x500px|Dosad osvojene omiške nagrade]] Na [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa Omiš]] klapa debitira 2000. godine i osvaja prvu nagradu stručnog povjerenstva za najbolje debitante. Klapa je sudjelovala ukupno 16 puta u natjecateljskoj konkurenciji Omiša. Prvi puta kao klapa debitant osvaja 1. nagradu stručnog povjerenstva, a zatim do danas osvaja 7 štitova (5 zlatnih, 1 srebrni, 1 brončani) s povijesnim grbom grada Omiša, nagradu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva. Klapa bilježi uspjehe i na večerima novih skladbi.<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Klapa Vinčace {{!}} FDK|url=https://fdk.hr/klapa/vincace/|url-status=live|access-date=2024-08-13}}</ref> * 2000.: Večer klapa debitanata, 1. nagrada stručnog povjerenstva * 2015.: Završna večer muških klapa, 1. nagrada stručnog povjerenstva * 2016.: Završna večer muških klapa, 1. nagrada stručnog povjerenstva * 2017.: Završna večer muških klapa, 1. nagrada stručnog povjerenstva * 2018.: Završna večer muških klapa, 2. nagrada stručnog povjerenstva * 2019.: Završna večer muških klapa, 1. nagrada stručnog povjerenstva * 2020.: Večer novih skladbi, 2. nagrada stručnog povjerenstva za skladbu U oni dan – [[Živko Ključe]] / Ružana Kovač * 2021.: Završna večer muških klapa, 1. nagrada stručnog povjerenstva * 2023.: Večer novih skladbi, 1. nagrada stručnog povjerenstva za skladbu Gomile – Živko Ključe / Pjero Mirić) * 2024.: Završna večer muških klapa, 3. nagrada stručnog povjerenstva * 2025.: Završna večer muških klapa, 2. nagrada stručnog povjerenstva === Ostale nagrade i priznanja<!-- Ovaj bi popis valjalo skratiti i navesti samo veće nagrade. ~ Hijerovit -->=== * 2000. [[Smotra klapa u Senju|Festival klapa u Senju]], 1. nagrada stručnog povjerenstva, 1. nagrada publike{{sfn|Ganza|2021.|p=99}} * 2001. [[Smotra klapa u Senju|Festival klapa u Senju]], 2. nagrada stručnog povjerenstva, 1. nagrada publike{{sfn|Ganza|2021.|p=112}} * 2001. Međunarodni festival zborova u [[Verona|Veroni]], zlatni pehar{{sfn|Ganza|2021.|p=108}} * 2002. [[Melodije Kvarnera]], 1. nagrada (Vinčace – Karin Kuljanić){{sfn|Ganza|2021.|p=120}} * 2009. [[Festival klapa Istre i Kvarnera]] u Buzetu, 3. nagrada{{sfn|Ganza|2021.|p=150}} * 2010. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 2. nagrada{{sfn|Ganza|2021.|p=167}} * 2012. i 2013. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 1. nagrada<ref name=":2">https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/muska-klapa-vincace-pobjednica-kik-festa-394520</ref> * 2013. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, Nagrada BRKICA za najbolju interpretaciju s elementima istarsko-primorskog glazbenog izričaja.<ref name=":2" /> * 2014. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 1. nagrada<ref>https://www.buzet.hr/novosti/detaljno/klape-kastav-i-vinace-pobjednice-17.-kik-festa?big=y</ref> * 2015. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 1. nagrada{{sfn|Ganza|2021.|p=257}} * 2015. Nagrada za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije<ref>https://www.mojarijeka.hr/dodijeljene-nagrade-za-unapredivanje-kvalitete-kulturnog-stvaralastva-primorsko-goranske-zupanije/</ref> * 2015. Nagrada Grada Novog Vinodolskog za izuzetna dostignuća na području Kulture{{sfn|Ganza|2021.|p=271}} * 2016. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 2. nagrada{{sfn|Ganza|2021.|p=272}} * 2016. Nagrada za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]{{sfn|Ganza|2021.|p=295}} * 2016. Nagrada Grada Novog Vinodolskog za izuzetna dostignuća na području Kulture<ref name=":1">https://novi-vinodolski.hr/javna-priznanja-grada/</ref> * 2017. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 1. nagrada<ref>https://www.buzet.hr/novosti/detaljno/odran-jubilarni-kik-fest</ref> * 2017. Nagrada za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije{{sfn|Ganza|2021.|p=334}} * 2017. Nagrada Grada Novog Vinodolskog za izuzetna dostignuća na području Kulture<ref name=":1" /> * 2018. Festival klapske pisme Posušje, ''1. nagrada stručnog žirija – POSUŠKI STEĆAK''<ref>https://www.fkp-posusje.com/festival-klapske-pisme-posusje-2018/</ref> * 2018. Festival klapa Istre i Kvarnera u Buzetu, 1. nagrada<ref>https://www.glasistre.hr/lifestyle/vincace-i-teranke-potvrdili-proslogodisnje-zlato-kik-festa-561036</ref> * 2019. [[Festival klapskih majstora]] u Trogiru, 1. nagrada stručnog povjerenstva<ref>https://trogirportal.info/trogir/odr%C5%BEan-prvi-festival-klapskih-majstora</ref> * 2019. Festival Klape Gospi Sinjskoj, 2. nagrada<ref name=":3">https://www.gospa-sinjska.hr/index.php/51-naslovna/1977-klape-gospi-sinjskoj-2019</ref> * 2019. [[Klape Gospi Sinjskoj]], 1. nagrada za posebnu izvedbu<ref name=":3" /> * 2019. [[Festival klapske pisme]] Posušje, ''1. nagrada stručnog žirija – POSUŠKI STEĆAK''<ref>https://www.fkp-posusje.com/festival-klapske-pisme-posusje-2019/</ref> * 2019. Nagrada za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije<ref>https://www.pgz.hr/objave/dodjela-nagrada-za-unapredivanje-kvalitete-kulturnog-stvaralastva-primorsko-goranske-zupanije-za-2019-godinu/</ref> * 2019. Nagrada Grada Novog Vinodolskog za izuzetna dostignuća na području Kulture * 2019. Natjecanje u klapskom pjevanju ‘Delmata’ u Zagrebu, Nagrada u kategoriji A1 i A2, nagrada za najbolju izvedbu i Grand Prix<ref name=":0">https://tunera.info/klapi-vincace-grand-prix-na-delmati/</ref> * 2019. Nominacija za [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji Najbolji album klapske glazbe za album “Naviru misli, vrtidu spomen”<ref>http://www.porin.org/?q=content/dobitnici-26-porina</ref> * 2021. Nagrada za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije<ref>https://www.pgz.hr/objave/dodijeljene-nagrade-za-unapredivanje-kvalitete-kulturnog-stvaralastva-primorsko-goranske-zupanije/</ref> * 2021. Nagrada Grada Novog Vinodolskog za izuzetna dostignuća na području Kulture<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/branka-petric-fehmiu-dobila-titulu-pocasne-gradanke/</ref> * 2024. Festival klapske pisme Posušje, 1. nagrada stručnog žirija (''Posuški stećak)''<ref>http://www.fkp-posusje.com/novosti/prva-vecer-10-festivala-klapske-pisme-posusje-2024-posuski-stecak-klapi-vincace-a-nagrada-publike-klapi-bistrica/</ref> * 2024. Festival KUM Makarska, 1. nagrada stručnog povjerenstva (''Zlatna srdela''), 2. nagrada publike (''Srebrni Adrion''), Najbolja nova skladba (''Sapliću se naše zvizde'' – Matko Baričević / Radovan Baričević) (''Zlatni grb grada Makarske''), Najbolji debitant<ref name=":5">https://www.facebook.com/share/p/X89EmLdbncQxckL8/</ref> * 2025. Međunarodno natjecanje zborova Istria Cantat, Zlatna nagrada u kategoriji A1, nagrada voditelju Mariu Butorcu za umjetnički dojam, Nagrada Grand Prix (ukupni pobjednik natjecanja)<ref>https://novi-vinodolski.hr/klapa-vincace-trijumfirala-na-medunarodnom-natjecanju-zborova-istria-cantat-2025/</ref> * 2025. Međunarodno natjecanje zborova Aurora Cantat, Zlatna nagrada u kategoriji B, nagrada voditelju za umjetnički dojam, Nagrada Grand Prix (ukupni pobjednik natjecanja)<ref>https://novi-vinodolski.hr/pobjeda-klape-vincace-u-karlovcu/</ref> == Monografija == Klapa Vinčace tijekom 2021. godine izdala je i promovirala monografiju ''Fala ti Bože, ča iša san ovin sviton – klapa Vinčace 1999.–2019.'' Autorica monografije je Herci Ganza.<ref>https://fdk.hr/svecano-predstavljanje-monografije-klape-vincace/</ref> Riječ je o monografiji koja na 444 stranice i preko 1000 fotografija i isječaka iz novina dočarava prvih 20 godina klape Vinčace te život njenih članova. == Simboli Omiša i klapske pisme u Novom Vinodolskom == Godine 2021. odlukom gradonačelnika Grada Novog Vinodolskog, u samom centru grada, posađeno je drvo [[Žižula|žižule]] (simbol [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Festivala dalmatinskih klapa Omiš]]) koju je poklonio ravnatelj FDK Mijo Stanić. Ujedno je postavljena „omiška stina”, na koju je potom ugrađena ploča sa stihovima (autorice Ane Debelić) posvećenim svim članovima klape Vinčace.<ref>{{Citiranje weba|title=Novosti|url=https://novi-vinodolski.hr/wp-content/uploads/2024/10/Odobrenje-klapi-Vincace.pdf|url-status=live|access-date=2024-09-13|website=Novi Vinodolski – Službene stranice grada|language=hr}}</ref>[[Datoteka:Omiška stina u Novom.jpg|mini|377x377px|alt=|Omiška stina u Novom Vinodolskom]] == Izvori == {{izvori}} === Literatura === *{{Citiranje knjige|last=Ganza|first=Henci|title=Fala ti Bože, ča iša san ovin sviton - klapa Vinčace 1999.–2019.|publisher=Grad Novi Vinodolski|year=2021.|isbn=978-953-8315-23-7}} [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Novi Vinodolski]] 4hlfpfhdwqjmv0df41633y0qqaym3zf 0 766101 7570981 7517871 2026-08-06T16:10:54Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570981 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1993./94. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[15. kolovoza]] [[1993.]]<br />[[11. svibnja]] [[1994.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Partizan|Partizan]] | broj = 7 | finalist = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | polufinalisti = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1992./93.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.''' bila je druga sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bio [[FK Partizan|Partizan]] koji je osvojio svoj sedmi kup (6 [[Kup maršala Tita|Kupova SFRJ]], 1 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SRJ]]).<ref>[https://crnobelanostalgija.com/2022/04/kup-1993-94.html Rezultati FK Partizan u Kupu SR Jugoslavije 1993/94]</ref> Partizan je osvojio [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|ligu]] i kup, pa se poraženi finalist ([[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]) trebao plasirati u [[Europski kup pobjednika kupova 1994./95.|Kup pobjednika kupova 1994./95.]] No, srpski timovi su i dalje bili pod zabranom [[UEFA|UEFA-e]], zabranom koja će trajati do prosinca 1994.<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html ali državna reprezentacija i klubovi nisu mogli da igraju međunarodne utakmice do decembra 1994. godine.]</ref> == Sudionici == 19 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|Prve lige SR Jugoslavije 1992./93.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 13 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90; color:black;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. Od 1992. do 1995. godine [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] sudjeluje u državnim natjecanjima u organizaciji [[Nogometni savez Srbije i Crne Gore|Nogometnog saveza SR Jugoslavije]]. Svoje domaće utakmice igrali su u [[Valjevo|Valjevu]] zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref>[https://www.fkborac.net/borac-u-srbiji-finala-kupa-republike-srpske BORAC U SRBIJI, FINALA KUPA REPUBLIKE SRPSKE]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1. rang]]''' | * [[OFK Bečej 1918|Bečej]] * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[OFK Kikinda 1909|Kikinda]] * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Zemun|Zemun]] | | * [[FK Budućnost|Budućnost Podgorica]] * [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Inđija|Agrounija Inđija]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | * [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Zastava Kragujevac|Zastava Kragujevac]]</span> | * [[FK Priština|Priština]] | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Bačka Bačka Palanka|Bačka B. Palanka]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepča K. Mitrovica]]</span> | * |- |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>15. kolovoza 1993.</small> |- | Inđija ||–|| '''Spartak Subotica''' ||1:3 |- | '''Bačka Palanka''' ||–|| Sutjeska ||2:1 |- | Borac Banja Luka ||–|| '''Partizan''' ||1:3 |- | '''Borac Čačak''' ||–|| Hajduk Kula ||2:1 |- | Dubočica ||–|| '''OFK Kikinda''' ||2:3 |- | '''Bečej''' ||–|| Budućnost ||6:0 |- | '''Zemun''' ||–|| Dinamo Pančevo ||2:0 |- | '''Mogren''' ||–|| Sloboda Užice ||3:2 |- | '''Napredak Kruševac''' ||–|| Jedinstvo Bijelo Polje ||3:0 |- | '''Proleter Zrenjanin''' ||–|| Zastava Kragujevac ||4:0 |- | '''Rad''' ||–|| Priština ||6:0 |- | Radnički Kragujevac ||–|| '''OFK Beograd''' ||1:3 |- | '''Radnički Niš''' ||–|| RFK Novi Sad ||3:2 |- | Rudar Pljevlja ||–|| '''Obilić''' ||0:1 |- | Trepča ||–|| '''Radnički N. Beograd''' ||1:2 |- | Vojvodina ||–|| '''Crvena zvezda''' ||3:4 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. rujna 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>21. rujna 1993.</small> |- | Bačka Palanka ||1:5|| '''Radnički Niš''' ||0:2 ||1:3 |- | Bečej ||1:2|| '''Partizan''' ||1:0 ||0:2 |- | Obilić ||2:3|| '''Crvena zvezda''' ||2:1 ||0:2 |- | Mogren ||1:4|| '''Spartak Subotica''' ||0:1 ||1:3 |- | '''Napredak Kruševac''' ||1:1 {{pen|4|1}}|| OFK Kikinda ||0:1 ||1:0 |- | '''OFK Beograd''' ||5:5 {{Pg}}|| Borac Čačak ||2:1 ||3:4 |- | '''Proleter Zrenjanin''' ||2:1|| Rad ||2:0 ||0:1 |- | Radnički N. Beograd ||1:2|| '''Zemun''' ||0:1 ||1:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>13. listopada 1993.</small> !2. utakmica<br /><small>27. listopada 1993.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||2:0|| Proleter Zrenjanin ||1:0 ||1:0 |- | Napredak Kruševac ||3:3 {{pen|4|5}}|| '''Radnički Niš''' ||2:1 ||1:2 |- | '''Partizan''' ||7:1|| OFK Beograd ||4:1 ||3:0 |- | '''Spartak Subotica''' ||2:1|| Zemun ||1:1 ||1:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>9. ožujka 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>6. travnja 1994.</small> |- | Crvena zvezda ||2:3|| '''Partizan''' ||1:0 ||1:3 |- | '''Spartak Subotica''' ||3:2|| Radnički Niš ||2:1 ||1:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>4. svibnja 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>11. svibnja 1994.</small> |- | [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] ||3:9||style="background:gold; color:black;"| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' ||2:3 ||1:6 |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[4. svibnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] |rezultat = 2:3 |izvještaj = [https://groundhoppingsrb.blogspot.com/2011/02/cup-final-yugoslavia-1994.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = [[Zoran Milidrag|Milidrag]] {{gol|32}}<br />[[Darko Nestorović|Nestorović]] {{gol|38}} |strijelci2 = {{gol|10}} [[Dejan Čurović|Čurović]]<br />{{gol|45}} [[Savo Milošević|Milošević]]<br />{{gol|54}} [[Dragan Ćirić|Ćirić]] |stadion = [[Gradski stadion Subotica|Gradski stadion]], [[Subotica]] |gledatelji = 12.000 |sudac = [[Branimir Babarogić]] ([[Beograd]]) }} {| style="width:92%" |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 86CBEC | body = 86CBEC | rightarm = 86CBEC | shorts = 86CBEC | socks = 86CBEC | title = Spartak }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoltan Kujundžić]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Vilotić]] || {{suboff|}} |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Ćorović]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Damir Ožegović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Ranko Popović]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Zlatko Radić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|BIH|1994}} [[Darko Nestorović]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Božo Đurković]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Antal Puhalak]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|BIH|1994}} [[Zoran Milidrag]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Josip Dulić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Željko Radić]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slobodan Kustudić]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Pandurović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|SRJ}} [[Miroslav Čermelj]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Albert Nađ]] || {{suboff|}} |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Mijalković]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Petar Vasiljević]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Bjeković]] || {{suboff|}} |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Čurović]] |- |V ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Savo Milošević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Đorđe Svetličić]] || {{subon|}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[11. svibnja]] [[1994.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 6:1 |izvještaj = [http://arhiva.partizan.rs/istorija-kluba/arhiva-od-1945/1993-1994/ (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] |strijelci1 = [[Savo Milošević|Milošević]] {{gol|17|pen.}} {{gol|39}} {{gol|86}}<br />[[Dejan Čurović|Čurović]] {{gol|31}} {{gol|43}} {{gol|85}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Antal Puhalak|Puhalak]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 8000 |sudac = [[Zdravko Jokić]] ([[Beograd]]) }} {| style="width:92%" |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _bluequarters23 | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 0000FF | body = FFFFFF | rightarm = 0000FF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Spartak }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Pandurović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|SRJ}} [[Miroslav Čermelj]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Gudelj]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Albert Nađ]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Mijalković]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Petar Vasiljević]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Bjeković]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Čurović]] || {{suboff|}} |- |B ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Brnović]] || {{suboff|}} |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Savo Milošević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] || {{subon|}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Ćurčić]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoltan Kujundžić]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Branko Šćepanović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Ćorović]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Damir Ožegović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Ranko Popović]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Željko Radić]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|BIH|1994}} [[Darko Nestorović]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Božo Đurković]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Antal Puhalak]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|BIH|1994}} [[Zoran Milidrag]] || {{suboff|}} |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Josip Dulić]] || {{suboff|}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Gabor Kristin]] || {{subon|}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Zlatko Radić]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slobodan Kustudić]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|Prva liga SR Jugoslavije 1993./94.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|Druga liga SR Jugoslavije 1993./94.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://crnobelanostalgija.com/2022/04/kup-1993-94.html Rezultati FK Partizan u Kupu SR Jugoslavije 1993/94] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup rsssf.org] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1993./94.]] 96693mtexefcq9a1vclelckbm3xpbbn 0 766119 7570986 7517879 2026-08-06T16:14:57Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570986 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1994./95. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[14. kolovoza]] [[1994.]]<br />[[17. svibnja]] [[1995.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 14 | finalist = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | polufinalisti = [[OFK Bečej 1918|Bečej]] i [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.''' bila je treća sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj četrnaesti kup (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 2 u [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SRJ]]).<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/36 Osvajači Kupa 1995.]</ref> U prosincu 1994. [[UEFA]] je ukinula zabranu za srpske momčadi, pa se poraženi finalist [[FK Obilić Beograd|Obilić]] (Crvena zvezda osvojila je [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|prvenstvo]] i kup) plasirao u [[Europski kup pobjednika kupova 1995./96.|Kup pobjednika kupova 1995./96.]]<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html ali državna reprezentacija i klubovi nisu mogli da igraju međunarodne utakmice do decembra 1994. godine.]</ref> == Sudionici == 20 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|Prve lige SR Jugoslavije 1993./94.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 12 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasirao se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|1. rang]]''' | * [[OFK Bečej 1918|Bečej]] * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Loznica|Loznica]]</span> * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Obilić Beograd|Obilić]]</span> * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]] * [[FK Zemun|Zemun]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] * [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Inđija|Agrounija Inđija]]</span> * [[OFK Kikinda 1909|Kikinda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Badnjevac|Badnjevac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Jastrebac Niš|Jastrebac Niš]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Novi Pazar|Novi Pazar]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]]</span> * [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Napredak Čestereg|Napredak Čestereg]]</span> | | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]]</span> |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>14. kolovoza 1994.</small> |- | Badnjevac ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:2 |- | '''Obilić''' ||–|| Vojvodina ||2:1 |- | '''Bečej''' ||–|| Lovćen ||3:0 par forfe |- | '''Proleter Zrenjanin''' ||–|| Mogren ||2:1 |- | '''Partizan''' ||–|| Sutjeska ||3:0 |- | '''Borac Čačak''' ||–|| Hajduk Kula ||1:0 |- | '''Rudar Pljevlja''' ||–|| Jastrebac Niš ||2:0 |- | Napredak Čestereg ||–|| '''Napredak Kruševac''' ||1:3 |- | Agrounija Inđija ||–|| '''Radnički Niš''' ||1:4 |- | OFK Kikinda ||–|| '''Rad''' ||0:2 |- | '''Novi Sad''' ||–|| OFK Beograd ||4:1 |- | Loznica ||–|| '''Zemun''' ||0:2 |- | '''Iskra Danilovgrad''' ||–|| Sloboda Užice ||2:0 |- | '''Mladost Lučani''' ||–|| Radnički N. Beograd ||1:0 |- | '''Spartak Subotica''' ||–|| Novi Pazar ||4:1 |- | ČSK Čelarevo ||–|| '''Budućnost Podgorica''' ||0:1 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>21. rujna 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. listopada 1994.</small> |- | Radnički Niš ||2:4|| '''Crvena zvezda''' ||2:0 ||0:4 |- | Spartak Subotica ||3:3 {{Pg}}|| '''Rudar Pljevlja''' ||2:2 ||1:1 |- | Budućnost Podgorica ||1:2|| '''Napredak Kruševac''' ||1:0 ||0:2 |- | '''Partizan''' ||13:0|| Iskra Danilovgrad ||10:0 ||3:0 |- | '''Obilić''' ||1:1 {{pen|4|3}}|| Rad ||2:0 ||0:2 |- | '''Bečej''' ||7:1|| Novi Sad ||6:1 ||1:0 |- | '''Proleter Zrenjanin''' ||4:4 {{Pg}}|| Zemun ||2:1 ||2:3 |- | '''Borac Čačak''' ||4:3|| Mladost Lučani ||3:1 ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>26. listopada 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>9. studenog 1994.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||5:3|| Partizan ||2:0 ||3:3 |- | '''Obilić''' ||2:2 {{Pg}}|| Borac Čačak ||1:0 ||1:2 |- | '''Proleter Zrenjanin''' ||6:1|| Napredak Kruševac ||3:0 ||3:1 |- | Rudar Pljevlja ||3:4|| '''Bečej''' ||3:3 ||0:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>21. veljače 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>1. ožujka 1995.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||4:1|| Bečej ||2:1 ||2:0 |- | Proleter Zrenjanin ||2:3|| '''Obilić''' ||1:1 ||1:2 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. svibnja 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>17. svibnja 1995.</small> |- | [[FK Obilić Beograd|Obilić]] ||0:4||style="background:gold"| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||0:4 ||0:0 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] |rezultat = 0:4 |izvještaj = [http://www.redstarbelgrade.info/forum/index.php?topic=3222.0 (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|22}} [[Nebojša Krupniković|Krupniković]]<br />{{gol|45}} [[Bratislav Živković|Živković]]<br />{{gol|56}} [[Ivan Adžić|Adžić]]<br />{{gol|62}} [[Goran Stojiljković|Stojiljković]] |stadion = [[Miloš Obilić na Vračaru (stadion)|Stadion Miloš Obilić]], [[Beograd]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Radisav Rabrenović]] ([[Beograd]]) }} {| style="width:92%" |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = Obilić }} |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |} {| style="width:100%; vertical-align; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoslav Jevrić]] |- |V ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Zorić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Ratko Vukčević]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Srđan Vasiljević]] |- |V ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Blagota Vilotijević]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Stanojević]] |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Nonković]] || {{suboff|}} |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragan Radosavljević]] |- |V ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Antonić]] || {{suboff|}} |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Petar Puača]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Katić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Veselin Popović]] || {{subon|}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Marjan Živković]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slobodan Janković]] |} |style="width:50%; vertical-align;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Zvonko Milojević]] |- |B ||'''2'''||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Živković]] || {{suboff|}} |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Stefanović]] |- |B ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Đorović]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Sakić]] |- |V ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Perović]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Srđan Bajčetić]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Adžić]] |- |V ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Petković]] |- |V ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Krupniković]] |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Kovačević]] || {{suboff|}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Stanković]] || {{subon|}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Stojiljković]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Petrović]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[17. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:0 |izvještaj = [http://www.redstarbelgrade.info/forum/index.php?topic=3222.0 (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 5000 |sudac = [[Vaso Vujović]] ([[Cetinje]]) }} {| style="width:92%" |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = FFFFFF | socks = 0000FF | title = Obilić }} |} {| style="width:100%; vertical-align; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Zvonko Milojević]] |- |B ||'''2'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Stefanović]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Sakić]] |- |B ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Đorović]] |- |B ||'''5'''||{{Z|MKD}} [[Mitko Stojkovski]] |- |B ||'''6'''||{{Z|BIH|1995}} [[Nikola Radmanović]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Perović]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Adžić]] |- |V ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Petković]] || {{suboff|}} |- |V ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Krupniković]] |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Kovačević]] || {{suboff|}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Stojiljković]] || {{subon|}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Srđan Bajčetić]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Petrović]] |} |style="width:50%; vertical-align;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragoslav Jevrić]] |- |V ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Zorić]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Ratko Vukčević]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Srđan Vasiljević]] |- |V ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Blagota Vilotijević]] |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragan Radosavljević]] |- |B ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Stanojević]] |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Nonković]] |- |V ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Antonić]] || {{suboff|}} |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Petar Puača]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Katić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Veselin Popović]] || {{subon|}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slobodan Janković]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|Prva liga SR Jugoslavije 1994./95.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|Druga liga SR Jugoslavije 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020613111122/http://fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co94.htm fy-soccer.com] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1994./95.]] kmtyec4yxl2km595xpcu40rwa7vtx3a 0 766134 7570988 7517886 2026-08-06T16:16:08Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570988 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1995./96. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[29. kolovoza]] [[1995.]]<br />[[15. svibnja]] [[1996.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 15 | finalist = [[FK Partizan|Partizan]] | polufinalisti = [[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]] i [[FK Badnjevac|Badnjevac]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|1996./97.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.''' bila je četvrta sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj petnaesti kup (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 3 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupa SRJ]]), drugi uzastopni.<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/35/osvajaci-kupa-1996 Osvajači Kupa 1996.]</ref> Zahvaljujući uspjehu, Crvena zvezda ostvarila je plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1996./97.|Kup pobjednika kupova 1996./97.]] == Sudionici == 20 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.|Prve lige SR Jugoslavije 1994./95.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 12 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90; color:black;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1. rang]]''' | *[[OFK Bečej 1918|Bečej]] *[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] *[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] *[[FK Vojvodina|Vojvodina]] | *[[OFK Beograd]] *[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] *[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]]</span> *[[FK Loznica|Loznica]] *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]</span> *[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] *[[FK Obilić Beograd|Obilić]] *[[FK Partizan|Partizan]] *[[FK Rad|Rad Beograd]] *[[FK Radnički Beograd|Radnički N. Beograd]] *[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] *[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]] *[[FK Zemun|Zemun]] | | [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|2. rang]]''' | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Kikinda 1909|Kikinda]]</span> *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> *[[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Badnjevac|Badnjevac]]</span> *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]]</span> *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Novi Pazar|Novi Pazar]]</span> | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mornar Bar|Mornar Bar]]</span> *[[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] *[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Inđija|Agrounija Inđija]]</span> | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]]</span> | | *<span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Crvena stijena|Crvena stijena Podgorica]]</span> |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>29. kolovoza 1995.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Novi Pazar ||6:1 |- | Inđija ||–|| '''Partizan''' ||0:5 |- | '''Novi Sad''' ||–|| Obilić ||4:2 |- | '''Badnjevac''' ||–|| Vojvodina ||2:1 |- | OFK Kikinda ||–|| '''Loznica''' ||3:5 |- | Rudar Pljevlja ||–|| '''Rad''' ||2:3 |- | Crvena stijena ||–|| '''Napredak Kruševac''' ||1:8 |- | '''Čukarički''' ||–|| Zemun ||2:1 |- | '''Radnički N. Beograd''' ||–|| Budućnost Valjevo ||4:1 |- | '''Mladost Lučani''' ||–|| Hajduk Kula ||2:0 |- | '''Sutjeska''' ||–|| Bečej ||1:0 |- | Sloboda Užice ||–|| '''Radnički Niš''' ||0:2 |- | '''Borac Čačak''' ||–|| Mornar ||4:0 |- | '''Budućnost Podgorica''' ||–|| Dinamo Pančevo ||3:3 {{pen|5|4}} |- | OFK Beograd ||–|| '''Priština''' ||1:2 |- | Spartak Subotica ||–|| '''Proleter Zrenjanin''' ||1:2 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. rujna 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>18. listopada 1995.</small> |- | Radnički N. Beograd ||0:4|| '''Crvena zvezda''' ||0:1 ||0:3 |- | Mladost Lučani ||1:7|| '''Partizan''' ||1:2 ||0:5 |- | '''Novi Sad''' ||2:1|| Sutjeska ||1:0 ||1:1 |- | Radnički Niš ||1:2|| '''Badnjevac''' ||1:1 ||0:1 |- | '''Loznica''' ||2:2 {{Pg}}|| Borac Čačak ||1:0 ||1:2 |- | '''Rad''' ||4:1|| Budućnost Podgorica ||4:0 ||0:1 |- | Priština ||1:4|| '''Napredak Kruševac''' ||1:0 ||0:4 |- | '''Čukarički''' ||5:3|| Proleter Zrenjanin ||3:0 ||2:3 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>1. studenoga 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>29. studenoga 1995.</small> |- | '''Badnjevac''' ||5:3|| Čukarički ||1:1 ||1:0 |- | Loznica ||3:8|| '''Crvena zvezda''' ||2:2 ||1:6 |- | '''Novi Sad''' ||3:2|| Napredak Kruševac ||2:0 ||1:2 |- | Rad ||1:2|| '''Partizan''' ||0:0 ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>12. ožujka 1996.</small> !2. utakmica<br /><small>10. travnja 1996.</small> |- | Badnjevac ||2:3|| '''Partizan''' ||1:1 ||1:2 |- | Novi Sad ||0:7 || '''Crvena zvezda''' ||0:4 ||0:3 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>8. svibnja 1996.</small> !2. utakmica<br /><small>15. svibnja 1996.</small> |- |style="background:gold; color:black;"| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||6:1|| [[FK Partizan|Partizan]] ||3:0 ||3:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[8. svibnja]] [[1996.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 3:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20140826113708/http://www.srpskiderbi.com/kup-derbi/kup-24.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = [[Zoran Jovičić|Jovičić]] {{gol|8}}<br />[[Nebojša Krupniković|Krupniković]] {{gol|37}}<br />[[Bratislav Živković|Živković]] {{gol|51}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 25.000 |sudac = [[Branimir Babarogić]] ([[Beograd]]) }} {| style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |} {| style="width:100%; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Zvonko Milojević]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Živković]] || {{suboff|79}} |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Stanković]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vinko Marinović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Đorović]] |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Adžić]] || {{suboff|89}} |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Nikola Radmanović]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Njeguš]] |- |V ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Stanković]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Krupniković]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Jovičić]] || {{suboff|80}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Konstantin Ognjanović]] || {{subon|79}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivica Milivojev]] || {{subon|80}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Petar Puača]] || {{subon|89}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladimir Petrović]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Ivica Kralj]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Mirković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Mijalković]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Niša Saveljić]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Đurić]] || {{suboff|46}} |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Vukićević]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] || {{suboff|66}} |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Albert Nađ]] |- |V ||'''9''' ||{{Z|MKD}} [[Viktor Trenevski]] || {{suboff|46}} |- |N ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] |- |N ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Damir Čakar]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Igor Taševski]] || {{subon|46}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|MKD}} [[Goce Hristov]] || {{subon|46}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Tomić]] || {{subon|66}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[15. svibnja]] [[1996.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 1:3 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20140826161009/http://www.srpskiderbi.com/kup-derbi/kup-25.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = [[Dejan Vukićević|Vukićević]] {{gol|62}} |strijelci2 = {{gol|45}} [[Predrag Stanković|P. Stanković]]<br />{{gol|65}} [[Nebojša Krupniković|Krupniković]]<br />{{gol|79}} [[Dejan Stanković|D. Stanković]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 30.000 |sudac = [[Milan Vidić]] ([[Užice]]) }} {| style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |} {| style="width:100%; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Ivica Kralj]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Mirković]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Mijalković]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Niša Saveljić]] || {{suboff|46}} |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Igor Taševski]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Đorđe Svetličić]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Tomić]] || {{suboff|62}} |- |N ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] |- |V ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|MKD}} [[Goce Hristov]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Milan Jović]] || {{suboff|46}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Vukićević]] || {{subon|46}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Rahim Beširović]] || {{subon|46}} |- |V || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|BIH|1996}} [[Mladen Krstajić]] || {{subon|62}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|SRJ}} [[Zvonko Milojević]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Bratislav Živković]] || {{suboff|85}} |- |B ||'''3''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Sakić]] |- |B ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Vinko Marinović]] |- |B ||'''5''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Đorović]] |- |V ||'''6''' ||{{Z|SRJ}} [[Nikola Radmanović]] || {{suboff|27}} |- |V ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Adžić]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Stanković]] |- |V ||'''9''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Njeguš]] |- |N ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Krupniković]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Stanković]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivica Milivojev]] || {{subon|27}} |- |N || '''{{nbsp}}''' ||{{Z|SRJ}} [[Konstantin Ognjanović]] || {{subon|85}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vladimir Petrović]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|Prva liga SR Jugoslavije 1995./96.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|Druga liga SR Jugoslavije 1995./96.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#96 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020613111418/http://fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co95.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1995./96.]] l8zgao7xaq5x6dhzy9s5ua6wa6fl0x5 0 766158 7570993 7517890 2026-08-06T16:18:25Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570993 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1996./97. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[31. srpnja]] [[1996.]]<br />[[21. svibnja]] [[1997.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 16 | finalist = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | polufinalisti = [[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]] i [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1995./96.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|1997./98.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.''' bila je peta sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj šesnaesti kup (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 4 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupa SRJ]]), treći uzastopni.<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/34/osvajaci-kupa-1997 Osvajači Kupa 1997.]</ref> Zahvaljujući uspjehu, Crvena zvezda ostvarila je plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1997./98.|Kup pobjednika kupova 1997./98.]] Veliko iznenađenje turnira bila je eliminacija [[FK Partizan|Partizan]]a (ovosezonskog i prošlosezonskog prvaka SR Jugoslavije) u prvom kolu u kojem je Partizan izgubio 1:2 protiv [[FK BSK Batajnica|BSK-a]], trećeligaša iz [[Batajnica|Batajnice]], predgrađa 20 km od centra [[Beograd]]a.<ref>[https://crnobelanostalgija.com/2022/07/kup-1996-97.html Rezultati FK Partizan u Kupu SR Jugoslavije 1996/97]</ref> == Sudionici == 20 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|Prve lige SR Jugoslavije 1995./96.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 12 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90; color:black;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align:top; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva_liga_SR_Jugoslavije_u_nogometu_1996./97.#Prva_liga_"A"|1. liga "A"]]''' | * [[OFK Bečej 1918|Bečej]] * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Zemun|Zemun]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva_liga_SR_Jugoslavije_u_nogometu_1996./97.#Prva_liga_"B"|1. liga "B"]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Kikinda 1909|Kikinda]]</span> * [[FK Mladost Bački Jarak|Mladost Bački Jarak]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Loznica|Loznica]] * [[FK Obilić Beograd|Obilić]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Železnik|Železnik]]</span> | | |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|2. liga]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Cement Beočin|Cement Beočin]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Bor|Bor]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Paraćin|Jedinstvo Paraćin]]</span> * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Novi Pazar|Novi Pazar]]</span> * [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Igalo 1929|Igalo]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK BSK Batajnica|BSK Batajnica]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Omladinac Goraždevac|Omladinac Goraždevac]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]]</span> |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. srpnja 1996.</small> |- | Omladinac Goraždevac ||–|| '''Borac Čačak''' ||0:3 |- | Igalo ||–|| '''Bečej''' ||2:3 |- | '''Obilić''' ||–|| Napredak Kruševac ||1:0 |- | Novi Pazar ||–|| '''Proleter Zrenjanin''' ||0:2 |- | '''OFK Beograd''' ||–|| Mladost Bački Jarak ||2:0 |- | '''Zemun''' ||–|| Loznica ||2:0 |- | '''Novi Sad''' ||–|| Čukarički ||1:0 |- | Radnički Sombor ||–|| '''Budućnost Podgorica''' ||1:2 |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Kom ||4:0 |- | Cement ||–|| '''Vojvodina''' ||0:2 |- | '''Hajduk Kula''' ||–|| Kikinda ||1:0 |- | Bor ||–|| '''Radnički Niš''' ||0:1 |- | '''BSK Batajnica''' ||–|| Partizan ||2:1 |- | Železnik ||–|| '''Mladost Lučani''' ||1:4 |- | '''Jedinstvo Paraćin''' ||–|| Sloboda Užice ||2:0 |- | Radnički Beograd ||–|| '''Rad''' ||2:2 {{pen|7|8}} |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>9. listopada 1996.</small> !2. utakmica<br /><small>23. listopada 1996.</small> |- | '''BSK Batajnica''' ||1:1 {{pen|8|7}}|| Budućnost Podgorica ||1:0 ||0:1 |- | Bečej ||0:1|| '''Obilić''' ||0:0 ||0:1 |- | Hajduk Kula ||0:2|| '''Crvena zvezda''' ||0:2 ||0:0 |- | '''Proleter Zrenjanin''' ||5:1|| Borac Čačak ||4:1 ||1:0 |- | OFK Beograd ||3:6|| '''Mladost Lučani''' ||2:1 ||1:5 |- | '''Vojvodina''' ||4:1|| Radnički Niš ||2:0 ||2:1 |- | Zemun ||2:3|| '''Rad''' ||2:0 ||0:3 |- | '''Jedinstvo Paraćin''' ||8:2|| Novi Sad ||4:1 ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>13. studenoga 1996.</small> !2. utakmica<br /><small>27. studenoga 1996.</small> |- | BSK Batajnica ||2:4|| '''Jedinstvo Paraćin''' ||0:0 ||2:4 |- | '''Crvena zvezda''' ||3:0|| Rad ||2:0 ||1:0 |- | '''Vojvodina''' ||3:2|| Proleter Zrenjanin ||1:0 ||2:2 |- | '''Obilić''' ||2:1|| Mladost Lučani ||2:0 ||0:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>19. ožujka 1997.</small> !2. utakmica<br /><small>9. travnja 1997.</small> |- | '''Vojvodina''' ||1:0|| Jedinstvo Paraćin ||1:0 ||0:0 |- | '''Crvena zvezda''' ||3:3 {{pen|5|4}}|| Obilić ||1:2 ||2:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>7. svibnja 1997.</small> !2. utakmica<br /><small>21. svibnja 1997.</small> |- | [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||0:1||style="background:gold;color:black;"| '''[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]''' ||0:0 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[7. svibnja]] [[1997.]] |momčad1 = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] |rezultat = 0:0 |izvještaj = [http://www.redstarbelgrade.info/forum/index.php?topic=2552.0 (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Karađorđe|Gradski stadion]], [[Novi Sad]] |gledatelji = 8000 |sudac = [[Miroslav Radoman]] ([[Vrbas]]) }} {| style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _unknown | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = | body = | rightarm = | shorts = | socks = | title = Vojvodina }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _unknown | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = | body = | rightarm = | shorts = | socks = | title = Crvena zvezda }} |} {| style="width:100%; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Zoran Mijanović]] |- |B ||'''22'''||{{Z|SRJ}} [[Dalibor Dragić]] |- |B ||'''?'''||{{Z|SRJ}} [[Sead Halilagić]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Nikoslav Bjegović]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Dušan Grujić]] || {{suboff|50}} |- |V ||'''4'''||{{Z|BIH|1997}} [[Ljubiša Dunđerski]] |- |V ||'''?'''||{{Z|BIH|1997}} [[Boris Vasković]] |- |V ||'''23''' ||{{Z|SRJ}} [[Mirko Aleksić]] || {{suboff|70}} |- |N ||'''10'''||{{Z|MKD}} [[Sašo Miloševski]] |- |V ||'''?'''||{{Z|SRJ}} [[Igor Kozoš]] || {{suboff|46}} |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Božo Đurković]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Željko Jovanović (nogometaš)|Željko Jovanović]] || {{subon|46}} |- |V || '''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Cilinšek]] || {{subon|50}} |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Zdravko Drinčić]] || {{subon|70}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Petrović]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''12'''||{{Z|SRJ}} [[Dragoslav Jevrić]] |- |B ||'''22'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Sakić]] |- |V ||'''17'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Vanić]] |- |B ||'''23'''||{{Z|SRJ}} [[Ede Višinka]] || {{suboff|53}} |- |B ||'''24'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Đorović]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Zoran Njeguš]] |- |N ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Miodrag Pantelić]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Stanković]] |- |V ||'''20'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Anić (nogometaš)|Darko Anić]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Zoran Jovičić]] |- |N ||'''19'''||{{Z|BIH|1997}} [[Dragan Mićić]] || {{suboff|71}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B || '''15''' ||{{Z|BIH|1997}} [[Darko Ljubojević]] || {{subon|53}} |- |v || '''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Perica Ognjenović]] || {{subon|71}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vojin Lazarević]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[21. svibnja]] [[1997.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://www.redstarbelgrade.info/forum/index.php?topic=2552.0 (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] |strijelci1 = [[Zoran Njeguš|Njeguš]] {{gol|85|pen.}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 20.000 |sudac = [[Slavko Radulović]] ([[Podgorica]]) }} {| style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Vojvodina }} |} {| style="width:100%; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''12'''||{{Z|SRJ}} [[Dragoslav Jevrić]] |- |B ||'''22'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Sakić]] |- |V ||'''17'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Vanić]] |- |V ||'''28'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bošković (nogometaš)|Goran Bošković]] |- |B ||'''24'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Đorović]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Zoran Njeguš]] |- |V ||'''?'''||{{Z|SRJ}} [[Nikola Lazetić]] || {{suboff|72}} |- |N ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Miodrag Pantelić]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Dejan Stanković]] |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Zoran Jovičić]] || {{suboff|50}} |- |V ||'''20'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Anić (nogometaš)|Darko Anić]] || {{suboff|65}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N ||'''19'''||{{Z|BIH|1997}} [[Dragan Mićić]] || {{subon|50}} |- |V || '''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Perica Ognjenović]] || {{subon|65}} |- |V || '''15''' ||{{Z|BIH|1997}} [[Darko Ljubojević]] || {{subon|72}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vojin Lazarević]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Zoran Mijanović]] |- |B ||'''2'''||{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Aleksić]] || {{suboff|87}} |- |V ||'''4'''||{{Z|BIH|1997}} [[Ljubiša Dunđerski]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Nikoslav Bjegović]] |- |B ||'''22'''||{{Z|SRJ}} [[Dalibor Dragić]] |- |V ||'''?'''||{{Z|BIH|1997}} [[Boris Vasković]] |- |V || '''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Cilinšek]] |- |V || '''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Mićo Vranješ]] |- |N ||'''10'''||{{Z|MKD}} [[Sašo Miloševski]] |- |N ||'''15''' ||{{Z|SRJ}} [[Damir Stojak]] |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Božo Đurković]] || {{suboff|76}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Zdravko Drinčić]] || {{subon|76}} |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Željko Jovanović (nogometaš)|Željko Jovanović]] || {{subon|87}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubomir Petrović]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|Prva liga SR Jugoslavije 1996./97.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|Druga liga SR Jugoslavije 1996./97.]] == Izvori == *[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2023/01/Teams-4.pdf uloga na terenu, nacionalnost i brojevi na dresovima protagonista finala.] {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?p=2300782#p2300782 sportsport.ba] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#97 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020605130521/http://fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co96.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1996./97.]] 0igf7at406hl13t6piv4qz6vl8wlkgt 0 766249 7570995 7517893 2026-08-06T16:19:32Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570995 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1997./98. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[3. rujna]] [[1997.]]<br />[[13. svibnja]] [[1998.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Partizan|Partizan]] | broj = 8 | finalist = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | polufinalisti = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] i [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|1996./97.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1998./99.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.''' bila je šesta sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bio [[FK Partizan|Partizan]] koji je osvojio svoj osmi kup (6 [[Kup maršala Tita|Kupova SFRJ]], 2 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupa SRJ]]).<ref>[https://crnobelanostalgija.com/2022/08/kup-1997-98.html Rezultati FK Partizan u Kupu SR Jugoslavije 1997/98]</ref> Crno-bijeli su prekinuli niz [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] od tri uzastopna naslova. Zahvaljujući uspjehu, Partizan se plasirao u [[Europski kup pobjednika kupova 1998./99.|Kup pobjednika kupova 1998./99.]] == Sudionici == 24 člana [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|Prve lige SR Jugoslavije 1996./97.]] direktno su se kvalificirala. Ostalih 8 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;color:black;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva_liga_SR_Jugoslavije_u_nogometu_1997./98.#Prva_liga_"A"|1. liga "A"]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]] * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva_liga_SR_Jugoslavije_u_nogometu_1997./98.#Prva_liga_"B"|1. liga "B"]]''' | * [[OFK Bečej 1918|Bečej]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | * [[OFK Beograd|Beograd]] * [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] * [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]] * [[FK Loznica|Loznica]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | * [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|2. liga]]''' | * [[OFK Kikinda 1909|Kikinda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]</span> * [[FK Mladost Bački Jarak|Mladost Bački Jarak]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Solunac Karađorđevo|Solunac Karađorđevo]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Javor Ivanjica|Javor Ivanjica]]</span> * [[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]] | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Vrbas|Vrbas]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Hajduk Beograd|Hajduk Beograd]]</span> | | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>3. rujna 1997.</small> |- | Mladost Apatin ||–|| '''Obilić''' ||2:3 |- | Borac Čačak ||–|| '''Sutjeska''' ||0:1 |- | '''Rad''' ||–|| Javor ||2:0 |- | Čelik Nikšić ||–|| '''Vojvodina''' ||3:4 |- | '''Spartak Subotica''' ||–|| Mladost Lučani ||4:3 |- | '''Hajduk Kula''' ||–|| OFK Kikinda ||2:1 |- | Sloboda Užice ||–|| '''Partizan''' ||0:3 |- | '''Bečej''' ||–|| Solunac ||2:0 |- | '''Sartid''' ||–|| Proleter Zrenjanin ||1:0 |- | '''Priština''' ||–|| Zemun ||3:0 |- | '''Loznica''' ||–|| Budućnost Valjevo ||4:2 |- | Mladost Bački Jarak ||–|| '''Čukarički''' ||1:7 |- | '''Radnički Niš''' ||–|| Rudar Pljevlja ||4:1 |- | '''Vrbas''' ||–|| Železnik ||1:0 |- | '''Budućnost Podgorica''' ||–|| OFK Beograd ||2:1 |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Hajduk Beograd ||9:1 |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>1. listopada 1997.</small> !2. utakmica<br /><small>15. listopada 1997.</small> |- | '''Obilić''' ||3:3 {{Pg}}|| Priština ||1:0 ||2:3 |- | '''Crvena zvezda''' ||6:0|| Loznica ||3:0 ||3:0 |- | '''Spartak Subotica''' ||3:1||Bečej ||3:1 ||0:0 |- | Vrbas ||2:5|| '''Hajduk Kula''' ||1:5 ||1:0 |- | '''Čukarički''' ||8:0|| Budućnost Podgorica ||3:0 ||5:0 |- | '''Sartid''' ||2:1|| Radnički Niš ||1:1 ||1:0 |- | '''Partizan''' ||5:0|| Rad ||3:0 ||2:0 |- | Sutjeska ||1:6|| '''Vojvodina''' ||1:1 ||0:5 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>19. studenoga 1997.</small> !2. utakmica<br /><small>3. prosinca 1997.</small> |- | Čukarički ||3:8|| '''Partizan''' ||2:5 ||1:3 |- | '''Crvena zvezda''' ||5:4|| Spartak Subotica ||4:3 ||1:1 |- | Sartid ||3:6|| '''Vojvodina''' ||2:1 ||1:5 |- | Hajduk Kula ||2:4|| '''Obilić''' ||1:1 ||1:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>18. ožujka 1998.</small> !2. utakmica<br /><small>1. travnja 1998.</small> |- | Crvena zvezda ||2:2 {{pen|5|6}}|| '''Obilić''' ||2:0 ||0:2 |- | '''Partizan''' ||4:2|| Vojvodina ||4:1 ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>6. svibnja 1998.</small> !2. utakmica<br /><small>13. svibnja 1998.</small> |- | [[FK Obilić Beograd|Obilić]] ||0:2||style="background:gold;color:black;"| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' ||0:0 ||0:2 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[6. svibnja]] [[1998.]] |momčad1 = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] |rezultat = 0:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20140822051413/https://www.kupindo.com/Ulaznice-i-pozivnice/10929098_Finale-kupa-1998-god-Obilic-Partizan-RRRRR (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Miloš Obilić na Vračaru (stadion)|Stadion Miloš Obilić]], [[Beograd]] |gledatelji = 1.000 |sudac = [[Slavko Radulović]] ([[Podgorica]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _thinbluesides | pattern_ra = | pattern_sh = _bluesides | pattern_so = _2 blue stripes | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Obilić }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''12''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Lukić]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Kuzman Babeu]] |- |B ||'''13''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Serafimović]] |- |N ||'''25''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Vukomanović]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|BIH|1998}} [[Miroslav Savić]] || {{suboff|82}} |- |V ||'''21''' ||{{Z|SRJ}} [[Marjan Živković]] |- |V ||'''8''' ||{{Z|SRJ}} [[Živojin Juškić]] |- |V ||'''10''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Grozdić]] |- |V ||'''16''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragan Šarac]] |- |N ||'''18''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Kovačević]] || {{suboff|70}} |- |N ||'''7''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Ranković]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Sahmir Garčević]] || {{subon|70}} |- |N || '''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Litera]] || {{subon|82}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Dragan Okuka]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''25'''||{{Z|SRJ}} [[Ivica Kralj]] |- |B ||'''2'''||{{Z|HRV}} [[Dražen Bolić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Zoltan Sabo]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Igor Taševski]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Savić]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Tomić]] || {{suboff|80}} |- |V ||'''?'''||{{Z|SRJ}} [[Igor Duljaj]] || {{suboff|46}} |- |V ||'''12''' ||{{Z|BIH}} [[Goran Trobok]] |- |V ||'''22'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Ilić]] |- |N ||'''16'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Obradović]] || {{suboff|61}} |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Isailović]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] || {{subon|46}} |- |V || '''8''' ||{{Z|MKD}} [[Viktor Trenevski]] || {{subon|61}} |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Đorđević (nogometaš)|Aleksandar Đorđević]] || {{subon|80}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[13. svibnja]] [[1998.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 2:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20180529203829/http://www.nookl.com/video/ISDlDLUbqQE/sos-partizan-obili%C4%87-2-0-13-05-1998-finale-kupa-2-me%C4%8D (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] |strijelci1 = [[Viktor Trenevski|Trenevski]] {{gol|24}}<br />[[Goran Obradović|Obradović]] {{gol|56}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 10.000 |sudac = [[Milan Vidić]] ([[Užice]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |{{nogometni dres | pattern_la = _yellowhoops | pattern_b = _thinyellowsides | pattern_ra = _yellowhoops | pattern_sh = _yellow_stripes_adidas | pattern_so = _2 gold stripes | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Obilić }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''25'''||{{Z|SRJ}} [[Ivica Kralj]] |- |B ||'''2'''||{{Z|HRV}} [[Dražen Bolić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Zoltan Sabo]] |- |B ||'''6'''||{{Z|SRJ}} [[Igor Taševski]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Savić]] |- |V ||'''13'''||{{Z|SRJ}} [[Đorđe Svetličić]] || {{suboff|76}} |- |V ||'''12''' ||{{Z|BIH}} [[Goran Trobok]] |- |V || '''8''' ||{{Z|MKD}} [[Viktor Trenevski]] |- |V ||'''22'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Ilić]] |- |N ||'''16'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Obradović]] || {{suboff|70}} |- |N ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Isailović]] || {{suboff|85}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] || {{subon|70}} |- |N || '''17''' ||{{Z|SRJ}} [[Dragan Stojisavljević]] || {{subon|76}} |- |V ||'''?'''||{{Z|SRJ}} [[Igor Duljaj]] || {{subon|85}} |- |colspan=4|'''Trener''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''12''' ||{{Z|SRJ}} [[Nenad Lukić]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|SRJ}} [[Kuzman Babeu]] |- |V ||'''4''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Nović]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Darko Vargec]] |- |B ||'''13''' ||{{Z|SRJ}} [[Goran Serafimović]] |- |V ||'''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Duško Košutić]] || {{suboff|64}} |- |B ||'''20''' ||{{Z|SRJ}} [[Miroslav Milošević]] |- |B ||'''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Predrag Filipović]] |- |N ||'''14''' ||{{Z|SRJ}} [[Saša Viciknez]] |- |N || '''11''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Litera]] || {{suboff|72}} |- |N || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Sahmir Garčević]] || {{suboff|70}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Slaviša Mitić]] || {{subon|64}} |- |N || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Zoran Ivić]] || {{subon|70}} |- |V || '''?''' ||{{Z|SRJ}} [[Ivan Krizmanić]] || {{subon|72}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Dragan Okuka]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|Prva liga SR Jugoslavije 1997./98.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|Druga liga SR Jugoslavije 1997./98.]] == Izvori == *[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2023/01/Teams-6.pdf uloga na terenu, nacionalnost i brojevi na dresovima protagonista finala.] {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#98 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020817035649/http://www.fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co97.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1997./98.]] 7hnpt6ohldzetgft07wdhmzncgmy9ug 0 766300 7570996 7517896 2026-08-06T16:20:34Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570996 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1998./99. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[15. kolovoza]] [[1998.]]<br />[[26. lipnja]] [[1999.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 17 | finalist = [[FK Partizan|Partizan]] | polufinalisti = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] i [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|1997./98.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|1999./00.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.''' bila je sedma sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj sedamnaestom kup (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 5 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupova SRJ]]).<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/33/osvajaci-kupa-1999 Osvajači Kupa 1999.]</ref> Zahvaljujući uspjehu, Crvena zvezda se plasirala u [[Kup UEFA 1999./00.|Kup UEFA 1999./00.]] Dana 24. ožujka 1999. počelo je [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije]]. To je dovelo do prekida sezone 1998./99. Polufinale i finale Kupa Jugoslavije igrali su se nakon prestanka bombardiranja (s formulom pojedinačne utakmice umjesto domaćin/uzvrat). == Sudionici == 24 člana [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|Prve lige SR Jugoslavije 1997./98.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 8 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1. rang]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan Beograd]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | * [[FK Priština|Priština]] | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|2. rang]]''' | * [[OFK Bečej 1918|Bečej]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]]</span> | * [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] * [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]] * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]]</span> * [[FK Loznica|Loznica]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]]</span> * [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Crvena zvezda Gnjilane|Crvena zvezda Gnjilane]]</span> | * [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Teleoptik|Teleoptik Zemun]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Trajal Kruševac|Trajal Kruševac]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Titograd Podgorica|Mladost Podgorica]]</span> |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>15. kolovoza 1998.</small> !!Napomena |- | ČSK Čelarevo ||–|| '''Partizan''' ||3:4 |- | '''Zemun''' ||–|| Loznica ||3:2 |- | '''Hajduk Kula''' ||–|| Borac Čačak ||2:0 |- | Radnički Niš ||–|| '''Rad''' ||2:4 |- | Bečej ||–|| '''Spartak Subotica''' ||1:2 |- | Teleoptik ||–|| '''Sartid''' ||1:2 |- | Trajal Kruševac ||–|| '''Proleter Zrenjanin''' ||1:2 |- | '''Radnički Kragujevac''' ||–|| OFK Beograd ||1:0 |- | '''Mladost Lučani''' ||–|| Rudar Pljevlja ||3:0 |- | '''Dinamo Pančevo''' ||–|| Priština ||1:1 {{pen|6|5}} |- | Crvena zvezda Gnjilane ||–|| '''Železnik''' ||1:3 |- | Sutjeska ||–|| '''Čukarički''' ||1:1 {{pen|3|5}} ||Utakmica nije priznata |- | '''Crvena zvezda Beograd''' ||–|| Mladost Podgorica ||10:1 |- | '''Budućnost Podgorica''' ||–|| Budućnost Valjevo ||2:1 |- | Mladi Radnik ||–|| '''Vojvodina''' ||0:2 |- | '''Obilić''' ||–|| Radnički Beograd ||5:1 |- | Sutjeska ||–|| '''Čukarički''' ||0:2 ||Ponavljanje<ref>[http://www.rsssf.com/tablesj/joegcup99.html replay after first match had been won 5-3 on penalties by Cukaricki after a 1:1 draw]</ref> |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>1./2. rujna 1998.</small> !2. utakmica<br /><small>22./23. rujna 1998.</small><br /><small>6. listopada 1998.</small> |- | '''Spartak Subotica''' ||3:2||Hajduk Kula ||3:0 ||0:2 |- | Budućnost Podgorica ||2:3|| '''Sartid''' ||2:2 ||0:1 |- | '''Zemun''' ||2:0|| Mladost Lučani ||0:0 ||2:0 |- | Železnik ||1:11|| '''Crvena zvezda''' ||0:4 ||1:7 |- | '''Rad''' ||5:1|| Dinamo Pančevo ||3:0 ||2:1 |- | '''Partizan''' ||3:0|| Radnički Kragujevac ||2:0 ||1:0 |- | Proleter Zrenjanin ||3:5|| '''Vojvodina''' ||2:4 ||2:1 |- | Čukarički ||0:3|| '''Obilić''' ||0:1 ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. listopada 1998.</small> !2. utakmica<br /><small>27./28. listopada 1998.</small> |- | '''Vojvodina''' ||2:1|| Rad ||1:0 ||1:1 |- | Spartak Subotica ||2:5|| '''Crvena zvezda''' ||0:4 ||1:3 |- | '''Partizan''' ||7:1|| Zemun ||3:0 ||4:1 |- | Sartid ||2:7|| '''Obilić''' ||1:3 ||1:4 |- |} == Završna faza == Početkom NATO-ovog bombardiranja SR Jugoslavije prekinute su sve sportske aktivnosti. Nakon završetka bombardiranja moglo se razmišljati o nastavku natjecanja. Stoga je u lipnju 1999. godine odlučeno da se u polufinalu i finalu Kupa SR Jugoslavije, zbog nedostatka termina, igra samo jedna utakmica, i to u kratkom razmaku: polufinale 23. lipnja, a finale 26. lipnja. Ždrijeb je u polufinalu spojio Partizan i Obilić, a u drugom susretu Vojvodinu i Crvenu zvezdu.<ref>[https://crnobelanostalgija.com/2022/10/kup-1998-99.html Rezultati FK Partizan u Kupu SR Jugoslavije 1998/99]</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0; color:black;" |'''Poluzavršnica''' !style="background-color:#D0D0D0; color:black;" |<small>23. lipnja 1999.</small> |- | '''Partizan''' ||–|| Obilić ||1:0 |- | Vojvodina ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0; color:black;"|'''Završnica''' !style="background-color:#D0D0D0; color:black;"|<small>26. lipnja 1999.</small> |- |style="background:gold; color:black;"| '''Crvena zvezda''' ||–|| Partizan ||4:2 |- |} === Poluzavršnica === {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1999.]] |momčad1 = [[FK Partizan|Partizan]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/1999/06/24/glavne-vesti.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Obilić Beograd|Obilić]] |strijelci1 = [[Mateja Kežman|Kežman]] {{gol|5}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 5.000 |sudac = [[Dejan Delević]] ([[Beograd]]) }} <br /><br /> {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1999.]] |momčad1 = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/1999/06/24/glavne-vesti.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|32|pen.}} [[Dalibor Škorić|Škorić]]<br />{{gol|70}} [[Goran Drulić|Drulić]] |stadion = [[Stadion Karađorđe|Gradski stadion]], [[Novi Sad]] |gledatelji = 10.000 |sudac = [[Dragan Tripković]] ([[Valjevo]]) }} === Završnica === {{footballbox |datum= [[26. lipnja]] [[1999.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 4:2 |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tablesj/joegcup99.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = [[Dalibor Škorić|Škorić]] {{gol|16}} {{gol|62|pen.}}<br />[[Mihajlo Pjanović|Pjanović]] {{gol|18}}<br />[[Jovan Gojković|Gojković]] {{gol|86}} |strijelci2 = {{gol|37|pen.}} [[Vuk Rašović|Rašović]]<br />{{gol|45}} [[Mateja Kežman|Kežman]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 35.000 |sudac = [[Krstivoje Filipović]] ([[Beograd]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b =_blackstripes3 | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Partizan }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kocić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Dudić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|HRV}} [[Nikoslav Bjegović]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Nenad Miljković]] || {{suboff|46}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milivoje Vitakić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|HRV}} [[Goran Bunjevčević]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|HRV}} [[Dalibor Škorić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Bošković]] || {{suboff|89}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Drulić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Jovan Gojković]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mihailo Pjanović]] || {{suboff|83}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Ilić]] || {{subon|46}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Srđan Bajčetić]] || {{subon|83}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Dragan Mićić]] || {{subon|89}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Vojin Lazarević]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Radiša Ilić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|GER}} [[Vuk Rašović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Savić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mladen Krstajić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milan Stojanovski]] || {{suboff|77}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Stanojević]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Ivić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Ilić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Đorđe Tomić]] || {{suboff|77}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Bjeković]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mateja Kežman]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Ranković]] || {{subon|77}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivica Iliev]] || {{subon|77}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Miodrag Ješić]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|Prva liga SR Jugoslavije 1998./99.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|Druga liga SR Jugoslavije 1998./99.]] * [[Rat na Kosovu]] * [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] == Izvori == *[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2023/01/Teams-7.pdf uloga na terenu, nacionalnost i brojevi na dresovima protagonista finala.] {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#99 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020817040541/http://www.fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co98.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1998./99.]] cxbpbqnciegu8atd4unv14t057ef395 0 766436 7570997 7517899 2026-08-06T16:21:24Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570997 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 1999./00. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[24. studenoga]] [[1999.]]<br />[[10. svibnja]] [[2000.]] | br_momčadi = 31 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 18 | finalist = [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] | polufinalisti = [[FK Zemun|Zemun]] i [[FK Policajac Beograd|Milicionar]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1998./99.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.''' bila je osma sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj osamnaesti kup (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 6 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupova SRJ]]), drugi uzastopni.<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/32 Osvajači Kupa 2000.]</ref> Budući da je Crvena zvezda osvojila [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|prvenstvo]] i kup, plasman u [[Kup UEFA 2000./01.]] ostvario je finalist kupa – [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]. Taj klub bio je prvi drugoligaški klub koji je izborio finale Kupa SR Jugoslavije. == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 18 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|Prve lige SR Jugoslavije 1998./99.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 14 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. [[FK Priština|Priština]], član Prve lige 1998./99., napustila je [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|jugoslavensko prvenstvo]] i prešla u [[Nogometna Superliga Kosova|kosovsko]]. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|1. rang]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]]</span> * [[FK Policajac Beograd|Milicionar Beograd]] * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | * <s>[[FK Priština|Priština]]</s> | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] * [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Bečej 1918|Bečej]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Kikinda 1909|Kikinda]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Bor|Bor]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Sloboda Užice|Sloboda Užice]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Železničar Lajkovac|Železničar Lajkovac]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost B. Dvor]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Balkan Mirijevo|Balkan Mirijevo]]</span> | | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. studenoga 1999.</small> |- | '''Železnik''' ||–|| ČSK Čelarevo ||3:2 |- | Železničar Lajkovac ||–|| '''Zemun''' ||2:3 |- | '''Vojvodina''' ||–|| Bečej ||2:1 |- | '''Zeta''' ||–|| Budućnost Podgorica ||2:2 {{pen|8|7}} |- | '''Partizan''' ||–|| Spartak Subotica ||4:2 |- | Borac Čačak ||–|| '''Milicionar''' ||1:3 |- | '''Čelik Nikšić''' ||–|| Radnički Niš ||1:1 {{pen|4|3}} |- | '''Balkan Mirijevo''' ||–|| Hajduk Kula ||2:1 |- | Bor ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:3 |- | '''Napredak Kruševac''' ||–|| Rad ||3:1 |- | OFK Kikinda ||–|| '''Radnički Kragujevac''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''Čukarički''' ||–|| Proleter Zrenjanin ||2:0 |- | Sloboda Užice ||–|| '''Sartid''' ||0:2 |- | '''Budućnost Banatski Dvor''' ||–|| OFK Beograd ||1:0 |- | '''Obilić''' ||–|| Radnički Beograd ||3:1 |- | Priština ||–|| '''Mogren''' ||par forfe |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. prosinca 1999. </small> |- | Zeta ||–|| '''Obilić''' ||1:2 |- | '''Napredak Kruševac''' ||–|| Mogren ||2:0 |- | Sartid ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:3 |- | Budućnost B. Dvor ||–|| '''Čelik Nikšić''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | '''Radnički Kragujevac''' ||–|| Čukarički ||1:0 |- | '''Železnik''' ||–|| Vojvodina ||1:0 |- | '''Zemun''' ||–|| Partizan ||0:0 {{pen|4|3}} |- | Balkan Mirijevo ||–|| '''Milicionar''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. travnja 2000.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Radnički Kragujevac ||1:0 |- | '''Milicionar''' ||–|| Obilić ||1:1 {{pen|5|4}} |- | Čelik Nikšić ||–|| '''Zemun''' ||0:5 |- | '''Napredak Kruševac''' ||–|| Železnik ||0:0 {{pen|3|1}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>19. travnja 2000.</small> |- | Milicionar ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:3 |- | '''Napredak Kruševac''' ||–|| Zemun ||0:0 {{pen|5|4}} |- |} == Završnica == Prije utakmice odigrano je finale Kupa pionira (1985. i 1986. godište): [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] – [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] 2:2, {{pen|4|3}}.<br />[[Tomislav Karadžić]] predao je pehar [[FK Crvena zvezda|Crvenoj zvezdi]]. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat<br /><small>10. svibnja 2000.</small> |- |style="background:gold; color:black;"| '''Crvena zvezda''' ||–|| Napredak Kruševac ||4:0 |- |} {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[2000.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 4:0 |izvještaj = [http://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-05/11/19556.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] |strijelci1 = [[Mihajlo Pjanović|Pjanović]] {{gol|13|pen.}} {{gol|38}}<br />[[Dejan Ilić|Ilić]] {{gol|55}}<br />[[Ivan Vukomanović|Vukomanović]] {{gol|58}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 30.000 |sudac = [[Sava Čokanica]] ([[Novi Sad]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | pattern_so = _whitetop | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _collarred | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Napredak }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kocić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Dudić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Ilić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Vukomanović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Stevo Glogovac]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bunjevčević]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Gvozdenović]] || {{suboff|56}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Leo Lerinc]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Drulić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mihajlo Pjanović]] || {{suboff|71}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Bošković]] || {{suboff|59}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milivoje Vitakić]] || {{subon|56}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Jovan Gojković]] || {{subon|59}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Dragan Mićić]] || {{subon|71}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slavoljub Muslin]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Slavoljub Krnjinac]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Atanacković]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Antić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dragiša Krstić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Miroslav Mijatović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Bojan Zajić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Živojin Vidojević]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Dragnjević]] || {{suboff|90}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Stefanović]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Branislav Kojičić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Slobodan Filipović]] || {{suboff|59}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Petrović (nogometaš)|Ivan Petrović]] || {{subon|59}} |- |? ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} Đokić || {{subon|90}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Mikica Gošić]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|Prva liga SR Jugoslavije 1999./00.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|Druga liga SR Jugoslavije 1999./00.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#00 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020817040034/http://www.fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co99.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201991-2000.html RAT, RASPAD SFR JUGOSLAVIJE, SANKCIJE] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 1999./00.]] fo9b75mvigbw31eidboynpszdpr474k 0 766475 7570998 7517901 2026-08-06T16:22:47Z Ame71 128419 pojašnjenje 7570998 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 2000./01. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[9. rujna]] [[2000.]]<br />[[9. svibnja]] [[2001.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Partizan|Partizan]] | broj = 9 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] i [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|1999./00.]] | sljedeće = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.''' bila je deveta sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bio [[FK Partizan|Partizan]] koji je osvojio svoj deveti kup (6 [[Kup maršala Tita|Kupova SFRJ]], 3 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupa SRJ]]).<ref>[https://crnobelanostalgija.com/2022/12/kup-2000-01.html Rezultati FK Partizan u Kupu SR Jugoslavije 2000/01]</ref> Crno-bijeli su prekinuli niz [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] od dva uzastopna naslova. Zahvaljujući uspjehu, Partizan se plasirao u [[Kup UEFA 2001./02.]] == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 21 član [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1999./00.|Prve lige SR Jugoslavije 1999./00.]] direktno se kvalificirao. Ostalih 11 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|1. rang]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * [[FK Policajac Beograd|Milicionar Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost B. Dvor]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladost Lukićevo|Mladost Lukićevo]]</span> * [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] * [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Vrbas|Vrbas]]</span> | * [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] * [[FK Hajduk Beograd|Hajduk Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Sloga Kraljevo|Sloga Kraljevo]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Železničar Lajkovac|Železničar Lajkovac]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]]</span> * [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | | | | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. rujna 2000.</small> !!Napomena |- | '''Budućnost B. Dvor''' ||–|| OFK Beograd ||1:0 || prekinuto u 89. minuti<ref>[https://web.archive.org/web/20020817034514/http://www.fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co00.htm FYS - Former Yugoslavia Soccer]</ref> |- | Budućnost Podgorica ||–|| '''Železničar Lajkovac''' ||0:1 |- | Hajduk Beograd ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:1 |- | Iskra Danilovgrad ||–|| '''Sartid''' ||0:3 |- | '''Milicionar''' ||–|| Sloga Kraljevo ||6:0 |- | '''Mladost Apatin''' ||–|| Sutjeska ||3:0 |- | '''Mladost Lukićevo''' ||–|| Radnički Niš ||1:1 {{pen|8|7}} |- | Mogren ||–|| '''Hajduk Kula''' ||0:0 {{pen|1|3}} |- | Napredak Kruševac ||–|| '''Radnički Kragujevac''' ||3:4 |- | '''Partizan''' ||–|| Radnički Beograd ||4:3 |- | Proleter Zrenjanin ||–|| '''Obilić''' ||0:1 |- | '''Vojvodina''' ||–|| Spartak Subotica ||7:0 |- | Vrbas ||–|| '''Čukarički''' ||0:0 {{pen|2|3}} |- | '''Železnik''' ||–|| Mladost Lučani ||1:1 {{pen|5|3}} |- | '''Zemun''' ||–|| Borac Čačak ||2:0 |- | '''Zeta''' ||–|| Rad ||2:0 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. studenog 2000. </small> |- | Radnički Kragujevac ||–|| '''Zeta''' ||2:4 |- | '''Čukarički''' ||–|| Zemun ||3:2 |- | '''Budućnost B. Dvor''' ||–|| Milicionar ||4:1 |- | Mladost Lukićevo ||–|| '''Partizan''' ||0:5 |- | '''Obilić''' ||–|| Vojvodina ||2:1 |- | Železničar Lajkovac ||–|| '''Mladost Apatin''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | '''Hajduk Kula''' ||–|| Železnik ||1:1 {{pen|5|3}} |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Sartid ||3:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>7. ožujka 2001.</small> |- | '''Mladost Apatin''' ||–|| Zeta ||3:1 |- | '''Obilić''' ||–|| Hajduk Kula ||4:0 |- | Budućnost B. Dvor ||–|| '''Crvena zvezda''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''Partizan''' ||–|| Čukarički ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>11. travnja 2001.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Mladost Apatin ||3:2 |- | Obilić ||–|| '''Partizan''' ||2:5 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. svibnja 2001.</small> |- | Crvena zvezda ||–||style="background:gold; color:black;"| '''Partizan''' ||0:1 |- |} {{footballbox |datum= [[9. svibnja]] [[2001.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [http://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2001-05/10/24470.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Partizan|Partizan]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|65}} [[Saša Ilić|S. Ilić]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 30.000 |sudac = [[Miroslav Radoman]] ([[Lovćenac]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _redstar1991 | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _redstar1991 | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la =_black_stripes | pattern_b =_blackstripes | pattern_ra =_black_stripes | pattern_sh = _whitesides | pattern_so = _blacktop | leftarm = _black_stripes | body = _black_stripes | rightarm =_black_stripes | shorts = 000000 | socks = FFFFFF | title = Partizan }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Aleksandar Kocić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Zorić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milivoje Vitakić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Leo Lerinc]] || {{suboff|79}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Lalatović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bunjevčević]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Gvozdenović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Ilić]] || {{suboff|74}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Drulić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SVN}} [[Milenko Ačimovič]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mihajlo Pjanović]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Marjan Marković]] || {{subon|74}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Bošković]] || {{subon|79}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slavoljub Muslin]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Radovan Radaković]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vuk Rašović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dragoljub Jeremić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Niša Saveljić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Igor Duljaj]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Trobok]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Ivić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Ilić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Miladin Bečanović]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Ivica Iliev]] || {{suboff|75}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Andrija Delibašić]] || {{subon|75}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Ljubiša Tumbaković]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|Prva liga SR Jugoslavije 2000./01.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|Druga liga SR Jugoslavije 2000./01.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#01 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020817034514/http://www.fy-soccer.com/yugoslavia/yug-co00.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001.] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 2000./01.]] hf5t8sgmfgul37ibzppc5r2m0iy1hey 0 766486 7571003 7517904 2026-08-06T16:25:11Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571003 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 2001./02. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]] | datum = [[10. listopada]] [[2001.]]<br />[[29. svibnja]] [[2002.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 19 | finalist = [[FK Smederevo 1924|Sartid]] | polufinalisti = [[FK Vojvodina|Vojvodina]] i [[FK Železnik Beograd|Železnik]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]] | sljedeće = [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.|2002./03.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.''' bila je deseta sezona nacionalnog kupa [[SRJ]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj devetnaesti naslov (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 7 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupova SRJ]]).<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/31/osvajaci-kupa-2002 Osvajači Kupa 2002.]</ref> Zahvaljujući uspjehu, Crvena zvezda se plasirala u [[Kup UEFA 2002./03.]] == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 18 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|Prve lige SR Jugoslavije 2000./01.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 14 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. U ljeto 2001. [[FK Policajac Beograd|Milicionar]] (zadnje mjesto u Prvoj ligi i ispadanje) odustaje od natjecanja u drugoj ligi te se spaja s ''[[FK Radnički Obrenovac|"Radničkim"]]'' iz [[Obrenovac|Obrenovca]],<ref>[https://web.archive.org/web/20110507025211/http://www.fkradnickiobrenovac.com/site/istorijat_kluba.html fkradnickiobrenovac.com, ''FK RADNIČKI OBRENOVAC 1927-2010''], wayback arhiva od 07. svibnja 2011.</ref> koji preuzima momčad i igralište ''Milicionara''. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|1. rang]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]</span> * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] * [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]]</span> * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] * [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]]</span> * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Klupci|Radnički Klupci]]</span> * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]]<ref>Kvalificirao se izravno zauzevši mjesto [[FK Policajac Beograd|Milicionara]].</ref> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Teleoptik|Teleoptik Zemun]]</span> | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Titograd Podgorica|Mladost Podgorica]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK TSC Bačka Topola|AIK Bačka Topola]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Ibar Leposavić|Ibar Leposavić]]</span> | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>10. listopada 2001.</small> !!Napomena |- | AIK Bačka Topola ||–|| '''Partizan''' ||0:3 |- | Borac Čačak ||–|| '''Obilić''' ||0:1 |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Dubočica ||1:0 |- | '''Čukarički''' ||–|| Rudar Pljevlja ||3:1 |- | '''Hajduk Kula''' ||–|| Radnički Beograd ||2:0 |- | Ibar Leposavić ||–|| '''Vojvodina''' ||0:3 |- | Mladi radnik ||–|| '''Rad''' ||0:1 |- | '''Mladost Podgorica''' ||–|| Napredak Kruševac ||2:0 |- | Proleter Zrenjanin ||–|| '''OFK Beograd''' ||0:2 || Igrano u [[Beograd]]u. |- | Radnički Klupci ||–|| '''Budućnost Podgorica''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | '''Radnički Kragujevac''' ||–|| Radnički Niš ||2:1 |- | '''Radnički Obrenovac''' ||–|| Sutjeska ||1:0 |- | '''Sartid''' ||–|| ČSK Čelarevo ||3:0 |- | Teleoptik ||–|| '''Železnik''' ||1:1 {{pen|1|4}} |- | '''Zemun''' ||–|| Mladost Apatin ||2:1 |- | '''Zeta''' ||–|| Šumadija ||3:0 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>24. listopada 2001. </small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Zeta ||3:0 |- | '''Vojvodina''' ||–|| Čukarički ||3:0 |- | Budućnost Podgorica ||–|| '''Železnik''' ||0:1 |- | Obilić ||–|| '''Radnički Kragujevac''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | '''Radnički Obrenovac''' ||–|| Mladost Podgorica ||2:0 |- | '''Sartid''' ||–|| Hajduk Kula ||1:0 |- | '''Partizan''' ||–|| Rad ||4:0 |- | Zemun ||–|| '''OFK Beograd''' ||1:4 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>21. studenoga 2001.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Radnički Obrenovac ||1:0 |- | Radnički Kragujevac ||–|| '''Vojvodina''' ||0:1 |- | '''Sartid''' ||–|| OFK Beograd ||0:0 {{pen|4|2}} |- | '''Železnik''' ||–|| Partizan ||1:1 {{pen|4|3}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>8. svibnja 2002.</small> |- | Železnik ||–|| '''Sartid''' ||2:3 |- | Vojvodina ||–|| '''Crvena zvezda''' ||1:1 {{pen|3|5}} |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat<br /><small>29. svibnja 2002.</small> |- |style="background:gold; color:black;"| '''Crvena zvezda''' ||–|| Sartid ||1:0 |- |} {{footballbox |datum= [[29. svibnja]] [[2002.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tablesj/joegcup02.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Smederevo 1924|Sartid]] |strijelci1 = [[Mihajlo Pjanović|Pjanović]] {{gol|20}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 15.000 |sudac = [[Miroslav Radoman]] ([[Lovćenac]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_sh = | pattern_so = _redstripe | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _lightbluestripes | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = 120A8F | body = 120A8F | rightarm = 120A8F | shorts = 120A8F | socks = 120A8F | title = Sartid }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Ranđelović]] |- |B ||'''20'''||{{Z|SRJ}} [[Marjan Marković]] |- |B ||'''26'''||{{Z|SRJ}} [[Nemanja Vidić]] |- |B ||'''23'''||{{Z|SRJ}} [[Milijove Vitakić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Lalatović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vidak Bratić]] |- |B ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Gvozdenović]] |- |V ||'''32'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Milovanović]] || {{suboff|70}} |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Bošković]] || {{suboff|89}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mihailo Pjanović]] |- |N ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Bogavac]] || {{suboff|80}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milan Dudić]] || {{subon|70}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Ilić]] || {{subon|80}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Jelić (nogometaš)|Branko Jelić]] || {{subon|89}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Zoran Filipović]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''12'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Žilić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Željko Damjanović]] |- |B ||'''8'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Radosavljević]] || {{suboff|77}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Slavoljub Kizić]] |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Paunović]] |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Sočanac]] |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Boris Vasković]] |- |N ||'''30'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Mirosavljević]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Kekezović]] || {{suboff|64}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Antunović]] || {{suboff|48}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Milorad Zečević]] || {{subon|48}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Radivoj Delibašić]] || {{subon|64}} |- |B ||'''16'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Đurković]] || {{subon|77}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Jovica Škoro]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Prva liga SR Jugoslavije 2001./02.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Druga liga SR Jugoslavije 2001./02.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#02 rsssf.org] *[https://web.archive.org/web/20020613163409/http://fy-soccer.com/now/yug-coxx.htm Former Yugoslav Soccer] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 2001./02.]] 36hx9yi9gcvel01wg98e4cgqmfddmyz 0 766495 7570952 7570358 2026-08-06T15:01:36Z ~2026-43416-19 368822 7570952 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Crna poljarica | slika = Hierophis viridiflavus copulating.jpg | slika_opis = Parenje ''H. v. carbonarius'' | status = LC | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Squamata]] | familia = [[Colubridae]] | genus = [[Hierophis]] | species = '''''H. viridiflavus''''' | dvoimeno = ''Hierophis viridiflavus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]], [[1789.]] }} '''Crna poljarica''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Hierophis viridiflavus'') [[Zmije|zmija]] je iz porodice [[Guževi|guževa]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Jelić |first=Dušan |date=22. prosinca 2008. |title=Zmije u Hrvatskoj |url=https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |url-status=live |access-date=12. rujna 2024. |website=HAOP |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912154634/https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |archive-date=12. rujna 2024. |language=hr}}</ref> == Rasprostranjenost == Javlja se u [[Andora|Andori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Malta|Malti]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], i [[Luksemburg|Luksemburgu]]. Pojavila se na krajnjem zapadu Njemačke gdje je proglašena inavzivnom vrstom jer ugrožava bioraznolikost. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se nalazi najviše na zapadu države, posebice u [[Istarska županija|Istarskoj]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj]] i [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]].<ref>{{Citiranje časopisa| last=Vogrin| first=Milan |last2=Corti| first2=Claudia |last3=Pérez-Mellado| first3=Valentín |last4=Sousa| first4=Paulo |last5=Cheylan| first5=Marc |last6=Pleguezuelos| first6=Juan |last7=Meyer| first7=A. |last8=Schmidt| first8=Bjarke |last9=Sindaco| first9=Roberto |last10=Romano| first10=Antonio |last11=Martinez-Solano| first11=Inigo | date=Siječanj 2008. |title=Hierophis viridiflavus |url=https://www.researchgate.net/publication/289522150_Hierophis_viridiflavus |journal=IUCN Red List of Threatened Species |language=en}}</ref> == Podvrste == Poznate su dvije podvrste s različitom morfologijom: ''Hierophis viridiflavus carbonarius'' i ''Hierophis viridiflavus viridiflavus''. Prva je dorzalno u potpunosti crna (i nju nalazimo u Hrvatskoj), a potonja ima šare. == Otrovnost == Crna poljarica ne smatra se prijetnjom ljudima.<ref name=":0"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Couleuvre verte et jaune - Hierophis viridiflavus2.jpg|''Hierophis viridiflavus viridiflavus'' Datoteka:Gelbgrüne Zornnatter Hierophis viridiflavus 2.jpg|''Hierophis viridiflavus carbonarius'' Datoteka:Hierophis viridiflavus.jpg|Mlada (juvenilna) jedinka ''H. v. viridiflavus'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.inaturalist.org/observations?place_id=any&subview=map&taxon_id=73823 Opažanja], [[iNaturalist]] [[Kategorija:Guževi]] kizxhrkulagqmdtocdndr78q9cyuilg 7571017 7570952 2026-08-06T16:39:29Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43416-19|~2026-43416-19]] ([[User talk:~2026-43416-19|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]] 7570358 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Crna poljarica | slika = Hierophis viridiflavus copulating.jpg | slika_opis = Parenje ''H. v. carbonarius'' | status = LC | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Squamata]] | familia = [[Colubridae]] | genus = [[Hierophis]] | species = '''''H. viridiflavus''''' | dvoimeno = ''Hierophis viridiflavus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]], [[1789.]] }} '''Crna poljarica''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Hierophis viridiflavus'') [[Zmije|zmija]] je iz porodice [[Guževi|guževa]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Jelić |first=Dušan |date=22. prosinca 2008. |title=Zmije u Hrvatskoj |url=https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |url-status=live |access-date=12. rujna 2024. |website=HAOP |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912154634/https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |archive-date=12. rujna 2024. |language=hr}}</ref> == Rasprostranjenost == Javlja se u [[Andora|Andori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Malta|Malti]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], i vjerojatno [[Luksemburg|Luksemburgu]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se nalazi najviše na zapadu države, posebice u [[Istarska županija|Istarskoj]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj]] i [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]].<ref>{{Citiranje časopisa| last=Vogrin| first=Milan |last2=Corti| first2=Claudia |last3=Pérez-Mellado| first3=Valentín |last4=Sousa| first4=Paulo |last5=Cheylan| first5=Marc |last6=Pleguezuelos| first6=Juan |last7=Meyer| first7=A. |last8=Schmidt| first8=Bjarke |last9=Sindaco| first9=Roberto |last10=Romano| first10=Antonio |last11=Martinez-Solano| first11=Inigo | date=Siječanj 2008. |title=Hierophis viridiflavus |url=https://www.researchgate.net/publication/289522150_Hierophis_viridiflavus |journal=IUCN Red List of Threatened Species |language=en}}</ref> == Podvrste == Poznate su dvije podvrste s različitom morfologijom: ''Hierophis viridiflavus carbonarius'' i ''Hierophis viridiflavus viridiflavus''. Prva je dorzalno u potpunosti crna (i nju nalazimo u Hrvatskoj), a potonja ima šare. == Otrovnost == Crna poljarica ne smatra se prijetnjom ljudima.<ref name=":0"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Couleuvre verte et jaune - Hierophis viridiflavus2.jpg|''Hierophis viridiflavus viridiflavus'' Datoteka:Gelbgrüne Zornnatter Hierophis viridiflavus 2.jpg|''Hierophis viridiflavus carbonarius'' Datoteka:Hierophis viridiflavus.jpg|Mlada (juvenilna) jedinka ''H. v. viridiflavus'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.inaturalist.org/observations?place_id=any&subview=map&taxon_id=73823 Opažanja], [[iNaturalist]] [[Kategorija:Guževi]] 95nv03n4pef2nyos5uh97xgc8kj1ivl 0 766531 7571219 7570341 2026-08-06T22:15:56Z Vogoje2 331189 7571219 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Aleksa Đukanović | slika = Autor A. Djukanovic.jpg | rođenje = [[4. siječnja]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Beograd]] | smrt = | Mjesto smrti = | nagrade = Prosvjetina nagrada »Zvonimir Šubić« (2021.) <br> Prosvjetina nagrada »Boško Milovanović« (2022.) <br> Međunarodna nagrada za književnost »Naji Naaman« (2023.) <br> Talijanska nacionalna nagrada »Franz Kafka« (2025.) }} '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], [[4. siječnja]] [[1998.]]<ref name="artanima" />) književnik je, književni i kazališni kritičar, urednik i publicist. Dvostruki je laureat [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|»Prosvjetine«]] nagrade, koju je dobio dvaput zaredom: 2021. i 2022. godine. == Životopis == Srednju Pravno-poslovnu školu »Dimitrije Davidović« pohađao je u [[Zemun]]u, a osnovne i specijalizirane studije iz oblasti pravnih i ekonomskih znanosti i javnog sustava diplomirao je u Beogradu na državnoj Akademiji 2022. godine.<ref name="artanima">{{Citiranje weba|last=Art-Anima|date=2022-10-19|title=Aleksa Đukanović - biografija|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|access-date=2024-06-29|website=Art-Anima|language=en-US}}</ref> Prozu i kritiku publicirao je u beogradskom »[[NIN (tjednik)|NIN-u]]«, »[[Politika (novine)|Politici]]«, »[[Večernje novosti (dnevni list, Beograd)|Večernjim novostima]]«, »[[Danas (Beograd)|Danasu]]«, »Književnim novinama«, »Savremeniku«, »Književnim vertikalama«, novosadskoj »Zlatnoj gredi«, somborskim »Dometima«, vrbaskom »Tragu«, knjaževačkom »Istoku«, negotinskoj »Buktinji«, kruševačkoj »Bagdali«, mostarskim »Stranama.ba«, banjalučkom »SRP-u«, zagrebačkoj »[[Književna republika (DHP)|Književnoj republici]]«<ref>{{Citiranje časopisa|last=Đukanović|first=Aleksa|date=Srpanj/prosinac 2024.|title=Grakalićev bog Mars|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/casopisi/Knji%C5%BEevna-republika/7-12-2024|journal=Književna republika|volume=7-12/2024|pages=141-142|via=Hrvatsko društvo pisaca|access-date=2. veljače 2025.|archive-date=28. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250428122842/https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/casopisi/Knji%C5%BEevna-republika/7-12-2024|url-status=dead}}</ref>, »Radio Gornjem Gradu« i istarskom »Booke.hr«, i u brojnim književnim časopisima, dnevnom tisku i po internetskim portalima za književnost, kulturu i društvena pitanja u regiji i Europi. Autor je dvadeset knjiga pripovjedačke proze, romana, pjesama, eseja, dnevničkih zapisa te književne kritike. Za novelu ''Pali inkvizitor'' bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|SPKD »Prosvjeta«]] dodijelila mu je Književnu nagradu »Zvonimir Šubić« za pripovjednu prozu za 2021. godinu, a sljedeće, 2022. godine po drugi je put postao laureat [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|»Prosvjetine«]] nagrade »Boško Milovanović«, ovoga puta za žurnalistiku (za esej »Četrdeset pet Golužinih godina«, o noveli ''Smrt gospodina Goluže'' [[Branimir Šćepanović|Branimira Šćepanovića]], koji je publiciran u ''Kulturnome dodatku'' beogradske »Politike«).<ref>https://konkursiregiona.net/nagrada-bosko-milovanovic-aleksi-djukanovicu/</ref> Za ''kreativno književno stvaralaštvo u sadržaju i stilu'' nagrađen je uglednom tradicionalnom godišnjom Međunarodnom nagradom za književnost »Naji Naaman« za 2022./2023. godinu, u lipnju 2023. u Libanonu. Talijanski kulturni pokret »Drugi talijanski humanizam« (»Comitato del Secondo Umanesimo Italiano«), općina [[Udine]] i [[Udine (pokrajina)|pokrajina Udine]] iz [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije-Julijske krajine]] dodijelili su mu 2025. »Talijansku nacionalnu Počasnu nagradu Franz Kafka« (Premio fuori concorso: »Premio Onorario Franz Kafka Italia«, per speciali meriti) – ''za iznimnu angažiranost i posebne zasluge na području kulture, književnosti i umjetnosti.''<ref>{{Citiranje weba|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|access-date=2025-12-10|website=franzkafkaitalia.it|language=it-IT}}</ref> Član je [[Društvo književnika Vojvodine|Društva književnika Vojvodine]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]].<ref>{{Citiranje weba|title=Đukanović Aleksa – Hrvatsko Društvo Pisaca|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/clan/dukanovic-aleksa/|access-date=2026-06-17|language=hr}}</ref> Počasni je i doživotni član Kuće kulture »Naaman« u [[Libanon|Libanonu]].<ref>{{Citiranje weba|last=R|first=K.|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|access-date=2024-07-01|website=Politika Online}}</ref> Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Objavljuje prozu i poeziju od 2019. godine. Svoja djela piše na mnogim varijetetima iz skupine [[Srpskohrvatski jezik|BHSC jezika]], uključujući jednakopravno srpski i hrvatski.<ref>{{Citiranje weba|last=Đukanović|first=Autor/ica: Aleksa|title=Aleksa Đukanović |url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|access-date=2024-06-18|website=booke.hr}}</ref>{{bolji izvor}}<ref>{{Citiranje weba|last=Urednik|date=2023-07-11|title=ALEKSA ĐUKANOVIĆ: DVE PRIČE|url=https://radiogornjigrad.blog/2023/07/11/aleksa-dukanovic-dve-price/|access-date=2024-06-29|website=radio gornji grad|language=hr}}</ref> Tijekom 2025. godine, hrvatski nakladnik iz Opatije »Shura Publikacije« tiskao je Đukanovićeve ''Izabrane novele'' u dva sveska s ukupno devet novela i noveleta, a srbijanski nakladnik iz Beograda »Presing« iste godine izdao je knjigu Đukanovićevih »Izabranih priča 2015.–2025.«: ''Laboratorijum'' koju čini šest kraćih proza nastalih u prijašnjem desetljetnom razdoblju.<ref>{{Citiranje weba|title=TRI NOVE KNJIGE ALEKSE ĐUKANOVIĆA|url=https://radiogornjigrad.blog/2026/01/26/tri-nove-knjige-alekse-dukanovica/|website=radio gornji grad|date=2026-01-26|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> Živi i radi u Zemunu. == Djela (izbor) == * ''Europa in extremis,'' lirske pjesme i eseji (2021.) * ''Jeretičke pjesme'', lirika (2021.) * ''Knjiga eseja'', eseji i ogledi (2021.) * ''Pali inkvizitor,'' fantastična novela (2021.) * ''Novele'', dvanaest sabranih novela u jednom tomu (2023.) * ''Štrausov solilokvij'', zbirka dvanaest pripovijedaka u impresionističkome maniru (2024.) * ''Poslednji dan dobrog gospodina Cilića'', povijesno-društvena novela (2024.) * ''Ideološki habitus Ive Andrića'', književno-polemička i teorijska studija (2024.)<ref>{{Citiranje weba|title=Aleksa Đukanović Archive |url=https://www.presing.org/category/autor/aleksa-dukanovic/|access-date=2024-06-20|website=presing.org}}</ref> * ''Izabrane novele: svezak I.'', novele i novelete (2025.) * ''Izabrane novele: svezak II.'', novele i novelete (2025.) * ''Laboratorijum: Izabrane priče 2015.–2025.'', kratke priče, pripovijetke i novelete (2025.) == Nagrade (izbor) == Đukanović je laureat niza književnih odličja, priznanja i nagrada u regiji i inozemstvu, među inim dodijeljene su mu i: * 2021.: Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|»Prosv]]<nowiki/>[[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|jetina«]] nagrada »Zvonimir Šubić«<ref>Алекси Ђукановићу из Београда прва награда за најбољу причу - Glas Srpske</ref> * 2022.: Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|»Prosvjetina«]] nagrada »Boško Milovanović«<ref>Nagrada „Boško Milovanović“ Aleksi Đukanoviću - Konkursi regiona</ref> * 2023.: Libanonska Međunarodna književna nagrada »Naji Naaman« (Prix Littéraire Naji Naaman)<ref>{{Citiranje weba|last=Sinhro.rs|date=2023-06-02|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|url=https://sinhro.rs/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|access-date=2024-06-18|website=Sinhro.rs}}</ref> * 2025.: Talijanska Nacionalna nagrada »[[Franz Kafka]]« (Premio Nazionale Franz Kafka Italia)<ref>{{Citiranje weba|title=2025 RASSEGNA ‘PREMIO FRANZ KAFKA ITALIA ®’ per il DISEGNO ARTISTICO XX ED. « Premio Franz Kafka Italia|url=https://franzkafkaitalia.it/2025-rassegna-premio-franz-kafka-italia-per-il-disegno-artistico/,%20https://franzkafkaitalia.it/2025-rassegna-premio-franz-kafka-italia-per-il-disegno-artistico/|access-date=2025-09-17|language=it-IT}}</ref> * 2025.: Talijanska Nacionalna Počasna nagrada »[[Franz Kafka]]« (Premio Nazionale Franz Kafka Italia – Premio Onorario)<ref>{{Citiranje weba|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|access-date=2025-12-10|website=franzkafkaitalia.it|language=it-IT}}</ref> == Književno stvaralaštvo i kritika == Motivi njegovih djela najčešće su povjesni događaji sa kritičkim esejiziranim opservacijama i osvrtom na suvremene trenutke. Glavni utjecaji na prozu Alekse Đukanovića obuhvaćaju pisce i filozofe [[Srednja Europa|srednje Europe]], počevši prvotno od [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], [[Georg Trakl|Georga Trakla]], preko [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauera]], skupa sa [[Franz Kafka|Kafkom]], [[Albert Camus|Albertom Camusom]], [[Bertolt Brecht|Brechtom]] i [[Heinrich Mann|Heinrichom Mannom]].<ref>{{Citiranje weba|title=Aleksa Đukanović Archive {{!}} Presing|url=https://www.presing.org/category/autor/aleksa-dukanovic/|access-date=2024-07-01|website=www.presing.org}}</ref> Književna kritika u regiji i u jugoistočnoj Europi ocijenila je vrijednost Đukanovćeve proze.<ref>{{Citiranje weba|last=Sinhro.rs|date=2023-06-02|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|url=https://sinhro.rs/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|access-date=2024-07-01|website=Sinhro.rs|language=en-US}}</ref> [[Velimir Visković]] usporedio ga je s [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]],<ref>{{Citiranje weba|title=Aleksa Đukanović – Štrausov solilokvij|url=https://www.presing.org/aleksa-dukanovic-strausov-solilokvij/|access-date=2024-07-01|website=Presing|language=en}}</ref> a Đukanovićevu prozu osobito hvale i cijene književnik i prevoditelj [[Žarko Radaković]],<ref>[https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%9F%D0%B0%D0%BB%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%80_(%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B0) https://sr.m.wikipedia.org/%D0%9F%D0%B0%D0%BB%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%80_(%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B0)]</ref>{{Bolji izvor}} utemeljitelj [[Signalizam|signalizma]] [[Miroljub Todorović]] te sveučilišni profesor, književnik i proučavatelj [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]],<ref>{{Citiranje weba|title=Aleksa Đukanović – Novele|url=https://www.presing.org/aleksa-dukanovic-novele/|access-date=2024-07-03|website=Presing|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Sinhro.rs|date=2023-07-04|title=NOVELE Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|url=https://sinhro.rs/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|access-date=2024-07-03|website=Sinhro.rs|language=en-US}}</ref> kao i književni kritičar beogradskih »Večernjih novosti« Dragan Bogutović, i niz drugih glasovitih pisaca, književnih kritičara i teoretičara u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u regiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Aleksa Đukanović – Štrausov solilokvij|url=https://www.presing.org/aleksa-dukanovic-strausov-solilokvij/|access-date=2025-02-02|website=Presing|language=en}}</ref>{{Ni}} == Kritičarski rad == Đukanović je znatan dio svojih eseja, kritika i dnevnika (u kojima dominiraju autorove monološke esejizirane opservacije na razne teme), pored mnogih srbijanskih i europskih stvaralaca, posvijetio i brojnim hrvatskim autorima o kojima je književno i historijski-znanstveno pisao. Višestruko je pisao o [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]], uvijek mu se vraćajući kao jednom od najvećih osobnih uzora. Također pisao je i o [[Janko Polić Kamov|Janku Poliću Kamovu]], [[Viktor Novak|Viktoru Novaku]], [[Slavko Kolar|Slavku Kolaru]], [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], [[Ivan Goran Kovačić|Ivanu Goranu Kovačiću]], [[Velimir Visković|Velimiru Viskoviću]], [[Predrag Matvejević|Predragu Matvejeviću]], Anti Zemljaru, Marijanu Grakaliću, te o [[Stipe Šuvar|Stipi Šuvaru]], i inima.<ref>{{Citiranje knjige|last=Đukanović|first=Aleksa|title=Lirika-Eseji-Dnevnici|publisher=Društvo za afirmaciju kulture - Presing|year=2023.|isbn=978-86-6341-814-1|location=Beograd}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Đukanović|first=Aleksa|title=Lirika-Eseji-Dnevnici|publisher=Društvo za afirmaciju kulture - Presing|year=2023.|isbn=978-86-6341-814-1|location=Beograd}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Srpski književnici]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Životopisi, Beograd]] g18w7ol7h1jytfyv4anbele7yxhh1di 0 766762 7571005 7517907 2026-08-06T16:26:03Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571005 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup SR Jugoslavije 2002./03.<br />Kup Srbije i Crne Gore 2002./03. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SRJ}} [[SRJ|SR Jugoslavija]]<br />{{Z|SCG}} [[SRJ|Srbija i Crna Gora]] | datum = [[10. rujna]] [[2002.]]<br />[[29. svibnja]] [[2003.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Smederevo 1924|Sartid]] | broj = 1 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost BD]] i [[FK Železnik Beograd|Železnik]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]] | sljedeće = [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|2003./04.]] }} '''Kup SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.''' bila je jedanaesta sezona nacionalnog kupa [[SRJ]], započela je 10. rujna 2002., a njom je upravljao [[Nogometni savez Jugoslavije]] (FSJ).<br /> Dana 4. veljače 2003. [[SRJ|SR Jugoslavija]] postala je [[Državna Zajednica Srbija i Crna Gora|Državna Zajednica Srbije i Crne Gore]] i stoga je nacionalni kup preimenovan u '''[[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup Srbije i Crne Gore]]'''. Savez je promijenio naziv u [[Nogometni savez Srbije i Crne Gore]] (FSSCG).<br /> Pobjednik je bio [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]]. Sartidu je to bio prvi naslov u povijesti.<ref>[https://mondo.rs/Sport/Fudbal/a1787095/Sartid-osvojio-Kup-Jugoslavije-pobedio-Zvezdu-MONDO-prica.html MI SMO PRVI OTELI TROFEJ ZVEZDI I PARTIZANU – ZATO SMO VELIKI! Legende za MONDO: Ovako smo sa LIVADE stigli do TITULE!]</ref> U finalu je dobio [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 1:0. Utakmica je bila repriza finala [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|prethodne sezone]]. Zahvaljujući uspjehu, Sartid se plasirao u [[Kup UEFA 2003./04.]] == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 18 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|Prve lige SR Jugoslavije 2001./02.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 14 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. U ljeto 2002. [[FK Zvezdara Beograd|Zvezdara]] (posljednja u Prvoj ligi i ispala) ustupila je mjesto [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Sremu]] (12. mjesto u trećem rangu). {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|1. rang]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Rad|Rad Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]</span> * [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | | * [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] * [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Bačinci|Big Bull Bačinci]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost B. Dvor]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Srbobran|Elan Srbobran]]</span> * [[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> * [[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]]<ref>Kvalificirao se izravno zauzevši mjesto [[FK Zvezdara Beograd|Zvezdaru]].</ref> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladenovac|Mladenovac]]</span> * [[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Klupci|Radnički Klupci]]</span> * [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Novi Pazar|Novi Pazar]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Rudar Kosovska Mitrovica|Rudar K. Mitrovica]]</span> | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>11. rujna 2002.</small> !!Napomena |- | '''Radnički Pirot''' ||–|| Sutjeska ||3:2 || <small>10. rujna 2002.</small> |- | Borac Čačak ||–|| '''Partizan''' ||1:6 |- | Radnički Niš ||–|| '''Vojvodina''' ||0:3 |- | '''Sartid''' ||–|| Lovćen ||3:1 |- | Zeta ||–|| '''Budućnost B. Dvor''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | Elan Srbobran ||–|| '''Železnik''' ||0:1 |- | Kom ||–|| '''Srem''' ||0:1 |- | '''Mladost Lučani''' ||–|| Radnički Šid ||2:0 |- | Novi Sad ||–|| '''Hajduk Kula''' ||1:1 {{pen|3|4}} |- | Mladenovac ||–|| '''OFK Beograd''' ||0:2 |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Radnički Kragujevac ||3:0 |- | Rad ||–|| '''Mladost Apatin''' ||0:0 {{pen|5|6}} |- | '''Radnički Beograd''' ||–|| Čukarički ||1:0 |- | Rudar K. Mitrovica ||–|| '''Zemun''' ||0:6 || Igrano u [[Raška (grad)|Raškoj]] |- | Radnički Klupci ||–|| '''Obilić''' ||1:4 |- | Novi Pazar ||–|| '''Rudar Pljevlja''' ||0:0 {{pen|6|7}} || <small>18. rujna 2002.</small> |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>25. listopada 2002. </small> !!Napomena |- | '''Železnik''' ||–|| Mladost Lučani ||3:0 || rowspan="2" | <small>24. listopada 2002. </small> |- | Srem ||–|| '''Rudar Pljevlja''' ||0:0 {{pen|4|5}} |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Radnički Pirot ||4:0 |- | '''Partizan''' ||–|| Radnički Beograd ||1:1 {{pen|5|4}} |- | Mladost Apatin ||–|| '''Budućnost B. Dvor''' ||0:1 |- | Zemun ||–|| '''Vojvodina''' ||1:2 |- | OFK Beograd ||–|| '''Obilić''' ||2:3 |- | Hajduk Kula ||–|| '''Sartid''' ||0:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>27. studenoga 2002.</small> |- | Vojvodina ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | Partizan ||–|| '''Železnik''' ||1:4 |- | Rudar Pljevlja ||–|| '''Sartid''' ||1:2 |- | '''Budućnost B. Dvor''' ||–|| Obilić ||0:0 {{pen|4|2}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>9. travnja 2003.</small> |- | Budućnost B. Dvor ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:1 |- | '''Sartid''' ||–|| Železnik ||1:1 {{pen|3|1}} |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat<br /><small>29. svibnja 2003.</small> |- |Crvena zvezda ||–||style="background:gold; color:black;"| '''Sartid''' ||0:1 |- |} {{footballbox |datum= [[29. svibnja]] [[2003.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |izvještaj = [http://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2003-05/29/336671.html (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Smederevo 1924|Sartid]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|110}} {{abbr|(<small>zg</small>)|pravilo zlatnog gola}} [[Marko Pantelić|Pantelić]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 12.000 |sudac = [[Miroslav Radoman]] ([[Lovćenac]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = _shoulder_stripes_white_stripes | pattern_sh = _redsides | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = _blueborder | pattern_b = | pattern_ra = _blueborder | pattern_sh = _bluebottom | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Sartid }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Ranđelović]] |- |V ||'''4'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Mladenović]] || {{suboff|46}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vidak Bratić]] |- |B ||'''26'''||{{Z|SRJ}} [[Nemanja Vidić]] |- |B ||'''23'''||{{Z|SRJ}} [[Milijove Vitakić]] |- |V ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Radovan Krivokapić]] |- |B ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Ivan Gvozdenović]] |- |V ||'''16'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Kovačević]] || {{suboff|64}} |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Branko Bošković]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mihailo Pjanović]] |- |N ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Bogavac]] || {{suboff|76}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''30'''||{{Z|SRJ}} [[Dušan Basta]] || {{subon|46}} |- |V ||'''32'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Milovanović]] || {{subon|64}} |- |N ||'''33'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Mrđa]] || {{subon|76}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Zoran Filipović]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''12'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Žilić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Spasić]] |- |V ||'''11'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Paunović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milorad Mrdak]] || {{suboff|49}} |- |V ||'''7'''||{{Z|SRJ}} [[Goran Bogdanović]] |- |B ||'''17'''||{{Z|SRJ}} [[Nebojša Savić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Boris Vasković]] |- |V ||'''13'''||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Mudrinić]] |- |V ||'''10'''||{{Z|SRJ}} [[Saša Kocić]] || {{suboff|74}} |- |N ||'''9'''||{{Z|SRJ}} [[Milorad Zečević]] |- |N ||'''30'''||{{Z|SRJ}} [[Nenad Mirosavljević]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''3'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Sočanac]] || {{subon|44}} |- |V ||'''25'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Pantelić]] || {{subon|74}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Milenko Kiković]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Prva liga SR Jugoslavije 2002./03.]] * [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Druga liga SR Jugoslavije 2002./03.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#03 rsssf.org] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 2002./03.]] tcqegsrntmmdst7v1m2zvtn4khdtmb7 0 766801 7571008 7517911 2026-08-06T16:27:00Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571008 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup Srbije i Crne Gore 2003./04. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SCG}} [[SRJ|Srbija i Crna Gora]] | datum = [[28. listopada]] [[2003.]]<br />[[12. svibnja]] [[2004.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 20 | finalist = [[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost BD]] | polufinalisti = [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|2002./03.]] | sljedeće = [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|2004./05.]] }} '''Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.''' bila je dvanaesta sezona nacionalnog kupa [[SCG]] (od 27. travnja 1992. do 4. veljače 2003. bila je poznata kao [[SRJ]]). Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj dvadeseti naslov (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 8 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupova SCG]]).<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/30 Osvajači Kupa 2004.]</ref> Budući da je Crvena zvezda osvojila [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|prvenstvo]] i kup, plasman u [[Kup UEFA 2004./05.]] stekao je poraženi finalist, [[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost Banatski Dvor]]. == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 18 članova [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2002./03.|Prve lige SR Jugoslavije 2002./03.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 14 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz [[Kvalifikacije za Kup Srbije i Crne Gore 2003./04.|lokalne kupove]]. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|1. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost B. Dvor]]</span> * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * [[OFK Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]]</span> * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] * [[FK Smederevo 1924|Sartid Smederevo]] * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]]</span> * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] * [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Druga liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|2. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Srem Srijemska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]]</span> | * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Hajduk Beograd|Hajduk Beograd]]</span> * [[FK Javor Ivanjica|Javor Ivanjica]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Ub|Jedinstvo Ub]]</span> * [[FK Rad|Rad Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Titograd Podgorica|Mladost Podgorica]]</span> * [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] * [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Car Konstantin|Car Konstantin Niš]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepča K. Mitrovica]]</span> | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Napomena |- | '''Napredak''' ||–|| Zeta ||1:0 || rowspan="2" | <small>28. listopada 2003. </small> |- | '''Železnik''' ||–|| Kom ||1:0 |- | '''Zeta''' ||–|| Mladost Apatin ||1:0 || rowspan="11" | <small>29. listopada 2003. </small> |- | Vojvodina ||–|| '''Jedinstvo Ub''' ||0:0 {{pen|2|4}} |- | '''Partizan''' ||–|| Šumadija Kragujevac ||4:1 |- | Hajduk Beograd ||–|| '''Obilić''' ||2:3 |- | Mladost Podgorica ||–|| '''Hajduk Kula''' ||0:0 {{pen|0|3}} |- | Mogren ||–|| '''Budućnost B. Dvor''' ||1:3 |- | '''Čukarički''' ||–|| Borac Čačak ||2:1 |- | Radnički Niš ||–|| '''OFK Beograd''' ||2:2 {{pen|2|4}} |- | Trepča ||–|| '''Zemun''' ||0:0 {{pen|0|3}} |- | Srem ||–|| '''Rad''' ||0:0 {{pen|2|4}} |- | ČSK Čelarevo ||–|| '''Javor''' ||1:2 |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Car Konstantin ||7:0 || <small>11. studenoga 2003.</small> |- | Radnički Obrenovac ||–|| '''Radnički Beograd''' ||1:3 || rowspan="2" | <small>12. studenoga 2003.</small> |- | Rudar Pljevlja ||–|| '''Sartid''' ||1:3 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>3. prosinca 2003.</small> |- | '''Obilić''' ||–|| Sartid ||1:0 |- | Hajduk Kula ||–|| '''Železnik''' ||2:2 {{pen|1|3}} |- | '''Budućnost B. Dvor''' ||–|| Napredak ||3:0 |- | '''OFK Beograd''' ||–|| Rad ||2:1 |- | '''Partizan''' ||–|| Čukarički ||5:2 |- | Radnički Beograd ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:2 |- | Jedinstvo Ub ||–|| '''Zemun''' ||0:1 |- | '''Javor''' ||–|| Zeta ||1:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>3. ožujka 2004.</small> !!Napomena |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Železnik ||1:0 |- | '''Obilić''' ||–|| OFK Beograd ||3:3 {{pen|5|4}} |- | Zemun ||–|| '''Budućnost B. Dvor''' ||1:4 |- | Javor ||–|| '''Partizan''' ||0:2 || <small>24. ožujka 2004.</small> |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>21. travnja 2004.</small> |- | '''Budućnost B. Dvor''' ||–|| Obilić ||2:1 |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Partizan ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat<br /><small>12. svibnja 2004.</small> |- |style="background:gold; color:black;"| '''Crvena zvezda''' ||–|| Budućnost B. Dvor ||1:0 |- |} {{footballbox |datum= [[12. svibnja]] [[2004.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20081009064525/http://www.lavkup.com/2004.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost Banatski Dvor]] |strijelci1 = [[Nikola Žigić|Žigić]] {{gol|1}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 10.000 |sudac = [[Miroslav Radoman]] ([[Lovćenac]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = _adidas_redstripes | pattern_b = _redshoulders | pattern_ra = _adidas_redstripes | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FFFFFF | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _upper_black | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = 000000 | body = FF0000 | rightarm = 000000 | shorts = FF0000 | socks = FF0000 | title = Budućnost BD }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Dišljenković]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milan Dudić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Nemanja Vidić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milivoje Vitakić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Marjan Marković]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Mladenović]] || {{suboff|67}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dejan Ilić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Dragan Šarac]] || {{suboff|59}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Perović]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Pantelić]] || {{suboff|81}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Nikola Žigić]] || {{crv|41}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Slavoljub Đorđević]] || {{subon|59}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Radovan Krivokapić]] || {{subon|67}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SWE}} [[Bojan Đorđić]] || {{subon|81}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Slavoljub Muslin]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Miloš Radanović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Mirko Andrić]] |- |B||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Nemanja Pavlović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Željko Milošević]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Dunjić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Marko Mitrović]] || {{suboff|46}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Milan Stupar]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Jovandić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Vladimir Tintor (nogometaš)|Vladimir Tintor]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Đorđe Zafirović]] || {{suboff|73}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Srđan Baljak]] || {{suboff|80}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Zlatko Đorić]] || {{subon|46}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Darko Tešović]] || {{subon|73}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SRJ}} [[Marinko Petković]] || {{subon|80}} |- |colspan=4|'''Treneri:''' |- |colspan="4"|{{Z|SRJ}} [[Jovan Šarčević]]<br />{{Z|SRJ}} [[Milan Budisavljević]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|Prva liga SCG 2003./04.]] * [[Druga liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|Druga liga SCG 2003./04.]] * [[Kvalifikacije za Kup Srbije i Crne Gore 2003./04.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#04 rsssf.org] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 2003./04.]] qqq2ahpyllc1pcgh9u4w0kzcyc74ajd 0 766889 7571009 7517909 2026-08-06T16:27:53Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571009 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup Srbije i Crne Gore 2004./05. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SCG}} [[SRJ|Srbija i Crna Gora]] | datum = [[20. rujna]] [[2004.]]<br />[[24. svibnja]] [[2005.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Železnik Beograd|Železnik]] | broj = 1 | finalist = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | polufinalisti = [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Rad|Rad]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|2003./04.]] | sljedeće = [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2005./06.|2005./06.]] }} '''Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.''' bila je trinaesta sezona nacionalnog kupa [[SCG]] (od 27. travnja 1992. do 4. veljače 2003. bila je poznata kao [[SRJ]]). Pobijedio je [[FK Železnik Beograd|Železnik]] iz [[Beograd]]a koji je osvojio svoj prvi naslov u povijesti.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=XFWbZGlQYSA&ab_channel=CrniGuja Železnik - Crvena Zvezda 1:0 / finale kupa (2005.)]</ref> Pobjednik Železnik nije uspio dobiti licencu za UEFA-ina natjecanja. Njegovo mjesto u [[Kup UEFA 2005./06.|Kupu UEFA 2005./06.]] zauzeo je četvrtoplasirani klub lige [[OFK Beograd]] jer se [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], finalist kupa, već kvalificirala za Kup UEFA preko ligaške pozicije.<ref>[https://www.uefa.com/news/01aa-0e6cd17a7ac0-6a99f5054d61-1000--zeleznik-s-european-dream-dies/ Železnik’s European dream dies]</ref> == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 16 članova [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2003./04.|Prve lige SCG 2003./04.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 16 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz lokalne kupove. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|1. rang]]''' | * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]]</span> * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]</span> * [[FK Smederevo 1924|Smederevo]]<ref>[https://www.b92.net/o/sport/fudbal/vesti?nav_id=145357 7. srpnja 2004 FK Sartid menja ime u FK Smederevo]</ref> * [[FK Zemun|Zemun]] * [[FK Železnik Beograd|Železnik Beograd]] | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]]</span> * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] * [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''2. rang''' | * [[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost B. Dvor]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[RFK Novi Sad 1921|Novi Sad]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Javor Ivanjica|Javor Ivanjica]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Ub|Jedinstvo Ub]]</span> * [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Rad|Rad Beograd]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]</span> * [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] | | * [[FK Kom Podgorica|Kom Podgorica]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Bačinci|Big bull Bačinci]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK ČSK Čelarevo|ČSK Čelarevo]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladi radnik Požarevac|Mladi radnik Požarevac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mokra Gora|Mokra Gora]]</span> | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Crvena stijena|Crvena stijena Podgorica]]</span> |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !! Rezultat !! Napomena |- | Šumadija Kragujevac ||–|| '''Zeta''' || 1:2 || <small>20. rujna 2004.</small> |- | '''Budućnost Podgorica''' ||–|| Borac Čačak || 3:1 || rowspan="10" | <small>22. rujna 2004.</small> |- | Sutjeska ||–|| '''Čukarički''' || 0:1 |- | '''Partizan''' ||–|| Radnički Beograd || 4:1 |- | '''Smederevo''' ||–|| Jedinstvo Ub || 1:0 |- | '''Radnički Pirot''' ||–|| Hajduk Kula || 1:0 |- | '''Crvena stijena''' ||–|| Zemun || 1:0 |- | Napredak ||–|| '''Rad''' || 0:3 |- | '''Javor''' ||–|| Radnički Obrenovac || 1:1 {{pen|3|2}} |- | Big bull Bačinci ||–|| '''Kom''' || 1:2 |- | ČSK Čelarevo ||–|| '''Budućnost B. Dvor''' || 1:2 |- | Radnički Niš ||–|| '''Železnik''' || 0:1 || rowspan="3" | <small>29. rujna 2004.</small> |- | Novi Sad ||–|| '''Vojvodina''' || 1:1 {{pen|5|6}} |- | '''OFK Beograd''' ||–|| Mladi radnik || 2:1 |- | Mokra Gora ||–|| '''Obilić''' || 1:5 || <small>6. listopada 2004.</small> |- | Mladost Apatin ||–|| '''Crvena zvezda''' || 0:1 || <small>20. listopada 2004.</small> |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !! Rezultat<br /><small>27. listopada 2004.</small> !! Napomena |- | '''Čukarički''' ||–|| Budućnost B. Dvor || 3:1 || <small>26. listopada 2004.</small> |- | Vojvodina ||–|| '''Partizan''' || 1:3 |- | Zeta ||–|| '''Železnik''' || 0:1 |- | Budućnost Podgorica ||–|| '''Smederevo''' || 0:0 {{pen|1|3}} |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Javor || 2:0 |- | '''Obilić''' ||–|| Kom || 2:0 |- | '''Rad''' ||–|| OFK Beograd || 0:0 {{pen|5|4}} |- | Crvena stijena ||–|| '''Radnički Pirot''' || 1:1 {{pen|1|3}} |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !! Rezultat<br /><small>10. studenoga 2004.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Smederevo || 2:1 |- | '''Partizan''' ||–|| Obilić || 1:0 |- | '''Železnik''' ||–|| Čukarički || 1:1 {{pen|3|2}} |- | Radnički Pirot ||–|| '''Rad''' || 0:1 |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Napomena |- | '''Železnik''' ||–|| Rad ||3:0 ||<small>10. svibnja 2005.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Partizan ||2:0 ||<small>11. svibnja 2005.</small> |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat<br /><small>24. svibnja 2005.</small> |- | Crvena zvezda ||–||style="background:gold; color:black;"| '''Železnik''' ||0:1 |- |} {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[2005.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [http://www.novosti.rs/vesti/sport.72.html:170150-Zeleznik-pobednik (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Železnik Beograd|Železnik]] |strijelci1 = |strijelci2 = {{gol|90+1}} [[Dejan Rađenović|Rađenović]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 7000 |sudac = [[Darko Stojanović]] ([[Lazarevac]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = DD0000 | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _blackhalf2 | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = 000000 | body = FFFFFF | rightarm = 000000 | shorts = 000000 | socks = 000000 | title = Železnik }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Ivan Ranđelović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Milan Dudić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Aleksandar Luković]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Slavoljub Đorđević]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Nebojša Joksimović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dejan Milovanović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Vladimir Mudrinić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Radovan Krivokapić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Ardian Đokaj]] || {{suboff|83}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dragan Mrđa]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Marko Pantelić]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Marko Perović]] || {{subon|83}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SCG}} [[Ratko Dostanić]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Oliver Kovačević]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Mitar Novaković]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dalibor Pešterac]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Goran Milošević]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Stevan Bates]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Borislav Mikić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Ivan Tasić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dejan Rađenović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Aleksandar Pantić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dušan Đokić]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Zoran Đurašković]] || {{crv|77}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SCG}} [[Čedomir Đoinčević]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|Prva liga SCG 2004./05.]] * [[Prva liga Srbije u nogometu 2004./05.|Prva liga Srbije 2004./05.]] * [[Prva crnogorska nogometna liga 2004./05.|Prva crnogorska liga 2004./05.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#05 rsssf.org] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 2004./05.]] ptuktfbxvwegayj89bhgwq816rf71sj 0 766906 7571011 7517912 2026-08-06T16:29:08Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571011 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup Srbije i Crne Gore 2005./06. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|SCG}} [[SRJ|Srbija i Crna Gora]] | datum = [[20. rujna]] [[2005.]]<br />[[10. svibnja]] [[2006.]] | br_momčadi = 32 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | broj = 21 | finalist = [[OFK Beograd]] | polufinalisti = [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara]] i [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|2004./05.]] | sljedeće = [[Kup Srbije u nogometu 2006./07.|2006./07.]] }} '''Kup Srbije i Crne Gore u nogometu 2005./06.''' bila je četrnaesta i posljednja sezona nacionalnog kupa [[SCG]] (od 27. travnja 1992. do 4. veljače 2003. bila je poznata kao [[SRJ]]). Branitelj naslova bio je [[FK Železnik Beograd|Železnik]], koji se u lipnju 2005. spojio s [[FK Voždovac Beograd|Voždovcem]]. Pobjednik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] koja je osvojila svoj dvadeset i prvi naslov (12 [[Kup maršala Tita|Kupova maršala Tita]], 9 [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kupova SCG]]).<ref>[http://www.crvenazvezdafk.com/sr/kup/29 Osvajači Kupa 2006.]</ref> Budući da je Crvena zvezda osvojila [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2005./06.|prvenstvo]] i kup, plasman u [[Kup UEFA 2006./07.]] stekao je poraženi finalist, [[OFK Beograd]]. Nakon [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|referenduma 21. svibnja 2006.]] i proglašenja neovisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]] (3. lipnja) i [[Srbija|Srbije]] (4. lipnja), prestaje postojati i [[Nogometni savez Srbije i Crne Gore]], a s njim i [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prva liga SCG]] i [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SCG]]. (druge lige su već bile podijeljene od 2004., niže od 1992.). U Srbiji su nastali [[Srbijanski nogometni savez]], [[Superliga Srbije|Superliga]] i [[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]], a u Crnoj Gori [[Crnogorski nogometni savez]], [[Prva crnogorska nogometna liga]] i [[Kup Crne Gore u nogometu|Crnogorskim kupom]]. == Pravila == Ako utakmica završi neriješeno u regularnom vremenu, produžeci se igraju dva puta po 15 minuta. Ako rezultat ostane izjednačen i nakon produžetaka, igrat će se kaznenih udaraca, pobjednik će biti odlučen izvođenjem kaznenih udaraca. == Sudionici == 16 članova [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|Prve lige SCG 2004./05.]] direktno su se kvalificirali. Ostalih 16 ekipa (u <span style="color:black; background:#FFFF90;">žutom</span>) plasiralo se kroz [[Kvalifikacije za Kup Srbije i Crne Gore 2005./06.|lokalne kupove]]. {| class="wikitable" style="text-align; font-size:85%; width:100%" |- !Rang ![[Vojvodina]] ![[Središnja Srbija]] ![[Kosovo i Metohija|Kosovo]] ![[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|Crna Gora]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2005./06.|1. rang]]''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnost B. Dvor]]</span> * [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Javor Ivanjica|Javor Ivanjica]]</span> * [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] * [[FK Partizan|Partizan]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Rad|Rad Beograd]]</span> * [[FK Smederevo 1924|Smederevo]] * [[FK Voždovac Beograd|Voždovac Beograd]] * [[FK Zemun|Zemun]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Podgorica]] * [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''2. rang''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK PSK Pančevo|PSK Pančevo]]</span> | * [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Vlasina|Vlasina Vlasotince]]</span> | | * [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''3. rang''' | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]]</span> | * [[FK Hajduk Beograd|Hajduk Beograd]]<ref name="partizan">Radnički Beograd i Hajduk Beograd, koji su se natjecali u Prvoj ligi SCG, ispali su u [[Srpska liga Beograd|Srpsku liga Beograd]] (3. rang natjecanja) zbog financijskih problema</ref> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mladost Lučani|Mladost Lučani]]</span> * [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]]<ref name="partizan"/> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Takovo|Takovo Gornji Milanovac]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Timok 1919 Zaječar|Timok Zaječar]]</span> | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Crvena stijena|Crvena stijena Podgorica]]</span> * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[OFK Titograd Podgorica|Mladost Podgorica]]</span> |- | style="background:#D6E2B3; color:black;" | '''Niži rangovi''' | | * <span style="color:black; background:#FFFF90;">[[FK Mokra Gora|Mokra Gora]]</span> | |} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !! Rezultat !! Napomena |- | '''Mladost Podgorica''' ||–|| Voždovac || 2:0 || <small>20. rujna 2005.</small> |- | '''Zemun''' ||–|| Budućnost B. Dvor || 1:0 || rowspan="12" | <small>21. rujna 2005.</small> |- | '''Partizan''' ||–|| Javor || 2:0 |- | '''Rad''' ||–|| Čukarički || 2:1 |- | Mladost Apatin ||–|| '''Obilić''' || 0:1 |- | PSK Pančevo ||–|| '''Hajduk Kula''' || 0:1 |- | '''Vlasina''' ||–|| Budućnost Podgorica || 1:0 |- | Mladost Lučani ||–|| '''Smederevo''' || 0:0 {{pen|6|7}} |- | '''Crvena stijena''' ||–|| Vojvodina || 2:0 |- | '''Kolubara''' ||–|| Borac Čačak || 0:0 {{pen|3|2}} |- | '''Sutjeska''' ||–|| Mačva || 1:0 |- | Hajduk Beograd ||–|| '''Radnički Niš''' || 0:0 {{pen|3|5}} |- | '''Timok''' ||–|| Radnički Beograd || 2:0 |- | Mokra Gora ||–|| '''OFK Beograd''' || 0:3 || <small>27. rujna 2005.</small> |- | '''Radnički Sombor''' ||–|| Zeta || 1:0 || <small>28. rujna 2005.</small> |- | Takovo Gornji Milanovac ||–|| '''Crvena zvezda''' || 0:1 || <small>19. listopada 2005.</small> |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>26. listopada 2005.</small> |- | '''OFK Beograd''' ||–|| Obilić ||2:1 |- | '''Hajduk Kula''' ||–|| Sutjeska ||2:0 |- | '''Radnički Niš''' ||–|| Zemun ||0:0 {{pen|3|1}} |- | '''Vlasina''' ||–|| Rad ||2:0 |- | Partizan ||–|| '''Timok''' ||1:1 {{pen|4|5}} |- | Crvena zvezda ||–|| Mladost Podgorica ||2:1 |- | '''Smederevo''' ||–|| Crvena stijena ||4:0 |- | Radnički Sombor ||–|| '''Kolubara''' ||0:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>7. prosinca 2005.</small> |- | '''Crvena zvezda''' ||–|| Smederevo ||2:0 |- | '''OFK Beograd''' ||–|| Hajuk Kula ||1:0 |- | '''Radnički Niš''' ||–|| Timok ||2:0 |- | '''Kolubara''' ||–|| Vlasina ||0:0 {{pen|5|4}} |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Napomena |- | Radnički Niš ||–|| '''Crvena zvezda''' ||0:5 ||<small>11. travnja 2006.</small> |- | '''OFK Beograd''' ||–|| Kolubara ||4:1 ||<small>12. travnja 2006.</small> |- |} == Završnica == Nogometaši Crvene zvezde po 21. put u povijesti osvojili su trofej nacionalnog kupa. U finalu, na stadionu Partizana, Zvezda je nakon produžetaka pobijedila OFK Beograd rezultatom 4:2.<br /> U regularnom toku bilo je 2:2, a OFK je do 20 minuta prije kraja vodio 2:0. Zvezda je osvojila devetu duplu krunu u domaćem nogometu, a zahvaljujući time OFK će igrati u Kupu UEFA.<br /> Utakmica je odigrana po kiši, pred desetak tisuća gledatelja.<br /> OFK je poveo već u 10. minuti utakmice golom Rakića koji je s 14 metara glavom pogodio u sam kut Ranđelovićevog gola. Prednost je povećao Milan Biševac u 61. minuti koji je nespretno reagirao iako nije bio pod pritiskom i s ruba šesnaesterca lobovao svog vratara.<br /> Nadu Zvezdi u preokret daje Žigić, preciznim udarcem iz slobodnog udarca ispod živog zida u 67. minuti. Purović je izjednačio šest minuta kasnije, nakon ubačaja Đokića koji se odbio od stative.<br /> U 11. minuti sudačke nadoknade Žigić glavom pogađa mrežu za prvu prednost Zvezde na utakmici, a konačan rezultat postavlja Bast dvije minute prije kraja.<br /> Obje su momčadi cijelo drugo poluvrijeme i produžetke igrale s po deset igrača, jer su Aleksandar Kolarov i Dejan Milovanović u razmaku od stotinjak sekundi dobili drugi žuti karton.<br /> Proslavu pobjede obilježio je bizaran detalj – Zvezdini igrači nosili su majice s natpisom "20 puta pobjednik Kupa", iako je klub s Maracane dvadeseti trofej u tom natjecanju osvojio još 2004. godine, u dvoboju s [[FK Budućnost Banatski Dvor|Budućnošću iz Banatskog Dvora]].<ref>[https://web.archive.org/web/20081009064525/http://www.lavkup.com/2006.php lavkup.com]</ref><br /><br /> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat<br /><small>10. svibnja 2006.</small> |- |style="background:gold; color:black;"| '''Crvena zvezda''' ||–|| OFK Beograd ||4:2 {{aet}} |- |} {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[2006.]] |momčad1 = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |rezultat = 4:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tablesj/joegcup06.html (izvještaj)] |momčad2 = [[OFK Beograd]] |strijelci1 = [[Nikola Žigić|Žigić]] {{gol|66|}} {{gol|101}}<br />[[Milan Purović|Purović]] {{gol|73}}<br />[[Dušan Basta|Basta]] {{gol|117}} |strijelci2 = {{gol|10}} [[Đorđe Rakić|Rakić]]<br />{{gol|59|aut.}} [[Milan Biševac|Biševac]] |stadion = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] |gledatelji = 10.757 |sudac = [[Milenko Vukadinović]] ([[Beograd]]) }} {|style="width:92%" |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _redstar1991 | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = DD0000 | body = DD0000 | rightarm = DD0000 | shorts = FFFFFF | socks = FFFFFF | title = Crvena zvezda }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = _thinwhitesides | pattern_ra = | pattern_sh = | pattern_so = | leftarm = A2A2A2 | body = A2A2A2 | rightarm = A2A2A2 | shorts = A2A2A2 | socks = A2A2A2 | title = OFK Beograd }} |} {| style="width:100%; vertical-align:top; font-size: 90%" |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Ivan Ranđelović]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dušan Basta]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Milan Biševac]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Milan Dudić]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Aleksandar Luković]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Boško Janković]] || {{suboff|63}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dejan Milovanović]] || {{crv|45+1}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Nenad Kovačević]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Nenad Milijaš]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dušan Đokić]] || {{suboff|105}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Nikola Žigić]] || {{suboff|120}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Milan Purović]] || {{subon|63}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Nebojša Joksimović]] || {{subon|105}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Bojan Miladinović]] || {{subon|120}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|ITA}} [[Walter Zenga]] |} |style="width:50%; vertical-align:top;"| {| !style="width:1em"| !!style="width:1em"| !!style="width:12em"| !! |- |G ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Bojan Šaranov]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Đorđe Ivelja]] || {{subon|102}} |- |B||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Miloš Bajalica]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Slobodan Rajković]] |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Aleksandar Kolarov]] || {{crv|42}} |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Ivan Petrović]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dragan Stančić]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Dušan Petković]] |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Vladimir Božović]] |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Đorđe Rakić]] || {{subon|67}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Branko Baković]] || {{subon|110}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Aleksandar Simić]] || {{subon|67}} |- |B ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|BIH}} [[Zoran Šupić]] || {{subon|102}} |- |N ||'''{{nbsp}}'''||{{Z|SCG}} [[Andrija Kaluđerović]] || {{subon|110}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|SCG}} [[Slobodan Krčmarević]] |} |} == Poveznice == * [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2005./06.|Prva liga SCG 2005./06.]] * [[Prva liga Srbije u nogometu 2005./06.|Prva liga Srbije 2005./06.]] * [[Prva crnogorska nogometna liga 2005./06.|Prva crnogorska liga 2005./06.]] * [[Kvalifikacije za Kup Srbije i Crne Gore 2005./06.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#06 rsssf.org] *[https://www.srpskistadioni.in.rs/kupovi/kup-scg2005_06.html srpskistadioni.in.rs] *[https://int.soccerway.com/national/serbia-and-montenegro/cup/2005-2006/s1082/final-stages/ soccerway.com] *[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%202000-2006.html SISTEM TAKMIČENJA 2000.-2006.] {{Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori}} [[Kategorija:Kup Srbije i Crne Gore u nogometu| 2005./06.]] 3zwnxgd9gqdgtheytustfd5v699ip50 0 767920 7571374 7335261 2026-08-07T05:53:25Z ~2026-43299-90 368871 /* Format */ 7571374 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_emisije = Love Island USA | orig_naslov = | slika = Love_Island_USA.jpg | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[reality show|reality emisija]] | trajanje_epizode = | autor = | razvoj = ITV Entertainment | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] (2019.–2021)<br>Peacock (2022.–) | početak_serije = [[9. srpnja]] [[2019.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 182 | u_hrv = [[RTL Living]]<br>[[Voyo]] | web_stranica = | imdb_id = 8819906 }}'''''Love Island USA''''' (prevedeno i kao ''Otok ljubavi: SAD'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality emisija]] nastala prema [[Love Island UK|istoimenoj britanskoj emisiji]], a prati skupinu ljudi na izoliranom [[otok]]u koji u parovima moraju surađivati kako bi osvojili novčanu nagradu. Emisija se prikazuje od [[9. srpnja]] [[2019.]] te trenutno broji šest sezona. Emisija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2023.|title=Ljubav, drama i golema novčana nagrada! Pratite avanture zgodnih samaca u izoliranom tropskom raju|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806202111/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|archive-date=6. kolovoza 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> Također se prikazuje i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-ovoj streaming platformi [[Voyo]].<ref name="Voyo">{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2023.|title=Zgodni samci u tropski raj stižu po mnogo avanture i potencijalnu ljubav: Love Island USA ekskluzivno na...|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322080154/https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|archive-date=22. ožujka 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> == Format == {{glavni|Love Island UK#Format}} ''Love Island'' prati skupinu natjecatelja, {{Abbr|tzv.|takozvanih}} "Otočana", koji žive izolirano od vanjskog svijeta u vili i stalno pod video nadzorom. Kako bi opstali natjecanju, Otočani moraju surađivati u parovima; pobjednički par dobiva novčanu nagradu od 100.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Lokacija | infoB = Pobjednici | boja1 = #D7B785 | poveznica1 = Love Island USA#Prva sezona (2019.) | epizode1 = 22 | premijera1 = [[9. srpnja]] [[2019.]] | finale1 = [[7. kolovoza]] [[2019.]] | infoA1 = [[Fiji]] | infoB1 = {{nowrap|Elizabeth Weber i Zac Mirabelli}} | boja2 = #EC94C4 | poveznica2 = Love Island USA#Druga sezona (2020.) | epizode2 = 24 | premijera2 = [[24. kolovoza]] [[2020.]] | finale2 = [[30. rujna]] [[2020.]] | infoA2 = {{nowrap|[[Las Vegas, Nevada]]}} | infoB2 = Caleb Corprew i Justine Ndiba | boja3 = #67DCEB | poveznica3 = Love Island USA#Treća sezona (2021.) | epizode3 = 29 | premijera3 = [[7. srpnja]] [[2021.]] | finale3 = [[15. kolovoza]] [[2021.]] | infoA3 = Nīnole, Hawaii | infoB3 = Korey Gandy i Olivia Kaiser | boja4 = #274857 | poveznica4 = Love Island USA#Četvrta sezona (2022.) | epizode4 = 38 | premijera4 = [[19. srpnja]] [[2022.]] | finale4 = [[1. rujna]] [[2022.]] | infoA4 = {{nowrap|[[Santa Barbara, Kalifornija]]}} | infoB4 = Timmy Pandolfi i Zeta Morrison | boja5 = #EEE5D2 | poveznica5 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode5 = 37 | premijera5 = [[18. srpnja]] [[2023.]] | finale5 = [[27. kolovoza]] [[2023.]] | infoA5 = [[Fiji]] | infoB5 = {{nowrap|Hannah Wright i Marco Donatelli}} | boja6 = #85C42D | poveznica6 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode6 = 37 | premijera6 = [[11. lipnja]] [[2024.]] | finale6 = [[19. kolovoza]] [[2024.]] | infoA6 = [[Fiji]] | infoB6 = Kordell Beckham i Serena Page }} === Prva sezona (2019.) === Prva se sezona prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[9. srpnja]] do [[7. kolovoza]] [[2019|2019]]. Pobjednici prve sezone su Elizabeth Weber i Zac Mirabelli.<ref name="S1WINNERS">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2024.|title=All the Couples From ‘Love Island USA’ Who Are Still Together in 2024|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240722210444/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|archive-date=22. srpnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|language=en|website=cosmopolitan.com|publisher=Cosmopolitan}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj se prikazivala na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1"></ref> {{Epizode |boja = #D7B785 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = 9. srpnja 2019. |datumHR1 = 15. lipnja 2021. |sadržaj1 = Prvih pet žena ulazi u vilu i počinje prva ceremonija spajanja, čime nastaju prvi parovi na Otoku ljubavi. Nakon što uđu u vilu, pet muškaraca bira ženu s kojom žele biti u paru. Cashel bira Caro, Yamen Alanu, Zac Elizabeth, Weston Mallory, a Michael Alexandru. Odmah nakon toga u vilu ulazi Kyra; rečeno joj je da za 24 sata može "ukrasti" jednog od muškaraca. |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = 10. srpnja 2019. |datumHR2 = 16. lipnja 2021. |sadržaj2 = Na ponovnom spajanju, Kyra bira Cashela, ostavljajući Caro samu. Nakon što je primila SMS otkriva se da će netko krajem tjedna ostati samac i biti eliminiran s Otoka ljubavi. Također se otkriva da će Kyra i Cashel odmah izaći na prvi spoj jer su najnoviji par. Te noći, nakon što su se Kyra i Cashel vratili s spoja, Caro se izolira od ostalih Otočana. |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = 11. srpnja 2019. |datumHR3 = 17. lipnja 2021. |sadržaj3 = Četvrtog dana Cormac i Dylan ulaze u vilu. Cormac je rekao Caro da ga je u početku privlačila, a Dylan se osjeća bližim Alexandri nego bilo kome drugom. |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = 12. srpnja 2019. |datumHR4 = 18. lipnja 2021. |sadržaj4 = Dylan i Mallory, zajedno s Cormacom i Elizabeth, odlaze na spoj. Caro i Alexandra počnu razgovarati o svojim spojevima u vili. |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = 15. srpnja 2019. |datumHR5 = 21. lipnja 2021. |sadržaj5 = Mallory i Weston odluče da će biti najbolje da ostanu samo prijatelji. |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = 16. srpnja 2019. |datumHR6 = 22. lipnja 2021. |sadržaj6 = Nakon što nove kandidatkinje Christen i Katrina uđu u vilu, Otočani igraju igru u kojoj moraju sudjelovati u raznim izazovima. |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = 17. srpnja 2019. |datumHR7 = 23. lipnja 2021. |sadržaj7 = Mallory i Alana odlaze provesti noć u Hideawayu nakon što Christen i Katrina odluče provesti noć s Westonom i Yamenom. Te noći Christen i Weston, zajedno s Katrinom i Yamenom, idu na spoj. |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = 18. srpnja 2019. |datumHR8 = 24. lipnja 2021. |sadržaj8 = Prije nego što je Kyra otišla na spoj, razgovarala je sa ženama o tome kako se ona i Cashel ne povezuju. Nakon spoja, Kyra odlazi u Cashel kako bi riješili nesuglasice. |naslov9 = 9. epizoda |datum9 = 19. srpnja 2019. |datumHR9 = 25. lipnja 2021. |sadržaj9 = Počinju nastajati problemi u odnosima između Kyre i Cashela, Caro i Cormaca te Christen i Yamena; međutim, neki odnosi jačaju kao oni između Alexandre i Dylana te Elizabeth i Zaca. |naslov10 = 10. epizoda |datum10 = 22. srpnja 2019. |datumHR10 = 28. lipnja 2021. |sadržaj10 = Kyra kaže Cashelu da želi da se raziđu. |naslov11 = 11. epizoda |datum11 = 23. srpnja 2019. |datumHR11 = 29. lipnja 2021. |sadržaj11 = 15. dana, George prima poruku u kojoj se Otočanima kaže da Eric, George i Ray moraju izabrati ženu s kojom će ići na spoj. Eric odabire Caro, George odabire Aissatu, a Ray odabire Katrinu. Odmah nakon toga, Marli dobiva istu poruku u kojoj se od novih žena traži da izaberu muškarca s kojim će izaći na spoj. Marli bira Winstona, Kelsey odabire Westona, a Aissata odabire Yamena. |naslov12 = 12. epizoda |datum12 = 24. srpnja 2019. |datumHR12 = 30. lipnja 2021. |sadržaj12 = 17. dana Zac i Elizabeth idu na prvi spoj. |naslov13 = 13. epizoda |datum13 = 25. srpnja 2019. |datumHR13 = 1. srpnja 2021. |sadržaj13 = 18. dana, IOtočani su obaviješteni da je pred njima ponovno spajanje. Prilikom ponovnog spajanja, Winston ostaje samac i izbačen je s Love Islanda. |naslov14 = 14. epizoda |datum14 = 26. srpnja 2019. |datumHR14 = 2. srpnja 2021. |sadržaj14 = 20. dana Kelsey i Weston idu na svoj prvi spoj kao par. Prilikom eliminacije otkriva se da će tri para na temelju glasova gledatelja biti pred eliminacijom. |naslov15 = 15. epizoda |datum15 = 29. srpnja 2019. |datumHR15 = 5. srpnja 2021. |sadržaj15 = 21. dana, Anton, Emily i Jered ulaze u vilu tijekom lažne igre u kojoj Otočani imaju povez na očima i moraju pronaći svoje partnere; cilj igre je predstaviti tri nova Otočana. |naslov16 = 16. epizoda |datum16 = 6. srpnja 2021. |datumHR16 = 11. kolovoza 2023. |sadržaj16 = 22. dana Emily ide na spoj s Ericom. Nakon spoja, Emily šalje poruku Westonu pozivajući ga na spoj. Jered ide na spoj s Kyrom, a Anton na spoj s Caro. |naslov17 = 17. epizoda |datum17 = 31. srpnja 2019. |datumHR17 = 7. srpnja 2021. |sadržaj17 = Na ponovnom spajanju, žene moraju odabrati s kojim muškarcem se žele spojiti. Na pola puta do ponovnog spajanja, Kelsey odlučuje napustiti Love Island. Caro bira Raya, Elizabeth bira Zaca, Aissata bira Yamena, Alexandra bira Dylana, Emily bira Westona, a Kyra bira Jereda. |naslov18 = 18. epizoda |datum18 = 1. kolovoza 2019. |datumHR18 = 8. srpnja 2021. |sadržaj18 = Ray dobije poruku u kojoj se muškarcima govori da odu na tržnicu kupiti namirnice. Emily razgovara s Westonom nakon što se on vrati i počinje pričati o tome kako je on "igrač". Žene su čule razgovor i izrazile svoju podršku Emily. |naslov19 = 19. epizoda |datum19 = 2. kolovoza 2019. |datumHR19 = 9. srpnja 2021. |sadržaj19 = Otočane probudi zvuk bebe koja plače. Nakon istrage shvaćaju da svaki par mora preuzeti odgovornost za bebu. |naslov20 = 20. epizoda |datum20 = 5. kolovoza 2019. |datumHR20 = 12. srpnja 2021. |sadržaj20 = 28. dana Alexandra, Dylan, Zac i Elizabeth dobivaju poruku u kojoj se svaki od njih obavještava o konačnim spojevima. 30. dana, na eliminaciji, samo četiri para mogu proći u finale; to su Ray i Caro, Zac i Elizabeth, Dylan i Alexandra te Emily i Weston. |naslov21 = 21. epizoda |datum21 = 6. kolovoza 2019. |datumHR21 = 13. srpnja 2021. |sadržaj21 = Tijekom 29. dana Caro i Ray te Emily i Weston odlaze na spojeve. Zatim, tokom 31. dana Weston prima poruku obavještavajući Otočane da će njihove obitelji posjetiti vilu. Parovi mogu upoznati obitelji svojih partnera. |naslov22 = 22. epizoda |datum22 = 7. kolovoza 2019. |datumHR22 = 14. srpnja 2021. |sadržaj22 =Posljednja četiri para imaju ručak. Emily dobiva poruku u kojoj se ženama obznanjuje da moraju napustiti vilu kako bi se spremile za finale. Nakon što su žene otišle, Ray dobiva poruku u kojoj se muškarcima govori da napišu "izjavu ljubavi" koju će te večeri pročitati svojim partnericama. Nakon što napišu svoja pisma, muškarci biraju odijela za događaj. Te večeri, parovi međusobno dijele svoje izjave. Nakon što Vandenberg stigne, svaki par sažima svoje putovanje do finalne večeri. Nakon rezimea otkriva se da su pobjednici prve sezone Zac i Elizabeth. Na ceremoniji dodjele omotnica, Zac i Elizabeth uzimaju svaki po jednu omotnicu, od kojih jedna sadrži nagradu od 100.000 američkih dolara, a druga ništa. Elizabeth odabire omotnicu s nagradom i odlučuje podijeliti novac sa Zacom. }} === Druga sezona (2020.) === Druga se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[26. listopada]] [[2021.]] do [[10. prosinca]] [[2021.|2021]]. === Treća sezona (2021.) === Treća se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[13. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2022.|2022]]. === Četvrta sezona (2022.) === Četvrta je sezona na [[RTL Living]]u započela [[1. studenoga]] i završila [[7. prosinca]] [[2023.|2023]]. === Peta sezona (2023.) === Peta sezona prikazuje se na streaming platformi [[Voyo]] od [[12. kolovoza]] [[2024.|2024]]. === Šesta sezona (2024.) === Šesta sezona se prikazuje na [[SAD|američkoj]] streaming platformi Peacock od [[11. lipnja]] [[2024.|2024]].<ref name="S6">{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2024.|title=We got a text! 'Love Island USA' starts this month. How to watch, who's on the cast, more|url=https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605094334/https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|archive-date=5. lipnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|website=cincinnati.com|first=Haadiza |last=Ogwude}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Reality show]] q5vvrf0hw3cao0cqkjkr0s2ighxs7iy 7571375 7571374 2026-08-07T05:53:34Z ~2026-43299-90 368871 /* Pregled serije */ 7571375 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_emisije = Love Island USA | orig_naslov = | slika = Love_Island_USA.jpg | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[reality show|reality emisija]] | trajanje_epizode = | autor = | razvoj = ITV Entertainment | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] (2019.–2021)<br>Peacock (2022.–) | početak_serije = [[9. srpnja]] [[2019.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 182 | u_hrv = [[RTL Living]]<br>[[Voyo]] | web_stranica = | imdb_id = 8819906 }}'''''Love Island USA''''' (prevedeno i kao ''Otok ljubavi: SAD'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality emisija]] nastala prema [[Love Island UK|istoimenoj britanskoj emisiji]], a prati skupinu ljudi na izoliranom [[otok]]u koji u parovima moraju surađivati kako bi osvojili novčanu nagradu. Emisija se prikazuje od [[9. srpnja]] [[2019.]] te trenutno broji šest sezona. Emisija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2023.|title=Ljubav, drama i golema novčana nagrada! Pratite avanture zgodnih samaca u izoliranom tropskom raju|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806202111/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|archive-date=6. kolovoza 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> Također se prikazuje i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-ovoj streaming platformi [[Voyo]].<ref name="Voyo">{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2023.|title=Zgodni samci u tropski raj stižu po mnogo avanture i potencijalnu ljubav: Love Island USA ekskluzivno na...|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322080154/https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|archive-date=22. ožujka 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> == Format == {{glavni|Love Island UK#Format}} ''Love Island'' prati skupinu natjecatelja, {{Abbr|tzv.|takozvanih}} "Otočana", koji žive izolirano od vanjskog svijeta u vili i stalno pod video nadzorom. Kako bi opstali natjecanju, Otočani moraju surađivati u parovima; pobjednički par dobiva novčanu nagradu od 100.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Lokacija | infoB = Pobjednici | boja1 = #D7B785 | poveznica1 = Love Island USA#Prva sezona (2019.) | epizode1 = 22 | premijera1 = [[9. srpnja]] [[2019.]] | finale1 = [[7. kolovoza]] [[2019.]] | infoA1 = [[Fiji]] | infoB1 = {{nowrap|Elizabeth Weber i Zac Mirabelli}} | boja2 = #EC94C4 | poveznica2 = Love Island USA#Druga sezona (2020.) | epizode2 = 24 | premijera2 = [[24. kolovoza]] [[2020.]] | finale2 = [[30. rujna]] [[2020.]] | infoA2 = {{nowrap|[[Las Vegas, Nevada]]}} | infoB2 = Caleb Corprew i Justine Ndiba | boja3 = #67DCEB | poveznica3 = Love Island USA#Treća sezona (2021.) | epizode3 = 29 | premijera3 = [[7. srpnja]] [[2021.]] | finale3 = [[15. kolovoza]] [[2021.]] | infoA3 = Nīnole, Hawaii | infoB3 = Korey Gandy i Olivia Kaiser | boja4 = #274857 | poveznica4 = Love Island USA#Četvrta sezona (2022.) | epizode4 = 38 | premijera4 = [[19. srpnja]] [[2022.]] | finale4 = [[1. rujna]] [[2022.]] | infoA4 = {{nowrap|[[Santa Barbara, Kalifornija]]}} | infoB4 = Timmy Pandolfi i Zeta Morrison | boja5 = #EEE5D2 | poveznica5 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode5 = 37 | premijera5 = [[18. srpnja]] [[2023.]] | finale5 = [[27. kolovoza]] [[2023.]] | infoA5 = [[Fiji]] | infoB5 = {{nowrap|Hannah Wright i Marco Donatelli}} | boja6 = #85C42D | poveznica6 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode6 = 37 | premijera6 = [[11. lipnja]] [[2024.]] | finale6 = [[19. kolovoza]] [[2024.]] | infoA6 = [[Fiji]] | infoB6 = Kordell Beckham i Serena Page }} === Prva sezona (2019.) === Prva se sezona prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[9. srpnja]] do [[7. kolovoza]] [[2019|2019]]. Pobjednici prve sezone su Elizabeth Weber i Zac Mirabelli.<ref name="S1WINNERS">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2024.|title=All the Couples From ‘Love Island USA’ Who Are Still Together in 2024|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240722210444/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|archive-date=22. srpnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|language=en|website=cosmopolitan.com|publisher=Cosmopolitan}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj se prikazivala na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1"></ref> {{Epizode |boja = #D7B785 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = 9. srpnja 2019. |datumHR1 = 15. lipnja 2021. |sadržaj1 = Prvih pet žena ulazi u vilu i počinje prva ceremonija spajanja, čime nastaju prvi parovi na Otoku ljubavi. Nakon što uđu u vilu, pet muškaraca bira ženu s kojom žele biti u paru. Cashel bira Caro, Yamen Alanu, Zac Elizabeth, Weston Mallory, a Michael Alexandru. Odmah nakon toga u vilu ulazi Kyra; rečeno joj je da za 24 sata može "ukrasti" jednog od muškaraca. |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = 10. srpnja 2019. |datumHR2 = 16. lipnja 2021. |sadržaj2 = Na ponovnom spajanju, Kyra bira Cashela, ostavljajući Caro samu. Nakon što je primila SMS otkriva se da će netko krajem tjedna ostati samac i biti eliminiran s Otoka ljubavi. Također se otkriva da će Kyra i Cashel odmah izaći na prvi spoj jer su najnoviji par. Te noći, nakon što su se Kyra i Cashel vratili s spoja, Caro se izolira od ostalih Otočana. |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = 11. srpnja 2019. |datumHR3 = 17. lipnja 2021. |sadržaj3 = Četvrtog dana Cormac i Dylan ulaze u vilu. Cormac je rekao Caro da ga je u početku privlačila, a Dylan se osjeća bližim Alexandri nego bilo kome drugom. |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = 12. srpnja 2019. |datumHR4 = 18. lipnja 2021. |sadržaj4 = Dylan i Mallory, zajedno s Cormacom i Elizabeth, odlaze na spoj. Caro i Alexandra počnu razgovarati o svojim spojevima u vili. |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = 15. srpnja 2019. |datumHR5 = 21. lipnja 2021. |sadržaj5 = Mallory i Weston odluče da će biti najbolje da ostanu samo prijatelji. |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = 16. srpnja 2019. |datumHR6 = 22. lipnja 2021. |sadržaj6 = Nakon što nove kandidatkinje Christen i Katrina uđu u vilu, Otočani igraju igru u kojoj moraju sudjelovati u raznim izazovima. |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = 17. srpnja 2019. |datumHR7 = 23. lipnja 2021. |sadržaj7 = Mallory i Alana odlaze provesti noć u Hideawayu nakon što Christen i Katrina odluče provesti noć s Westonom i Yamenom. Te noći Christen i Weston, zajedno s Katrinom i Yamenom, idu na spoj. |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = 18. srpnja 2019. |datumHR8 = 24. lipnja 2021. |sadržaj8 = Prije nego što je Kyra otišla na spoj, razgovarala je sa ženama o tome kako se ona i Cashel ne povezuju. Nakon spoja, Kyra odlazi u Cashel kako bi riješili nesuglasice. |naslov9 = 9. epizoda |datum9 = 19. srpnja 2019. |datumHR9 = 25. lipnja 2021. |sadržaj9 = Počinju nastajati problemi u odnosima između Kyre i Cashela, Caro i Cormaca te Christen i Yamena; međutim, neki odnosi jačaju kao oni između Alexandre i Dylana te Elizabeth i Zaca. |naslov10 = 10. epizoda |datum10 = 22. srpnja 2019. |datumHR10 = 28. lipnja 2021. |sadržaj10 = Kyra kaže Cashelu da želi da se raziđu. |naslov11 = 11. epizoda |datum11 = 23. srpnja 2019. |datumHR11 = 29. lipnja 2021. |sadržaj11 = 15. dana, George prima poruku u kojoj se Otočanima kaže da Eric, George i Ray moraju izabrati ženu s kojom će ići na spoj. Eric odabire Caro, George odabire Aissatu, a Ray odabire Katrinu. Odmah nakon toga, Marli dobiva istu poruku u kojoj se od novih žena traži da izaberu muškarca s kojim će izaći na spoj. Marli bira Winstona, Kelsey odabire Westona, a Aissata odabire Yamena. |naslov12 = 12. epizoda |datum12 = 24. srpnja 2019. |datumHR12 = 30. lipnja 2021. |sadržaj12 = 17. dana Zac i Elizabeth idu na prvi spoj. |naslov13 = 13. epizoda |datum13 = 25. srpnja 2019. |datumHR13 = 1. srpnja 2021. |sadržaj13 = 18. dana, IOtočani su obaviješteni da je pred njima ponovno spajanje. Prilikom ponovnog spajanja, Winston ostaje samac i izbačen je s Love Islanda. |naslov14 = 14. epizoda |datum14 = 26. srpnja 2019. |datumHR14 = 2. srpnja 2021. |sadržaj14 = 20. dana Kelsey i Weston idu na svoj prvi spoj kao par. Prilikom eliminacije otkriva se da će tri para na temelju glasova gledatelja biti pred eliminacijom. |naslov15 = 15. epizoda |datum15 = 29. srpnja 2019. |datumHR15 = 5. srpnja 2021. |sadržaj15 = 21. dana, Anton, Emily i Jered ulaze u vilu tijekom lažne igre u kojoj Otočani imaju povez na očima i moraju pronaći svoje partnere; cilj igre je predstaviti tri nova Otočana. |naslov16 = 16. epizoda |datum16 = 6. srpnja 2021. |datumHR16 = 11. kolovoza 2023. |sadržaj16 = 22. dana Emily ide na spoj s Ericom. Nakon spoja, Emily šalje poruku Westonu pozivajući ga na spoj. Jered ide na spoj s Kyrom, a Anton na spoj s Caro. |naslov17 = 17. epizoda |datum17 = 31. srpnja 2019. |datumHR17 = 7. srpnja 2021. |sadržaj17 = Na ponovnom spajanju, žene moraju odabrati s kojim muškarcem se žele spojiti. Na pola puta do ponovnog spajanja, Kelsey odlučuje napustiti Love Island. Caro bira Raya, Elizabeth bira Zaca, Aissata bira Yamena, Alexandra bira Dylana, Emily bira Westona, a Kyra bira Jereda. |naslov18 = 18. epizoda |datum18 = 1. kolovoza 2019. |datumHR18 = 8. srpnja 2021. |sadržaj18 = Ray dobije poruku u kojoj se muškarcima govori da odu na tržnicu kupiti namirnice. Emily razgovara s Westonom nakon što se on vrati i počinje pričati o tome kako je on "igrač". Žene su čule razgovor i izrazile svoju podršku Emily. |naslov19 = 19. epizoda |datum19 = 2. kolovoza 2019. |datumHR19 = 9. srpnja 2021. |sadržaj19 = Otočane probudi zvuk bebe koja plače. Nakon istrage shvaćaju da svaki par mora preuzeti odgovornost za bebu. |naslov20 = 20. epizoda |datum20 = 5. kolovoza 2019. |datumHR20 = 12. srpnja 2021. |sadržaj20 = 28. dana Alexandra, Dylan, Zac i Elizabeth dobivaju poruku u kojoj se svaki od njih obavještava o konačnim spojevima. 30. dana, na eliminaciji, samo četiri para mogu proći u finale; to su Ray i Caro, Zac i Elizabeth, Dylan i Alexandra te Emily i Weston. |naslov21 = 21. epizoda |datum21 = 6. kolovoza 2019. |datumHR21 = 13. srpnja 2021. |sadržaj21 = Tijekom 29. dana Caro i Ray te Emily i Weston odlaze na spojeve. Zatim, tokom 31. dana Weston prima poruku obavještavajući Otočane da će njihove obitelji posjetiti vilu. Parovi mogu upoznati obitelji svojih partnera. |naslov22 = 22. epizoda |datum22 = 7. kolovoza 2019. |datumHR22 = 14. srpnja 2021. |sadržaj22 =Posljednja četiri para imaju ručak. Emily dobiva poruku u kojoj se ženama obznanjuje da moraju napustiti vilu kako bi se spremile za finale. Nakon što su žene otišle, Ray dobiva poruku u kojoj se muškarcima govori da napišu "izjavu ljubavi" koju će te večeri pročitati svojim partnericama. Nakon što napišu svoja pisma, muškarci biraju odijela za događaj. Te večeri, parovi međusobno dijele svoje izjave. Nakon što Vandenberg stigne, svaki par sažima svoje putovanje do finalne večeri. Nakon rezimea otkriva se da su pobjednici prve sezone Zac i Elizabeth. Na ceremoniji dodjele omotnica, Zac i Elizabeth uzimaju svaki po jednu omotnicu, od kojih jedna sadrži nagradu od 100.000 američkih dolara, a druga ništa. Elizabeth odabire omotnicu s nagradom i odlučuje podijeliti novac sa Zacom. }} === Druga sezona (2020.) === Druga se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[26. listopada]] [[2021.]] do [[10. prosinca]] [[2021.|2021]]. === Treća sezona (2021.) === Treća se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[13. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2022.|2022]]. === Četvrta sezona (2022.) === Četvrta je sezona na [[RTL Living]]u započela [[1. studenoga]] i završila [[7. prosinca]] [[2023.|2023]]. === Peta sezona (2023.) === Peta sezona prikazuje se na streaming platformi [[Voyo]] od [[12. kolovoza]] [[2024.|2024]]. === Šesta sezona (2024.) === Šesta sezona se prikazuje na [[SAD|američkoj]] streaming platformi Peacock od [[11. lipnja]] [[2024.|2024]].<ref name="S6">{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2024.|title=We got a text! 'Love Island USA' starts this month. How to watch, who's on the cast, more|url=https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605094334/https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|archive-date=5. lipnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|website=cincinnati.com|first=Haadiza |last=Ogwude}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Reality show]] g074x5p478wlmtwp4a393oof2z5bqyu 7571376 7571375 2026-08-07T05:53:54Z ~2026-43299-90 368871 /* Druga sezona (2020.) */ 7571376 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_emisije = Love Island USA | orig_naslov = | slika = Love_Island_USA.jpg | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[reality show|reality emisija]] | trajanje_epizode = | autor = | razvoj = ITV Entertainment | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] (2019.–2021)<br>Peacock (2022.–) | početak_serije = [[9. srpnja]] [[2019.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 182 | u_hrv = [[RTL Living]]<br>[[Voyo]] | web_stranica = | imdb_id = 8819906 }}'''''Love Island USA''''' (prevedeno i kao ''Otok ljubavi: SAD'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality emisija]] nastala prema [[Love Island UK|istoimenoj britanskoj emisiji]], a prati skupinu ljudi na izoliranom [[otok]]u koji u parovima moraju surađivati kako bi osvojili novčanu nagradu. Emisija se prikazuje od [[9. srpnja]] [[2019.]] te trenutno broji šest sezona. Emisija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2023.|title=Ljubav, drama i golema novčana nagrada! Pratite avanture zgodnih samaca u izoliranom tropskom raju|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806202111/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|archive-date=6. kolovoza 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> Također se prikazuje i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-ovoj streaming platformi [[Voyo]].<ref name="Voyo">{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2023.|title=Zgodni samci u tropski raj stižu po mnogo avanture i potencijalnu ljubav: Love Island USA ekskluzivno na...|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322080154/https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|archive-date=22. ožujka 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> == Format == {{glavni|Love Island UK#Format}} ''Love Island'' prati skupinu natjecatelja, {{Abbr|tzv.|takozvanih}} "Otočana", koji žive izolirano od vanjskog svijeta u vili i stalno pod video nadzorom. Kako bi opstali natjecanju, Otočani moraju surađivati u parovima; pobjednički par dobiva novčanu nagradu od 100.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Lokacija | infoB = Pobjednici | boja1 = #D7B785 | poveznica1 = Love Island USA#Prva sezona (2019.) | epizode1 = 22 | premijera1 = [[9. srpnja]] [[2019.]] | finale1 = [[7. kolovoza]] [[2019.]] | infoA1 = [[Fiji]] | infoB1 = {{nowrap|Elizabeth Weber i Zac Mirabelli}} | boja2 = #EC94C4 | poveznica2 = Love Island USA#Druga sezona (2020.) | epizode2 = 24 | premijera2 = [[24. kolovoza]] [[2020.]] | finale2 = [[30. rujna]] [[2020.]] | infoA2 = {{nowrap|[[Las Vegas, Nevada]]}} | infoB2 = Caleb Corprew i Justine Ndiba | boja3 = #67DCEB | poveznica3 = Love Island USA#Treća sezona (2021.) | epizode3 = 29 | premijera3 = [[7. srpnja]] [[2021.]] | finale3 = [[15. kolovoza]] [[2021.]] | infoA3 = Nīnole, Hawaii | infoB3 = Korey Gandy i Olivia Kaiser | boja4 = #274857 | poveznica4 = Love Island USA#Četvrta sezona (2022.) | epizode4 = 38 | premijera4 = [[19. srpnja]] [[2022.]] | finale4 = [[1. rujna]] [[2022.]] | infoA4 = {{nowrap|[[Santa Barbara, Kalifornija]]}} | infoB4 = Timmy Pandolfi i Zeta Morrison | boja5 = #EEE5D2 | poveznica5 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode5 = 37 | premijera5 = [[18. srpnja]] [[2023.]] | finale5 = [[27. kolovoza]] [[2023.]] | infoA5 = [[Fiji]] | infoB5 = {{nowrap|Hannah Wright i Marco Donatelli}} | boja6 = #85C42D | poveznica6 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode6 = 37 | premijera6 = [[11. lipnja]] [[2024.]] | finale6 = [[19. kolovoza]] [[2024.]] | infoA6 = [[Fiji]] | infoB6 = Kordell Beckham i Serena Page }} === Prva sezona (2019.) === Prva se sezona prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[9. srpnja]] do [[7. kolovoza]] [[2019|2019]]. Pobjednici prve sezone su Elizabeth Weber i Zac Mirabelli.<ref name="S1WINNERS">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2024.|title=All the Couples From ‘Love Island USA’ Who Are Still Together in 2024|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240722210444/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|archive-date=22. srpnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|language=en|website=cosmopolitan.com|publisher=Cosmopolitan}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj se prikazivala na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1"></ref> {{Epizode |boja = #D7B785 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = 9. srpnja 2019. |datumHR1 = 15. lipnja 2021. |sadržaj1 = Prvih pet žena ulazi u vilu i počinje prva ceremonija spajanja, čime nastaju prvi parovi na Otoku ljubavi. Nakon što uđu u vilu, pet muškaraca bira ženu s kojom žele biti u paru. Cashel bira Caro, Yamen Alanu, Zac Elizabeth, Weston Mallory, a Michael Alexandru. Odmah nakon toga u vilu ulazi Kyra; rečeno joj je da za 24 sata može "ukrasti" jednog od muškaraca. |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = 10. srpnja 2019. |datumHR2 = 16. lipnja 2021. |sadržaj2 = Na ponovnom spajanju, Kyra bira Cashela, ostavljajući Caro samu. Nakon što je primila SMS otkriva se da će netko krajem tjedna ostati samac i biti eliminiran s Otoka ljubavi. Također se otkriva da će Kyra i Cashel odmah izaći na prvi spoj jer su najnoviji par. Te noći, nakon što su se Kyra i Cashel vratili s spoja, Caro se izolira od ostalih Otočana. |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = 11. srpnja 2019. |datumHR3 = 17. lipnja 2021. |sadržaj3 = Četvrtog dana Cormac i Dylan ulaze u vilu. Cormac je rekao Caro da ga je u početku privlačila, a Dylan se osjeća bližim Alexandri nego bilo kome drugom. |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = 12. srpnja 2019. |datumHR4 = 18. lipnja 2021. |sadržaj4 = Dylan i Mallory, zajedno s Cormacom i Elizabeth, odlaze na spoj. Caro i Alexandra počnu razgovarati o svojim spojevima u vili. |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = 15. srpnja 2019. |datumHR5 = 21. lipnja 2021. |sadržaj5 = Mallory i Weston odluče da će biti najbolje da ostanu samo prijatelji. |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = 16. srpnja 2019. |datumHR6 = 22. lipnja 2021. |sadržaj6 = Nakon što nove kandidatkinje Christen i Katrina uđu u vilu, Otočani igraju igru u kojoj moraju sudjelovati u raznim izazovima. |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = 17. srpnja 2019. |datumHR7 = 23. lipnja 2021. |sadržaj7 = Mallory i Alana odlaze provesti noć u Hideawayu nakon što Christen i Katrina odluče provesti noć s Westonom i Yamenom. Te noći Christen i Weston, zajedno s Katrinom i Yamenom, idu na spoj. |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = 18. srpnja 2019. |datumHR8 = 24. lipnja 2021. |sadržaj8 = Prije nego što je Kyra otišla na spoj, razgovarala je sa ženama o tome kako se ona i Cashel ne povezuju. Nakon spoja, Kyra odlazi u Cashel kako bi riješili nesuglasice. |naslov9 = 9. epizoda |datum9 = 19. srpnja 2019. |datumHR9 = 25. lipnja 2021. |sadržaj9 = Počinju nastajati problemi u odnosima između Kyre i Cashela, Caro i Cormaca te Christen i Yamena; međutim, neki odnosi jačaju kao oni između Alexandre i Dylana te Elizabeth i Zaca. |naslov10 = 10. epizoda |datum10 = 22. srpnja 2019. |datumHR10 = 28. lipnja 2021. |sadržaj10 = Kyra kaže Cashelu da želi da se raziđu. |naslov11 = 11. epizoda |datum11 = 23. srpnja 2019. |datumHR11 = 29. lipnja 2021. |sadržaj11 = 15. dana, George prima poruku u kojoj se Otočanima kaže da Eric, George i Ray moraju izabrati ženu s kojom će ići na spoj. Eric odabire Caro, George odabire Aissatu, a Ray odabire Katrinu. Odmah nakon toga, Marli dobiva istu poruku u kojoj se od novih žena traži da izaberu muškarca s kojim će izaći na spoj. Marli bira Winstona, Kelsey odabire Westona, a Aissata odabire Yamena. |naslov12 = 12. epizoda |datum12 = 24. srpnja 2019. |datumHR12 = 30. lipnja 2021. |sadržaj12 = 17. dana Zac i Elizabeth idu na prvi spoj. |naslov13 = 13. epizoda |datum13 = 25. srpnja 2019. |datumHR13 = 1. srpnja 2021. |sadržaj13 = 18. dana, IOtočani su obaviješteni da je pred njima ponovno spajanje. Prilikom ponovnog spajanja, Winston ostaje samac i izbačen je s Love Islanda. |naslov14 = 14. epizoda |datum14 = 26. srpnja 2019. |datumHR14 = 2. srpnja 2021. |sadržaj14 = 20. dana Kelsey i Weston idu na svoj prvi spoj kao par. Prilikom eliminacije otkriva se da će tri para na temelju glasova gledatelja biti pred eliminacijom. |naslov15 = 15. epizoda |datum15 = 29. srpnja 2019. |datumHR15 = 5. srpnja 2021. |sadržaj15 = 21. dana, Anton, Emily i Jered ulaze u vilu tijekom lažne igre u kojoj Otočani imaju povez na očima i moraju pronaći svoje partnere; cilj igre je predstaviti tri nova Otočana. |naslov16 = 16. epizoda |datum16 = 6. srpnja 2021. |datumHR16 = 11. kolovoza 2023. |sadržaj16 = 22. dana Emily ide na spoj s Ericom. Nakon spoja, Emily šalje poruku Westonu pozivajući ga na spoj. Jered ide na spoj s Kyrom, a Anton na spoj s Caro. |naslov17 = 17. epizoda |datum17 = 31. srpnja 2019. |datumHR17 = 7. srpnja 2021. |sadržaj17 = Na ponovnom spajanju, žene moraju odabrati s kojim muškarcem se žele spojiti. Na pola puta do ponovnog spajanja, Kelsey odlučuje napustiti Love Island. Caro bira Raya, Elizabeth bira Zaca, Aissata bira Yamena, Alexandra bira Dylana, Emily bira Westona, a Kyra bira Jereda. |naslov18 = 18. epizoda |datum18 = 1. kolovoza 2019. |datumHR18 = 8. srpnja 2021. |sadržaj18 = Ray dobije poruku u kojoj se muškarcima govori da odu na tržnicu kupiti namirnice. Emily razgovara s Westonom nakon što se on vrati i počinje pričati o tome kako je on "igrač". Žene su čule razgovor i izrazile svoju podršku Emily. |naslov19 = 19. epizoda |datum19 = 2. kolovoza 2019. |datumHR19 = 9. srpnja 2021. |sadržaj19 = Otočane probudi zvuk bebe koja plače. Nakon istrage shvaćaju da svaki par mora preuzeti odgovornost za bebu. |naslov20 = 20. epizoda |datum20 = 5. kolovoza 2019. |datumHR20 = 12. srpnja 2021. |sadržaj20 = 28. dana Alexandra, Dylan, Zac i Elizabeth dobivaju poruku u kojoj se svaki od njih obavještava o konačnim spojevima. 30. dana, na eliminaciji, samo četiri para mogu proći u finale; to su Ray i Caro, Zac i Elizabeth, Dylan i Alexandra te Emily i Weston. |naslov21 = 21. epizoda |datum21 = 6. kolovoza 2019. |datumHR21 = 13. srpnja 2021. |sadržaj21 = Tijekom 29. dana Caro i Ray te Emily i Weston odlaze na spojeve. Zatim, tokom 31. dana Weston prima poruku obavještavajući Otočane da će njihove obitelji posjetiti vilu. Parovi mogu upoznati obitelji svojih partnera. |naslov22 = 22. epizoda |datum22 = 7. kolovoza 2019. |datumHR22 = 14. srpnja 2021. |sadržaj22 =Posljednja četiri para imaju ručak. Emily dobiva poruku u kojoj se ženama obznanjuje da moraju napustiti vilu kako bi se spremile za finale. Nakon što su žene otišle, Ray dobiva poruku u kojoj se muškarcima govori da napišu "izjavu ljubavi" koju će te večeri pročitati svojim partnericama. Nakon što napišu svoja pisma, muškarci biraju odijela za događaj. Te večeri, parovi međusobno dijele svoje izjave. Nakon što Vandenberg stigne, svaki par sažima svoje putovanje do finalne večeri. Nakon rezimea otkriva se da su pobjednici prve sezone Zac i Elizabeth. Na ceremoniji dodjele omotnica, Zac i Elizabeth uzimaju svaki po jednu omotnicu, od kojih jedna sadrži nagradu od 100.000 američkih dolara, a druga ništa. Elizabeth odabire omotnicu s nagradom i odlučuje podijeliti novac sa Zacom. }} === Druga sezona (2020.) === Druga se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[26. listopada]] [[2021.]] do [[10. prosinca]] [[2021.|2021]]. === Treća sezona (2021.) === Treća se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[13. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2022.|2022]]. === Četvrta sezona (2022.) === Četvrta je sezona na [[RTL Living]]u započela [[1. studenoga]] i završila [[7. prosinca]] [[2023.|2023]]. === Peta sezona (2023.) === Peta sezona prikazuje se na streaming platformi [[Voyo]] od [[12. kolovoza]] [[2024.|2024]]. === Šesta sezona (2024.) === Šesta sezona se prikazuje na [[SAD|američkoj]] streaming platformi Peacock od [[11. lipnja]] [[2024.|2024]].<ref name="S6">{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2024.|title=We got a text! 'Love Island USA' starts this month. How to watch, who's on the cast, more|url=https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605094334/https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|archive-date=5. lipnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|website=cincinnati.com|first=Haadiza |last=Ogwude}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Reality show]] 54eqcc359zvm0b4u0x0s3w18hy98zeg 7571377 7571376 2026-08-07T05:54:07Z ~2026-43299-90 368871 /* Treća sezona (2021.) */ 7571377 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_emisije = Love Island USA | orig_naslov = | slika = Love_Island_USA.jpg | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[reality show|reality emisija]] | trajanje_epizode = | autor = | razvoj = ITV Entertainment | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] (2019.–2021)<br>Peacock (2022.–) | početak_serije = [[9. srpnja]] [[2019.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 182 | u_hrv = [[RTL Living]]<br>[[Voyo]] | web_stranica = | imdb_id = 8819906 }}'''''Love Island USA''''' (prevedeno i kao ''Otok ljubavi: SAD'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality emisija]] nastala prema [[Love Island UK|istoimenoj britanskoj emisiji]], a prati skupinu ljudi na izoliranom [[otok]]u koji u parovima moraju surađivati kako bi osvojili novčanu nagradu. Emisija se prikazuje od [[9. srpnja]] [[2019.]] te trenutno broji šest sezona. Emisija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2023.|title=Ljubav, drama i golema novčana nagrada! Pratite avanture zgodnih samaca u izoliranom tropskom raju|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806202111/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|archive-date=6. kolovoza 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> Također se prikazuje i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-ovoj streaming platformi [[Voyo]].<ref name="Voyo">{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2023.|title=Zgodni samci u tropski raj stižu po mnogo avanture i potencijalnu ljubav: Love Island USA ekskluzivno na...|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322080154/https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|archive-date=22. ožujka 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> == Format == {{glavni|Love Island UK#Format}} ''Love Island'' prati skupinu natjecatelja, {{Abbr|tzv.|takozvanih}} "Otočana", koji žive izolirano od vanjskog svijeta u vili i stalno pod video nadzorom. Kako bi opstali natjecanju, Otočani moraju surađivati u parovima; pobjednički par dobiva novčanu nagradu od 100.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Lokacija | infoB = Pobjednici | boja1 = #D7B785 | poveznica1 = Love Island USA#Prva sezona (2019.) | epizode1 = 22 | premijera1 = [[9. srpnja]] [[2019.]] | finale1 = [[7. kolovoza]] [[2019.]] | infoA1 = [[Fiji]] | infoB1 = {{nowrap|Elizabeth Weber i Zac Mirabelli}} | boja2 = #EC94C4 | poveznica2 = Love Island USA#Druga sezona (2020.) | epizode2 = 24 | premijera2 = [[24. kolovoza]] [[2020.]] | finale2 = [[30. rujna]] [[2020.]] | infoA2 = {{nowrap|[[Las Vegas, Nevada]]}} | infoB2 = Caleb Corprew i Justine Ndiba | boja3 = #67DCEB | poveznica3 = Love Island USA#Treća sezona (2021.) | epizode3 = 29 | premijera3 = [[7. srpnja]] [[2021.]] | finale3 = [[15. kolovoza]] [[2021.]] | infoA3 = Nīnole, Hawaii | infoB3 = Korey Gandy i Olivia Kaiser | boja4 = #274857 | poveznica4 = Love Island USA#Četvrta sezona (2022.) | epizode4 = 38 | premijera4 = [[19. srpnja]] [[2022.]] | finale4 = [[1. rujna]] [[2022.]] | infoA4 = {{nowrap|[[Santa Barbara, Kalifornija]]}} | infoB4 = Timmy Pandolfi i Zeta Morrison | boja5 = #EEE5D2 | poveznica5 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode5 = 37 | premijera5 = [[18. srpnja]] [[2023.]] | finale5 = [[27. kolovoza]] [[2023.]] | infoA5 = [[Fiji]] | infoB5 = {{nowrap|Hannah Wright i Marco Donatelli}} | boja6 = #85C42D | poveznica6 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode6 = 37 | premijera6 = [[11. lipnja]] [[2024.]] | finale6 = [[19. kolovoza]] [[2024.]] | infoA6 = [[Fiji]] | infoB6 = Kordell Beckham i Serena Page }} === Prva sezona (2019.) === Prva se sezona prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[9. srpnja]] do [[7. kolovoza]] [[2019|2019]]. Pobjednici prve sezone su Elizabeth Weber i Zac Mirabelli.<ref name="S1WINNERS">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2024.|title=All the Couples From ‘Love Island USA’ Who Are Still Together in 2024|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240722210444/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|archive-date=22. srpnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|language=en|website=cosmopolitan.com|publisher=Cosmopolitan}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj se prikazivala na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1"></ref> {{Epizode |boja = #D7B785 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = 9. srpnja 2019. |datumHR1 = 15. lipnja 2021. |sadržaj1 = Prvih pet žena ulazi u vilu i počinje prva ceremonija spajanja, čime nastaju prvi parovi na Otoku ljubavi. Nakon što uđu u vilu, pet muškaraca bira ženu s kojom žele biti u paru. Cashel bira Caro, Yamen Alanu, Zac Elizabeth, Weston Mallory, a Michael Alexandru. Odmah nakon toga u vilu ulazi Kyra; rečeno joj je da za 24 sata može "ukrasti" jednog od muškaraca. |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = 10. srpnja 2019. |datumHR2 = 16. lipnja 2021. |sadržaj2 = Na ponovnom spajanju, Kyra bira Cashela, ostavljajući Caro samu. Nakon što je primila SMS otkriva se da će netko krajem tjedna ostati samac i biti eliminiran s Otoka ljubavi. Također se otkriva da će Kyra i Cashel odmah izaći na prvi spoj jer su najnoviji par. Te noći, nakon što su se Kyra i Cashel vratili s spoja, Caro se izolira od ostalih Otočana. |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = 11. srpnja 2019. |datumHR3 = 17. lipnja 2021. |sadržaj3 = Četvrtog dana Cormac i Dylan ulaze u vilu. Cormac je rekao Caro da ga je u početku privlačila, a Dylan se osjeća bližim Alexandri nego bilo kome drugom. |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = 12. srpnja 2019. |datumHR4 = 18. lipnja 2021. |sadržaj4 = Dylan i Mallory, zajedno s Cormacom i Elizabeth, odlaze na spoj. Caro i Alexandra počnu razgovarati o svojim spojevima u vili. |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = 15. srpnja 2019. |datumHR5 = 21. lipnja 2021. |sadržaj5 = Mallory i Weston odluče da će biti najbolje da ostanu samo prijatelji. |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = 16. srpnja 2019. |datumHR6 = 22. lipnja 2021. |sadržaj6 = Nakon što nove kandidatkinje Christen i Katrina uđu u vilu, Otočani igraju igru u kojoj moraju sudjelovati u raznim izazovima. |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = 17. srpnja 2019. |datumHR7 = 23. lipnja 2021. |sadržaj7 = Mallory i Alana odlaze provesti noć u Hideawayu nakon što Christen i Katrina odluče provesti noć s Westonom i Yamenom. Te noći Christen i Weston, zajedno s Katrinom i Yamenom, idu na spoj. |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = 18. srpnja 2019. |datumHR8 = 24. lipnja 2021. |sadržaj8 = Prije nego što je Kyra otišla na spoj, razgovarala je sa ženama o tome kako se ona i Cashel ne povezuju. Nakon spoja, Kyra odlazi u Cashel kako bi riješili nesuglasice. |naslov9 = 9. epizoda |datum9 = 19. srpnja 2019. |datumHR9 = 25. lipnja 2021. |sadržaj9 = Počinju nastajati problemi u odnosima između Kyre i Cashela, Caro i Cormaca te Christen i Yamena; međutim, neki odnosi jačaju kao oni između Alexandre i Dylana te Elizabeth i Zaca. |naslov10 = 10. epizoda |datum10 = 22. srpnja 2019. |datumHR10 = 28. lipnja 2021. |sadržaj10 = Kyra kaže Cashelu da želi da se raziđu. |naslov11 = 11. epizoda |datum11 = 23. srpnja 2019. |datumHR11 = 29. lipnja 2021. |sadržaj11 = 15. dana, George prima poruku u kojoj se Otočanima kaže da Eric, George i Ray moraju izabrati ženu s kojom će ići na spoj. Eric odabire Caro, George odabire Aissatu, a Ray odabire Katrinu. Odmah nakon toga, Marli dobiva istu poruku u kojoj se od novih žena traži da izaberu muškarca s kojim će izaći na spoj. Marli bira Winstona, Kelsey odabire Westona, a Aissata odabire Yamena. |naslov12 = 12. epizoda |datum12 = 24. srpnja 2019. |datumHR12 = 30. lipnja 2021. |sadržaj12 = 17. dana Zac i Elizabeth idu na prvi spoj. |naslov13 = 13. epizoda |datum13 = 25. srpnja 2019. |datumHR13 = 1. srpnja 2021. |sadržaj13 = 18. dana, IOtočani su obaviješteni da je pred njima ponovno spajanje. Prilikom ponovnog spajanja, Winston ostaje samac i izbačen je s Love Islanda. |naslov14 = 14. epizoda |datum14 = 26. srpnja 2019. |datumHR14 = 2. srpnja 2021. |sadržaj14 = 20. dana Kelsey i Weston idu na svoj prvi spoj kao par. Prilikom eliminacije otkriva se da će tri para na temelju glasova gledatelja biti pred eliminacijom. |naslov15 = 15. epizoda |datum15 = 29. srpnja 2019. |datumHR15 = 5. srpnja 2021. |sadržaj15 = 21. dana, Anton, Emily i Jered ulaze u vilu tijekom lažne igre u kojoj Otočani imaju povez na očima i moraju pronaći svoje partnere; cilj igre je predstaviti tri nova Otočana. |naslov16 = 16. epizoda |datum16 = 6. srpnja 2021. |datumHR16 = 11. kolovoza 2023. |sadržaj16 = 22. dana Emily ide na spoj s Ericom. Nakon spoja, Emily šalje poruku Westonu pozivajući ga na spoj. Jered ide na spoj s Kyrom, a Anton na spoj s Caro. |naslov17 = 17. epizoda |datum17 = 31. srpnja 2019. |datumHR17 = 7. srpnja 2021. |sadržaj17 = Na ponovnom spajanju, žene moraju odabrati s kojim muškarcem se žele spojiti. Na pola puta do ponovnog spajanja, Kelsey odlučuje napustiti Love Island. Caro bira Raya, Elizabeth bira Zaca, Aissata bira Yamena, Alexandra bira Dylana, Emily bira Westona, a Kyra bira Jereda. |naslov18 = 18. epizoda |datum18 = 1. kolovoza 2019. |datumHR18 = 8. srpnja 2021. |sadržaj18 = Ray dobije poruku u kojoj se muškarcima govori da odu na tržnicu kupiti namirnice. Emily razgovara s Westonom nakon što se on vrati i počinje pričati o tome kako je on "igrač". Žene su čule razgovor i izrazile svoju podršku Emily. |naslov19 = 19. epizoda |datum19 = 2. kolovoza 2019. |datumHR19 = 9. srpnja 2021. |sadržaj19 = Otočane probudi zvuk bebe koja plače. Nakon istrage shvaćaju da svaki par mora preuzeti odgovornost za bebu. |naslov20 = 20. epizoda |datum20 = 5. kolovoza 2019. |datumHR20 = 12. srpnja 2021. |sadržaj20 = 28. dana Alexandra, Dylan, Zac i Elizabeth dobivaju poruku u kojoj se svaki od njih obavještava o konačnim spojevima. 30. dana, na eliminaciji, samo četiri para mogu proći u finale; to su Ray i Caro, Zac i Elizabeth, Dylan i Alexandra te Emily i Weston. |naslov21 = 21. epizoda |datum21 = 6. kolovoza 2019. |datumHR21 = 13. srpnja 2021. |sadržaj21 = Tijekom 29. dana Caro i Ray te Emily i Weston odlaze na spojeve. Zatim, tokom 31. dana Weston prima poruku obavještavajući Otočane da će njihove obitelji posjetiti vilu. Parovi mogu upoznati obitelji svojih partnera. |naslov22 = 22. epizoda |datum22 = 7. kolovoza 2019. |datumHR22 = 14. srpnja 2021. |sadržaj22 =Posljednja četiri para imaju ručak. Emily dobiva poruku u kojoj se ženama obznanjuje da moraju napustiti vilu kako bi se spremile za finale. Nakon što su žene otišle, Ray dobiva poruku u kojoj se muškarcima govori da napišu "izjavu ljubavi" koju će te večeri pročitati svojim partnericama. Nakon što napišu svoja pisma, muškarci biraju odijela za događaj. Te večeri, parovi međusobno dijele svoje izjave. Nakon što Vandenberg stigne, svaki par sažima svoje putovanje do finalne večeri. Nakon rezimea otkriva se da su pobjednici prve sezone Zac i Elizabeth. Na ceremoniji dodjele omotnica, Zac i Elizabeth uzimaju svaki po jednu omotnicu, od kojih jedna sadrži nagradu od 100.000 američkih dolara, a druga ništa. Elizabeth odabire omotnicu s nagradom i odlučuje podijeliti novac sa Zacom. }} === Druga sezona (2020.) === Druga se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[26. listopada]] [[2021.]] do [[10. prosinca]] [[2021.|2021]]. === Treća sezona (2021.) === Treća se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[13. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2022.|2022]]. === Četvrta sezona (2022.) === Četvrta je sezona na [[RTL Living]]u započela [[1. studenoga]] i završila [[7. prosinca]] [[2023.|2023]]. === Peta sezona (2023.) === Peta sezona prikazuje se na streaming platformi [[Voyo]] od [[12. kolovoza]] [[2024.|2024]]. === Šesta sezona (2024.) === Šesta sezona se prikazuje na [[SAD|američkoj]] streaming platformi Peacock od [[11. lipnja]] [[2024.|2024]].<ref name="S6">{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2024.|title=We got a text! 'Love Island USA' starts this month. How to watch, who's on the cast, more|url=https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605094334/https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|archive-date=5. lipnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|website=cincinnati.com|first=Haadiza |last=Ogwude}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Reality show]] kw8fkbpgarmkyrmtdrd6njw9cyl4itj 7571379 7571377 2026-08-07T05:54:17Z ~2026-43299-90 368871 /* Četvrta sezona (2022.) */ 7571379 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_emisije = Love Island USA | orig_naslov = | slika = Love_Island_USA.jpg | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[reality show|reality emisija]] | trajanje_epizode = | autor = | razvoj = ITV Entertainment | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] (2019.–2021)<br>Peacock (2022.–) | početak_serije = [[9. srpnja]] [[2019.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 182 | u_hrv = [[RTL Living]]<br>[[Voyo]] | web_stranica = | imdb_id = 8819906 }}'''''Love Island USA''''' (prevedeno i kao ''Otok ljubavi: SAD'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality emisija]] nastala prema [[Love Island UK|istoimenoj britanskoj emisiji]], a prati skupinu ljudi na izoliranom [[otok]]u koji u parovima moraju surađivati kako bi osvojili novčanu nagradu. Emisija se prikazuje od [[9. srpnja]] [[2019.]] te trenutno broji šest sezona. Emisija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2023.|title=Ljubav, drama i golema novčana nagrada! Pratite avanture zgodnih samaca u izoliranom tropskom raju|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806202111/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|archive-date=6. kolovoza 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> Također se prikazuje i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-ovoj streaming platformi [[Voyo]].<ref name="Voyo">{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2023.|title=Zgodni samci u tropski raj stižu po mnogo avanture i potencijalnu ljubav: Love Island USA ekskluzivno na...|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322080154/https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|archive-date=22. ožujka 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> == Format == {{glavni|Love Island UK#Format}} ''Love Island'' prati skupinu natjecatelja, {{Abbr|tzv.|takozvanih}} "Otočana", koji žive izolirano od vanjskog svijeta u vili i stalno pod video nadzorom. Kako bi opstali natjecanju, Otočani moraju surađivati u parovima; pobjednički par dobiva novčanu nagradu od 100.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Lokacija | infoB = Pobjednici | boja1 = #D7B785 | poveznica1 = Love Island USA#Prva sezona (2019.) | epizode1 = 22 | premijera1 = [[9. srpnja]] [[2019.]] | finale1 = [[7. kolovoza]] [[2019.]] | infoA1 = [[Fiji]] | infoB1 = {{nowrap|Elizabeth Weber i Zac Mirabelli}} | boja2 = #EC94C4 | poveznica2 = Love Island USA#Druga sezona (2020.) | epizode2 = 24 | premijera2 = [[24. kolovoza]] [[2020.]] | finale2 = [[30. rujna]] [[2020.]] | infoA2 = {{nowrap|[[Las Vegas, Nevada]]}} | infoB2 = Caleb Corprew i Justine Ndiba | boja3 = #67DCEB | poveznica3 = Love Island USA#Treća sezona (2021.) | epizode3 = 29 | premijera3 = [[7. srpnja]] [[2021.]] | finale3 = [[15. kolovoza]] [[2021.]] | infoA3 = Nīnole, Hawaii | infoB3 = Korey Gandy i Olivia Kaiser | boja4 = #274857 | poveznica4 = Love Island USA#Četvrta sezona (2022.) | epizode4 = 38 | premijera4 = [[19. srpnja]] [[2022.]] | finale4 = [[1. rujna]] [[2022.]] | infoA4 = {{nowrap|[[Santa Barbara, Kalifornija]]}} | infoB4 = Timmy Pandolfi i Zeta Morrison | boja5 = #EEE5D2 | poveznica5 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode5 = 37 | premijera5 = [[18. srpnja]] [[2023.]] | finale5 = [[27. kolovoza]] [[2023.]] | infoA5 = [[Fiji]] | infoB5 = {{nowrap|Hannah Wright i Marco Donatelli}} | boja6 = #85C42D | poveznica6 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode6 = 37 | premijera6 = [[11. lipnja]] [[2024.]] | finale6 = [[19. kolovoza]] [[2024.]] | infoA6 = [[Fiji]] | infoB6 = Kordell Beckham i Serena Page }} === Prva sezona (2019.) === Prva se sezona prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[9. srpnja]] do [[7. kolovoza]] [[2019|2019]]. Pobjednici prve sezone su Elizabeth Weber i Zac Mirabelli.<ref name="S1WINNERS">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2024.|title=All the Couples From ‘Love Island USA’ Who Are Still Together in 2024|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240722210444/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|archive-date=22. srpnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|language=en|website=cosmopolitan.com|publisher=Cosmopolitan}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj se prikazivala na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1"></ref> {{Epizode |boja = #D7B785 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = 9. srpnja 2019. |datumHR1 = 15. lipnja 2021. |sadržaj1 = Prvih pet žena ulazi u vilu i počinje prva ceremonija spajanja, čime nastaju prvi parovi na Otoku ljubavi. Nakon što uđu u vilu, pet muškaraca bira ženu s kojom žele biti u paru. Cashel bira Caro, Yamen Alanu, Zac Elizabeth, Weston Mallory, a Michael Alexandru. Odmah nakon toga u vilu ulazi Kyra; rečeno joj je da za 24 sata može "ukrasti" jednog od muškaraca. |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = 10. srpnja 2019. |datumHR2 = 16. lipnja 2021. |sadržaj2 = Na ponovnom spajanju, Kyra bira Cashela, ostavljajući Caro samu. Nakon što je primila SMS otkriva se da će netko krajem tjedna ostati samac i biti eliminiran s Otoka ljubavi. Također se otkriva da će Kyra i Cashel odmah izaći na prvi spoj jer su najnoviji par. Te noći, nakon što su se Kyra i Cashel vratili s spoja, Caro se izolira od ostalih Otočana. |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = 11. srpnja 2019. |datumHR3 = 17. lipnja 2021. |sadržaj3 = Četvrtog dana Cormac i Dylan ulaze u vilu. Cormac je rekao Caro da ga je u početku privlačila, a Dylan se osjeća bližim Alexandri nego bilo kome drugom. |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = 12. srpnja 2019. |datumHR4 = 18. lipnja 2021. |sadržaj4 = Dylan i Mallory, zajedno s Cormacom i Elizabeth, odlaze na spoj. Caro i Alexandra počnu razgovarati o svojim spojevima u vili. |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = 15. srpnja 2019. |datumHR5 = 21. lipnja 2021. |sadržaj5 = Mallory i Weston odluče da će biti najbolje da ostanu samo prijatelji. |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = 16. srpnja 2019. |datumHR6 = 22. lipnja 2021. |sadržaj6 = Nakon što nove kandidatkinje Christen i Katrina uđu u vilu, Otočani igraju igru u kojoj moraju sudjelovati u raznim izazovima. |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = 17. srpnja 2019. |datumHR7 = 23. lipnja 2021. |sadržaj7 = Mallory i Alana odlaze provesti noć u Hideawayu nakon što Christen i Katrina odluče provesti noć s Westonom i Yamenom. Te noći Christen i Weston, zajedno s Katrinom i Yamenom, idu na spoj. |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = 18. srpnja 2019. |datumHR8 = 24. lipnja 2021. |sadržaj8 = Prije nego što je Kyra otišla na spoj, razgovarala je sa ženama o tome kako se ona i Cashel ne povezuju. Nakon spoja, Kyra odlazi u Cashel kako bi riješili nesuglasice. |naslov9 = 9. epizoda |datum9 = 19. srpnja 2019. |datumHR9 = 25. lipnja 2021. |sadržaj9 = Počinju nastajati problemi u odnosima između Kyre i Cashela, Caro i Cormaca te Christen i Yamena; međutim, neki odnosi jačaju kao oni između Alexandre i Dylana te Elizabeth i Zaca. |naslov10 = 10. epizoda |datum10 = 22. srpnja 2019. |datumHR10 = 28. lipnja 2021. |sadržaj10 = Kyra kaže Cashelu da želi da se raziđu. |naslov11 = 11. epizoda |datum11 = 23. srpnja 2019. |datumHR11 = 29. lipnja 2021. |sadržaj11 = 15. dana, George prima poruku u kojoj se Otočanima kaže da Eric, George i Ray moraju izabrati ženu s kojom će ići na spoj. Eric odabire Caro, George odabire Aissatu, a Ray odabire Katrinu. Odmah nakon toga, Marli dobiva istu poruku u kojoj se od novih žena traži da izaberu muškarca s kojim će izaći na spoj. Marli bira Winstona, Kelsey odabire Westona, a Aissata odabire Yamena. |naslov12 = 12. epizoda |datum12 = 24. srpnja 2019. |datumHR12 = 30. lipnja 2021. |sadržaj12 = 17. dana Zac i Elizabeth idu na prvi spoj. |naslov13 = 13. epizoda |datum13 = 25. srpnja 2019. |datumHR13 = 1. srpnja 2021. |sadržaj13 = 18. dana, IOtočani su obaviješteni da je pred njima ponovno spajanje. Prilikom ponovnog spajanja, Winston ostaje samac i izbačen je s Love Islanda. |naslov14 = 14. epizoda |datum14 = 26. srpnja 2019. |datumHR14 = 2. srpnja 2021. |sadržaj14 = 20. dana Kelsey i Weston idu na svoj prvi spoj kao par. Prilikom eliminacije otkriva se da će tri para na temelju glasova gledatelja biti pred eliminacijom. |naslov15 = 15. epizoda |datum15 = 29. srpnja 2019. |datumHR15 = 5. srpnja 2021. |sadržaj15 = 21. dana, Anton, Emily i Jered ulaze u vilu tijekom lažne igre u kojoj Otočani imaju povez na očima i moraju pronaći svoje partnere; cilj igre je predstaviti tri nova Otočana. |naslov16 = 16. epizoda |datum16 = 6. srpnja 2021. |datumHR16 = 11. kolovoza 2023. |sadržaj16 = 22. dana Emily ide na spoj s Ericom. Nakon spoja, Emily šalje poruku Westonu pozivajući ga na spoj. Jered ide na spoj s Kyrom, a Anton na spoj s Caro. |naslov17 = 17. epizoda |datum17 = 31. srpnja 2019. |datumHR17 = 7. srpnja 2021. |sadržaj17 = Na ponovnom spajanju, žene moraju odabrati s kojim muškarcem se žele spojiti. Na pola puta do ponovnog spajanja, Kelsey odlučuje napustiti Love Island. Caro bira Raya, Elizabeth bira Zaca, Aissata bira Yamena, Alexandra bira Dylana, Emily bira Westona, a Kyra bira Jereda. |naslov18 = 18. epizoda |datum18 = 1. kolovoza 2019. |datumHR18 = 8. srpnja 2021. |sadržaj18 = Ray dobije poruku u kojoj se muškarcima govori da odu na tržnicu kupiti namirnice. Emily razgovara s Westonom nakon što se on vrati i počinje pričati o tome kako je on "igrač". Žene su čule razgovor i izrazile svoju podršku Emily. |naslov19 = 19. epizoda |datum19 = 2. kolovoza 2019. |datumHR19 = 9. srpnja 2021. |sadržaj19 = Otočane probudi zvuk bebe koja plače. Nakon istrage shvaćaju da svaki par mora preuzeti odgovornost za bebu. |naslov20 = 20. epizoda |datum20 = 5. kolovoza 2019. |datumHR20 = 12. srpnja 2021. |sadržaj20 = 28. dana Alexandra, Dylan, Zac i Elizabeth dobivaju poruku u kojoj se svaki od njih obavještava o konačnim spojevima. 30. dana, na eliminaciji, samo četiri para mogu proći u finale; to su Ray i Caro, Zac i Elizabeth, Dylan i Alexandra te Emily i Weston. |naslov21 = 21. epizoda |datum21 = 6. kolovoza 2019. |datumHR21 = 13. srpnja 2021. |sadržaj21 = Tijekom 29. dana Caro i Ray te Emily i Weston odlaze na spojeve. Zatim, tokom 31. dana Weston prima poruku obavještavajući Otočane da će njihove obitelji posjetiti vilu. Parovi mogu upoznati obitelji svojih partnera. |naslov22 = 22. epizoda |datum22 = 7. kolovoza 2019. |datumHR22 = 14. srpnja 2021. |sadržaj22 =Posljednja četiri para imaju ručak. Emily dobiva poruku u kojoj se ženama obznanjuje da moraju napustiti vilu kako bi se spremile za finale. Nakon što su žene otišle, Ray dobiva poruku u kojoj se muškarcima govori da napišu "izjavu ljubavi" koju će te večeri pročitati svojim partnericama. Nakon što napišu svoja pisma, muškarci biraju odijela za događaj. Te večeri, parovi međusobno dijele svoje izjave. Nakon što Vandenberg stigne, svaki par sažima svoje putovanje do finalne večeri. Nakon rezimea otkriva se da su pobjednici prve sezone Zac i Elizabeth. Na ceremoniji dodjele omotnica, Zac i Elizabeth uzimaju svaki po jednu omotnicu, od kojih jedna sadrži nagradu od 100.000 američkih dolara, a druga ništa. Elizabeth odabire omotnicu s nagradom i odlučuje podijeliti novac sa Zacom. }} === Druga sezona (2020.) === Druga se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[26. listopada]] [[2021.]] do [[10. prosinca]] [[2021.|2021]]. === Treća sezona (2021.) === Treća se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[13. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2022.|2022]]. === Četvrta sezona (2022.) === Četvrta je sezona na [[RTL Living]]u započela [[1. studenoga]] i završila [[7. prosinca]] [[2023.|2023]]. === Peta sezona (2023.) === Peta sezona prikazuje se na streaming platformi [[Voyo]] od [[12. kolovoza]] [[2024.|2024]]. === Šesta sezona (2024.) === Šesta sezona se prikazuje na [[SAD|američkoj]] streaming platformi Peacock od [[11. lipnja]] [[2024.|2024]].<ref name="S6">{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2024.|title=We got a text! 'Love Island USA' starts this month. How to watch, who's on the cast, more|url=https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605094334/https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|archive-date=5. lipnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|website=cincinnati.com|first=Haadiza |last=Ogwude}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Reality show]] py9e4pcu92i93ic21zargk84z8idz4u 7571380 7571379 2026-08-07T05:54:24Z ~2026-43299-90 368871 /* Peta sezona (2023.) */ 7571380 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_emisije = Love Island USA | orig_naslov = | slika = Love_Island_USA.jpg | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[reality show|reality emisija]] | trajanje_epizode = | autor = | razvoj = ITV Entertainment | producent = | izvršni_producent = | glumci = | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] (2019.–2021)<br>Peacock (2022.–) | početak_serije = [[9. srpnja]] [[2019.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 6 | broj_epizoda = 182 | u_hrv = [[RTL Living]]<br>[[Voyo]] | web_stranica = | imdb_id = 8819906 }}'''''Love Island USA''''' (prevedeno i kao ''Otok ljubavi: SAD'') je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|televizijska]] [[reality show|reality emisija]] nastala prema [[Love Island UK|istoimenoj britanskoj emisiji]], a prati skupinu ljudi na izoliranom [[otok]]u koji u parovima moraju surađivati kako bi osvojili novčanu nagradu. Emisija se prikazuje od [[9. srpnja]] [[2019.]] te trenutno broji šest sezona. Emisija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2023.|title=Ljubav, drama i golema novčana nagrada! Pratite avanture zgodnih samaca u izoliranom tropskom raju|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806202111/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/ljubav-drama-i-golema-novcana-nagrada-pratite-avanture-zgodnih-samaca-u-izoliranom-tropskom-raju-106806fc-32c1-11ee-8f23-0ee8f36581c7|archive-date=6. kolovoza 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> Također se prikazuje i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-ovoj streaming platformi [[Voyo]].<ref name="Voyo">{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2023.|title=Zgodni samci u tropski raj stižu po mnogo avanture i potencijalnu ljubav: Love Island USA ekskluzivno na...|url=https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322080154/https://www.rtl.hr/show/play-premium/zgodni-samci-u-tropski-raj-stizu-po-mnogo-avanture-i-potencijalnu-ljubav-love-island-usa-ekskluzivno-na-play-premium-da700186-c7cb-11ed-a30b-0698ed368233|archive-date=22. ožujka 2023.|access-date=25. srpnja 2024.|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> == Format == {{glavni|Love Island UK#Format}} ''Love Island'' prati skupinu natjecatelja, {{Abbr|tzv.|takozvanih}} "Otočana", koji žive izolirano od vanjskog svijeta u vili i stalno pod video nadzorom. Kako bi opstali natjecanju, Otočani moraju surađivati u parovima; pobjednički par dobiva novčanu nagradu od 100.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pregled serije == {{Pregled serije | infoA = Lokacija | infoB = Pobjednici | boja1 = #D7B785 | poveznica1 = Love Island USA#Prva sezona (2019.) | epizode1 = 22 | premijera1 = [[9. srpnja]] [[2019.]] | finale1 = [[7. kolovoza]] [[2019.]] | infoA1 = [[Fiji]] | infoB1 = {{nowrap|Elizabeth Weber i Zac Mirabelli}} | boja2 = #EC94C4 | poveznica2 = Love Island USA#Druga sezona (2020.) | epizode2 = 24 | premijera2 = [[24. kolovoza]] [[2020.]] | finale2 = [[30. rujna]] [[2020.]] | infoA2 = {{nowrap|[[Las Vegas, Nevada]]}} | infoB2 = Caleb Corprew i Justine Ndiba | boja3 = #67DCEB | poveznica3 = Love Island USA#Treća sezona (2021.) | epizode3 = 29 | premijera3 = [[7. srpnja]] [[2021.]] | finale3 = [[15. kolovoza]] [[2021.]] | infoA3 = Nīnole, Hawaii | infoB3 = Korey Gandy i Olivia Kaiser | boja4 = #274857 | poveznica4 = Love Island USA#Četvrta sezona (2022.) | epizode4 = 38 | premijera4 = [[19. srpnja]] [[2022.]] | finale4 = [[1. rujna]] [[2022.]] | infoA4 = {{nowrap|[[Santa Barbara, Kalifornija]]}} | infoB4 = Timmy Pandolfi i Zeta Morrison | boja5 = #EEE5D2 | poveznica5 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode5 = 37 | premijera5 = [[18. srpnja]] [[2023.]] | finale5 = [[27. kolovoza]] [[2023.]] | infoA5 = [[Fiji]] | infoB5 = {{nowrap|Hannah Wright i Marco Donatelli}} | boja6 = #85C42D | poveznica6 = Love Island USA#Peta sezona (2023.) | epizode6 = 37 | premijera6 = [[11. lipnja]] [[2024.]] | finale6 = [[19. kolovoza]] [[2024.]] | infoA6 = [[Fiji]] | infoB6 = Kordell Beckham i Serena Page }} === Prva sezona (2019.) === Prva se sezona prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od [[9. srpnja]] do [[7. kolovoza]] [[2019|2019]]. Pobjednici prve sezone su Elizabeth Weber i Zac Mirabelli.<ref name="S1WINNERS">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2024.|title=All the Couples From ‘Love Island USA’ Who Are Still Together in 2024|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240722210444/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a45344078/love-island-usa-couples-still-together/|archive-date=22. srpnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|language=en|website=cosmopolitan.com|publisher=Cosmopolitan}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj se prikazivala na [[RTL Living]]u od [[15. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2021.|2021]].<ref name="RTLLIVING1"></ref> {{Epizode |boja = #D7B785 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = 1. epizoda |datum1 = 9. srpnja 2019. |datumHR1 = 15. lipnja 2021. |sadržaj1 = Prvih pet žena ulazi u vilu i počinje prva ceremonija spajanja, čime nastaju prvi parovi na Otoku ljubavi. Nakon što uđu u vilu, pet muškaraca bira ženu s kojom žele biti u paru. Cashel bira Caro, Yamen Alanu, Zac Elizabeth, Weston Mallory, a Michael Alexandru. Odmah nakon toga u vilu ulazi Kyra; rečeno joj je da za 24 sata može "ukrasti" jednog od muškaraca. |naslov2 = 2. epizoda |datum2 = 10. srpnja 2019. |datumHR2 = 16. lipnja 2021. |sadržaj2 = Na ponovnom spajanju, Kyra bira Cashela, ostavljajući Caro samu. Nakon što je primila SMS otkriva se da će netko krajem tjedna ostati samac i biti eliminiran s Otoka ljubavi. Također se otkriva da će Kyra i Cashel odmah izaći na prvi spoj jer su najnoviji par. Te noći, nakon što su se Kyra i Cashel vratili s spoja, Caro se izolira od ostalih Otočana. |naslov3 = 3. epizoda |datum3 = 11. srpnja 2019. |datumHR3 = 17. lipnja 2021. |sadržaj3 = Četvrtog dana Cormac i Dylan ulaze u vilu. Cormac je rekao Caro da ga je u početku privlačila, a Dylan se osjeća bližim Alexandri nego bilo kome drugom. |naslov4 = 4. epizoda |datum4 = 12. srpnja 2019. |datumHR4 = 18. lipnja 2021. |sadržaj4 = Dylan i Mallory, zajedno s Cormacom i Elizabeth, odlaze na spoj. Caro i Alexandra počnu razgovarati o svojim spojevima u vili. |naslov5 = 5. epizoda |datum5 = 15. srpnja 2019. |datumHR5 = 21. lipnja 2021. |sadržaj5 = Mallory i Weston odluče da će biti najbolje da ostanu samo prijatelji. |naslov6 = 6. epizoda |datum6 = 16. srpnja 2019. |datumHR6 = 22. lipnja 2021. |sadržaj6 = Nakon što nove kandidatkinje Christen i Katrina uđu u vilu, Otočani igraju igru u kojoj moraju sudjelovati u raznim izazovima. |naslov7 = 7. epizoda |datum7 = 17. srpnja 2019. |datumHR7 = 23. lipnja 2021. |sadržaj7 = Mallory i Alana odlaze provesti noć u Hideawayu nakon što Christen i Katrina odluče provesti noć s Westonom i Yamenom. Te noći Christen i Weston, zajedno s Katrinom i Yamenom, idu na spoj. |naslov8 = 8. epizoda |datum8 = 18. srpnja 2019. |datumHR8 = 24. lipnja 2021. |sadržaj8 = Prije nego što je Kyra otišla na spoj, razgovarala je sa ženama o tome kako se ona i Cashel ne povezuju. Nakon spoja, Kyra odlazi u Cashel kako bi riješili nesuglasice. |naslov9 = 9. epizoda |datum9 = 19. srpnja 2019. |datumHR9 = 25. lipnja 2021. |sadržaj9 = Počinju nastajati problemi u odnosima između Kyre i Cashela, Caro i Cormaca te Christen i Yamena; međutim, neki odnosi jačaju kao oni između Alexandre i Dylana te Elizabeth i Zaca. |naslov10 = 10. epizoda |datum10 = 22. srpnja 2019. |datumHR10 = 28. lipnja 2021. |sadržaj10 = Kyra kaže Cashelu da želi da se raziđu. |naslov11 = 11. epizoda |datum11 = 23. srpnja 2019. |datumHR11 = 29. lipnja 2021. |sadržaj11 = 15. dana, George prima poruku u kojoj se Otočanima kaže da Eric, George i Ray moraju izabrati ženu s kojom će ići na spoj. Eric odabire Caro, George odabire Aissatu, a Ray odabire Katrinu. Odmah nakon toga, Marli dobiva istu poruku u kojoj se od novih žena traži da izaberu muškarca s kojim će izaći na spoj. Marli bira Winstona, Kelsey odabire Westona, a Aissata odabire Yamena. |naslov12 = 12. epizoda |datum12 = 24. srpnja 2019. |datumHR12 = 30. lipnja 2021. |sadržaj12 = 17. dana Zac i Elizabeth idu na prvi spoj. |naslov13 = 13. epizoda |datum13 = 25. srpnja 2019. |datumHR13 = 1. srpnja 2021. |sadržaj13 = 18. dana, IOtočani su obaviješteni da je pred njima ponovno spajanje. Prilikom ponovnog spajanja, Winston ostaje samac i izbačen je s Love Islanda. |naslov14 = 14. epizoda |datum14 = 26. srpnja 2019. |datumHR14 = 2. srpnja 2021. |sadržaj14 = 20. dana Kelsey i Weston idu na svoj prvi spoj kao par. Prilikom eliminacije otkriva se da će tri para na temelju glasova gledatelja biti pred eliminacijom. |naslov15 = 15. epizoda |datum15 = 29. srpnja 2019. |datumHR15 = 5. srpnja 2021. |sadržaj15 = 21. dana, Anton, Emily i Jered ulaze u vilu tijekom lažne igre u kojoj Otočani imaju povez na očima i moraju pronaći svoje partnere; cilj igre je predstaviti tri nova Otočana. |naslov16 = 16. epizoda |datum16 = 6. srpnja 2021. |datumHR16 = 11. kolovoza 2023. |sadržaj16 = 22. dana Emily ide na spoj s Ericom. Nakon spoja, Emily šalje poruku Westonu pozivajući ga na spoj. Jered ide na spoj s Kyrom, a Anton na spoj s Caro. |naslov17 = 17. epizoda |datum17 = 31. srpnja 2019. |datumHR17 = 7. srpnja 2021. |sadržaj17 = Na ponovnom spajanju, žene moraju odabrati s kojim muškarcem se žele spojiti. Na pola puta do ponovnog spajanja, Kelsey odlučuje napustiti Love Island. Caro bira Raya, Elizabeth bira Zaca, Aissata bira Yamena, Alexandra bira Dylana, Emily bira Westona, a Kyra bira Jereda. |naslov18 = 18. epizoda |datum18 = 1. kolovoza 2019. |datumHR18 = 8. srpnja 2021. |sadržaj18 = Ray dobije poruku u kojoj se muškarcima govori da odu na tržnicu kupiti namirnice. Emily razgovara s Westonom nakon što se on vrati i počinje pričati o tome kako je on "igrač". Žene su čule razgovor i izrazile svoju podršku Emily. |naslov19 = 19. epizoda |datum19 = 2. kolovoza 2019. |datumHR19 = 9. srpnja 2021. |sadržaj19 = Otočane probudi zvuk bebe koja plače. Nakon istrage shvaćaju da svaki par mora preuzeti odgovornost za bebu. |naslov20 = 20. epizoda |datum20 = 5. kolovoza 2019. |datumHR20 = 12. srpnja 2021. |sadržaj20 = 28. dana Alexandra, Dylan, Zac i Elizabeth dobivaju poruku u kojoj se svaki od njih obavještava o konačnim spojevima. 30. dana, na eliminaciji, samo četiri para mogu proći u finale; to su Ray i Caro, Zac i Elizabeth, Dylan i Alexandra te Emily i Weston. |naslov21 = 21. epizoda |datum21 = 6. kolovoza 2019. |datumHR21 = 13. srpnja 2021. |sadržaj21 = Tijekom 29. dana Caro i Ray te Emily i Weston odlaze na spojeve. Zatim, tokom 31. dana Weston prima poruku obavještavajući Otočane da će njihove obitelji posjetiti vilu. Parovi mogu upoznati obitelji svojih partnera. |naslov22 = 22. epizoda |datum22 = 7. kolovoza 2019. |datumHR22 = 14. srpnja 2021. |sadržaj22 =Posljednja četiri para imaju ručak. Emily dobiva poruku u kojoj se ženama obznanjuje da moraju napustiti vilu kako bi se spremile za finale. Nakon što su žene otišle, Ray dobiva poruku u kojoj se muškarcima govori da napišu "izjavu ljubavi" koju će te večeri pročitati svojim partnericama. Nakon što napišu svoja pisma, muškarci biraju odijela za događaj. Te večeri, parovi međusobno dijele svoje izjave. Nakon što Vandenberg stigne, svaki par sažima svoje putovanje do finalne večeri. Nakon rezimea otkriva se da su pobjednici prve sezone Zac i Elizabeth. Na ceremoniji dodjele omotnica, Zac i Elizabeth uzimaju svaki po jednu omotnicu, od kojih jedna sadrži nagradu od 100.000 američkih dolara, a druga ništa. Elizabeth odabire omotnicu s nagradom i odlučuje podijeliti novac sa Zacom. }} === Druga sezona (2020.) === Druga se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[26. listopada]] [[2021.]] do [[10. prosinca]] [[2021.|2021]]. === Treća sezona (2021.) === Treća se sezona prikazivala na [[RTL Living]]u od [[13. lipnja]] do [[5. kolovoza]] [[2022.|2022]]. === Četvrta sezona (2022.) === Četvrta je sezona na [[RTL Living]]u započela [[1. studenoga]] i završila [[7. prosinca]] [[2023.|2023]]. === Peta sezona (2023.) === Peta sezona prikazuje se na streaming platformi [[Voyo]] od [[12. kolovoza]] [[2024.|2024]]. === Šesta sezona (2024.) === Šesta sezona se prikazuje na [[SAD|američkoj]] streaming platformi Peacock od [[11. lipnja]] [[2024.|2024]].<ref name="S6">{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2024.|title=We got a text! 'Love Island USA' starts this month. How to watch, who's on the cast, more|url=https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605094334/https://www.cincinnati.com/story/entertainment/television/2024/06/04/when-does-love-island-usa-start/73972160007/|archive-date=5. lipnja 2024.|access-date=25. srpnja 2024.|website=cincinnati.com|first=Haadiza |last=Ogwude}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Reality show]] 419c4flzzpd9y461pujpr1u9fhmgx62 0 770233 7571184 7238869 2026-08-06T21:40:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571184 wikitext text/x-wiki {{Infookvir športski klub | ime kluba = Belina - Novska | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Belina - Novska" | nadimak = | godina osnivanja = 2009. | sjedište = Marina Držića 33b, 44 330 [[Novska]] | borilište = ''Gradska kuglana Novska'', [[Novska]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 1. HKL – Sjever (II.) }} '''Kuglački klub "Belina - Novska"''' ('''''KK "Belina - Novska"; Belina - Novska; Belina-Novska''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Novska|Novske]], [[Sisačko-moslavačka županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2024./25. klub se natječe u ''"1. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever"'', ligi drugog stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == '''''Kuglački klub Belina-Novska''''' je osnovan 2009. godine. <br> Ligaški se klub do 2014. godine natjecao u ''3. hrvatskoj ligi - zona Sisak - Bjelovar'', da bi se potom do 2023. godine natjecao u ''2. hrvatskoj kuglačkoj ligi - Sjever''. Od sezone 2023./24. su članovi ''1. B hrvatske lige - Sjever''. == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. hrvatska liga - Sjever * prvaci: 2022./23. ; 3. hrvatska liga - Sjever * drugoplasirani: 2013./14. (''Zona Bjelovar - Sisak'') === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Belina - Novska / Belina-Novska / Belina |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL – Sjever – Bjelovar || ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||71 ||73 ||20 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Zona Bjelovar - Sisak || ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||16 ||1 ||3 ||116.5 ||43.5 ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||73,5 ||102,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Sjever || ||11. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||68,5 ||107,5 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||5. ||10 ||18 ||7 ||4 ||7 ||71,5 ||72,5 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||6. ||10 ||18 ||8 ||1 ||9 ||67 ||77 ||17 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||4. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||76,5 ||67,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||4. ||10 ||18 ||7 ||4 ||7 ||76 ||68 ||18 || || |- |''[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||''5. ||10 ||''6 ||''3 ||''0 ||''3 ||''22 ||''26 ||''6 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||8. ||10 ||18 ||5 ||3 ||10 ||59.5 ||84.5 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Sjever || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||12 ||3 ||3 ||92 ||52 ||27 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2023./24.|2023./24.]] ||II. ||1. HKL - Sjever || ||9. ||11 (12) ||20 ||5 ||0 ||15 ||55 ||105 ||10 || || |- |2024./25. ||II. ||1. HKL - Sjever || || ||12 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/3 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Belina-Novska - 810003''] * [https://www.kuglanje.hr/kuglane/50 kuglanje.hr, ''Gradska kuglana No / Novska''] * [https://www.kuglanje.hr/zupanijski-savezi/3 kuglanje.hr, ''Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije''] * [https://www.kssmz.hr/ kssmz.hr, ''Kuglački savez Sisačko-moslavačke županije''] * [https://zsu-novska.hr/ zsu-novska.hr, ''Zajednice sportskih udruga grada Novske''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-belina--novska-novska/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB BELINA - NOVSKA NOVSKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240924160123/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-belina--novska-novska/ |date=24. rujna 2024. }} * [https://www.novska.in/kategorije/sport novska.in, ''Sport''] == Izvori == <small> * [https://044portal.hr/kuglacki-klub-belina-novska-pobjednik-2-hrvatske-kuglacke-lige/ 044portal.hr, ''Kuglački klub Belina-Novska pobjednik 2. hrvatske kuglačke lige''], objavljeno 13. ožujka 2023., pristupljeno 24. rujna 2024. * [https://rsminfo.hr/2023/03/povijesni-uspjeh-kuglackog-kluba-belina-novska-2/ rsminfo.hr, ''Povijesni uspjeh kuglačkog kluba “BELINA – NOVSKA”''], objavljeno 14. ožujka 2023., pristupljeno 24. rujna 2024. * [https://zsu-novska.hr/klubovi/ zsu-novska.hr, ''Klubovi''], pristupljeno 24. rujna 2024. * [https://www.kssmz.hr/clanice-saveza/ kssmz.hr, ''Članice saveza''], pristupljeno 24. rujna 2024. * [https://skkciglenica.hr/ekipa/belina-novska-novska/ skkciglenica.hr, ''Kuglački klub “Belina-Novska”, Novska''], pristupljeno 24. rujna 2024. * [https://novska.hr/hr/sport/ novska.hr, ''Novska – grad športa''], pristupljeno 24. rujna 2024. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-belina-novska/1210089/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB BELINA - NOVSKA NOVSKA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-belina-novska/Detaljno/577567 fininfo.hr, KK "BELINA - NOVSKA"] {{izvori}} </small> {{GLAVNIRASPORED:Belina-Novska, kuglanje}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska]] qylnl2nooxvjl66aektsdzlbr9lgkot 0 773536 7570881 7062612 2026-08-06T12:26:47Z Runolist 263374 + altajski nav. 7570881 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik|ime=Ainuski jezici|regije=[[Hokkaido]] (prethodno [[Sahalin]], [[Kurilski otoci]] i vjerojatno sjeverni [[Honshu]])|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=''Aynu itak''<br>アイヌ イタㇰ / Айну итак|jezična porodica=Primarna [[jezična porodica]]<br>'''ainuski jezici'''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[ainuski jezik (Japan)|Hokkaido-ainuski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;†[[kurilski ainuski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;†[[sahalinski ainuski]]<br>|iso2=ain|sil=ain|glottolog=ainu1252}} [[Datoteka:Ainu map.svg|mini|273x273px|Geografski raspored ainuskih jezika i dijalekata]] '''Ainuski jezici''' mala su [[jezična porodica]], često smatrana [[Izolirani jezici|izoliranom]], kojom su kroz povijest govorili [[Ainu (narod)|Ainui]], narod nastanjen na sjeveru [[Japan|Japana]], okolnim otocima i (prethodno) [[Kamčatka|Kamčatki]]. Glavne se inačice ainuskoga jezika ponegdje smatraju skupinom bliskih jezika,<ref>{{cite web|year=2020|editor1-last=Hammarström|editor1-first=Harald|editor2-last=Forke|editor2-first=Robert|editor3-last=Haspelmath|editor3-first=Martin|editor4-last=Bank|editor4-first=Sebastian|title=Ainu|url=https://glottolog.org/resource/languoid/id/ainu1252|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526081945/https://glottolog.org/resource/languoid/id/ainu1252|archive-date=2024-05-26|access-date=2020-12-01|work=[[Glottolog]] 4.3}}</ref> a ponegdje razvijenim [[Dijalekt|dijalektima]] jednog izoliranog jezika. Jedini preživjeli ainuski jezik je [[Ainu (izolirani jezik)|Hokkaido-ainuski]], koji [[UNESCO]] vodi kao kritično ugroženi jezik. [[Sahalinski ainuski]] i [[kurilski ainuski]] danas su izumrli jezici. [[Toponomastika|Toponimski]] dokazi ukazuju na to da se ainuskim jezicima nekoć govorilo na sjeveru [[Honshū|Honshua]] te da je većina povijesnog govornog područja jezika nastala relativno nedavnom selidbom prema sjeveru. Ne postoje dokazane [[Rodoslovlje|genealoške]] veze između ainuskih i bilokojeg drugog jezika, unatoč mnogim pokušajima povezivanja. == Inačice == Priznanje više inačica ainuskih jezika diljem sjevernog Japana i obližnjih otoka raznoliko je u struci. Shibatani i [[Bronisław Piotr Piłsudski|Piłsudski]] spominju »ainuske jezike« pri uspoređivanju inačica iz Hokkaida i Sahalina.{{Sfn|Shibatani|1990|p=9}}{{Sfn|Piłsudski|1998|p=2}} Naspram toga, Vovin spominje samo »dijalekte«{{Sfn|Vovin|1993}} Refsing tvrdi da ainuski jezici s Hokkaida i Sahalina nisu bili međusobno razumljivi.{{Sfn|Refsing|1986}} [[Shiro Hattori|Hattori]] je proučila inačice ainuskoga iz 19 regija Hokkaida i Sahalina te zaključila da se najveće razlike pronalaze upravo između tih dvaju otoka.{{Sfn|Hattori|1964}} === Hokkaido-ainuski === Hokkaido-ainuski jezik razlomljen je na nekoliko dijalekata sa znatnim različitostima. Ti su dijalekti podijeljeni po regijama: dijalekt [[Oshima|Oshime]], »klasični« ainuski (središnji Hokkaido; [[Sapporo]] i južna obala, uklj. [[Iburi]] i [[Hidaku]]), dijalekt [[Samani|Samanija]] (jugoistočni rt Hidake, najsličniji sjevernoistočnome dijalektu), sjeveroistočni dijalekt (prema govornicima iz [[Obihiro|Obihira]], [[Kushiro|Kushira]] i [[Bihoro|Bihoroa]]), središnji sjeverni dijalekt (Kamikawa) i dijalekt [[Sōya|Sōye]] (sjeverozapadni rt otoka), koji je na Hokkaidu bio najbliži sahalinskom ainuskom. Većina tekstova i gramatičkih opisa ainuskih jezika bave se središnjim dijalektom Hokkaida, »klasičnim« ainuskim. === Kurilski ainuski === Malo je poznato o kurilskom ainuskom jeziku, no vjeruje se da se razlikovao od sahalinskog i hokkaido-ainuskog. === Sahalinski ainuski === Kod sahalinskog ainuskog, istočni obalni dijalekt iz naselja Tarajke (blizu današnjeg [[Poronajsk|Poronajska]]) podosta se razlikovao od ainuskih dijalekata u drugim naseljima. Dijalekt Rajčiške, na zapadnoj obali (blizu današnjeg [[Uglegorsk|Uglegorska]]), najbolje je zabilježen te su o njemu napisani zasebni gramatički opisi. [[Take Asai]], poslijednji govornik sahalinskog ainuskog, preminuo je 1994. godine.<ref>{{cite book|last1=Piłsudski|first1=Bronisław|url=https://books.google.com/books?id=NX0W2N8pgWQC|title=The Collected Works of Bronisław Piłsudski|last2=Majewicz|first2=Alfred F.|publisher=Walter de Gruyter|year=2004|isbn=9783110176148|series=Trends in Linguistics Series|volume=3|page=600|author-link=|access-date=22 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526082005/https://books.google.com/books?id=NX0W2N8pgWQC|archive-date=26 May 2024|url-status=live}}</ref> Dijalekti sahalinskog ainuskog razlikovali su [[Dužina samoglasnika|duge]] od kratkih samoglasnika te imali finalni [[fonem]] -h, koji se izgovarao [<nowiki/>[[Bezvučni velarni frikativ|x]]]. Malena količina informacija prikupljena o jeziku u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću da naslutiti kako je na sjeveru Sahalina postojala velika jezična raznolikost ainuskoga, no ti govori nisu bili dio Hattorijina istraživanja.{{Sfn|Tamura|2000}} == Klasifikacija == Vovin (1993) podijelio je »dijalekte« ainuskoga ovako:{{sfn|Vovin|1993|p=157}}{{tree list}} *'''Praainuski''' **Prahokkaido-kurilski ***[[ainuski jezik|dijalekti Hokkaida]] ***kurilski dijalekti **Prasahalinski ***sahalinski dijalekti {{tree list/end}} == Prajezik == Ainuski prajezik rekonstruirao je [[Aleksandar Vovin]] dva puta:{{sfn|Vovin|1993|pp=77–154}}<ref>{{Cite journal|last=Sidwell|first=Paul J.|date=1996-01-01|title=Review of Vovin (1993): A Reconstruction of Proto-Ainu|url=http://dx.doi.org/10.1075/dia.13.1.12sid|url-status=live|journal=Diachronica|volume=13|issue=1|pages=179–186|doi=10.1075/dia.13.1.12sid|issn=0176-4225|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526081947/https://www.jbe-platform.com/content/journals/10.1075/dia.13.1.12sid|archive-date=2024-05-26|access-date=2023-05-15}}</ref> {| class="wikitable" |+Suglasnici (Vovin 1989) ! !usnenici !zubnici/ desnici !jedrenici !jedreno-glotalni |- !nosnici |*m |*n | | |- !prekidnici |*p |*t |*k | |- !kontinuanti |*w |*ð |*ɣ |*h |- !piskavci | |*s | | |- !roti | |*r | | |} {| class="wikitable" |+Suglasnici (Vovin 1993) ! colspan="2" | !Bilabial !Dental/ Alveolar !Dorsal !Glottal |- ! colspan="2" |nosnici |*m |*n | | |- ! rowspan="2" |prekidnici !bezvučni |*p |*t |*k |(*q) |- !zvučni | |*d |*g | |- ! rowspan="2" |tjesnačnici !bezvučni | |*s | |*h |- !zvučni | colspan="4" |(*H) |- ! colspan="2" |sonanti | |*ɾ |*j | |} Druga rekonstrukcija pretpostavlja da su svi zvučni prekidnici osim [<nowiki/>[[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]] predstavljali različite foneme te rabi [[grafem]] ⟨*q⟩ za [[glotalni prekidnik]]. Vovin također uz zadršku predlaže da je, osim *s i *h, mogao postojati i treći, zvučni tjesnačnik nepoznatog mjesta tvorbe. Vovin taj treći tjesnačnik predstavlja grafemom ⟨*H⟩. Rekonstruirano je osam prednjih i stražnjih samoglasnika, a tri su središnja samoglasnika upitna. {| class="wikitable" |+Samoglasnici ! ! colspan="2" |prednji !središnji !stražnji |- !zatvoreni |*i |(*ü) |(*ï) |*u |- !srednjezatvoreni |*e | |(*ë) |*o |- !srednjeotvoreni |*E | | |*O |- !otvoreni |*a | | |*A |} Rekonstruiranski praainuski brojevi od 1 do 10 i njihovi [[Refleks (jezikoslovlje)|refleksi]] kod jezika potomaka jesu: {| class="wikitable" !broj !praainuski{{efn|[[Dupla spojnica]] predstavlja hipotetsku granicu između [[morfem]]a.}} !Hokkaido-ainuski !sahalinski ainuski !kurilski ainuski |- |1 |{{IPA|1=*sì=nÉ=}} |{{IPA|sinep}} |{{IPA|sinep}} |{{IPA|shinep}} |- |2 |{{IPA|1=*tuu=}} |{{IPA|tup}}{{Sfnp|Patrie|1982|p=116}} |{{IPA|tup}} |{{IPA|tup}} |- |3 |{{IPA|1=*dE=}} |{{IPA|re}} |{{IPA|rep}} |{{IPA|nep}} |- |4 |{{IPA|1=*íì=nÈ=}} |{{IPA|inep}} |{{IPA|inep}} |{{IPA|inep}} |- |5 |{{IPA|*áskì}} |{{IPA|asiknep}} |{{IPA|asik}} |{{IPA|ashinep}} |- |6 |{{IPA|1=*ii=hdan=}} |{{IPA|iwan}} |{{IPA|iwan}} |{{IPA|oshwamp}} |- |7 |{{IPA|1=*a=d[E]=hdan=}} |{{IPA|arwan}} |{{IPA|arwam}} |{{IPA|arawamp}} |- |8 |{{IPA|1=*tu=pE=hdan=}} |{{IPA|tupesanpe}} |{{IPA|tubis}} |{{IPA|tumisampe}} |- |9 |{{IPA|1=*si=nE=pE=hdan=}} |{{IPA|sinepesanpe}} |{{IPA|sinspis}} |{{IPA|shinimesampe}} |- |10 |{{IPA|1=*hdán=}} |{{IPA|wan}} |{{IPA|uupis}} |{{IPA|oampe}} |} == Jezične poveznice == Ne postoje dokazane [[Rodoslovlje|genealoške]] veze između ainuskih i drugih [[Jezična porodica|jezičnih porodica]], unatoč mnogim pokušajima. Prema tome, ainuska se porodica smatra [[Izolirani jezici|izoliranom]]. Ponekad se ipak pridružuje paleosibirskim jezicima, no taj je termin tek geografski krovni pojam za nekoliko nesrodnih jezičnih porodica koje su bile prisutne u istočnome [[Sibir|Sibiru]] prije dolaska [[Turkijski jezici|turkijskih]] i [[Tunguski jezici|tunguskih jezika]] na to područje. Istraživanje koje su na Sveučilištu Waseda proveli Lee i Hasegawa pronašlo je dokaze da su ainuski jezici i njihovi rani govornici potekli iz sjeveroistočnoazijskog [[Ohotsko more|ohotskog]] naroda, koji se uspostavio na sjeveru [[Hokkaido|Hokkaidoa]] i proširio na velike površine [[Honshū|Honshua]] i [[Kurilski otoci|Kurilskog otočja]].<ref name="Lee & Hasegawa">{{cite journal|last1=Lee|first1=Sean|last2=Hasegawa|first2=Toshikazu|date=April 2013|title=Evolution of the Ainu Language in Space and Time|url=|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=4|pages=e62243|bibcode=2013PLoSO...862243L|doi=10.1371/journal.pone.0062243|pmc=3637396|pmid=23638014|quote=In this paper, we reconstructed spatiotemporal evolution of 19 Ainu language varieties, and the results are in strong agreement with the hypothesis that a recent population expansion of the Okhotsk people played a critical role in shaping the Ainu people and their culture. Together with the recent archaeological, biological and cultural evidence, our phylogeographic reconstruction of the Ainu language strongly suggests that the conventional dual-structure model must be refined to explain these new bodies of evidence. The case of the Ainu language origin we report here also contributes additional detail to the global pattern of language evolution, and our language phylogeny might also provide a basis for making further inferences about the cultural dynamics of the Ainu speakers [44,45].|doi-access=free}}</ref> Ainuski jezici dijele znatnu količinu vokabulara (osobito imena riba) s drugim sjeveroistočnoazijskim jezicima poput [[Nivški jezik|nivškog jezika]], [[Tunguski jezici|tunguskih]], [[Mongolski jezici|mongolskih]] i [[Čukotsko-kamčadalski jezici|čukotsko-kamčadalskih jezika]]. Iako lingvistička obilježja naznačuju da su te riječi potekle iz ainuskih jezika samih, pitanje njihovog širenja i ulaska u druge jezike do danas nije odgovoreno.<ref>{{cite web|last=Alonso de la Fuente|first=Jose|title=Hokkaidō "Ainu susam" and Japanese "shishamo"|url=https://core.ac.uk/reader/190384090|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526081946/https://core.ac.uk/reader/190384090|archive-date=2024-05-26|access-date=2020-12-18}}</ref> === Altajski jezici === John C. Street (1962) predložio je teoriju prema kojoj bi ainuski, [[Korejski jezici|korejski]] i [[japanski jezici]] pripadali jednoj, a turkijski, mongolski i tunguski jezici drugoj jezičnoj porodici, koje su zatim međusobno povezane u zajedničku »sjevernoazijsku« porodicu. Streetova grupacija bila je nastavak na hipotezu [[Altajski jezici|altajskih jezika]], koja je u to doba predložena kao poveznica turkijskih, mongolskih i tunguskih jezika, ponekad uključivši i korejske. Altajska hipoteza danas uključuje korejske i japanske jezike, no ne i ainuske.{{Sfn|Georg|Michalove|Ramer|Sidwell|1999}} Iz pogleda usredotočenijeg na ainuske jezike, James Patrie prisvojio je istu grupaciju: ainuski-korejski-japanski jezici i turkijski-mongolski-tunguski jezici, s te dvije skupine združene u zajedničku porodicu, upravo poput Streetove »sjevernoazijske«.{{Sfn|Patrie|1982}} Joseph Greenberg je, slično tomu, ainuske jezike grupirao zajedno s korejskima i japanskima. Smatrao je da »korejsko-japansko-ainuski« jezici tvore granu njegove predložene »euroazijske porodice«. Greenberg, međutim, nije smatrao da je ta skupina blisko povezana s turkijsko-mongolsko-tunguskom skupinom u toj porodici.{{Sfn|Greenberg|2000–2002}} Altajska hipoteza danas je većinski odbačena u stručnim krugovima.<ref>{{cite book|last1=Campbell|first1=Lyle|title=A Glossary of Historical Linguistics|last2=Mixco|first2=Mauricio J.|date=2007|publisher=University of Utah Press|pages=7|quote=While 'Altaic' is repeated in encyclopedias and handbooks most specialists in these languages no longer believe that the three traditional supposed Altaic groups, Turkic, Mongolian and Tungusic, are related.}}</ref><ref>{{cite book|last=Nichols|first=Johanna|title=Linguistic Diversity in Space and Time|date=1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0226580579|location=Chicago|pages=4|quote=When cognates proved not to be valid, Altaic was abandoned, and the received view now is that Turkic, Mongolian, and Tungusic are unrelated.}}</ref><ref>{{cite book|last=Dixon|first=R.M.W.|title=The Rise and Fall of Languages|date=1997|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0521626545|location=Cambridge|pages=32|quote=Careful examination indicates that the established families, Turkic, Mongolian, and Tungusic, form a linguistic area (called Altaic)...Sufficient criteria have not been given that would justify talking of a genetic relationship here.}}</ref><ref>{{cite book|last=Pereltsvaig|first=Asya|title=Languages of the World, An Introduction|date=2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0521175777|location=Cambridge|pages=211–216|quote=...[T]his selection of features does not provide good evidence for common descent" and "we can observe convergence rather than divergence between Turkic and Mongolic languages—a pattern than is easily explainable by borrowing and diffusion rather than common descent|author-link=}}</ref> === Austroazijski jezici === Shafer je predložio daleku vezu ainuskih i [[Austroazijski jezici|austroazijskih jezika]], koji uključuju mnoge autohtone jezike [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]].{{Sfn|Shafer|1965}} Vovin je također svoju rekonstrukciju praainuskog predstavio kao povezanu s austroazijskim jezicima na temelju pretpostavljenih [[Glasovna promjena|glasovnih promjena]] i kognata.{{Sfn|Vovin|1992}} Godine 1993., Vovin je tu tezu ipak i dalje smatrao nesigurnom.{{Sfn|Vovin|1993}} === Kontakt s nivškim === Čini se da su Ainui imali učestali kontakt s [[Nivsi|Nivsima]] tijekom povijesti. Nije poznato u kojoj je mjeri to utjecalo na njihove jezike. Jezikoslovci smatraju da je vokabular koji su ainuski i [[Nivški jezik|nivški jezici]] dijelili posljedica [[Jezično posuđivanje|posuđivanja]].<ref>{{cite book|last=Vovin|first=Alexander|title=Crosslinguistics and linguistic crossings in Northeast Asia: papers on the languages of Sakhalin and adjacent regions|date=2016|series=Studia Orientalia|volume=117|chapter=On the Linguistic Prehistory of Hokkaidō}}</ref> === Kontakt s japanskim === Ainui su stupali u ekstenzivan kontakt s [[Japanci|Japancima]] u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. [[Analitički jezici|Analitičke]] gramatičke konstrukcije koje su dospjele u ainuske jezike vjerojatno su došle iz [[Japanski jezik|japanskoga]]. Veli broj japanskih posuđenica došle su u ainuske jezike, dok su primjeri suprotnoga znatno rjeđi.<ref>{{cite book|last=Tranter|first=Nicolas|url=https://books.google.com/books?id=QB3DD8qSVnAC&q=Ainu+language+influenced+by+Japanese&pg=PA499|title=The Languages of Japan and Korea|date=25 June 2012|publisher=Routledge|isbn=9781136446580|access-date=29 March 2019|via=Google Books}}</ref> Prema P. Elmeru, ainuski jezici spadaju pod [[Kontaktni jezici|kontaktne jezike]], što znači da odražavaju velike utjecaje [[Japanski jezici|japanskih jezika]] tijekom svoje povijesti – sve od ranog i intenzivnog kontakta u, kako se pretpostavlja, [[Tōhoku|Tōhokuu]] – pri čemu su ainuski jezici preuzeli veliku količinu vokabulara i [[Tipologija jezika|tipoloških]] obilježja od ranih japanskih jezika.<ref name="Elmer 2019">{{cite web|last=Elmer|first=P.|date=2019|title=Origins of the Japanese languages. A multidisciplinary approach|url=http://othes.univie.ac.at/55805/1/59189.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200223185459/http://othes.univie.ac.at/55805/1/59189.pdf|archive-date=23 February 2020}}</ref> === Drugi prijedlozi === Malen broj jezikoslovaca predložio je povezanost ainuskih i indoeuropskih jezika na temelju rasnih teorija o porijeklu Ainua. Ta je teorija bila popularna sve do 1960-ih godina, kada ju je struka pretežno odbacila, fokusirajući se na lokalnije jezične porodice.<ref>{{cite book|last=Zgusta|first=Richard|url=https://books.google.com/books?id=oToLCgAAQBAJ&q=ainu+indo-european&pg=PA47|title=The Peoples of Northeast Asia through Time: Precolonial Ethnic and Cultural Processes along the Coast between Hokkaido and the Bering Strait|date=10 July 2015|publisher=BRILL|isbn=9789004300439}}</ref><ref>{{cite web|editor-last=Refsing|editor-first=Kirsten|title=Origins of the Ainu language : the Ainu Indo-European controversy|url=http://opac.lib.niigata-u.ac.jp/opc/recordID/catalog.bib/BA34315549|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407173017/http://opac.lib.niigata-u.ac.jp/opc/recordID/catalog.bib/BA34315549|archive-date=7 April 2022|access-date=17 September 2019|website=新潟大学OPAC}}</ref> Yuri Tambvotsev predložio je da su ainuski jezici tipološki najsličniji [[Indijanski jezici|autohtonim američkim jezicima]], no ističe da je daljnje istraživanje potrebno da bi se ustvrdila genealoška poveznica između tih dvaju skupina.<ref>{{cite journal|last=Tambovtsev|first=Yuri|year=2008|title=The phono-typological distances between Ainu and the other world languages as a clue for closeness of languages|url=https://www.sav.sk/journals/uploads/101415063_Tambovtsev.pdf|url-status=live|journal=Asian and African Studies|volume=17|issue=1|pages=40–62|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526082532/https://www.sav.sk/journals/uploads/101415063_Tambovtsev.pdf|archive-date=26 May 2024|access-date=30 September 2019}}</ref> == Raširenost == Sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ainuskim se jezicima govorilo diljem juga Sahalina i u nekolicini mjesta na Kurilskim otocima. Do danas je opstala samo inačica s Hokkaida; zadnji je govornik sahalinskog ainuskog preminuo 1994. godine. Neki jezikoslovci naglašuju da je ainuski jezik bio važna ''[[lingua franca]]'' na Sahalinu. Asahi (2005) ustvrdila je da je status ainuskog na tom otoku bio nadasve visok te da su ga koristili čak i rani ruski i japanski službenici ne samo za komunikaciju s autohtonim stanovništvom, već i međusobno.<ref>{{cite book|last=Yamada|first=Yoshiko|title=A Preliminary Study of Language Contact around Uilta in Sakhalin.|date=2010|publisher=Sveučilište Hokkaido}}</ref> === Japan === Postoji teorija da je ainuski bio jezik autohtonih [[Emiši|Emišija]] na sjeveru [[Honshū|Honshua]]. Glavni dokazi za tu tezu [[Toponim|nazivi su mjesta]] u regiji, koji se čine izvorno ainuskima. Primjerice, sufiks ''-betsu'' prisutan u mnogim toponimima sjevernoga Japana dokazano je potekao od Hokkaido-ainuske riječi ''pet'' ('rijeka'), a vjeruje se da je isti slučaj i sa sufiksom -''be'' u Honshuu i [[Chūbu|Chubuu]], poput rijeka [[Kurobe]] i [[Oyabe]] u [[Toyama (prefektura)|prefekturi Toyama]].<ref>{{harvp|Miller|1967|p=239}}; {{harvp|Shibatani|1990|p=3}}; {{harvp|Vovin|2008}}</ref> Drugi toponimi u [[Kanto|Kantou]] i Chubuu, poput planine [[Ashigara (planina)|Ashigare]], bivše [[Musashi (provincija)|provincije Musashi]], hrama [[Keta (hram)|Keta]] i poluotoka [[Noto (poluotok)|Noto]], ne mogu se razjasniti koristeći japanski jezik, ali mogu koristeći ainuski. Tradicionalni lovci ''[[matagi]]'' iz planinskih šuma [[Tōhoku|Tohokua]] zadržali su ainuski vokabular za lov.<ref>{{cite book|last=Masaki|first=Kudō|title=Jōsaku to emishi|date=1989|publisher=Science Press|series=Kōkogaku Library|pages=134|number=51. New}}</ref><ref>{{cite book|last=Tanigawa|first=Ken'ichi|title=Collected works|date=1980|volume=1|pages=324–325}}</ref> Ipak, Elmer je predložio neke japanske etimologije koje su, navodno, rano posuđene u ainuski, a zatim nestale iz japanskih dijalekata.<ref name="Elmer 2019" /> Smjer utjecaja i migracije predmet je rasprave. Predloženo je da su bar neke skupine iz [[Razdoblje Jōmon|razdoblja Jomon]] govorile praainuskim jezikom i zamijenile [[Ohotska kultura|ohotsku kulturu]] (pretke današnjih [[Nivsi|Nivha]]) diljem Hokkaida uslijed japanske ekspanzije na sjever Honshua. Međutim, neki smatraju da su Ainui sami bili dijelom ohotske kulture te da su kao takvi migrirali južno, na Honshu, te sjeverno, na [[Kamčatka|Kamčatku]].<ref name="Lee & Hasegawa" /><ref>{{cite book|last=Smale|first=Joran|title=A Peer Polity Interaction approach to the interaction, exchange and decline of a Northeast-Asian maritime culture on Hokkaido, Japan|date=June 2014|publisher=Leiden University, Faculty of Archaeology|location=Leiden|quote=Further analysis of the origins of Ainu language and the earliest places names of their settlements might provide some insight into the heritage of an Okhotsk language.}}</ref> Neke teorije predlažu i da su Emiši govorili japanskim jezikom koji je bio blizak starom dijalektu [[Izumo|Izumoa]], a ne jezikom srodnim ainuskome. Dokazi tomu [[Starojapanski jezik|starojapanske]] su posuđenice u ainuskim jezicima koje uključuju osnovni vokabular, kao i specifične japonske pojmove i toponime iz Tohokua i Hokkaida povezivane s dijalektom Izumoa.<ref>{{cite journal|last1=Boer|first1=Elisabeth de|last2=Yang|first2=Melinda A.|last3=Kawagoe|first3=Aileen|last4=Barnes|first4=Gina L.|date=2020|title=Japan considered from the hypothesis of farmer/language spread|journal=Evolutionary Human Sciences|volume=2|pages=e13|doi=10.1017/ehs.2020.7|issn=2513-843X|doi-access=free}}</ref> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} === Literatura === * {{cite journal|last=Bugaeva|first=Anna|date=2010|title=Internet applications for endangered languages: A talking dictionary of Ainu|journal=Waseda Institute for Advanced Study Research Bulletin|volume=3|pages=73–81}} * {{cite book|title=Bunrui Ainugo hōgen jiten|publisher=Iwanami Shoten|year=1964|editor-last=Hattori|editor-first=Shirō|editor-link=|location=Tokyo|trans-title=Rječnik ainuskih dijalekata s ainuskim, japanskim i engleskim indeksima}} * {{cite book|last=Miller|first=Roy Andrew|title=The Japanese Language|publisher=Charles E. Tuttle|year=1967|location=Tokyo}} * {{cite book|last=Murasaki|first=Kyōko|title=Karafuto Ainugo: Sakhalin Rayciska Ainu Dialect—Texts and Glossary|publisher=Kokushokankōkai|year=1977|location=Tokyo}} * {{cite book|author=Murasaki|first=Kyōko|title=Karafuto Ainugo: Sakhalin Rayciska Ainu Dialect—Grammar|publisher=Kokushokankōkai|year=1978|location=Tokyo}} * {{cite book|last=Piłsudski|first=Bronisław|title=The Aborigines of Sakhalin|publisher=Walter de Gruyter|year=1998|isbn=978-3-11-010928-3|editor-last=Majewicz|editor-first=Alfred F.|series=The Collected Works of Bronisław Piłsudski|volume=I|location=Berlin-New York|pages=792|author-link=}} * {{cite book|last=Refsing|first=Kirsten|title=The Ainu Language: The Morphology and Syntax of the Shizunai Dialect|publisher=Aarhus University Press|year=1986|isbn=87-7288-020-1|location=Aarhus}} * {{cite book|last=Refsing|first=Kirsten|title=Early European Writings on the Ainu Language|publisher=Routledge|year=1996|isbn=978-0-7007-0400-2|location=London}} * {{cite book|last=Shibatani|first=Masayoshi|title=The Languages of Japan|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1990|isbn=0-521-36918-5|location=Cambridge}} * {{cite book|last=Tamura|first=Suzuko|title=The Ainu Language|publisher=Sanseido|year=2000|isbn=4-385-35976-8|location=Tokyo}} * {{cite journal|last=Vovin|first=Alexander|year=2008|title=Man'yōshū to Fudoki ni Mirareru Fushigina Kotoba to Jōdai Nihon Retto ni Okeru Ainugo no Bunpu|trans-title=Neobične riječi u ''Man'yoshūu i ''Fudokiju'' te distribucija ainuskoga jezika na Japanskom otočju u prapovijesti|url=http://www.nichibun.ac.jp/graphicversion/dbase/forum/pdf/fn215.pdf|url-status=dead|journal=|publisher=Kokusai Nihon Bunka Kenkyū Sentā|archive-url=https://web.archive.org/web/20140211234350/http://www.nichibun.ac.jp/graphicversion/dbase/forum/pdf/fn215.pdf|archive-date=11 February 2014|access-date=17 January 2011}} * {{cite journal|last=Vovin|first=Alexander|date=1992|title=The origins of the Ainu language|url=http://sealang.net/sala/archives/pdf8/vovin1992origins.pdf|journal=The Third International Symposium on Language and Linguistics|pages=672–686}} * {{cite book|last=Vovin|first=Alexander|title=A Reconstruction of Proto-Ainu|publisher=Brill|year=1993|isbn=978-90-04-09905-0|location=Leiden}} ==== Predložene klasifikacije ==== * {{cite journal|last=Bengtson|first=John D.|year=2006|title=A Multilateral Look at Greater Austric|url=https://www.academia.edu/6158955|journal=Mother Tongue|language=en|volume=11|pages=219–258}} * {{cite journal|last1=Georg|first1=Stefan|last2=Michalove|first2=Peter A.|last3=Ramer|first3=Alexis Manaster|last4=Sidwell|first4=Paul J.|year=1999|title=Telling general linguists about Altaic|journal=Journal of Linguistics|volume=35|issue=1|pages=65–98|doi=10.1017/s0022226798007312}} * {{cite book|last=Greenberg|first=Joseph H.|title=Indo-European and Its Closest Relatives|publisher=Stanford University Press|year=2000–2002|isbn=978-0-8047-3812-5|location=Stanford}} * {{cite book|last=Patrie|first=James|title=The Genetic Relationship of the Ainu Language|publisher=University Press of Hawaii|year=1982|isbn=978-0-8248-0724-5|location=Honolulu}} * {{cite journal|last=Shafer|first=R.|year=1965|title=Studies in Austroasian II|journal=Studia Orientalia|volume=30|issue=5}} * {{cite journal|last=Street|first=John C.|year=1962|title=Review of N. Poppe, ''Vergleichende Grammatik der altaischen Sprachen'', Teil I (1960)|journal=Language|volume=38|issue=1|pages=92–98|doi=10.2307/411195|jstor=411195}} {{Jezične porodice}}{{Altajski jezici}} [[Kategorija:Jezične porodice]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:A]] [[Kategorija:Jezici Japana]] [[Kategorija:Jezici Rusije]] eu4bn039ur9ok40s0bl1c9sxzonnygb 7570886 7570881 2026-08-06T12:29:35Z Runolist 263374 7570886 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik |ime = Ainuski jezici |regije = [[Hokkaido]] (prethodno [[Sahalin]], [[Kurilski otoci]] i vjerojatno sjeverni [[Honshu]]) |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = ''Aynu itak''<br>アイヌ イタㇰ<br>Айну итак |jezična porodica = Primarna [[jezična porodica]]<br>'''ainuski jezici'''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[ainuski jezik (Japan)|Hokkaido-ainuski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;†[[kurilski ainuski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;†[[sahalinski ainuski]]<br> |iso2 = ain |sil = ain |glottolog = ainu1252 }} [[Datoteka:Ainu map.svg|mini|273x273px|Geografski raspored ainuskih jezika i dijalekata]] '''Ainuski jezici''' mala su [[jezična porodica]], često smatrana [[Izolirani jezici|izoliranom]], kojom su kroz povijest govorili [[Ainu (narod)|Ainui]], narod nastanjen na sjeveru [[Japan|Japana]], okolnim otocima i (prethodno) [[Kamčatka|Kamčatki]]. Glavne se inačice ainuskoga jezika ponegdje smatraju skupinom bliskih jezika,<ref>{{cite web|year=2020|editor1-last=Hammarström|editor1-first=Harald|editor2-last=Forke|editor2-first=Robert|editor3-last=Haspelmath|editor3-first=Martin|editor4-last=Bank|editor4-first=Sebastian|title=Ainu|url=https://glottolog.org/resource/languoid/id/ainu1252|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526081945/https://glottolog.org/resource/languoid/id/ainu1252|archive-date=2024-05-26|access-date=2020-12-01|work=[[Glottolog]] 4.3}}</ref> a ponegdje razvijenim [[Dijalekt|dijalektima]] jednog izoliranog jezika. Jedini preživjeli ainuski jezik je [[Ainu (izolirani jezik)|Hokkaido-ainuski]], koji [[UNESCO]] vodi kao kritično ugroženi jezik. [[Sahalinski ainuski]] i [[kurilski ainuski]] danas su izumrli jezici. [[Toponomastika|Toponimski]] dokazi ukazuju na to da se ainuskim jezicima nekoć govorilo na sjeveru [[Honshū|Honshua]] te da je većina povijesnog govornog područja jezika nastala relativno nedavnom selidbom prema sjeveru. Ne postoje dokazane [[Rodoslovlje|genealoške]] veze između ainuskih i bilokojeg drugog jezika, unatoč mnogim pokušajima povezivanja. == Inačice == Priznanje više inačica ainuskih jezika diljem sjevernog Japana i obližnjih otoka raznoliko je u struci. Shibatani i [[Bronisław Piotr Piłsudski|Piłsudski]] spominju »ainuske jezike« pri uspoređivanju inačica iz Hokkaida i Sahalina.{{Sfn|Shibatani|1990|p=9}}{{Sfn|Piłsudski|1998|p=2}} Naspram toga, Vovin spominje samo »dijalekte«{{Sfn|Vovin|1993}} Refsing tvrdi da ainuski jezici s Hokkaida i Sahalina nisu bili međusobno razumljivi.{{Sfn|Refsing|1986}} [[Shiro Hattori|Hattori]] je proučila inačice ainuskoga iz 19 regija Hokkaida i Sahalina te zaključila da se najveće razlike pronalaze upravo između tih dvaju otoka.{{Sfn|Hattori|1964}} === Hokkaido-ainuski === Hokkaido-ainuski jezik razlomljen je na nekoliko dijalekata sa znatnim različitostima. Ti su dijalekti podijeljeni po regijama: dijalekt [[Oshima|Oshime]], »klasični« ainuski (središnji Hokkaido; [[Sapporo]] i južna obala, uklj. [[Iburi]] i [[Hidaku]]), dijalekt [[Samani|Samanija]] (jugoistočni rt Hidake, najsličniji sjevernoistočnome dijalektu), sjeveroistočni dijalekt (prema govornicima iz [[Obihiro|Obihira]], [[Kushiro|Kushira]] i [[Bihoro|Bihoroa]]), središnji sjeverni dijalekt (Kamikawa) i dijalekt [[Sōya|Sōye]] (sjeverozapadni rt otoka), koji je na Hokkaidu bio najbliži sahalinskom ainuskom. Većina tekstova i gramatičkih opisa ainuskih jezika bave se središnjim dijalektom Hokkaida, »klasičnim« ainuskim. === Kurilski ainuski === Malo je poznato o kurilskom ainuskom jeziku, no vjeruje se da se razlikovao od sahalinskog i hokkaido-ainuskog. === Sahalinski ainuski === Kod sahalinskog ainuskog, istočni obalni dijalekt iz naselja Tarajke (blizu današnjeg [[Poronajsk|Poronajska]]) podosta se razlikovao od ainuskih dijalekata u drugim naseljima. Dijalekt Rajčiške, na zapadnoj obali (blizu današnjeg [[Uglegorsk|Uglegorska]]), najbolje je zabilježen te su o njemu napisani zasebni gramatički opisi. [[Take Asai]], poslijednji govornik sahalinskog ainuskog, preminuo je 1994. godine.<ref>{{cite book|last1=Piłsudski|first1=Bronisław|url=https://books.google.com/books?id=NX0W2N8pgWQC|title=The Collected Works of Bronisław Piłsudski|last2=Majewicz|first2=Alfred F.|publisher=Walter de Gruyter|year=2004|isbn=9783110176148|series=Trends in Linguistics Series|volume=3|page=600|author-link=|access-date=22 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526082005/https://books.google.com/books?id=NX0W2N8pgWQC|archive-date=26 May 2024|url-status=live}}</ref> Dijalekti sahalinskog ainuskog razlikovali su [[Dužina samoglasnika|duge]] od kratkih samoglasnika te imali finalni [[fonem]] -h, koji se izgovarao [<nowiki/>[[Bezvučni velarni frikativ|x]]]. Malena količina informacija prikupljena o jeziku u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću da naslutiti kako je na sjeveru Sahalina postojala velika jezična raznolikost ainuskoga, no ti govori nisu bili dio Hattorijina istraživanja.{{Sfn|Tamura|2000}} == Klasifikacija == Vovin (1993) podijelio je »dijalekte« ainuskoga ovako:{{sfn|Vovin|1993|p=157}}{{tree list}} *'''Praainuski''' **Prahokkaido-kurilski ***[[ainuski jezik|dijalekti Hokkaida]] ***kurilski dijalekti **Prasahalinski ***sahalinski dijalekti {{tree list/end}} == Prajezik == Ainuski prajezik rekonstruirao je [[Aleksandar Vovin]] dva puta:{{sfn|Vovin|1993|pp=77–154}}<ref>{{Cite journal|last=Sidwell|first=Paul J.|date=1996-01-01|title=Review of Vovin (1993): A Reconstruction of Proto-Ainu|url=http://dx.doi.org/10.1075/dia.13.1.12sid|url-status=live|journal=Diachronica|volume=13|issue=1|pages=179–186|doi=10.1075/dia.13.1.12sid|issn=0176-4225|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526081947/https://www.jbe-platform.com/content/journals/10.1075/dia.13.1.12sid|archive-date=2024-05-26|access-date=2023-05-15}}</ref> {| class="wikitable" |+Suglasnici (Vovin 1989) ! !usnenici !zubnici/ desnici !jedrenici !jedreno-glotalni |- !nosnici |*m |*n | | |- !prekidnici |*p |*t |*k | |- !kontinuanti |*w |*ð |*ɣ |*h |- !piskavci | |*s | | |- !roti | |*r | | |} {| class="wikitable" |+Suglasnici (Vovin 1993) ! colspan="2" | !Bilabial !Dental/ Alveolar !Dorsal !Glottal |- ! colspan="2" |nosnici |*m |*n | | |- ! rowspan="2" |prekidnici !bezvučni |*p |*t |*k |(*q) |- !zvučni | |*d |*g | |- ! rowspan="2" |tjesnačnici !bezvučni | |*s | |*h |- !zvučni | colspan="4" |(*H) |- ! colspan="2" |sonanti | |*ɾ |*j | |} Druga rekonstrukcija pretpostavlja da su svi zvučni prekidnici osim [<nowiki/>[[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]] predstavljali različite foneme te rabi [[grafem]] ⟨*q⟩ za [[glotalni prekidnik]]. Vovin također uz zadršku predlaže da je, osim *s i *h, mogao postojati i treći, zvučni tjesnačnik nepoznatog mjesta tvorbe. Vovin taj treći tjesnačnik predstavlja grafemom ⟨*H⟩. Rekonstruirano je osam prednjih i stražnjih samoglasnika, a tri su središnja samoglasnika upitna. {| class="wikitable" |+Samoglasnici ! ! colspan="2" |prednji !središnji !stražnji |- !zatvoreni |*i |(*ü) |(*ï) |*u |- !srednjezatvoreni |*e | |(*ë) |*o |- !srednjeotvoreni |*E | | |*O |- !otvoreni |*a | | |*A |} Rekonstruiranski praainuski brojevi od 1 do 10 i njihovi [[Refleks (jezikoslovlje)|refleksi]] kod jezika potomaka jesu: {| class="wikitable" !broj !praainuski{{efn|[[Dupla spojnica]] predstavlja hipotetsku granicu između [[morfem]]a.}} !Hokkaido-ainuski !sahalinski ainuski !kurilski ainuski |- |1 |{{IPA|1=*sì=nÉ=}} |{{IPA|sinep}} |{{IPA|sinep}} |{{IPA|shinep}} |- |2 |{{IPA|1=*tuu=}} |{{IPA|tup}}{{Sfnp|Patrie|1982|p=116}} |{{IPA|tup}} |{{IPA|tup}} |- |3 |{{IPA|1=*dE=}} |{{IPA|re}} |{{IPA|rep}} |{{IPA|nep}} |- |4 |{{IPA|1=*íì=nÈ=}} |{{IPA|inep}} |{{IPA|inep}} |{{IPA|inep}} |- |5 |{{IPA|*áskì}} |{{IPA|asiknep}} |{{IPA|asik}} |{{IPA|ashinep}} |- |6 |{{IPA|1=*ii=hdan=}} |{{IPA|iwan}} |{{IPA|iwan}} |{{IPA|oshwamp}} |- |7 |{{IPA|1=*a=d[E]=hdan=}} |{{IPA|arwan}} |{{IPA|arwam}} |{{IPA|arawamp}} |- |8 |{{IPA|1=*tu=pE=hdan=}} |{{IPA|tupesanpe}} |{{IPA|tubis}} |{{IPA|tumisampe}} |- |9 |{{IPA|1=*si=nE=pE=hdan=}} |{{IPA|sinepesanpe}} |{{IPA|sinspis}} |{{IPA|shinimesampe}} |- |10 |{{IPA|1=*hdán=}} |{{IPA|wan}} |{{IPA|uupis}} |{{IPA|oampe}} |} == Jezične poveznice == Ne postoje dokazane [[Rodoslovlje|genealoške]] veze između ainuskih i drugih [[Jezična porodica|jezičnih porodica]], unatoč mnogim pokušajima. Prema tome, ainuska se porodica smatra [[Izolirani jezici|izoliranom]]. Ponekad se ipak pridružuje paleosibirskim jezicima, no taj je termin tek geografski krovni pojam za nekoliko nesrodnih jezičnih porodica koje su bile prisutne u istočnome [[Sibir|Sibiru]] prije dolaska [[Turkijski jezici|turkijskih]] i [[Tunguski jezici|tunguskih jezika]] na to područje. Istraživanje koje su na Sveučilištu Waseda proveli Lee i Hasegawa pronašlo je dokaze da su ainuski jezici i njihovi rani govornici potekli iz sjeveroistočnoazijskog [[Ohotsko more|ohotskog]] naroda, koji se uspostavio na sjeveru [[Hokkaido|Hokkaidoa]] i proširio na velike površine [[Honshū|Honshua]] i [[Kurilski otoci|Kurilskog otočja]].<ref name="Lee & Hasegawa">{{cite journal|last1=Lee|first1=Sean|last2=Hasegawa|first2=Toshikazu|date=April 2013|title=Evolution of the Ainu Language in Space and Time|url=|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=4|pages=e62243|bibcode=2013PLoSO...862243L|doi=10.1371/journal.pone.0062243|pmc=3637396|pmid=23638014|quote=In this paper, we reconstructed spatiotemporal evolution of 19 Ainu language varieties, and the results are in strong agreement with the hypothesis that a recent population expansion of the Okhotsk people played a critical role in shaping the Ainu people and their culture. Together with the recent archaeological, biological and cultural evidence, our phylogeographic reconstruction of the Ainu language strongly suggests that the conventional dual-structure model must be refined to explain these new bodies of evidence. The case of the Ainu language origin we report here also contributes additional detail to the global pattern of language evolution, and our language phylogeny might also provide a basis for making further inferences about the cultural dynamics of the Ainu speakers [44,45].|doi-access=free}}</ref> Ainuski jezici dijele znatnu količinu vokabulara (osobito imena riba) s drugim sjeveroistočnoazijskim jezicima poput [[Nivški jezik|nivškog jezika]], [[Tunguski jezici|tunguskih]], [[Mongolski jezici|mongolskih]] i [[Čukotsko-kamčadalski jezici|čukotsko-kamčadalskih jezika]]. Iako lingvistička obilježja naznačuju da su te riječi potekle iz ainuskih jezika samih, pitanje njihovog širenja i ulaska u druge jezike do danas nije odgovoreno.<ref>{{cite web|last=Alonso de la Fuente|first=Jose|title=Hokkaidō "Ainu susam" and Japanese "shishamo"|url=https://core.ac.uk/reader/190384090|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526081946/https://core.ac.uk/reader/190384090|archive-date=2024-05-26|access-date=2020-12-18}}</ref> === Altajski jezici === John C. Street (1962) predložio je teoriju prema kojoj bi ainuski, [[Korejski jezici|korejski]] i [[japanski jezici]] pripadali jednoj, a turkijski, mongolski i tunguski jezici drugoj jezičnoj porodici, koje su zatim međusobno povezane u zajedničku »sjevernoazijsku« porodicu. Streetova grupacija bila je nastavak na hipotezu [[Altajski jezici|altajskih jezika]], koja je u to doba predložena kao poveznica turkijskih, mongolskih i tunguskih jezika, ponekad uključivši i korejske. Altajska hipoteza danas uključuje korejske i japanske jezike, no ne i ainuske.{{Sfn|Georg|Michalove|Ramer|Sidwell|1999}} Iz pogleda usredotočenijeg na ainuske jezike, James Patrie prisvojio je istu grupaciju: ainuski-korejski-japanski jezici i turkijski-mongolski-tunguski jezici, s te dvije skupine združene u zajedničku porodicu, upravo poput Streetove »sjevernoazijske«.{{Sfn|Patrie|1982}} Joseph Greenberg je, slično tomu, ainuske jezike grupirao zajedno s korejskima i japanskima. Smatrao je da »korejsko-japansko-ainuski« jezici tvore granu njegove predložene »euroazijske porodice«. Greenberg, međutim, nije smatrao da je ta skupina blisko povezana s turkijsko-mongolsko-tunguskom skupinom u toj porodici.{{Sfn|Greenberg|2000–2002}} Altajska hipoteza danas je većinski odbačena u stručnim krugovima.<ref>{{cite book|last1=Campbell|first1=Lyle|title=A Glossary of Historical Linguistics|last2=Mixco|first2=Mauricio J.|date=2007|publisher=University of Utah Press|pages=7|quote=While 'Altaic' is repeated in encyclopedias and handbooks most specialists in these languages no longer believe that the three traditional supposed Altaic groups, Turkic, Mongolian and Tungusic, are related.}}</ref><ref>{{cite book|last=Nichols|first=Johanna|title=Linguistic Diversity in Space and Time|date=1992|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0226580579|location=Chicago|pages=4|quote=When cognates proved not to be valid, Altaic was abandoned, and the received view now is that Turkic, Mongolian, and Tungusic are unrelated.}}</ref><ref>{{cite book|last=Dixon|first=R.M.W.|title=The Rise and Fall of Languages|date=1997|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0521626545|location=Cambridge|pages=32|quote=Careful examination indicates that the established families, Turkic, Mongolian, and Tungusic, form a linguistic area (called Altaic)...Sufficient criteria have not been given that would justify talking of a genetic relationship here.}}</ref><ref>{{cite book|last=Pereltsvaig|first=Asya|title=Languages of the World, An Introduction|date=2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0521175777|location=Cambridge|pages=211–216|quote=...[T]his selection of features does not provide good evidence for common descent" and "we can observe convergence rather than divergence between Turkic and Mongolic languages—a pattern than is easily explainable by borrowing and diffusion rather than common descent|author-link=}}</ref> === Austroazijski jezici === Shafer je predložio daleku vezu ainuskih i [[Austroazijski jezici|austroazijskih jezika]], koji uključuju mnoge autohtone jezike [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]].{{Sfn|Shafer|1965}} Vovin je također svoju rekonstrukciju praainuskog predstavio kao povezanu s austroazijskim jezicima na temelju pretpostavljenih [[Glasovna promjena|glasovnih promjena]] i kognata.{{Sfn|Vovin|1992}} Godine 1993., Vovin je tu tezu ipak i dalje smatrao nesigurnom.{{Sfn|Vovin|1993}} === Kontakt s nivškim === Čini se da su Ainui imali učestali kontakt s [[Nivsi|Nivsima]] tijekom povijesti. Nije poznato u kojoj je mjeri to utjecalo na njihove jezike. Jezikoslovci smatraju da je vokabular koji su ainuski i [[Nivški jezik|nivški jezici]] dijelili posljedica [[Jezično posuđivanje|posuđivanja]].<ref>{{cite book|last=Vovin|first=Alexander|title=Crosslinguistics and linguistic crossings in Northeast Asia: papers on the languages of Sakhalin and adjacent regions|date=2016|series=Studia Orientalia|volume=117|chapter=On the Linguistic Prehistory of Hokkaidō}}</ref> === Kontakt s japanskim === Ainui su stupali u ekstenzivan kontakt s [[Japanci|Japancima]] u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. [[Analitički jezici|Analitičke]] gramatičke konstrukcije koje su dospjele u ainuske jezike vjerojatno su došle iz [[Japanski jezik|japanskoga]]. Veli broj japanskih posuđenica došle su u ainuske jezike, dok su primjeri suprotnoga znatno rjeđi.<ref>{{cite book|last=Tranter|first=Nicolas|url=https://books.google.com/books?id=QB3DD8qSVnAC&q=Ainu+language+influenced+by+Japanese&pg=PA499|title=The Languages of Japan and Korea|date=25 June 2012|publisher=Routledge|isbn=9781136446580|access-date=29 March 2019|via=Google Books}}</ref> Prema P. Elmeru, ainuski jezici spadaju pod [[Kontaktni jezici|kontaktne jezike]], što znači da odražavaju velike utjecaje [[Japanski jezici|japanskih jezika]] tijekom svoje povijesti – sve od ranog i intenzivnog kontakta u, kako se pretpostavlja, [[Tōhoku|Tōhokuu]] – pri čemu su ainuski jezici preuzeli veliku količinu vokabulara i [[Tipologija jezika|tipoloških]] obilježja od ranih japanskih jezika.<ref name="Elmer 2019">{{cite web|last=Elmer|first=P.|date=2019|title=Origins of the Japanese languages. A multidisciplinary approach|url=http://othes.univie.ac.at/55805/1/59189.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200223185459/http://othes.univie.ac.at/55805/1/59189.pdf|archive-date=23 February 2020}}</ref> === Drugi prijedlozi === Malen broj jezikoslovaca predložio je povezanost ainuskih i indoeuropskih jezika na temelju rasnih teorija o porijeklu Ainua. Ta je teorija bila popularna sve do 1960-ih godina, kada ju je struka pretežno odbacila, fokusirajući se na lokalnije jezične porodice.<ref>{{cite book|last=Zgusta|first=Richard|url=https://books.google.com/books?id=oToLCgAAQBAJ&q=ainu+indo-european&pg=PA47|title=The Peoples of Northeast Asia through Time: Precolonial Ethnic and Cultural Processes along the Coast between Hokkaido and the Bering Strait|date=10 July 2015|publisher=BRILL|isbn=9789004300439}}</ref><ref>{{cite web|editor-last=Refsing|editor-first=Kirsten|title=Origins of the Ainu language : the Ainu Indo-European controversy|url=http://opac.lib.niigata-u.ac.jp/opc/recordID/catalog.bib/BA34315549|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407173017/http://opac.lib.niigata-u.ac.jp/opc/recordID/catalog.bib/BA34315549|archive-date=7 April 2022|access-date=17 September 2019|website=新潟大学OPAC}}</ref> Yuri Tambvotsev predložio je da su ainuski jezici tipološki najsličniji [[Indijanski jezici|autohtonim američkim jezicima]], no ističe da je daljnje istraživanje potrebno da bi se ustvrdila genealoška poveznica između tih dvaju skupina.<ref>{{cite journal|last=Tambovtsev|first=Yuri|year=2008|title=The phono-typological distances between Ainu and the other world languages as a clue for closeness of languages|url=https://www.sav.sk/journals/uploads/101415063_Tambovtsev.pdf|url-status=live|journal=Asian and African Studies|volume=17|issue=1|pages=40–62|archive-url=https://web.archive.org/web/20240526082532/https://www.sav.sk/journals/uploads/101415063_Tambovtsev.pdf|archive-date=26 May 2024|access-date=30 September 2019}}</ref> == Raširenost == Sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ainuskim se jezicima govorilo diljem juga Sahalina i u nekolicini mjesta na Kurilskim otocima. Do danas je opstala samo inačica s Hokkaida; zadnji je govornik sahalinskog ainuskog preminuo 1994. godine. Neki jezikoslovci naglašuju da je ainuski jezik bio važna ''[[lingua franca]]'' na Sahalinu. Asahi (2005) ustvrdila je da je status ainuskog na tom otoku bio nadasve visok te da su ga koristili čak i rani ruski i japanski službenici ne samo za komunikaciju s autohtonim stanovništvom, već i međusobno.<ref>{{cite book|last=Yamada|first=Yoshiko|title=A Preliminary Study of Language Contact around Uilta in Sakhalin.|date=2010|publisher=Sveučilište Hokkaido}}</ref> === Japan === Postoji teorija da je ainuski bio jezik autohtonih [[Emiši|Emišija]] na sjeveru [[Honshū|Honshua]]. Glavni dokazi za tu tezu [[Toponim|nazivi su mjesta]] u regiji, koji se čine izvorno ainuskima. Primjerice, sufiks ''-betsu'' prisutan u mnogim toponimima sjevernoga Japana dokazano je potekao od Hokkaido-ainuske riječi ''pet'' ('rijeka'), a vjeruje se da je isti slučaj i sa sufiksom -''be'' u Honshuu i [[Chūbu|Chubuu]], poput rijeka [[Kurobe]] i [[Oyabe]] u [[Toyama (prefektura)|prefekturi Toyama]].<ref>{{harvp|Miller|1967|p=239}}; {{harvp|Shibatani|1990|p=3}}; {{harvp|Vovin|2008}}</ref> Drugi toponimi u [[Kanto|Kantou]] i Chubuu, poput planine [[Ashigara (planina)|Ashigare]], bivše [[Musashi (provincija)|provincije Musashi]], hrama [[Keta (hram)|Keta]] i poluotoka [[Noto (poluotok)|Noto]], ne mogu se razjasniti koristeći japanski jezik, ali mogu koristeći ainuski. Tradicionalni lovci ''[[matagi]]'' iz planinskih šuma [[Tōhoku|Tohokua]] zadržali su ainuski vokabular za lov.<ref>{{cite book|last=Masaki|first=Kudō|title=Jōsaku to emishi|date=1989|publisher=Science Press|series=Kōkogaku Library|pages=134|number=51. New}}</ref><ref>{{cite book|last=Tanigawa|first=Ken'ichi|title=Collected works|date=1980|volume=1|pages=324–325}}</ref> Ipak, Elmer je predložio neke japanske etimologije koje su, navodno, rano posuđene u ainuski, a zatim nestale iz japanskih dijalekata.<ref name="Elmer 2019" /> Smjer utjecaja i migracije predmet je rasprave. Predloženo je da su bar neke skupine iz [[Razdoblje Jōmon|razdoblja Jomon]] govorile praainuskim jezikom i zamijenile [[Ohotska kultura|ohotsku kulturu]] (pretke današnjih [[Nivsi|Nivha]]) diljem Hokkaida uslijed japanske ekspanzije na sjever Honshua. Međutim, neki smatraju da su Ainui sami bili dijelom ohotske kulture te da su kao takvi migrirali južno, na Honshu, te sjeverno, na [[Kamčatka|Kamčatku]].<ref name="Lee & Hasegawa" /><ref>{{cite book|last=Smale|first=Joran|title=A Peer Polity Interaction approach to the interaction, exchange and decline of a Northeast-Asian maritime culture on Hokkaido, Japan|date=June 2014|publisher=Leiden University, Faculty of Archaeology|location=Leiden|quote=Further analysis of the origins of Ainu language and the earliest places names of their settlements might provide some insight into the heritage of an Okhotsk language.}}</ref> Neke teorije predlažu i da su Emiši govorili japanskim jezikom koji je bio blizak starom dijalektu [[Izumo|Izumoa]], a ne jezikom srodnim ainuskome. Dokazi tomu [[Starojapanski jezik|starojapanske]] su posuđenice u ainuskim jezicima koje uključuju osnovni vokabular, kao i specifične japonske pojmove i toponime iz Tohokua i Hokkaida povezivane s dijalektom Izumoa.<ref>{{cite journal|last1=Boer|first1=Elisabeth de|last2=Yang|first2=Melinda A.|last3=Kawagoe|first3=Aileen|last4=Barnes|first4=Gina L.|date=2020|title=Japan considered from the hypothesis of farmer/language spread|journal=Evolutionary Human Sciences|volume=2|pages=e13|doi=10.1017/ehs.2020.7|issn=2513-843X|doi-access=free}}</ref> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} === Literatura === * {{cite journal|last=Bugaeva|first=Anna|date=2010|title=Internet applications for endangered languages: A talking dictionary of Ainu|journal=Waseda Institute for Advanced Study Research Bulletin|volume=3|pages=73–81}} * {{cite book|title=Bunrui Ainugo hōgen jiten|publisher=Iwanami Shoten|year=1964|editor-last=Hattori|editor-first=Shirō|editor-link=|location=Tokyo|trans-title=Rječnik ainuskih dijalekata s ainuskim, japanskim i engleskim indeksima}} * {{cite book|last=Miller|first=Roy Andrew|title=The Japanese Language|publisher=Charles E. Tuttle|year=1967|location=Tokyo}} * {{cite book|last=Murasaki|first=Kyōko|title=Karafuto Ainugo: Sakhalin Rayciska Ainu Dialect—Texts and Glossary|publisher=Kokushokankōkai|year=1977|location=Tokyo}} * {{cite book|author=Murasaki|first=Kyōko|title=Karafuto Ainugo: Sakhalin Rayciska Ainu Dialect—Grammar|publisher=Kokushokankōkai|year=1978|location=Tokyo}} * {{cite book|last=Piłsudski|first=Bronisław|title=The Aborigines of Sakhalin|publisher=Walter de Gruyter|year=1998|isbn=978-3-11-010928-3|editor-last=Majewicz|editor-first=Alfred F.|series=The Collected Works of Bronisław Piłsudski|volume=I|location=Berlin-New York|pages=792|author-link=}} * {{cite book|last=Refsing|first=Kirsten|title=The Ainu Language: The Morphology and Syntax of the Shizunai Dialect|publisher=Aarhus University Press|year=1986|isbn=87-7288-020-1|location=Aarhus}} * {{cite book|last=Refsing|first=Kirsten|title=Early European Writings on the Ainu Language|publisher=Routledge|year=1996|isbn=978-0-7007-0400-2|location=London}} * {{cite book|last=Shibatani|first=Masayoshi|title=The Languages of Japan|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1990|isbn=0-521-36918-5|location=Cambridge}} * {{cite book|last=Tamura|first=Suzuko|title=The Ainu Language|publisher=Sanseido|year=2000|isbn=4-385-35976-8|location=Tokyo}} * {{cite journal|last=Vovin|first=Alexander|year=2008|title=Man'yōshū to Fudoki ni Mirareru Fushigina Kotoba to Jōdai Nihon Retto ni Okeru Ainugo no Bunpu|trans-title=Neobične riječi u ''Man'yoshūu i ''Fudokiju'' te distribucija ainuskoga jezika na Japanskom otočju u prapovijesti|url=http://www.nichibun.ac.jp/graphicversion/dbase/forum/pdf/fn215.pdf|url-status=dead|journal=|publisher=Kokusai Nihon Bunka Kenkyū Sentā|archive-url=https://web.archive.org/web/20140211234350/http://www.nichibun.ac.jp/graphicversion/dbase/forum/pdf/fn215.pdf|archive-date=11 February 2014|access-date=17 January 2011}} * {{cite journal|last=Vovin|first=Alexander|date=1992|title=The origins of the Ainu language|url=http://sealang.net/sala/archives/pdf8/vovin1992origins.pdf|journal=The Third International Symposium on Language and Linguistics|pages=672–686}} * {{cite book|last=Vovin|first=Alexander|title=A Reconstruction of Proto-Ainu|publisher=Brill|year=1993|isbn=978-90-04-09905-0|location=Leiden}} ==== Predložene klasifikacije ==== * {{cite journal|last=Bengtson|first=John D.|year=2006|title=A Multilateral Look at Greater Austric|url=https://www.academia.edu/6158955|journal=Mother Tongue|language=en|volume=11|pages=219–258}} * {{cite journal|last1=Georg|first1=Stefan|last2=Michalove|first2=Peter A.|last3=Ramer|first3=Alexis Manaster|last4=Sidwell|first4=Paul J.|year=1999|title=Telling general linguists about Altaic|journal=Journal of Linguistics|volume=35|issue=1|pages=65–98|doi=10.1017/s0022226798007312}} * {{cite book|last=Greenberg|first=Joseph H.|title=Indo-European and Its Closest Relatives|publisher=Stanford University Press|year=2000–2002|isbn=978-0-8047-3812-5|location=Stanford}} * {{cite book|last=Patrie|first=James|title=The Genetic Relationship of the Ainu Language|publisher=University Press of Hawaii|year=1982|isbn=978-0-8248-0724-5|location=Honolulu}} * {{cite journal|last=Shafer|first=R.|year=1965|title=Studies in Austroasian II|journal=Studia Orientalia|volume=30|issue=5}} * {{cite journal|last=Street|first=John C.|year=1962|title=Review of N. Poppe, ''Vergleichende Grammatik der altaischen Sprachen'', Teil I (1960)|journal=Language|volume=38|issue=1|pages=92–98|doi=10.2307/411195|jstor=411195}} {{Jezične porodice}}{{Altajski jezici}} [[Kategorija:Jezične porodice]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:A]] [[Kategorija:Jezici Japana]] [[Kategorija:Jezici Rusije]] py8p6b5hy5mzjvznuvj54alsqclnk91 0 775208 7571452 7082460 2026-08-07T10:06:09Z Argo Navis 852 7571452 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Principska grmuša | slika = CuphopterusDohrniSmit.jpg | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 16 November 2021"/> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Passeriformes]] | subordo = [[Passeri]]<!--drugi lat. naziv Oscines--> | familia = [[Sylviidae]] | genus = [[Sylvia]] | species = ''S. dohrni'' | dvoimeno= ''Sylvia dohrni'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Gustav Hartlaub|Hartlaub]], 1866) | sinonimi = * ''Horizorhinus dohrni'' (Hartlaub, 1866) }} '''Principska grmuša''' ({{lat.|Sylvia dohrni}}) je vrsta ptice [[vrapčarke]] iz porodice [[Sylviidae]] koja je [[Endem|endemična]] za otok [[Príncipe]], u državi [[Sveti Toma i Princip]], koji leži uz zapadnu obalu Afrike u [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljevu]]. Prethodno je bio smješten u rod ''[[Horizorhinus]]'',<ref name="ioc"/> a sada je smješten u rod ''[[Grmuše|Sylvia]]''<ref name="hbw"/> na temelju rezultata [[Molekularna filogenija|molekularno filogenetskih]] studija.<ref name="Voelker 2009"/><ref name="Voelker 2011"/> [[Specifični naziv (zoologija)|Specifični naziv]] je u čast [[Heinrich Wolfgang Ludwig Dohrn|Heinricha Wolfganga Ludwiga Dohrna]]. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="iucn status 16 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2018 |title=''Sylvia dohrni'' |volume=2018 |page=e.T22709604A131452920 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22709604A131452920.en |access-date=2021-11-16}}</ref> <ref name="ioc">{{cite web | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Sylviid babblers, parrotbills & white-eyes | work=World Bird List Version 7.3 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/sylvias/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=2017-09-07 }}</ref> <ref name="hbw">{{cite journal | last1=Ryan | first1=P. | last2=Dean | first2=R. | year=2017 | title=Dohrn's Warbler (''Sylvia dohrni'') | editor1-last=del Hoyo | editor1-first=J. | editor2-last=Elliott | editor2-first=A. | editor3-last=Sargatal | editor3-first=J. | editor4-last=Christie | editor4-first=D.A. | editor5-last=de Juana | editor5-first=E. | journal=Handbook of the Birds of the World Alive | publisher=Lynx Edicions | doi=10.2173/bow.dohthb1.01 | s2cid=240855115 | url=http://www.hbw.com/node/59680 | access-date=2017-08-27 |url-access=subscription }}</ref> <ref name="Voelker 2009">{{cite journal |last1=Voelker |first1=G. |last2=Melo | first2=M. |last3=Bowie | first3=R. |year=2009 |title=A Gulf of Guinea island endemic is a member of a Mediterranean-centred bird genus | journal=Ibis | volume=151 | issue=3 | pages=580–583 | doi = 10.1111/j.1474-919X.2009.00934.x| doi-access=free }}</ref> <ref name="Voelker 2011">{{ cite journal | last1=Voelker | first1=Gary | last2=Light | first2=Jessica E. | year=2011 | title=Palaeoclimatic events, dispersal and migratory losses along the Afro-European axis as drivers of biogeographic distribution in ''Sylvia'' warblers | journal=BMC Evolutionary Biology | volume=11 | issue=163 | page=163 | doi=10.1186/1471-2148-11-163 | doi-access=free | pmid=21672229 | pmc=3123607}}</ref> }} [[Kategorija:Grmuše]] [[Kategorija:Endemska fauna Svetog Tome i Principa]] d9ylmwmvblt3btcw2p44cisp7claxpl 0 776026 7571358 7144080 2026-08-07T05:07:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571358 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Latino | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1985.]] | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = zabavna glazba, latino glazba | Djelatno_razdoblje = 1985. - danas | Producentska_kuća = [[Croatia Records]], [[Hit Records]], Dinaton, Odema, ZG ZOE Music | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Latino''' [[hrvat]]ski je glazbeni sastav osnovan [[1985.]] godine u Zagrebu.<ref>[https://artistwiki.com/latino/biography Band Latino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241219221350/https://artistwiki.com/latino/biography |date=19. prosinca 2024. }} artistwiki.com Preuzeto 19. prosinca 2024.</ref> Osnivač i frontmen grupe je [[Željko Krušlin Kruška]], koji je ujedno autor glazbe i tekstova. Sastav je početkom djelovanja stekao popularnost kroz redovite nastupe na Latino partyima subotom u [[zagreb]]ačkom klubu Sokol. Prvi značajan uspjeh postigli su 1993. godine albumom „Divno je biti nekome nešto”, nazvanom po istoimenom [[hit]]u koji je Krušlin napisao [[1978.]] godine. Značajna godina u povijesti sastava bila je [[1995.]], kada su održali prvi veliki [[koncert]] na zagrebačkoj [[Šalata|Šalati]] pred 10.000 posjetitelja. Iste godine objavili su album „Gdje je ljubav tu si ti”. Uspjeh na Šalati ponovili su 1996. i 2005. godine, kada su dva [[dan]]a zaredom privukli po 10.000 posjetitelja.<ref>[https://www.hds.hr/clan/kruslin-zeljko/ Željko Krušlin] hds.hr Preuzeto 19. prosinca 2024.</ref> Godine 1998. sastav je realizirao prvu humanitarnu turneju pod nazivom „Vašem gradu na dar”, nastupajući u dvadesetak hrvatskih [[grad]]ova. == Diskografija == ===Studijski albumi=== *„Divno je biti nekome nešto”, 1993.<ref>[https://www.discogs.com/artist/3300189-Latino-8 Latino] discogs.com Preuzeto 19. prosinca 2024.</ref> *„Gdje je ljubav tu si ti”, 1995. *„Žene čuvaju uspomene”, 1997. *„Svaka ti čast”, 1999. *„Dobar dan zlato moje”, 2002. *„Ljubav.com”, 2019. ===Kompilacije=== *„Sve najbolje”, 2000. *„Zlatna kolekcija”, 2005. *„The Best Of Collection”, 2019. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] hxdfqtm9ku2t6558wumnpvr4bwn9429 828 776332 7571061 7568584 2026-08-06T18:00:13Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7571061 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '8 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Humax'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nahum'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pseudocerealija'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Zadnja'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Barbara Bilić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['David Cerkez'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marko Lamešić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Adrogué'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fran Novak'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tin Bojanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Jim Reeves'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['POS sustav'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ilija Abramović'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisati" }}, ['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Cecilia Lean'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['IZLET'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prodan Rupar'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['MrBit'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Radunica'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Brajković'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Li Hongzhi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franco Balkan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Torkret Plus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Suzana Matić'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['John Gosden'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Anto Pervan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "OBRISANO" }}, ['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Neno Dodoja'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Pula Pride'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Valka'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mikrografija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Kuki'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Opatija Geng'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Zlatni Studio'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Roman Konoplev'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Bojanić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Rupotina'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Operacija Sava'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Darko Grgurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Košar'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mongourski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mongour jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mogholi jezik'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mato Moguš'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Simenic'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Čorak'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Nikola Jerković'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Glavic Clinic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Polak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Šimkent'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }} } return rob slde7nzqqov2agqq685qouk7bn6kfkg 0 779535 7571167 7497749 2026-08-06T21:20:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7571167 wikitext text/x-wiki Dok mnoge [[kršćanske denominacije]] dopuštaju ili nemaju službeni stav o članstvu svojih vjernika u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], neke ga otvoreno obeshrabruju ili čak strogo zabranjuju. [[Katolička Crkva]] je kroz povijest dosljedno osuđivala slobodno zidarstvo, smatrajući njezine [[Međaši slobodnog zidarstva|doktrine]] i [[Slobodnozidarski obred|obrede]] nespojivima s kršćanskom vjerom. [[Pravoslavna Crkva|Pravoslavne Crkve]], iako nemaju jedinstven stav, u većini slučajeva također izražavaju rezerve ili osuđuju masonske aktivnosti. Unutar [[Protestantizam|protestantskih zajednica]] stavovi su podijeljeni – dok neke crkve, poput [[Anglikanska zajednica|Anglikanske]] i [[Luterani|Luteranske]], ne zabranjuju članstvo, druge, poput metodista i [[Baptisti|baptista]], često upozoravaju na moguće sukobe između masonskih učenja i kršćanske vjere. [[Evangelička Crkva|Evangeličke crkve]] često zauzimaju izrazito negativan stav prema slobodnom zidarstvu, smatrajući ga suprotnim biblijskom nauku. Općenito, stav pojedinih kršćanskih crkava prema slobodnom zidarstvu ovisi o njihovom teološkom tumačenju, povijesnom kontekstu i odnosima s [[Masonska loža|masonskim ložama]] u određenim zemljama i razdobljima. == Katolička Crkva == [[Datoteka:In eminenti Clemens Episcopus.jpg|mini|200px|Objava [[Papinska bula|papinske bule]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'' [[Klement XII.|Klementa XII.]] [[1738.]] godine.]] {{glavni|Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva}} [[Katolička Crkva]] jedan je od najupornijih [[Protumasonstvo|kritičara slobodnog zidarstva]]. Crkva je svojim vjernicima zabranila članstvo u [[Masonska loža|masonskim ložama]] još od [[Papinska bula|papinske bule]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'', koju je [[1738.]] proglasio papa [[Klement XII.]] Od tada je [[Vatikan]] izdao nekoliko papinskih bula kojima se zabranjuje katolicima da budu slobodni zidari, uz prijetnju [[Ekskomunikacija|izopćenja]]. Godine [[1983.]] promijenjen je [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|Zakonik kanonskog prava]], koji je tada glasio: "Tko pristupi udruzi koja kuje [[Urota|urotu]] protiv Crkve, neka bude kažnjen pravednom kaznom; tko pak takvu udrugu promiče ili njome upravlja, neka bude kažnjen interdiktom." Time je ukinuta eksplicitna kazna izopćenja za slobodne zidare. Kardinal [[Joseph Ratzinger]], koji je kasnije postao papa Benedikt XVI., u jednom je pismu napisao da su oni koji se učlanjuju u masonske udruge u stanju [[Smrtni grijeh|teškog grijeha]] i ne smiju primiti [[Euharistija|svetu pričest]]. Iako trenutni Kanonski zakon ne predviđa izopćenje za članstvo u slobodnom zidarstvu, ono je i dalje zabranjeno. Navedeno pismo ne čini dio Kanonskog zakona, a tijekom svog [[pontifikat]]a Benedikt XVI. nije poduzeo korake za izričito uključivanje zabrane slobodnog zidarstva u zakon.<ref>{{Citiranje weba|title=Declaration on Masonic Associations|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19831126_declaration-masonic_en.html|access-date=2025-02-04|website=vatican.va|language=en}}</ref> Katolička Crkva smatra da je filozofija [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]] u suprotnosti s kršćanskim naukom te da je često i [[Antiklerikalizam|protuklerikalna]].<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=Francusko masonerija i iznad svega Veliki Orijent Francuske iskazali su najsustavniju aktivnost kao dominantni politički element u francuskom "Kulturkampfu" od 1877. godine.}}</ref> ''[[Katolička enciklopedija]]'' iz [[1913.]] tvrdila je da su [[Vitez kadoš|pojedini rituali]] [[Škotski obred|Škotskog obreda]] usmjereni protiv [[Katoličanstvo|katoličanstva]],<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=Kadoš (trideseti stupanj), gazeći papinsku tijaru i kraljevsku krunu, predodređen je da se pravedno osveti ovim "velikim zločincima" za ubojstvo Molaya i "kao apostol istine i prava čovjeka" izbavi čovječanstvo "iz ropstva despotizma i ropstva duhovne tiranije.}}</ref> no ta tvrdnja nije ponovljena u kasnijim izdanjima.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=New Catholic Encyclopedia|publisher=McGraw-Hill|year=1967.|isbn=9780787640194|location=New York|pages=132–139|url=https://www.google.hr/books/edition/New_Catholic_Encyclopedia_Vol_6/gDQJ0AEACAAJ?hl=hr|volume=VI.|language=en|quote=}} – Najnovije izdanje (2002.) ne sadrži nijedan članak o slobodnom zidarstvu.</ref> Također, prema istom izdanju ''Katoličke enciklopedije'', [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu|masonska uporaba biblijskih motiva]] prikazana je na način koji negira kršćansko objavljenje,<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=U tekstu iz 1738. poseban je naglasak stavljen na "slobodu savjesti", te je naglašen univerzalni, nekršćanski karakter masonerije. Masona nazivaju "pravim Noahidaom", tj. pristašom pretkršćanskog i predmozijevskog sustava nepodijeljenog čovječanstva.}}</ref> no ova primjedba nije ponovljena u kasnijim izdanjima.<ref name=":1"/> Od najranijih pontifikalnih dokumenata o ovoj temi, a posebno u [[Enciklika|enciklici]] ''[[Humanum genus]]'' pape [[Lav XIII.|Lava XIII.]] iz [[1884.]] godine, Crkveno učiteljstvo – koje se ne može mijenjati – osudilo je filozofske ideje i moralne koncepcije slobodnog zidarstva koje su smatrane suprotstavljenima katoličkom nauku. Za Lava XIII., one su u svojoj biti proizlazile iz [[Racionalizam|racionalističkog]] [[Naturalizam (filozofija)|naturalizma]], koji je nadahnjivao planove i djelovanje slobodnog zidarstva protiv Crkve.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Irreconcilability between Christian Faith and Freemasonry - Reflections a Year After Declaration of Congregation for the Doctrine of the Faith|journal=[[L'Osservatore Romano]]|date=1985-03-11|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19850223_declaration-masonic_articolo_en.html|language=en, fr, de, it, pt, sk, es}}</ref> U kasnom [[19. stoljeće|19.]] i ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] sukob između katoličanstva i slobodnog zidarstva kulminirao je sporovima oko [[Sekularizam|sekularnog]] obrazovanja, diskriminacije pri zapošljavanju te, u pojedinim europskim zemljama, protjerivanja redovničkih zajednica.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Catholics versus Masons|journal=Journal of the Australian Catholic Historical Society|last=Franklin|first=James|url=https://web.maths.unsw.edu.au/~jim/masons.pdf|volume=20|pages=1–15|year=1999|language=en}}</ref> === Zabrana nakon Drugog vatikanskog sabora === [[Datoteka:Franjo Šeper.jpg|mini|160px|Hrvatski kardinal [[Franjo Šeper]], pročelnik [[Dikasterij za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]] (1968. – 1981.) ]] Nakon [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]], rasprave o odnosu Katoličke Crkve i slobodnog zidarstva ponovno su se intenzivirale, posebno u kontekstu promjena u crkvenom zakonodavstvu i različitih tumačenja službenih stavova Vatikana. Godine [[1974.]] kardinal [[Franjo Šeper]], tadašnji pročelnik [[Dikasterij za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]], poslao je [[Šeperovo pismo kardinalu Krolu|pismo]] koje se činilo kao ublažavanje prethodne apsolutne zabrane slobodnog zidarstva.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Clarification Concerning Status of Catholics Becoming Freemasons|url=https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=5135|access-date=2025-02-25|date=1981-02-17|website=catholicculture.org|language=en}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=The Pastoral Problem of Masonic Membership|url=https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=1368|access-date=2025-02-25|last=Whalen|first=William A.|date=1985-06-27|website=catholicculture.org|language=en}}</ref> To je izazvalo konfuziju<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Letter of April 19, 1985 to U.S. Bishops Concerning Masonry|url=https://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?recnum=5285|access-date=2025-02-25|last=Law|first=Bernard|date=1985-04-19|website=catholicculture.org|language=en}}</ref> i navelo mnoge katolike da se pridruže [[Masonska loža|masonskim ložama]].<ref name=":2"/> Međutim, [[1981.]] godine Kongregacija je razjasnila svoj stav u pismu upućenom [[Biskupska konferencija Sjedinjenih Američkih Država|Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Američkih Država]] pod naslovom ''[[Deklaracija o statusu katolika koji postaju slobodni zidari]]''. U tom je dokumentu navedeno da je [[Šeperovo pismo kardinalu Krolu|Šeperovo privatno pismo]], koje je u međuvremenu postalo javno, dovelo do pogrešnih tumačenja katoličkog nauka. Kongregacija je istaknula da zabrana članstva katolika u masonskim ložama i dalje ostaje na snazi.<ref name=":3"/> Godine [[1983.]] Crkva je revidirala [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|Zakonik kanonskog prava]], pri čemu nije eksplicitno spomenula slobodno zidarstvo. To je dovelo do nagađanja da je zabrana možda ukinuta, što su neki slobodni zidari koristili kao argument.<ref>{{Citiranje weba|title=Roman Catholic Church Law Regarding Freemasonry|url=http://www.themasonictrowel.com/Articles/Freemasonry/religion_files/roman_catholic_law_regarding_freemasonry.htm|access-date=2025-02-25|last=McInvale|first=Reid|website=themasonictrowel.com|language=en}}</ref> No, kasnije iste godine, [[Vatikan]] je ponovno potvrdio zabranu.<ref name=":2"/> Godine [[2000.]] pismo koje je napisao svećenik Thomas Anslow, sudski vikar, sugeriralo je blaži stav prema slobodnom zidarstvu. Ipak, dvije godine kasnije, ovo je stajalište povučeno, a sam Anslow je naveo da je analiza bila pogrešna.<ref>{{Citiranje weba|title=Catholic Church and Freemasonry - Anslow|url=http://bessel.org/cathanslow.htm|access-date=2025-02-25|last=Anslow|first=Thomas C.|date=2002-02-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160312102125/http://bessel.org/cathanslow.htm|archive-date=2016-03-12|website=bessel.org|language=en}}</ref> === Optužbe o deizmu === Jedna od stalnih kritika Katoličke Crkve prema slobodnom zidarstvu jest da ono promiče [[Deizam|deistički]] ili [[Naturalizam (filozofija)|naturalistički]] pogled na stvaranje. Iako je priznato da slobodno zidarstvo nije ateističko (kandidati koji pristupaju [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnim velikim ložama]] moraju potvrditi vjeru u [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno Biće]]),<ref name=":12">{{Citiranje weba|title=Freemasonry and religion|url=https://freemasonry.bcy.ca/textfiles/religion.html|access-date=2025-02-25|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> njegova uporaba izraza [[Veliki graditelj svih svjetova|Veliki arhitekt Svemira]] – pojma koji se pripisuje [[Protestantizam|protestantskom]] teologu [[Jean Calvin|Jeanu Calvinu]] – neki kršćanski kritičari vide kao pokazatelj [[Deizam|deizma]]. Deizam je uvjerenje da je [[Bog]] stvorio [[svemir]], ali se nakon toga više ne miješa u svjetska zbivanja,<ref name=":4"/> što je bilo široko prihvaćeno tijekom [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], no katolici ga smatraju [[Krivovjerje|herezom]]. Kao protuargument, slobodni zidari tvrde da je ''Veliki arhitekt Svemira'' neutralan izraz, prihvatljiv svim religijama koje vjeruju u Vrhovno Biće. Smatraju da on jednostavno odražava težnju bratstva da ujedini pripadnike različitih vjera, izbjegavajući korištenje specifičnih naziva za Boga iz pojedinih religija.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Masonsko shvaćanje isključuje da Isus može biti jedini pravi Bog|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/masonsko-shvacanje-iskljucuje-da-isus-moze-biti-jedini-pravi-bog-1262178|last=Kukavica|first=Dragan|date=2018-08-04|access-date=2025-02-25|website=vecernji.hr|author-link=Dragan Kukavica}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Tajne Zanata|publisher=[[Le Droit Humain Hrvatska]]|year=2006.|location=Zagreb|pages=10|url=https://www.slobodnozidarstvo.com/Tajne_Zanata.pdf}}</ref> Jedna od optužbi iznesenih protiv slobodnog zidarstva u ''Katoličkoj enciklopediji'' iz 1913. godine<ref name=":6">{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en}}</ref> bila je da je uvođenje spekulativnog slobodnog zidarstva početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] imalo za cilj "dekršćanizaciju" starih operativnih zidarskih loža. Međutim, ova tvrdnja je izostavljena iz kasnijih izdanja. Dok su statuti ranijih operativnih zidarskih loža nalagali da je "prva dužnost biti vjeran Bogu i Svetoj Crkvi te ne upadati u zablude ili hereze",<ref>{{Citiranje knjige|title=The Builders: A Story and Study of Freemasonry|last=Newton|first=Joseph Fort|year=1914.|url=https://sacred-texts.com/mas/bui/bui11.htm|language=en|chapter=Chapter IV: Grand Lodge of England}}</ref> u [[Andersonove Konstitucije|Andersonovim ''Konstitucijama'']] iz [[1723.]] godine taj je uvjet promijenjen. Od tada, slobodni zidari više nisu morali slijediti vjeru zemlje u kojoj žive, već su bili obavezni pridržavati se samo moralnog zakona, neovisno o [[Kršćanske denominacije|denominaciji]].<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=The Traditional History|url=https://www.1723constitutions.com/1723-constitutions/the-traditional-history/|access-date=2025-02-25|website=1723constitutions.com|language=en}}</ref> Katolička Crkva ovu promjenu tumači kao pomak prema deističkom pogledu na svijet.<ref name=":4"/> === Odvajanje crkve od države === Američki slobodni zidari dosljedni su zagovornici vjerske slobode, kako je zajamčena Prvim amandmanom [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava Sjedinjenih Američkih Država]]. Katolička Crkva, međutim, tumači ideju da ''Klauzula o uspostavi vjere'' zahtijeva strogo odvajanje Crkve i države kao prikriveni napad na njezinu ulogu u [[Javni život|javnom životu]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=On Conditions in Italy|url=https://www.ewtn.com/catholicism/library/on-conditions-in-italy-3443|access-date=2025-02-25|website=ewtn.com|language=en}}</ref> Sve do 19. stoljeća [[papinstvo]] je nastavilo tvrditi da ima božanski određeno pravo na imenovanje i svrgavanje svjetovnih vladara. Protivljenje ovom principu nazivalo se religijskim indiferentizmom, odnosno stajalištem prema kojem nijedna religija ne može biti priznata kao istinita ili objavljena. Papinstvo je također opisivalo slobodno zidarstvo kao predvodnika u promicanju narodne suverenosti, kako je zabilježeno u ''Katoličkoj enciklopediji'' iz 1913. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=Ako je Blok uspostavljen, to je zahvaljujući slobodnom zidarstvu i stezi stečenoj u ložama. Mjere koje sada moramo poticati su odvajanje Crkve od države i zakon koji se tiče nastave. Pouzdajmo se u riječ našeg brata Combesa.}}</ref> Međutim, ovo se spominjanje slobodnih zidara ne pojavljuje u ''Novoj katoličkoj enciklopediji''. Katolička Crkva je optuživala slobodne zidare za nastojanja da neprikladno razdvoje Crkvu i državu, a među konkretnim primjerima navodili su: *Uvođenje obveznog, državnog sekularnog obrazovanja u [[Kraljevina Italija|Italiji]] [[1882.]] godine, koje je uključivalo zabranu [[Vjeronauk|vjerske nastave]]. Kršćanske zajednice žalile su se da su "vjerski redovi ukinuti, crkvena imovina zaplijenjena, a brakovi sklapani protivno zakonima i bez crkvenih obreda".<ref name=":5"/> *Uvođenje građanskog braka u [[Meksiko|Meksiku]] [[1857.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Mexican Freemasonries: Encounters with Religion and Politics|url=http://www.yorkrite.com/gcmx/os1999.html|access-date=2025-02-25|last=Salinas E.|first=Oscar J.|date=1999-09-10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110615063850/http://www.yorkrite.com/gcmx/os1999.html|archive-date=2011-06-15|website=yorkrite.com|language=en}}</ref> === Vjerska indiferentnost === [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Katolički kritičari slobodnog zidarstva]] ističu da ono ne promiče nijednu vjeru kao nadmoćnu u odnosu na druge, dok istodobno koristi rituale koji izvana mogu djelovati religiozno. Ova kombinacija, prema njihovom tumačenju, potiče ravnodušnost prema religiji.<ref name=":4"/><ref>{{Citiranje weba|title=Order of Former Freemasons|url=http://www.fish4masons.org/home.html|access-date=2025-02-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060324062651/http://www.fish4masons.org/home.html|archive-date=2006-03-24|website=fish4masons.org|language=en}}</ref> Američki autor [[Albert Mackey]] opisao je slobodno zidarstvo kao "znanost koja se bavi potragom za božanskom istinom".<ref name=":6"/> U [[Andersonove Konstitucije|''Konstitucijama slobodnih zidara'']] iz [[1723.]] godine [[James Anderson (slobodni zidar)|James Anderson]] uspoređuje moralnu istinu s vjerom u kojoj se svi ljudi slažu te navodi da su specifična vjerska uvjerenja slobodnih zidara isključivo njihovo osobno pitanje.<ref name=":8"/> Slobodni zidari na ove kritike odgovaraju tvrdnjom da nepostavljanje određenog religijskog stajališta kao uvjeta za članstvo ne znači da nijedna religija nije nadmoćna nad drugima. U [[Masonska loža|ložama]] se osobna teološka uvjerenja ne raspravljaju, čime se izbjegavaju sukobi među pripadnicima različitih vjera. Pretpostavlja se da je ova zabrana rasprava o vjeri bila osobito važna u Engleskoj 18. stoljeća, gdje je [[Engleski građanski rat|građanski rat]], dijelom uzrokovan vjerskim sukobima, završio tek nekoliko desetljeća ranije.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Complete Idiot's Guide to Freemasonry|last=Morris|first=S. Brent|publisher=Alpha Books|year=2006|pages=202-203|url=https://books.google.hr/books/about/The_Complete_Idiot_s_Guide_to_Freemasonr.html?id=Jt5xHnMUCtcC&redir_esc=y|language=en|isbn=9781592574902}}</ref> == Pravoslavna Crkva == Neke [[Pravoslavna Crkva|Pravoslavne Crkve]] osudile su slobodno zidarstvo, smatrajući da su njegovi nauci nespojivi s [[Pravoslavlje|pravoslavnim kršćanstvom]].<ref name=":9">{{citiranje knjige|last=Var|first=Jean-François|year=2014|chapter=Freemasonry and the Orthodox Churches|chapter-url=https://books.google.com/books?id=x033AwAAQBAJ&pg=PA155|editor1-last=Bogdan|editor1-first=Henrik|editor2-last=Snoek|editor2-first=Jan A. M.|title=Handbook of Freemasonry|series=Brill handbooks on contemporary religion|volume=8|location=Leiden|publisher=Brill|isbn=9789004218338}}</ref> Godine 1933. Sinod [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčke pravoslavne Crkve]] osudio je slobodno zidarstvo, zabranio [[kler]]icima članstvo u [[Masonska loža|masonskim ložama]] te zahtijevao od svih vjernika da prekinu bilo kakve veze sa slobodnim zidarstvom.<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry: Official Statement of the Church of Greece (1933)|url=http://orthodoxinfo.com/ecumenism/masonry.aspx|access-date=2025-02-04|website=orthodoxinfo.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Proglas Grčke Crkve protiv Masonerije 1933. godine|url=http://www.novinar.de/2007/07/31/proglas-grcke-crkve-protiv-masonerije-1933-godine.html|last=Nikolić|first=Milan|date=2007-07-31|access-date=2025-02-04|website=novinar.de}}</ref> Sličnu osudu izrekla je 1937. i [[Rumunjska pravoslavna Crkva]], dok su [[1950-ih]] godina isto učinile [[Američka pravoslavna Crkva]] i Ruska pravoslavna Crkva izvan Rusije.<ref name=":9"/> Prema službenoj internetskoj stranici Američke pravoslavne Crkve: "Pravoslavnim kršćanima zabranjeno je biti članovima masonskog bratstva, jer su mnoga njegova učenja u izravnoj suprotnosti s pravoslavnim kršćanstvom."<ref>{{Citiranje weba|title=Masonic Fraternity|url=https://www.oca.org/questions/nonchristiangroups/masonic-fraternity|access-date=2025-02-25|website=oca.org|language=en}}</ref> Osim ovih osuda, i druge pravoslavne Crkve su se tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] negativno izjasnile o slobodnom zidarstvu, često ga povezujući s utjecajem [[Sekularizam|sekularizma]] i [[Relativizam|relativizma]] koji podrivaju kršćansku vjeru i tradiciju. Neki pravoslavni teolozi smatraju da masonska [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolika]] i [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituali]] sadrže elemente sinkretizma, koji su u suprotnosti s pravoslavnim učenjem o jedinoj istinitoj vjeri u [[Isus|Isusa Krista]].<ref name=":9"/> Otac Tadej (Tomislav Štrbulović), iguman [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]] u [[Vitovnica|Vitovnici]], smatrao je masone "vinovnicima najvećeg zla na svijetu."<ref>{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=16}}</ref> == Protestantizam == Iako mnoge [[Protestantizam|protestantske denominacije]] ne zabranjuju niti obeshrabruju svoje članove da se pridruže [[Masonska loža|masonskim ložama]], niti su donijele službene dokumente kojima bi osudile [[slobodno zidarstvo]], neke su Crkve otvoreno izrazile protivljenje slobodnom zidarstvu i upozorile na probleme koje vide u tome da [[kršćani]] budu članovi masonskih loža. Jedna od takvih denominacija je Crkva ujedinjene braće u Kristu{{efn|Crkva Ujedinjene braće u Kristu (''Church of the United Brethren in Christ'') je evangelička kršćanska denominacija.}}, prva američka crkva koja nije bila prenesena iz [[Europa|Europe]], a koja svojim članovima izričito zabranjuje pridruživanje masonskim ložama.<ref>{{Citiranje weba|title=Chapter 4: Membership Standards|url=https://ub.org/discipline/04-membership-standards/|access-date=2025-02-25|website=ub.org|language=en|archive-date=18. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250118095151/https://ub.org/discipline/04-membership-standards/|url-status=dead}}</ref> === Protivljenje === Među protestantskim denominacijama koje obeshrabruju ili zabranjuju svojim vjernicima članstvo u masonskim ložama postoji različit stupanj intenziteta protivljenja. Većina ovih crkava pripada evangeličkom protestantizmu ili drugim neo-protestantskim strujama. Među protestantskim denominacijama koje su izrazile protivljenje slobodnom zidarstvu su Evangeličko-luteranska sinoda,<ref>{{Citiranje weba|title=ELS Q&A: Lodge Membership|url=https://els.org/resources/answers/lodge-membership/|access-date=2025-02-25|website=els.org|language=en}}</ref> Evangelički luteranci iz Wisconsina,<ref>{{Citiranje weba|title=FAQ: Joining the Freemasons|url=https://wels.net/faq/joining-the-freemasons/|access-date=2025-02-25|website=wels.net|language=en}}</ref> [[Crkva Nazarećanina|Crkva sv. Nazarećanina]], [[Vojska spasa]], Mennoniti, [[Južna baptistička konvencija]],<ref>{{Citiranje weba|title=Baptists and Freemasonry? Can a Christian Be a Faithful Believer and Be a Freemason?|url=https://jeffstraub.net/baptists-and-freemasonry-can-a-christian-be-a-faithful-believer-and-be-a-freemason/|date=2021-02-05|access-date=2025-02-25|website=jeffstraub.net|language=en}}</ref> Luteranska crkva – Sinoda Missourija,<ref>{{Citiranje weba|title=FAQs about LCMS Views|url=https://www.lcms.org/about/beliefs/faqs/lcms-views#masons|access-date=2025-02-25|website=lcms.org|language=en}}</ref> Kršćanska reformirana crkva u Sjevernoj Americi,<ref>{{Citiranje weba|title=CRC Scholar Discusses 19th Century Controversy over Freemasonry|url=https://www.crcna.org/news-and-events/news/crc-scholar-discusses-19th-century-controversy-over-freemasonry|access-date=2025-02-25|last=Meehan|first=Chris|date=2008-02-18|website=crcna.org|language=en}}</ref> Crkva Braće,<ref>{{Citiranje weba|title=Brethren Life|url=https://www.cob-net.org/docs/brethrenlife_dunkers.htm|access-date=2025-02-25|last=Rummel|first=Merle C.|website=cob-net.org|language=en|quote=Braća su se usprotivila prisegama koje su se zahtijevale od slobodnih zidara, a još više protiv dokaza o poganskim vjerovanjima o Isusu Kristu ugrađenim u više razine ovog tajnog društva. Pridruživanje takvima bilo je zabranjeno.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Secret Oath-Bound Societies 2009: Annual Conference Report|url=https://www.brethren.org/ac/statements/2009secretsocieties/|access-date=2025-02-25|website=brethren.org|language=en}}</ref> Svjetska Božja zajednica,<ref>{{Citiranje weba|title=Minutes of the 57th Session of the General Council of The Assemblies Of God|url=https://ag.org/-/media/AGORG/Downloads/Constitution-and-Bylaws/GCM-08-2017---Constitution-and-Bylaws-with-Minutes-and-Index.pdf|access-date=2025-02-25|date=2017-08-11|website=ag.org|language=en}}</ref> [[Kvekeri|Društvo prijatelja]],<ref>{{Citiranje weba|title=The Quakers, or Our Neighbors, The Friends|url=http://www.fgcquaker.org/library/welcome/whalen3.html|access-date=|last=Whalen|first=William J.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061007102137/http://www.fgcquaker.org/library/welcome/whalen3.html|archive-date=2006-10-07|website=fgcquaker.org|language=en}}</ref> [[Slobodna metodistička Crkva]],<ref>{{Citiranje weba|title=Four Facets of Friendship: Short Talk Bulletin|url=http://www.bessel.org/helmer/four.htm|access-date=2025-02-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041225114855/http://www.bessel.org/helmer/four.htm|archive-date=2025-02-25|website=bessel.org|language=en|first=George |last=Helmer }}</ref> [[Adventisti sedmog dana|Crkva adventista sedmoga dana]],<ref>{{Citiranje weba|title=Ellen White: Woman of Vision|url=https://m.egwwritings.org/en/book/665.2756|access-date=2025-02-25|website=egwwritings.org|language=en|url-status=dead}}</ref> Ortodoksna prezbiterijanska Crkva,<ref>{{Citiranje weba|title=Report of the Committee on Secret Societies|url=https://www.opc.org/GA/masonry.html|access-date=2025-02-25|website=opc.org|year=1942.|language=en}}</ref> Slobodna Crkva Škotske,<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=Freemasonry: What Do Christian Churches Really Think About Them?|url=http://www.jubilee.org.nz/p38.htm|access-date=2025-02-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060306043147/http://www.jubilee.org.nz/p38.htm|archive-date=2006-03-06|website=jubilee.org.nz|language=en}}</ref> Baptisti zajedno,<ref>{{Citiranje weba|title=Baptists and Freemasonry|url=https://believersweb.org/Baptists-and-Freemasonry/|access-date=2025-02-25|website=believersweb.org|language=en}}</ref> Prezbiterijanska Crkva u Americi,<ref name=":10"/> Reformirana prezbiterijanska Crkva Irske<ref>{{Citiranje weba|title=The Church and Secret Societies|url=http://www.rpc.org/beliefs/testimony/ch12.htm|access-date=2025-02-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060717200943/http://www.rpc.org/beliefs/testimony/ch12.htm|archive-date=2006-07-17|website=rpc.org|language=en}}</ref> i Nizozemska reformirana Crkva u Južnoj Africi.<ref>{{Citiranje weba|title=Die Kerkorde van die Nederduitse Gereformeerde Kerk|url=https://kerkargief.co.za/doks/acta/AS_KO_2013.pdf|access-date=2025-02-25|date=2013-10-31|website=kerkargief.co.za|language=nl}}</ref> Većina ovih osuda donijeta je kao rezultat crkvenih odbora formiranih tek u posljednjim desetljećima. Ipak, mnoge od ovih protestantskih osuda nikada nisu bile strogo provedene u praksi. === Neutralan stav === U nekim slučajevima, protivljenje slobodnom zidarstvu dolazi od manjih crkvenih zajednica koje su se u posljednjim desetljećima odvojile od glavnih protestantskih denominacija, navodeći kao razlog protivljenje teološkom liberalizmu i doktrinarnoj raznolikosti. Međutim, najveće [[Luterani|luteranske]], prezbiterijanske i metodističke crkvene zajednice u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] nisu zauzele službeni stav protiv slobodnog zidarstva, a mnogi masoni aktivni su članovi tih crkava. Episkopalna Crkva, najveća [[Anglikanstvo|anglikanska]] crkva u SAD-u, nije zauzela nikakav stav protiv slobodnog zidarstva, kao ni manje nezavisne anglikanske crkve. * [[Evangeličko-luteranska Crkva u Americi]], najveća luteranska denominacija u SAD-u i progresivna glavna protestantska crkva, nema službeni stav o tome mogu li njezini laici biti članovi [[Masonska loža|masonskih loža]] kao i [[Slobodnozidarski redovi|dodatnih masonskih tijela i redova]]. Međutim, Crkva zabranjuje svojim [[kler]]icima članstvo u masonskim organizacijama. U crkvenom ustavu, koji je prvi put ratificiran 1987. godine prilikom osnivanja denominacije, stoji: "Nijedna osoba koja pripada bilo kojoj organizaciji, poput lože ili bratovštine, koja tvrdi da u svojim učenjima i obredima posjeduje ono što je Gospodin dao isključivo Crkvi, ne može biti pozvana i primljena u službu Riječi i sakramenata, niti može biti zadržana u toj službi ako se naknadno učlani ili se otkrije da je član takve organizacije."<ref>{{Citiranje knjige|title=Constitutions, Bylaws, and Continuing Resolutions of the Evangelical Lutheran Church in America|publisher=Evangelical Lutheran Church in America|year=2023|url=https://archive.org/details/constitutions-bylaws-and-continuing-resolutions-of-the-elca|language=en}}</ref> * [[Engleska crkva]] nema jasan stav o slobodnom zidarstvu. Iako su kroz povijest postojali anglikanski slobodni zidari, od [[1980-ih]] neki anglikanski [[biskup]]i i svećenici iznosili su negativne teološke stavove o slobodnim zidarima. U srpnju 1987. Glavni sinod Engleske crkve usvojio je izvješće koje je analiziralo kompatibilnost slobodnog zidarstva i kršćanstva. U izvješću se navodi: "Razmišljanja Radne skupine otkrivaju razumljive razlike u mišljenjima između onih koji su slobodni zidari i onih koji to nisu. Dok prvi u potpunosti priznaju da izvješće ukazuje na određene poteškoće za kršćane koji su slobodni zidari, drugi smatraju da izvješće iznosi niz temeljnih razloga za preispitivanje kompatibilnosti slobodnog zidarstva i kršćanstva."<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry|url=https://www.churchofengland.org/our-views/home-and-community-affairs/home-affairs-policy/freemasonry.aspx|access-date=2025-02-25|date=2010-12-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170826193448/https://www.churchofengland.org/our-views/home-and-community-affairs/home-affairs-policy/freemasonry.aspx|archive-date=2017-08-26|website=churchofengland.org|language=en}}</ref> *[[Škotska crkva]] ne zabranjuje svojim vjernicima članstvo u masonskim ložama, ali je [[1989.]] Generalna skupština izjavila da postoje "vrlo stvarne teološke poteškoće" u vezi s članstvom vjernika u slobodnom zidarstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Many Kirk members still Masons despite earlier call to 'think again'|url=https://www.scotsman.com/news/many-kirk-members-still-masons-despite-earlier-call-to-think-again-2513183|access-date=2003-02-15|website=scotsman.com|language=en}}</ref> *[[Metodistička Crkva Velike Britanije]] je [[1985.]] godine zaključila da slobodno zidarstvo može biti u suprotnosti s kršćanskim uvjerenjima te obeshrabrila (ali ne i zabranila) metodistima članstvo u masonskim ložama, pozivajući metodističke slobodne zidare da preispitaju svoje članstvo. Također, zabranila je korištenje metodističkih prostora za sastanke slobodnih zidara. Ipak, izvješće iz [[1989.]] navodi da su se neki sastanci slobodnih zidara i dalje održavali u metodističkim objektima. Na metodističkoj konferenciji 1996. godine ponovno se razmatrala odluka iz 1985., pri čemu se zaključilo da i dalje postoje "sumnje u mudrost" učlanjenja metodista u masonske lože. Iako nije uvedena potpuna zabrana, ostale su otvorene zabrinutosti vezane uz tajnovitost slobodnog zidarstva i njegovu kompatibilnost s kršćanskim učenjem, unatoč "pozitivnim promjenama unutar slobodnog zidarstva u posljednjih nekoliko godina". Zabrana korištenja metodističkih prostora za sastanke slobodnih zidara ostala je na snazi.<ref>{{Citiranje knjige|title=Statements and Reports of the Methodist Church on Faith and Order, Volume Two 1984-2000, Part Two|publisher=Methodist Church of Great Britain|url=https://media.methodist.org.uk/media/documents/Faith_and_Order_Statements_Vol2_Part2_0409.pdf#page=158|language=en}}</ref> === Odobravanje === Mnoge povijesne, tradicionalne i glavne protestantske denominacije u kontinentalnoj Europi službeno ne zabranjuju slobodno zidarstvo. Primjer za to je Evangeličko-luteranska Crkva Sjeverne Njemačke, koja je članica [[Evangelička Crkva u Njemačkoj|Evangeličke Crkve u Njemačkoj]]. Ova crkva priznaje slobodne zidare među svojim članovima, a ponekad slobodni zidari održavaju javne ceremonije u povijesnoj crkvi [[Sveti Mihael|sv. Mihovila]] u [[Hamburg]]u. == Mormonska crkva == [[Datoteka:Joseph Smith, Jr. portrait owned by Joseph Smith III.jpg|mini|170px|Osnivač Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana [[Joseph Smith|Joseph Smith ml.]] postao slobodni zidar [[1816.]] godine]] [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] (poznata kolokvijalno kao Mormonska crkva) nema službeni stav o [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], što je njezina dugogodišnja politika. Ipak, neki vide poveznice između dvaju pokreta, posebice u pogledu prakse, strukture i simbolike, koje sežu do samih početaka Crkve. Iako je utjecaj slobodnog zidarstva na doktrinu Crkve predmet brojnih rasprava, neki vjeruju da je Joseph Smith st., otac osnivača i prvog predsjednika Crkve [[Joseph Smith|Josepha Smitha ml.]], postao slobodni zidar [[1816.]] godine, iako novija istraživanja dovode ovu tvrdnju u pitanje.<ref>{{Citiranje knjige|title=Method Infinite: Freemasonry and the Mormon Restoration|last=Bruno|first=Cheryl L.|publisher=Greg Kofford Books|year=2022.|pages=34|url=https://www.google.hr/books/edition/Method_Infinite_Freemasonry_and_the_Morm/nzJlEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=0|last2=Swick III|first2=Joe Steve|last3=Literski|first3=Nicholas S.|language=en}}</ref> Joseph Smith ml. pridružio se slobodnim zidarima [[1842.]] godine, dok je sjedište Crkve bilo u [[Nauvoo (Illinois)|Nauvoou]], u državi [[Illinois]]. On i stotine njegovih sljedbenika, uključujući i njegova prva četiri nasljednika na mjestu predsjednika Crkve, postali su slobodni zidari. Nedugo nakon što je postao slobodni zidar, Smith je uveo hramski obred posvete, koji je sadržavao simbole i izraze koji su u nekim aspektima bili slični [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima slobodnog zidarstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=Church History Topics: Masonry|url=https://www.churchofjesuschrist.org/study/history/topics/masonry?lang=eng|access-date=2025-02-25|website=churchofjesuschrist.org|language=en}}</ref> Nakon Smithove smrti [[1844.]] godine, Crkva se [[1847.]] godine preselila u [[Utah]], gdje je, prema nekim tvrdnjama, Brigham Young pokušao osnovati [[Masonska loža|masonske lože]] u Utah Teritoriju, no bez uspjeha. Međutim, ne postoje dokazi koji bi potvrdili ovu tvrdnju. Na odbijanje slobodnih zidara da osnuju lože u Utahu utjecalo je nekoliko čimbenika, među kojima su značajnu ulogu imali tadašnji negativni stavovi prema mormonima i praksa [[Poligamija|poligamije]] unutar Crkve. Tijekom druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nepovjerenje između članova Crkve i slobodnih zidara nastavilo se produbljivati.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Mormonism and Freemasonry|url=https://freemasonry.bcy.ca/history/lds/mormonism.html|access-date=2025-02-25|last=Chateau|first=Terry|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> Mnogi slobodni zidari koji nisu bili članovi Crkve gajili su snažne antimormonske stavove, koji su započeli još u Nauvoou. Ubrzo nakon što su se Smith i njegovi sljedbenici pridružili slobodnim zidarima, [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Illinois|Velika loža Illinoisa]] bila je prisiljena ukinuti statute nekoliko loža u kojima su većinsku članstvo činili mormoni, zbog snažnog antimormonskog raspoloženja i glasina o nepravilnostima.<ref name=":11"/> Godine [[1872.]] osnovana je [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Utah|Velika loža Utaha]], koja je [[1925.]] godine donijela pravilo kojim se članovima Crkve zabranjuje pridruživanje slobodnim zidarima i sudjelovanje u radu bilo koje lože, uključujući one izvan Utaha.<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the M.W. Grand Lodge of Ancient Free and Accepted Masons of Utah|publisher=Grand Lodge of Utah|year=1878.|url=https://www.google.hr/books/edition/Proceedings_of_the_M_W_Grand_Lodge_of_An/vzcvAAAAYAAJ?hl=hr&gbpv=0|language=en|orig-year=1874.}}</ref> Istodobno, Crkva je počela obeshrabrivati svoje članove od učlanjenja u bilo kakve "zajednice vezane prisegom" ili "[[tajna društva]]", iako nije izričito spominjala slobodno zidarstvo. Ovaj stav kasnije je službeno unesen u ''Crkveni priručnik uputa''. Godine [[1984.]] Velika loža Utaha ukinula je zabranu članstva za pripadnike Crkve, nakon što je prethodni prijedlog za njezino ukidanje [[1983.]] godine propao. Nakon toga, Crkva je uklonila formulacije iz ''Crkvenog priručnika uputa'' koje su obeshrabrivale članove od pridruživanja organizacijama vezanim prisegom. ''Enciklopedija mormonizma'', poluslužbena publikacija iz [[1992.]] godine, dodatno je razjasnila crkveni stav navodeći: "Filozofija i temeljna načela slobodnog zidarstva nisu u svojoj srži nespojivi s učenjima, teologijom i doktrinama Svetaca posljednjih dana."<ref name=":11"/> Za razliku od mnogih američkih kršćanskih crkava u [[21. stoljeće|21. stoljeću]], Crkva danas nema [[Protumasonstvo|antimasonski stav]]. Ne postoji službena prepreka da muškarac bude istovremeno član Crkve i slobodni zidar, a mnogi su to i odlučili postati.<ref>{{Citiranje weba|title=Mormonism and Freemasonry|url=http://www.richlandmasoniclodge385.org/uploads/1/8/3/6/18364687/mormonism_and_freemasonry.pdf|access-date=2025-02-25|last=Chateau|first=Terry|website=richlandmasoniclodge385.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Mormonism and Freemasonry|url=http://www.signaturebookslibrary.org/essays/mason.htm|access-date=2025-02-25|last=Literski|first=Nicholas S.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207064436/http://www.signaturebookslibrary.org/essays/mason.htm|archive-date=2006-02-07|website=signaturebookslibrary.org|language=en}}</ref> Godine [[2008.]] Glen A. Cook, praktični mormon, postao je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] Velike lože Utaha te je kasnije obnašao različite nacionalne i međunarodne masonske dužnosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Utah Past Grand Masters|url=https://www.utahgrandlodge.org/past-grand-masters/|access-date=2025-02-25|language=en}}</ref> == Filipinska neovisna Crkva == [[Filipinska neovisna Crkva]] ne zabranjuje slobodno zidarstvo te dopušta svojim [[kler]]icima i članovima da se pridruže [[Masonska loža|masonskim ložama]]. Njeni prvi članovi i pristaše, koji se danas smatraju narodnim herojima [[Filipini|Filipina]], bili su istaknuti slobodni zidari. Prvi vrhovni biskup i suosnivač Crkve, Gregorio Aglipay, bio je visokorangirani slobodni zidar na Filipinima. U slobodno zidarstvo je stupio [[1918.]] godine, šesnaest godina nakon osnivanja ove neovisne [[Katoličanstvo|katoličke]] denominacije. Danas Crkva priznaje slobodne zidare među svojim članovima, a neki njezini [[biskup]]i i visoki crkveni dužnosnici aktivni su članovi masonskih loža. Crkva čvrsto zastupa stav da slobodno zidarstvo nije religija niti zamjena za religiju te da nije u sukobu s njezinim učenjima i praksom kao kršćanske zajednice. Također, odbacuje tvrdnje da je slobodno zidarstvo povezano sa [[Sotonizam|sotonizmom]], suprotno popularnim vjerovanjima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Aglipayan Church in our history|url=https://usa.inquirer.net/80078/the-aglipayan-church-in-our-history|access-date=2025-02-25|last=Bautista Maximiano|first=Jose Mario|date=2021-08-11|website=inquirer.net|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Can you be a Catholic Freemason?|url=https://usa.inquirer.net/54689/can-you-be-a-catholic-freemason|access-date=2025-02-25|last=Bautista Maximiano|first=Jose Mario|date=2020-05-01|website=inquirer.net|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Aglipayan: The Flourishing of Independent Catholicism in the Philippines|url=https://www.academia.edu/97825750/Aglipayan_The_Flourishing_of_Independent_Catholicism_in_the_Philippines|access-date=2025-02-25|last=Mathias|first=Jayme|date=2020-10-27|website=academia.edu|last2=de Uriarte|first2=Mercedes Lynn|language=en}}</ref> == Kontroverzni aspekti == === Nova religija === Slobodno zidarstvo jasno naglašava da nije [[religija]] niti zamjena za religiju.<ref>{{Citiranje weba|title=Is Freemasonry a religion?|url=https://www.freemason.com/general-faq/freemasonry-religion/|access-date=2025-02-25|website=freemason.com|language=en}}</ref><ref name=":12"/> U slobodnom zidarstvo ne postoji zaseban "masonski" [[Bog]] niti posebno ime za [[božanstvo]] u bilo kojoj njezinoj grani.<ref>{{Citiranje weba|title=Digby’s Masons Active For Over 200 Years In Community|url=https://www.kingsolomonlodge54.com/digbys-masons-active-for-over-200-years-in-community/|access-date=2025-02-25|last=Herron|first=Kristy|date=2009-06-29|website=kingsolomonlodge54.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry – Marshall Lodge #108 A.F.& A.M. the Blue Lodge|url=https://www.marshalltownmasonic.org/masonic-bodies/freemasonry-marshall-lodge-108-a-f-a-m/|access-date=2025-02-25|website=marshalltownmasonic.org|language=en}}</ref> U skladu s [[Geometrija|geometrijskim]] i [[Arhitektura|arhitektonskim]] motivima slobodnog zidarstva, Vrhovno Biće u [[Slobodnozidarski obred|slobodnozidarskim obredima]] naziva se atributima poput [[Veliki graditelj svih svjetova|Veliki arhitekt Svemira]], Veliki geometar ili sličnim terminima. Slobodni zidari koriste ove opće nazive kako bi naglasili da se ne odnose na određeno božanstvo jedne religije, već na univerzalni koncept Vrhovnog Bića. Ipak, slobodno zidarstvo je često kritizirano kao zamjena za [[Kršćanstvo|kršćansku vjeru]]. ''Nova katolička enciklopedija'' izražava stav da slobodno zidarstvo postaje suparnik [[Katoličanstvo|katoličanstvu]] jer sadrži mnoge elemente religije, uključujući [[oltar]]e, [[Molitva|molitve]], obrede i obećanje nagrade ili kazne u zagrobnom životu, što su karakteristike tipične za religijske sustave.<ref>{{Citiranje weba|title=What Does the Church Say about Freemasonry?|url=https://www.catholic.com/qa/what-does-the-church-say-about-freemasonry|access-date=2025-02-25|website=catholic.com|language=en}}</ref> === Veze s ezoterijom === Određeni sustavi slobodnog zidarstva, posebice [[Švedski obred]], povezane su s [[Ezoterija|ezoterijskim]] kršćanstvom,<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=U švedskom sustavu, koji prakticira [[Velika zemaljska loža Njemačke]], kaže se da je Krist osim egzoterične kršćanske doktrine, namijenjene ljudima i dosadnoj masi njegovih učenika, podučavao i ezoteričnu doktrinu za svoje odabrane učenike, poput svetog Ivana, u kojoj je poricao da je Bog.}}</ref> koje tvrdi da je ortodoksna kršćanska doktrina namijenjena "običnim" ljudima, dok "pravo" kršćanstvo posjeduje tajno znanje o [[Isus|Kristovoj]] žrtvi na [[Golgota|Golgoti]].<ref>{{Citiranje weba|title=Exoteric And Esoteric Christianity, GA 211|url=https://rsarchive.org/Lectures/GA211/English/Singles/19220402p02.html|access-date=2025-02-25|last=Steiner|first=Rudolf|date=1922-04-02|website=rsarchive.org|author-link=Rudolf Steiner|location=Dornach|language=en}}</ref> Prema ''[[Katolička enciklopedija|Katoličkoj enciklopediji]]'' iz [[1917.]] godine, slobodnozidarski autori poput [[François-Timoléon Bègue Clavel|Clavela]], [[Jean-Marie Ragon|Ragnona]], [[Albert Pike|Pikea]] i [[Albert Mackey|Mackeya]] tvrdili su da [[Simbolika slobodnog zidarstva|masonska simbolika]] ima korijene u solarnom i [[falus]]nom kultu pretkršćanskih [[misterij]]skih religija, osobito egipatske religije.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=Fusnote 113 i 114.}}</ref> Simbol ruže i križa (''Rose Croix''), povezan s [[Rozenkrojceri|rozenkrojcerskim]] pokretom, također se pojavljuje u određenim ritualima [[Slobodnozidarski redovi|povezanih tijela slobodnog zidarstva]], pri čemu se od kandidata traži posjedovanje [[Majstor (slobodno zidarstvo)|stupnja majstora]].<ref>Kao primjer: {{Citiranje weba|title=Morals and Dogma: Chapter XVIII. Knight Rose Croix.|url=https://sacred-texts.com/mas/md/md19.htm|access-date=2025-02-25|last=Pike|first=Albert|website=sacred-texts.com|language=en}}</ref> Mnogi [[Protumasonstvo|antimasonski]] kršćanski autori tvrdili su da je rozenkrojcer [[Robert Fludd]] bio slobodni zidar, no za tu tvrdnju ne postoje dokazi. Također, nema potvrđenih podataka koji bi poduprli spekulaciju [[Arthur Edward Waite|Arthura Edwarda Waitea]] da je Fludd možda unio rozenkrojcerski utjecaj u slobodno zidarstvo. Ipak, Robert Vanloo tvrdi da je raniji rozenkrojcerski pokret iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]] imao značajan utjecaj na [[Regularno slobodno zidarstvo|"anglosaksonsko" slobodno zidarstvo]]. Među [[Slobodnozidarski redovi|redovima]] povezanim i sa slobodnim zidarstvom i s rozenkrojcerima, u kojima je članstvo ograničeno na [[Kršćanstvo|kršćane]] i [[Majstor (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarske majstore]], nalaze se [[Rozenkrojcersko društvo|Rozenkrojcerska društva]] koja djeluju u Engleskoj, Škotskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi i Portugalu.<ref>{{Citiranje weba|title=Societas Rosicruciana in Scotia|url=https://sris.org.uk/|access-date=2025-02-25|website=sris.org.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=SRIA: Join Us|url=https://www.sria.uk.com/join-us/|access-date=2025-02-25|website=sria.uk.com|language=en}}</ref> [[Manly P. Hall]], poznati [[okultist]] i slobodnozidarski autor, [[1929.]] godine napisao je knjigu ''Rozenkrojcersko i masonsko podrijetlo'', mnogo prije nego što je postao slobodni zidar.<ref>{{Citiranje knjige|title=Rosicrucian and Masonic Origins|last=Hall|first=Manly P.|publisher=Greenbook Publications|year=2012.|isbn=9781617430541|url=https://www.google.hr/books/edition/Rosicrucian_and_Masonic_Origins/fkZ2MAEACAAJ?hl=hr|language=en|orig-year=1922.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=From Lectures on Ancient Philosophy: An Introduction to the Study and Application of Rational Procedure:|last=Hall|first=Manly P.|publisher=Hall Publishing Company|year=1929|location=Los Angeles|pages=397-417|language=en|chapter=Rosicrucian and Masonic Origins|access-date=2025-02-25|chapter-url=http://www.phoenixmasonry.org/roscrucian_and_masonic_origins.htm}}</ref> Slično tome, rozenkrojcerski autor Max Heindel napisao je knjigu ''Slobodno zidarstvo i katoličanstvo'' početkom [[1910-ih]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasonry and Catholicism: An Exposition of the Cosmic Facts Underlying These Two Great Institutions as Determined by Occult Investigation|last=Heindel|first=Max|publisher=Alicia Editions|year=2020.|isbn=9782357285033|url=https://www.google.hr/books/edition/Freemasonry_and_Catholicism/woOXzQEACAAJ?hl=hr|language=en|orig-year=1912.}}</ref> Obojica su [[katoličanstvo]] i slobodno zidarstvo prikazali kao dva različita pravca u razvoju kršćanstva. === Navodi o štovanju Sotone i odgovori === Neki kršćanski [[Protumasonstvo|kritičari slobodnog zidarstva]], osobito evangelički kršćani, kao i sve pravoslavne crkve, tvrde da slobodno zidarstvo uključuje štovanje [[Sotona|Sotone]]. Takve tvrdnje često se temelje na citiranju, tumačenju ili izvlačenju iz konteksta izjava različitih osoba, kako masonskih tako i nemasonskih autora, ali ne na stvarnim [[Ritual (slobodno zidarstvo)|masonskim ritualima]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zašto Katolička crkva toliko mrzi masone?|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-katolicka-crkva-toliko-mrzi-masone/2158627.aspx|access-date=2025-02-25|last=Stošić|first=Petar|date=2020-02-22|website=index.hr}}</ref> ==== Arthur Edward Waite ==== Na nekim kršćanskim [[Protumasonstvo|antimasonskim]] [[web stranica]]ma često se pojavljuje citat:<ref>{{Citiranje weba|title=Do Freemasons Worship Satan/Lucifer?|url=http://www.cephasministry.com/masonic_worship.html|access-date=2025-02-26|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060221001139/http://www.cephasministry.com/masonic_worship.html|archive-date=2006-02-21|website=cephasministry.com|language=en}}</ref> {{citat2|Prva [[evokacija]] upućena caru [[Lucifer]]u. Care Lucifere, gospodaru i kneže pobunjenih duhova, zaklinjem te da napustiš svoje boravište, gdje god se ono nalazilo, i dođeš ovamo kako bi komunicirao sa mnom. Naređujem i zaklinjem te u Ime Svemogućeg Živog Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga, da se pojaviš bez buke i bez...{{efn|Citat izvorno glasi: ''First Conjuration Addressed to Emperor Lucifer. Emperor Lucifer, Master and Prince of Rebellious Spirits, I adjure thee to leave thine abode, in what-ever quarter of the world it may be situated and come hither to communicate with me. I command and I conjure thee in the Name of the Mighty Living God, Father, Son and Holy Ghost, to appear without noise and without ....''}} }} Ovaj citat često se pripisuje engleskom [[Misticizam|mistiku]] i okultnom piscu [[Arthur Edward Waite|Arthuru Edwardu Waiteu]], uz dodatak da je bio "[[Suvereni veliki generalni inspektor|slobodni zidar 33. stupnja]]", čime ga se pokušava prikazati kao [[Visoki masonski stupnjevi|"visoko rangiranog"]] slobodnog zidara. Međutim, nigdje u knjizi iz koje je citat preuzet, ''Knjiga crne magije'', ne navodi se da je Waite bio slobodni zidar tog stupnja.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Book of Black Magic and of Pacts: Including the Rites and Mysteries of Goëtic Theurgy, Sorcery, and Infernal Necromancy|last=Waite|first=Arthur Edward|publisher=De Laurence|year=1910.|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Book_of_Black_Magic_and_of_Pacts/_4YHAQAAIAAJ?hl=hr&gbpv=0&bsq=The%20Book%20of%20Black%20Magic|language=en|orig-year=1898.}}</ref> U to vrijeme, on je bio samo istraživač [[Okultizam|okultizma]], a ne slobodni zidar. Waite nije bio slobodni zidar u trenutku kada je knjiga napisana i objavljena [[1898.]] godine, već se pridružio slobodnom zidarstvu tek [[1902.]] Prema slobodnozidarskom istraživačkom dokumentu "Laž luciferijanizma", Waite nikada nije bio slobodni zidar 33. stupnja, niti je bio član [[Škotski obred|Škotskog obreda]].<ref name=":19">{{Citiranje weba|title=The lie of luciferianism|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/luciferianism.html|access-date=2025-02-26|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> Međutim, bio je visoko pozicionirani član [[Hermetički red Zlatne zore|Hermetičkog reda Zlatne zore]], ezoterične organizacije koja se temeljila na sustavu loža sličnom slobodnom zidarstvu.<ref>{{Citiranje weba|title=A Short Treatise on the History, Culture and Practices of The Hermetic Order of the Golden Dawn|url=https://osogd.org/library/the-aerodynamic-biscuits/a-short-treatise-on-the-history-culture-and-practices-of-the-hermetic-order-of-the-golden-dawn/|access-date=2025-02-26|website=osogd.org|language=en}}</ref> ==== Manly Palmer Hall ==== Jedan od često citiranih odlomaka iz ''Tajna učenja svih vremena'' kanadskog pisca [[Manly P. Hall|Manlyja Palmera Halla]] glasi:<ref>{{Citiranje weba|title=Choosing Truth Ministries: To the Churches of Red Deer|url=http://www.ctmin.org/To%20The%20Churches%20of%20Red%20Deer.htm|access-date=2025-02-26|last=McElheran|first=John|date=2002-08-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050830143613/http://www.ctmin.org/To%20The%20Churches%20of%20Red%20Deer.htm|archive-date=2005-08-30|website=ctmin.org|language=en}}</ref> {{citat2|Ovim obećavam Velikom Duhu [[Lucifer]]u, knezu [[demon]]a, da ću mu svake godine donijeti ljudsku [[Duša|dušu]] kako bi s njom mogao činiti što ga je volja, a zauzvrat Lucifer mi obećava darovati blaga Zemlje i ispuniti sve moje želje dok traje moj prirodni život. Ako ne ispunim ovaj zavjet, tada će moja vlastita duša pripasti njemu. Potpisano... [''Zazivač potpisuje pakt vlastitom krvlju'']{{efn|Citat izvnogno glasi: ''"I hereby promise the Great Spirit Lucifuge, Prince of Demons, that each year I will bring unto him a human soul to do with as it may please him, and in return Lucifuge promises to bestow upon me the treasures of the earth and fulfil my every desire for the length of my natural life. If I fail to bring him each year the offering specified above, then my own soul shall be forfeit to him. Signed ... " [Invocant signs pact with his own blood.]''}} }} Ovaj citat nalazi se u poglavlju ''Ceremonijalna magija i čarobnjaštvo'',<ref>{{Citiranje knjige|title=The Secret Teachings Of All Ages|last=Hall|first=Manly P.|year=1928.|pages=103|url=https://sacred-texts.com/eso/sta/|language=en|chapter=Ceremonial Magic and Sorcery|chapter-url=https://sacred-texts.com/eso/sta/sta24.htm}}</ref> a često se koristi kao dokaz da je Hall bio visoko rangirani slobodni zidar koji je zagovarao [[sotonizam]]. Međutim, kao i kod Waitea, Hall nije bio slobodni zidar u trenutku pisanja ove knjige<ref name=":19"/> – ona je objavljena [[1928.]] godine,<ref>{{Citiranje knjige|title=The Secret Teachings of All Ages: An Encyclopedic Outline of Masonic, Hermetic, Qabbalistic and Rosicrucian Symbolical Philosophy|last=Hall|first=Manly P.|publisher=Jeremy P. Tarcher/Penguin|year=2003.|location=New York|url=https://archive.org/details/secretteachingso0000hall/mode/2up|language=en|orig-year=1928.}}</ref> dok je on postao slobodni zidar tek [[1954.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Manly Palmer Hall|url=https://freemasonry.bcy.ca/biography/esoterica/hall_m_p/hall_m_p.html|access-date=2025-02-26|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> Važno je napomenuti da se ovaj citat ne odnosi na slobodno zidarstvo, već opisuje kako bi [[čarobnjak]] mogao [[Evokacija|zazivati]] duhove i daje primjer kako bi izgledao demonski pakt. Hall je bio poznati okultist i predavač o [[Ezoterija|ezoterijskim]] temama, a već s 20 godina bio je istaknuti govornik na području [[Okultizam|okultizma]], prije nego što je uopće imao uvjete na članstvo u slobodnom zidarstvu. Još jedan često citirani odlomak iz njegove knjige ''Izgubljeni ključevi slobodnog zidarstva'' glasi:<ref>{{Citiranje knjige|title=The Lost Keys of Freemasonry|last=Hall|first=Manly P.|publisher=Dover Publications|year=2012.|isbn=9780486121031|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Lost_Keys_of_Freemasonry/nDoI567JWU4C?hl=hr&gbpv=0|pages=48|language=en|orig-year=1923.}}</ref><ref name=":18">{{Citiranje weba|title=The "Gospel of Success" — Is it the Gospel of Jesus Christ?|url=https://www.plymouthbrethren.com/success.htm|access-date=2025-02-26|last=Hesterman|first=Stephen|website=plymouthbrethren.com|language=en}}</ref> {{citat2|Kada slobodni zidar nauči da je ključ ratnika na bloku ispravno primjenjivanje dinama žive moći, tada je spoznao Misterij svog obrta. U njegovim rukama su uskovitlani energetski tokovi Lucifera, i prije nego što može krenuti naprijed i uzdignuti se, mora dokazati svoju sposobnost pravilnog upravljanja ovom energijom.{{efn|Citat izvorno glasi: ''When The Mason learns that the Key to the warrior on the block is the proper application of the dynamo of living power, he has learned the Mystery of his Craft. The seething energies of Lucifer are in his hands and before he may step onward and upward, he must prove his ability to properly apply this energy.''}} }} Ovaj odlomak često se interpretira kao dokaz masonskog štovanja Lucifera. Međutim, ovo poglavlje (nazvano "Društvo pomoćnika") nema nikakve veze sa stvarnim [[Pomoćnik (slobodno zidarstvo)|stupnjem pomoćnika]] u slobodnom zidarstvu.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Lost Keys of Masonry: The Secret of Hiram Abiff|last=Hall|first=Manly P.|year=1923.|pages=49|url=https://ia903404.us.archive.org/16/items/the-lost-keys-of-masonry-manly-p.-hall-1923-halls-first-edition-of-his-first-book/The%20Lost%20Keys%20of%20Masonry%20-%20Manly%20P.%20Hall%201923%20-%20Hall%27s%20First%20Edition%20of%20his%20first%20book.pdf|language=en|chapter=The Fellow Craft|url-status=dead}}</ref> Kada se citat postavi u širi kontekst, može se protumačiti i kao upozorenje na to da nepravilno korištenje duhovnih energija može dovesti slobodne zidare na pogrešan put. U uvodu knjige Hall jasno navodi: "''U trenutku kada sam napisao ovu skromnu knjigu, tek sam napunio dvadeset i jednu godinu, a moj jedini kontakt sa slobodnim zidarstvom bio je kroz nekoliko knjiga koje su bile dostupne javnosti.''"<ref name=":19"/> ==== Jelena Blavatskaja ==== Često citirani odlomak iz knjige ''Tajna doktrina'' njemačko-ruske ezoteričarke i spisateljice [[Jelena Petrovna Blavatskaja|Jelene Petrovne Blavatskaje]] glasi:<ref>{{Citiranje knjige|title=The Secret Doctrine; The Synthesis of Science, Religion and Philosophy|last=Blavatsky|first=Helena Petrovna|publisher=Theosophical Publishing Society|year=1893.|location=London|pages=245|url=https://archive.org/details/secretdoctrinesy01blav/page/n5/mode/2up|edition=III.|language=en|author-link=Jelena Petrovna Blavatskaja|orig-year=1888.}}</ref> {{citat2|Sotona, ili Lucifer, predstavlja aktivnu energiju, ili, kako ga M. Jules Baissac naziva, 'centrifugalnu energiju svemira' u kozmičkom smislu. On je Vatra, Svjetlo, Život, Borba, Napor, Misao, Svijest, Napredak, Civilizacija, Sloboda, Neovisnost. Istodobno, on je bol, koji je reakcija na užitak akcije, i smrt – koja je obrat života – Sotona, koji gori u vlastitom paklu, stvorenom bijesom vlastitog zamaha – ekspanzivna dezintegracija maglice koja se koncentrira u nove svjetove.{{efn|Citat izvorno glasi: ''Satan, or Lucifer, represents the active, or, as M. Jules Baissac calls it, the 'Centrifugal Energy of the Universe' in a cosmic sense. He is Fire, Light, Life, Struggle, Effort, Thought, Consciousness, Progress, Civilization, Liberty, Independence. At the same time he is pain, which is the Re-action of the pleasure of action, and death — which is the revolution of life — Satan, burning in his own hell, produced by the fury of his own momentum — the expansive disintegration of the nebulæ which is to concentrate into new worlds.''}} }} Ovaj citat često se koristi kao dokaz da slobodno zidarstvo propagira [[sotonizam]].<ref>''Primjeri:''<br>{{Citiranje weba|title=Co-Freemasonry is of the Devil|url=https://www.jesus-is-savior.com/False%20Religions/Freemasonry/cofreemasonry.htm|access-date=2025-02-26|last=Stewart|first=David J.|website=jesus-is-savior.com|language=en}}<br>{{Citiranje weba|title=LUCIFER Magazine|url=https://jesus-is-savior.com/False%20Religions/Illuminati/lucifer_magazine.htm|access-date=2025-02-26|website=jesus-is-savior.com|language=en}}</ref> Međutim, Blavatskaja nije bila povezana sa slobodnim zidarstvom niti je ikada tvrdila da jest.<ref name=":19"/> Također, njena uporaba [[Lucifer]]a je simbolička i oslanja se na gnostičku interpretaciju svjetlonoše, a ne na kršćanski koncept [[Sotona|Sotone]]. ==== Albert Pike i prijevara Lea Taxila ==== Jedan od najpoznatijih citata koji se često pripisuje [[Albert Pike|Albertu Pikeu]], američkom piscu i istaknutom slobodnom zidaru, glasi:<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=The History of the Church’s Position on Freemasonry|url=https://thestationofthecross.com/the_spirit_world/freemasonry-07-09-2022/|access-date=2025-02-26|last=Blai|first=Adam|date=2022-09-07|website=thestationofthecross.com|language=en}}</ref><ref name=":18"/> {{citat2|Da, [[Lucifer]] je [[Bog]], a nažalost, i Adonay je također Bog. Jer vječni zakon kaže da nema svjetlosti bez sjene, nema ljepote bez ružnoće, nema bijelog bez crnog, jer apsolut može postojati samo kao dva boga: tama je nužna svjetlosti kako bi služila kao njezina pozadina, kao što je postolje potrebno [[Skulptura|kipu]], a [[Kočnice|kočnica]] lokomotivi.{{efn|Citat izvorno glasi: ''Yes, Lucifer is God, and unfortunately Adonay is also God. For the eternal law is that there is no light without shade, no beauty without ugliness, no white without black, for the absolute can only exist as two Gods: darkness being necessary to light to serve as its foil as the pedestal is necessary to the statue, and the brake to the locomotive.''}} }} Ovaj citat često koriste kršćanski [[Protumasonstvo|antimasoni]],<ref name=":21"/> ali je dokazano da ga Pike nikada nije napisao. Navodno je bio dio pisma koje je Pike uputio drugim slobodnim zidarima [[Visoki masonski stupnjevi|visokih stupnjeva]], ali je kasnije otkriveno da je riječ o [[Taxilova prijevara|falsifikatu]] [[Leo Taxil|Lea Taxila]], francuskog novinara koji je priznao da je fabricirao niz priča kako bi diskreditirao slobodno zidarstvo.<ref>{{Citiranje weba|title=The Confession of Léo Taxil|url=https://freemasonry.bcy.ca/texts/taxil_confessed.html|access-date=2025-02-26|last=Bernheim|first=Alain|website=freemasonry.bcy.ca|last2=Samii|first2=A. William|last3=Serejski|first3=Eric|year=1997.|language=en}}</ref> ==== Aleister Crowley ==== Engleski književnik i okultist [[Aleister Crowley]], koji se sam nazivao "Velika zvijer 666" (''Great Beast 666''), tvrdio je da je slobodni zidar, što je jedan od glavnih razloga zašto neki konzervativni kršćani smatraju slobodno zidarstvo [[Okultizam|okultnom]] organizacijom. Međutim, prema istraživaču Martinu P. Starru, sve lože i organizacije u koje je Crowley bio uključen smatrale su se neregularnima, odnosno nepriznatima od strane [[Regularno slobodno zidarstvo|glavnih tijela slobodnog zidarstva]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Aleister Crowley: Freemason!|journal=Ars Quatuor Coronatorum|last=Starr|first=Martin P.|url=https://freemasonry.bcy.ca/aqc/crowley.html|volume=108|pages=150-161|year=1995|editor-last=Gilbert|editor-first=Robert A.|publisher=[[Loža "Quatuor Coronati"]]|isbn=0907655327}}</ref> == Vidi još == * [[Kršćanstvo]] * [[Sveti Ivan u slobodnom zidarstvu]] * [[Sveti Andrija u slobodnom zidarstvu]] * [[Protumasonstvo]] * [[Masonske teorije urota]] == Bilješke == {{notelist|33em}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} {{KCiSZ}} {{Portal Kršćanstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo i religija]] [[Kategorija:Kršćanstvo i društvo|Slobodno zidarstvo]] 7ced8fvzh4mqw3fc9i772ra9xqpggqu 0 781870 7571312 7157412 2026-08-07T01:00:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571312 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Kuolimo | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Luotolahdensalmi 01.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|61|16|N|27|32|E|type:waterbody_region:FI-ES|display=title,inline}} | lokacija = jugoistočna [[Finska]] | dz = FIN | obalni_gradovi = [[Savitaipale]] | duljina = 61 | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = 9.8 | najveća dubina = 41 | obalna crta = 395<ref name="Jarviwiki" /> | obalna_crta_ref = | površina = 79 | zapremina = 0.78 | zapremina_ref = | površina porječja = 861 | površina_porječja_ref= | visina = 77 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = prosinac - travanj | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = jezero [[Saimaa]] | slijev = | otoci = najveći su [[Lamposaari]], [[Parikka]] i [[Suomensalo]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Finska | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 20 | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Kuolimo''' je jezero srednje veličine u jugoistočnoj [[Finska|Finskoj]], u općinama [[Savitaipale]] i [[Suomenniemi]].<ref name="jw">{{eng oznaka}} [http://www.jarviwiki.fi/w/index.php?title=Kuolimo_%2804.141.1.001%29&setlang=en Järviwiki Web Service] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250126105202/https://www.jarviwiki.fi/w/index.php?title=Kuolimo_(04.141.1.001)&setlang=en |date=26. siječnja 2025. }}. [[Finski institut za okoliš]]. Retrieved 2014-02-26.</ref> Jezero Kuolimo usko je povezano s najvećim finskim jezerom [[Saimaa]] i ulijeva se u njega kroz dvije odvojene rute, uključujući brzake Partakoski i Kärnänkoski. Jezera pripadaju porječju rijeke [[Vuoksi]], koja se kroz [[Ladoga|jezero Ladoga]] ulijeva u [[Finski zaljev]] . Kuolimo se smatra posebno čistim jezerom. Naseljena je reliktnom populacijom ribe ''[[Salvelinus alpinus]]''. Kritično ugrožena riba živi samo u određenim dijelovima južnog jezera Saimaa, uključujući [[Yövesi]], [[Luonteri]] i [[Ruokovesi]] . Izvorna populacija živi samo u jezeru Kuolimo. Lov ove ribe potpuno je zabranjen.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.jarvilohi.fi/en/species/arctic+char/ Arctic char] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170117140928/http://www.jarvilohi.fi/en/species/arctic%2Bchar/ |date=2017-01-17 }}. Protection of Saimaa Salmon. Retrieved 2014-03-08.</ref> {{široka slika|Suomensalon Lintuniemi 01.jpg|900px|Obala jezera}} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Jarviwiki">[http://www.jarviwiki.fi/w/index.php?title=Kuolimo_%2804.141.1.001%29&setlang=en Järviwiki Web Service]</ref>}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Bifurkacijska jezera]] [[Kategorija:Porječje Vuoksija]] [[Kategorija:Jezera u Finskoj]] a5a3ql27la998k2o9zgnkv7dg5o36ti 0 786370 7571226 7373364 2026-08-06T22:23:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571226 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir športski klub | ime kluba = Karlobag | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Karlobag" | nadimak = | godina osnivanja = 1988. <br> <small> (1998.) </small> | sjedište = Obala Vladimira Nazora 25, 53288 [[Karlobag]] | borilište = ''Gradska kuglana "Otočac"'', [[Otočac]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Zapad (III.) }} '''Kuglački klub "Karlobag"''' ('''''KK "Karlobag"; Karlobag''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Karlobag]]a, [[Ličko-senjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2024./25. seniorska momčad kluba se natjecala u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Zapad"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == === Ekipno === ; 3. HKL – Zapad * drugoplasirani: 1997./98. (''Karlovac''), 1998./99., 2009./10., 2013./14. (''Ogulin / Lika'') ; 4. HKL – Zapad * drugoplasirani: 2008./09. ; 5. HKL – Zapad * drugoplasirani: 2005./06. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| HIZ Karlobag |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||IV. ||3. HKL – Primorsko-goranska skupina || ||5. ||10 ||18 || || || || || ||20 ||<small> ''3. HKL - Međužupanijska liga'' || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1997./98.|1997./98.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad - Karlovac || ||bgcolor="silver"|2. ||7 || || || || || || ||19 ||<small> ''Karlovačko-senjska skupina || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||IV. ||3. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||12 || || || || || || ||33 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||10. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||73 ||103 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||12. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||38 ||138 ||6 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- !colspan="15"| Karlobag |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2005./06.|2005./06.]] ||V. ||5. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||9 ||0 ||5 ||66,5 ||45,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2006./07.|2006./07.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || || ||11 || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2007./08.|2007./08.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||5. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||94 ||82 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||4. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||93 ||83 ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. HKL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||13 ||2 ||7 ||104 ||72 ||28 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||12. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||67 ||109 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. HKL – Zapad || ||7. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||95,5 ||80,5 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL – Zapad - Ogulin / Lika || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||116,5 ||59,5 ||31 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Zapad - Ogulin / Lika || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||17 ||2 ||3 ||124 ||52 ||36 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||6. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||89 ||93 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||2. HKL – Zapad || ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||86 ||90 ||22 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||5. ||12 ||22 ||12 ||1 ||9 ||102 ||74 ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||5. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||87,5 ||88,5 ||20 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||9. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||80 ||96 ||18 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||5. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||91 ||85 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|''3. ||12 ||''7 ||''3 ||''2 ||''2 ||''29,5 ||''26,5 ||''8 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||7. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||91 ||85 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||7. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||89 ||87 ||23 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||8. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||84,5 ||91,5 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HKL – Zapad || ||6. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||89,5 ||86,5 ||24 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Karlobag]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/people/Kugla%C4%8Dki-klub-Karlobag/100051069019525/?sk=about ''Kuglački klub Karlobag'', Faceboomk stranica] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/54 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Karlobag - 810054''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-karlobag-karlobag/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB KARLOBAG KARLOBAG''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250527152729/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-karlobag-karlobag/ |date=27. svibnja 2025. }} == Izvori == * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-karlobag/330235/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB KARLOBAG KARLOBAG] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-karlobag/Detaljno/587127 fininfo.hr, KK KARLOBAG] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/kk-karlobag/OIB-90978586528 infobiz.fina.hr, KUGLAČKI KLUB "KARLOBAG" KARLOBAG] {{izvori}} {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Karlobag, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Ličko-senjskoj županiji]] bakfv002jfqojjm7wf1typ9vzsuy585 0 786556 7571313 7570123 2026-08-07T01:22:33Z Zviz2401 102709 /* Prva sezona (2026.) */ 7571313 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Stuart ne uspijeva spasiti svemir | slika = SFTSTU plakat.jpg | natpis_pod_slikom = [[Plakat]] televizijske serije | veličina = 260 | orig_naslov = Stuart Fails to Save the Universe | format_serije = [[sitcom]] | autor = [[Chuck Lorre]]<br>Zak Penn<br>[[Bill Prady]] | temeljeno_na = ''[[Teorija velikog praska]]'' – Chuck Lorre i Bill Prady | razvoj = | redatelj = Kyle Newacheck | scenarist = Chuck Lorre<br>Zak Penn<br>Bill Prady | glazba = Joseph LoDuca | uvodna_glazba = Danny Elfman | glumci = Kevin Sussman<br>Brian Posehn<br>Lauren Lapkus<br>John Ross Bowie | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 10 | popis_epizoda = #Pregled serije | producent = Paddy Cullen | izvršni_producent = Bill Prady<br>Zak Penn<br>Kyle Newacheck<br>Chuck Lorre | urednik = Lawrence Maddox | lokacija = | trajanje_epizode = 30 min. | produkcijska_kuća = Chuck Lorre Productions<br>Warner Bros. Television Studios | tv_kuća = [[HBO Max]] | početak_serije = {{premijera|23|7|2026|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[HBO Max]] | početak_serije_hrv = {{premijera|24|7|2026|l}} | kraj_serije_hrv = | povezano = [[Teorija velikog praska]]<br>[[Mladi Sheldon]]<br>[[Georgiejev i Mandyn prvi brak]] | web_stranica = | imdb_id = 36243160 }} '''''Stuart ne uspijeva spasiti svemir''''' ({{eng.|Stuart Fails to Save the Universe}}) je [[SAD|američka]] [[humor]]istična [[televizijska serija|serija]] (popularno [[sitcom]]) autora [[Chuck Lorre|Chuck Lorreja]]. Serija je četvrta serija i druga izravna {{nowrap|spin-off}} serija u franšizi ''[[Teorija velikog praska|Teorije velikog praska]]'' Serija se premijerno prikazuje od [[23. srpnja]] [[2026.]] na platformi [[HBO Max]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-27|title=Max Original Comedy Series STUART FAILS TO SAVE THE UNIVERSE Debuts July 2026|url=https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-max/max-original-comedy-series-stuart-fails-save-universe-debuts-july-2026|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427170340/https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-max/max-original-comedy-series-stuart-fails-save-universe-debuts-july-2026|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Pressroom Warner Bros. Discovery}}</ref> u Hrvatskoj od 24. srpnja.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-05-14|title=Premijera nove MAX Original serije „Stuart ne uspijeva spasiti svemir“ 24. srpnja na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-nove-max-original-serije-stuart-ne-uspijeva-spasiti-sv|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260514091447/https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-nove-max-original-serije-stuart-ne-uspijeva-spasiti-sv|archive-date=2026-06-14|access-date=2026-05-14|website=Press centar – Warner Bros Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> == Glumačka postava i likovi == === Glavni === * [[Kevin Sussman]] kao Stuart * [[Brian Posehn]] kao Bert Kibbler * [[Lauren Lapkus]] kao Denise * [[John Ross Bowie]] kao Barry Kripke === Sporedni === * [[Ryan Cartwright]] as Kyle * [[Josh Brener]] as Trevor * [[Tommy Walker]] as Gary == Pregled serije == Serija se premijerno prikazuje od [[23. srpnja]] [[2026.]] na platformi [[HBO Max]],<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-27|title=Max Original Comedy Series STUART FAILS TO SAVE THE UNIVERSE Debuts July 2026|url=https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-max/max-original-comedy-series-stuart-fails-save-universe-debuts-july-2026|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427170340/https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-max/max-original-comedy-series-stuart-fails-save-universe-debuts-july-2026|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Pressroom Warner Bros. Discovery}}</ref> u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[24. srpnja]] 2026.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-05-14|title=Premijera nove MAX Original serije „Stuart ne uspijeva spasiti svemir“ 24. srpnja na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-nove-max-original-serije-stuart-ne-uspijeva-spasiti-sv|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260514091447/https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-nove-max-original-serije-stuart-ne-uspijeva-spasiti-sv|archive-date=2026-06-14|access-date=2026-05-14|website=Press centar – Warner Bros Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> {{Pregled serije |boja1 = #184492 |poveznica1 = #Prva sezona (2026.) |epizode1 = 10 |premijera1 = {{premijera|23|7|2026}} |finale1 = {{finale|24|9|2026}} |premijeraHR1 = {{premijera|24|7|2026}} |finaleHR1 = {{finale|25|9|2026}} }} === Prva sezona (2026.) === {{Epizode |širina = auto |boja = #184492 |broj1 = 1. |naslov1 = Spoiler: Gary Dies |naslovHR1 = Spojler: Gary umire |redatelj1 = Kyle Newacheck |scenarist1 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum1 = {{premijera|23|7|2026}} |datumHR1 = {{premijera|24|7|2026}} |sadržaj1 = U alternativnom svemiru Pasadena je pretvorena u apokaliptično područje preplavljeno zombijima, mutiranim kukcima i dimenzionalnim pukotinama koje stanovnici koriste kao odlagališta otpada, dok Stuart i dalje vodi Comic Center. Ondje se iznenada pojavljuje Stuart iz izvornog svemira i objašnjava njemu i Bertu da je njihova vremenska linija nastala zbog kvara kvantnog uređaja koji su izradili Sheldon, Leonard i Howard. Stvarnost se može vratiti u prvobitno stanje pronalaskom uređaja, ali Stuart nestaje prije nego što uspije objasniti kako ga popraviti. Stuart i Bert odlučuju krenuti u potragu. Na putu susreću Denise, koja je Stuarta smatrala mrtvim te je započela vezu s bivšim marincem Garyjem. Njih četvero kreće prema Caltechu, koji je pretvoren u kriminalnu utvrdu, no Gary pogiba, a ostali bivaju zarobljeni. Ondje otkrivaju da je Raj već godinama zatočen te da je uspio ustanoviti što se dogodilo sa stvarnošću i kako je ponovno postaviti. Uređaj, nazvan Interferometar, čuva Barry Kripke, poznat kao „Veliki kalif, lord Kripke”, koji želi zadržati postojeći svemir kako bi njime mogao vladati. Kripke odvaja Denise od ostatka skupine, dok Bert svojim znanstvenim znanjem izrađuje granate kojima oslobađaju sebe i nju. Uspijevaju doći do Interferometra, ali Kripke puca u Raja prije nego što ga ovaj stigne popraviti. Stuart i Denise pokušavaju slijediti njegove zapisane upute, no pritom pogriješe. Stuart, Bert i Kripke završavaju u novom, naizgled normalnom svemiru, dok Denise ostaje zarobljena u apokaliptičnoj stvarnosti. |naslov2 = Spoiler: Zack's in This One |naslovHR2 = Spojler: Zack je u ovoj |redatelj2 = Kyle Newacheck |scenarist2 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum2 = {{premijera|30|7|2026}} |datumHR2 = {{premijera|31|7|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = Spoiler: Bert is Magic |naslovHR3 = Bert je magičan |redatelj3 = Kyle Newacheck |scenarist3 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum3 = {{premijera|6|8|2026}} |datumHR3 = {{premijera|7|8|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Spoiler: Stuart Makes a Wallet |naslovHR4 = |redatelj4 = |scenarist4 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum4 = {{premijera|13|8|2026}} |datumHR4 = {{premijera|14|8|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = Spoiler: Gary Works for UPS |naslovHR5 = |redatelj5 = |scenarist5 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum5 = {{premijera|20|8|2026}} |datumHR5 = {{premijera|21|8|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Spoiler: Bert Gets Married |naslovHR6 = |redatelj6 = |scenarist6 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum6 = {{premijera|27|8|2026}} |datumHR6 = {{premijera|28|8|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = Spoiler: Dexys Midnight Runners Get a Royalty Payment |naslovHR7 = |redatelj7 = |scenarist7 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum7 = {{premijera|3|9|2026}} |datumHR7 = {{premijera|4|9|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = Spoiler: We're as Confused as You Are |naslovHR8 = |redatelj8 = |scenarist8 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum8 = {{premijera|10|9|2026}} |datumHR8 = {{premijera|11|9|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = Spoiler: We Couldn't Get Green Lantern |naslovHR9 = |redatelj9 = |scenarist9 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum9 = {{premijera|17|9|2026}} |datumHR9 = {{premijera|18|9|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = Spoiler: Filmed Before a Live Studio Audience |naslovHR10 = |redatelj10 = |scenarist10 = Chuck Lorre, Zak Penn i Bill Prady |datum10 = {{premijera|24|9|2026}} |datumHR10 = {{premijera|25|9|2026}} |sadržaj10 = }} == Produkcija == U travnju 2023. objavljeno je da u razvoju novi spin-off izvorne serije ''[[Teorija velikog praska|Teorije velikog praska]]'', tada još bez naslova, u ranoj fazi razvoja na platformi Max, a kreirao ju je Chuck Lorre, suautor i izvršni producent originalne serije.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-12|title=New ‘Big Bang Theory’ Spinoff in Development at HBO Max|url=https://variety.com/2023/tv/news/big-bang-theory-spinoff-hbo-max-1235580575/|url-status=live|access-date=2025-02-05|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> Serija je najavljena na prezentaciji Warner Bros. Discoveryja 2023. godine, a predstavio ju je Casey Bloys, predsjednik i izvršni direktor [[HBO|HBO-a]] i [[Max (streaming)|Maxa]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-04-12|title=Warner Bros. Discovery Unveils ‘Max’: Everything Revealed at Combined HBO Max-Discovery+ Streaming Presentation|url=https://variety.com/2023/tv/news/max-streaming-service-hbo-warner-discovery-1235579785/|url-status=live|access-date=2025-05-29|website=Variety|language=en-US}}</ref> U najavi nisu otkriveni detalji radnje ni koji će likovi biti u fokusu, ali je rečeno da će serija imati novu glumačku postavu, dok će bivši glumci iz izvorne serije gostovati u epizodama. U listopadu [[2024.]] potvrđeno je da će se spin-off fokusirati na liku Stuarta Blooma, vlasnika trgovine stripovima „Comic Center“ koja se pojavljuje u izvornoj seriji. Također je objavljeno da su [[Kevin Sussman]], [[Brian Posehn]] i [[Lauren Lapkus]] potpisali ugovore s produkcijskom kućom Warner Bros. Television.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-10|title=‘Big Bang Theory’ Spinoff in Development at Max Adds Brian Posehn, Lauren Lapkus, Kevin Sussman|url=https://variety.com/2024/tv/news/big-bang-theory-spinoff-max-cast-brian-posehn-lauren-lapkus-kevin-sussman-1236174305/|url-status=live|access-date=2025-02-05|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> U veljači [[2025.]] objavljeno je da će se [[John Ross Bowie]] vratiti u ulozi Barryja Kripkea, uz potpisan ugovor s Warner Bros. Television.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2025-02-11|title=‘The Big Bang Theory’s John Ross Bowie To Join Max Spinoff, Reprising Barry Kripke Role|url=https://deadline.com/2025/02/the-big-bang-theory-john-ross-bowie-spinoff-barry-kripke-1236285238/|url-status=live|access-date=2025-05-29|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Dana 19. ožujka 2025. otkriven je službeni naslov serije: „Stuart Fails to Save the Universe“.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2025-03-19|title=‘The Big Bang Theory’ Spinoff Gets Stuart-Centric Title|url=https://deadline.com/2025/03/big-bang-spinoff-title-stuart-fails-to-save-the-universe-1236330498/|url-status=live|access-date=2025-05-29|website=Deadline|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=36243160|naslov=Stuart Fails to Save the Universe}} [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] ge44mwdy3fu53ud913ozrrdukagokao 0 789360 7571425 7324860 2026-08-07T08:52:41Z Makenzis 188047 https://www.soccerway.com/player/pajaziti-adrion/2mOWKVdg/ 7571425 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Adrion Pajaziti | slika = | opis slike = Adrion Pajaziti | država = {{Z+X|ALB}} <br> {{Z+X|KOSV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[16. studenog]] [[2002.]] | datum smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[Hajduk Split]] | broj u klubu = 4 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = 2014. – 2021. | juniorski klubovi = [[Fulham F.C.|Fulham]] | godina = 2021. – 2025. <br> 2023.<br> 2024. – 2025. <br> 2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Fulham F.C.|Fulham]]<br> → [[FK Haugesund|Haugesund]] (posudba)<br> → [[HNK Gorica|Gorica]] (posudba)<br> [[Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2019.<br> 2021. – 2022. <br> 2022.<br>2022. – 2024.<br>[[2025.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Albanija do 19]] <br> {{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kosovo do 21]] <br> {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Albanija do 20]] <br>{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Albanija do 21]] <br>{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 7. 8. 2026. }} '''Adrion Pajaziti''' ([[London]], [[16. studenog]] [[2002.]]) [[Albanija|albansko]]-[[Kosovo|kosvoski]] je [[nogometaš]] koji igra kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] za klub [[Hajduk Split]]. Rođen u [[Engleska|Engleskoj]], bivši je mladi reprezentativac [[Kosovo|Kosova]], a sada igra za [[Albanska nogometna reprezentacija|Albaniju]]. == Klupska karijera == Pajaziti je s dvanaest godina počeo igrati nogomet u akademiji [[Fulham F.C.|Fulhama]]. Debitirao je za momčad do 18 godina 6. listopada 2018. u dobi od samo 15 godina, ušavši kao zamjena u 81. minuti. Pajaziti je potpisao stipendijski ugovor s klubom 1. srpnja 2019. i imenovan je [[kapetan (šport)|kapetanom]] momčadi do 18 godina na početku sezone 2020./21. Dana 28. listopada 2020. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s [[Fulham F.C.|Fulhamom]], ostavši u klubu do ljeta 2022. Njegov debi u prvoj momčadi bio je 24. kolovoza 2021. u gostima u [[Engleski liga-kup|Liga-kupu]] kod [[Birmingham City F.C.|Birmingham Cityja]] u pobjedi od 2:0, u kojoj je bio starter i odigrao cijelu utakmicu.<ref>[https://www.fulhamfc.com/news/2021/august/Birmingham-0-2-Fulham/ Birmingham City 0–2 Fulham] fulhamfc.com Preuzeto 9. srpnja 2025.</ref> To je bila njegova jedina utakmica za [[Fulham F.C.|Fulham]]. Pajaziti je krajem veljače 2023. otišao na posudbu u [[Norveška|norveški]] [[FK Haugesund|Haugesund]]. Dobio je dres s brojem 10, a posudba je uključivala opciju otkupa. U srpnju 2024. posuđen je [[HNK Gorica|Gorici]] u [[HNL|hrvatskom prvenstvu]]. Odigrao je 23 utakmice i postigao 3 gola. Od srpnja 2025. igrač je [[Hajduk Split|Hajduka]]. == Reprezentacija == Dana 8. listopada 2019. Pajaziti je dobio poziv iz Albanije do 19 godina za prijateljsku utakmicu protiv Poljske, te je debitirao nakon što je ušao kao zamjena. Planirano je da bude pozvan u reprezentaciju do 21 godine u ožujku 2021. za trening kamp koji se održavao od 22. do 30. ožujka 2021. i za neslužbene prijateljske utakmice, ali se nije mogao pridružiti momčadi zbog putnih ograničenja povezanih s [[COVID-19]]. Dana 15. ožujka 2021., Pajaziti je dobio poziv od reprezentacije Kosova do 21 godine za prijateljske utakmice, ali se nije mogao pridružiti reprezentaciji zbog putnih ograničenja povezanih s COVID-19. Dana 17. ožujka 2021. ponovno je dobio poziv od reprezentacije Kosova do 21 godine za kvalifikacijsku utakmicu za Europsko prvenstvo UEFA-e do 21 godine 2023. protiv Andore, ali je u toj utakmici bio neiskorištena zamjena. Njegov debi za reprezentaciju Kosova do 21 godine dogodio se 7. rujna 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo do 21 godine protiv Engleske nakon što je bio u početnoj postavi. Dana 17. rujna 2022., Pajaziti je dobio poziv od reprezentacije Albanije do 20 godina za prijateljske utakmice protiv Sjeverne Makedonije i Hrvatske.<ref>[https://fshf.org/sq/miqesoret-me-kroacine-maqedonine-e-veriut-kombetarja-u-20-shpall-listen-me-lojtaret-e-ftuar/ Miqësoret me Kroacinë & Maqedoninë e Veriut / Kombëtarja U-20 shpall listën me lojtarët e ftuar] fshf.org Preuzeto 9. srpnja 2025.</ref> Njegov debi za Albanija do 20 godina dogodio se šest dana kasnije u prijateljskoj utakmici protiv Sjeverne Makedonije nakon što je bio u početnoj postavi i postigao jedini gol svoje momčadi tijekom poraza od 1:3 u gostima. Zaigrao je za [[Albanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Albanije]] 2025. godine. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Pajaziti, Adrion}} [[Kategorija:Albanski nogometaši]] [[Kategorija:Kosovski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Fulhama]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Gorice]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, London]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 6s659d5qh0teqxls13318dimiwqgpe7 7571427 7571425 2026-08-07T08:53:08Z Makenzis 188047 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7571425|7571425]] suradnika [[Special:Contributions/Makenzis|Makenzis]] ([[User talk:Makenzis|razgovor]]) 7571427 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Adrion Pajaziti | slika = | opis slike = Adrion Pajaziti | država = {{Z+X|ALB}} <br> {{Z+X|KOSV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[16. studenog]] [[2002.]] | datum smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[Hajduk Split]] | broj u klubu = 4 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = 2014. – 2021. | juniorski klubovi = [[Fulham F.C.|Fulham]] | godina = 2021. – 2025. <br> 2023.<br> 2024. – 2025. <br> 2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Fulham F.C.|Fulham]]<br> → [[FK Haugesund|Haugesund]] (posudba)<br> → [[HNK Gorica|Gorica]] (posudba)<br> [[Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2019.<br> 2021. – 2022. <br> 2022.<br>2022. – 2024.<br>[[2025.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Albanija do 19]] <br> {{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kosovo do 21]] <br> {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Albanija do 20]] <br>{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Albanija do 21]] <br>{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 9. srpnja 2025. }} '''Adrion Pajaziti''' ([[London]], [[16. studenog]] [[2002.]]) [[Albanija|albansko]]-[[Kosovo|kosvoski]] je [[nogometaš]] koji igra kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] za klub [[Hajduk Split]]. Rođen u [[Engleska|Engleskoj]], bivši je mladi reprezentativac [[Kosovo|Kosova]], a sada igra za [[Albanska nogometna reprezentacija|Albaniju]]. == Klupska karijera == Pajaziti je s dvanaest godina počeo igrati nogomet u akademiji [[Fulham F.C.|Fulhama]]. Debitirao je za momčad do 18 godina 6. listopada 2018. u dobi od samo 15 godina, ušavši kao zamjena u 81. minuti. Pajaziti je potpisao stipendijski ugovor s klubom 1. srpnja 2019. i imenovan je [[kapetan (šport)|kapetanom]] momčadi do 18 godina na početku sezone 2020./21. Dana 28. listopada 2020. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s [[Fulham F.C.|Fulhamom]], ostavši u klubu do ljeta 2022. Njegov debi u prvoj momčadi bio je 24. kolovoza 2021. u gostima u [[Engleski liga-kup|Liga-kupu]] kod [[Birmingham City F.C.|Birmingham Cityja]] u pobjedi od 2:0, u kojoj je bio starter i odigrao cijelu utakmicu.<ref>[https://www.fulhamfc.com/news/2021/august/Birmingham-0-2-Fulham/ Birmingham City 0–2 Fulham] fulhamfc.com Preuzeto 9. srpnja 2025.</ref> To je bila njegova jedina utakmica za [[Fulham F.C.|Fulham]]. Pajaziti je krajem veljače 2023. otišao na posudbu u [[Norveška|norveški]] [[FK Haugesund|Haugesund]]. Dobio je dres s brojem 10, a posudba je uključivala opciju otkupa. U srpnju 2024. posuđen je [[HNK Gorica|Gorici]] u [[HNL|hrvatskom prvenstvu]]. Odigrao je 23 utakmice i postigao 3 gola. Od srpnja 2025. igrač je [[Hajduk Split|Hajduka]]. == Reprezentacija == Dana 8. listopada 2019. Pajaziti je dobio poziv iz Albanije do 19 godina za prijateljsku utakmicu protiv Poljske, te je debitirao nakon što je ušao kao zamjena. Planirano je da bude pozvan u reprezentaciju do 21 godine u ožujku 2021. za trening kamp koji se održavao od 22. do 30. ožujka 2021. i za neslužbene prijateljske utakmice, ali se nije mogao pridružiti momčadi zbog putnih ograničenja povezanih s [[COVID-19]]. Dana 15. ožujka 2021., Pajaziti je dobio poziv od reprezentacije Kosova do 21 godine za prijateljske utakmice, ali se nije mogao pridružiti reprezentaciji zbog putnih ograničenja povezanih s COVID-19. Dana 17. ožujka 2021. ponovno je dobio poziv od reprezentacije Kosova do 21 godine za kvalifikacijsku utakmicu za Europsko prvenstvo UEFA-e do 21 godine 2023. protiv Andore, ali je u toj utakmici bio neiskorištena zamjena. Njegov debi za reprezentaciju Kosova do 21 godine dogodio se 7. rujna 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo do 21 godine protiv Engleske nakon što je bio u početnoj postavi. Dana 17. rujna 2022., Pajaziti je dobio poziv od reprezentacije Albanije do 20 godina za prijateljske utakmice protiv Sjeverne Makedonije i Hrvatske.<ref>[https://fshf.org/sq/miqesoret-me-kroacine-maqedonine-e-veriut-kombetarja-u-20-shpall-listen-me-lojtaret-e-ftuar/ Miqësoret me Kroacinë & Maqedoninë e Veriut / Kombëtarja U-20 shpall listën me lojtarët e ftuar] fshf.org Preuzeto 9. srpnja 2025.</ref> Njegov debi za Albanija do 20 godina dogodio se šest dana kasnije u prijateljskoj utakmici protiv Sjeverne Makedonije nakon što je bio u početnoj postavi i postigao jedini gol svoje momčadi tijekom poraza od 1:3 u gostima. Zaigrao je za [[Albanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Albanije]] 2025. godine. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Pajaziti, Adrion}} [[Kategorija:Albanski nogometaši]] [[Kategorija:Kosovski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Fulhama]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Gorice]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, London]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] sv6ghxica0tm5vt2oz2q8cb4f21kux2 7571428 7571427 2026-08-07T08:53:29Z Makenzis 188047 https://www.soccerway.com/player/pajaziti-adrion/2mOWKVdg/ 7571428 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Adrion Pajaziti | slika = | opis slike = Adrion Pajaziti | država = {{Z+X|ALB}} <br> {{Z+X|KOSV}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[16. studenog]] [[2002.]] | datum smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[Hajduk Split]] | broj u klubu = 4 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = 2014. – 2021. | juniorski klubovi = [[Fulham F.C.|Fulham]] | godina = 2021. – 2025. <br> 2023.<br> 2024. – 2025. <br> 2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Fulham F.C.|Fulham]]<br> → [[FK Haugesund|Haugesund]] (posudba)<br> → [[HNK Gorica|Gorica]] (posudba)<br> [[Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = 2019.<br> 2021. – 2022. <br> 2022.<br>2022. – 2024.<br>[[2025.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Albanija do 19]] <br> {{Z|KOSV}} [[Kosovska nogometna reprezentacija do 21 godine|Kosovo do 21]] <br> {{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Albanija do 20]] <br>{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Albanija do 21]] <br>{{Z|ALB}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 9. srpnja 2025. }} '''Adrion Pajaziti''' ([[London]], [[16. studenog]] [[2002.]]) [[Albanija|albansko]]-[[Kosovo|kosvoski]] je [[nogometaš]] koji igra kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] za klub [[Hajduk Split]]. Rođen u [[Engleska|Engleskoj]], bivši je mladi reprezentativac [[Kosovo|Kosova]], a sada igra za [[Albanska nogometna reprezentacija|Albaniju]]. == Klupska karijera == Pajaziti je s dvanaest godina počeo igrati nogomet u akademiji [[Fulham F.C.|Fulhama]]. Debitirao je za momčad do 18 godina 6. listopada 2018. u dobi od samo 15 godina, ušavši kao zamjena u 81. minuti. Pajaziti je potpisao stipendijski ugovor s klubom 1. srpnja 2019. i imenovan je [[kapetan (šport)|kapetanom]] momčadi do 18 godina na početku sezone 2020./21. Dana 28. listopada 2020. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s [[Fulham F.C.|Fulhamom]], ostavši u klubu do ljeta 2022. Njegov debi u prvoj momčadi bio je 24. kolovoza 2021. u gostima u [[Engleski liga-kup|Liga-kupu]] kod [[Birmingham City F.C.|Birmingham Cityja]] u pobjedi od 2:0, u kojoj je bio starter i odigrao cijelu utakmicu.<ref>[https://www.fulhamfc.com/news/2021/august/Birmingham-0-2-Fulham/ Birmingham City 0–2 Fulham] fulhamfc.com Preuzeto 9. srpnja 2025.</ref> To je bila njegova jedina utakmica za [[Fulham F.C.|Fulham]]. Pajaziti je krajem veljače 2023. otišao na posudbu u [[Norveška|norveški]] [[FK Haugesund|Haugesund]]. Dobio je dres s brojem 10, a posudba je uključivala opciju otkupa. U srpnju 2024. posuđen je [[HNK Gorica|Gorici]] u [[HNL|hrvatskom prvenstvu]]. Odigrao je 23 utakmice i postigao 3 gola. Od srpnja 2025. igrač je [[Hajduk Split|Hajduka]]. == Reprezentacija == Dana 8. listopada 2019. Pajaziti je dobio poziv iz Albanije do 19 godina za prijateljsku utakmicu protiv Poljske, te je debitirao nakon što je ušao kao zamjena. Planirano je da bude pozvan u reprezentaciju do 21 godine u ožujku 2021. za trening kamp koji se održavao od 22. do 30. ožujka 2021. i za neslužbene prijateljske utakmice, ali se nije mogao pridružiti momčadi zbog putnih ograničenja povezanih s [[COVID-19]]. Dana 15. ožujka 2021., Pajaziti je dobio poziv od reprezentacije Kosova do 21 godine za prijateljske utakmice, ali se nije mogao pridružiti reprezentaciji zbog putnih ograničenja povezanih s COVID-19. Dana 17. ožujka 2021. ponovno je dobio poziv od reprezentacije Kosova do 21 godine za kvalifikacijsku utakmicu za Europsko prvenstvo UEFA-e do 21 godine 2023. protiv Andore, ali je u toj utakmici bio neiskorištena zamjena. Njegov debi za reprezentaciju Kosova do 21 godine dogodio se 7. rujna 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo do 21 godine protiv Engleske nakon što je bio u početnoj postavi. Dana 17. rujna 2022., Pajaziti je dobio poziv od reprezentacije Albanije do 20 godina za prijateljske utakmice protiv Sjeverne Makedonije i Hrvatske.<ref>[https://fshf.org/sq/miqesoret-me-kroacine-maqedonine-e-veriut-kombetarja-u-20-shpall-listen-me-lojtaret-e-ftuar/ Miqësoret me Kroacinë & Maqedoninë e Veriut / Kombëtarja U-20 shpall listën me lojtarët e ftuar] fshf.org Preuzeto 9. srpnja 2025.</ref> Njegov debi za Albanija do 20 godina dogodio se šest dana kasnije u prijateljskoj utakmici protiv Sjeverne Makedonije nakon što je bio u početnoj postavi i postigao jedini gol svoje momčadi tijekom poraza od 1:3 u gostima. Zaigrao je za [[Albanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Albanije]] 2025. godine. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Hajduk Split}} {{GLAVNIRASPORED:Pajaziti, Adrion}} [[Kategorija:Albanski nogometaši]] [[Kategorija:Kosovski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Fulhama]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Gorice]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, London]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 01pjoiqykxifvb0zwdglfzdamobnv28 0 789728 7571166 7570682 2026-08-06T21:18:41Z Koreanovsky 156368 /* Pozadina */ sitn. 7571166 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bitka |naziv = Opsada Kijeva |sukob = Domovinski rat |slika = |opis slike = |vrijeme = 17. do 26. kolovoza 1991. |mjesto = {{ZD|HRV}} [[Dalmatinska zagora]], [[Hrvatska]] |povod = |teritorij = Srbi zauzeli i spalili selo [[Kijevo]] |ishod = pobjeda [[JNA]] i snaga pobunjenih Srba |strana1 = {{ZD+X|SFRJ}}<br>{{ZD|RSK}} [[SAO Krajina]] |strana2 = {{ZD+X|HRV}} |strana3 = |zapovjednik1 = {{ZD|SFRJ}} [[Ratko Mladić]]<br>{{ZD|SFRJ}} Perislav Đukić<br>{{ZD|RSK}} [[Milan Martić]] |zapovjednik2 = {{ZD|HRV}} Martin Čičin Šain |zapovjednik3 = |postrojbe1 = {{ZD|SFRJ}} [[JNA]] * [[Datoteka:Flag of the Yugoslav Ground Forces (reverse).svg|23px|border]] [[Kopnena vojska JNA]] ** 221. motorizirana brigada [[Datoteka:Emblem of the Krajina Territorial Defense.svg|23px]] [[Teritorijalna obrana]] Krajine<br>[[Datoteka:Patch of the Krajina Militia.svg|23px]] Milicija Krajine |postrojbe2 = [[Datoteka:Flag of Croatian Police.svg|23px|border]] [[Hrvatska policija]] |postrojbe3 = |jačina1 = ''nema podataka'' |jačina2 = 58 policajaca |jačina3 = |gubitci1 = ''nema podataka'' |gubitci2 = 20 zarobljenih,<br>2 ranjenih |gubitci3 = |bilješke = }} '''Opsada Kijeva 1991.''' bila je jedan od najranijih sukoba u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Deveti korpus [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) pod vodstvom [[Pukovnik|pukovnika]] [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i snage [[Republika Srpska Krajina|SAO Krajine]] pod zapovjedništvom načelnika [[Knin|kninske]] policije [[Milan Martić|Milana Martića]] opkolile su krajem travnja i početkom svibnja 1991. selo [[Kijevo]] naseljeno Hrvatima. Početna opsada je prekinuta nakon pregovora koji su uslijedili nakon [[Prosvjed protiv JNA u Splitu 1991.|velikih prosvjeda u Splitu protiv JNA]]. JNA i snage SAO Krajine obnovile su blokadu sredinom kolovoza. Kijevo je okupirano 26. kolovoza, a potom opljačkano i spaljeno. Borbe u Kijevu bile su značajne po tome što su bile jedan od prvih slučajeva kada je JNA otvoreno stala na stranu SAO Krajine protiv hrvatskih vlasti. Hrvatska policija povukla se iz Kijeva prema gradu [[Drniš|Drnišu]], a preostalo hrvatsko stanovništvo napustilo je selo. [[Suđenje Milanu Martiću|Martiću je suđeno]] na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) po nekoliko različitih optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]], uključujući i sudjelovanje u opsadi Kijeva. Suđenje je rezultiralo presudom krivnje, a nalaze Sudskog vijeća u vezi s Kijevom, donesene 2007. godine, potvrdilo je Žalbeno vijeće MKSJ-a 2008. godine, na temelju iskaza svjedoka o tome da se radilo o [[Etničko čišćenje|etničkom čišćenju]]. Opsada je bila prvi slučaj etničkog čišćenja u [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratovima na području bivše Jugoslavije]]. Hrvatske vlasti sudile su Mladiću ''[[Suđenje u odsutnosti|u odsutnosti]]'' i osudile ga za ratne zločine počinjene u Kijevu. == Pozadina == Godine 1990. etničke napetosti između [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]] pogoršale su se nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborne pobjede]] [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) [[Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.|oduzela]] je oružje ''Teritorijalne'' [[Teritorijalna obrana|obrane]] (TO) kako bi onemogućila hrvatski otpor.{{Sfn|Hoare|2010|p=117}} Dana 17. kolovoza napetosti su eskalirale u [[Balvan-revolucija|otvorenu pobunu]] [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]],{{Sfn|Hoare|2010|p=118}} usredotočenu na pretežno srpsko naseljena područja [[Zagora|Dalmatinske Zagore]] oko [[Knin|Knina]],{{Sfn|The New York Times 19. kolovoza 1990.}} dijelove [[Lika|Like]], [[Kordun|Korduna]], [[Banovina|Banovine]] i [[Slavonija|istočne Hrvatske]].{{Sfn|ICTY 12. lipnja 2007.}} [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|Srbija]] je, uz podršku [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crne Gore]] i srbijanskih pokrajina [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosovo i Metohija|Kosova]], bezuspješno pokušala dobiti odobrenje [[Predsjedništvo SFRJ|jugoslavenskog Predsjedništva]] za operaciju JNA radi razoružavanja hrvatskih sigurnosnih snaga u siječnju 1991.{{Sfn|Hoare|2010|pp=118–119}} Zahtjev je odbijen, a [[Bitka za Pakrac ožujka 1991.|krvavi sukob]] između srpskih pobunjenika i [[Antiteroristička jedinica Lučko|hrvatskih specijalnih snaga policije]] u ožujku{{Sfn|Ramet|2006|pp=384–385}} potaknuo je samu JNA da zatraži od Saveznog Predsjedništva da joj da ratne ovlasti i proglasi izvanredno stanje. Iako su zahtjev podržali Srbija i njezini saveznici, zahtjev JNA je odbijen 15. ožujka. Srpski predsjednik [[Slobodan Milošević]], preferirajući kampanju za proširenje Srbije umjesto očuvanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] s Hrvatskom kao federalnom jedinicom, javno je zaprijetio da će JNA zamijeniti srpskom vojskom i izjavio da više ne priznaje vlast saveznog Predsjedništva. Prijetnja je navela JNA da postupno odustane od planova za očuvanje Jugoslavije u korist širenja Srbije dok je JNA dolazila pod Miloševićevu kontrolu.{{Sfn|Hoare|2010|p=119}} Do kraja ožujka sukob je eskalirao do [[Krvavi Uskrs|prvih žrtava]].{{Sfn|Engelberg 3. ožujka 1991.}} Početkom travnja, vođe srpske pobune u Hrvatskoj otkrile su svoju namjeru da integriraju područja pod svojom kontrolom sa Srbijom. [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada Hrvatske]] smatrala ih je separatističkim regijama.{{Sfn|Sudetic 2. travnja 1991.}} Početkom 1991. Hrvatska nije imala redovnu vojsku. Kako bi ojačala svoju obranu, udvostručila je broj policijskih snaga na oko 20 000. Najučinkovitiji dio snaga bila je specijalna policija od 3000 vojnika raspoređenih u dvanaest [[Bojna|bojni]], koja je usvojila vojnu organizaciju jedinica. Također je bilo 9000 do 10 000 regionalno organiziranih pričuvnih policajaca raspoređenih u 16 bojni i 10 satnija. Pričuvnim snagama nedostajalo je oružja.{{Sfn|CIA|2002|p=86}} Kao odgovor na pogoršanje situacije, hrvatska vlada u svibnju je osnovala [[Zbor narodne garde]] (ZNG) spajanjem bojni specijalne policije u četiri potpuno profesionalne gardijske brigade koje su se zajedno sastojale od otprilike 8000 vojnika podređenih [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstvu obrane]] na čelu s umirovljenim generalom JNA [[Martin Špegelj|Martinom Špegeljem]].{{Sfn|EECIS|1999|pp=272–278}} Regionalna policija, koja je do tada proširena na 40 000 ljudi, također je pripojena ZNG-u i reorganizirana u 19 brigada i 14 samostalnih bojni. Gardijske brigade bile su jedine jedinice ZNG-a koje su bile potpuno naoružane [[Vatreno oružje|streljačkim oružjem]]; u cijelom ZNG-u nedostajalo je težeg naoružanja i nije postojala zapovjedna i kontrolna struktura.{{Sfn|CIA|2002|p=86}} Nedostatak teškog naoružanja bio je toliko ozbiljan da je ZNG pribjegao korištenju oružja [[Drugi svjetski rat|iz Drugog svjetskog rata]] uzetog iz muzeja i filmskih studija.{{Sfn|Ramet|2006|p=400}} U to vrijeme, hrvatska zaliha oružja sastojala se od 30 000 komada streljačkog oružja kupljenog u inozemstvu i 15 000 komada koje je prethodno bilo u vlasništvu policije. Tada je osnovana nova specijalna policija od 10 000 vojnika kako bi se zamijenilo osoblje izgubljeno u gardijskim brigadama.{{Sfn|CIA|2002|p=86}} == Zasjeda u Kijevu == Godine 1991. [[Kijevo]] je bilo selo s 1261 stanovnikom, od kojih je 99,6% bilo Hrvata. Okruživala su ga srpska sela [[Polača (Knin)|Polača]], [[Civljane]] i [[Cetina (Civljane)|Cetina]].{{Sfn|Gow|2003|p=154}}{{Sfn|Silber|Little|1996|p=171}} Nakon Balvan revolucije, tri srpska sela postala su dio SAO Krajine, a pristup Kijevu cestama bio je ograničen jer su u Polači i Civljanima postavljene barikade na cestama koje su vodile u selo.{{Sfn|Slobodna Dalmacija 18. kolovoza 2010.}} Kao odgovor, stanovništvo je osnovalo ''[[ad hoc]]'' miliciju.{{Sfn|Hrvatski vojnik listopad 2012.}} Nakon incidenta na Plitvičkim jezerima 1. travnja 1991., snage SAO Krajine zarobile su tri hrvatska policajca iz obližnjeg [[Drniš|Drniša]] s namjerom da ih razmijene za pripadnike [[Srbi u Hrvatskoj|srpskih]] vojnika koje su hrvatske snage zarobile na [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]]. Zauzvrat, milicija koju su osnovali stanovnici Kijeva zarobila je nekoliko srpskih civila i zahtijevala da se zarobljeni policajci puste u zamjenu za njihove zarobljenike.{{Sfn|Hrvatski vojnik listopad 2012.}} Dana 2. travnja, obavještajni časnici JNA izvijestili su o tome i upozorili kako su lokalne milicije u Kijevu i Civljanama, inače odvojene barikadama, sudjelovale u oružanim sukobima koji su prijetili eskalacijom.{{Sfn|Hrvatski vojnik listopad 2012.}} Kijevo je postalo strateški značajno jer je njegov položaj ometao cestovnu komunikaciju SAO Krajine.{{Sfn|Gow|2003|p=154}} == Blokada od travnja do svibnja == {{Location map+|Dalmacija|width=350|float=right|alt=|caption=Lokacije u Dalmaciji spomenute u tekstu|places={{Location map~| Dalmacija| label=[[Kijevo]] | lat=43.978889 | long=16.351111 | label_size=75 | marksize=5 | position=left | mark = Orange pog.svg}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Civljane]] | lat=43.95 | long=16.4 | label_size=75 | marksize=4 | position=right}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Cetina]] | lat=43.974055 | long=16.429492 | label_size=75 | marksize=4 | position=right}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Vrlika]] | lat=43.910817 | long=16.399498 | label_size=75 | marksize=4 | position=left}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Polača]] | lat=44.005256 | long=16.321197 | label_size=75 | marksize=4 | position=top}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Knin]] | lat=44.04 | long=16.19 | label_size=75 | marksize=6| position=top}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Sinj]] | lat=43.7 | long=16.64 | label_size=75 | marksize=6| position=right}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Drniš]] | lat=43.86 | long=16.16 | label_size=75 | marksize=6| position=bottom}} {{Location map~|Dalmacija| label=[[Benkovac]] | lat=44.03 | long=15.61 | label_size=75 | marksize=6| position=top}}}} U noći 27./28. travnja, skupina pripadnika [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|hrvatskog MUP-a]] uspjela je doći do Kijeva,{{Sfn|Općina Kijevo|2007}} a hrvatska policijska postaja formalno je uspostavljena u selu 28. travnja.{{Sfn|Degoricija|2008|p=49}} Sljedećeg dana,{{Sfn|Hrvatski vojnik svibanj 2009.}} trupe JNA, pod zapovjedništvom [[Načelnik Glavnog stožera|načelnika glavnog stožera]] 9. (Kninskog) korpusa JNA, [[pukovnik]]a [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], ušle su u selo,{{Sfn|Woodward|1995|p=142}} presjekavši sav pristup i spriječivši dostavu opskrbe u Kijevo.{{Sfn|Gow|2003|p=154}} Dana 2. svibnja, {{Sfn|FBIS|2. svibnja 1991.|p=38}} hrvatski policijski helikopter [[Prisilno slijetanje|prisilno je sletio]] u Kijevo nakon što je pretrpio štetu uzrokovanu pucnjavom vojnika SAO Krajine. Helikopter je prevozio tadašnjeg ministra obrane [[Luka Bebić|Luku Bebića]] i [[Popis predsjednika Hrvatskog sabora|potpredsjednika]] [[Hrvatski sabor|Sabora RH]] [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]]. Zrakoplov je uspio poletjeti nakon popravka istog dana.{{Sfn|Nacional 22. kolovoza 2005.}} Još jedan okršaj dogodio se 2. svibnja na [[Veliki Kozjak|planini Kozjak]], gdje je pripadnik paravojne formacije SAO Krajine poginuo dok je bio na straži.{{Sfn|Ružić|2011|p=411}} [[Predsjednik Republike Hrvatske|Hrvatski predsjednik]] [[Franjo Tuđman]] pozvao je javnost da prekine opsadu, a apel je rezultirao [[Prosvjed protiv JNA u Splitu 1991.|velikim prosvjedom protiv JNA]] u Splitu,{{Sfn|Woodward|1995|p=142}} koji je organizirao Hrvatski sindikat u brodogradilištu [[Brodosplit]] 6. svibnja 1991.{{Sfn|Slobodna Dalmacija 6. svibnja 2001.}} Dana 7. svibnja, 80 tenkova i gusjeničnih vozila te 23 kotačna vozila 10. motorizirane brigade JNA napustilo je vojarnu u [[Mostar]]u, ali su ih civili [[Zaustavljanje tenkova u Pologu|zaustavili u Pologu]], ispred [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]], zapadno od Mostara. Konvoj je ostao na mjestu tri dana dok je gomila zahtijevala da JNA prekine opsadu Kijeva. Prosvjed je završio nakon što je [[Alija Izetbegović]], predsjednik Predsjedništva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], posjetio i obratio se prosvjednicima, uvjeravajući ih da konvoj ide prema [[Kupres]]u, a ne prema Kijevu. Tuđman i [[kardinal]] [[Franjo Kuharić]] poslali su telegrame prosvjednicima koji su podržavali Izetbegovića.{{Sfn|Lučić|2008|p=123}} Opsada Kijeva prekinuta je pregovorima nekoliko dana kasnije, dva tjedna nakon što je blokada nametnuta.{{Sfn|Gow|2003|p=154}} == Blokada u kolovozu == Svibanjski dogovor pokazao se kratkotrajnim, jer su jedinice JNA, ponovno predvođene Mladićem, postavile barikade kako bi spriječile ulazak u selo 17. kolovoza 1991. Sljedećeg dana, vođa hrvatskih Srba [[Milan Martić]] postavio je ultimatum policiji i stanovnicima Kijeva, zahtijevajući da napuste selo i okolicu u roku od dva dana - ili će se suočiti s oružanim napadom.{{Sfn|Gow|2003|pp=154–155}}{{Sfn|Allcock|Milivojević|Horton|1998|p=142}} Između 23. i 25. kolovoza, hrvatske snage evakuirale su gotovo cijelo civilno stanovništvo sela.{{Sfn|ICTY 12. lipnja 2007.|pp=61–62}} Dana 25. kolovoza, hrvatske snage pokrenule su neuspjeli napad na vojarnu JNA u [[Sinj]]u, 38 km jugoistočno od Kijeva. Cilj napada bio je nabaviti oružje, potrebno jer su se hrvatski položaji u blizini Kijeva pogoršavali.<ref>{{harvnb|Slobodna Dalmacija 25. kolovoza 2010.}}</ref> Dana 26. kolovoza, JNA je napala Kijevo, a suprotstavilo im se 58 policajaca naoružanih samo lakim oružjem, pod zapovjedništvom načelnika policijske postaje Martina Čičina Šaina. Između 05:18 i 13:00 sati, JNA je ispalila 1500 topničkih granata na selo, a [[Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|jugoslavensko ratno zrakoplovstvo]] podržalo je napad s 34 bliska zračna napada. Istog poslijepodneva, JNA je izvela kopneni napad na Kijevo.{{Sfn|Deljanin|2011}} Prema Martiću, na svaku kuću u Kijevu je otvorena vatra.{{Sfn|Armatta|2010|p=397}} Napadačka snaga sastojala se od otprilike 30 tenkova koje je podržavala pješaštvo JNA i milicija hrvatskih Srba.{{Sfn|Novosti 3. lipnja 2011.}} JNA je ušla u selo do 16:30.{{Sfn|Deljanin|2011}} Potpukovnik Perislav Đukić, zapovjednik Taktičke skupine 1 zadužene za zauzimanje Kijeva i zapovjednik 221. motorizirane pješačke brigade JNA, izvijestio je da je selo osigurano do 22:30.{{Sfn|JNA 27. kolovoza 1991.}} Hrvatska policija povukla se iz Kijeva u tri skupine preko planine Kozjak prema Drnišu.{{Sfn|Deljanin|2011}} Preostalo hrvatsko stanovništvo otišlo je nakon što je topništvo uništilo veći dio njihovih naselja.{{Sfn|Gow|2003|p=155}}{{Sfn|Silber|Little|1996|pp=171–173}} Povlačeće skupine progonili su zrakoplovi jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva dok su se probijale preko Kozjaka.{{Sfn|Magaš|1993|p=320}} Izvjestiteljica [[Radiotelevizija Srbije|Radio televizije Beograd]] Vesna Jugović zabilježila je ove događaje. Krajiške jedinice pod zapovjedništvom Martića djelovale su u dogovoru s JNA kako bi preuzele zapovjedništvo nad područjem.{{Sfn|Silber|Little|1996|p=172}} == Posljedice == Sukob između hrvatskih snaga i JNA u Kijevu bio je jedan od prvih slučajeva u kojima je JNA otvoreno stala na stranu pobunjenih Srba u brzo eskalirajućem [[Domovinski rat|Hrvatskom ratu za neovisnost]],{{Sfn|Gow|2003|p=155}} djelujući na temelju Martićevog ultimatuma.{{Sfn|Armatta|2010|p=397}} Braniteljske snage pretrpjele su samo dva ranjena, ali jedna od skupina u povlačenju je zarobljena.{{Sfn|Deljanin|2011}} Skupina, koja se sastojala od 20 muškaraca,{{Sfn|ICTY 12. lipnja 2007.|p=107}} kasnije je puštena u razmjeni [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]]. {{Sfn|Deljanin|2011}} JNA nije pretrpjela žrtve.{{Sfn|JNA 27. kolovoza 1991.}} Nakon što je JNA osigurala Kijevo, selo je opljačkano i spaljeno. {{Sfn|Novosti 3. lipnja 2011.}} {{Sfn|Magaš|1993|p=320}} Uništenje Kijeva postalo je jedan od najzloglasnijih srpskih zločina u ranim fazama rata.{{Sfn|Hoare|2010|p=122}} Jedinice JNA koje su sudjelovale u borbama u Kijevu i okolici napredovale su prema Sinju u sljedećih nekoliko dana, zauzevši [[Vrlika|Vrliku]] prije nego što su premještene kako bi sudjelovale u [[Bitka za Šibenik 1991.|bitci za Šibenik]] sredinom rujna.{{Sfn|Novosti 3. lipnja 2011.}} Na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju]], [[suđenje Milanu Martiću]] rezultiralo je presudom krivnje u vezi s Martićevom umiješanošću u Kijevu, a nalaze Sudskog vijeća iz 2007. u vezi s Kijevom potvrdilo je Žalbeno vijeće 2008., na temelju iskaza svjedoka o tome da se radilo o [[Etničko čišćenje|etničkom čišćenju]].{{Sfn|ICTY 12. lipnja 2007.|pp=61–62}} Opsada Kijeva bila je prvi primjer primjene strategije etničkog čišćenja u [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|jugoslavenskim ratovima]].{{Sfn|Gow|2003|p=120}} Događaji u Kijevu nisu bili uključeni u optužnicu na [[Suđenje Ratku Mladiću|suđenju Ratku Mladiću]], ali hrvatsko pravosuđe sudilo je Mladiću ''u odsutnosti'' za ratne zločine počinjene u Kijevu. Osuđen je na 20 godina zatvora.{{Sfn|Jutarnji list 26. svibnja 2011.}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == ; Knjige i znanstveni radovi {{refbegin|60em}} *{{cite book|first1=John B.|last1=Allcock|first2=Marko|last2=Milivojević|first3=John Joseph|last3=Horton|url=https://books.google.com/books?id=vqoUAQAAIAAJ|title=Conflict in the former Yugoslavia: an encyclopedia|publisher=[[ABC-CLIO]]|location=Santa Barbara, California|isbn=9780874369359|year=1998}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=pXygFoqg-G0C|title=Twilight of Impunity: The War Crimes Trial of Slobodan Milosevic|first=Judith|last=Armatta|publisher=[[Duke University Press]]|year=2010|isbn= 978-0-8223-4746-0|location=Durham, North Carolina}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=it1IAQAAIAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|publisher=Central Intelligence Agency|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|year=2002|oclc=50396958|location=Washington, D.C.|isbn = 9780160664724}} *{{cite book | language = hr | title = Nije bilo uzalud | page = 49 | url = https://books.google.com/books?isbn=9537167178 | first = Slavko | last = Degoricija | year = 2008 | isbn = 978-9537167172 | publisher = ITG - Digitalni tisak | location = Zagreb, Croatia}} *{{cite book|title=Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States|year=1999|url=https://books.google.com/books?id=qmN95fFocsMC| ref={{harvid|EECIS|1999}}|publisher=Routledge|isbn=978-1-85743-058-5|location=London, England}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LCAbMi9yeGsC&pg=PA154|title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes|first=James|last=Gow|publisher=[[C. Hurst & Co.]]|location=London, England|year=2003|isbn=9781850656463|pages=154–155}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C|editor-first=Sabrina P.|editor-last=Ramet|title=Central and Southeast European Politics Since 1989|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139487504|chapter=The War of Yugoslav Succession|first=Marko Attila|last=Hoare|pages=111–136|location=Cambridge, England}} *{{cite journal|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|issn=0590-9597|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=42897&lang=en|volume=40|issue=1|date=June 2008|language=hr|title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja|pages=107–140|first=Ivica|last=Lučić}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=d5np99Vgc0YC|title=The Destruction of Yugoslavia: Tracking the Break-up 1980-92|first=Branka|last=Magaš|publisher=[[Verso Books]]|location=New York City|year=1993|isbn=9780860915935}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|title=The Three Yugoslavias: State-Building And Legitimation, 1918–2006|first=Sabrina P.|last=Ramet|publisher=[[Indiana University Press]]|year=2006|isbn= 978-0-253-34656-8|location=Bloomington, Indiana}} *{{cite journal|journal=Journal - Institute of Croatian History|publisher=Institute of Croatian History|issn=0353-295X|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113507&lang=en|volume=43|issue=1|date=December 2011|title=Razvoj hrvatsko-srpskih odnosa na prostoru Benkovca, Obrovca i Zadra u predvečerje rata (ožujak - kolovoz 1991. godine)|language=hr|first=Slaven|last=Ružić|pages=399–425}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=mJNpAAAAMAAJ|title=The death of Yugoslavia|first1=Laura|last1=Silber|first2=Allan|last2=Little|publisher=[[Penguin Books]]|year=1996|isbn=9780140261684|location=London, England}} * {{cite book|url=https://archive.org/details/balkantragedycha00wood|url-access=registration|title=Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War|first=Susan L.|last=Woodward|publisher=[[Brookings Institution Press]]|location=Washington, D.C.|year=1995|isbn=9780815795131|page=[https://archive.org/details/balkantragedycha00wood/page/142 142]}} {{refend}} ; Vijesti {{refbegin|60em}} *{{cite news|ref={{harvid|Nacional 22. kolovoza 2005.}}|publisher=[[Nacional]]|date=22 August 2005|first=Plamenko|last=Cvitić|url=http://www.nacional.hr/clanak/19999/nisam-imao-konkurenciju-za-irak|title=Nisam imao konkurenciju za Irak|language=hr|access-date=30 June 2013|archive-date=29 December 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131229143209/http://www.nacional.hr/clanak/19999/nisam-imao-konkurenciju-za-irak|url-status=dead}} *{{cite news|ref={{harvid|Deljanin|2011}}|newspaper=[[Novi list]]|date=27 May 2011|language=hr|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Posljednji-zapovjednik-obrane-Kijeva-Martin-Cicin-Sain-Moj-susret-s-Mladicem|title=Posljednji zapovjednik obrane Kijeva Martin Čičin Šain: Moj susret s Mladićem|first=Zorana|last=Deljanin}} *{{cite news|ref={{harvid|Engelberg 3. ožujka 1991.}}|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/03/03/world/belgrade-sends-troops-to-croatia-town.html|first=Stephen|last=Engelberg|title=Belgrade Sends Troops to Croatia Town|date=3 March 1991|archive-date=2 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002222925/http://www.nytimes.com/1991/03/03/world/belgrade-sends-troops-to-croatia-town.html|url-status=live}} *{{cite news|ref={{harvid|Slobodna Dalmacija 18. kolovoza 2010.}}|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|date=18 August 2010|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Ĺ%C2%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/112877/Default.aspx|first=Marina|last=Jurković|language=hr|title=APEL SABORU: Proglasiti 17. 8. danom početka rata}} *{{cite news|ref={{harvid|Novosti 3. lipnja 2011.}}|date=3 June 2011|newspaper=[[Novosti (tjednik)|Novosti]]|title=Mnogo pitom Mladić|language=hr|first=Saša|last=Kosanović|url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/598/mnogo-pitom-mladic/|access-date=29 June 2013|archive-date=9 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809203319/https://snv.hr/tjednik-novosti/598/mnogo-pitom-mladic/|url-status=dead}} *{{cite news|ref={{harvid|Slobodna Dalmacija 25. kolovoza 2010.}}|newspaper=Slobodna Dalmacija|date=25 August 2010|first=Toni|last=Paštar|title=Vijenci, svijeće i molitve u Sinju i Vrlici za poginule branitelje|language=hr|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-županija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/113660/Default.aspx}} * {{cite news|ref={{harvid|Jutarnji list 26. svibnja 2011.}}|newspaper=[[Jutarnji list]]|date=2011-05-26|first=Snježana|last=Pavić|language=hr|title=Za više od 100 ubijenih Hrvata Škabrnji i Saborskom Ratko Mladić neće odgovarati. Nitko ga nije optužio!|url=http://www.jutarnji.hr/uhicen-ratko-mladic--zlocini-u-hrvatskoj--za-vise-od-100-ubijenih-hrvata-mladic-nece-odgovarati/949086/|access-date=28 June 2013|archive-date=12 August 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110812023431/http://www.jutarnji.hr/uhicen-ratko-mladic--zlocini-u-hrvatskoj--za-vise-od-100-ubijenih-hrvata-mladic-nece-odgovarati/949086|url-status=dead}} *{{cite news|ref={{harvid|The New York Times 19. kolovoza 1990.}}|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1990/08/19/world/roads-sealed-as-yugoslav-unrest-mounts.html|agency=[[Reuters]]|title=Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts|date=19 August 1990|archive-date=21 September 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921063029/http://www.nytimes.com/1990/08/19/world/roads-sealed-as-yugoslav-unrest-mounts.html|url-status=live}} * {{cite news|ref={{harvid|Slobodna Dalmacija 6. svibnja 2001.}}|newspaper=Slobodna Dalmacija|date=2001-05-06|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010506/split.htm|title=Dan kada je ustao Split|language=hr|first=Snježana|last=Šetka}} *{{cite news|ref={{harvid|Sudetic 2. travnja 1991.}}|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/04/02/world/rebel-serbs-complicate-rift-on-yugoslav-unity.html|title=Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=2 April 1991|archive-date=2 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002222938/http://www.nytimes.com/1991/04/02/world/rebel-serbs-complicate-rift-on-yugoslav-unity.html|url-status=live}} *{{cite news|ref={{harvid|FBIS|2. svibnja 1991.}}|work=Daily Report: East Europe|issue=78–88|publisher=[[Foreign Broadcast Information Service]]|url=https://books.google.com/books?id=i1gUAQAAMAAJ|year=1991|title="Terrorists" Fire on Croatian Helicopter|agency=[[Tanjug]]|oclc=16394067}} {{refend}} ; Drugi izvori {{refbegin|60em}} * {{cite web | ref = {{harvid|Općina Kijevo|2007}} | url = http://www.kijevo.hr/povijest/domovinski-rat/2.html | language = hr | title = Domovinski rat | work = Official website | publisher = Općina Kijevo | year = 2007 | access-date = 28 June 2013 | archive-date = 29 April 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150429121224/http://www.kijevo.hr/povijest/domovinski-rat/2.html | url-status = dead }} *{{cite web|ref={{harvid|JNA 27. kolovoza 1991.}}|url=http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_01.pdf|language=sr|title=Izvješće 221. mtbr. Komandi 9. korpusa OS SFRJ o stanju u TG-1, posljednjim borbama u osvajanju Kijeva, borbama oko sela Lelasi te napredovanju prema Vrlici i Otišiću|pages=266–267|first=Borislav|last=Đukić|date=27 August 1991|access-date=29 June 2013|archive-date=26 November 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161126064851/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_01.pdf|url-status=dead}} * {{cite journal | ref = {{harvid|Hrvatski vojnik svibanj 2009.}} | journal = [[Hrvatski vojnik]] | url = http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2392009/domovinskirat.asp | language = hr, sr | title = Iz izvješća "Organu bezbednosti Komande RV i PVO" JNA o događajima u Borovu Selu - 2. svibnja 1991. (I. dio) | date = May 2009 | issue = 239 | issn = 1333-9036 | first = Ante | last = Nazor | authorlink = Ante Nazor | publisher = [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] | access-date = 30 June 2013 | archive-date = 1 December 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091201012136/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2392009/domovinskirat.asp | url-status = dead }} * {{cite journal | ref = {{harvid|Hrvatski vojnik listopad 2012.}} | journal = Hrvatski Vojnik | url = http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/4062012/domovinskirat.asp | language = hr, sr | title = Pokušaj uvođenja izvanrednog stanja u Hrvatsku - izvješća "organa bezbednosti" JNA od 2. travnja 1991. | date = October 2012 | issue = 406 | issn = 1333-9036 | first = Ante | last = Nazor | publisher = Ministarstvo obrane Republike Hrvatske | access-date = 28 June 2013 | archive-date = 8 October 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141008202946/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/4062012/domovinskirat.asp | url-status = dead }} * {{cite web|ref={{harvid|ICTY 12. lipnja 2007.}}|title=The Prosecutor vs. Milan Martic – Judgement|url=http://www.icty.org/x/cases/martic/tjug/en/070612.pdf|publisher=[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]|date=12 June 2007}} {{Bitke u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatske opsade]] [[Kategorija:Republika Srpska Krajina]] [[Kategorija:JNA]] fpldfq9q1juqeie8fe8u714x5817fe1 0 790640 7571149 7267940 2026-08-06T20:55:10Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571149 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Hrastnik | slika = | puno ime = Nogometni klub Hrastnik | nadimak = | godina osnivanja = [[1924.]] kao ŠK Edinost | igralište = Športni park na Logu | kapacitet stadiona = | predsjednik = Valentina Moljk | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= | pattern_b1= | pattern_ra1= | leftarm1=0000E0 | body1=0000E0 | rightarm1=0000E0 | shorts1=0000E0 | socks1=0000E0 | pattern_la2= | pattern_b2= | pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF | body2=FFFFFF | rightarm2=FFFFFF | shorts2=FFFFFF | socks2=FFFFFF }} '''Nogometni klub Hrastnik''' [[Slovenija|slovenski]] je [[nogometni klub]] iz [[Hrastnik]]a, grada u [[Štajerska (Slovenija)|Štajerskoj]], odnosno [[Zasavlje (regija)|Zasavlju]]. Trenutno se natječe samo u omladinskom sektoru. Klub je osnovan 1924. godine,<ref>[https://www.hrastnik.si/obvestila/aktualno/nogometni-klub-hrastnik-letos-praznuje-castitljivih-100-let-delovanja-2356.html Nogometni klub Hrastnik letos praznuje častitljivih 100 let delovanja]</ref> a današnje ime dobila je 1964. godine, zahvaljujući spajanju [[ŠD Rudar Hrastnik|ŠD Rudar]] i NK Bratstvo.<ref>[https://www.academia.edu/44868043/Nogomet_skozi_Zasavski_tednik_1948_1964_ Nogomet skozi Zasavski tednik (1948-1964)]</ref> Tijekom 1960-ih natjecao se u [[Slovenska republička nogometna liga|Slovenskoj zoni]], u to vrijeme trećoj ligi jugoslavenskog nogometnog sustava.<ref>[https://zon.si/hrastnican-ki-zivi-in-diha-za-nogomet/ Hrastničan, ki živi in diha za nogomet]</ref><ref>[https://hrastov-list.si/image/HrastovList_zasplet-42.pdf Hrastov list]</ref> == Prvenstva == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto |- | 1964. |colspan="4" | Spajanje ŠD Rudar i NK Bratstvo |- | 1964./65. | III. | [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovenska zona]] | 14 | 13. |- | 1965./66. | IV. | Zonska liga Zapad | ? | ? |- | 1966./67. | IV. | Zonska liga Zapad | 12 | 2. |- | 1967./68. | III. | [[Slovenska nogometna zona 1967./68.|Slovenska zona]] | 12 | 12. |- | 1968./69. | III. | [[Slovenska nogometna zona 1968./69.|Slovenska zona]] | 12 | 12. |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nkhrastnik.si/ Službena web stranica kluba] * [https://visithrastnik.si/najbolj_obiskano/sportni_park_na_logu/ Športni park na Logu] {{GLAVNIRASPORED:Hrastnik, NK}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] hnofhipte3nv7clclnsuvcia9bh5fl6 0 791289 7571059 7471811 2026-08-06T17:57:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571059 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir košarkaški klub |ime = Đakovo |puno ime = Košarkaški klub "Đakovo" |slika = |nadimak = |boje kluba = |osnovan = 1974. |dvorana = ''ŠD Đakovo'', [[Đakovo]] |kapacitet = |predsjednik = |trener = |liga = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga|Prva muška liga]] (II.) |sezona = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2024./25.|2024./25.]] |plasman = 12. |igrači = | web stranica = [https://web.archive.org/web/20211216020629/http://kk-djakovo.hr/ kk-djakovo.hr] }} '''Košarkaški klub "Đakovo"''' ('''''KK "Đakovo"; Đakovo''''') je muški [[košarka]]ški klub iz [[Đakovo|Đakova]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2024./25. seniori ''"Đakova"'' su se natjecali u ''[[Prva hrvatska muška košarkaška liga|"Prvoj muškoj ligi"]]'', ligi drugog stupnja košarkaškog prvenstva Hrvatske. == O klubu == == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[A-2 Hrvatska košarkaška liga|A2 liga – Istok]] * prvak: 1993./94. === do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!por !!koš+ !!koš- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Đakovo Gerok |- |[[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||[[A-2 Hrvatska košarkaška liga|A2 liga – Centar-Istok]] || ||4. ||8 ||14 ||7 ||7 ||1204 ||1253 ||21 || || || |- |[[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1993./94.|1993./94.]] ||II. ||[[A-2 Hrvatska košarkaška liga|A2 liga – Istok]] || ||1. ||12 ||22 ||20 ||2 ||2246 ||1828 ||42 ||<small> Doigravanje za prvaka ''A-2 lige'' <br> poluzavršnica || || |- !colspan="15"| Đakovo Geli |- |[[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||A2 liga – Istok || ||9. ||12 ||22 ||7 ||15 ||1774 ||1927 ||29 || || || |- |[[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||A2 liga – Istok || ||6. ||10 ||18 ||8 ||10 ||1661 ||1642 ||26 || || || |- |rowspan="2"|[[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1996./97.|1996./97.]] ||rowspan="2"|II. ||rowspan="2"|A2 liga – Istok ||<small> Osnovni dio ||8. ||10 ||18 ||6 ||12 ||1415 ||1548 ||24 || || |rowspan="2"|<ref name="monografija"> Miro Šola:''Đakovačke košarkaške godine : (povodom 40 godina osnutka KK Đakovo i 67. obljetnice spomena đakovačke košarke)'', Đakovo, 2015., {{ISBN|978-953-58523-1-5}} </ref> |- |<small> Liga za ostanak ||6. (1.) ||10 (5) ||16 ||9 ||7 ||1380 ||1313 ||25 || ||<small> Preuzeti međusobni rezultati iz ''Osnovnog dijela'' |- |1997./98. ||III. ||[[B-1 Hrvatska košarkaška liga|B-1 liga – Istok]] || ||4. ||9 ||16 ||10 ||6 ||1284 ||1177 ||26 || || |<ref name="monografija"/> |- !colspan="15"| Kup Commerce |- |1998./99. ||III. ||B-1 liga – Istok || ||5. ||9 ||16 ||10 ||6 ||1288 ||1098 ||26 || || |<ref name="monografija"/> |- |1999./2000. ||III. ||B-1 liga – Istok || ||3. ||9 ||16 ||12 ||4 ||1208 ||1973 ||28 || || |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Đakovo]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20211216020629/http://kk-djakovo.hr/ kk-djakovo.hr, wayback arhiva] * [https://web.facebook.com/p/Ko%C5%A1arka%C5%A1ki-klub-%C4%90akovo-100057489976248/?locale=hr_HR&_rdc=1&_rdr ''Košarkaški klub Đakovo'', Facebook stranica] * [https://www.hks-cbf.hr/statistika/?WHurl=%2Fcompetition%2F39526%2Fteam%2F73746%2Fhome hks-cbf.hr, ''KK Đakovo''] * [https://ksobz.hr/project/kosarkaski-klub-dakovo/ ksobz.hr, ''Košarkaški klub Đakovo''] * [https://ksbpz.hr/team/kk-dakovo/ ksbpz.hr, ''KK Đakovo''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/basketball/team/kk-dakovo/305375 sofascore.com, ''KK Đakovo''] * [https://www.rezultati.com/tim/dakovo/vTkGz1IF/ rezultati.com, ''Dakovo''] * [https://www.kkpula1981.com/index.php/component/joomsport/team/11/30?Itemid=38 kkpula1981.com, ''Đakovo''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://basketball.hr/pretraga?q=%C4%91akovo basketball.hr, ''Đakovo''] * [https://www.djsport.hr/?cat=14 djsport.hr, ''Košarka''] * [https://drum.hr/tag/kosarkaski-klub-dakovo/ drum.hr, ''košarkaški klub đakovo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241203183610/http://drum.hr/tag/kosarkaski-klub-dakovo/ |date=3. prosinca 2024. }} * [https://www.djsport.hr/ djsport.hr] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://basketball.eurobasket.com/team/KK-Djakovo/5389 eurobasket.com, ''KK DJAKOVO''], pristupljeno 25. kolovoza 2025. * [https://djakovoinfo.com/kosarkaski-klub-djakovo/ djakovoinfo.com, ''Košarkaški klub Đakovo''], pristupljeno 25. kolovoza 2025. * [https://www.djakovo.hr/index.php/vijesti/item/41125-kosarkaski-klub-dakovo-novi-prvoligas-na-prijemu-kod-gradonacelnika-mandarica.html djakovo.hr, ''KOŠARKAŠKI KLUB ĐAKOVO, NOVI PRVOLIGAŠ, NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA MANDARIĆA''], objavljeno 7. lipnja 2024., pristupljeno 25. kolovoza 2025. * [https://moje-djakovo.com/kosarkaski-klub-dakovo-proslavio-pola-stoljeca-postojanja/ moje-djakovo.com, ''Košarkaški klub Đakovo proslavio pola stoljeća postojanja''], objavljeno 14. svibnja 2025., pristupljeno 25. kolovoza 2025. * [https://www.novi-radio.hr/hr/vijesti/dakovacki-kosarkasi-osvojili-cosicev-kup/ novi-radio.h, ''Đakovački košarkaši osvojili Ćosićev kup''], objavljeno 27. rujna 2017., pristupljeno 25. kolovoza 2025. * [https://hrcak.srce.hr/clanak/291424 hrcak.srce.hr, ''Kritike, ocjene, prikazi, reagiranja / ZBORNIK MUZEJA ĐAKOVŠTINE (2015.) str. 283-328 / Miro Šola: Đakovačke košarkaške godine (povodom 40 godina osnutka KK „Đakovo“ i 67. obljetnice spomena đakovačke košarke), Centar poduke „Memento“, Đakovo, 2015.''], preuzeto 25. kolovoza 2025. * Miro Šola:''Đakovačke košarkaške godine : (povodom 40 godina osnutka KK Đakovo i 67. obljetnice spomena đakovačke košarke)'', Đakovo, 2015., {{ISBN|978-953-58523-1-5}} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-dakovo/Detaljno/676526 fininfo.hr, KK ĐAKOVO] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/kk-akovo/OIB-21145191544 infobiz.fina.hr, KOŠARKAŠKI KLUB "ĐAKOVO" ĐAKOVO] * [https://www.poslovna.hr/lite/kosarkaski-klub-dakovo-geli/308228/subjekti.aspx poslovna.hr, KOŠARKAŠKI KLUB ĐAKOVO-GELI] {{izvori}} </small> {{Mrva-košarka-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Đakovo, KK}} [[Kategorija:Košarkaški klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Đakovu]] bixirf0ub0y4xz6pzghvroch7ln8uj7 0 792114 7571456 7285978 2026-08-07T10:07:36Z Argo Navis 852 /* Porodice */ 7571456 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vodosijeci | slika = 2004-04-10 Larus michahellis ad.jpg | slika_opis = [[Galeb klaukavac]] (''Larus michahellis'') | slika2 = Crested_Tern_Tasmania.jpg | slika2_opis = [[Kudrava čigra]] (''Thalasseus bergii'') u [[Tasmanija|Tasmaniji]]. | raspon_fosila = [[Eocen]]-[[Holocen]], {{fossilrange|35|0}} | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Charadriiformes]] | subordo = [[Lari (ptice)|Lari]] | subordo_autorstvo = [[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], 1891 | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = vidi u [[#Porodice|tekstu]] }} Podred '''Lari''' je dio reda [[Šljukarice|Charadriiformes]] (šljukarice) koji uključuje [[Larinae|galebove]], [[čigre]], [[Pomornici|pomornike]] i [[Vodosijeci|vodosijeke]]; ostatak reda čine [[močvarne ptice]] i [[šljuke]]. [[Njorke]] se sada također svrstavaju u Lari, nakon nedavnih istraživanja.<ref name="baker2007"/> Ponekad se ovdje svrstavaju i [[trkuše]], ali molekularni podaci i [[fosil]]ni zapisi prije sugeriraju da su prilično [[Bazna grupa|bazalni]] izdanak uz močvarne ptice nalik šljukama i aberantne močvarne ptice.<ref>Paton ''et al.'', 2003; Thomas ''et al.'', 2004; Paton & Baker, 2006</ref> Laride su općenito veće vrste koje love ribu iz mora. Nekoliko galebova i pomornika također mogu uzeti hranu s plaža ili pljačkati manje vrste, a neki su se prilagodili i unutrašnjosti. == Porodice == Podred Lari uključuje pet do šest porodica:<ref name="cracraft"/><ref name="ioc"/> * [[Dromadidae]] – dromas * [[Glareolidae]] – trkačice, pratincoles (17 vrsta) * [[Laridae]] – galebovi, čigre, glistaši (103 vrste) * [[Stercorariidae]] – pomornici (7 vrsta) * [[Alcidae]] – njorke (25 vrsta) a ponekad: * Obitelj [[Turnicidae]] – trkuše (18 vrsta) {{kladogram | naslovv = Kladogram podreda Lari |opis=Filogeneza podreda Lari na razini porodice temeljena na studiji Heinera Kuhla i suradnika objavljenoj 2020. godine.<ref name="Kuhl. et al 2020"/> Porodice i broj vrsta su s popisa koji održavaju [[Frank Gill (ornitolog)|Frank Gill]], [[Pamela Rasmussen]] i David Donsker u ime [[Međunarodna ornitološka unija|Međunarodne ornitološke unije]].<ref name="ioc"/> |klade={{klad | style=font-size:100%;line-height:80%;width:550px; |label1=Lari |1={{klad |1=[[Turnicidae]] – buttonquails (18 vrsta) |2={{klad |1={{klad |1=[[Dromadidae]] – dromas |2=[[Glareolidae]] – pješčarke (17 vrsta) }} |2={{klad |1=[[Laridae]] – galebovi, čigre, glistaši (103 vrste) |2={{klad |1=[[Stercorariidae]] – pomornici (7 vrsta) |2=[[Alcidae]] – njorke (25 vrsta) }} }} }} }} }} }} {{clear|all}} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="baker2007">{{ cite journal | last1=Baker | first1=A.J. | last2=Pereira | first2=S.L. | last3=Paton | first3=T.A. | year=2007 | title=Phylogenetic relationships and divergence times of Charadriiformes genera: multigene evidence for the Cretaceous origin of at least 14 clades of shorebirds | journal=Biology Letters | volume=3 | issue=2 | pages=205–209 | doi=10.1098/rsbl.2006.0606 | doi-access=free | pmc=2375939 | pmid=17284401}} {{ cite journal | title=Erratum: Phylogenetic relationships and divergence times of Charadriiformes genera: multigene evidence for the Cretaceous origin of at least 14 clades of shorebirds | year=2008 | journal=Biology Letters | volume=4 | pages=762–763 | doi=10.1098/rsbl.2006.0606erratum | doi-access=free | last1 = Baker | first1 = A. J. | last2 = Pereira | first2 = S. L. | last3 = Paton | first3 = T. A.}}</ref> <ref name="cracraft">{{ cite book | last=Cracraft | first=Joel | editor-last1=Dickinson | editor-first1=E.C. | editor1-link=Edward C. Dickinson | editor-last2=Remsen | editor-first2=J.V. Jr. | editor2-link=James Van Remsen, Jr. | year=2013 | title=The Howard & Moore Complete Checklist of the Birds of the World | volume= 1: Non-passerines | edition=4th | location=Eastbourne, UK | publisher=Aves Press | isbn=978-0-9568611-0-8 | pages=xxxvii–xxxviii }}</ref> <ref name="ioc">{{cite web | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=July 2021 | title=IOC World Bird List Version 11.2 | url=https://www.worldbirdnames.org | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=19 December 2021 }}</ref> <ref name="Kuhl. et al 2020">{{cite journal | first1 = H. | last1 = Kuhl. | first2 = C. | last2 = Frankl-Vilches | first3 = A. | last3 = Bakker | first4 = G. | last4 = Mayr | first5 = G. | last5 = Nikolaus | first6 = S. T. | last6 = Boerno | first7 = S. | last7 = Klages | first8 = B. | last8 = Timmermann | first9 = M. | last9 = Gahr | year = 2020 | title = An unbiased molecular approach using 3'-UTRs resolves the avian family-level tree of life | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 38 | pages = 108–127 | doi = 10.1093/molbev/msaa191 | pmid = 32781465 | doi-access = free | pmc = 7783168 }}</ref> }} == Reference == * {{Citiranje časopisa|last=Paton|first=Tara A.|last2=Baker|first2=Allan J.|year=2006|title=Sequences from 14 mitochondrial genes provide a well-supported phylogeny of the Charadriiform birds congruent with the nuclear RAG-1 tree|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=39|issue=3|pages=657–667|doi=10.1016/j.ympev.2006.01.011|pmid=16531074}} * {{Citiranje časopisa|last=Paton|first=T. A.|last2=Baker|first2=A. J.|last3=Groth|first3=J. G.|last4=Barrowclough|first4=G. F.|year=2003|title=RAG-1 sequences resolve phylogenetic relationships within charadriiform birds|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=29|issue=2|pages=268–278|doi=10.1016/S1055-7903(03)00098-8|pmid=13678682}} * {{Citiranje časopisa|last=Thomas|first=Gavin H.|last2=Wills|first2=Matthew A.|last3=Székely|first3=Tamás|year=2004|title=A supertree approach to shorebird phylogeny|journal=[[BMC Evolutionary Biology|BMC Evol. Biol.]]|volume=4|page=28|doi=10.1186/1471-2148-4-28|pmc=515296|pmid=15329156|doi-access=free}} [[Kategorija:Podredovi]] [[Kategorija:Šljukarice]] [[Kategorija:Lari| ]] 8byd6fy9wxc8j6f3621fjaa307mw5sx 7571461 7571456 2026-08-07T10:29:02Z Argo Navis 852 7571461 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Lari | slika = 2004-04-10 Larus michahellis ad.jpg | slika_opis = [[Galeb klaukavac]] (''Larus michahellis'') | slika2 = | slika2_opis = | raspon_fosila = [[Eocen]]-[[Holocen]], {{fossilrange|35|0}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Charadriiformes]] | subordo = [[Lari (ptice)|Lari]] | subordo_autorstvo = [[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], 1891 | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = vidi u [[#Porodice|tekstu]] }} Podred '''Lari''' je dio reda [[Šljukarice|Charadriiformes]] (šljukarice) koji uključuje [[Larinae|galebove]], [[čigre]], [[Pomornici|pomornike]] i [[Vodosijeci|vodosijeke]]; ostatak reda čine [[močvarne ptice]] i [[šljuke]]. [[Njorke]] se sada također svrstavaju u Lari, nakon nedavnih istraživanja.<ref name="baker2007"/> Ponekad se ovdje svrstavaju i [[trkuše]], ali molekularni podaci i [[fosil]]ni zapisi prije sugeriraju da su prilično [[Bazna grupa|bazalni]] izdanak uz močvarne ptice nalik šljukama i aberantne močvarne ptice.<ref>Paton ''et al.'', 2003; Thomas ''et al.'', 2004; Paton & Baker, 2006</ref> Laride su općenito veće vrste koje love ribu iz mora. Nekoliko galebova i pomornika također mogu uzeti hranu s plaža ili pljačkati manje vrste, a neki su se prilagodili i unutrašnjosti. == Porodice == Podred Lari uključuje pet do šest porodica:<ref name="cracraft"/><ref name="ioc"/> * [[Dromadidae]] – dromas * [[Glareolidae]] – trkačice, pratincoles (17 vrsta) * [[Laridae]] – galebovi, čigre, glistaši (103 vrste) * [[Stercorariidae]] – pomornici (7 vrsta) * [[Alcidae]] – njorke (25 vrsta) a ponekad: * Obitelj [[Turnicidae]] – trkuše (18 vrsta) [[Datoteka:Crested_Tern_Tasmania.jpg|mini|lijevo|300px|[[Kudrava čigra]] (''Thalasseus bergii'') u [[Tasmanija|Tasmaniji]].]] {{kladogram | naslovv = Kladogram podreda Lari |opis=Filogeneza podreda Lari na razini porodice temeljena na studiji Heinera Kuhla i suradnika objavljenoj 2020. godine.<ref name="Kuhl. et al 2020"/> Porodice i broj vrsta su s popisa koji održavaju [[Frank Gill (ornitolog)|Frank Gill]], [[Pamela Rasmussen]] i David Donsker u ime [[Međunarodna ornitološka unija|Međunarodne ornitološke unije]].<ref name="ioc"/> |klade={{klad | style=font-size:100%;line-height:80%;width:550px; |label1=Lari |1={{klad |1=[[Turnicidae]] – buttonquails (18 vrsta) |2={{klad |1={{klad |1=[[Dromadidae]] – dromas |2=[[Glareolidae]] – pješčarke (17 vrsta) }} |2={{klad |1=[[Laridae]] – galebovi, čigre, glistaši (103 vrste) |2={{klad |1=[[Stercorariidae]] – pomornici (7 vrsta) |2=[[Alcidae]] – njorke (25 vrsta) }} }} }} }} }} }} [[Datoteka:Atlantic puffin 062.jpg|mini|lijevo|300px|[[Tupik]] (''Fratercula arctica'').]] {{clear|all}} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="baker2007">{{ cite journal | last1=Baker | first1=A.J. | last2=Pereira | first2=S.L. | last3=Paton | first3=T.A. | year=2007 | title=Phylogenetic relationships and divergence times of Charadriiformes genera: multigene evidence for the Cretaceous origin of at least 14 clades of shorebirds | journal=Biology Letters | volume=3 | issue=2 | pages=205–209 | doi=10.1098/rsbl.2006.0606 | doi-access=free | pmc=2375939 | pmid=17284401}} {{ cite journal | title=Erratum: Phylogenetic relationships and divergence times of Charadriiformes genera: multigene evidence for the Cretaceous origin of at least 14 clades of shorebirds | year=2008 | journal=Biology Letters | volume=4 | pages=762–763 | doi=10.1098/rsbl.2006.0606erratum | doi-access=free | last1 = Baker | first1 = A. J. | last2 = Pereira | first2 = S. L. | last3 = Paton | first3 = T. A.}}</ref> <ref name="cracraft">{{ cite book | last=Cracraft | first=Joel | editor-last1=Dickinson | editor-first1=E.C. | editor1-link=Edward C. Dickinson | editor-last2=Remsen | editor-first2=J.V. Jr. | editor2-link=James Van Remsen, Jr. | year=2013 | title=The Howard & Moore Complete Checklist of the Birds of the World | volume= 1: Non-passerines | edition=4th | location=Eastbourne, UK | publisher=Aves Press | isbn=978-0-9568611-0-8 | pages=xxxvii–xxxviii }}</ref> <ref name="ioc">{{cite web | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela Rasmussen | date=July 2021 | title=IOC World Bird List Version 11.2 | url=https://www.worldbirdnames.org | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=19 December 2021 }}</ref> <ref name="Kuhl. et al 2020">{{cite journal | first1 = H. | last1 = Kuhl. | first2 = C. | last2 = Frankl-Vilches | first3 = A. | last3 = Bakker | first4 = G. | last4 = Mayr | first5 = G. | last5 = Nikolaus | first6 = S. T. | last6 = Boerno | first7 = S. | last7 = Klages | first8 = B. | last8 = Timmermann | first9 = M. | last9 = Gahr | year = 2020 | title = An unbiased molecular approach using 3'-UTRs resolves the avian family-level tree of life | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 38 | pages = 108–127 | doi = 10.1093/molbev/msaa191 | pmid = 32781465 | doi-access = free | pmc = 7783168 }}</ref> }} == Literatura == * {{Citiranje časopisa|last=Paton|first=Tara A.|last2=Baker|first2=Allan J.|year=2006|title=Sequences from 14 mitochondrial genes provide a well-supported phylogeny of the Charadriiform birds congruent with the nuclear RAG-1 tree|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=39|issue=3|pages=657–667|doi=10.1016/j.ympev.2006.01.011|pmid=16531074}} * {{Citiranje časopisa|last=Paton|first=T. A.|last2=Baker|first2=A. J.|last3=Groth|first3=J. G.|last4=Barrowclough|first4=G. F.|year=2003|title=RAG-1 sequences resolve phylogenetic relationships within charadriiform birds|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=29|issue=2|pages=268–278|doi=10.1016/S1055-7903(03)00098-8|pmid=13678682}} * {{Citiranje časopisa|last=Thomas|first=Gavin H.|last2=Wills|first2=Matthew A.|last3=Székely|first3=Tamás|year=2004|title=A supertree approach to shorebird phylogeny|journal=[[BMC Evolutionary Biology|BMC Evol. Biol.]]|volume=4|page=28|doi=10.1186/1471-2148-4-28|pmc=515296|pmid=15329156|doi-access=free}} [[Kategorija:Podredovi]] [[Kategorija:Šljukarice]] [[Kategorija:Lari| ]] jgegicmlfilew270cynjv2uzocznhpb 0 793621 7571191 7497761 2026-08-06T21:43:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571191 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir športski klub | ime kluba = Biokovo | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Biokovo" Makarska | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | sjedište = Franjevački put 2, [[Makarska]] | borilište = ''GSC Makarska'', [[Makarska]] | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL – Jug (III.) }} '''Kuglački klub "Biokovo"''' ('''''KK "Biokovo"; Biokovo Makarska; Biokovo''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Makarska|Makarske]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2024./25. klub se natjecao u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Jug"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == === Ekipno === ; 1. B HKL - Jug * drugoplasirani: 1995./96. (''Jug'') ; 3. HKL – Jug * prvaci: 2013./14. * drugoplasirani: 2012./13., 2019./20. === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Biokovo |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HKL – Jug – Jug || ||6. ||9 ||16 ||6 ||1 ||9 ||53 ||75 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HKL – Jug – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||9 || || || || || || ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1996./97.|1996./97.]] ||II. ||1. B HKL – Jug – Jug || ||10. ||10 ||18 ||3 ||1 ||14 ||48 ||96 ||7 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||7. ||9 ||16 ||4 ||5 ||7 ||58 ||70 ||13 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 1999./2000.|1999./2000.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||8. ||11 ||20 ||7 ||1 ||12 ||75 ||85 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2000./01.|2000./01.]] ||II. ||1. B HKL – Jug || ||9. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||72 ||104 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||1. B HKL – Jug – Jug || ||10. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||70 ||106 ||15 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||5. ||12 ||22 ||11 ||3 ||8 || || ||25 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||5. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 || || ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||11. ||12 ||22 ||7 ||1 ||14 ||67,5 ||108,5 ||15 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||12. ||12 ||22 ||2 ||0 ||20 ||50,5 ||125,5 ||4 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||7 ||18 ||12 ||0 ||6 || || ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. HKL – Jug || ||bgcolor="gold"|1. ||7 ||18 ||12 ||2 ||4 || || ||26 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||2. HKL – Jug || ||12. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||47 ||129 ||6 || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||10. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||77 ||99 ||16 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2017./18.|2017./18.]] ||IV. ||3. HKL – Jug || ||4. ||6 ||20 ||9 ||1 ||10 ||81 ||79 ||19 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||11. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||66 ||110 ||14 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2019./20.|2019./20.]] ||IV. ||3. HKL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||5 ||15 ||10 ||0 ||5 ||79 ||41 ||20 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||''6. ||10 ||''6 ||''3 ||''0 ||''3 ||''22 ||''26 ||''6 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||8. ||9 ||16 ||5 ||1 ||10 ||53,5 ||74,5 ||11 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||73 ||71 ||21 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||7. ||12 (13) ||22 ||12 ||0 ||10 ||102,5 ||73,5 ||24 || || |- |[[Hrvatska kuglačka liga za muškarce 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HKL – Jug || ||7. ||14 ||26 ||15 ||1 ||10 ||105,5 ||102,5 ||31 || || |- |2025./26. ||III. ||2. HKL – Jug || || ||10 || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Makarska]] == Vanjske poveznice == * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/183 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Biokovo - 810185''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-biokovo-makarska/ sportilus.com, ''KUGLAČKI KLUB BIOKOVO MAKARSKA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117141800/https://www.sportilus.com/klubovi/kuglacki-klub-biokovo-makarska/ |date=17. siječnja 2026. }} * [https://sportmakarska.com/ sportmakarska.com] * [https://sportski-centar-makarska.hr/gradski-stadion/ sportski-centar-makarska.hr] == Izvori == <small> * [https://makarskadanas.hr/svecanost-na-gsc-makarska-kuglacki-klub-biokovo-obiljezio-50-godina makarskadanas.hr, ''SVEČANOST NA GSC MAKARSKA / Kuglački klub Biokovo obilježio 50 godina''], objavljeno 30. travnja 2022., pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/festa-na-gradskom-sportskom-centru-makarski-kuglaci-slave-50-godisnjicu-postojanja-kk-biokovo-u-subotu-velika-proslava-1188333 slobodnadalmacija.hr, ''Fešta na Gradskom sportskom centru: makarski kuglači slave 50. godišnjicu postojanja KK ‘Biokovo‘, u subotu velika proslava''], objavljeno 29. travnja 2022., pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://www.dalmacijadanas.hr/100-godina-kuglanja-u-splitu-upoznajte-kuglacki-klub-biokovo/ dalmacijadanas.hr, ''100 GODINA KUGLANJA U SPLITU / Upoznajte kuglački klub Biokovo''], objavljeno 26. travnja 2023., pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://sportmakarska.com/povijest/otvorena-nova-cetverostazna-automatska-kugla-na-gradskom-sportskom-centru-makarska-1980-g/ sportmakarska.com, ''Otvorena nova četverostazna automatska kugla na Gradskom sportskom centru „Makarska“ 1980. g''], objavljeno 3. ožujka 2024., pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/fotogalerija-kuglana-u-makarskoj-obnovljena-nakon-40-godina--pogledajte-kako-izgleda/77246 dalmatinskiportal.hr, ''FOTOGALERIJA Kuglana u Makarskoj obnovljena nakon 40 godina, pogledajte kako izgleda''], objavljeno 10. listopada 2020., pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://makarska.hr/zajednica-sportskih-udruga-grada-makarske/kuglacki-klub-biokovo makarska.hr, ''Kuglački klub ,,Biokovo''''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117140725/https://makarska.hr/zajednica-sportskih-udruga-grada-makarske/kuglacki-klub-biokovo |date=17. siječnja 2026. }}, pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://zsugm.hr/klubovi/ zsug,.hr, ''Zajednica športskih udruga grada Makarska / Klubovi''], pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://www.kuglanje.hr/kuglane/58 kuglanje.hr, ''GSC Makarska''], pristupljeno 30. rujna 2025. * [https://www.poslovna.hr/lite/kuglacki-klub-biokovo-makarska/324441/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, Kuglački klub Biokovo Makarska] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kuglacki-klub-biokovo-makarska/Detaljno/599757 fininfo.hr, KUGLAČKI KLUB "BIOKOVO" MAKARSKA] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/kuglacki-klub-biokovo-makarska/OIB-35056796154 infobiz.fina.hr, Kuglački klub "Biokovo" Makarska] {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Biokovo Makarska, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Makarskoj]] 15nuo85cwf6q9gnahaqso1yydxej6tb 0 796210 7571338 7416485 2026-08-07T03:48:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571338 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = La Liga | sezona = 2024./25. | slika = | opis = | izdanje = | država = {{Z+X|ŠPA}} | datum = [[15. kolovoza]] [[2024.]] – [[25. svibnja]] [[2025.]] | stupanj lige = 1. | prvaci =[[FC Barcelona|Barcelona]] | promovirani = | degradirani =[[CD Leganés|Leganés]]<br/>[[UD Las Palmas|Las Palmas]]<br/>[[Real Valladolid]] | broj klubova =20 | kontinentalni kup1 =[[UEFA Liga prvaka 2025./26.|UEFA Liga prvaka]] | kvalifikanti kup1 =[[FC Barcelona|Barcelona]]<br/>[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]<br/>[[Atlético Madrid]]<br/>[[Athletic Bilbao]]<br/>[[Villarreal CF|Villarreal]] | kontinentalni kup2 =[[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europska liga]] | kvalifikanti kup2 =[[Real Betis]] <br/>[[Celta de Vigo|Celta Vigo]] | kontinentalni kup3 =[[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|UEFA Konferencijska liga]] | kvalifikanti kup3 =[[Rayo Vallecano]] | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica =380 | golova =995 | najbolji strijelac ={{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] (31 gol) | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[La Liga 2023./24.|2023./24.]] | sljedeća sezona = [[La Liga 2025./26.|2025./26.]] }} '''La Liga 2024./25'''. bila je 94. sezona [[La Liga|La Lige]]. Sezona je počela [[15. kolovoza]] [[2024.]] i završila [[25. svibnja]] [[2025.]] == Klubovi == {| class="wikitable sortable" !Klub !Grad !Stadion !Kapacitet |- |[[Deportivo Alavés|Alavés]] |[[Vitoria-Gazteiz]] |[[Mendizorrotza Stadium|Mendizorrotza]] |19 840<ref>{{Citiranje weba|title=Alaves|url=https://deportivoalaves.com/es/club/instalaciones|access-date=2025-06-25|website=deportivoalaves.com}}</ref> |- |[[Athletic Bilbao]] |[[Bilbao]] |[[San Mamés (2013.)|San Mamés]] |53 289 |- |[[Atlético Madrid]] |[[Madrid]] |[[Metropolitano Stadium|Metropolitano]] |70 460 |- |[[FC Barcelona|Barcelona]] |[[Barcelona]] |[[Camp Nou]] |105 000 |- |[[Celta de Vigo|Celta Vigo]] |[[Vigo]] |[[Balaídos Stadium|Balaídos]] |24 870<ref>{{Citiranje weba|title=RC Celta » Facilities|url=http://www.rccelta.es/index.php/en/club-en/facilities|access-date=2025-06-25|website=www.rccelta.es|language=en-GB|archive-date=17. studenoga 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20171117105207/http://www.rccelta.es/index.php/en/club-en/facilities|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[RCD Espanyol|Espanyol]] |[[Cornellà de Llobregat]] |[[RCDE Stadium]] |42 260<ref>{{Citiranje weba|last=RCD Espanyol - www.rcdespanyol.com|title=Facilities {{!}} RCD Espanyol|url=http://www.rcdespanyol.com/en/instalations/|access-date=2025-06-25|website=www.rcdespanyol.com|language=en|archive-date=18. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151218073440/http://www.rcdespanyol.com/en/instalations/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Getafe CF|Getafe]] |[[Getafe]] |[[Coliseum Alfonso Pérez|Coliseum]] |16 500<ref>{{Citiranje weba|title=Facilities|url=https://www.getafecf.com/en/facilities|access-date=2025-06-25|website=www.getafecf.com|language=en}}</ref> |- |[[Girona FC|Girona]] |[[Girona]] |[[Montilivi Stadium|Montilivi]] |14 624<ref>{{Citiranje novina|date=2023-08-20|title=La conexión ucraniana, a la conquista de Montilivi|language=es|work=Diario AS|url=https://as.com/futbol/primera/la-conexion-ucraniana-a-la-conquista-de-montilivi-n/|access-date=2025-06-25|archive-date=25. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230825103339/https://as.com/futbol/primera/la-conexion-ucraniana-a-la-conquista-de-montilivi-n/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[UD Las Palmas|Las Palmas]] |[[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmas]] |[[Estadio de Gran Canaria|Gran Canaria]] |32 392 |- |[[CD Leganés|Leganés]] |[[Leganés]] |[[Estadio Municipal de Butarque|Municipal de Butarque]] |13 089<ref>{{Citiranje weba|last=Martín|first=Kiko|date=2024-11-22|title=Butarque amplia levemente su aforo hasta los 13.089 asientos|url=https://as.com/futbol/primera/butarque-amplia-levemente-su-aforo-hasta-los-13089-asientos-n/|access-date=2025-11-08|website=Diario AS|language=es|url-status=dead}}</ref> |- |[[RCD Mallorca|Mallorca]] |[[Palma de Mallorca|Palma]] |[[Mallorca Son Moix Stadium|Mallorca Son Moix]] |23 142<ref>{{Citiranje weba|last=Kaliciak|first=Grzegorz|title=Iberostar Estadi (Son Moix) – StadiumDB.com|url=http://stadiumdb.com/stadiums/esp/ono_estadi|access-date=2025-06-25|website=stadiumdb.com|language=en|archive-date=17. prosinca 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20121217041918/http://stadiumdb.com/stadiums/esp/ono_estadi|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[CA Osasuna|Osasuna]] |[[Pamplona]] |[[El Sadar Stadium|El Sadar]] |23 576<ref>{{Citiranje weba|title=Instalaciones - Reyno de Navarra|url=https://www.osasuna.es/el-club/instalaciones.html|access-date=2025-06-25|website=C.A. Osasuna Oficial|language=es|archive-date=16. srpnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190716130202/https://www.osasuna.es/el-club/instalaciones.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Rayo Vallecano]] |[[Madrid]] |[[Vallecas Stadium|Vallecas]] |14 708<ref>{{Citiranje weba|title=Estadio de Vallecas {{!}} Rayo - Web Oficial|url=http://www.rayovallecano.es/club/estadio|access-date=2025-06-25|website=Estadio de Vallecas {{!}} Rayo - Web Oficial|language=es|archive-date=8. srpnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170708210040/http://www.rayovallecano.es/club/estadio|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Real Betis]] |[[Sevilla]] |[[Estadio de La Cartuja|La Cartuja]] |70 000 |- |[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |[[Madrid]] |[[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]] |83 186 |- |[[Real Sociedad]] |[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]] |[[Anoeta Stadium|Anoeta]] |39 313<ref>{{Citiranje weba|title=Facilities|url=https://www.realsociedad.eus/en/club/facilities?area=|access-date=2025-06-25|website=www.realsociedad.eus|language=en|archive-date=25. kolovoza 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825074125/https://www.realsociedad.eus/en/club/facilities?area=|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Sevilla F.C.|Sevilla]] |[[Sevilla]] |[[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán|Ramón Sánchez-Pizjuán]] |43 883<ref>{{Citiranje novina|date=2015-07-07|title=Sevilla F.C.|language=es|work=Sevilla FC|url=https://www.sevillafc.es/es/el-club/la-entidad/sevilla-fc|access-date=2025-06-25|archive-date=25. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025003316/https://www.sevillafc.es/es/el-club/la-entidad/sevilla-fc|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Valencia C.F.|Valencia]] |[[Valencia]] |[[Estadio Mestalla|Mestalla]] |49 430<ref>{{Citiranje novina|title=Mestalla|language=es|url=https://www.valenciacf.com/en/club/facilities/mestalla|access-date=2025-06-25|archive-date=2. srpnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190702002543/https://www.valenciacf.com/en/club/facilities/mestalla|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Real Valladolid|Valladolid]] |[[Valladolid]] |[[Estadio José Zorrilla|José Zorrilla]] |27 618<ref>{{Citiranje weba|last=realvalladolid.es|title=Estadio Jose Zorrilla - Real Valladolid|url=http://www.realvalladolid.es/elclub/estadiojosezorrilla/|access-date=2025-11-08|website=www.realvalladolid.es|language=es-es|archive-date=4. listopada 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181004064128/http://www.realvalladolid.es/elclub/estadiojosezorrilla/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Villarreal CF|Villarreal]] |[[Villarreal]] |[[Estadio El Madrigal|La Cerámica]] |23 008<ref>{{Citiranje weba|date=2021-01-13|title=Web Oficial del Villarreal CF|url=https://villarrealcf.es/|access-date=2025-06-25|language=es-ES}}</ref> |} == Tablica == {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |source=[https://www.laliga.com/en-GB/laliga-easports/standing LaLiga EA Sports] <!--Update team qualifications here (defined below)--> |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS |result8=ECLPO |result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order = BAR, RMA, ATM, ATH, VIL, BET, CEL, RAY, OSA, MLL, RSO, VAL, GET, ESP, ALA, GIR, SEV, LEG, LPA, VLL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=complete |win_ALA=10|draw_ALA=12|loss_ALA=16|gf_ALA=38 |ga_ALA=48<!--Alaves--> |win_ATH=19|draw_ATH=13|loss_ATH=6 |gf_ATH=54 |ga_ATH=29<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=22|draw_ATM=10|loss_ATM=6 |gf_ATM=68 |ga_ATM=30<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=28|draw_BAR=4 |loss_BAR=6 |gf_BAR=102|ga_BAR=39<!--Barcelona--> |win_CEL=16|draw_CEL=7 |loss_CEL=15|gf_CEL=59 |ga_CEL=57<!--Celta Vigo--> |win_ESP=11|draw_ESP=9 |loss_ESP=18|gf_ESP=40 |ga_ESP=51<!--Espanyol--> |win_GET=11|draw_GET=9 |loss_GET=18|gf_GET=34 |ga_GET=39<!--Getafe--> |win_GIR=11|draw_GIR=8 |loss_GIR=19|gf_GIR=44 |ga_GIR=60<!--Girona--> |win_LPA=8 |draw_LPA=8 |loss_LPA=22|gf_LPA=40 |ga_LPA=61<!--Las Palmas--> |win_LEG=9 |draw_LEG=13|loss_LEG=16|gf_LEG=39 |ga_LEG=56<!--Leganés--> |win_MLL=13|draw_MLL=9 |loss_MLL=16|gf_MLL=35 |ga_MLL=44<!--Mallorca--> |win_OSA=12|draw_OSA=16|loss_OSA=10|gf_OSA=48 |ga_OSA=52<!--Osasuna--> |win_RAY=13|draw_RAY=13|loss_RAY=12|gf_RAY=41 |ga_RAY=45<!--Rayo Vallecano--> |win_BET=16|draw_BET=12|loss_BET=10|gf_BET=57 |ga_BET=50<!--Real Betis--> |win_RMA=26|draw_RMA=6 |loss_RMA=6 |gf_RMA=78 |ga_RMA=38<!--Real Madrid--> |win_RSO=13|draw_RSO=7 |loss_RSO=18|gf_RSO=35 |ga_RSO=46<!--Real Sociedad--> |win_SEV=10|draw_SEV=11|loss_SEV=17|gf_SEV=42 |ga_SEV=55<!--Sevilla--> |win_VAL=11|draw_VAL=13|loss_VAL=14|gf_VAL=44 |ga_VAL=54<!--Valencia--> |win_VLL=4 |draw_VLL=4 |loss_VLL=30|gf_VLL=26 |ga_VLL=90<!--Valladolid --> |win_VIL=20|draw_VIL=10|loss_VIL=8 |gf_VIL=71 |ga_VIL=51<!--Villarreal--> <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ALA=[[Deportivo Alavés|Alavés]] |name_ATH=[[Athletic Bilbao]] |name_ATM=[[Atlético Madrid]] |name_BAR=[[FC Barcelona|Barcelona]] |name_CEL=[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] |name_ESP=[[RCD Espanyol|Espanyol]] |name_GET=[[Getafe CF|Getafe]] |name_GIR=[[Girona FC|Girona]] |name_LPA=[[UD Las Palmas|Las Palmas]] |name_LEG=[[CD Leganés|Leganés]] |name_MLL=[[RCD Mallorca|Mallorca]] |name_OSA=[[CA Osasuna|Osasuna]] |name_RAY=[[Rayo Vallecano]] |name_BET=[[Real Betis]] |name_RMA=[[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_RSO=[[Real Sociedad]] |name_SEV=[[Sevilla FC|Sevilla]] |name_VAL=[[Valencia CF|Valencia]] |name_VLL=[[Real Valladolid|Valladolid]] |name_VIL=[[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1 |text_CLLS=[[UEFA Liga prvaka 2025./26.]] |col_ELLS=blue1 |text_ELLS=[[UEFA Europska liga 2025./26.]] |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO= Doigravanje za [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|UEFA Konferencijsku ligu 2025./26.]] |col_REL=red1 |text_REL=[[Segunda División 2025./26.|Segunda División]] }} == Izvori == {{izvori}} {{sezone La Lige}} [[Kategorija:Španjolska nogometna natjecanja]] 0whr6jw2jwlyyagncz99ved1696vcwe 0 796846 7571325 7447251 2026-08-07T02:50:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Kuća Lacković-Žigrović | izvorno ime = | slika = Zagreb - Vlaška ulica.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = Vlaška ulica 5<br>[[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{Coord|45|48|49.72|N|15|58|45.28|E|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = 1794. – 1795. | renoviran = | srušen = | fasada = | arhitektonski stil= barokni klasicizam | materijal = | dimenzije = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | reg. broj = Z-490 | pravni status = [[zaštićeno kulturno dobro]] | vrsta = [[Nepokretno kulturno dobro|nepokretna]] pojedinačna | klasifikacija = stambene građevine }} }} '''Kuća Lacković-Žigrović''', također poznatia i kao '''Vlaška 5''', stambena je [[građevina]] koja se nalazi u Vlaškoj ulici u [[Zagreb]]u. Zgrada je upisana u [[Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske]].<ref name=":0">{{Kulturnadobra|Z-490|naziv=Kuća Lacković-Žigrović|sadržaj=preuzet|pristupljeno=19. studenog 2025.}}</ref> Kuća je djelo graditelja [[Josip Pazelt|Josipa Pazelta]].<ref>{{Citiranje weba|title=Majstorsko djelo graditelja Josipa Pazelta|url=https://files.core.ac.uk/download/pdf/228067689.pdf|access-date=2025-11-19|last=Cvitanović|first=Đurđica|website=core.ac.uk|archive-date=17. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260117235756/https://files.core.ac.uk/download/pdf/228067689.pdf|url-status=dead}}</ref> == Opis == Uglovna poluugrađena prizemnica razvedenog tlocrta, prislonjena uz dvorišni zid dvora [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]], nastala je između 1794. i 1795. pregradnjom starije jednokatnice koja je regulacijom i nasipanjem Vlaške ulice postala prizemnicom. Na zaglavnom kamenu portala isklesana je muška bradata [[glava]], godina 1795. i inicijali vlasnika: I(van) L(acković). Ova kuća je kvalitetan primjer trgovačko-stambene [[kuća|kuće]] s kraja 18. stoljeća s pažljivo oblikovanim [[Barokna arhitektura|barokno]]-[[Klasicizam|klasicističkim]] detaljima.<ref name=":0"/> == Hram slobodnih zidara == Ova kuća ili njena prehodnica bila je [[Hram (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski hram]] u kojem je radila [[Loža "Mudrost"|Loža "Prudentia"]], osnovana 1773. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Samo stara freska koja prikazuje majmuna otkriva da je na adresi Vlaška 5 djelovala revolucionarna masonska loža|url=https://blaga.hr/samo-stara-freska-koja-prikazuje-majmuna-otkriva-da-je-adresi-vlaska-5-djelovala-revolucionarna-masonska-loza/27199/|access-date=2025-11-19|last=Marković|first=Krešimir|date=2023-11-13|website=blaga.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Raspada se prvi hram masona u Zagrebu: Krov samo što se nije urušio, turisti se čude|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/raspada-se-prvi-hram-masona-u-zagrebu-krov-samo-sto-se-nije-urusio-turisti-se-cude-15235165|access-date=2025-11-19|last=Sutlić|first=Korana|date=2022-08-14|website=Jutarnji list}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Tajna kuće u centru Zagreba: Bila je hram masona|url=https://express.24sata.hr/life/tajna-kuce-u-centru-zagreba-bila-je-hram-masona-17454|access-date=2025-11-19|date=2018-09-09|website=express.24sata.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kuća Lacković-Žigrović - Vlaška 5|url=https://www.vintagezagreb.net/stories/5abbed2a-b398-9a0c-b161-20de1608b88f|access-date=2025-11-19|website=vintagezagreb.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Priča o loži masonskoj loži ‘Prudentia’ gdje se planirala revolucija po uzoru na Francusku|url=https://blaga.hr/prica-o-lozi-masonskoj-lozi-prudentia-gdje-se-planirala-revolucija-po-uzoru-na-francusku/27193/|access-date=2025-12-19|last=Marković|first=Krešimir|date=2023-11-05|website=blaga.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{ZG}} [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Gradu Zagrebu]] [[Kategorija:Građevine u Zagrebu|Lacković-Žigrović]] [[Kategorija:Slobodnozidarske građevine]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]] aa1jc7hpdts9ew1bf4oms8omtdh3ty5 3 799305 7570935 7570854 2026-08-06T14:36:47Z MaGa 20797 /* Arhiviranje novosti */ novi odlomak 7570935 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) ip8by1liwhchhf5z26juhieggz5fxmt 7570984 7570935 2026-08-06T16:12:17Z Runolist 263374 /* Arhiviranje novosti */ Odgovor 7570984 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) izb6jpcldbn1csufs36dr9tlcld3lfg 7571057 7570984 2026-08-06T17:49:26Z MaGa 20797 /* Arhiviranje novosti */ Odgovor 7571057 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) mvpvop7nydpfhc1b79s3rd65qyf4bes 0 799692 7571458 7417016 2026-08-07T10:13:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571458 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – nematerijalna svjetska baština|embed=no |ime baštine = Glazbeno umijeće svirača lovačkog roga, instrumentalna tehnika povezana s pjevanjem, kontrolom daha, vibratom, rezonancijom mjesta i druželjubivošću |slika = Lamotte-Beuvron_horns_A.jpg |godina = 2020. |regija = Europa i Sjeverna Amerika |id = 01581 |ugroženost = - |poveznica = https://ich.unesco.org/fr/RL/l-art-musical-des-sonneurs-de-trompe-une-technique-instrumentale-liee-au-chant-a-la-maitrise-du-souffle-au-vibrato-a-la-resonance-des-lieux-et-a-la-convivialite-01581 |država = {{Z+X|FRA}} {{Z+X|BEL}}<br>{{Z+X|LUKS}} {{Z+X|ITA}} }} '''Lovačka truba''' ([[francuski|fr.]] ''Trompe de chasse'', [[talijanski|tal.]] ''Tromba di caccia'', [[njemački|njem.]] ''Jagdtrompete'') je [[Limena puhačka glazbala|limeno puhačko glazbalo]], izvorno korišteno u [[lov]]u ([[srednji vijek]]), a kasnije su ga usvojili orkestri i glazbeni sastavi. Izvorno komunikacijski i lovački instrument za signaliziranje i davanje uputa goničima [[divljač]]i s psima ([[perforsni lov]]). Lovačka truba vrlo je slična [[lovački rog|lovačkom rogu]] i zajedno s njim je prethodnik modernog [[Rog (glazbalo)|francuskog roga]]. Sviranje lovačke trube je izvedbena umjetnost, otvorena glazbenoj kreativnosti i prakticira se tijekom svečanih prigoda.<ref name=UNESCO>[https://ich.unesco.org/fr/RL/l-art-musical-des-sonneurs-de-trompe-une-technique-instrumentale-liee-au-chant-a-la-maitrise-du-souffle-au-vibrato-a-la-resonance-des-lieux-et-a-la-convivialite-01581 Glazbena umjetnost lovačkih trubača], UNESCO {{fr}} Pristupljeno 13. siječnja 2026.</ref> Francusko ministarstvo kulture i komunikacija je 2015. godine prepoznalo “umjetnost lovačkih trubača” (''l’art des sonneurs de trompe'') kao [[nematerijalna kulturna baština|nematerijalnu kulturnu baštinu]] Francuske.<ref>[http://www.culturecommunication.gouv.fr/content/download/115269/1312229/version/1/file/Fiche%20Art%20des%20sonneurs%20de%20trompe%20DEF%20(1).pdf Umjetnost svirača roga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305072123/http://www.culturecommunication.gouv.fr/content/download/115269/1312229/version/1/file/Fiche%20Art%20des%20sonneurs%20de%20trompe%20DEF%20(1).pdf |date=5. ožujka 2016. }}, Francusko ninistarstvo kulture i komunikacija {{fr}} Pristupljeno 13. siječnja 2026.</ref> Godine 2020. “glazbena umjetnost lovačkih trubača” upisana je na [[UNESCO]]-v [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]], i to Belgije, Francuske, Italije i Luksemburga.<ref name=UNESCO/> == Povijest == [[Datoteka:Maximlian_III_by_Winter.jpg|mini|lijevo|Maksimilijan III. Josip Bavarski nosi lovačku trubu (18. stoljeće).]] [[Datoteka:Trompe de Chasse in D MET DP-12679-143.jpg|mini|Raskošno urešeni „Orleanski rog” iz 1883., Muzej [[Metropolitan]], [[New York]]]] [[Datoteka:Trompe_de_chasse.ogg|mini|Koncert lovačkih truba u izvedbi ''Veneurs de la Meuse'' povodom 400. obljetnice Stare farme Godinne, Belgija.]] Lovačka truba vuče podrijetlo iz davnih vremena (iz Egipta je stigao u Grčku, zatim u Rim) kada se [[rog]] koristio za pojačavanje signalnih glasova tijekom ratnih sukoba, a koristio se i u svečanim ceremonijama, paradama, plesovima itd. Rog se kasnije pojavio kod noćne gradske straže i u glazbi, kao metalni rog. Tijekom [[barok]]a, termini lovački rog i lovačka truba odnosili su se na isti instrument. Međutim, pravila se razlika u nazivu ovisno o upotrebi instrumenta. * Lovačka truba je uštimana u D, duga je 4,545 metara i prvenstveno je namijenjena za sviranje lovačkih fanfara. * [[Lovački rog]] je ugođen u Es-molu i ne koristi se za lov, već za vojnu i salonsku glazbu. Glavna razlika je prisutnost male cijevi koja omogućuje promjenu visine tona, efekt koji se kod lovačke trube postiže samo različitom modulacijom usana. Tijekom [[rokoko]]a, za vladavine [[Luj XV., kralj Francuske|francuskog kralja Luja XV.]], izumljena su dva modela lovačkih truba. Oba je izumio [[markiz]] [[Marc-Antoine de Dampierre]], koji je bio i [[skladatelj]]. Naime, nakon što se prva verzija (''La Dampierre'' iz 1723. godine) od 4,05 m s ogromnim promjerom od 72 cm pokazala posebno neugodnom za korištenje, 1729. godine je predstavio novi model s duljinom povećanom na 4,545 m, s cijevi uvijenom za dva i pol okreta i smanjenim promjerom na 60 cm (''La Dauphine''). Godine 1814. razvijena je nova vrsta lovačke trube s tri i pol okreta, poznata kao „orleanski rog” (''La d'Orléans''), koji se i danas najčešće koristi. ==Odlike== Lovačka truba, ponegdje poznata i kao '''šumska truba''', u prošlosti se popularno koristila tijekom lova. Ima oblik šireće, zakrivljene šuplje cijevi (poput barutnice za punjenje [[mušketa]]). Osim životinjskih [[rog]]ova, materijal koji se s vremenom više koristio bio je i [[mjed]], koji je bio usporediv s prirodnim rogovima (od goveda). Lula je obično bila duga nekoliko decimetara, najčešće 30 cm, ali i više. Često je mogla biti veličanstveno umjetničko djelo, jer je bila gravirana, na primjer lovačkim motivima, divljači ili [[Sveti Hubert|sv. Hubertom]], zaštitnikom lova i lovaca i sl. ==Sviranje i baština== [[Datoteka:Garde Républicaine en concert dans les jardins de l'Hotel du Minsitre des Affaires Etrangères (Quai d'Orsay) (6).jpg|mini|Lovačke trube [[Republikanska garda (Francuska)|Republikanske garde]] na koncertu u vrtovima Ministarstva vanjskih poslova (Quai d'Orsay), [[Pariz]].]] Sviranje lovačke trube je instrumentalna tehnika povezana s kontrolom daha, [[Vibrato|vibratom]], [[rezonancija|rezonancijom]] i tehnike i vještine koje trubač koristi. Točnost i kvaliteta proizvedenih nota pod utjecajem su glazbenikovog daha, a instrumentalna tehnika temelji se na fizičkoj kontroli trubača. Boja instrumenta je jasna i prodorna, posebno u višim registrima, a njegov tonski raspon temelji se na prirodnoj rezonanciji s bogatim harmonicima. Njegov raspon od dvanaest nota omogućuje skladbe s vokalnom [[melodija|melodijom]], uz pratnju drugog glasa i harmonizirane s [[bas]] dionicom. Kao sastavni dio umjetnosti sviranja lovačke trube, [[pjevanje]] omogućuje glazbeniku poticanje kohezije i drugarstva.<ref name=UNESCO/> Glazba za lovačku trubu održava opsežan, živahan i dinamičan glazbeni repertoar koji se kontinuirano širi od sedamnaestog stoljeća.<ref name=UNESCO/> Glavni događaj za svirače lovačke trube je Dan svetog Huberta, zaštitnika lovaca, [[3. studenog]], kada se svira prema vrlo specifičnom repertoaru. Ujedinjeni zajedničkom fascinacijom ovom instrumentalnom glazbom, svirači dolaze iz svih društveno kulturnih sredina. Ova velika društvena raznolikost jedna je od značajki suvremenog sviranja roga. Iako je sviranje lovačke trube izvorno bilo povezano s lovom, postupno je steklo neovisnost, a danas trubači nastupaju u svim vrstama drugih konteksta. Umjetnost sviranja lovačke trube nije isključivo francuska; postoji snažna tradicija sviranja roga u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i zemljama Beneluksa, ujdeinjeni u Međunarodnu federaciju rogova (FITF).<ref>[http://www.culturecommunication.gouv.fr/Politiques-ministerielles/Patrimoine-culturel-immateriel/Inventaire-en-France/Inventaire/Fiches-de-l-inventaire-du-patrimoine-culturel-immateriel/Musiques-et-danses Glazba i ples], popis nematerijalne kulturne baštine u Francuskoj {{fr}} Pristupljeno 13. siječnja 2026.</ref> == Povezanice == * [[Lov]] * [[Rog (glazbalo)]] * [[Loire|Dolina Loire]] * [[Sacri Monti]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Maurice Davoine, [https://www.youtube.com/watch?v=1f9DcEM-nC4 L'art musical des sonneurs de trompe], opis svjetske baštine, video na YouTube-u, 2019. {{fr}} * [http://www.lesniroh.cz/ Lesni Roh – web stranica o francuskom rogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612173800/http://www.lesniroh.cz/ |date=12. lipnja 2013. }} Arhivirano 12. 6. 2013. {{cz icon}} {{Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj}} {{Nematerijalna svjetska baština u Belgiji}} {{Nematerijalna svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Belgiji]] [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Limena puhačka glazbala]] [[Kategorija:Lovstvo]] 38ynwh3pzi8ekf0h349f9vpair4wgs7 0 799829 7571460 7447260 2026-08-07T10:28:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571460 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Loža "Savršeni savez" |izvorno ime = |logo = |veličina = 130px |logo opis = |utemeljena = [[1772.]]{{efn|name=a|Godina se odnosi na prvo razdovlje djelovanja lože, u 18. stoljeću, od 1772. do oko 1785.}} <br> [[2003.]]{{efn|Godina se odnosi na osnivanje moderne lože, pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]].}} |prestala postojati = [[1785.]]{{efn|name=a}} |osnivač = |tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] |središte = [[Varaždin]] |lokacija = |ključni ljudi = |broj članova = }} '''Loža "Savršeni savez"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge Union parfaite'') jedna je od značajnijih hrvatskih [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] sa sjedištem u [[Varaždin]]u. Njezina povijest obilježena je dvama razdobljima djelovanja. Prvi put osnovana je 1772. godine, a radila je pod okriljem [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|prve Velike lože Hrvatske]] sve do oko 1785. kada se više nigdje ne spominje. Nakon stanke od skoro 220 godina, loža je obnovila svoje djelovanje 2003. godine pod okriljem [[Velika loža Hrvatske|Velike lože Hrvatske]], gdje nosi redni broj 5. == Povijest == === 18. stoljeće === Na poticaj grofa [[Ivan VIII. Drašković|Ivana Draškovića]] u [[Varaždin]]u je 1772. godine utemeljena Loža "Savršeni savez".<ref>{{Citiranje weba|title=Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poceci-masonerije-u-hrvatskoj-tko-su-bili-poznati-hrvati-masoni-1379768|access-date=2026-01-20|last=Rašović|first=Renata|date=2020-02-17|website=vecernji.hr}}</ref> Utemeljitelji su bili [[Rusko Carstvo|ruski]] kapetan Breščić, član [[Loža "Ratno prijateljstvo"|glinske lože]] varaždinski liječnik [[Ivan Krstitelj Lalangue]],<ref>{{Citiranje weba|title=ko je Ivan Krstitelj Lalangue i kako je oblikovao povijest Varaždina?|url=https://varazdinske-vijesti.hr/drustvo/feljton-masoni-u-varazdinu-7-tko-je-ivan-krstitelj-lalangue-i-kako-je-oblikovao-povijest-varazdina-96630|access-date=2026-01-20|last=Novosel|first=Benjamin|date=2025-09-15|website=varazdinske-vijesti.hr}}</ref> grof [[Stjepan Niczky]], odvjetnik Pavel pl. Kugler. Prvi [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] bio je grof Stjepan Niczky, veliki župan [[Križevačka županija|Križevačke županije]].<ref name=":2"/> Godine 1773. radilo je u loži 17 slobodnih zidara. Godinu dana kasnije u ložu je primljeno još osmero, a u godinama od 1776. do 1784. još dvadesetero članova.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-11-06|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo u Varaždinu krajem 18. st.|last=Novosel|first=Benjamin|publisher=Sveučilište u Rijeci|year=2025.|location=Rijeka|url=https://repository.ffri.uniri.hr/object/ffri:5104/FILE0|url-status=dead}}</ref> Loža je 1775. godine sudjelovala u osnivanju [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|prve Velike lože Hrvatske i Ugarske]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|access-date=2026-01-20|last=Rašović|first=Renata|date=2018-05-17|website=vecernji.hr}}</ref> Godine 1774. loža je promijenila ime i postala loža "Sloboda" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Freiheit''), da bi godine 1781. ponovno promijenila ime u "Dobar savjet" (''Loge Zum gutten Rat''). Poslije prerane smrti grofa Stjepana Niczkog 1777., starješina lože postaje državni protokolist Aleksander Pastori (Paszthory, 1749. – 1759.). Varaždinska loža je radila na latinskom, a kasnije na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Nakon 1785. godine više se nigdje ne spominje.<ref name=":0"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Starješina varaždinske lože sve do smrti|url=https://varazdinske-vijesti.hr/drustvo/feljton-masoni-u-varazdinu-8-starjesina-varazdinske-loze-sve-do-smrti-96821|access-date=2026-01-20|last=Novosel|first=Benjamin|date=2025-09-21|website=varazdinske-vijesti.hr}}</ref> === 21. stoljeće === [[Velika loža Hrvatske]], jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u Hrvatskoj, je 2003. godine osnovala Ložu "Savršeni savez", tada ukupno petu pod svojim okriljem.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|title=Lože pod zaštitom VLH|access-date=2026-01-20|website=freemasonry-croatia.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Povijest Hrvatskog Slobodnog Zidarstva|url=https://freemasonry-croatia.org/povijest-hrvatskog-slobodnog-zidarstva|access-date=2026-01-20|website=freemasonry-croatia.org}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus|year=2001.|location=Split|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|author-link=Ivan Mužić|edition=VI. |isbn=953-190-098-1 |ref=Mužić2001 }} * {{Citiranje knjige|title=Mudrost: Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj |publisher= [[Profil Knjiga|Profil]]|year=2012.|isbn=9789533131627 |location=Zagreb|url=https://www.google.hr/books/edition/Povijest_slobodnog_zidarstva_u_Hrvatskoj/7alGzwEACAAJ?hl=hr|last=Šömen|first=Branko|author-link=Branko Šömen|ref=Šömen2012}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}} {{VLH}} {{SZuHR}} [[Kategorija:Masonske lože|Savršeni ]] [[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Velika loža Hrvatske]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Varaždinu]] ibjom13c4nn07vhqgy7ekudj6zdlyo5 0 799990 7571282 7447109 2026-08-06T23:26:00Z Ђидо 149448 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Анђелка Прпић 2017.png]] → [[File:Anđelka Stević Žugić (2017).png]] Correct 7571282 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Filmski umjetnik |ime = Anđelka Stević Žugić |slika = Anđelka Stević Žugić (2017).png |veličina = 200px |opis slike = Anđelka Stević Žugić 2017. |rodno ime = Anđelka Stević |pseudonim = Anđelka Prpić |rođenje = [[23. listopada]] [[1984.]] |mjesto rođenja = [[Požarevac]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica, voditeljica |godine rada = 2007. — danas |web = |supruga = |suprug = Dario Prpić (2010. — 2020.)<br>Marko Žugić (2023. — danas) |važnije uloge = Anđelka Simić u [[Andrija i Anđelka]] |važniji filmovi = [[Žene sa Dedinja]], [[Andrija i Anđelka]], [[Ne diraj mi mamu]], [[Jedini izlaz (film)|Jedini izlaz]], [[Radio Mileva]], [[Azbuka našeg života]], [[Šetnja s lavom]], [[Svadba (2026.)|Svadba]] |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Anđelka Stević Žugić''', prije poznata kao '''Anđelka Prpić'''<ref>[https://www.blic.rs/zabava/andelka-prpic-nakon-vencanja-promenila-prezime-evo-kako-se-sad-preziva/bvee740 NAKON VENČANJA DONELA VELIKU ODLUKU Evo kako se sada preziva Anđelka - VIŠE NIJE PRPIĆ] Blic.rs Preuzeto 14. rujna 2023.</ref> ([[Požarevac]], [[23. listopada]] [[1984.]]), [[Srbija|srpska]] je televizijska i kazališna [[glumica]] i televizijska voditeljica. == Biografija == Rođena je u [[Požarevac]]u kao Anđelka Stević gdje je pohađala Požarevačku gimnaziju. Glumu je diplomirala na [[Akademija umetnosti Sveučilišta u Novom Sadu|Akademiji umjetnosti u Novom Sadu]] u klasi profesora [[Boris Isaković|Borisa Isakovića]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160419011822/http://zena.blic.rs/PULS-poznatih/13143/Andjelka-Prpic-Carna-mi-je-promenila-zivot Anđelka Prpić: Čarna mi je promenila život] zena.blic.rs Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref> Glumi u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] i [[Srpsko narodno pozorište|Srpskom narodnom pozorištu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20171221141215/http://www.vencanice-nis.com/blog/vencanice-poznatih/vencanica-andjelke-stevic Venčanica Anđelke Stević] vencanice-nis.com Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref> Popularnost je stekla u televizijskim serijama [[Žene sa Dedinja]] ([[2011.]] - [[2015.]]) i [[Andrija i Anđelka]] ([[2015.]] - [[2016.]]). Bila je voditeljica više televizijskih emisija.<ref>[http://www.svet.rs/najnovije-vesti/andelka-prpic-pokrenula-porodicni-biznis-bicu-sefica-svom-muzu Anđelka Prpić pokrenula porodični biznis: Biću šefica svom mužu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141215171212/http://www.svet.rs/najnovije-vesti/andelka-prpic-pokrenula-porodicni-biznis-bicu-sefica-svom-muzu |date=15. prosinca 2014. }} svet.rs Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref><ref>[http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2012&mm=03&dd=26&nav_id=594412 Kreće "Noćni TV projekat" na B92] b92.net Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref> Anđelka je od 2011. do 2020. bila udata za Daria Prpića, s kojim ima sina Jakšu.<ref>[http://www.telegraf.rs/jetset/295885-porodila-se-andjelka-prpic Porodila se Anđelka Prpić] telegraf.rs Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref><ref>[https://www.blic.rs/zabava/andjelka-prpic-rodjendan-bivsi-muz-dario-prpic/35m5hl3 Anđelka Prpić u emisiji o bivšem mužu: "Na Vikipediji je proveravao kad mi je rođendan"] blic.rs Preuzeto 6. studenoga 2020.</ref> Od 2023. godine u braku je s Markom Žugićem, s kojim ima kćer Čarnu.<ref>[https://www.novosti.rs/c/scena/poznati/1243244/porodila-andjelka-prpic-naslednicu-odabrala-neobicno-ime PORODILA SE ANĐELKA PRPIĆ: Za naslednicu odabrala neobično ime] NOVOSTI Preuzeto 14. rujna 2023.</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="3" | 2000-te |- ! Godina !! Naslov !! Uloga |- | 2007. || [[Ulica lipa]] (TV serija) || voditeljica |- | 2008. || [[Gorki plodovi]] (TV serija) || Tijana |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="3" | 2010-te |- | 2010. || [[Naša mala klinika (Srbija)|Naša mala klinika]] (TV serija) || Andrea |- | 2011. || [[Mešano meso (TV serija)|Mešano meso]] (TV serija) || učiteljica |- | 2011—2015. || [[Žene sa Dedinja]] (TV serija) || Čarna Malbaš |- | 2012. || [[Državni posao (TV serija)|Državni posao]] (TV serija) || Anja |- | 2015—2016. || [[Andrija i Anđelka]] (TV serija) || Anđelka Simić |- | 2017. || [[Kozje uši]] || prodavačica |- | 2018. || [[Ne diraj mi mamu]] (TV serija) || Dunja Sunovratilo |- | 2019. || [[Ujka novi horizonti]] (TV serija) || Zoraida |- | 2019—2020. || [[Nek ide život]] (TV serija) || Katarina |- | 2019. || [[Prespav]] (TV serija) || Režiserka Jelena |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="3" | 2020-te |- | 2021. || [[Jedini izlaz (film)|Jedini izlaz]] || Ana Kolar |- | 2021. || [[Jedini izlaz (serija)|Jedini izlaz]] (TV serija) || Ana Kolar |- | 2021-u tijeku || [[Radio Mileva]] || Jeca |- | 2021-2024. || [[Azbuka našeg života]] || Sunčica |- | 2021. || [[Nebesa (film)|Nebesa]] || Snežana |- | 2022. || [[Šetnja s lavom]] || Una |- | 2026. || [[Svadba (2026.)|Svadba]] || Gaga |} == Emisije == {| class="wikitable" ! Godina !! Naslov !! Pozicija !! Televizija |- | 2011. || ''48 sati svadba'' || voditeljica || [[RTV Pink|Pink]] |- | 2012. || ''Noćni TV projekat'' || voditeljica || [[B92]] |- | 2014. || ''Bulevar u 5 do 5'' || voditeljica || [[B92]] |- | 2017. || ''Superljudi'' || član žirija || [[Prva srpska televizija|Prva]], [[RTL (Hrvatska)|RTL]] |- | 2018. - 2019. || ''[[100 ljudi 100 ćudi]]'' || voditeljica || [[Prva srpska televizija|Prva]] |- | 2020. || ''Drž' ga Božo'' || voditeljica || [[K1 studio|K1]] |- | 2022. || ''Zna se ko je prvi'' || voditeljica || [[B92]] |} == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Stević Žugić, Anđelka}} [[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski kazališni glumci]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski voditelji]] q7aea4o81bhv7ly6l2a1dzxvaqu15kp 0 800410 7571501 7377894 2026-08-07T11:40:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571501 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Lukas Zerbe | slika = 20222861809282022-10-13 Handball Deutschland vs Schweden - Sven - 1D X MK II - 0219 - B70I2611.jpg | slika širina = | slika opis = | država = {{Z+X|GER}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[17. siječnja]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Lemgo]], [[Njemačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = 184 cm | težina = | trenutni klub = [[THW Kiel]] | broj u klubu = 24 | pozicija = desni vanjski/desno krilo | bivši klubovi = [[TBV Lemgo]] (2015.–2018.)<br>[[TuS Ferndorf]] (2018.–2019.)<br>[[TBV Lemgo]] (2019.–2024.) | godine u reprezentaciji = 2021.– | reprezentacija = {{Z|GER}} [[Njemačka rukometna reprezentacija|Njemačka]] | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 47 (105) | medalje = }} '''Lukas Zerbe''' ([[Lemgo]], [[17. siječnja]] [[1996.]]) [[Njemačka|njemački]] je rukometaš i reprezentativac koji igra kao desni vanjski, iako može igrati i na desnom krilu. Trenutno igra za [[THW Kiel]].<ref>[https://www.eurohandball.com/en/player/IsYew1qdybx3c3YlwESNXQ/lukas-zerbe/ Lukas Zerbe] eurohandball.com Preuzeto 29. siječnja 2026.</ref> ==Klupska karijera== Zerbe je počeo igrati rukomet s četiri godine. U sezoni 2015./16. debitirao je u [[Handball-Bundesliga|Bundesligi]], a u sezoni 2016./17. odigrao je još tri utakmice. Na poziciji desnog vanjskog, Zerbe je u sezoni 2017./18. zabio svojih prvih pet bundesligaških golova u 21 nastupu. Nakon što je postigao 173 gola u 38 utakmica za [[TuS Ferndorf]] u drugoligaškoj sezoni 2018./19., vratio se u momčad [[TBV Lemgo|Lemga]]. Tamo je u sezoni 2019./20. zabio 15 golova u 27 utakmica. S Lemgom je osvojio [[DHB-Pokal|DHB kup]] [[2020.]], a koji je naknadno održan u lipnju [[2021.]] godine.<ref>[https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-1-2-132312.html Die Defensive um Finn Zecher als Schlüssel zum Erfolg: TBV Lemgo Lippe holt DHB-Pokal 2020] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220126234930/https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-1-2-132312.html |date=26. siječnja 2022. }} handball-world.news Preuzeto 29. siječnja 2026.</ref> U sezoni 2020./21. napravio je proboj u Bundesligi s 92 pogotka u 34 utakmice. Zerbe je svoju prvu utakmicu na nekom europskom natjecanju odigrao [[21. rujna]] [[2021.]] u EHF Europskoj ligi 2021./22. kod islandskog predstavnika [[Valur Reykjavík]]a i postigao 6 pogotka. Ukupno je u ovom natjecanju do ispadanja u osmini finala zabio 63 pogotka u 14 utakmica. Za sezonu 2024./25., Zerbe je prešao u njemački [[THW Kiel]].<ref>[https://www.bild.de/sport/mehr-sport/handball/lukas-zerbe-vor-hbl-duell-keine-ruecksicht-auf-kiel-85832710.bild.html ER muss sich selbst die Champions League zerwerfen] bild.de Preuzeto 29. siječnja 2026.</ref> ==Reprezentativna karijera== Dana [[5. studenog]] [[2021.]] godine debitirao je za [[Njemačka rukometna reprezentacija|njemačku reprezentaciju]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Portugalska rukometna reprezentacija|Portugala]] u [[Luksemburg (grad)|Luksemburgu]]. Na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022.|Europskom prvenstvu 2022.]] zabio je devet golova u šest utakmica i završio na sedmom mjestu s njemačkom momčadi. Na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023.]] s njemačkom reprezentacijom stigao je do petog mjesta. Sudjelovao je i na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu 2024.]] i završio je kao četvrti s Njemačkom. Na turniru je postigao jedan pogodak u dvije utakmice. ==Privatni život== Lukas Zerbe je nećak [[Volker Zerbe|Volkera Zerbea]]<ref>[https://www.dhb.de/nationalmannschaft/maenner/spieler/lukas-zerbe Lukas Zerbe] dhb.de Preuzeto 29. siječnja 2026.</ref>, europskog rukometnog prvaka iz [[2004.]] i Lemgovog najboljeg strijelca. Završio je školu za bankara, a trenutno studira poslovnu administraciju. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat}} *[https://www.liquimoly-hbl.de/de/import/spieler/lukas-zerbe/ Lukas Zerbe] u bazi podataka Bundeslige *[https://www.eurohandball.com/en/player/IsYew1qdybx3c3YlwESNXQ/lukas-zerbe/ Lukas Zerbe] u bazi podataka EHF-a *[https://archiv.thw-handball.de/thw/sp_zerbe.htm Lukas Zerbe] na stranicama THW Kiela {{GLAVNIRASPORED:Zerbe, Lukas}} [[Kategorija:Njemački rukometaši]] 2kz80hwtr12r0ehefjsqojle4gnklui 10 800879 7570982 7569426 2026-08-06T16:11:20Z Runolist 263374 /* Kolovoz */ arh. sliku za Dan pobjede 7570982 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] qxin1zftunf3x8tojcauy08iuigbizw 0 802017 7571218 7442217 2026-08-06T22:15:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7571218 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir športski klub | ime kluba = Graničar | slika = | šport = [[kuglanje]] | puno ime = Kuglački klub "Graničar" Đurđevac | nadimak = | godina osnivanja = 1948. | sjedište = Stjepana Radića 139, 48 350 [[Đurđevac]] | borilište = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = 2. HKL - Sjever (III.) }} '''Kuglački klub "Graničarr"''' ('''''KK "Graničar"; Graničar Đurđevac; Graničar''''') je muški [[Kuglanje|kuglački]] klub iz [[Đurđevac|Đurđevca]], [[Koprivničko-križevačka županija]], [[Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''"Graničara"'' se natječe u ''"2. hrvatskoj kuglačkoj ligi – Sjever"'', ligi trećeg stupnja [[Prva hrvatska kuglačka liga|hrvatske kuglačke lige za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == === Ekipno === === Pojedinačno === == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!poen+ !!poen- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Graničar |- |||||||||| --> == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Đurđevac]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/p/Kugla%C4%8Dki-klub-Grani%C4%8Dar-%C4%90ur%C4%91evac-100086311945603/ ''Kuglački klub Graničar Đurđevac '', Facebook stranica] * [https://www.kuglanje.hr/kuglacki-klubovi/37 kuglanje.hr, ''Kuglački klub Graničar - 810037''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://epodravina.hr/tag/kuglacki-klub-granicar/ epodravina.hr, ''kuglački klub graničar''] == Izvori == <small> * [https://djurdjevac.hr/dogadanja-u-gradu/kuglacki-klub-granicar-durdevac-obiljezio-75-godisnjicu-djelovanja/ djurdjevac.hr, ''Kuglački klub Graničar Đurđevac obilježio 75. godišnjicu djelovanja''], objavljeno 29. travnja 2023., pristupljeno 25. veljače 2026. * [https://podravskiradio.hr/kuglacki-klub-granicar-durdevac-obiljezio-75-godina-uspjesnog-djelovanja/ podravskiradio.hr, ''Kuglački klub Graničar Đurđevac obilježio 75 godina uspješnog djelovanja''], objavljeno 28. travnja 2023., pristupljeno 25. veljače 2026. * [https://www.poslovna.hr/lite/kk-granicar-durdevac/9892/subjekti.aspx poslovna.hr, KUGLAČKI KLUB GRANIČAR ĐURĐEVAC], pristupljeno 25. veljače 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/kk-granicar-durdevac/Detaljno/581239 fininfo.hr, KK "GRANIČAR" ĐURĐEVAC], pristupljeno 25. veljače 2026. * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/kk-granicar-urevac/OIB-69085112205 infobiz.fina.hr, KUGLAČKI KLUB "GRANIČAR" ĐURĐEVAC], pristupljeno 25. veljače 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-kuglanje}} {{GLAVNIRASPORED:Graničar Đurđevac, KK}} [[Kategorija:Kuglački klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Đurđevcu]] kcgzuyt5w7i4c28fma57iqagv9i2zp8 0 805305 7570929 7437393 2026-08-06T14:30:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7570929 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Cobaea'' | slika = Cobaea pringlei (9898991016).jpg | slika_opis = ''[[Cobaea pringlei]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Polemoniaceae]] | subfamilia = [[Cobaeoideae]] | genus = '''''Cobaea''''' | genus_autorstvo =Cav. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Cobaea''''', biljni rod iz porodice [[Jurničevke|jurničevki]] (''[[Polemoniaceae]]'') smješten u potporodicu ''[[Cobaeoideae]]''. == Opis == Cobaea je rod od oko 18 vrsta tropskih penjačica ([[lijana]]) iz Srednje i Južne Amerike. Njihovi cvjetovi su veliki i upadljivi, a oprašuju ih različite životinje, među kojima su najpoznatiji [[šišmiši]], iako sudjeluju i [[kolibrići]] i noćni [[leptiri]]. Tragovi kandži na cvjetovima prvi su ukazali na oprašivanje šišmišima, što je kasnije i potvrđeno kod nekih vrsta.<ref name="Cobaea ">[https://polemoniaceae.wordpress.com/cobaea/ Evolution of the Phlox Family], pristupljeno 5. travnja 2026.</ref> Jedna od poznatijih vrsta, ''[[Cobaea scandens|C. scandens]]'', često se uzgaja kao ukrasna biljka, ali se može proširiti izvan uzgoja i postati samonikla, pa je njeno prirodno rasprostranjenje danas teško precizno odrediti.<ref name="Cobaea "/> Zbog sličnosti [[Cvjetovi|cvjetova]] s drugim biljkama koje oprašuju šišmiši, ''Cobaea'' je ranije bila svrstana u drugu porodicu, a čak je jedno vrijeme imala i vlastitu porodicu. Danas se zna da pripada porodici ''[[Polemoniaceae]]'' i da je blisko srodna rodovima poput ''[[Cantua]]'' i ''[[Bonplandia]]''.<ref name="Cobaea "/> Istraživanja su pokazala da se klasifikacija unutar ovog roda ne može pouzdano temeljiti samo na izgledu cvijeta, jer su te osobine vrlo promjenjive. Zbog toga su novija istraživanja predložila podjelu roda na nekoliko sekcija, ali uz oprez pri korištenju morfoloških obilježja.<ref name="Cobaea "/> Filogenetska istraživanja roda Cobaea pokazala su njegovu unutarnju srodnost pomoću [[DNK]] analiza. Prva velika studija utvrdila je da je jedna skupina (sect. ''Triovulatae'') najranije odvojena, dok su ostale međusobno bliže povezane, iako neki odnosi nisu bili jasno potvrđeni.<ref name="Cobaea "/> Kasnija istraživanja, uz dodatne genetske podatke, uglavnom su potvrdila te rezultate, ali s nešto boljom sigurnošću u pojedine skupine. Manje razlike u rasporedu vrsta pripisuju se nedostatku dovoljno genetskih informacija, pa odnosi među nekim vrstama još nisu potpuno razjašnjeni.<ref name="Cobaea "/> == Vrste == {{div col|cols=2}} # ''[[Cobaea aequatoriensis]]'' <small>Aspl.</small> # ''[[Cobaea aschersoniana]]'' <small>Brand</small> # ''[[Cobaea boliviana]]'' <small>Prather & S.Beck</small>; opisana 2025. kao nova vrsta<ref>[https://beta.ipni.org/n/77369605-1 Cobaea boliviana Prather & S.Beck IPNI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260419131658/https://beta.ipni.org/n/77369605-1 |date=19. travnja 2026. }}, pristupljeno 5. travnja 2026.</ref> # ''[[Cobaea campanulata]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Cobaea flava]]'' <small>Prather</small> # ''[[Cobaea gracilis]]'' <small>(Oerst.) Hemsl.</small> # ''[[Cobaea lutea]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Cobaea minor]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Cobaea pachysepala]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Cobaea paneroi]]'' <small>Prather</small> # ''[[Cobaea penduliflora]]'' <small>(H.Karst.) Hook.f.</small> # ''[[Cobaea pringlei]]'' <small>(House) Standl.</small> # ''[[Cobaea rotundiflora]]'' <small>Prather</small> # ''[[Cobaea scandens]]'' <small>Cav.</small> # ''[[Cobaea skutchii]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Cobaea stipularis]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Cobaea trianae]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Cobaea triflora]]'' <small>Donn.Sm.</small> {{div col end}} == Heterotipični sinonimi == * ''Rosenbergia'' <small>Oerst.</small> in Vidensk. Meddel. Naturhist. Foren. Kjøbenhavn 1856: 30 (1856) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cobaeoideae]] oxbevyzjvjugn6koyeefb4q1mwxw8oa 0 810543 7571393 7449844 2026-08-07T06:38:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571393 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =pink | naziv =''Leptochilus quintus'' | slika = Leptochilus quintus.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''L. quintus'' | status = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | regnum =[[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis =[[Insecta]] | ordo =[[Hymenoptera]] | familia =[[Vespidae]] | genus =[[Leptochilus (Animalia)|Leptochilus]] | species =''L. quintus'' | subspecies = | dvoimeno =''Leptochilus quintus'' | dvoimeno_autorstvo =<small>Gusenleitner</small>, 1991 | karta_raspon = }} '''''Leptochilus quintus''''', je vrsta [[ose lončarice]] (''[[Eumeninae]]''), opisana [[1991.]] godine na temelju jednog (holotip) primjerka identificiranog iz Prirodoslovnog muzeja u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="description">Gusenleitner J (1991). Zwei neue europäische Eumeniden-Arten (Vespoidea, Hymenoptera). Linzer biologische Beiträge 23(1):289-295. https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0023_1_0289-0295.pdf.</ref> Primjerak je prikupljen 1885. godine u [[Podvežica|Podvežici]], dijelu današnje [[Rijeka|Rijeke]] u Hrvatskoj. Budući da je ikada prikupljen samo jedan primjerak, vrsta je smatrana izumrlom.<ref name=" Biologiezentrum Linz ">[https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0025_2_0745-0769.pdf Biologiezentrum Linz], pristupljeno 3. svibnja 2026.</ref> == Mužjaci == Neočekivano, šest mužjaka ove vrste prikupljeno je na planini [[Mosor]] u blizini [[Split]]a u svibnju i lipnju [[2021.]] godine, čime je ponovno otkrivena vrsta koja se smatrala izumrlom 136 godina, budući da tijekom cijelog tog razdoblja nije prikupljen nijedan primjerak. Ovi primjerci prikupljeni su na vrlo uskoj planinskoj stazi, u području koje je teško pogodila oluja [[2017.]] godine. Genetska analiza dvaju ovih primjeraka sugerirala je da se razlikuju u dva bazna para gena COI, što sugerira da je populacija morala zadržati određenu raznolikost i da možda nije ozbiljno ugrožena.<ref name="Ozren Polašek ">[https://hrcak.srce.hr/en/file/417209.pdf Ozren Polašek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260410202509/https://hrcak.srce.hr/en/file/417209.pdf |date=10. travnja 2026. }}, pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref> Početkom lipnja prikupljena su i puštena još dva mužjaka, ali ženka nije pronađena, jer je ostala neopisana. Zanimljivo je da je samo jedan mužjak nalikovao [[Holotip|holotip]]u, imajući potpuno crni [[Klipeus|klipeus]]; svi ostali, uključujući i dva puštena primjerka, imali su žute oznake na klipeusu. Ovo je jedna od najmanjih europskih osa, s duljinom tijela do 6 mm. == Ženke == Dvije ženke iste vrste prikupljene su na istoj lokaciji godinu dana kasnije, što je omogućilo opis ženke.<ref name="female">Polašek O (2022). The description of Leptochilus quintus GUSENLEITNER, 1991, female, with further notes on its distribution and life cycle (Hymenoptera, Vespidae). Linzer biologische Beiträge 54(1):251-256. https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0054_1_0251-0256.pdf.</ref> Dodatni primjerci prikupljeni su na još jednoj lokaciji na planini Mosor, te u planinama [[Kozjak]] i [[Dinara]]. Važno je napomenuti da su primjerci prikupljeni samo na pet lokacija duž gotovo 130 km pažljivo ispitanih planinskih staza, što sugerira fragmentirano i vrlo neujednačeno pojavljivanje. Trenutno se vrsta smatra endemskom za Hrvatsku.<ref>Leptochilus (Lionotulus) quintus Gusenleitner, 1991. Fauna Europea https://fauna-eu.org/cdm_dataportal/taxon/664f5aba-96d1-40fc-bead-9d16672d7e97</ref> Nekoliko taksonomskih pitanja u ovom rodu u južnoj i istočnoj Europi još uvijek nije riješeno, uključujući odnos ''L. quintus'' s [[Leptochilus crassipunctatus|L. crassipunctatus]] (Maidl), što zahtijeva daljnji taksonomski rad i genetsku usporedbu.<ref name="LBB ">[https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0054_1_0251-0256.pdf The description of Leptochilus quintus], pristupljeno 3. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ose]] efmi9mkqv951ei5mkftjjg159qm0g2c 0 811838 7571386 7485200 2026-08-07T06:17:47Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7571386 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza <br> I./A razred | sezona = 1939./40. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[SAND|SAND Subotica]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 19 (18) <br> <small> (2 skupine) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1938./39.|1938./39.]] | sljedeća sezona = ''1940./41.'' <br> (<small> ''[[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – Subotica – I./A razred 1940./41.|Subotica]] / [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – Somborska župa – I. razred 1940./41.|Sombor]]'' </small>) }} ''I./A razred'' prvenstva [[Subotički nogometni podsavez|Subotičkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1939./40. <br> Sudjelovalo je ukupno 19 klubova u dvije skupine, a prvak je bio ''[[SAND|"SAND"]]'' iz [[Subotica|Subotice]]. == Sustav natjecanja == 19 klubova igralo u dvije skupine dvokružnim ligaškim sustavom (''"Subotička"'' i ''"Provincijska"'' skupina). Prvaci skupina su potom razigravali za prvaka ''Podsaveza''. <br> Prvak ''I./A razreda'' (odnosno ''Subotičkog podsaveza'') je stekao plasman u ''[[Doigravanje za Srpsku ligu 1940./41.|prednatjecanje (kvalifikacije) za Srpsku ligu]]''. == Natjecanje po skupinama == === Subotička skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[SAND|SAND Subotica]] ||12 ||8 ||4 ||0 ||37 ||15 ||20 |- |2. ||align="left"|Bohemija Subotica ||12 ||8 ||2 ||2 ||37 ||11 ||18 |- |3. ||align="left"|[[HAŠK Zrinjski|Zrinjski Subotica]] ||12 ||6 ||1 ||5 ||29 ||16 ||13 |- |4. ||align="left"|Sport Subotica ||12 ||6 ||1 ||5 ||27 ||22 ||13 |- |5. ||align="left"|SMTC Subotica ||12 ||5 ||1 ||6 ||26 ||24 ||11 |- |6. ||align="left"|Radnički Subotica ||12 ||2 ||2 ||8 ||20 ||32 ||6 |- |7. ||align="left"|Jugoslavija Subotica ||12 ||1 ||1 ||10 ||5 ||61 ||3 |- | ||align="left"|[[Bunjevački šport klub|Bunjevac Subotica]] ||colspan="7"|<small> ''isključeni iz natjecanja |- |} * ''Bunjevac'' isključen iz natjecnja i brisan iz članstva ''Subotičkog podsaveza'', pošto je klub prešao u ''Bunjevački nogometni savez'' * ''Radnički'' i ''Jugoslavija'' su naknadno prebačeni iz ''II. razreda – Subotička skupina'', pošto zbog manjka klubova nije igrana === Provincijska skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Jugosloven Senta ||20 ||14 ||3 ||3 ||62 ||21 ||31 |- |2. ||align="left"|Dulcis Vrbas ||20 ||14 ||2 ||4 ||67 ||31 ||30 |- |3. ||align="left"|[[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] ||20 ||11 ||4 ||5 ||45 ||28 ||26 |- |4. ||align="left"|[[FK Tekstilac Odžaci|Odžački SC (Odžaci)]] ||20 ||12 ||2 ||6 ||49 ||37 ||26 |- |5. ||align="left"|ND Građanski Stari Bečej ||20 ||10 ||3 ||7 ||42 ||30 ||23 |- |6. ||align="left"|[[FK Senta|Senćanski AC (Senta)]] ||20 ||7 ||7 ||6 ||32 ||38 ||21 |- |7. ||align="left"|Slavija Stari Bečej ||20 ||7 ||5 ||8 ||32 ||33 ||19 |- |8. ||align="left"|[[FK Sport Bezdan|Bezdansko SU (Bezdan)]] ||17 ||5 ||1 ||11 ||41 ||48 ||11 |- |9. ||align="left"|[[OFK Mladost Apatin|Apatinski SK (Apatin)]] ||17 ||3 ||4 ||10 ||19 ||39 ||10 |- |10. ||align="left"|Jugoslovenski SK Kula ||17 ||2 ||2 ||13 ||12 ||50 ||6 |- |11. ||align="left"|Somborsko SU (Sombor) ||17 ||2 ||1 ||14 ||10 ||56 ||5 |- |} * Stari Bečej – tadašnji naziv za naselje [[Bečej]] * ''Bezdansko SU'', ''Apatinski SK'', ''Jugoslovenski SK'' i ''Somborsko SU'' su odustali ili bili suspendirani u proljetnom dijelu == Za prvaka Podsaveza == <small> podebljan rezultat – domaća utakmica za 1. klub u paru <br> rezultat normalne debljine – gostujuća utakmica za 1. klub u paru </small> {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 26. svibnja 1940. <br> 2. lipnja 1940. ||Jugosloven Senta – '''[[SAND|SAND Subotica]]''' ||<center> '''1:3''' <br> 2:3 ||<small> ''SAND'' prvak ''I.A razreda Subotičkog NPS'' |- |} == Povezani članci == * [[Subotički nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1939./40.]] * [[Doigravanje za Srpsku ligu 1940./41.]] * [[Srpska liga u nogometu 1939./40.|Srpska liga 1939./40.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 386-388 * [https://web.archive.org/web/20180805192603/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/71-1939-1940#suboti%C4%8Dki-podsavez-i-a-razred-suboti%C4%8Dka-grupa exyufudbal.in.rs, ''1939-1940 / Subotički podsavez''], wayback arhiva * [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu exyufudbal.in.rs, Miroslav Novalović: ''Fudbal u Vrbasu 1899-1945'', Subotica, 2020.], {{ISBN|978-86-900942-2-6}}, str. 111-114, preuzeto 18. svibnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} {{YU nogomet 1939./40.}} [[Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|1939-40 IA]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1939./40.|Subotica IA]] ct8eud9boegk4sokoi2kws6zierysoj 4 813057 7570899 7523951 2026-08-06T12:38:51Z Runolist 263374 /* Lana Bojanić */ 7570899 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Frekvencija (2000.)]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Frekvencija (2000.) |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = Što bi trebali s člankom koji je čitav napisan an AI-ju? Svakako ga treba preraditi otpočetka |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 14:37, 3. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez bris, nije za GIP. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 3. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Angelina Banović-Markovska]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Angelina Banović-Markovska |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano zbog neispunjavanja kriterija. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:12, 4. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Villa Mercedes (Jezero Como)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Villa Mercedes (Jezero Como) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, izbjegavanje blokade (čarapko) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:13, 4. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Jugoslavizacija]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jugoslavizacija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez iuvora, neenciklopedijski stil |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:23, 6. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Pojam je legitiman (postojala je i ''sovjetizacija'' kao ''de facto'' porusivanje odn. rusijanizacija neruskih predjela SSSR–a). Možda uklopiti u [[jugoslavenstvo]], [[Jugoslaveni]] i [[jugounitarizam]]. Navedeni članak i pregled HIC–a mogu se uklopiti i izvorovati. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Antonia Darder]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Antonia Darder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} vidim sada da je bilo i prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mikrografija]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mikrografija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = jako kratko, izlazi iz popisa neophođenih izmjena. Hrvatska enciklopedija navodi drugačije (ili dodatna) značenja riječi, ali mi se članak trenutno ne učitava (problemi sa serverima). Trebamo navesti sva značenja te srediti članak (izvori, kategroije, poveznice na druge oprojekte) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> [https://www.enciklopedija.hr/clanak/mikrografija Link na HE]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Meho Alić-Partić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Meho Alić-Partić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni, neenciklopedijski članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:02, 12. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Svjetski savez za interlingu]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Svjetski savez za interlingu |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 12:30, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kuki]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kuki |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = netočno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:27, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Obrisano. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:59, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Kukolj]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Ivan Kukolj |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = izbjegavanje globalne blokade |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:21, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Ping|Croxyz}}: Možete obrisati pa izraditi članak prethodno kopiranime wikitekstom ako je sporno koje suradničko ime bude u liniji pojedine verzije u povijesti. Također, dozvoljeno je nakon duljega vrjemena početi uređivati pod novime korisničkime imenom uz napuštanje svih loših karakteristika prvoga naloga. Oboje su smjernice engleske Wiki, druga i srpskohrvatske: [[:sh:Wikipedija:Čaraparstvo#Legitimne upotrebe alternativnih naloga]]. Uostalom, zar je važno ko izradi članak, važnija je sadržina; članak u pitanju je u međuvremenu dorađen, a ako ima zamjerki većega nivoa &ndash; molim da premjestite u imenski prostor Nacrt umjesto brisanja tako da i drugi suradnici mogu doprinositi. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-36536-30|&#126;2026-36536-30]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-36536-30|talk]]) 02:19, 25. lipnja 2026. (CEST) {{Ping|Neptune The Mystic}}: Nije [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=&page=Ivan+Kukolj&wpdate=&tagfilter=&subtype=&wpFormIdentifier=logeventslist spam] ([https://web.archive.org/web/20260626165044/https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=&page=Ivan+Kukolj&wpdate=&tagfilter=&subtype=&wpFormIdentifier=logeventslist]), eventualno nacrt ako ne da vratite solidan članak koji ste obrisali i time osporili &ndash; i to jednom riječju (nepravilno, nedosljedan opis izmjene: "Spam", veliko početno slovo, nije rečenica itd.), a bez učešća u ovoj raspravi. Članak može biti i mrva jednom uvodnom rečenicom i listom 18 studijskih albuma. Otkuda onda obezvrjeđivanje članka koji očito prelazi prag relevantnosti!? --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-36919-82|&#126;2026-36919-82]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-36919-82|talk]]) 19:05, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ive Marković-Kora]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Ive Marković-Kora |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjaa li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:30, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> O njemu jedino pronalazim zbriku ''I blidi višta''. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:59, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Opatija Geng]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Opatija Geng |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjaav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:30, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = neptrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:38, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zlatni Studio]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Zlatni Studio |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = stranica već postoji [[Zlatni studio]] |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 14:51, 15. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Roman Konoplev]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Roman Konoplev |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod, cross-woiki spam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 15. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mišo Hrnjak]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mišo Hrnjak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak bez izvora (usmena predaja nije izvor!) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:36, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Sastav VK Jug]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Sastav VK Jug |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Zastarjeli popis i manje popularan sport, netaknuto od 2012., autor nije aktivan |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 15:16, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Ako se može popraviti {{zadržati}}, ako ne onda {{obrisati}}. Tema je prilično specifična i zahtijeva redovno održavanje. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:57, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Lana Bojanić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Lana Bojanić |predložio = {{Suradnikinfo|Koreanovsky|patroler}} |razlog_brisanja = Ova osoba nije dovoljno slavna ni važna da bi zaslužila stranicu na Wikipediji. |osporava = {{Suradnikinfo|Koreanovsky}} |datum_i_vrijeme = 16:53, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = {{NPA-komentar}} [[Posebno:Diff/7491468|Prijedlog za brisanje]] podnio je neprijavljeni suradnik. Članak je u travnju 2019. godine također napisao neki IP-suradnik, a kao izvori navedena su dva portala. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:53, 26. lipnja 2026. (CEST) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II. |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nije nikakvo službeno natjecanje), pravopis |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 17:08, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Ivan Čanžek]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Nacrt:Ivan Čanžek |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:35, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Rupotina]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Rupotina |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, popis ne prizmnaje mjesto |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:46, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: [https://www.solin.hr/gradska-uprava/mjesni-odbori/ mjesni odbor Solina] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:05, 27. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30 |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Vlados36}} |datum_i_vrijeme = 22:32, 28. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Zato jer samo zelim napraviti lsitu serija koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 30 kroz godine <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Vlados36|Vlados36]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Vlados36|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Vlados36|doprinosi]]) 22:32, 28. lipnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:40, 28. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Operacija Sava]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Operacija Sava |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, loš izvor, spominje se nekakav alternativni scenarij tako da ni sadržaj vjerojatno nije točan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:10, 29. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji |predložio = {{Suradnikinfo|Kkupus|patroler}} |razlog_brisanja = Duplikat |osporava = {{Suradnikinfo|Kkupus}} |datum_i_vrijeme = 16:12, 30. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Duplikat stranice [[Prijamna zgrada na željezničkoj postaji Solin]] <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 8uwd4vb2ianfigjnob1zgfi0f6psb1q 7570900 7570899 2026-08-06T12:38:55Z Runolist 263374 /* Predložak:Sastav VK Jug */ 7570900 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Frekvencija (2000.)]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Frekvencija (2000.) |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = Što bi trebali s člankom koji je čitav napisan an AI-ju? Svakako ga treba preraditi otpočetka |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 14:37, 3. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez bris, nije za GIP. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 3. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Angelina Banović-Markovska]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Angelina Banović-Markovska |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano zbog neispunjavanja kriterija. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:12, 4. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Villa Mercedes (Jezero Como)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Villa Mercedes (Jezero Como) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, izbjegavanje blokade (čarapko) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:13, 4. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Jugoslavizacija]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jugoslavizacija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez iuvora, neenciklopedijski stil |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:23, 6. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Pojam je legitiman (postojala je i ''sovjetizacija'' kao ''de facto'' porusivanje odn. rusijanizacija neruskih predjela SSSR–a). Možda uklopiti u [[jugoslavenstvo]], [[Jugoslaveni]] i [[jugounitarizam]]. Navedeni članak i pregled HIC–a mogu se uklopiti i izvorovati. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Antonia Darder]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Antonia Darder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} vidim sada da je bilo i prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mikrografija]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mikrografija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = jako kratko, izlazi iz popisa neophođenih izmjena. Hrvatska enciklopedija navodi drugačije (ili dodatna) značenja riječi, ali mi se članak trenutno ne učitava (problemi sa serverima). Trebamo navesti sva značenja te srediti članak (izvori, kategroije, poveznice na druge oprojekte) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> [https://www.enciklopedija.hr/clanak/mikrografija Link na HE]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Meho Alić-Partić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Meho Alić-Partić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni, neenciklopedijski članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:02, 12. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Svjetski savez za interlingu]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Svjetski savez za interlingu |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 12:30, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kuki]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kuki |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = netočno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:27, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Obrisano. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:59, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Kukolj]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Ivan Kukolj |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = izbjegavanje globalne blokade |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:21, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Ping|Croxyz}}: Možete obrisati pa izraditi članak prethodno kopiranime wikitekstom ako je sporno koje suradničko ime bude u liniji pojedine verzije u povijesti. Također, dozvoljeno je nakon duljega vrjemena početi uređivati pod novime korisničkime imenom uz napuštanje svih loših karakteristika prvoga naloga. Oboje su smjernice engleske Wiki, druga i srpskohrvatske: [[:sh:Wikipedija:Čaraparstvo#Legitimne upotrebe alternativnih naloga]]. Uostalom, zar je važno ko izradi članak, važnija je sadržina; članak u pitanju je u međuvremenu dorađen, a ako ima zamjerki većega nivoa &ndash; molim da premjestite u imenski prostor Nacrt umjesto brisanja tako da i drugi suradnici mogu doprinositi. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-36536-30|&#126;2026-36536-30]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-36536-30|talk]]) 02:19, 25. lipnja 2026. (CEST) {{Ping|Neptune The Mystic}}: Nije [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=&page=Ivan+Kukolj&wpdate=&tagfilter=&subtype=&wpFormIdentifier=logeventslist spam] ([https://web.archive.org/web/20260626165044/https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=&page=Ivan+Kukolj&wpdate=&tagfilter=&subtype=&wpFormIdentifier=logeventslist]), eventualno nacrt ako ne da vratite solidan članak koji ste obrisali i time osporili &ndash; i to jednom riječju (nepravilno, nedosljedan opis izmjene: "Spam", veliko početno slovo, nije rečenica itd.), a bez učešća u ovoj raspravi. Članak može biti i mrva jednom uvodnom rečenicom i listom 18 studijskih albuma. Otkuda onda obezvrjeđivanje članka koji očito prelazi prag relevantnosti!? --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-36919-82|&#126;2026-36919-82]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-36919-82|talk]]) 19:05, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ive Marković-Kora]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Ive Marković-Kora |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjaa li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:30, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> O njemu jedino pronalazim zbriku ''I blidi višta''. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:59, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Opatija Geng]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Opatija Geng |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjaav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:30, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = neptrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:38, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zlatni Studio]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Zlatni Studio |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = stranica već postoji [[Zlatni studio]] |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 14:51, 15. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Roman Konoplev]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Roman Konoplev |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod, cross-woiki spam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 15. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mišo Hrnjak]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mišo Hrnjak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak bez izvora (usmena predaja nije izvor!) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:36, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Sastav VK Jug]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Predložak:Sastav VK Jug |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Zastarjeli popis i manje popularan sport, netaknuto od 2012., autor nije aktivan |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 15:16, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Ako se može popraviti {{zadržati}}, ako ne onda {{obrisati}}. Tema je prilično specifična i zahtijeva redovno održavanje. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:57, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Lana Bojanić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Lana Bojanić |predložio = {{Suradnikinfo|Koreanovsky|patroler}} |razlog_brisanja = Ova osoba nije dovoljno slavna ni važna da bi zaslužila stranicu na Wikipediji. |osporava = {{Suradnikinfo|Koreanovsky}} |datum_i_vrijeme = 16:53, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = {{NPA-komentar}} [[Posebno:Diff/7491468|Prijedlog za brisanje]] podnio je neprijavljeni suradnik. Članak je u travnju 2019. godine također napisao neki IP-suradnik, a kao izvori navedena su dva portala. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:53, 26. lipnja 2026. (CEST) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II. |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nije nikakvo službeno natjecanje), pravopis |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 17:08, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Ivan Čanžek]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Nacrt:Ivan Čanžek |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:35, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Rupotina]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Rupotina |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, popis ne prizmnaje mjesto |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:46, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: [https://www.solin.hr/gradska-uprava/mjesni-odbori/ mjesni odbor Solina] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:05, 27. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30 |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Vlados36}} |datum_i_vrijeme = 22:32, 28. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Zato jer samo zelim napraviti lsitu serija koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 30 kroz godine <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Vlados36|Vlados36]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Vlados36|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Vlados36|doprinosi]]) 22:32, 28. lipnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:40, 28. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Operacija Sava]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Operacija Sava |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, loš izvor, spominje se nekakav alternativni scenarij tako da ni sadržaj vjerojatno nije točan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:10, 29. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji |predložio = {{Suradnikinfo|Kkupus|patroler}} |razlog_brisanja = Duplikat |osporava = {{Suradnikinfo|Kkupus}} |datum_i_vrijeme = 16:12, 30. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Duplikat stranice [[Prijamna zgrada na željezničkoj postaji Solin]] <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 1mn8g3cznyt3cw6pvg30fs60kr2ydxv 7570902 7570900 2026-08-06T12:40:00Z Runolist 263374 /* Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji */ 7570902 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Frekvencija (2000.)]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Frekvencija (2000.) |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = Što bi trebali s člankom koji je čitav napisan an AI-ju? Svakako ga treba preraditi otpočetka |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 14:37, 3. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} bez bris, nije za GIP. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 3. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Angelina Banović-Markovska]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Angelina Banović-Markovska |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = prethodno brisano zbog neispunjavanja kriterija. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:12, 4. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Villa Mercedes (Jezero Como)]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Villa Mercedes (Jezero Como) |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez izvora, izbjegavanje blokade (čarapko) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:13, 4. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Jugoslavizacija]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Jugoslavizacija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = bez iuvora, neenciklopedijski stil |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:23, 6. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Pojam je legitiman (postojala je i ''sovjetizacija'' kao ''de facto'' porusivanje odn. rusijanizacija neruskih predjela SSSR–a). Možda uklopiti u [[jugoslavenstvo]], [[Jugoslaveni]] i [[jugounitarizam]]. Navedeni članak i pregled HIC–a mogu se uklopiti i izvorovati. <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Antonia Darder]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Antonia Darder |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni strojni prijevod |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{komentar}} vidim sada da je bilo i prethodno brisano. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mikrografija]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mikrografija |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = jako kratko, izlazi iz popisa neophođenih izmjena. Hrvatska enciklopedija navodi drugačije (ili dodatna) značenja riječi, ali mi se članak trenutno ne učitava (problemi sa serverima). Trebamo navesti sva značenja te srediti članak (izvori, kategroije, poveznice na druge oprojekte) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> [https://www.enciklopedija.hr/clanak/mikrografija Link na HE]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Meho Alić-Partić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Meho Alić-Partić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni, neenciklopedijski članak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:02, 12. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Svjetski savez za interlingu]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Svjetski savez za interlingu |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 12:30, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Kuki]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Kuki |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = netočno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:27, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Obrisano. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:59, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Kukolj]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Ivan Kukolj |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = izbjegavanje globalne blokade |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:21, 13. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Ping|Croxyz}}: Možete obrisati pa izraditi članak prethodno kopiranime wikitekstom ako je sporno koje suradničko ime bude u liniji pojedine verzije u povijesti. Također, dozvoljeno je nakon duljega vrjemena početi uređivati pod novime korisničkime imenom uz napuštanje svih loših karakteristika prvoga naloga. Oboje su smjernice engleske Wiki, druga i srpskohrvatske: [[:sh:Wikipedija:Čaraparstvo#Legitimne upotrebe alternativnih naloga]]. Uostalom, zar je važno ko izradi članak, važnija je sadržina; članak u pitanju je u međuvremenu dorađen, a ako ima zamjerki većega nivoa &ndash; molim da premjestite u imenski prostor Nacrt umjesto brisanja tako da i drugi suradnici mogu doprinositi. --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-36536-30|&#126;2026-36536-30]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-36536-30|talk]]) 02:19, 25. lipnja 2026. (CEST) {{Ping|Neptune The Mystic}}: Nije [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=&page=Ivan+Kukolj&wpdate=&tagfilter=&subtype=&wpFormIdentifier=logeventslist spam] ([https://web.archive.org/web/20260626165044/https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=&page=Ivan+Kukolj&wpdate=&tagfilter=&subtype=&wpFormIdentifier=logeventslist]), eventualno nacrt ako ne da vratite solidan članak koji ste obrisali i time osporili &ndash; i to jednom riječju (nepravilno, nedosljedan opis izmjene: "Spam", veliko početno slovo, nije rečenica itd.), a bez učešća u ovoj raspravi. Članak može biti i mrva jednom uvodnom rečenicom i listom 18 studijskih albuma. Otkuda onda obezvrjeđivanje članka koji očito prelazi prag relevantnosti!? --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-36919-82|&#126;2026-36919-82]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-36919-82|talk]]) 19:05, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ive Marković-Kora]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Ive Marković-Kora |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjaa li kriterije? |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:30, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> O njemu jedino pronalazim zbriku ''I blidi višta''. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:59, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Opatija Geng]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Opatija Geng |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjaav kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:30, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = neptrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:38, 14. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zlatni Studio]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Zlatni Studio |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = stranica već postoji [[Zlatni studio]] |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 14:51, 15. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Roman Konoplev]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Roman Konoplev |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = strojni prijevod, cross-woiki spam |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:18, 15. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mišo Hrnjak]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mišo Hrnjak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeni članak bez izvora (usmena predaja nije izvor!) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 00:36, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Sastav VK Jug]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Predložak:Sastav VK Jug |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Zastarjeli popis i manje popularan sport, netaknuto od 2012., autor nije aktivan |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 15:16, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Ako se može popraviti {{zadržati}}, ako ne onda {{obrisati}}. Tema je prilično specifična i zahtijeva redovno održavanje. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:57, 26. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Lana Bojanić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Lana Bojanić |predložio = {{Suradnikinfo|Koreanovsky|patroler}} |razlog_brisanja = Ova osoba nije dovoljno slavna ni važna da bi zaslužila stranicu na Wikipediji. |osporava = {{Suradnikinfo|Koreanovsky}} |datum_i_vrijeme = 16:53, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = {{NPA-komentar}} [[Posebno:Diff/7491468|Prijedlog za brisanje]] podnio je neprijavljeni suradnik. Članak je u travnju 2019. godine također napisao neki IP-suradnik, a kao izvori navedena su dva portala. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 16:53, 26. lipnja 2026. (CEST) }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II. |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nije nikakvo službeno natjecanje), pravopis |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 17:08, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nacrt:Ivan Čanžek]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Nacrt:Ivan Čanžek |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:35, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Rupotina]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Rupotina |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, popis ne prizmnaje mjesto |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 22:46, 26. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: [https://www.solin.hr/gradska-uprava/mjesni-odbori/ mjesni odbor Solina] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:05, 27. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30 |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Vlados36}} |datum_i_vrijeme = 22:32, 28. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Zato jer samo zelim napraviti lsitu serija koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 30 kroz godine <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Vlados36|Vlados36]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Vlados36|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Vlados36|doprinosi]]) 22:32, 28. lipnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:40, 28. lipnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Operacija Sava]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Operacija Sava |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = nesređeno, loš izvor, spominje se nekakav alternativni scenarij tako da ni sadržaj vjerojatno nije točan |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 02:10, 29. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji |predložio = {{Suradnikinfo|Kkupus|patroler}} |razlog_brisanja = Duplikat |osporava = {{Suradnikinfo|Kkupus}} |datum_i_vrijeme = 16:12, 30. lipnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Duplikat stranice [[Prijamna zgrada na željezničkoj postaji Solin]] ---- {{riješeno}}: zadržano kao preusmjeravanje. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:40, 6. kolovoza 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 03axcvsrdljs321dvkcsmdvapr6fvdd 0 814082 7571236 7567067 2026-08-06T22:29:47Z Zviz2401 102709 /* Gosti */ 7571236 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = IQ 160 | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = [[Žanr kriminalistike|kriminalistički]]<br>[[humoristična serija|komedija]] | autor = | temeljeno_na = {{Z|FRA}} {{Z|BEL}} – ''HPI'' | razvoj = | scenarist = Ivan Livakovic | redatelj = Ivan Livaković | glumci = [[Dajana Čuljak]]<br>[[Luka Peroš]]<br>Marina Redžepović<br>[[Dea Presečki]]<br>Ivan Molnar | pripovjedač = | glazba = Glorija Pinturić | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 2 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = Dejan Krupić | lokacija = | trajanje_epizode = 45 min. | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|24|7|2026|l}} | kraj_serije = | povezano = | web_stranica = https://www.rtl.hr/tv-emisije/iq-160 | imdb_id = 43609712 }} '''''IQ 160''''' je [[hrvatska]] [[Žanr kriminalistike|kriminalističko]]-[[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] i prvi hrvatski [[Voyo]] Original. Riječ je o adaptaciji francusko-belgijske serije '''''HPI''''' (''Haut Potentiel Intellectuel''), koja se premijerno prikazuje od 2021. godine. Serija je premijerno prikazana [[24. srpnja]] [[2026.]] na platformi Voyo.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-22|title=Prvi Voyo original stiže na platformu! Dajana Čuljak i Luka Peroš donose 'IQ 160' {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/prvi-voyo-original-stize-na-platformu-dajana-culjak-i-luka-peros-donose-iq-160.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260622141017/https://www.rtl.hr/novosti/prvi-voyo-original-stize-na-platformu-dajana-culjak-i-luka-peros-donose-iq-160.html|archive-date=2026-06-22|access-date=2026-06-22|website=RTL (Hrvatska)|language=}}</ref> == Radnja == Marina Kapov čistačica je u zagrebačkoj policijskoj postaji i samohrana majka troje djece. Iako od okoline skriva da ima [[kvocijent inteligencije]] 160, njezine iznimne sposobnosti dolaze do izražaja kada slučajno razriješi složen zločin koji iskusni istražitelji nisu uspjeli riješiti. Nakon što policija uoči njezin talent, Marina postaje konzultantica te započinje suradnju s inspektorom Tomislavom Ramljakom, discipliniranim istražiteljem koji se strogo drži pravila. Njihove razlike postupno postaju prednost u rješavanju kriminalističkih slučajeva. == Glumačka postava i likovi == === Glavni === * [[Dajana Čuljak]] kao Marina Kapov, nova konzultantica policije, jako inteligentna. Markova bivša žena, Dorina, Lukina i Stelina majka. * [[Luka Peroš]] kao Tomislav Ramljak * [[Marina Redžepović]] kao Sanja Petrov * [[Dea Presečki]] kao Maja Šišek, stručnjakinja za cyber kriminal * [[Ivan Molnar]] kao Filip Antić, mladi detektiv * [[Glorija Pinturić]] kao Dora, najstarija Marinina kći. * Živa Božić kao Stela, Lukina sestra i Dorina polusestra. * Jan Crnković kao Luka, Stelin brat i Dorin polubrat. === Sporedni === * [[Stjepan Perić]] kao Marko Tafra, Marinin bivši muž, Dorin, Lukov i Stelin otac. * [[Ankica Dobrić]] kao Nela Kapov, Marinina Majka * [[Pero Juričić]] kao Branko, Marinin susjed, udovac === Gosti === * [[Mislav Čavajda]] kao Mislav Vavra * [[Robert Beg]] kao Mihael Klarić * [[Ivana Kovačević]] kao blagajnica * [[Nina Dobranović]] kao Hana Klarić * [[Natalija Đorđević]] kao Olga Tokić * [[Ivana Lulić]] kao Ana Tokić * [[Ljiljana Kirin]] kao vlasnica skladišta * [[Mijo Pavelko]] kao Nikola Vranić * [[Antonija Stanišić]] kao Marija Stanić * [[Eugen Stjepan Višić]] kao konobar (ep. 2) * [[Vanda Winter]] kao Nives Beljan * [[Milica Manojlović]] kao Ivana Tafra * [[Marina Sučić]] kao predstavnica objekta * [[Ivano Črep]] kao Maks Urlih * [[Marija Kurko Baric]] kao Lela Tunić * [[Dora Brozović]] kao mlada krojačica * [[Matija Špes]] kao Marko Katić * [[Marla Ibrahimpasic]] kao Hana Tafra * [[Matija Prskalo]] kao Eva Urlih * Iskra Jirsak kao Iva Zrinski * [[Krešimir Brezovec]] kao Alen Slavica * [[Katarina Madirazza]] kao Klara Petrač * [[Siniša Popović]] kao Matija Zrinski * [[Goran Kovrlija]] kao Frane Lelas * [[Branko Balon]] kao vlasnik * [[Kristina Šafran]] kao računovotkinja * [[Bashuk Nuši]] kao Toni Baus * [[Jasna Odorčić]] kao Helena Zrinski * [[Mia Anočić Valentić]] kao Anđa * [[Paola Bašić]] kao Mia Lelas * [[Ivan Ožegović (glumac)|Ivan Ožegović]] kao Hrvoje Kumpar * [[Mia Bašić]] kao Tea Lelas * [[Zlatko Ožbolt]] kao Željko Pisek * [[Filip Budimir]] kao Mateo Pisek * [[Robert Ugrina]] kao Drago Alavanja * [[Jadranka Krajina]] kao Vera Alavanja * [[Lada Bonacci]] kao Barbara Pisek * [[Anamarija Percaić]] kao Branka Ivić * [[Miran Kurspahić]] kao Daniel Vladić * [[Goran Vrbanić]] kao Vinko Prga * [[Tomislav Zorjan]] kao Grga Mandić * [[Valentina Granić]] kao Fani Alavanja * [[Tomislav Dunđer]] kao Borna Horvat * [[Ankica Dobrić]] kao Nela Kapov * [[Marko Kasalo]] kao mrtvozornik Stipe == Epizode == {{Epizode | širina = auto | boja = #E8D30C | broj1 = 1. | naslov1 = Epizoda 1 | redatelj1 = Ivan Livaković | scenarist1 = Ivan Livaković | datum1 = {{premijera|24|7|2026}} | sadržaj1 = Marina Kapov, čistačica u zagrebačkoj policijskoj postaji koja se ističe iznimnim analitičkim sposobnostima, uključuje se u istragu smrti supruga odvjetnice Ane Tokić. Policija pretpostavlja da je Ana nakon ubojstva pobjegla, no Marina primjećuje pojedinosti koje dovode u pitanje takav slijed događaja. Otkrivajući tragove koji ukazuju na prisutnost još jedne osobe, povezuje činjenice i usmjerava istragu prema mogućim lažnim dokazima i prikrivenim motivima. | naslov2 = Epizoda 2 | redatelj2 = Ivan Livaković | scenarist2 = Ivan Livaković | datum2 = {{premijera|24|7|2026}} | sadržaj2 = Marina počinje raditi kao savjetnica policijskog tima, čemu se detektiv Tomislav Ramljak protivi. Ubrzo se uključuje u istragu smrti Marka Katića, koja se isprva smatra samoubojstvom. Zajedno s Ramljakom pronalazi tragove koji ukazuju na složeniju pozadinu slučaja, dok dvojbe o identitetu žrtve usmjeravaju istragu u neočekivanom pravcu. Istodobno se ponovno suočava s nerazjašnjenim nestankom bivšeg partnera Borne Horvata, koji je nestao prije 15 godina. | naslov3 = Epizoda 3 | redatelj3 = Ivan Livaković | scenarist3 = Ivan Livaković | datum3 = {{premijera|31|7|2026}} | sadržaj3 = | naslov4 = Epizoda 4 | redatelj4 = Ivan Livaković | scenarist4 = Ivan Livaković | datum4 = {{premijera|7|8|2026}} | sadržaj4 = | naslov5 = Epizoda 5 | redatelj5 = Ivan Livaković | scenarist5 = Ivan Livaković | datum5 = {{premijera|14|8|2026}} | sadržaj5 = | naslov6 = Epizoda 6 | redatelj6 = Ivan Livaković | scenarist6 = Ivan Livaković | datum6 = {{premijera|21|8|2026}} | sadržaj6 = | naslov7 = Epizoda 7 | redatelj7 = Ivan Livaković | scenarist7 = Ivan Livaković | datum7 = {{premijera|28|8|2026}} | sadržaj7 = | naslov8 = Epizoda 8 | redatelj8 = Ivan Livaković | scenarist8 = Ivan Livaković | datum8 = {{premijera|4|9|2026}} | sadržaj8 = }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/tv-emisije/iq-160}} * {{imdb|id=43609712|naslov=IQ 160}} [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Hrvatske kriminalističke serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2026.]] etrig9s3dlln5r86gi8fa49he9t17c9 4 814443 7570979 7496988 2026-08-06T16:10:19Z Koreanovsky 156368 /* Predložak:Rezultati izbora, potrebni moduli */ novi odlomak 7570979 wikitext text/x-wiki __NOVIODLOMAKPOVEZNICA__ {{Kafić| |glavni=Ovdje možete postavljati '''tehnička pitanja o radu na Wikipediji''' za koja niste našli odgovor u [[Pomoć:Sadržaj]] ili [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu]]. |ispod=''Molbe za pomoć u uređivanju bolje postavite u [[Wikipedija:Kafić]]''<br />Globalne tehničke novosti dostupne su [[Wikipedija:Kafić/Tehničke novosti|ovdje]].<br /> Globalne tehničke želje možete postaviti ili podržati [[:m:Community Wishlist/Wishes|ovdje]]. }} {{prečac|[[WP:KT]]|[[WP:TP]]}} <includeonly>__NEWSECTIONLINK__</includeonly> __TOC__ [[Kategorija:Administracija Wikipedije]] ==Arhiv odgovorenih pitanja== *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 1|Arhiv 1]] (do kolovoza 2006.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 2|Arhiv 2]] (do 17. ožujka 2007.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 3|Arhiv 3]] (do 14. rujna 2007.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 4|Arhiv 4]] (od 15. rujna 2007. do 1. travnja 2008.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 5|Arhiv 5]] (od 1. travnja 2008. do 1. srpnja 2009.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 6|Arhiv 6]] (od 1. srpnja 2009. do 8. veljače 2014.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 7|Arhiv 7]] (od 13. veljače 2014. do 15. studenog 2016.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 8|Arhiv 8]] (2017. godina) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 9|Arhiv 9]] (od 7. siječnja 2018. do 25. lipnja 2020.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 10|Arhiv 10]] (od 26. lipnja 2020. do 15. prosinca 2022.) *[[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja/Arhiv 10|Arhiv 11]] (od 5. siječnja 2023. do 29. svibnja 2026.) == Jezični ''fallbackovi'' == Na inicijativu [[Wikipedija:Međuprojektna suradnja|Međuprojektne suradnje]], želio bih predložiti uvođenje jezičnih ''[[:mw:Manual:Language#Fallback_languages|fallbackova]]'' za hrvatski jezik. Cilj ''fallbackova'' jest pružanje odgovarajućeg prijevoda sučelja (sustavnih poruka) u slučaju kada hrvatski prijevod još uvijek službeno ne postoji na projektu translatewiki.net. Za hrvatski jezik najbliži jezični ''fallbackovi'' bili bi bosanski (<code>bs</code>), crnogorski i crnogorska latinica (<code>cnr</code>, <code>cnr-latn</code>). Bosanski i crnogorski prijevodi uglavnom su visoke kvalitete a malobrojni su, te neće znatno utjecati na hrvatsko sučelje. Oba jezika zasnivaju se na ijekavskoj latinici, te neće odudarati od hrvatske jezgre. Srpskohrvatski prijevodi nisu dovoljno kvalitetni u trenutačnoj fazi, pa bih preporučio da izbjegnemo upotrebu tog ''fallbacka''. Unaprijed zahvalan na komentarima, [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:48, 29. lipnja 2026. (CEST) :Nekoliko nas s ovog projekta (@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] je #1, slijedimo @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] i ja) trudimo se sve što je vidljivo suradnicima imati u hrvatskom prijevodu u što je kraćem roku. Često prevedemo unaprijed, a ponekad nam nešto promakne pa to bude prevedeno s engleskog u sljedećoj tranši softvera. U pravilu, iz moga iskustva na translatewikiju, prijevode imamo prije predloženih ''fallbackova'', a imamo ih i puno, puno više. Ne vidim potrebu za ovom tehnikalijom. Mislim da bi poruke koje treba prevesti napravila teže uočljivima. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:41, 30. lipnja 2026. (CEST) ::Ja to gledam ovako: cilj prijevoda jest da bude razumljiv korisnicima sučelja. Bosanski i crnogorski prijevodi svakako su razumljiviji nego da stoji engleska osnovica. U slučajevima kada nešto promakne, imali bismo ''fallback'' (najčešće bosanski) koji rješava stvar. S obzirom na brojnost i ažurnost hrvatskih prijevoda, ovakvi slučajevi bili bi ograničeni i malobrojni, a, vjerujem, korisni za opću publiku. U slučaju nedosljednosti, napravio bi se hrvatski prijevod i primijenio u sljedećoj tranši. Uzgred budi rečeno, ovo bi olakšalo posao prevođenja vama koji svakodnevno radite na Translatewikiju. – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 12:00, 30. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Aca|Aca]] Razumijem na što se cilja, ali mislim da nama to ne bi bilo od osobite pomoći. Osim što u Hrvatskoj imamo sasvim pristojnu razinu govorništva engleskog i relativno aktivnu TranslateWiki ekipu, automatizirani ''fallback'' na susjedne jezike jezike ima par problema. Prije svega, slabiju uočljivost neprevedenog za nas koji se bavimo time, pogotovo ako bi to zaista bio jedan opskurni string svako toliko. Drugi je problem neusuglašenost terminologije. Treći je što nemam ni trunku sumnje da bi bilo pobune protiv bosanskih ili crnogorskih izraza među dijelovima čitatelja. Treba imati senzibiliteta prema tim stvarima pored pragmatike. U nas su "razlikovni rječnici" donedavno bili vrlo popularan žanr i izrazi iz okolnih standarda često su u kontekstu hrvatskoga percipirani kao "nepismenost". :::Sad, tko što misli o tome, ali sa svim navedenim na pameti i poznajući naš javni diskurs, smatram da bi nam više štete donio slabo uočljiv, opskuran (znači potencijalno dugotrajan) string na bosanskom ili crnogorskom negoli neprevedeni string na engleskom. Usporedimo li to s primjerom na Meti (cajunski francuski, koji nije normiran, i standardni francuski), kod nas je stvar malo škakljivija. Valjda je već jasno da se ja uvijek zalažen protiv narodnosnih netrpeljivosti, ali ovdje mislin da stvarno treba paziti na društvenopolitički kontekst. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:42, 30. lipnja 2026. (CEST) :::Bez nekog velikog okolišanja, pričanja priči umotanih u celofan - odgovor je kratak i jasan: ne. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:34, 30. lipnja 2026. (CEST) ::::Razumijem stav i poštujem. Zahvaljujem svima na komentarima! Uzimajući sve navedeno u obzir, povlačim svoj prijedlog ([[:en:WP:SNOW|WP:SNOW]]). – [[Suradnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa suradnikom:Aca|razgovor]]) 23:52, 1. srpnja 2026. (CEST) == [[Predložak:Rezultati izbora]], potrebni moduli == Bog! Može li neka dušica, eventualno netko od administratora sučelja, pomoći s predloškom? Za predložak su potrebni razni moduli, vidi: [[Template:Election results]]. Hvala i lp, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:10, 6. kolovoza 2026. (CEST) h4aqurx5u8rw0ecvbbnatvm2iyur5b3 4 814693 7570872 7567389 2026-08-06T12:11:33Z Runolist 263374 /* Nikola Jerković */ 7570872 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) :Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako "Narodnim herojima" pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) @[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST) {{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nikola Jerković]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nikola Jerković |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST) Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka. Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se tako procijeni. Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem, Nikola [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-42411-99|&#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} eki0i5g6wu5ni92bdiy5jm2kksr9elq 7570873 7570872 2026-08-06T12:12:02Z Runolist 263374 /* Mato Moguš */ 7570873 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) :Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako "Narodnim herojima" pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) @[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST) {{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nikola Jerković]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nikola Jerković |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST) Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka. Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se tako procijeni. Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem, Nikola [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-42411-99|&#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 1m080u02n4r72dfgjk0jkfiv7zywckg 7570874 7570873 2026-08-06T12:12:13Z Runolist 263374 /* Predložak:Altajski jezici */ 7570874 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) :Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako "Narodnim herojima" pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) @[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST) {{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nikola Jerković]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nikola Jerković |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST) Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka. Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se tako procijeni. Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem, Nikola [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-42411-99|&#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 4tlb668j30vj6zfw28oudo81f9g331g 7570890 7570874 2026-08-06T12:35:43Z Runolist 263374 /* ŽNK Zrinski Bošnjaci */ 7570890 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) :Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako "Narodnim herojima" pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) @[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST) {{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nikola Jerković]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nikola Jerković |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST) Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka. Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se tako procijeni. Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem, Nikola [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-42411-99|&#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 7izre5idrn9xm52jajvdfmqqq953wbe 7570891 7570890 2026-08-06T12:35:48Z Runolist 263374 /* ŽNK Zagreb 041 */ 7570891 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Darko Grgurić]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Darko Grgurić |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)</small> {{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Ivan Košar]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Ivan Košar |predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}} |razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano. |osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}} |datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[ŽNK Zagreb 041]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = ŽNK Zagreb 041 |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju. |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST) :{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za "glavni" (muški) klub, koji ima seniore. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongourski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongourski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mongour jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mongour jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mogholi jezik]] == {{Rasprava o brisanju |status = izbrisano |ime_stranice = Mogholi jezik |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Altajski jezici]] == {{Rasprava o brisanju |status = zadržano |ime_stranice = Predložak:Altajski jezici |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nepotreban predložak |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mato Moguš]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mato Moguš |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST) :{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki "glas" treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST) :{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST) :{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) {{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST) :Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako "Narodnim herojima" pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Mladen Simenic]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Mladen Simenic |predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba |osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}} |datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Zrinko Gregurek]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Zrinko Gregurek |predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}} |razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – nesređeno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Pregled umjetne inteligencije]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije |predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}} |razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST) @[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST) {{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Filip Čorak]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Filip Čorak |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam) |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Predložak:Citiraj web]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Predložak:Citiraj web |predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}} |razlog_brisanja = Test page |osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}} |datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Nikola Jerković]] == {{Rasprava o brisanju |status = obrisano |ime_stranice = Nikola Jerković |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST) Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka. Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se tako procijeni. Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem, Nikola [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-42411-99|&#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 7k7f5p42rew6ipgvod4k7aac2psbc16 0 815124 7570869 7519491 2026-08-06T12:09:49Z Runolist 263374 Predloženo za brisanje 7570869 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Ne ispunjuje [[WP:KRTE]] za glazbenike, knjiga je samizdat|datum=Kolovoz 2026.|predlagatelj=Runolist}}{{Infookvir biografija | ime = Goran Polak | slika = Goran Polak.jpg | opis_slike = Goran Polak | datum_rođenja_tekst = 31. siječnja 1966. | mjesto_rođenja = [[Zagreb]] | zanimanje = glazbenik, kolekcionar, bloger, autor | aktivno_razdoblje = 1980. – 1994., 2019. – danas }} '''Goran Polak''' (Zagreb, 1966.), hrvatski je glazbenik, kolekcionar, bloger i autor, aktivan sudionik zagrebačke rock, punk i alternativne scene od ranih 1980-ih do sredine 1990-ih godina te ponovno od 2019. godine. Pokretač je multimedijskog projekta ''Stražarni lopov''. '''Glazbena karijera''' '''Rani projekti (1980. – 1994.)''' Do odlaska na odsluženje vojnoga roka 1984. godine svirao je u zagrebačkim skupinama ''Nebesko šetalište'', ''Venda'' i ''Psiho lab''. Po povratku iz vojske okuplja sastav ''Endymion'' koji se 1989. godine pojavljuje na kompilaciji "041 Compilation" u koprodukciji ljubljansko-zagrebačke etikete FV/Institution Music. Sastav 1990. godine u vlastitoj nakladi objavljuje album ''"Scenes De la Vie Future"''. Iste godine, nakon koncerta u Kölnu, skupini je ponuđeno objavljivanje albuma u Njemačkoj, no s početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj sastav prestaje s radom. Od 1993. do 1994. godine Polak svira bas-gitaru u skupinama ''Yola Yola'' i ''Phantasmagoria'', nakon čega se privremeno povlači s glazbene scene. '''Povratak i projekt Stražarni lopov (2019. – danas)''' Na scenu se vraća 2019. godine s ponovno okupljenom skupinom ''Yola Yola''. Sastav 2020. godine snima pjesmu "Rijeko Savo ja sam lud", koja je objavljena na kompilaciji "24.HGF", i s kojom se uključuje u europsku ekološku kampanju za očuvanje rijeka ''Save the Blue Heart of Europe''. S istim sastavom krajem 2025. godine objavljuje digitalni singl "Vlak" <ref>{{Citiranje weba|title=Yola Yola for Balkan Rivers|url=https://www.balkanrivers.net/en/artists/yola-yola-for-balkan-rivers|access-date=2026-07-10|website=www.balkanrivers.net|language=en}}</ref>. Nakon 30 godina pauze, 2024. godine ponovno nastupa uživo kao gost sastava ''Phantasmagoria'' u zagrebačkom klubu Močvara.   Godine 2021. pokreće glazbeni kolektiv ''Stražarni lopov i dobri ljudi'' koji je okupio oko trideset istaknutih glazbenika s alternativne scene. Na debitantskom albumu ''"Hodam, gledam, prolazim"'' (objavljenom 2023. na vinilu, CD-u i digitalno) Polak je autor stihova, glazbe i zvučnih kulisa, te jedini svira na svim pjesmama. Godine 2023. objavljuje singl "Pjesma za Ćuću", a 2026. singl "Čudaci (Fiume verzija)" te započinje rad na drugom studijskom albumu. '''Suradnici na albumu''' Na snimanju albuma ''"Hodam, gledam, prolazim"'' sudjelovao je velik broj glazbenika s alternativne i rock scene: * '''Goran Polak''' (''Endymion'', ''Yola Yola'') – bas-gitara na svim pjesmama, zvučne kulise, vokal, prateći vokali * '''Siniša Banović''' (''Fischer-Z'', ''Grad'', ''Let 3'', ''Fit'', ''Eksodus'', ''Mecano'') – bubnjevi * '''Predrag Kraljević Kralj''' (''Termiti'') – vokal * '''Darko Kordovan Dara''' (''Sexa'') – gitara, sintisajzer * '''Darko Begić Bega''' (''Trobecove krušne peći'', ''Viva Glorio'') – vokal * '''Ivan Vinski''' (''Trobecove krušne peći'') – gitara * '''Mario Barišin Bara''' (''Trobecove krušne peći'', ''Brujači'', ''Viva Glorio'', ''Haustor'') – bas-gitara, prateći vokal * '''Darko Rundek''' (''Haustor'') – vokal * '''Damir Prica Capri''' (''Haustor'', ''Cul-de-Sac'') – saksofon * '''Nikola Santro''' (''Haustor'', ''Cinkuši'') – trombon * '''Razorblade Jr.''' (''Gone Bald'') – gitara * '''Stanko Kovačić''' (''Sin Albert'', ''Stampedo'', ''Šumski'') – violončelo * '''Franjo Glušac Franz''' (''Franz Kafka Ensemble'', ''Lunar'', ''Peach Pit'', ''Šumski'') – gitara * '''Miro Labus''' (''Yola Yola'') – gitara, lap steel gitara, psaltir, bendžo, prateći vokali * '''Saša Radusin''' (''Yola Yola'') – vokal * '''Slaven Jakšić''' (''Yola Yola, Got'') – bubnjevi * '''Miroslav Miljković Mišo''' (''Yola Yola'', ''Phantasmagoria'') – gitara * '''Nedjeljko Ivković Kilmister''' (''Majke'', ''Matchless Gift'', ''Elektrobuda'') – vokal * '''Zoran Čalić''' (''Majke'', ''Matchless Gift'', ''Pokvarena mašta'', ''Elektrobuda'', ''Satan Panonski'', ''Big Foot Mama'') – gitara * '''Željko Mikulić Korozija''' (''Majke'', ''Matchless Gift'', ''Satan Panonski'') – bubnjevi * '''Igor Djeke''' (''Harp Explosion'', ''Disciplin A Kitschme'') – usna harmonika * '''Zdenko Franjić''' (''Loši dečki'', ''Babilonci'') – vokal * '''Tin Polak''' (''Yola Yola'')  – vokal, gitara * '''Igor Mihovilović''' (''Karmakumulator'', ''Guranje s litice'') – elektronika * '''Rujana Jeger''' (''spisateljica'')  – vokal * '''Sonny Vincent''' (''Testors'') – gitara, vokal Glazbenici na bonus pjesmi (CD izdanje): * '''Denis Đimoti''' (''Endymion'') – ritam gitara * '''Igor Polak''' (''Endymion'', ''Zoran Predin Bend'') – solo gitara * '''Iva Gruden Zdunić''' – sintisajzer * '''Anton Novak Žika''' (''Endymion'', ''Phantasmagoria'', ''Mayer on Acid'') – činele * '''Irena & Bibiana''' (''Nezbit'') – vokali * '''Robert Radošević''' (''Psihomodo pop'', ''Podgorski'') – ton-majstor Produkcija i dizajn: Glazbu i tekstove za sve pjesme potpisuje Goran Polak. Miks i mastering albuma napravio je '''Filip Sertić''' u studiju ''Depth'' u Zagrebu, a produkciju zajednički potpisuju Goran Polak i Filip Sertić. Vizualno oblikovanje i dizajn omota albuma osmislili su Goran Polak i '''Igor Mihovilović'''. Snimanje pojedinih dionica na albumu pomogli su '''Goran Vrkić Gorki''' (''Mrtvi kanal''), '''Alan Mance''' (''Phantasmagoria, TV Eye, Got'') i '''Mihael Bele''' (''Lunar'', ''Peach Pit''). <ref>{{Citiranje weba|date=2023-02-04|title=Stražarni lopov i Dobri ljudi 'Hodam, gledam, prolazim' – iz Zagreba za vječnost|url=https://ravnododna.com/strazarni-lopov-i-dobri-ljudi-hodam-gledam-prolazim-iz-zagreba-za-vjecnost/|access-date=2026-07-10|website=ravnododna|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-26|title=GLAZBENE RECENZIJE: KC Rock, Stražarni lopov i dobri ljudi|url=https://www.nacional.hr/glezbene-recenzije-kc-rock-strazarni-lopov-i-dobri-ljudi/|access-date=2026-07-10|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=[terapija.net] interwju - GORAN POLAK: 'Šarlo je kriv za sve'.|url=http://www.terapija.net/interwju.asp?ID=32593|access-date=2026-07-10|website=www.terapija.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Stražarni Lopov i Dobri Ljudi: Priča o snimanju albuma "Hodam, gledam, prolazim"|url=https://rockomotiva.com/magazin/strazarni-lopov-i-dobri-ljudi-prica-o-snimanju-albuma-hodam-gledam-prolazim/|access-date=2026-07-10|website=Rockomotiva|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Album i blog 'Stražarni lopov' vraćaju nas u tamni Zagreb osamdesetih|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/album-i-blog-strazarni-lopov-vracaju-nas-u-tamni-zagreb-osamdesetih-1743822|access-date=2026-07-10|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> '''Kolekcionarstvo i publicistika''' Godine 2007. pokreće web-stranicu "Jesus Loves The Stooges", utemeljenu na vlastitoj zbirci audio i video zapisa glazbenika Iggyja Popa, sastava The Stooges i MC5, koja se u kolekcionarskim krugovima smatra najvećom na svijetu. Web-stranica se 2024. godine gasi, a njezin cjelokupni sadržaj Polak prenosi na novoosnovani, vizualno i tehnički modernizirani istoimeni blog <ref>{{Citiranje weba|title=JESUS LOVES THE STOOGES|url=https://jesus-loves-the-stooges.blogspot.com/|access-date=2026-07-10|website=jesus-loves-the-stooges.blogspot.com|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Polak|first=Goran|date=13. lipnja 2014.|title=STRAŽARNI LOPOV: STRAŽARNI LOPOV U ROLLING STONEU|url=https://strazarni-lopov.blogspot.com/2014/06/strazarni-lopov-u-rolling-stoneu.html|access-date=2026-07-10|website=STRAŽARNI LOPOV}}</ref>. Na temelju te opsežne zbirke ostvario je brojna prijateljstva s akterima detroitske garažne (''garage'') scene te suradnju s britanskom diskografskom kućom ''Easy Action'' na dvama službenim box setovima grupe ''The Stooges'': ''"You Don’t Want My Name You Want My Action"'' (2008.) i ''"The Stooges - Popped: The fan club package"'' (2010.), koje su autorizirali Iggy Pop i članovi sastava. Također je surađivao s francuskom televizijom na emisiji ''Arte Tracks Speciale'' te s koscenaristima redatelja Martina Scorsesea na kratkom filmu o grupi ''The Stooges'' povodom njihova ulaska u ''Rock And Roll Hall Of Fame''. Tijekom 2009. godine pisao je kolumnu "Detroit.mix" za portal Mixer.hr.   '''Projekt i knjiga "Stražarni lopov"''' Polak je projekt ''Stražarni lopov'' pokrenuo 2010. godine u obliku bloga, s prvotnom namjerom da kroz kratke postove postupno uobliči i zapiše svoje autobiografske priče o odrastanju i vremenu u kojem je živio, kako ti trenuci ne bi ostali zaboravljeni. Inspiracija za ovakav koncept proizašla je iz monologa u znanstveno-fantastičnom filmu ''Blade Runner'' te iz detroitskih rock blogova, na kojima su glazbenici pisali crtice iz vlastitih života. <ref>{{Citiranje weba|title=Hrvoje Bubić; GORAN POLAK INTERVIEW {{!}} Književnost.org|url=https://www.knjizevnost.org/?p=16025|access-date=2026-07-10|language=bs-BA}}</ref> U želji da uz priče stvori i prateću, interaktivnu sliku vremena, Polak je počeo u postove uvrštavati audio i video zapise, fotografije i novinske tekstove iz razdoblja od 1980. do 1994. godine. Budući da projekt nije nastao iz gotove privatne zbirke, blog se razvio u veliku regionalnu i kolektivnu arhivu zahvaljujući Polakovu dugogodišnjem djelovanju na sceni. Kako je od ranih osamdesetih bio aktivni sudionik zagrebačkog undergrounda, osobno je poznavao velik broj glazbenika, fotografa i novinara koji su mu, prepoznavši ideju bloga, ustupili materijale iz svojih privatnih arhiva radi objave. Ubrzo su se u akciju uključili i čitatelji te akteri scene iz cijele bivše Jugoslavije. Zbog dokumentiranja malih i javnosti manje poznatih lokalnih sastava koji nisu doživjeli veću afirmaciju, rad na blogu prepoznat je i u stručnoj literaturi <ref>{{Citiranje weba|last=Polak|first=Goran|date=28. listopada 2015.|title=STRAŽARNI LOPOV: STRAŽARNI LOPOV U GODIŠNJAKU ZA DRUŠTVENU ISTORIJU - GOD XXI, SV.1, 2014|url=https://strazarni-lopov.blogspot.com/2015/10/strazarni-lopov-u-godisnjaku-za.html|access-date=2026-07-10|website=STRAŽARNI LOPOV}}</ref>. U vlastitoj nakladi 2025. godine objavljuje opsežnu istoimenu knjigu ''"Stražarni lopov"''. Knjiga donosi Polakove autobiografske priče kronološki smještene u razdoblje od 1970-ih godina pa sve do objave debitantskog albuma glazbenog sastava ''Stražarni lopov i dobri ljudi''. Djelo je ilustrirano s više od 700 crno-bijelih fotografija iz privatnih arhiva koje tematski prate priče te dokumentiraju koncerte, klubove i pripadnike zagrebačke supkulture 1980-ih i prve polovice 1990-ih godina <ref>{{Citiranje weba|title=Goran Polak: Svoju knjigu i album doživljavam kao poruku koju stavljam u bocu i bacam u rijeku...|url=https://www.glas-slavonije.hr/magazin/2025/12/27/goran-polak-svoju-knjigu-i-album-dozivljavam-kao-poruku-koju-stavljam-u-bocu-i-bacam-u-rijeku-736812/|access-date=2026-07-10|website=www.glas-slavonije.hr|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kundić|first=Damir|date=2025-12-30|title=Goran Polak o Stražarnom lopovu, glazbi i sjećanjima: 'Devedesete su trebale biti naše najbolje godine, ali...'|url=https://www.novilist.hr/mozaik/rif/goran-polak-o-strazarnom-lopovu-glazbi-i-sjecanjima-devedesete-su-trebale-biti-nase-najbolje-godine-ali/|access-date=2026-07-10|website=Novi list|language=en}}</ref>. Velika multimedijska promocija knjige i 15. obljetnice bloga održana je 4. lipnja 2025. u zagrebačkom klubu Močvara, uz nastupe skupina ''Stražarni lopov i dobri ljudi'', ''Yola Yola'', ''Trobecove krušne peći'', ''Eksodus'' te ''Zdenka Franjića''. <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-05|title=Promocija knjige i albuma 'Stražarni lopov' u Močvari – kao da je bilo nekad|url=https://ravnododna.com/promocija-knjige-i-albuma-strazarni-lopov-u-mocvari-kao-da-je-bilo-nekad/|access-date=2026-07-10|website=ravnododna|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=[terapija.net] koncert - STRAŽARNI LOPOV I DOBRI LJUDI, 04/06/2025, Močvara, Zagreb|url=http://terapija.net/koncert.asp?ID=34587|access-date=2026-07-10|website=terapija.net}}</ref> Knjiga je tijekom 2025. i 2026. godine predstavljena na nizu autorskih promocija na kojima je Polak osobno sudjelovao u razgovorima s moderatorima i publikom. Turneja je obuhvatila predstavljanja na 18. Vrisku (riječkom sajmu knjiga i festivalu autora) te na 47. međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu, gdje je HRT-ova ekipa s Polakom snimila intervju, koji je uz predstavljanje knjige prikazan u emisiji ''"Knjiga ili život"'' (HRT 3) <ref>{{Citation|title=1,1 tis. pregleda · 18 reakcija {{!}} "Stražarni lopov" Gorana Polaka u emisiji Knjiga ili život. Hrvatska radiotelevizija - HRT HRT 3 HRTkultura HRT Knjiga ili život {{!}} HRTkultura|url=https://www.facebook.com/reel/1431863175172265/|accessdate=2026-07-10|language=hr}}</ref>. Književna turneja nastavljena je promocijama u Koprivnici (KKC Pixel)<ref>{{Citiranje novina|date=2025-11-11|title=Goran Polak: Stražarni lopov (promocija knjige)|language=hr-HR|work=Kulturni centar Koprivnica|url=https://cooltura-kc.hr/goran-polak-strazarni-lopov-promocija-knjige/|access-date=2026-07-10}}</ref> i Sinju (u sklopu programa "Čitaj glasnije")<ref>{{Citiranje weba|title=Čitaj glasnije – Goran Polak “Stražarni lopov”|url=https://skup-sinj.hr/2026/04/11/citaj-glasnije-goran-polak-strazarni-lopov/|access-date=2026-07-10|language=en-US}}</ref> te u zagrebačkom Likovnom centru u sklopu njegova ciklusa predavanja "Skrivena mitologija Zagreba".   == Izvori == <references /> lgnwpal155md822ulkjtjcsv46q74td 0 815127 7571139 7561611 2026-08-06T20:48:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571139 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Krunoslav Rendulić | slika = Krunoslav Rendulić - Foolad vs. Siah Jamegan.jpg | opis slike = Rendulić 2016. godine | visina = 1,76 m | datum rođenja = [[26. rujna]] [[1973.]] | mjesto rođenja = [[Vinkovci]] | država rođenja = | država = {{Z+X|HRV}} | pozicija = branič | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Osijek|Osijek]] | godina = 1992. – 1994.<br />1994. – 1996.<br />1995. – 1997.<br />1997. – 1999.<br />1999. – 2000.<br />2001. – 2002.<br />2002. – 2005.<br />2005. – 2007.<br />2007. – 2009.<br />2009. – 2010.<br />2011.<br />2011. – 2012.<br />2013.<br />2013. – 2014. | profesionalni klubovi = [[NK Osijek|Osijek]]<br />[[NK Belišće|Belišće]]<br />[[NK Osijek|Osijek]]<br />[[HNK Šibenik|Šibenik]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />[[NK Kamen Ingrad|Kamen Ingrad]]<br />[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br />[[NK Interblock|Interblock]]<br />[[NK Lučko|Lučko]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[NK Lučko|Lučko]]<br />[[NK Vinogradar|Vinogradar]]<br />[[NK Lučko|Lučko]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}81 {{0}}{{0}}(10)<br />{{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = 2014. – 2016.<br />2017.<br />2018. – 2019.<br />2019. – 2021.<br />2021. – 2022.<br />2022. – 2023.<br />2024. | klubovi = [[Foolad FC|Foolad]] (pomoćni trener)<br />[[Al-Arabi SC (Katar)|Al-Arabi]] (pomoćni trener)<br />[[NK Istra 1961|Istra 1961]]<br />[[HNK Šibenik|Šibenik]]<br />[[HNK Gorica|Gorica]]<br />[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]<br />[[Sabah FK|Sabah]] }} '''Krunoslav Rendulić''' ([[Vinkovci]], [[26. rujna]] [[1973.]]) [[hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši [[nogometaš]]. Tijekom igračke karijere nastupao je na poziciji [[branič (nogomet)|braniča]]. == Igračka karijera == Rendulićeva igračka karijera trajala je više od dva desetljeća. Većinu karijere proveo je u klubovima [[Prva hrvatska nogometna liga|Prve hrvatske nogometne lige]], dok je dvije sezone nastupao u [[Prva slovenska nogometna liga|Prvoj slovenskoj nogometnoj ligi]] za ljubljanski [[NK Interblock|Interblock]]. Tijekom karijere odigrao je više od 450 prvenstvenih utakmica. U najvišem rangu hrvatskog nogometa upisao je 368 nastupa, čime se svrstao među igračima s najvećim brojem nastupa u povijesti Prve HNL. Igračku karijeru završio je nakon sezone 2013./14., nakon čega je započeo trenersku karijeru. Igrajući za [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeku]] i [[NK Interblock|Interblock]], osvojio je [[1. HNL 2000./01.]], [[Hrvatski nogometni kup 2005./06.|Hrvatski nogometni kup 2005./06.]], dva [[Slovenski nogometni kup|Slovenska nogometna kupa]] te [[Slovenski nogometni superkup]]. == Trenerska karijera == Rendulić je trenersku karijeru započeo 2014. godine kao pomoćnik [[Dragan Skočić|Dragana Skočića]] u iranskom klubu [[Foolad FC|Fooladu]]. Klub su napustili 2016. godine. Godine 2017. postao je član stručnog stožera [[Luka Bonačić|Luke Bonačića]] u katarskom klubu [[Al-Arabi SC (Katar)|Al-Arabiju]]. === Istra 1961 === Rendulić je 28. listopada 2018. imenovan trenerom prvoligaša [[NK Istra 1961|Istre 1961]], naslijedivši španjolskog trenera [[Curro Torres|Curra Torresa]].<ref>[http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Rendulic-preuzeo-Istru-1961-cilj-je-ostanak-bez-kvalifikacija Rendulić preuzeo Istru 1961, cilj je ostanak bez kvalifikacija] Novi list. Preuzeto 17. lipnja 2019.</ref> Nakon niza slabijih rezultata sporazumno je raskinuo ugovor s Istrom 4. ožujka 2019. godine.<ref>[https://www.istrasport.eu/krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-istre-1961-cini-se-da-je-poznato-ime-novog/ Krunoslav Rendulić više nije trener Istre 1961, čini se da je poznato ime novog] istrasport.eu. Preuzeto 17. lipnja 2019.</ref> === Šibenik === Dana 20. lipnja 2019. imenovan je trenerom drugoligaša [[HNK Šibenik|Šibenika]], kluba za koji je tijekom igračke karijere nastupao dvije sezone.<ref>[https://m.sibenik.in/nogomet/slavonac-na-sibenskoj-klupi-krunoslav-rendulic-preuzima-hnk-sibenik/108665.html Slavonac na šibenskoj klupi: Krunoslav Rendulić preuzima HNK Šibenik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620081342/https://m.sibenik.in/nogomet/slavonac-na-sibenskoj-klupi-krunoslav-rendulic-preuzima-hnk-sibenik/108665.html |date=20. lipnja 2019. }} Šibenik.in. Preuzeto 20. lipnja 2019.</ref><ref>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sport/nogomet/clanak/id/609741/subicevac-dobio-novog-kormilara-borimira-perkovica-naslijedio-krunoslav-rendulic-osjecam-ovaj-grad-i-klub-kao-svoj Šubićevac dobio novog kormilara; Borimira Perkovića naslijedio Krunoslav Rendulić] Šibenski.hr. Preuzeto 20. lipnja 2019.</ref><ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/2019/06/20/krunoslav-rendulic-novi-trener-sibenika-emotivan-sam-ovaj-grad-i-klub-osjecam-kao-svoje/ Krunoslav Rendulić, novi trener Šibenika: Emotivan sam, ovaj grad i klub osjećam kao svoje] Šibenski portal. Preuzeto 20. lipnja 2019.</ref> Na klupi Šibenika debitirao je domaćom pobjedom 3:2 protiv druge momčadi [[HNK Hajduk Split|Hajduka]].<ref>[https://sibenskiportal.rtl.hr/sport/foto-sibenik-na-premijeri-srusio-hajduk-ii-prince-zabio-dva-komada-rak-i-curic-pokazali-da-ce-biti-pojacanja/ Šibenik na premijeri srušio Hajduk II] Šibenski portal. Preuzeto 18. kolovoza 2019.</ref> Šibenik je 25. rujna 2019. pobjedom protiv [[NK Slavonija Požega|Slavonije iz Požege]] izborio četvrtfinale [[Hrvatski nogometni kup 2019./20.|Hrvatskog nogometnog kupa]].<ref>[https://m.sibenik.in/nogomet/raspucani-narancasti-sigurno-prosli-slavoniju-peticom-izborili-nastavak-natjecanja-u-kupu/112812.html Raspucani narančasti sigurno prošli Slavoniju] Šibenik.in. Preuzeto 28. rujna 2019.</ref> U četvrtfinalu je 3. prosinca 2019. na domaćem terenu poražen od [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] rezultatom 0:4.<ref>[https://hns-cff.hr/matches/34038886/sibenik-lokomotiva-0-4/ Šibenik – Lokomotiva 0:4] Hrvatski nogometni savez. Preuzeto 29. veljače 2020.</ref> Zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]], [[Hrvatski nogometni savez]] prekinuo je [[2. HNL 2019./20.]] Šibenik je kao prvoplasirana momčad proglašen prvakom i izborio povratak u najviši rang hrvatskog nogometa nakon osam godina.<ref name="hns">[https://hns-cff.hr/news/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ Nastavak nogometnih natjecanja 30. svibnja] Hrvatski nogometni savez. Preuzeto 6. svibnja 2020.</ref><ref name="sibenik">[https://hnk-sibenik.hr/2020/05/20/povratak-u-prvoligasko-drustvo/ Povratak u prvoligaško društvo] HNK Šibenik. Preuzeto 22. lipnja 2020.</ref> Nakon niza od šest prvenstvenih utakmica bez pobjede, tijekom kojeg je Šibenik ostvario dva neodlučena ishoda i četiri poraza, Rendulić je 23. ožujka 2021. razriješen dužnosti trenera prve momčadi.<ref>[https://hnk-sibenik.hr/2021/03/23/krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-prve-momcadi/ Krunoslav Rendulić više nije trener prve momčadi] HNK Šibenik. Preuzeto 23. ožujka 2021.</ref> === Gorica === Rendulić je 30. svibnja 2021. imenovan trenerom [[HNK Gorica|Gorice]].<ref>[https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/krunoslav-rendulic-novi-trener-hnk-gorice-obecajem-red-rad-i-disciplinu/1003 Krunoslav Rendulić novi trener HNK Gorice: Obećajem red, rad i disciplinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210622054839/https://www.hnk-gorica.hr/vijesti/krunoslav-rendulic-novi-trener-hnk-gorice-obecajem-red-rad-i-disciplinu/1003 |date=22. lipnja 2021. }} HNK Gorica. Preuzeto 30. svibnja 2021.</ref> Unatoč dobrom početku sezone 2021./22., zbog slabijih rezultata u nastavku prvenstva smijenjen je 3. ožujka 2022. godine.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/rendulic-vise-nije-trener-gorice-819474 Rendulić više nije trener Gorice] 24sata.hr. Objavljeno 3. ožujka 2022. Preuzeto 3. ožujka 2022.</ref> === Zrinjski Mostar === Dana 30. studenoga 2022. imenovan je trenerom [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog iz Mostara]], naslijedivši [[Sergej Jakirović|Sergeja Jakirovića]].<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/krunoslav-rendulic-imenovan-za-novog-trenera-zrinjskog/221130104 Krunoslav Rendulić imenovan za novog trenera Zrinjskog] Klix.ba. Preuzeto 30. studenoga 2022.</ref> U prvoj službenoj utakmici na klupi Zrinjskog njegova je momčad 19. veljače 2023. pobijedila [[FK Laktaši|Laktaše]] u utakmici [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kupa Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://dnevni.ba/dnevni/zrinjski-rendulic-debitirao-furiozno/ Zrinjski: Rendulić debitirao furiozno] dnevni.ba Preuzeto 19. veljače 2023.</ref> Prvu pobjedu u [[Mostarski gradski derbi|mostarskom gradskom derbiju]] ostvario je 8. ožujka 2023., kada je Zrinjski svladao [[FK Velež Mostar|Velež]] rezultatom 3:1.<ref>[https://sport1.oslobodjenje.ba/s1/fudbal/premijer-liga-bih/rendulic-otvorio-konferenciju-za-medije-lijepim-gestom-pa-dao-pomalo-nejasan-odgovor-o-izostanku-bilbije-iz-pocetnog-sastava-842295 Rendulić otvorio konferenciju za medije lijepim gestom] Sport1.ba. Preuzeto 8. ožujka 2023.</ref> Nakon četrnaest uzastopnih pobjeda prvi poraz na klupi Zrinjskog doživio je 26. travnja 2023., kada je njegova momčad izgubila od [[FK Sarajevo|Sarajeva]] rezultatom 2:3.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/razigrano-sarajevo-pobijedilo-zrinjski-i-odgodilo-mu-sampionsku-proslavu/230426140 Razigrano Sarajevo pobijedilo Zrinjski i odgodilo mu šampionsku proslavu] Klix.ba. Preuzeto 26. travnja 2023.</ref> Četiri dana poslije Zrinjski je pobijedio [[HŠK Posušje|Posušje]] rezultatom 2:0 i četiri kola prije kraja prvenstva osvojio osmi naslov prvaka Bosne i Hercegovine.<ref>[https://sport1.oslobodjenje.ba/s1/fudbal/premijer-liga-bih/zrinjski-je-ponovo-prvak-nemanja-bilbija-golovima-poveo-do-slavlja-856645 Zrinjski je ponovno prvak] Sport1.ba. Preuzeto 30. travnja 2023.</ref> Zrinjski je 17. svibnja 2023. u finalu Kupa Bosne i Hercegovine pobijedio Velež i osvojio prvu dvostruku krunu u povijesti kluba.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/zrinjski-pobijedio-velez-u-finalu-kupa-bih-i-osvojio-duplu-krunu/230517161 Zrinjski pobijedio Velež u finalu Kupa BiH i osvojio dvostruku krunu] Klix.ba. Preuzeto 17. svibnja 2023.</ref> Rendulić je 25. svibnja 2023. proglašen najboljim trenerom sezone u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/proglaseni-najbolji-pojedinci-premijer-lige-bih-potpuna-dominacija-zrinjskog/230525166 Proglašeni najbolji pojedinci Premijer lige BiH, potpuna dominacija Zrinjskog] Klix.ba. Preuzeto 25. svibnja 2023.</ref> U kolovozu 2023. Zrinjski je postao prvi klub iz Bosne i Hercegovine koji je izborio nastup u skupini jednoga europskog klupskog natjecanja. U trećem pretkolu [[UEFA Europska liga|Europske lige]] izbacio je islandski [[Breiðablik UBK|Breiðablik]], čime je osigurao najmanje plasman u skupinu [[UEFA Europska konferencijska liga 2023./24.|Europske konferencijske lige]].<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/zrinjski-postao-prvi-klub-iz-bih-koji-se-plasirao-u-grupnu-fazu-evropskih-takmicenja/230817154 Zrinjski postao prvi klub iz BiH koji se plasirao u grupnu fazu europskih natjecanja] Klix.ba. Preuzeto 17. kolovoza 2023.</ref> Nakon poraza od austrijskog [[LASK Linz|LASK-a]] u doigravanju Europske lige Zrinjski je nastavio natjecanje u skupini Europske konferencijske lige. Smješten je u skupinu E s klubovima [[Aston Villa FC|Aston Villa]], [[AZ Alkmaar]] i [[Legia Varšava|Legia iz Varšave]].<ref>[https://www.vijesti.ba/clanak/610989/zrinjski-u-grupi-sa-aston-villom Zrinjski u grupi s Aston Villom, AZ Alkmaarom i Legijom] vijesti.ba. Preuzeto 1. rujna 2023.</ref> U prvom kolu skupine Zrinjski je protiv AZ Alkmaara na poluvremenu gubio 0:3, ali je u drugom poluvremenu postigao četiri pogotka i pobijedio rezultatom 4:3.<ref>[https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/match/2039291--zrinjski-vs-az-alkmaar/ Zrinjski 4:3 AZ Alkmaar] UEFA. Preuzeto 23. rujna 2023.</ref> Nakon poraza od Legije u Europskoj konferencijskoj ligi i Veleža u domaćem prvenstvu, Rendulić je 18. studenoga 2023. sporazumno raskinuo ugovor sa Zrinjskim.<ref>[https://reprezentacija.ba/408945-krunoslav-rendulic-vise-nije-trener-zrinjskog Krunoslav Rendulić više nije trener Zrinjskog] reprezentacija.ba. Preuzeto 18. studenoga 2023.</ref> === Sabah === Rendulić je 5. ožujka 2024. imenovan trenerom azerbajdžanskog prvoligaša [[Sabah FK|Sabaha]]. Klub je vodio do 25. studenoga 2024. godine. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav - Hajduk Split 2001./2002.}} {{GLAVNIRASPORED:Rendulić, Krunoslav}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]] [[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Kamen-Ingrada]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lučkog]] [[Kategorija:Treneri HNK Šibenika]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] dv3orbbhmlrjpq9xyr94iddvzl5tzke 0 815257 7571164 7570504 2026-08-06T21:15:10Z Manager816 323066 /* Treće kvalifikacijsko kolo */ 1. ut. 7571164 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Europska liga 2026./27. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Commerzbank-Arena (Haupttribüne).JPG|250 px]] | opis = [[Waldstadion (Frankfurt)|Waldstadion]] u [[Frankfurt|Frankfurtu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Europske lige 2025.|finalna utakmica]]. | domaćin = | datum = [[9. srpnja]] – [[27. kolovoza]] [[2026.]] <br> (kvalifikacije) <br> [[16. rujna]] [[2026.]] – [[26. svibnja]] [[2027.]]<br> (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = ''Odgovarajuće natjecanje:'' <br> 25 + ''11'' momčadi <br> ''Sveukupno:'' 45 + ''31'' (iz 40 saveza) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Europska liga 2025./26.|2025./26.]] | sljedeće = [[UEFA Europska liga 2027./28.|2027./28.]] }} '''UEFA Europska liga 2026./27.''' 56. je sezona drugoga [[Nogomet|nogometnog]] natjecanja u [[Europa|Europi]], [[Europska liga|Europske lige]] i 16. sezona od kad je ime '''Kup UEFA''' promijenjeno u '''UEFA Europska liga'''. [[Finale UEFA Europske lige 2027.|Finale]] će se održati 26. svibnja 2027. u [[Frankfurt|Frankfurtu]]. == Kvalifikacije == === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/02a6-20df98688ab5-6d1e6644990c-1000--uefa-europa-league-first-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Europa League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=16 June 2026 |access-date=17 June 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 9. srpnja, a uzvratne 16. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|'''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]'''|{{Z|UKR}} |{{nowrap|0:0 (4:2 [[jedanesterac|pen.]])}}|[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|{{Z|RUM}}|0:0|0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|'''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]'''|{{Z|AZE}} |6:0|[[Vestri]]|{{Z|ISL}}|3:0|3:0}} {{TwoLegResult|'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]'''|{{Z|HRV}}|3:2|[[MŠK Žilina|Žilina]]| {{Z|SVK}}|2:0|1:2}} {{TwoLegResult|'''[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]]'''|{{Z|BUG}}|5:3|[[Derry City F.C.|Derry City]]| {{Z|IRL}} |3:2|2:1}} {{TwoLegResult|'''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]'''|{{Z|MOL}} |1:0|[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]|{{Z|SLO}}|0:0|1:0}} {{TwoLegResult|[[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina]]|{{Z|SRB}}|1:5|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''| {{Z|MAĐ}}|1:2|0:3}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/02a6-20df986c481c-c6f50cdfcae5-1000--uefa-europa-league-second-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Europa League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=17 June 2026 |access-date=17 June 2026}}</ref> Prve utakmice igrane su 23. srpnja, a uzvratne 30. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult|[[Hammarby Fotboll|Hammarby]]|{{Z|ŠVE}}|2:4|'''[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]'''|{{Z|BEL}}|1:1|1:3}} {{TwoLegResult|[[Qarabağ FK|Qarabağ]]|{{Z|AZE}}| {{nowrap|0:0 (5:4 [[jedanesterac|pen.]])}}|'''[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]]'''|{{Z|BUG}}|0:0|0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|[[Tromsø IL|Tromsø]]|{{Z|NOR}}|1:4|'''[[FC Hradec Králové|Hradec Králove]]'''|{{Z|ČEŠ}}|0:1|1:3}} {{TwoLegResult|[[FC Twente|Twente]]|{{Z|NIZ}}|3:4|'''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]'''|{{Z|MAĐ}}|1:2|2:2}} {{TwoLegResult|'''[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]'''|{{Z|TUR}}|3:0|[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|{{Z|DAN}}|1:0|2:0}} {{TwoLegResult|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]|{{Z|HRV}}|2:4|'''[[Pafos FC|Pafos]]'''|{{Z|CIP}}|2:0|0:4 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult|[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]|{{Z|MOL}}|0:6|'''[[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]]'''|{{Z|IZR}}|0:5|0:1}} {{TwoLegResult|[[FC St. Gallen|St. Gallen]]|{{Z|ŠVI}}|2:6|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}}|2:1|0:5}} {{TwoLegResult|[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]|{{Z|UKR}}|2:5|'''[[PAOK F.C.|PAOK]]'''|{{Z|GRČ}}|2:3|0:2}} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 20. srpnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/02a7-211a52dae2c1-7f4984de0afd-1000--uefa-europa-league-third-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Europa League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 July 2026 |access-date=20 July 2026}}</ref> Prve utakmice igrat će se 4., 5. i 6. kolovoza, a uzvratne 11. i 13. kolovoza 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Larne F.C.|Larne]]|{{Z|NIR}}| 1. par|[[FK Iberija 1999 Tbilisi|Iberija 1999]]|{{Z|GEO}}|0:0|{{small|11. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]]|{{Z|GIB}}| 2. par|[[AC Omonia|Omonia]]|{{Z|CYP}}|1:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Kuopion Palloseura|KuPS]]|{{Z|FIN}}| 3. par|[[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]|{{Z|ROU}}|1:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]|{{Z|IRL}}| 4. par|[[KF Egnatia Rrogozhinë|Egnatia]]|{{Z|ALB}}|3:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Lech Poznań]]|{{Z|POL}}| 5. par|[[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]]|{{Z|FRO}}|1:0|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[FC Thun|Thun]]|{{Z|SUI}}| 6. par|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]|{{Z|ISL}}|3:0|{{small|13. kol.}}}} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult|[[FC Hradec Králové|Hradec Králové]]|{{Z|CZE}}| 1. par|[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|{{Z|TUR}}|0:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Jagiellonia Białystok]]|{{Z|POL}}| 2. par|[[Rangers F.C.|Rangers]]|{{Z|SCO}}|2:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[PAOK F.C.|PAOK]]|{{Z|GRČ}}| 3. par|[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]|{{Z|BEL}}|0:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|{{Z|AUT}}| 4. par|[[Pafos FC|Pafos]]|{{Z|CYP}}|1:0|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|{{Z|POR}}| 5. par|[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|{{Z|SCO}}|6:1|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]|{{Z|ISR}}| 6. par|[[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]]|{{Z|BUL}}|0:3|{{small|13. kol.}}}} {{TwoLegResult|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]|{{Z|HUN}}| 7. par|[[Górnik Zabrze]]|{{Z|POL}}|1:0|{{small|13. kol.}}}} |} == Izvori == {{Izvori}} == Vidi još == * [[UEFA Liga prvaka 2026./27.]] * [[UEFA Konferencijska liga 2026./27.]] * [[UEFA Superkup 2027.]] ==Vanjske poveznice== * [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/ Službena web-stranica] {{sezone UEFA Europske lige}} [[Kategorija:Sezone UEFA Europske lige]] 3hyhiu9wcf08id5xg14a53k7zyf1mc0 0 815694 7571429 7563921 2026-08-07T08:54:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7571429 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik | ime = Ljubo Zdjelarević | rođenje = 1981. | mjesto rođenja = [[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]] | zanimanje = filmski producent, redatelj | godine rada = 2005. – danas | važniji filmovi = ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]''<br>''[[Dražen (2024.)|Dražen]]''<br>''Ideš? Idem!'' }} '''Ljubo Zdjelarević''' ([[Nova Gradiška]], [[1981.]]) hrvatski je filmski producent i redatelj. Godine 2009. osnovao je zagrebačku produkcijsku kuću Kinoteka.<ref name="frff"/> Producent je igranog filma ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]'' iz 2016., najgledanijeg hrvatskog filma te godine.<ref name="tportal-zg80"/> Bio je producent i suredatelj biografskog filma ''[[Dražen (2024.)|Dražen]]'' iz 2024. o košarkašu [[Dražen Petrović|Draženu Petroviću]], koji je proglašen najgledanijim hrvatskim filmom 2024. godine.<ref name="culturenet"/><ref name="dijalog"/> == Životopis i karijera == Diplomirao je povijest i geografiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te studirao filmsku i kazališnu produkciju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji je član Kinokluba Zagreb.<ref name="hrup"/><ref name="frff"/> Od 2005. radi na audiovizualnim projektima kao asistent produkcije, pomoćnik redatelja, izvršni producent i producent.<ref name="hrup"/> Godine 2020. imenovan je financijskim savjetnikom [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]].<ref name="havc-savjetnici"/> == Filmografija == Kao redatelj potpisao je dugometražni prvijenac ''Ideš? Idem!'' (2019.), film ceste (engl. ''road movie''), o putovanju skupine regionalnih youtubera od Zagreba do Istanbula. Suredatelj je animirane serije ''Mia i Artijevci'' iz 2019. i filma ''[[Dražen (2024.)|Dražen]]''.<ref name="nacional" /><ref name="hrt-magazin" /> Kao producent radio je, među ostalim, na igranom filmu ''Fleke'' (2011.), kratkim filmovima ''Ivo'' (2012.) i ''Splashback'' (2023.), dokumentarnim serijama ''Kultura na radničkoj traci'' (2016.), ''Borderline'' (2021.), ''Klasična glazba za svaki dan'' (2024.) i ''Pobjednici'' (od 2025.) te animiranim filmovima ''Srcolom'' (2024.) i ''Fin People'' (2026.).<ref name="hrup" /><ref name="kgzsd" /><ref name="pobjednici" /><ref name="havc2024" /><ref name="finpeople" /> Uz film i televiziju radio je na glazbenim spotovima i reklamama za izvođače poput Josipe Lisac, Zorana Predina, Matije Dedića, Nine Kraljić te grupa Bang Bang i Aerodrom. == Nagrade i članstva == Film ''[[Dražen (2024.)|Dražen]]'' osvojio je na [[Pulski filmski festival|72. Pulskom filmskom festivalu]] 2025. Zlatne arene za najbolju sporednu žensku ulogu, koju je dobila [[Zrinka Cvitešić]], i za vizualne efekte. Film je dobio i nagradu Zlatni studio za najbolji film godine, priznanje za najbolji dugometražni igrani film na Summer League Film Festivalu u Las Vegasu te Grand Prix na Budva Sports & Arts Film Festivalu.<ref name="pula72-arene"/><ref name="zlatnistudio"/><ref name="havc-lv-budva"/> Film ''Ideš? Idem!'' nagrađen je Zlatnom arenom za vizualne efekte na [[Pulski filmski festival|67. Pulskom filmskom festivalu]] 2020. godine. Film ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]'' osvojio je Zlatna vrata Pule i Zlatnu arenu za masku 2017., a ''Fleke'' Posebno priznanje žirija na filmskom festivalu FEST u Beogradu 2012. godine.<ref name="pula67"/><ref name="scena-zv"/><ref name="fleke-fest"/> Zdjelarević je diplomant programa European Audiovisual Entrepreneurs (EAVE) iz 2012. i alumnus Sarajevo Talent Campusa iz 2007. Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika, [[Hrvatska udruga producenata|Hrvatske udruge producenata]] i Europske filmske akademije.<ref name="hrup"/><ref name="frff"/> == Izvori == <references> <ref name="frff">{{Citiranje weba |url=https://frff.com.hr/grand-jury-en/ |naslov=Grand Jury – Ljubo Zdjelarević |rad=Four River Film Festival |language=en |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="hrup">{{Citiranje weba |url=https://www.hrup.hr/clanovi/ljubo-zdjelarevic |naslov=Ljubo Zdjelarević |rad=Hrvatska udruga producenata |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="nacional">{{Citiranje weba |url=https://www.nacional.hr/kako-su-domaci-youtuberi-prije-dvije-godine-s-interneta-presli-u-kinodvorane/ |naslov=Kako su domaći youtuberi prije dvije godine s interneta prešli u kinodvorane |autor=Tamara Borić |rad=Nacional |issue=1111 |datum=11. kolovoza 2019. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="hrt-magazin">{{Citiranje weba |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/na-jesen-u-kina-dolazi-film-o-drazenu-petrovicu-11651943 |naslov=Na jesen u kina dolazi film o Draženu Petroviću |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=rujan 2024. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="culturenet">{{Citiranje weba |url=https://www.culturenet.hr/hr/film-drazen-najuspjesnije-kino-otvaranje-domaceg-filma-u-posljednjih-10-godina/214079 |naslov=Film „Dražen”: najuspješnije kino otvaranje domaćeg filma u posljednjih 10 godina |rad=Culturenet.hr |datum=studeni 2024. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="dijalog">{{Citiranje weba |url=https://dijalog.hr/kultura/hrvatski-film-drazen-najgledaniji-u-2024-godini/66169/ |naslov=Hrvatski film „Dražen” najgledaniji u 2024. godini |rad=Dijalog.hr |datum=veljača 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="tportal-zg80">{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/zg80-najgledaniji-hrvatski-film-a-evo-i-ostalih-rezultata |naslov=ZG80 najgledaniji hrvatski film, a evo i ostalih rezultata |rad=tportal.hr |datum=siječanj 2017. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="kgzsd">{{Citiranje weba |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/klasicna-glazba-za-svaki-dan-11285329 |naslov=Klasična glazba za svaki dan |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=siječanj 2024. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="pobjednici">{{Citiranje weba |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/pobjednici-nova-dokumentarna-serija-od-14-travnja-na-hrt1-12084416 |naslov=Pobjednici – nova dokumentarna serija od 14. travnja na HRT1 |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=travanj 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="havc2024">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/filmska-2024-godina-hrvatski-film-u-domacim-kinima-i-na-najvecim-svjetskim-festivalima |naslov=Filmska 2024. godina: hrvatski film u domaćim kinima i na najvećim svjetskim festivalima |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=20. veljače 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="finpeople">{{Citiranje weba |url=https://www.bearwithmefilm.com/project/fin-people/ |naslov=Fin People |rad=Bear With Me Distribution |language=en |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="pula72-arene">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-zlatne-arene-72-pulskog-filmskog-festivala |naslov=Dodijeljene Zlatne arene 72. Pulskog filmskog festivala |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=srpanj 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="zlatnistudio">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najveci-medijski-spektakl-godine-ovo-su-svi-dobitnici-nagrade-zlatni-studio-15548617 |naslov=Ovo su svi dobitnici nagrade Zlatni studio |rad=Jutarnji list |datum=31. siječnja 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="havc-lv-budva">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/drazenu-nagrade-na-budva-sports-arts-film-festivalu-i-summer-league-film-festivalu-u-las-vegasu |naslov=Draženu nagrade na Budva Sports & Arts Film Festivalu i Summer League Film Festivalu u Las Vegasu |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=2. listopada 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="pula67">{{Citiranje weba |url=https://www.pulafilmfestival.hr/hr/vijesti-2/1233-nagrade-67-pulskog-filmskog-festivala |naslov=Nagrade 67. Pulskog filmskog festivala |rad=Pulski filmski festival |datum=rujan 2020. |pristupljeno=1. srpnja 2026. |archive-date=19. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919034412/https://www.pulafilmfestival.hr/hr/vijesti-2/1233-nagrade-67-pulskog-filmskog-festivala |url-status=dead }}</ref> <ref name="scena-zv">{{Citiranje weba |url=https://www.scena.hr/kultura/film-igora-seregija-zg80-zlatna-vrata/ |naslov=Film Igora Šeregija ZG80 osvojio nagradu Zlatna vrata Pule |rad=Scena.hr |datum=22. srpnja 2017. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="fleke-fest">{{Citiranje weba |url=http://hrfilm.hr/baza_film.php?id=322 |naslov=Fleke |rad=Hrvatski film |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="havc-savjetnici">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/imenovani-novi-umjetnicki-savjetnici-havc-a |naslov=Imenovani novi umjetnički savjetnici HAVC-a |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=19. svibnja 2020. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> </references> == Vanjske poveznice == * {{Imdb ime|4221886|Ljubo Zdjelarević}} * [https://www.kinoteka.hr/ Službena stranica produkcijske kuće Kinoteka] {{GLAVNIRASPORED:Zdjelarević, Ljubo}} [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Nova Gradiška]] 90evo5j0qsd6uospjq2bqu3nn9h4kuk 0 815771 7570953 7569599 2026-08-06T15:05:22Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 3-4 7570953 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2015. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Jorge Lorenzo]] na motociklu ''Yamaha YZR-M1'' s momčadi ''Movistar Yamaha MotoGP''. <br> Prvenstvo u konkurenciji kontruktora je osvojila ''[[Yamaha]]'', a za momčadi (timove) ''Movistar Yamaha MotoGP''. == Korišteni motocikli == 2015. je bila druga i posljednja sezona u kojoj su korišteni motocikli dviju specifikacija – ''Factory'' (''tvornički'') i ''Open'' (''otvorena''). {| |width="40%"| ||width="40%"| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Factory'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Aprilia ||RS-GP |- |{{Z|ITA}} ART ||GP13 |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP15 <br> Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V |- |{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||GSX-RR |- |{{Z|JAP}} [[Yamaha]] ||YZR-M1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Open'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V-RS |- |{{Z|ŠVI}} Yamaha Forward ||Yamaha Forward |- |} |- |} == Raspored utrka i osvajači postolja == 2015. godine je bilo na rasporedu 18 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 29. ožujka 2015. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''Commercial Bank Grand Prix of Qatar |{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Andrea Iannone ||Ducati |<ref name="jumpingjack_2015"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="MA-de_2015"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Commercial Bank Grand Prix of Qatar 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/QAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / COMMERCIAL BANK GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 22 laps = 118.36 km''], objavljeno 29. ožujka 2015., preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/qatar-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / QAT / Losail International Circuit''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-qatar-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Qatar MotoGP''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 12. travnja 2015. ||{{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]] ||''VN Amerika ||<small> ''Red Bull Grand Prix of the Americas |{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Andrea Iannone ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Marc Márquez ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/ame/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Red Bull Grand Prix of The Americas 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/AME/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / RED BULL GRAND PRIX OF THE AMERICAS / Race / Classification after 21 laps = 115.773 km''], objavljeno 12. travnja 2015., preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/grand-prix-of-the-americas/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / AME / Circuit of the Americas''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-americas-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Americas MotoGP''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/austin150412.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Circuit of the Americas''], preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 19. travnja 2015. ||{{Z|ARG}} Termas de Río Hondo ||''VN Argentine ||<small> ''Gran Premio Red Bull de la República Argentina |{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|UK}} Cal Crutchlow ||Honda |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/arg/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / G.P. Red Bull de la República Argentina 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/ARG/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / G.P. RED BULL DE LA REPÚBLICA ARGENTINA / Race / Classification after 25 laps = 120.15 km''], objavljeno 19. travnja 2015., preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/argentine-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / ARG / Autódromo Termas de Río Hondo''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-argentinian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Argentinian MotoGP''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/termasderiohondo150419.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Termas de Río Hondo''], preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 3. svibnja 2015. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio bwin de España |{{Z|ŠPA}} Jorge Lorenzo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Jorge Lorenzo ||Yamaha |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Lorenzo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Gran Premio bwin de España 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / GRAN PREMIO bwin DE ESPAÑA / Race / Classification after 27 laps = 119.421 km''], objavljeno 3. svibnja 2015., preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / ESP / Circuito de Jerez''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Spanish MotoGP''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez150503.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 4 / Jerez Circuit''], preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> <small> ''VN Amerika'' – zbog jakih kišnih uvjeta utrka je startala sa zakašnjenjem <br> ''VN Argentine'' – također navedena kao ''VN Republike Argentine'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!{{abbr|spec|specifikacija ''(Factory / Open)''}} !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''[[Yamaha]]'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''407 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||<center> '''355 ||'''''Factory <br> Open |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''256 ||'''''Factory <br> Open |- |4. ||{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||<center> 137 ||''Factory |- |5. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 36 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ŠVI}} [[Yamaha]] Forward ||<center> 35 ||''Open |- |7. ||{{Z|ITA}} ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Movistar Yamaha MotoGP'' (tvornička momčad ''[[Yamaha|Yamahe]]'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} '''Movistar Yamaha MotoGP ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''655 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''Repsol Honda Team ||'''[[Honda]] ||<center> '''453 ||'''''Factory |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati Team ||'''Ducati ||<center> '''350 ||'''''Factory |- |4. ||{{Z|FRA}} Monster Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||<center> 295 ||''Factory |- |5. ||{{Z|JAP}}{{Z|UK}} Team Suzuki Ecstar ||[[Suzuki]] ||<center> 202 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing <br> <small> ''Octo Pramac Racing'' </small> ||Ducati ||<center> 169 ||''Factory |- |7. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''CWM LCR Honda'' </small>||Honda ||<center> 142 ||''Factory <br> Open |- |8. ||{{Z|BEL}} EG 0,0 Marc VDS ||Honda ||<center> 84 ||''Factory |- |9. ||{{Z|ŠPA}} Avintia Racing ||Ducati ||<center> 41 ||''Open |- |rowspan="2"|10. ||{{Z|ŠVI}} Forward Racing <br> <small> ''Athinà Forward Racing'' </small> ||Yamaha Forward ||rowspan="2"|<center> 39 ||''Open |- |{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||''Factory |- |12. ||{{Z|ŠPA}} Aspar MotoGP Team ||Honda ||<center> 25 ||''Open |- |13. ||{{Z|ITA}} IodaRacing Team <br> <small> ''Octo IodaRacing Team <br> E-Motion IodaRacing Team </small> ||ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2026 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2015 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2015''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / MotoGP''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Open Rider Classification / 2015 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2015''], objavljeno 7. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Results''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2015-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2015 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2015-moto-gp-epr61487.html the-sports.org, ''Moto GP 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2015.php progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 22. srpnja 2026. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP|2015 1 MotoGP]] kc6ll7lt7dvdrvrvs8kp54zo54lkgee 0 815958 7571366 7570641 2026-08-07T05:33:41Z Cybermb 1634 Za prvaka I./B razreda 7571366 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza <br> I./B razred | sezona = 1938./39. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = [[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 22 (23) <br> <small> (3 skupine) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1937./38.|1937./38.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1939./40.|1939./40.]] }} ''I./B razred'' prvenstva [[Subotički nogometni podsavez|Subotičkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1938./39. <br> Sudjelovala su ukupno 23 kluba u tri skupine, a prvak je bio ''[[FK TSC Bačka Topola|"Jugoslovenski AK"]]'' iz [[Bačka Topola|Bačke Topole]]. == Sustav natjecanja == Ukupno su 22 kluba igrali u tri skupine dvokružnim ligaškim sustavom (''"Dunavska"'', ''"Potiska"'' i ''"Srednjebačka"'' skupina). Prvaci skupina su potom razigravali za prvaka ''I.B razreda'' dvokružnim ligaškim sustavom (ujedno i kvalifikacije za ''I.A razred Provincijske skupine''). == Natjecanje po skupinama == === Dunavska skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||12 ||11 ||0 ||1 ||70 ||8 ||22 |- |2. ||align="left"|ŽAK Sombor ||12 ||9 ||1 ||2 ||61 ||22 ||19 |- |3. ||align="left"|SK Srpski Miletić ||12 ||7 ||1 ||4 ||46 ||33 ||15 |- |4. ||align="left"|Somborski AK (Sombor) ||12 ||5 ||0 ||7 ||35 ||26 ||10 |- |5. ||align="left"|Sloga Stanišić ||12 ||4 ||0 ||8 ||30 ||37 ||8 |- |6. ||align="left"|Čonopljanski SK (Čonoplja) ||12 ||3 ||0 ||9 ||11 ||75 ||6 |- |7. ||align="left"|[[FK Jedinstvo Lemeš|SK Svetozar Miletić]] ||12 ||2 ||0 ||10 ||12 ||64 ||4 |- | ||align="left"|Trgovački Sombor ||colspan="7"|<small> ''odustali |- |} * Bajmok – tadašnji naziv za naselje [[Bajmak]] * Svetozar Miletić – tadašnji i službeni naziv za naselje [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] * ''Trgovački'' – odustali u jesen 1938. godine i brisani iz članstva SuNP-a i JNS-a === Potiska skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Slavija Stari Bečej ||14 ||11 ||3 ||0 ||34 ||7 ||25 |- |2. ||align="left"|[[FK AFK Ada|Ađanski SK (Ada)]] ||14 ||7 ||4 ||3 ||29 ||10 ||18 |- |3. ||align="left"|Radnički Ada ||14 ||8 ||2 ||4 ||29 ||27 ||18 |- |4. ||align="left"|[[FK Vojvodina Bačko Gradište|BAK Bačko Gradište]] ||14 ||6 ||0 ||8 ||27 ||32 ||12 |- |5. ||align="left"|Obilić Novi Kneževac ||14 ||5 ||2 ||7 ||25 ||32 ||12 |- |6. ||align="left"|Radnički Senta ||14 ||4 ||2 ||8 ||14 ||20 ||10 |- |7. ||align="left"|Merkur Senta ||14 ||4 ||1 ||9 ||21 ||36 ||9 |- |8. ||align="left"|Sloga Stara Kanjiža ||14 ||4 ||0 ||10 ||17 ||32 ||8 |- |} * Stara Kanjiža – tadašnji naziv za naselje [[Kanjiža]] * Stari Bečej – tadašnji naziv za naselje [[Bečej]] === Srednjebačka skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] ||12 ||9 ||1 ||2 ||57 ||15 ||19 |- |2. ||align="left"|[[FK Čantavir|Čantavirski AK (Čantavir)]] ||12 ||7 ||2 ||3 ||36 ||17 ||16 |- |3. ||align="left"|Krivaja Stara Moravica ||12 ||7 ||2 ||3 ||28 ||28 ||16 |- |4. ||align="left"|[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||12 ||5 ||1 ||6 ||26 ||31 ||11 |- |5. ||align="left"|Vrbaški SC (Vrbas) ||12 ||4 ||2 ||6 ||28 ||31 ||10 |- |6. ||align="left"|Građanski Novi Vrbas ||12 ||3 ||2 ||7 ||16 ||32 ||8 |- |7. ||align="left"|Sivački SK (Sivac) ||12 ||2 ||0 ||10 ||6 ||43 ||4 |- |} Novi Vrbas – kasnije dio naselja [[Vrbas (grad)|Vrbas]] == Za prvaka I./B razreda == Ujedno ''Kvalifikacije za I./A razred Provincijske skupine''. <br> Sudjelovali prvaci skupina ''I./B razreda''. ; Sudionici {| class="wikitable" !skupina !!klub !!napomene |- |Dunavska ||[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||<small> Bajmok – tadašnji naziv za naselje [[Bajmak]] |- |Potiska ||Slavija Stari Bečej ||<small> Stari Bečej – tadašnji naziv za naselje [[Bečej]] |- |Srednjebačka ||[[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] ||<small> |- |} ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1939./40. |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[FK TSC Bačka Topola|Jugoslovenski AK Bačka Topola]] ||4 ||2 ||1 ||1 ||11 ||5 ||5 ||rowspan="2" bgcolor="palegreen"|<small> I./A razred – Provincijska skupina |- bgcolor="palegreen" |2. ||align="left"|Slavija Stari Bečej ||4 ||2 ||0 ||2 ||8 ||8 ||4 |- |3. ||align="left"|[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||4 ||1 ||1 ||2 ||5 ||11 ||3 ||<small> I.B razred – Dunavska skupina |- |} == Povezani članci == * [[Subotički nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1938./39.]] * [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 384-386 * [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu exyufudbal.in.rs, Miroslav Novalović: ''Fudbal u Vrbasu 1899-1945'', Subotica, 2020.], {{ISBN|978-86-900942-2-6}}, str. 107-110, preuzeto 27. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} {{YU nogomet 1938./39.}} [[Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|1938-39 IB]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1938./39.|Subotica IB]] me7ex33na55z8bah8z79mysqovd5bln 0 816019 7570928 7565460 2026-08-06T14:30:06Z CyberMB vol2 172176 /* Povezani članci */ 7570928 wikitext text/x-wiki Ljestvice i sastavi liga [[Sustav nogometnih liga u Bosni i Hercegovini|četvrtog stupnja]] [[nogomet]]nog prvenstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u sezoni 2025./26. == Federacija BiH == === [[Međužupanijska liga HBŽ i ZHŽ|MŽNL Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije]] === Također kao ''MŽNL HBŽ/ZHŽ'' ; ''Međužupanijska liga Livno''. {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[HNK Drinovci|Drinovci]] ||16 ||11 ||1 ||4 ||42 ||30 ||34 |- |2. ||align="left"|[[NK Vir Posušje|Vir]] ||16 ||9 ||1 ||6 ||49 ||24 ||28 |- |3. ||align="left"|[[HNK Mesihovina|Mesihovina]] ||16 ||7 ||2 ||7 ||42 ||42 ||23 |- |4. ||align="left"|[[NK Blato Ljuti Dolac|Blato Ljuti Dolac]] ||16 ||7 ||2 ||7 ||34 ||37 ||23 |- |5. ||align="left"|[[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] ||16 ||7 ||1 ||6 ||30 ||29 ||22 |- |6. ||align="left"|[[NK Rakitno|Rakitno]] ||16 ||7 ||1 ||6 ||34 ||35 ||22 |- |7. ||align="left"|[[HNK Junak Srđevići|Junak Srđevići]] ||16 ||7 ||1 ||8 ||41 ||43 ||22 |- |8. ||align="left"|[[NK Šujica|Šujica]] ||16 ||7 ||2 ||7 ||25 ||35 ||20 (-3) |- |9. ||align="left"|[[HNK Kupres '97|Kupres '97]] ||16 ||4 ||1 ||11 ||29 ||51 ||13 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/bosnia-and-herzegovina-amateur/mznl-hbzzhz/16882#id:81589 sofascore.com, ''MŽNL HBŽ/ZHŽ / 25/26''], ristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sofascore.com <br> <ref> [https://sportdc.net/league/6049-medjuzupanijska-liga-hbz-zhz sportdc.net, ''Međužupanijska liga HBŽ/ZHŽ / 2025-2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> spordsc.net </small> === [[1. županijska liga HNŽ|ŽNL Hercegovačko-neretvanske županije]] === Također kao ''Kantonalna liga HNK'' {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Neretva Čeljevo 2020|Neretva 2020 Čeljevo]] ||16 ||15 ||0 ||1 ||69 ||14 ||45 |- |2. ||align="left"|[[FK Iskra Stolac|Iskra Stolac]] ||16 ||12 ||0 ||4 ||57 ||23 ||36 |- |3. ||align="left"|[[FK Bjelopoljac Potoci|Bjelopoljac (Bijelo Polje – Potoci)]] ||16 ||12 ||0 ||4 ||52 ||21 ||36 |- |4. ||align="left"|[[FK Blagaj|Blagaj]] ||16 ||8 ||1 ||7 ||33 ||35 ||25 |- |5. ||align="left"|[[UŠS Fortuna Mostar|Fortuna Mostar]] ||16 ||7 ||1 ||8 ||52 ||56 ||22 |- |6. ||align="left"|[[NK Cim|Cim]] ||16 ||6 ||2 ||8 ||29 ||35 ||20 |- |7. ||align="left"|[[HNK Branitelj Mostar|Branitelj (Mostar – Rodoč)]] ||16 ||5 ||1 ||10 ||27 ||36 ||16 |- |8. ||align="left"|[[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva Mostar]] ||16 ||3 ||1 ||12 ||25 ||61 ||10 |- |9. ||align="left"|[[NK Mostar|Mostar]] ||16 ||1 ||0 ||15 ||16 ||79 ||3 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://sportsport.ba/tabele-lige/fudbal/bosna-i-hercegovina/kantonalna-liga-hnk/54?season_id=588&type=total&sort=rank sportsport.ba, ''Kantonalna liga HNK / Tabela / 2025/2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sportsport.ba, ljestvica <br> <ref> [https://sportsport.ba/raspored/fudbal/bosna-i-hercegovina/kantonalna-liga-hnk/54?season_id=588 sportsport.ba, ''Kantonalna liga HNK / Raspored / 2025/2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sportsport.ba, raspored i rezultati <br> <ref> [https://sportdc.net/league/5999-kantonalna-liga-hnk sportdc.net, ''Kantonalna liga HNK / 2025-2026''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> spordsc.net <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/bosnia-and-herzegovina-amateur/kantonalna-liga-hnk/16681#id:81407 sofascore.com, ''Kantonalna liga HNK / 25/26''], pristupljeno 28. srpnja 2026. </ref> sofascore.com </small> == Republika Srpska == == Povezani članci == * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2025./26.]] * [[Nogometni kup FBiH 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/bosnia-and-herzegovina-amateur sofascore.com, ''Football -> Bosnia & Herzegovina Amateur''] * [https://sportsport.ba/tabele-lige sportsport.ba, ''Pregled tabela''] == Izvori == <small> * [https://sportdc.net/season/494 sportdc.net, ''REZULTATI -> FUDBAL -> MUŠKARCI -> 2025-2026''] {{izvori}} </small> {{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Sezone četvrtog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine|2025-26]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2025./26.| 4]] o4cg8zo64xs3bw1uphoc3lja5dti0v6 0 816100 7571154 7570509 2026-08-06T20:59:21Z Croxyz 205325 7571154 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Konferencijska liga 2026./27. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Vodafone Park.jpg|275px]] | opis = [[Beşiktaş Stadion]] u [[Istanbul]]u gdje će se igrati finale | domaćin = | datum = {{nowrap|''Kvalifikacije:''<br />7. srpnja – 27. kolovoza 2026.<br />''Odgovarajuće natjecanje:''<br />15. listopada 2026. – 2. lipnja 2027.}} | br_momčadi = ''Odgovarajuće natjecanje:'' 24'' + 12''<br />''Kvalifikacije:'' 111'' + 54'' | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|2025./26.]] | sljedeće = ''[[UEFA Konferencijska liga 2027./28.|2027./28.]]'' }} '''UEFA Konferencijska liga 2026./27.''' šesta je sezona [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]], trećeg europskog klupskog [[nogomet]]nog natjecanja koje organizira [[UEFA]]. Pobjednici natjecanja automatski se kvalificiraju za ligašku fazu [[UEFA Europska liga 2027./28.|UEFA Europske lige 2027./28.]], osim ako se ne kvalificiraju za [[UEFA Liga prvaka 2027./28.|UEFA Ligu prvaka 2027./28.]] ili Europsku ligu kroz ligaški nastup. ==Kalendar natjecanja== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Raspored za UEFA Konferencijsku ligu 2026./27. |- !Razina !Kolo !Ždrijeb !Prva utakmica !Druga utakmica |- |rowspan="3"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |16. lipnja 2026. |9. srpnja 2026. |16. srpnja 2026. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2026. |23. srpnja 2026. |30. srpnja 2026. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |20. srpnja 2026. |6. kolovoza 2026. |13. kolovoza 2026. |- |Doigravanje |Kolo doigravanja |3. kolovoza 2026. |20. kolovoza 2026. |27. kolovoza 2026. |- |rowspan="6"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="6"|28. kolovoza 2026. |colspan="2"|15. listopada 2026. |- |Drugo kolo |colspan="2"|22. listopada 2026. |- |Treće kolo |colspan="2"|5. studenog 2026. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|26. studenog 2026. |- |Peto kolo |colspan="2"|10. prosinca 2026. |- |Šesto kolo |colspan="2"|17. prosinca 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |15. siječnja 2027. |18. veljače 2027. |25. veljače 2027. |- |Osmina finala |26. veljače 2027. |11. ožujka 2027. |18. ožujka 2027. |- |Četvrtfinale |rowspan="3" {{N/a}} |8. travnja 2027. |15. travnja 2027. |- |Polufinale |29. travnja 2027. |6. svibnja 2027. |- |Finale |colspan="2"|2. lipnja 2027. |} ==Kvalifikacije== ===Prvo kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98709704-bdef1bc28610-1000--uefa-conference-league-first-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=[[UEFA]] |date=16 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 7., 8. i 9. srpnja, a druge 14., 15. i 16. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 2:1 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MDA}} | 1:1 | 1:0}} {{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemian]]''' | {{Z|IRL}} | 2:0 | [[St Joseph's F.C.|St Joseph's]] | {{Z|GIB}} | 2:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 4:2 | [[FK Astana|Astana]] | {{Z|KAZ}} | 0:1 | 4:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{Z|WAL}} | 2:3 | '''[[FC Ballkani|Ballkani]]''' | {{Z|KOSV}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Zira FK|Zira]]''' | {{Z|AZE}} | 6:0 | [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | {{Z|GEO}} | 3:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | {{Z|LUX}} | 1:3 | '''[[Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 0:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | {{nowrap|1:1 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]])}}| [[FK Sileks Kratovo|Sileks]] | {{Z|MKD}} | 0:1 | 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Liepāja|Liepāja]]''' | {{Z|LVA}} | 3:1 | [[FK Dečić Tuzi|Dečić]] | {{Z|MNE}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[AF Elbasani|Elbasani]] | {{Z|ALB}} | 1:1 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]''' | {{Z|BLR}} | 1:1 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Glentoran F.C.|Glentoran]] | {{Z|NIR}} | 1:4 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlètic Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | 4:2 | [[FK Mornar Bar|Mornar]] | {{Z|MNE}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[US Mondorf-les-Bains|Mondorf-les-Bains]] | {{Z|LUX}} | 2:3 | '''[[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]''' | {{Z|GEO}} | 1:2 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[OFK Petrovac|Petrovac]] | {{Z|MNE}} | 2:5 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 1:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Caernarfon Town F.C.|Caernarfon Town]] | {{Z|WAL}} | 0:10 | '''[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]''' | {{Z|EST}} | 0:5 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] | {{Z|MLT}} | 0:4 | '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{Z|ARM}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Hegelmann|Hegelmann]] | {{Z|LTU}} | 1:4 | '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Alaškert|Alaškert]]''' | {{Z|ARM}} | 3:3 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[Jelimaj FK|Jelimaj]] | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Stjarnan]]''' | {{Z|ISL}} | 5:3 | [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|FRO}} | 3:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]]''' | {{Z|GEO}} | 3:2 | [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 3:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | {{Z|BIH}} | 2:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Europa F.C.|Europa]] | {{Z|GIB}} | 0:6 | '''[[KF Shkëndija|Škendija]]''' | {{Z|MKD}} | 0:5 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]''' | {{Z|EST}} | 3:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{Z|NIR}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Penybont F.C.|Penybont]] | {{Z|WAL}} | 0:4 | '''[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]''' | {{Z|AND}} | 0:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:2 | [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 1:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC UNA Strassen|UNA Strassen]]''' | {{Z|LUX}} | 3:0 | [[SP La Fiorita|La Fiorita]] | {{Z|SMR}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[KF Vllaznia Skadar|Vllaznia]] | {{Z|ALB}} | 2:6 | '''[[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 0:5 }} |} ===Drugo kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98748570-c0cad182ec88-1000--uefa-conference-league-second-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=17 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 21., 22. i 23. srpnja, a druge 28., 29. i 30. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Tre Fiori FC|Tre Fiori]]''' | {{Z|SMR}} | Slobodni || – | – | – }} {{TwoLegResult| '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | Slobodni || – | – | – }} {{TwoLegResult| '''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' | {{Z|BIH}} | 6:3 | [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] | {{Z|MDA}} | 3:0 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Atert Bissen|Atert Bissen]] | {{Z|LUX}} | 3:7 | '''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]''' | {{Z|HUN}} | 2:6 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Maxline Vitebsk|Maxline Vitebsk]]''' | {{Z|BLR}} | 5:1 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]] | {{Z|MNE}} | 3:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{Z|EST}} | {{nowrap|1:1 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Floriana F.C.|Floriana]] | {{Z|MLT}} | 2:3 | '''[[KF Drita Gnjilane|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 1:1 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Vardar Skoplje|Vardar]] | {{Z|MKD}} | 4:8 | '''[[Riga FC|Riga]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 2:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{Z|CRO}} | 2:0 | [[Derry City F.C.|Derry City]] | {{Z|IRL}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] | {{Z|TUR}} | 1:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Lugano|Lugano]]''' | {{Z|SUI}} | 6:1 | [[KF Dukagjini|Dukagjini]] | {{Z|KOSV}} | 1:0 | 5:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{Z|FIN}} | 8:0 | [[Coleraine F.C.|Coleraine]] | {{Z|NIR}} | 5:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FCSB]] | {{Z|ROU}} | 3:7 | '''[[FK Auda|Auda]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 5:2 | [[Vestri]] | {{Z|ISL}} | 4:1 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{Z|POL}} | 7:1 | [[Valletta F.C.|Valletta]] | {{Z|MLT}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Liepāja|Liepāja]] | {{Z|LVA}} | 1:5 | '''[[FK Austria Beč|Austria Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 0:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Debreceni VSC|Debrecen]]''' | {{Z|HUN}} | 1:0 | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{Z|ARM}} | 1:0 |0:0 }} {{TwoLegResult| [[GAIS]] | {{Z|SWE}} | 1:6 | '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]''' | {{Z|DEN}} | 1:0 | 0:6 }} {{TwoLegResult| '''[[IFK Göteborg]]''' | {{Z|SWE}} | 4:3 | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] | {{Z|EST}} | 1:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[MŠK Žilina|Žilina]] | {{Z|SVK}} | 3:4 | '''[[GKS Katowice]]''' | {{Z|POL}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | {{Z|CRO}} | 3:4 | '''[[FK Jablonec|Jablonec]]''' | {{Z|CZE}} | 3:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Dila Gori|Dila Gori]] | {{Z|GEO}} | 0:7 | '''[[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]]''' | {{Z|CYP}} | 0:4 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] | {{Z|SVN}} | 3:4 | '''[[KF Shkëndija|Škendija]]''' | {{Z|MKD}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | {{Z|ROU}} | 3:5 | '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 2:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRL}} | 6:4 | [[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]] | {{Z|EST}} | 5:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Valur]]''' | {{Z|ISL}} | 3:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] | {{Z|MDA}} | 2:3 | '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{Z|GEO}} | 5:7 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 3:0| 2:7 }} {{TwoLegResult| [[NK Aluminij|Aluminij]] | {{Z|SVN}} | 1:4 | '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]]''' | {{Z|SVK}} | 4:0 | [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FC BATE Borisov|BATE Borisov]] | {{Z|BLR}} | 1:5 | '''[[FC Sion|Sion]]''' | {{Z|SUI}} | 1:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[Stjarnan]] | {{Z|ISL}} | {{nowrap|2:2 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]''' | {{Z|SCO}} | 5:0 | [[Havnar Bóltfelag|HB]] | {{Z|FRO}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{Z|LTU}} | 2:2 (2:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FC Tobol|Tobol]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 3:4 | '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]]''' | {{Z|SCO}} | 2:0 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{Z|AZE}} | 3:4 | '''[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | 2:4 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paksi FC|Paks]] | {{Z|HUN}} | 3:4 | '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}} | 1:2 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Železničar Pančevo|Železničar Pančevo]] | {{Z|SRB}} | 0:5 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 0:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | {{Z|SRB}} | 2:8 | '''[[AFC Ajax|Ajax]]''' | {{Z|NED}} | 1:4 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Polissja Žitomir|Polissja Žitomir]] | {{Z|UKR}} | 4:5 | '''[[F.C. Copenhagen|København]]''' | {{Z|DEN}} | 3:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FK LNZ Čerkasi|LNZ Čerkasi]] | {{Z|UKR}} | 0:0 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[KAA Gent|Gent]]''' | {{Z|BEL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Santa Coloma]] | {{Z|AND}} | 3:9 | '''[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 1:3 | 2:6 }} {{TwoLegResult| '''[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]''' | {{Z|ISR}} | 4:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUL}} | 2:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Alaškert|Alaškert]] | {{Z|ARM}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|ROU}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemians]]''' | {{Z|IRL}} | 4:4 (5:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 2:1 | [[Zira FK|Zira]] | {{Z|AZE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Vaduz|Vaduz]]''' | {{Z|LIE}} | 6:0 | [[Atlètic Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 4:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{Z|SVK}} | 0:0 (3:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]]''' | {{Z|BUL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:3 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Koper|Koper]] | {{Z|SVN}} | 0:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[AEK Larnaka]] | {{Z|CYP}} | 3:3 (3:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jeruzalem]]''' | {{Z|ISR}} | 0:1 | 3:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' | {{Z|SRB}} | 5:0 | [[FC UNA Strassen|UNA Strassen]] | {{Z|LUX}} | 4:0 | 1:0 }} |} ==Povezani članci== * [[UEFA Liga prvaka 2026./27.]] * [[UEFA Europska liga 2026./27.]] * [[UEFA Superkup 2027.]] ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Konferencijske lige}} [[Kategorija:Sezone UEFA Konferencijske lige|2026./27.]] 2pyhalw34q7wyizvm2ag40p7ymmnd56 7571241 7571154 2026-08-06T22:34:58Z Croxyz 205325 /* Drugo kvalifikacijsko kolo */ 7571241 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Konferencijska liga 2026./27. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Vodafone Park.jpg|275px]] | opis = [[Beşiktaş Stadion]] u [[Istanbul]]u gdje će se igrati finale | domaćin = | datum = {{nowrap|''Kvalifikacije:''<br />7. srpnja – 27. kolovoza 2026.<br />''Odgovarajuće natjecanje:''<br />15. listopada 2026. – 2. lipnja 2027.}} | br_momčadi = ''Odgovarajuće natjecanje:'' 24'' + 12''<br />''Kvalifikacije:'' 111'' + 54'' | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = | broj = | finalist = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|2025./26.]] | sljedeće = ''[[UEFA Konferencijska liga 2027./28.|2027./28.]]'' }} '''UEFA Konferencijska liga 2026./27.''' šesta je sezona [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]], trećeg europskog klupskog [[nogomet]]nog natjecanja koje organizira [[UEFA]]. Pobjednici natjecanja automatski se kvalificiraju za ligašku fazu [[UEFA Europska liga 2027./28.|UEFA Europske lige 2027./28.]], osim ako se ne kvalificiraju za [[UEFA Liga prvaka 2027./28.|UEFA Ligu prvaka 2027./28.]] ili Europsku ligu kroz ligaški nastup. ==Kalendar natjecanja== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Raspored za UEFA Konferencijsku ligu 2026./27. |- !Razina !Kolo !Ždrijeb !Prva utakmica !Druga utakmica |- |rowspan="3"|Kvalifikacije |Prvo kvalifikacijsko kolo |16. lipnja 2026. |9. srpnja 2026. |16. srpnja 2026. |- |Drugo kvalifikacijsko kolo |17. lipnja 2026. |23. srpnja 2026. |30. srpnja 2026. |- |Treće kvalifikacijsko kolo |20. srpnja 2026. |6. kolovoza 2026. |13. kolovoza 2026. |- |Doigravanje |Kolo doigravanja |3. kolovoza 2026. |20. kolovoza 2026. |27. kolovoza 2026. |- |rowspan="6"|Ligaška faza |Prvo kolo |rowspan="6"|28. kolovoza 2026. |colspan="2"|15. listopada 2026. |- |Drugo kolo |colspan="2"|22. listopada 2026. |- |Treće kolo |colspan="2"|5. studenog 2026. |- |Četvrto kolo |colspan="2"|26. studenog 2026. |- |Peto kolo |colspan="2"|10. prosinca 2026. |- |Šesto kolo |colspan="2"|17. prosinca 2026. |- |rowspan="5"|Završni dio |Doigravanje za završni dio |15. siječnja 2027. |18. veljače 2027. |25. veljače 2027. |- |Osmina finala |26. veljače 2027. |11. ožujka 2027. |18. ožujka 2027. |- |Četvrtfinale |rowspan="3" {{N/a}} |8. travnja 2027. |15. travnja 2027. |- |Polufinale |29. travnja 2027. |6. svibnja 2027. |- |Finale |colspan="2"|2. lipnja 2027. |} ==Kvalifikacije== ===Prvo kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98709704-bdef1bc28610-1000--uefa-conference-league-first-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=[[UEFA]] |date=16 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 7., 8. i 9. srpnja, a druge 14., 15. i 16. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 2:1 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MDA}} | 1:1 | 1:0}} {{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemian]]''' | {{Z|IRL}} | 2:0 | [[St Joseph's F.C.|St Joseph's]] | {{Z|GIB}} | 2:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 4:2 | [[FK Astana|Astana]] | {{Z|KAZ}} | 0:1 | 4:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{Z|WAL}} | 2:3 | '''[[FC Ballkani|Ballkani]]''' | {{Z|KOSV}} | 0:0 | 2:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Zira FK|Zira]]''' | {{Z|AZE}} | 6:0 | [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | {{Z|GEO}} | 3:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | {{Z|LUX}} | 1:3 | '''[[Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 0:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | {{nowrap|1:1 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]])}}| [[FK Sileks Kratovo|Sileks]] | {{Z|MKD}} | 0:1 | 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Liepāja|Liepāja]]''' | {{Z|LVA}} | 3:1 | [[FK Dečić Tuzi|Dečić]] | {{Z|MNE}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[AF Elbasani|Elbasani]] | {{Z|ALB}} | 1:1 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]''' | {{Z|BLR}} | 1:1 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Glentoran F.C.|Glentoran]] | {{Z|NIR}} | 1:4 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 1:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Atlètic Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | 4:2 | [[FK Mornar Bar|Mornar]] | {{Z|MNE}} | 2:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[US Mondorf-les-Bains|Mondorf-les-Bains]] | {{Z|LUX}} | 2:3 | '''[[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]''' | {{Z|GEO}} | 1:2 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[OFK Petrovac|Petrovac]] | {{Z|MNE}} | 2:5 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 1:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Caernarfon Town F.C.|Caernarfon Town]] | {{Z|WAL}} | 0:10 | '''[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]''' | {{Z|EST}} | 0:5 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] | {{Z|MLT}} | 0:4 | '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{Z|ARM}} | 0:3 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Hegelmann|Hegelmann]] | {{Z|LTU}} | 1:4 | '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Alaškert|Alaškert]]''' | {{Z|ARM}} | 3:3 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[Jelimaj FK|Jelimaj]] | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Stjarnan]]''' | {{Z|ISL}} | 5:3 | [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|FRO}} | 3:1 | 2:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]]''' | {{Z|GEO}} | 3:2 | [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 3:1 | 0:1 }} {{TwoLegResult| [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | {{Z|BIH}} | 2:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[Europa F.C.|Europa]] | {{Z|GIB}} | 0:6 | '''[[KF Shkëndija|Škendija]]''' | {{Z|MKD}} | 0:5 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]''' | {{Z|EST}} | 3:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{Z|NIR}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[Penybont F.C.|Penybont]] | {{Z|WAL}} | 0:4 | '''[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]''' | {{Z|AND}} | 0:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:2 | [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 1:1 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC UNA Strassen|UNA Strassen]]''' | {{Z|LUX}} | 3:0 | [[SP La Fiorita|La Fiorita]] | {{Z|SMR}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[KF Vllaznia Skadar|Vllaznia]] | {{Z|ALB}} | 2:6 | '''[[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 0:5 }} |} ===Drugo kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98748570-c0cad182ec88-1000--uefa-conference-league-second-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=17 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}</ref> Prve utakmice igrane su 21., 22. i 23. srpnja, a druge 28., 29. i 30. srpnja 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Tre Fiori FC|Tre Fiori]]''' | {{Z|SMR}} | Slobodni || – | – | – }} {{TwoLegResult| '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | Slobodni || – | – | – }} {{TwoLegResult| '''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' | {{Z|BIH}} | 6:3 | [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] | {{Z|MDA}} | 3:0 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Atert Bissen|Atert Bissen]] | {{Z|LUX}} | 3:7 | '''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]''' | {{Z|HUN}} | 2:6 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Maxline Vitebsk|Maxline Vitebsk]]''' | {{Z|BLR}} | 5:1 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]] | {{Z|MNE}} | 3:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{Z|EST}} | {{nowrap|1:1 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]])}} | [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Floriana F.C.|Floriana]] | {{Z|MLT}} | 2:3 | '''[[KF Drita Gnjilane|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 1:1 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FK Vardar Skoplje|Vardar]] | {{Z|MKD}} | 4:8 | '''[[Riga FC|Riga]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 2:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{Z|CRO}} | 2:0 | [[Derry City F.C.|Derry City]] | {{Z|IRL}} | 1:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] | {{Z|TUR}} | 1:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Lugano|Lugano]]''' | {{Z|SUI}} | 6:1 | [[KF Dukagjini|Dukagjini]] | {{Z|KOSV}} | 1:0 | 5:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{Z|FIN}} | 8:0 | [[Coleraine F.C.|Coleraine]] | {{Z|NIR}} | 5:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FCSB]] | {{Z|ROU}} | 3:7 | '''[[FK Auda|Auda]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 1:4 }} {{TwoLegResult| '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 5:2 | [[Vestri]] | {{Z|ISL}} | 4:1 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{Z|POL}} | 7:1 | [[Valletta F.C.|Valletta]] | {{Z|MLT}} | 3:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Liepāja|Liepāja]] | {{Z|LVA}} | 1:5 | '''[[FK Austria Beč|Austria Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 0:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Debreceni VSC|Debrecen]]''' | {{Z|HUN}} | 1:0 | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{Z|ARM}} | 1:0 |0:0 }} {{TwoLegResult| [[GAIS]] | {{Z|SWE}} | 1:6 | '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]''' | {{Z|DEN}} | 1:0 | 0:6 }} {{TwoLegResult| '''[[IFK Göteborg]]''' | {{Z|SWE}} | 4:3 | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] | {{Z|EST}} | 1:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[MŠK Žilina|Žilina]] | {{Z|SVK}} | 3:4 | '''[[GKS Katowice]]''' | {{Z|POL}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | {{Z|CRO}} | 3:4 | '''[[FK Jablonec|Jablonec]]''' | {{Z|CZE}} | 3:2 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Dila Gori|Dila Gori]] | {{Z|GEO}} | 0:7 | '''[[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]]''' | {{Z|CYP}} | 0:4 | 0:3 }} {{TwoLegResult| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] | {{Z|SVN}} | 3:4 | '''[[KF Shkëndija|Škendija]]''' | {{Z|MKD}} | 2:1 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | {{Z|ROU}} | 3:5 | '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 2:2 | 1:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRL}} | 6:4 | [[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]] | {{Z|EST}} | 5:2 | 1:2 }} {{TwoLegResult| '''[[Valur]]''' | {{Z|ISL}} | 3:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] | {{Z|MDA}} | 2:3 | '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 1:1 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{Z|GEO}} | 5:7 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 3:0| 2:7 }} {{TwoLegResult| [[NK Aluminij|Aluminij]] | {{Z|SVN}} | 1:4 | '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]]''' | {{Z|SVK}} | 4:0 | [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FC BATE Borisov|BATE Borisov]] | {{Z|BLR}} | 1:5 | '''[[FC Sion|Sion]]''' | {{Z|SUI}} | 1:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[Stjarnan]] | {{Z|ISL}} | {{nowrap|2:2 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]])}} | '''[[Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]''' | {{Z|SCO}} | 5:0 | [[Havnar Bóltfelag|HB]] | {{Z|FRO}} | 2:0 | 3:0 }} {{TwoLegResult| [[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{Z|LTU}} | 2:2 (2:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FC Tobol|Tobol]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 3:4 | '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]]''' | {{Z|SCO}} | 2:0 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{Z|AZE}} | 3:4 | '''[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | 2:4 | 1:0 }} {{TwoLegResult| [[Paksi FC|Paks]] | {{Z|HUN}} | 3:4 | '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}} | 1:2 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Železničar Pančevo|Železničar Pančevo]] | {{Z|SRB}} | 0:5 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 0:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | {{Z|SRB}} | 2:8 | '''[[AFC Ajax|Ajax]]''' | {{Z|NED}} | 1:4 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[FK Polissja Žitomir|Polissja Žitomir]] | {{Z|UKR}} | 4:5 | '''[[F.C. Copenhagen|København]]''' | {{Z|DEN}} | 3:3 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[FK LNZ Čerkasi|LNZ Čerkasi]] | {{Z|UKR}} | 0:0 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[KAA Gent|Gent]]''' | {{Z|BEL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[FC Santa Coloma]] | {{Z|AND}} | 3:9 | '''[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]''' | {{Z|AUT}} | 1:3 | 2:6 }} {{TwoLegResult| '''[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]''' | {{Z|ISR}} | 4:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUL}} | 2:0 | 2:2 }} {{TwoLegResult| [[FK Alaškert|Alaškert]] | {{Z|ARM}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|ROU}} | 1:1 | 0:3 }} {{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemians]]''' | {{Z|IRL}} | 4:4 (5:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 2:1 | [[Zira FK|Zira]] | {{Z|AZE}} | 1:0 | 1:1 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Vaduz|Vaduz]]''' | {{Z|LIE}} | 6:0 | [[Atlètic Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 4:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{Z|SVK}} | 0:0 (3:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]]''' | {{Z|BUL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:3 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Koper|Koper]] | {{Z|SVN}} | 0:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[AEK Larnaka]] | {{Z|CYP}} | 3:3 (3:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jeruzalem]]''' | {{Z|ISR}} | 0:1 | 3:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' | {{Z|SRB}} | 5:0 | [[FC UNA Strassen|UNA Strassen]] | {{Z|LUX}} | 4:0 | 1:0 }} |} ===Treće kvalifikacijsko kolo=== Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 20. srpnja 2026.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a7-211a532e4696-3c0037cb8ac0-1000--uefa-conference-league-third-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League third qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 July 2026 |access-date=20 July 2026}}</ref> Prve utakmice igrat će se 4., 5. i 6. kolovoza, a druge 11., 12. i 13. kolovoza 2026. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult|[[Tre Fiori FC|Tre Fiori]]| {{Z|SMR}} | 1. par | [[FC Drita|Drita]]| {{Z|KOSV}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]| {{Z|BIH}} | 2. par | [[FK Maxline Vitebsk|ML Vitebsk]]| {{Z|BLR}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Inter Club d'Escaldes]]| {{Z|AND}}| 3. par | [[FC Flora|Flora]]| {{Z|EST}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Riga FC|Riga]]| {{Z|LVA}}| 4. par | [[Győri ETO FC|ETO Győr]]| {{Z|HUN}} | 6. kol. | 13. kol.}} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult|[[FC Inter Turku|Inter Turku]]| {{Z|FIN}} | 1. par | [[FC Vaduz|Vaduz]]| {{Z|LIE}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FK Žalgiris|Žalgiris]]| {{Z|LTU}} | 2. par | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]| {{Z|CRO}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FK Partizan|Partizan]]| {{Z|SRB}}| 3. par | [[FC Tobol|Tobol]]| {{Z|KAZ}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]| {{Z|GRČ}}| 4. par | [[FK CSKA 1948 Sofija|CSKA 1948]]| {{Z|BUL}}|5. kol. | 11. kol.}} {{TwoLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]| {{Z|NED}}| 5. par | [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]| {{Z|IRL}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FK Auda|Auda]]| {{Z|LVA}}| 6. par | [[FC Dinamo City|Dinamo City]]| {{Z|ALB}} |4. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FC Noah|Noah]]| {{Z|ARM}}| 7. par | [[FC Sion|Sion]]| {{Z|SUI}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[S.C. Braga|Braga]]| {{Z|POR}}| 8. par | [[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]| {{Z|BLR}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Valur]]| {{Z|ISL}}| 9. par | [[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]| {{Z|DEN}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]| {{Z|MDA}} | 10. par | [[FC St. Gallen|St. Gallen]]| {{Z|SUI}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]| {{Z|ISR}} | 11. par | [[GKS Katowice]]| {{Z|POL}} | 6. kol. | 12. kol.}} {{TwoLegResult|[[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jeruzalem]]| {{Z|ISR}} | 12. par | [[FK Austria Beč|Austria Beč]]| {{Z|AUT}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[CFR Cluj]]| {{Z|ROU}} | 13. par | [[Tromsø IL|Tromsø]]| {{Z|NOR}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]| {{Z|UKR}} | 14. par | [[Qarabağ FK|Qarabağ]]| {{Z|AZE}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[SK Brann|Brann]]| {{Z|NOR}} | 15. par | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]]| {{Z|CYP}}|5. kol. | 11. kol.}} {{TwoLegResult|[[FC Lugano|Lugano]]| {{Z|SUI}} | 16. par | [[NSÍ Runavík|NSÍ]]| {{Z|FRO}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Raków Częstochowa]]| {{Z|POL}} | 17. par | [[Hammarby Fotboll|Hammarby IF]]| {{Z|SWE}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]| {{Z|FIN}} | 18. par | [[Motherwell F.C.|Motherwell]]| {{Z|SCO}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Hibernian F.C.|Hibernian]]| {{Z|SCO}} | 19. par | [[KF Shkëndija|Škendija]]| {{Z|MKD}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[IFK Göteborg]]| {{Z|SWE}} | 20. par | [[KAA Gent|Gent]]| {{Z|BEL}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Paide Linnameeskond]]| {{Z|EST}} | 21. par | [[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]| {{Z|AUT}} | 6. kol. | 12. kol.}} {{TwoLegResult|[[Bohemian F.C.|Bohemians]]| {{Z|IRL}} | 22. par | [[FC Midtjylland|Midtjylland]]| {{Z|DEN}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[Debreceni VSC|Debrecen]]| {{Z|HUN}} | 23. par | [[F.C. Copenhagen|Copenhagen]]| {{Z|DEN}} | 6. kol. | 12. kol.}} {{TwoLegResult|[[FK Jablonec|Jablonec]]| {{Z|CZE}} | 24. par | [[FK RFS|RFS]]| {{Z|LVA}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[HNK Rijeka|Rijeka]]| {{Z|CRO}} | 25. par | [[Ilves]]| {{Z|FIN}} | 6. kol. | 13. kol.}} {{TwoLegResult|[[FC Twente|Twente]]| {{Z|NED}} | 26. par | [[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]]| {{Z|SVK}} | 6. kol. | 13. kol.}} |} ==Povezani članci== * [[UEFA Liga prvaka 2026./27.]] * [[UEFA Europska liga 2026./27.]] * [[UEFA Superkup 2027.]] ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Konferencijske lige}} [[Kategorija:Sezone UEFA Konferencijske lige|2026./27.]] o7ibr9mpz6bisat7ci67xg2rvy1rqpy 4 816302 7570870 7568520 2026-08-06T12:10:01Z Runolist 263374 /* Goran Polak */ novi odlomak 7570870 wikitext text/x-wiki == [[Nacrt:Glavic Clinic]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Glavic Clinic |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 2. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Polak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Polak |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjuje [[WP:KRTE]] za glazbenike, knjiga je samizdat |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 14:10, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} bfrgxgu1tq0m80v4y1bd7f6ugcxbpbx 7570871 7570870 2026-08-06T12:10:53Z Runolist 263374 zaglavlje 7570871 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Nacrt:Glavic Clinic]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Glavic Clinic |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 2. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Polak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Polak |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjuje [[WP:KRTE]] za glazbenike, knjiga je samizdat |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 14:10, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} ay31q01blczmfzh675c9ozsi8p62wey 7570876 7570871 2026-08-06T12:19:35Z A09 246501 /* Šimkent */ novi odlomak 7570876 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Nacrt:Glavic Clinic]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Glavic Clinic |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 2. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Polak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Polak |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjuje [[WP:KRTE]] za glazbenike, knjiga je samizdat |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 14:10, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Šimkent]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Šimkent |predložio = {{Suradnikinfo|A09|patroler}} |razlog_brisanja = unsupervised crosswiki machine translation abuse by the author, see Wikidata's item history. |osporava = {{Suradnikinfo|A09}} |datum_i_vrijeme = 14:19, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} j8fjb33o614ooaqjlltivmi0u2l1n0o 7571243 7570876 2026-08-06T22:37:00Z Croxyz 205325 /* Goran Polak */ 7571243 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Nacrt:Glavic Clinic]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Glavic Clinic |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 2. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Polak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Polak |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjuje [[WP:KRTE]] za glazbenike, knjiga je samizdat |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 14:10, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 7. kolovoza 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Šimkent]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Šimkent |predložio = {{Suradnikinfo|A09|patroler}} |razlog_brisanja = unsupervised crosswiki machine translation abuse by the author, see Wikidata's item history. |osporava = {{Suradnikinfo|A09}} |datum_i_vrijeme = 14:19, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} lwmc8gamjc3fo59vxou81f1vt9ug90a 7571245 7571243 2026-08-06T22:37:56Z Croxyz 205325 /* Šimkent */ 7571245 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}} == [[Nacrt:Glavic Clinic]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Nacrt:Glavic Clinic |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 23:52, 2. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Goran Polak]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Goran Polak |predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}} |razlog_brisanja = Ne ispunjuje [[WP:KRTE]] za glazbenike, knjiga je samizdat |osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}} |datum_i_vrijeme = 14:10, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:36, 7. kolovoza 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} == [[Šimkent]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Šimkent |predložio = {{Suradnikinfo|A09|patroler}} |razlog_brisanja = unsupervised crosswiki machine translation abuse by the author, see Wikidata's item history. |osporava = {{Suradnikinfo|A09}} |datum_i_vrijeme = 14:19, 6. kolovoza 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> {{obrisati}} kao i kategorije koje članak koristi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 7. kolovoza 2026. (CEST) <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} 4hxx2aelwk2xr14464uzfojybfjw7vd 118 816346 7570878 7569248 2026-08-06T12:25:54Z Dora0510 330818 7570878 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Željka_Kovačević_Andrijanić.jpeg|mini|'''Željka Kovačević Andrijanić (2016.)''']] '''Željka Kovačević Andrijanić''' ([[Rijeka]], [[18. prosinca]] [[1971.]]) [https://library.foi.hr/metelgrad/index.php?page=dogadjaji&godina=2016&mjesec=12&dan=18] [http://www.liburnija.com/dogodilo-se-18-prosinca-3/] [[hrvatska]] je [[Hrvatska književnost|književnica]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Hrvatski_knji%C5%BEevnici&pagefrom=Had%C5%BEi%C4%87%2C+Fadil%0AFadil+Had%C5%BEi%C4%87#mw-pages%7Cknjiževnica], [[Televizija|televizijska]] i [[Radio|radijska]] [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Voditelj|voditeljica]], [[Novinar|novinarka]] u tiskovinama i na portalima informativnog i stručnog karaktera (1990.–...) te voditeljica brojnih [[Umjetnost|kulturno-umjetničkih]], [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] i inih manifestacija i organizatorica istih (1990.–...). == Životopis == 1987. godine, kao petnaestogodišnjakinja, u prvom razredu srednje škole, primljena je u Riječko književno i naučno društvo kao dotad, i nakon toga, najmlađi član. 1988. godine izabrana je za člana predsjedništva RKND-a. Iste godine, u dobi od 16 godina, RKND objavljuje njezinu prvu zbirku [[Poezija|poezije]]. 1990. godine primljena je u Hrvatsko književno-znanstveno društvo Rijeka. Te godine na anonimnom natječaju HKZD-a osvaja 3. mjesto sa zbirkom poezije "Nježni stihovi", koja biva objelodanjena nekoliko mjeseci kasnije. 1993. godine u izdanju Biblioteke VAL CDM-a objavljena je njezina treća knjiga poezije "U njedrima oluje". 2006. godine postaje članicom i [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. 2009. godine u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika-Ogranka u Rijeci]] objavljena joj je četvrta knjiga, pod naslovom "Grad zatočenih prolaznika". Njezin [[roman]] "Ulica neriješenih zagonetki" danju je svjetlost ugledao 2011. godine, kao i 2. dopunjena i izmijenjena izdanja zbirki poezije "U njedrima oluje" i "Grad zatočenih prolaznika". 2012. godine objavljena je i njezina zbirka poezije "Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi". [[Poezija]] i [[proza]] objavljivani su joj u brojnim knjigama, nekoliko antologija i monografija, [[Zbornik|zbornicima]] i časopisima za književnost i kulturu: knjizi izabranih [[Kratka priča|priča]] "Jedna priča iz Domovinskog rata" u nakladi [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]], časopisu za književnost i umjetnost "Književnost uživo" u nakladi "Studija TiM" i Udruge "Katapult", časopisima za književnost i književne prosudbe "Književna Rijeka" [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci]], "Godišnjaku" Riječkog književnog i naučnog društva, [[Zbornik|zbornicima]] Hrvatskog književno-znanstvenog društva – Rijeka: "Pozdrav", "Susreti", "Sunce", "Plovidba", "Biografske minijature", časopisu za književnost "RiVal" Centra društvenih djelatnosti mladih, zbirkama-antologijama "Mlada Rijeka u stihu" (urednik: prof. dr. sc. Goran Kalogjera) i "Dan velikih valova (urednici: Urem, M.; Ušljbrka, G.; Zagorac, M.), "Školskim novinama", internet-portalima "Magazin GKR" i "Webstilus", karlovačkim časopisima za kulturu i umjetnost "Svjetlo" i "Forum" i drugdje. Nastupala je na nizu književnih tribina i manifestacija te gostovala u brojnim televizijskim i radio emisijama. U pripremi za tisak desetak je knjiga Željke Kovačević Andrijanić (proza i poezija za odrasle, mladež i djecu te stručni, znanstveni i stručno-znanstveni (metodički) priručnici i knjige namijenjene učiteljima u osnovnim školama i odgajiteljima u dječjim vrtićima...). Kao [[Novinarska tehnologija|glavna urednica]], redaktorica, lektorica, korektorica, grafička dizajnerica i recenzentica nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i  VENERUS te urednica, grafička dizajnerica, lektorica i korektorica pojedinih izdanja u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] uredila je tridesetak [[knjiga]] [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]] poznatih domaćih autora. Željka Kovačević Andrijanić bavi se [[Istraživanje|znanstvenim istraživanjima]] teorije i prakse odgoja i obrazovanja te piše i objavljuje znanstvene i stručne radove, [[Recenzija|recenzije]] i osvrte ([[pedagogija]]) i aktivno sudjeluje na međunarodnim i državnim znanstvenim i stručnim skupovima [[Pedagogija|pedagoga]], [[Psihologija|psihologa]], [[Dječji vrtić|odgajatelja]] i [[Osnovna škola|učitelja]]. Od 2010. godine bila je [[Dragovoljni rad|volonterka]] je u riječkoj [[Udruga Oaza|Humanitarnoj udruzi Oaza]] ([http://dvasilj.wix.com/udrugaoaza#!o-nama%7C ''odgojno-obrazovni i socijalni rad; voditeljica programa za djecu predškolske i rane školske dobi, članica stručnog tima za''] ''[[Orijentacija (razdvojba)|profesionalnu orijentaciju]] učenika osmih razreda osnovne škole i voditeljica stručnog [[Pedagogija|pedagogijsko]]-[[Psihologija|psihologijskog]] osposobljavanja [[Dragovoljni rad|volontera]] [[Udruga Oaza|udruge]]''). Ipak, ako ju pitate, odgovorit će vam kako su njezina prva i najveća (poslovna) ljubav [[Novinarsko voditeljstvo|novinarstvo]] odnosno [[Novinarsko voditeljstvo|"voditeljstvo"]]. S [[Mediji|medijima]] se, naime, u svojstvu [[Novinarsko voditeljstvo|voditeljice i novinarke]], prvi put susreće 1990. godine, još kao osamnaestogodišnjanja novinarka i voditeljica, na prvoj riječkoj neovisnoj televiziji TvRi (1990.-1991.). Zatim je, nakon stanke, uslijedio [[Novinarsko voditeljstvo|novinarsko-voditeljski]] rad na riječkom SVid radiju (1998.-1999.), pa nakon nove stanke [[Novinarsko voditeljstvo|voditeljsko-novinarsko]] [[Dragovoljni rad|volontiranje]] na [[Kanal Ri|Kanalu Ri]] (2005.), da bi potom više od godinu dana provela na Radiju Trsat kao, između ostaloga..., i [[Organizacija redakcije|glavna urednica]] (2005.-2006.), [[Novinarsko voditeljstvo|voditeljica]] i [[Novinarsko voditeljstvo|novinarka]] te zatim pisala za portal R1 Regionalne radio mreže R1 (2007.). Nakon toga bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i Venerus (2009.–2012.), u kojima je, osim poslova [[Odnosi s javnošću|voditeljice odnosa s javnošću]], [[Dragovoljni rad|volonterski]] obavljala i poslove [[Organizacija redakcije|glavne književne urednice]], [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te bila osoba zadužena za organizaciju i vođenje programa predstavljanja novih izdanja navedenih nakladničkih kuća, kao i organizaciju predstavljanja na sajmovima knjiga i drugdje, za [[Logistika prodaje i distribucije|distribuciju]], itd... Od siječnja 2011. do kraja 2013. godine bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] te članica [[Organizacija redakcije|uredništva]] časopisa za književnost i književne prosudbe "Književna Rijeka", u svojstvu [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]], [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Novinarska tehnologija|tehničke urednice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te, u ime sunakladnika [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] bila je u istome razdoblju i urednica Biblioteke Kazališna knjižnica [http://hnk-zajc.hr/ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]. Izvanjska je suradnica-novinarka [http://totalinfo.hr/impressum/ Total.info] portala u nakladi Udruge za promicanje kulture i umjetnosti i kulturnu suradnju u regiji [http://www.kulturosfera.hr/ Kulturosfera], u kojoj djeluje i kao promotorica značajnijih aktivnosti Udruge. Također je i suradnica Psihologijskog portala [http://www.psihoportal.com/index.php/hr/suradnici-psihoportala/ PSIHOportal]. Majka je četvero djece. == Dosad objavljeno == * ''Udvoje'' (1988.), zbirka poezije. Rijeka, Riječko književno i naučno društvo * ''Nježni stihovi'' (1991.), zbirka poezije. Rijeka, Hrvatsko književno i znanstveno društvo Rijeka * ''U njedrima oluje'' (1993.), zbirka poezije. Rijeka, Biblioteka VAL CDM. * ''Grad zatočenih prolaznika'' (2009.), zbirka poezije. Rijeka, Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci. * ''Ulica neriješenih zagonetki'' (2011.), roman. Rijeka, VENERUS. * ''U njedrima oluje'' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * ''Grad zatočenih prolaznika]'' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * ''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi'' (2012.), izbor ljubavne poezije. Rijeka, VENERUS. == Poezija i proza == * ''Jedna priča iz Domovinskog rata'', knjiga izabranih priča. Hrvatsko društvo pisaca. Rijeka, 2014. * ''Književnost uživo'', časopis za književnost i umjetnost. Rijeka, Studio TiM & Udruga Katapult * ''Magazin GKR''. Gradska knjižnica Rijeka * ''Književna Rijeka'', časopis za književnost i književne prosudbe. Rijeka, DHK-Ogranak u Rijeci * ''Dan velikih valova'', antologija - proza i poezija RiValova naraštaja s bibliografijom; Ur.: Urem, M.; Ušljbrka, G.; Zagorac, M. Rijeka, 2001. * ''Mlada Rijeka u stihu'', antologija (ur. dr. sc. Goran Kalogjera) * ''RiVal'', časopis za književnost. Rijeka, Centar društvenih djelatnosti mladih * ''Susreti'', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * ''Sunce'', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * ''Plovidba'', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * ''Biografske minijature'', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * ''Godišnjak'', zbornik Riječkog književnog i naučnog društva. Rijeka, RKND * ''Svjetlost'', književni časopis, Karlovac * ''Forum'', književni časopis, Karlovac * ''Webstilus'', portal za pisce, umjetnike, novinare i znanstvenike, itd. == Izvori == * [http://www.smashwords.com/profile/view/zeljkakovacevicandrijanic/ Smashwords: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/author/list/6546103._eljka_Kova_evi_Andrijani_: GoodReads: Books by Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/user/show/26574256-eljka-kova-evi-andrijani: GoodReads: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://svartberg.org/mif/supermama Svartberg.org: Supermama? (intervju)] * [https://www.academia.edu/7781502/UGODNA_POETSKA_VE%C4%8CER_%C4%8Dlanak_%C5%A0kolske_novine_/ "Ugodna poetska večer". Članak: dr. sc. Anita Rončević. Školske novine. Br. 21. Zagreb, 25. svibnja 2010.] * [http://www.webstilus.net/content/view/22068/70// Predstavljen roman "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.mojarijeka.hr/korisnik/AsteroidB612/slike/predstavljanje-romana-ulica-nerijesenih-zagonetki-zeljke-kovacevic-andrijanic/ Galerija: Predstavljanje romana "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.dhk-ogranak-rijeka.bloger.hr/post/predstavljena-ulica-nerijesenih-zagonetki-zeljke-kovacevic-andrijanic/13126283.aspx/ Predstavljena "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.mojarijeka.hr/kultura/zeljka-kovacevic-andrijanic-predstavila-roman-ulica-nerijesenih-zagonetki/ MojaRijeka.hr: Predstavljen roman "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.booksa.hr/knjige/proza/ulica-nerijesenih-zagonetki/ Booksa.hr: "Ulica neriješenih zagonetki"] * [https://www.academia.edu/7781645/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_KRU%C5%BDENJE_PLANETA_separat_poezija_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._2-3_2011/ Književa Rijeka. Br. 2-3. Godište XVI. Ljeto-jesen 2011. Ž. Kovačević Andrijanić: "Kruženje planeta". Poezija. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781678/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_o_zbirci_IGRAJMO_SE_RADOSTI_separat_recenzija_zbirka_izabranih_pjesama_za_djecu_Ljubice_Kolari%C4%87_Dumi%C4%87_Igrajmo_se_radosti_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._4_2011/ Književa Rijeka. Br. 4. Godište XVI. Zima 2011. Ž. Kovačević Andrijanić: recenzija zbirke poezije za djecu Lj. Kolarić-Dumić: "Igrajmo se radosti". Separat.] * [https://www.academia.edu/7781668/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_TO_NIJE_-_TO_separat_pri%C4%8Da_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._4_2011/ Književa Rijeka. Br. 4. Godište XVI. Zima 2011. Ž. Kovačević Andrijanić: "To nije - to". Priča. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781578/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_KOS_DUGONOS_separat_pri%C4%8Da_za_djecu_Knji%C5%BEeva_Rijeka_br._3_2012/ Književa Rijeka. Br. 3. Godište XVII. Jesen 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Vitlao vjetar uvelo lišće". Priča. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781578/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_KOS_DUGONOS_separat_pri%C4%8Da_za_djecu_Knji%C5%BEeva_Rijeka_br._3_2012/ Književa Rijeka. Br. 3. Godište XVII. Jesen 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Kos Dugonos". Priča za djecu. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781589/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_%C4%8CAROBNA_%C5%A0KRINJICA_separat_poezija_za_djecu_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._3_2012/ Književa Rijeka. Br. 3. Godište XVII. Jesen 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Čarobna škrinjica". Poezija za djecu. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781675/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_MIRIS_POEZIJE..._separat_esej_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._4_2012/ Književa Rijeka. Br. 4. Godište XVII. Zima 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Miris poezije kao dašak nenadmašne ljepote u životu predškolskoga djeteta". Esej. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781664/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_BO%C5%BDI%C4%86_JE_I_SNIJE%C5%BDI_separat_pri%C4%8Da_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br.4_2012/ Književa Rijeka. Br. 4. Godište XVII. Zima 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Božić je i sniježi". Priča. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781608/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_NAPU%C5%A0TENA_KNJIGA_separat_pri%C4%8Da_za_djecu_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._4_2012/ Književa Rijeka. Br. 4. Godište XVII. Zima 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Napuštena knjiga". Priča za djecu. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781615/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_CIPELICE_BAKE_ZIME_separat_poezija_za_djecu_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._4_2012/ Književa Rijeka. Br. 4. Godište XVII. Zima 2012. Ž. Kovačević Andrijanić: "Cipelice bake Zime". Poezija za djecu. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781635/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_OLUJA_separat_pri%C4%8Da_za_djecu_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._1_2013/ Književa Rijeka. Br. 1. Godište XVIII. Proljeće 2013. Ž. Kovačević Andrijanić: "Oluja". Priča za djecu. Separat.] * [https://www.academia.edu/7781688/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_O_ROMANU_FIFTY-FIFTY_KRE%C5%A0IMIRA_BUTKOVI%C4%86A_separat_pogovor_romanu_Fifty-fifty_50_50_autora_Kre%C5%A1imira_Butkovi%C4%87a_Knji%C5%BEeva_Rijeka_br._2_2013/ Književa Rijeka. Br. 2. Godište XVIII. Ljeto 2013. Ž. Kovačević Andrijanić: "Oslobođen (?) u trenutku leta". Recenzija romana K. Butkovića "Fifty-fifty". Separat.] * [https://www.academia.edu/7781621/%C5%BD._Kova%C4%8Devi%C4%87_Andrijani%C4%87_PTICE_SE_RA%C4%90AJU_PJEVAJU%C4%86I_separat_pri%C4%8Da_za_djecu_Knji%C5%BEevna_Rijeka_br._2_2013/ Književa Rijeka. Br. 2. Godište XVIII. Ljeto 2013. Ž. Kovačević Andrijanić: "Ptice se rađaju pjevajući". Priča za djecu. Separat.] * [http://gkr.hr/Magazin/Inkubator/Perverzija/ Magazin GKR. "Perverzija". Poezija. Rijeka, 2013.] * [http://issuu.com/milanzagorac/docs/knji__evnost_u__ivo_br_3/ Književnost uživo. Godina 1. Br. 3. Poezija. Stranice: 135, 150, 238-240. Rijeka, zima 2013.] * [http://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/zbirka-prica-jedna-prica-iz-domovinskog-rata-917/ Hrvatsko društvo pisaca: o knjizi "Jedna priča iz Domovinskog rata". Zagreb, 2014.] * [http://issuu.com/milanzagorac/docs/knjizevnost_uzivo_proljece_2015/ Književnost uživo. Godina 3. Br. 1. "Crveno i crno". Poezija. Str. 101. Rijeka, proljeće 2015.] * [http://gkr.hr/Magazin/Inkubator/Patuljak-priculjak/ Magazin GKR. "Patuljak Pričuljak". Priča za djecu. Rijeka, 2015.] * [http://gkr.hr/Magazin/Prikazi/Uz-Zapisano-metkom-Zorana-Zmirica-muzej-slika-ispaljenih-i-neispaljenih-hitaca/ Magazin GKR. Ž. Kovačević Andrijanić: "Muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca". Recenzija zbirke antiratne poezije "Zapisano metkom" Zorana Žmirića. Rijeka, 2015.] * [http://issuu.com/milanzagorac/docs/knjizevnost_uzivo_ljeto_2015/ Književnost uživo. Godina 3. Br. 2. Ž. Kovačević Andrijanić: "Zatočenica ambisa simbola". Poezija. Str. 47. Rijeka, ljeto 2015.] * [http://issuu.com/milanzagorac/docs/knjizevnost_uzivo_ljeto_2015/ Književnost uživo. Godina 3. Br. 2. Ž. Kovačević Andrijanić: "Muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca". Recenzija zbirke antiratne poezije "Zapisano metkom" Zorana Žmirića. Str. 130-140. Rijeka, ljeto 2015.] * [http://gkr.hr/Magazin/Autori/Zeljka-Kovacevic-Andrijanic/ Magazin GKR. Autorica: Željka Kovaćević Andrijanić. Rijeka, 2015.] * [http://issuu.com/zeljka-kovacevic-andrijanic/ Issuu.com: Željka Kovačević Andrijanić – književnost] * [https://independent.academia.edu/Zeljka_Kovacevic_Andrijanic_knjizevnost/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić – književnost] * [http://issuu.com/zeljka-kovacevic-andrijanic-pedagogija/ Issuu.com: Željka Kovačević Andrijanić – pedagogija] * [https://independent.academia.edu/Zeljka_Kovacevic_Andrijanic_pedagogy/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić – pedagogija] Knjige (besplatno preuzimanje): * [https://www.academia.edu/7781862/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_UDVOJE_Zbirka_poezije_Udvoje_tada_16-godi%C5%A1nje_autorice_%C5%BDeljke_Kova%C4%8Devi%C4%87_objavljena_je_1988._godine_u_nakladi_Rije%C4%8Dkog_knji%C5%BEevnog_i_nau%C4%8Dnog_dru%C5%A1tva_pro%C4%8Ditati_napomenu_na_uvodnoj_stranici_/ Željka Kovačević: "Udvoje". Riječko književno i naučno društvo. Rijeka, 1988.] * [https://www.academia.edu/7782057/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_NJE%C5%BDNI_STIHOVI_Zbirka_poezije_NJE%C5%BDNI_STIHOVI_tada_19-godi%C5%A1nje_autorice_%C5%BDeljke_Kova%C4%8Devi%C4%87_nagra%C4%91ena_je_na_anonimnom_natje%C4%8Daju_knji%C5%BEevnika_Hrvatske_1991._godine_i_objavljena_iste_godine_u_nakladi_Hrvatskog_knji%C5%BEevno-znanstvenog_dru%C5%A1tva/ Željka Kovačević: "Nježni stihovi". Hrvatsko književno i znanstveno društvo. Rijeka, 1991.] * [https://www.academia.edu/7782316/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_ULICA_NERIJE%C5%A0ENIH_ZAGONETKI_Spremno_za_tisak_je_i_2._izdanje_roman_je_2011._godine_tiskan_u_nakladi_od_500_primjeraka_vrlo_je_zapa%C5%BEen_do%C5%BEivio_je_prili%C4%8Dan_uspjeh_velika_je_potra%C5%BEnja_za_njim_a_knjiga_vi%C5%A1e_-_nema_/ Željka Kovačević Andrijanić: "Ulica neriješenih zagonetki". Naklada Venerus. Rijeka, 2011.] * [https://www.academia.edu/7782124/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_U_NJEDRIMA_OLUJE_zbirka_poezije_2._izmijenjeno_i_dopunjeno_izdanje_Rijeka_Venerus_2011/ Željka Kovačević Andrijanić: "U njedrima oluje". 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Naklada Venerus. Rijeka, 2011.] * [https://www.academia.edu/7782238/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_GRAD_ZATO%C4%8CENIH_PROLAZNIKA_zbirka_poezije_2._izmijenjeno_i_dopunjeno_izdanje_Rijeka_Venerus_2011/ Željka Kovačević Andrijanić: "Grad zatočenih prolaznika". 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Naklada Venerus. Rijeka, 2011.] * [https://www.academia.edu/7782238/%C5%BD._KOVA%C4%8CEVI%C4%86_ANDRIJANI%C4%86_GRAD_ZATO%C4%8CENIH_PROLAZNIKA_zbirka_poezije_2._izmijenjeno_i_dopunjeno_izdanje_Rijeka_Venerus_2011/ Željka Kovačević Andrijanić: "Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi". Izbor ljubavne poezije: 1987.-1998. Naklada Venerus. Rijeka, 2012.] {{Nacrt-kat}} po9gplfzicpe6w54h2ncwi4ynxeu3wo 0 816382 7571084 7569268 2026-08-06T19:30:36Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571084 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis'' | slika = Fagaropsis angolensis 1DS-II 3-1619.jpg | slika_opis = ''F. angolensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Fagaropsis''''' | genus_autorstvo = [[Mildbr.]] }} '''''Fagaropsis''''' je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Etiopija|Etiopije]] do južne tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Madagaskar]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35732-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Fagaropsis je rod rutovki (Rutaceae), rasprostranjen u tropskoj i sjeveroistočnoj Africi. Obuhvaća listopadna [[Stablo|stabla]] ili [[grm]]ove bez [[trn]]ova. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti.<ref name="Flora "/> [[Cvat]]ovi su vršne metlice koje izrastaju iz [[pup]]ova na krajevima prošlogodišnjih [[grana]], prije pojave novih lisnatih izbojaka ili istodobno s njima. [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni zbog zakržljavanja spolnih organa suprotnoga spola i najčešće su četveročlani. [[Čaška|Čašku]] čine četiri pri osnovi srasla [[lap]]a, a [[latica]] je četiri, rijetko šest. Muški cvjetovi imaju šest do osam prašnika. U ženskih je cvjetova plodnica četvero- ili peterogradna.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je kuglast, mesnat i ne otvara se, a površina mu je žljezdasto-jamičasta. Obično sadrži četiri [[sjeme]]nke. Jedina je prihvaćena vrsta Fagaropsis angolensis (Engl.) Dale.<ref name="Flora ">[https://www.malawiflora.com/speciesdata/genus.php?genus_id=798 Flora of Malawi], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Fagaropsis angolensis]]'' <small>(Engl.) H.M.Gardner</small> # ''[[Fagaropsis glabra]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Fagaropsis hildebrandtii]]'' <small>(Engl.) Milne-Redh.</small> # ''[[Fagaropsis velutina]]'' <small>Capuron</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Clausenopsis'' <small>(Engl.) Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 298 (1931) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagaropsis| ]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 1u805afdegd9hmduc14anvi0i2c01i5 0 816384 7571085 7569265 2026-08-06T19:30:58Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571085 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis angolensis'' | slika = Fagaropsis angolensis 1DS-II 3-1611.jpg | slika_opis = ''F. angolensis''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Fagaropsis]]''''' | species = ''F. angolensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Fagaropsis angolensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Engl.) H.M.Gardner | karta_raspon = }} '''''Fagaropsis angolensis''''' je vrsta [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Etiopija|Etiopije]] do južne tropske [[Afrika|Afrike]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:773604-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Listopadno [[stablo]] visoko do 15 m. [[Listovi]] su dugi 12–30 cm i sastavljeni od 2–4 para nasuprotnih liski. Plojke liski jajolike su, duguljasto-jajolike do eliptične, velike 4–9 × 2–4 cm, s obje strane meko dlakave. Rub je cjelovit, s nizom gusto poredanih prozirnih žljezdanih točkica; vrh je šiljast ili ušiljen, a osnova nesimetrična. [[Cvat]]ovi su metlice koje izrastaju na završecima prošlogodišnjih [[grana]]. [[Cvjetovi]] su četveročlani. [[Latica|Latice]] su četiri, duge 5–6 mm i obrnuto lancetaste. Muški cvjetovi imaju osam [[prašnik]]a, dok ženski imaju staminodije i četverogradnu plodnicu. [[Plod]] je promjera 6–7 mm. == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u kamenitim [[šuma]]ma. Rasprostranjena je u tropskoj istočnoj Africi te u [[Angola|Angoli]], [[Zambija|Zambiji]], [[Zimbabve]]u, [[Mozambik]]u i [[Malavi]]ju. Tipsko područje nalazi se u Angoli, prema kojoj je izveden i specifični pridjev angolensis. <ref name="Flora ">[https://www.malawiflora.com/speciesdata/species.php?species_id=133060 Flora of Malawi], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Clausenopsis angolensis'' <small>(Engl.) Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 300 (1931) * ''Vepris angolensis'' <small>Engl.</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 178 (1896) Heterotipski: * ''Clausena melioides'' Hiern in Cat. Afr. Pl. 1: 117 (1896) * ''Clausenopsis angolensis var. mollis'' <small>Suess.</small> in Proc. & Trans. Rhodesia Sci. Assoc. 43: 108 (1951) * ''Fagaropsis angolensis var. mollis'' <small>(Suess.) Mendonça</small> in Fl. Zambes. 2: 191 (1963) * ''Fagaropsis oppositifolia'' <small>Mildbr.</small> in Siebenl. Forstw. Deutsch. Ostafr.: 90 (1914) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagaropsis]] ltym8sggsbalj2hmuwzuflif2mev0ui 0 816399 7570875 7569514 2026-08-06T12:18:54Z A09 246501 {{brisati}} 7570875 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|unsupervised crosswiki machine translation abuse|datum=Kolovoz 2026.|predlagatelj=A09}} {{coord|42|19|00|N|69|36|00|E|type:city_region:KZ|display=title}} {{Naselje | ime = Šimkent | ime_genitiv = Šimkenta | izvorno_ime = {{jezik|kk|Шымкент, Şymkent}}<br>{{jezik|ru|Шымкент}} | slika_panorama = Shymkent independence square in 2023.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Trg neovisnosti u Šimkentu | slika_zastava = Shymkent flag.svg | slika_zastava_veličina = 110px | slika_grb = Shymkent logo.svg | slika_grb_veličina = 90px | slika_karta = Shymkent in Kazakhstan.svg | veličina_karte = 260px | opis_karte = Položaj Šimkenta u Kazahstanu | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 19 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 69 | dužina-minute = 36 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = [[Kazahstan]] | lokacija1_ime = Administrativni status | lokacija1_info = grad od republičkoga značenja | utemeljenje_ime = Najstariji arheološki slojevi | utemeljenje_datum = 3. – 2. stoljeće pr. Kr. | utemeljenje1_ime = Prvi pisani spomen | utemeljenje1_datum = 15. stoljeće | dijelovi = 5 | vrsta_dijelova = gradski rajoni | vrsta_vlasti = gradska uprava | titula_vođe = ''akim'' | ime_vođe = Gabit Sizdikbekov | površina_ukupna = 1163 | visina = 506 | stanovništvo_godina = 1. srpnja 2026. | stanovništvo = 1 310 681 | stanovništvo_gustoća = 1127 | vremenska_zona = [[Vrijeme u Kazahstanu|UTC+5]] | utc_pomak = +5 | poštanski_broj = 160000 | pozivni_broj = +7 7252 | prazno_ime = Registarske oznake | prazno_info = 17 | web_stranica = https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent }} '''Šimkent''' (službeno međunarodno '''Shymkent'''; [[kazaški jezik|kazaški]]: '''Шымкент''', latinično ''Şymkent''; [[ruski jezik|ruski]]: '''Шымкент'''; do 1992. na ruskom službeno '''Чимкент''', ''Čimkent'') grad je na jugu [[Kazahstan]]a. Jedan je od triju kazahstanskih gradova od republičkoga značenja, zajedno s [[Astana|Astanom]] i [[Almati]]jem. Šimkent čini samostalnu administrativno-teritorijalnu jedinicu i ne pripada [[Turkistanska oblast|Turkistanskoj oblasti]], koja ga okružuje. Status grada od republičkoga značenja dobio je 19. lipnja 2018.<ref name="status2018">{{cite web |url=https://www.akorda.kz/ru/legal_acts/decrees/o-nekotoryh-voprosah-administrativno-territorialnogo-ustroistva-respubliki-kazahstan |title=O pojedinim pitanjima administrativno-teritorijalnog ustroja Republike Kazahstan |date=19. lipnja 2018. |publisher=Službena mrežna stranica predsjednika Republike Kazahstan |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> Prema službenoj procjeni, 1. srpnja 2026. imao je {{broj|1 310 681}} stanovnika, čime je bio treći grad po broju stanovnika u Kazahstanu, iza Almatija i Astane.<ref name="stan2026">{{cite web |url=https://stat.gov.kz/ru/region/?param=POPULATION |title=Stanovništvo regija Republike Kazahstan 1. srpnja 2026. |publisher=Ured za nacionalnu statistiku Republike Kazahstan |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> Administrativno područje grada prostire se na 1163 km².<ref name="plan">{{cite web |url=https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent/documents/details/572558?lang=ru |title=Plan razvoja grada Šimkenta |publisher=Akimat grada Šimkenta |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> Šimkent je jedno od najvažnijih industrijskih, trgovačkih, prometnih, obrazovnih i kulturnih središta južnoga Kazahstana. Među vodećim gospodarskim granama jesu prerada nafte, [[farmaceutska industrija]], [[metalurgija]], [[Prehrambena industrija|prehrambena]] i [[tekstilna industrija]], [[građevinarstvo]], [[trgovina]] i uslužne djelatnosti. Arheološkim istraživanjima u povijesnom središtu pronađeni su kulturni slojevi iz kraja 3. i početka 2. stoljeća pr. Kr. Zbog toga se starost urbanoga naselja na području današnjega grada procjenjuje na više od 2200 godina.<ref name="arheologija">{{cite web |url=https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent-turizm/press/news/details/60485?lang=ru |title=Drevno naselje Šimkent |publisher=Uprava za turizam grada Šimkenta |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> == Ime == Najraširenije tumačenje povezuje ime '''Šimkent''' s dvama elementima. Riječ ''šim'' ili ''čim'' može značiti 'travnata busenica', 'trava', 'livada' ili 'zeleno mjesto', dok riječ ''kent'', iranskoga podrijetla, znači 'grad' ili 'naselje'. Ime se stoga može protumačiti kao 'zeleni grad', 'grad među livadama' ili 'cvatući grad'. Sastavnica ''-kent'' nalazi se i u drugim srednjoazijskim toponimima, primjerice u imenima [[Taškent]], [[Žarkent]] i [[Mankent]]. U ruskim se izvorima tijekom 19. i 20. stoljeća upotrebljavala inačica '''Čimkent'''. Grad je 1914. preimenovan u '''Černjajev''' u čast ruskoga generala [[Mihail Černjajev|Mihaila Černjajeva]], koji je zapovijedao ruskim postrojbama pri zauzimanju grada 1864. Ime Čimkent vraćeno je 1924. godine. Dana 8. rujna 1992. službeni ruski zapis promijenjen je iz Чимкент u Шымкент kako bi se približio kazaškom izgovoru.<ref name="ime1992">{{cite web |url=https://adilet.zan.kz/rus/docs/P920001800_ |title=O promjeni imena i uređivanju ruske transkripcije pojedinih administrativno-teritorijalnih jedinica Kazahstana |date=8. rujna 1992. |publisher=Pravni informacijski sustav Ädilet |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> == Povijest == === Stari vijek i srednji vijek === Područje današnjega Šimkenta bilo je naseljeno još u starom vijeku. Arheološko nalazište nalazi se u povijesnom središtu suvremenoga grada i zauzima približno 4,5 hektara. Istraživanjima je otkriven niz kulturnih slojeva ukupne debljine do 14 metara. Keramika iz najnižih slojeva datirana je u kraj 3. i početak 2. stoljeća pr. Kr.<ref name="arheologija"/> Razvoj naselja bio je povezan s njegovim položajem na putovima koji su spajali dolinu rijeke [[Sir-Darja|Sir-Darje]], oaze [[Srednja Azija|Srednje Azije]] i kazahstanske stepe. U blizini se nalazi Sajram, u srednjem vijeku poznat kao Ispidžab, jedno od važnih središta na [[Put svile|Putu svile]]. Ime Šimkenta pojavljuje se u djelu ''Zafar-name'' povjesničara [[Šaraf ad-Din Ali Jazdi|Šarafa ad-Dina Alija Jazdija]]. Djelo je napisano u 15. stoljeću, a opisuje i događaje iz 1365. i 1366.<ref name="zafar">{{cite web |url=https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent-turizm/press/news/details/72607?lang=ru |title=Sedam razloga za posjet Šimkentu |publisher=Uprava za turizam grada Šimkenta |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> Grad i njegova okolica u različitim su razdobljima bili pod utjecajem nekoliko srednjoazijskih država, uključujući državu [[Timuridsko Carstvo|Timurida]] i [[Kazaški Kanat]]. Tijekom 17. i 18. stoljeća područje je bilo zahvaćeno ratovima između [[Kazasi|Kazaha]] i [[Džungarija|Džungara]]. === Kokandski Kanat i Rusko Carstvo === Početkom 19. stoljeća Šimkent je ušao u sastav [[Kokandski Kanat|Kokandskoga Kanata]]. Oko 1810. pretvoren je u utvrđeno vojno i upravno središte. [[Citadela]] se nalazila na uzvisini u središtu naselja i nadzirala putove prema Taškentu, Turkistanu i Sajramu. U rujnu 1864. tvrđavu su zauzele ruske postrojbe pod zapovjedništvom Mihaila Černjajeva. Nakon ruskoga osvajanja Čimkent je postao sjedište okruga u Sir-Darjinskoj oblasti, u sastavu Turkestanskoga generalnog gubernatorstva. U razdoblju [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]] gradsko se gospodarstvo temeljilo na trgovini, obrtništvu i preradi poljoprivrednih proizvoda. Tijekom 1880-ih osnovana je tvornica za proizvodnju [[santonin]]a iz biljke ''Artemisia cina''. Smatra se jednom od prethodnica suvremene farmaceutske industrije u Šimkentu. Dolazak željeznice početkom 20. stoljeća dodatno je ojačao ulogu grada kao trgovačkoga i prometnoga središta. === Sovjetsko razdoblje === Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] grad je najprije pripadao [[Turkestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Turkestanskoj Autonomnoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]], zatim [[Kazaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaškoj Autonomnoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]], a naposljetku [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaškoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]]. Čimkent je 1932. postao administrativno središte novoosnovane Južnokazahstanske oblasti. Tijekom sovjetske industrijalizacije izgrađena su metalurška, kemijska, farmaceutska, prehrambena, tekstilna i građevinska poduzeća. Među najvažnijim pogonima bila je tvornica [[Olovo (element)|olova]] u Čimkentu. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] brojna poduzeća i ustanove iz zapadnih krajeva [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] preseljeni su u Čimkent. Grad je proizvodio metale, streljivo, dijelove za tenkove, optičke instrumente i drugu vojnu opremu. U poslijeratnim desetljećima broj stanovnika brzo je rastao. Izgrađeni su novi stambeni predjeli, škole, visokoškolske ustanove, bolnice i industrijski pogoni. Tijekom 1980-ih počela je raditi [[rafinerija nafte]] u Šimkentu. === Neovisni Kazahstan === Nakon stjecanja neovisnosti Kazahstana 1991. Šimkent je zadržao položaj jednoga od najvažnijih gospodarskih središta na jugu zemlje. Administrativne granice grada znatno su proširene 2014. uključivanjem naselja i zemljišta iz susjednih [[Rajon|rajona]]. Iste je godine osnovan četvrti gradski rajon, poslije nazvan Karatau.<ref name="karatau">{{cite web |url=https://adilet.zan.kz/rus/docs/V14UA002836 |title=O osnivanju četvrtoga rajona i utvrđivanju granica rajona grada Šimkenta |date=7. listopada 2014. |publisher=Pravni informacijski sustav Ädilet |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> Dana 19. lipnja 2018. Šimkent je izdvojen iz tadašnje Južnokazahstanske oblasti i dobio je status grada od republičkoga značenja. Upravno središte oblasti premješteno je u Turkistan, a oblast je preimenovana u Turkistansku oblast.<ref name="status2018"/> Peti gradski rajon, nazvan Turan, osnovan je 2022.<ref name="turan">{{cite web |url=https://adilet.zan.kz/rus/docs/V22E0029189 |title=O osnivanju rajona Turan u gradu Šimkentu |date=12. kolovoza 2022. |publisher=Pravni informacijski sustav Ädilet |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> == Zemljopis == === Položaj === Šimkent se nalazi na jugu Kazahstana, u podgorskoj ravnici na zapadnom rubu planinskoga sustava [[Tien Šan]], nedaleko od granice s [[Uzbekistan]]om. Grad je udaljen približno 120 km sjeverno od Taškenta, 690 km zapadno od Almatija i više od 1400 km južno od Astane. Administrativno područje obuhvaća {{broj|116 300}} hektara, odnosno 1163 km².<ref name="plan"/> Glavni vodotoci jesu rijeke Badam i Koškarata, zajedno s rukavcem Karasu. Na gradskom se području nalazi devet kanala ukupne duljine oko 91 km, među kojima su kanali Badam, Šimkent, Jangićak, Tekesu i Koškarata. Državni šumski fond i gradske zelene površine zajedno zauzimaju oko 5333 hektara.<ref name="plan"/> === Klima === Šimkent ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s dugim, vrućim i suhim ljetima te razmjerno blagim zimama u usporedbi sa sjevernim dijelovima Kazahstana. Najviše oborina padne zimi i u proljeće, dok su ljeta uglavnom suha. Zimi pada snijeg, ali se trajni snježni pokrivač obično ne zadržava dugo. Zbog južnoga položaja i blizine planina Šimkent pripada najtoplijim velikim gradovima Kazahstana. == Uprava == Šimkent je podijeljen na pet gradskih rajona:<ref name="akimat">{{cite web |url=https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent/about?lang=en |title=Akimat grada Šimkenta |publisher=Vlada Republike Kazahstan |language=engleski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> # '''Abaj''' # '''Al-Farabi''' # '''Enbekši''' # '''Karatau''' # '''Turan''' Rajon Karatau osnovan je 2014., a Turan 2022. Početkom 2026. broj stanovnika po gradskim rajonima bio je:<ref name="etnicki2026">{{cite web |url=https://stat.gov.kz/api/iblock/element/348012/file/ru/ |title=Stanovništvo Republike Kazahstan prema etničkim skupinama početkom 2026., list „Šimkent” |date=27. ožujka 2026. |format=XLSX |publisher=Ured za nacionalnu statistiku Republike Kazahstan |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:right" ! style="text-align:left" | Rajon ! Stanovništvo početkom 2026. |- | style="text-align:left" | Abaj || 259 325 |- | style="text-align:left" | Al-Farabi || 262 566 |- | style="text-align:left" | Enbekši || 206 679 |- | style="text-align:left" | Karatau || 334 139 |- | style="text-align:left" | Turan || 231 341 |} Na čelu gradske izvršne vlasti nalazi se '''''akim''''', dužnost približno usporediva s gradonačelnikom ili guvernerom. Od 5. rujna 2023. akim Šimkenta je '''Gabit Abdimazitovič Sizdikbekov'''.<ref name="akim">{{cite web |url=https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent/about/structure/people/37043?lang=en |title=Syzdykbekov Gabit Abdimazhitovich |publisher=Akimat grada Šimkenta |language=engleski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> == Stanovništvo == Šimkent pripada kazahstanskim gradovima s najbržim demografskim rastom. Granicu od milijun stanovnika premašio je 2018. godine. Početkom 2026. grad je imao {{broj|1 294 050}} stanovnika, a do 1. srpnja iste godine broj stanovnika porastao je na {{broj|1 310 681}}.<ref name="stan2026"/><ref name="etnicki2026"/> Od siječnja do svibnja 2026. prirodni prirast iznosio je 8287 stanovnika. U tom je razdoblju rođena {{Broj|10 261}} osoba, a umrle su 1974 osobe. Migracijski saldo bio je pozitivan i iznosio je 5783 osobe.<ref name="statistika">{{cite web |url=https://stat.gov.kz/ru/region/shymkent/ |title=Grad Šimkent: kratki rezultati društveno-gospodarskoga razvoja |publisher=Ured za nacionalnu statistiku Republike Kazahstan |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> === Etnički sastav === Šimkent je višeetnički i višekulturni grad. Prema službenoj procjeni za početak 2026. najveće etničke skupine bile su:<ref name="etnicki2026"/> {| class="wikitable sortable" style="text-align:right" ! style="text-align:left" | Etnička skupina ! Broj stanovnika ! Udio |- | style="text-align:left" | [[Kazasi]] || 929 724 || 71,85 % |- | style="text-align:left" | [[Uzbeci]] || 203 098 || 15,69 % |- | style="text-align:left" | [[Rusi]] || 74 404 || 5,75 % |- | style="text-align:left" | [[Azerbajdžanci]] || 23 814 || 1,84 % |- | style="text-align:left" | [[Tatari]] || 11 346 || 0,88 % |- | style="text-align:left" | Ostale skupine || 51 664 || 3,99 % |} Državni je jezik [[kazaški jezik|kazaški]]. U državnim ustanovama i mjesnoj upravi uz kazaški se službeno upotrebljava i [[ruski jezik|ruski]]. Značajan dio stanovništva govori i [[uzbečki jezik|uzbečkim jezikom]]. == Gospodarstvo == Šimkent je jedno od najvećih industrijskih i trgovačkih središta Kazahstana. Glavne gospodarske grane jesu: * prerada nafte * [[farmaceutska industrija]] * [[metalurgija]] * [[Prehrambena industrija|proizvodnja hrane i pića]] * [[Tekstilna industrija|tekstilna i odjevna industrija]] * [[Građevinska industr|proizvodnja građevinskih materijala]] * [[promet]] i [[logistika]] * trgovina na veliko i malo * građevinarstvo i usluge U prvom tromjesečju 2026. bruto regionalni proizvod iznosio je 1,351838 bilijuna [[Kazahstanski tenge|tenga]], što je bilo 8,9 % više u realnom iznosu nego u istom razdoblju 2025. Uslužne djelatnosti činile su 61,6 %, a proizvodnja dobara 30,1 % gospodarstva.<ref name="statistika"/> Od siječnja do lipnja 2026. industrijska proizvodnja dosegnula je 817,4593 milijarde tenga, odnosno 11 % više nego u istom razdoblju 2025. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećala se za 9,6 %.<ref name="statistika"/> Vrijednost građevinskih radova u istom je razdoblju iznosila 136,2557 milijardi tenga, a završeno je 558 600 m² novih stambenih prostora. Ulaganja u dugotrajnu imovinu iznosila su 308,3848 milijardi tenga.<ref name="statistika"/> Jedno od najvažnijih poduzeća jest '''rafinerija nafte u Šimkentu''', koja proizvodi [[benzin]], [[Dizel|dizelsko gorivo]], [[kerozin]] i druge naftne proizvode. Grad ima i dugu tradiciju farmaceutske proizvodnje te nekoliko suvremenih tvornica lijekova. Na gradskom području djeluju posebna gospodarska zona '''Ońtústik''', nekoliko industrijskih zona te prometno-logistička središta. Dana 1. srpnja 2026. u gradu je bilo registrirano {{Broj|29 410}} pravnih osoba, od kojih je {{Broj|24 907}} bilo aktivno. Veliku većinu aktivnih subjekata činila su mala poduzeća.<ref name="statistika"/> == Promet == Šimkent je važno prometno čvorište južnoga Kazahstana. Cestovnim, željezničkim i zračnim vezama povezan je s Taškentom, Turkistanom, [[Taraz|Tarazom]], Almatijem i drugim dijelovima države. Kroz grad ili njegovu okolicu prolaze međunarodni cestovni pravci Taškent – Šimkent – Taraz – Almati i Taškent – Šimkent – Turkistan – [[Samara]].<ref name="plan"/> === Gradski promet === Javni prijevoz temelji se ponajprije na razgranatoj mreži [[autobus]]nih linija. Linije povezuju središte s rubnim gradskim četvrtima i područjima koja su u gradske granice uključena nakon proširenja 2014. Prijevoz se može plaćati elektroničkim karticama i drugim digitalnim sustavima. === Željeznica === Željeznički kolodvor Šimkent nalazi se na pruzi koja povezuje Taškent, Aris, Taraz i Almati. Iz grada prometuju putnički vlakovi prema najvećim kazahstanskim gradovima i pojedinim susjednim državama. Zapadno od Šimkenta nalazi se Aris, jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta u Kazahstanu. === Zračni promet === Međunarodna zračna luka Šimkent služi domaćim i međunarodnim letovima te je jedna od glavnih baza zrakoplovne tvrtke ''SCAT Airlines''. Novi putnički terminal otvoren je 25. prosinca 2024. Ima površinu od {{Broj|40 000}} m², a godišnji kapacitet zračne luke povećao je s {{Broj|800 000}} na šest milijuna putnika.<ref name="aerodrom">{{cite web |url=https://www.gov.kz/memleket/entities/transport/press/news/details/1055087?lang=ru |title=Zračne luke Astane, Almatija, Šimkenta i Aktobea postat će multimodalna središta |publisher=Ministarstvo prometa Republike Kazahstan |language=ruski |accessdate=4. kolovoza 2026.}}</ref> Razvojni planovi obuhvaćaju gradnju nove uzletno-sletne staze duljine 3,5 km i multimodalnoga prometno-logističkog središta povezanoga s posebnom gospodarskom zonom Ońtústik.<ref name="aerodrom"/> == Obrazovanje i znanost == Šimkent je važno visokoškolsko središte južnoga Kazahstana. U gradu djeluju sveučilišta, akademije, tehnički i strukovni fakulteti te znanstveno-istraživačke ustanove. Među glavnim visokoškolskim ustanovama jesu: * '''Istraživačko sveučilište Južnoga Kazahstana „Muhtar Auezov”''', jedno od najvećih multidisciplinarnih sveučilišta u zemlji * '''Medicinska akademija Južnoga Kazahstana''', specijalizirana za medicinu, farmaciju i zdravstvene znanosti * '''Pedagoško sveučilište Južnoga Kazahstana „Özbekäli Jänibekov”''' * Sveučilište u Šimkentu * Sveučilište Miras * Inovacijsko sveučilište Srednje Azije Na gradskim sveučilištima studiraju studenti iz cijeloga Kazahstana, Uzbekistana i drugih srednjoazijskih država. == Zdravstvo == Šimkent je važno zdravstveno središte za cijeli južni Kazahstan. U gradu se nalaze opće bolnice, dijagnostički centri, kardiološke, onkološke i infektološke ustanove, rodilišta, poliklinike, hitne službe i privatne klinike. Farmaceutska tradicija grada počela je u 19. stoljeću proizvodnjom [[Santonin|santonina]], a danas je nastavljaju suvremene tvornice lijekova i Medicinska akademija Južnoga Kazahstana. == Kultura == U Šimkentu djeluju kazaška, ruska i uzbečka kazališta, muzeji, knjižnice, koncertne dvorane, umjetničke galerije i kulturna središta. Među najvažnijim kulturnim ustanovama jesu: * Kazaško akademsko dramsko kazalište „Žumat Šanin” * Rusko dramsko kazalište * Kazalište opere i baleta * Uzbečko dramsko kazalište * Kazalište lutaka i mladih * Regionalni povijesni muzej * Muzej žrtava političke represije * povijesno-kulturni kompleks '''Šimkala''' Šimkent je 2020. proglašen '''kulturnim glavnim gradom Zajednice neovisnih država'''. Iste je godine obilježena 2200. obljetnica grada. == Turizam i znamenitosti == Najvažnija povijesna znamenitost jest kompleks '''Šimkala''', uređen na području drevnoga naselja i nekadašnje kokandske citadele. Kompleks obuhvaća arheološka nalazišta, obnovljene utvrde, muzejske prostore i vidikovce. Ostale poznate gradske znamenitosti jesu: * trg Ordabasi * spomenik „Žer-Ana” * Park neovisnosti * spomenik Bajdibek-biju * Park Abaja * dendrološki park „Asanbaj Askarov” * Zoološki vrt Šimkent * pješačka zona Arbat * izvori i šetnica uz Koškaratu * džamije, pravoslavne crkve i povijesne građevine u središtu grada Šimkent je i polazište za posjete Sajramu, Nacionalnom parku Sajram-Ugam, prirodnom rezervatu Aksu-Žabaglı, Turkistanu i drevnom gradu [[Otrar]]u. == Arhitektura i urbanizam == Gradski krajolik Šimkenta obuhvaća povijesnu jezgru, stambene četvrti iz sovjetskoga razdoblja i nova naselja sa suvremenim zgradama. Nakon proširenja gradskih granica 2014. gradnja se posebno razvila u sjevernim, zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima grada. Među važnijim novim naseljima jesu Turan, Shymkent City, Bozarik i Tasaj. Urbani razvoj obuhvaća gradnju novih prometnica, škola, bolnica, vodovodnih i plinskih mreža, parkova, športskih objekata i kulturnih centara. U prvoj polovici 2026. dovršeno je {{Broj|558 600}} m² novih stambenih prostora.<ref name="statistika"/> == Šport == U Šimkentu su popularni [[nogomet]], boks, hrvanje, dizanje utega, gimnastika, tenis, plivanje i biciklizam. Glavni muški nogometni klub je '''FK Ordabasi''', koji je 2023. prvi put osvojio prvenstvo Kazahstana. Ženski klub '''BIIK-Šimkent''' višestruki je prvak Kazahstana i sudionik europskih klupskih natjecanja. Najvažniji športski objekt jest Središnji stadion „Hadžimukan Munajtpasov”. U gradu se nalaze i športske dvorane, teniski centri, bazeni i atletski kompleks. == Okoliš == Glavni okolišni problemi Šimkenta povezani su s industrijskim i prometnim emisijama, kakvoćom zraka, pročišćavanjem otpadnih voda, gospodarenjem otpadom i zaštitom zelenih površina. Gradski programi obuhvaćaju modernizaciju industrijskih pogona, širenje opskrbe prirodnim plinom, uporabu ekološki prihvatljivijih autobusa, obnovu rijeka i kanala te sadnju novih stabala.<ref name="plan"/> Među važnijim prirodnim i rekreacijskim područjima jesu rijeka Badam, izvori Koškarata i Karasu, dendrološki park i gradski zeleni pojas. == Vidi također == * [[Kazahstan]] * [[Astana]] * [[Almati]] * [[Put svile]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Shymkent |commonscathr = Šimkent }} * [https://www.gov.kz/memleket/entities/shymkent Službena stranica uprave grada Šimkenta] {{jezikk|kk}} * [https://stat.gov.kz/ru/region/shymkent/ Službena statistika grada Šimkenta] {{jezikk|ru}} * [https://visit-shymkent.com/ Turistički portal Šimkenta] * [https://shymkent.invest.gov.kz/ Investicijski portal Šimkenta] [[Kategorija:Gradovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Šimkent]] [[Kategorija:Gradovi na Putu svile]] 5dee07sghcrznss00vdkpmdqy824eve 0 816426 7571453 7570153 2026-08-07T10:07:03Z Argo Navis 852 7571453 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Cittura | status = LC | slika = Cittura cyanotis.jpg | slika_opis = [[Riđorepi vodomar]] (''Cittura cyanotis'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Halcyoninae]] | genus = ''Cittura'' | genus_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848 | tip_species = ''[[Riđorepi vodomar|Cittura cyanotis]]''<ref name=HM4>{{cite web |url= https://www.aviansystematics.org/4th-edition-checklist?viewfamilies=86 |title= Alcedinidae |author=<!--Not stated--> |date= |website= aviansystematics.org |publisher= The Trust for Avian Systematics |access-date= 2023-07-25}}</ref> | tip_species_autorstvo = Temminck, 1824. }} '''''Cittura''''' je rod [[vodomari|vodomara]], koji žive u nizinama [[Indonezija|indonezijskog]] otoka [[Sulawesi]] i susjednih otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]]. == Taksonomija == Rod ''Cittura'' uveo je njemački prirodoslovac [[Johann Jakob Kaup]] 1848. godine.<ref>{{Citiranje časopisa | last=Kaup | first=Johann Jakob | author-link=Johann Jakob Kaup | year=1848 | title=Die Familie der Eisvögel (Alcedidae) | journal=Verhandlungen des Naturhistorischen Vereins für das Großherzogthum Hessen und Umgebung | volume=2 | page=68 | oclc=183221382 | language=de }}</ref> Naziv roda potječe od klasičnogrčkih ''riječi kitta'' za "svraka" i ''oura'' za "rep". Postoje dvije [[Vrsta|vrste]]:<ref name="ioc">{{Citiranje weba| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=17 May 2017 }}</ref>{{HrvImenaPtica}} * [[Ljubičastoprsi vodomar]] (''Cittura sanghirensis'') <small>[[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], 1868.</small>, otočja [[Sangihe]] i [[Talaud]] * [[Riđorepi vodomar]] (''Cittura cyanotis'') <small>[[Temminck]], 1824.</small>, sjeverni [[Sulawesi]] i otok [[Lembeh]] == Galerija == <gallery mode="packed"> Sulawesi Lilac Kingfisher 0A2A3251.jpg|Mužjak ''Cittura cyanotis'' Sulawesi Lilac Kingfisher (female) 0A2A6535.jpg|Ženka ''Cittura cyanotis'' Cittura_cyanotis_cyanotis_1.JPG|''Cittura cyanotis'' u Bintauni </gallery> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Endemska fauna Indonezije]] [[Kategorija:Rodovi vodomara dupljaša]] ok3elma60xfyncektqmth938n1n3743 0 816440 7570916 7570792 2026-08-06T13:37:13Z Zeljko 1196 /* Stanište i rasprostranjenost */ 7570916 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = Citrus inodora.jpg | slika_opis = ''C. inodora''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''''Citrus inodora''''', je australska je vrsta rutovki, poznata samo iz okruga Cook na sjeveroistoku Queenslanda. Raste kao grm ili nisko stablo u vlažnim tropskim šumama. U engleskom jeziku poznata je pod nazivima Russell River lime i North Queensland lime. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771932-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Vrsta se prepoznaje po razmjerno velikim listovima, čije su plojke široko jajolike, eliptične ili lancetaste, duge 8–20 cm i široke 4–10 cm. Na njima se ističe velik broj gotovo usporednih postranih žila. Rub je prema vrhu sitno narovašen, a završetak plojke šiljast ili kratko ušiljen. Peteljka je duga 4–8 mm, bez krilaca i bez članka na spoju s plojkom.<ref name="Flora" /> Biljka naraste do približno 4 m, dok promjer debla doseže oko 5 cm. Bridaste grančice nose pojedinačne ili uparene trnove duge 6–12 mm. Cvjetovi se razvijaju pojedinačno, a samo katkad u malenim skupinama. Gotovo su sjedeći, bez mirisa i vjerojatno dvospolni. Čaška završava s pet sitnih zubaca, a vjenčić čini pet uskih bijelih latica dugih oko 7 mm. Prašnika je najmanje 30; različite su duljine i međusobno slobodni. Plodnica ima osam pretinaca.<ref name="Flora" /> Zreli je plod gladak i žut, elipsoidna oblika, dug do 6,5 cm i širok oko 3 cm. Meso je izrazito kiselo. Sjemenke su plankonveksne, obrisom nalik kruški, a velike su približno 6–8 × 4–5 mm.<ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Citrus inodora ograničen je na kišne šume sjeveroistočnoga [[Queensland]]a, uglavnom na položajima između 10 i 100 m nadmorske visine. Pojavljuje se i u šumskim zajednicama u kojima raste ''[[Backhousia bancroftii]]''. Velik dio njegovih nekadašnjih staništa iskrčen je radi podizanja [[plantaža]] [[Šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]].<ref name="Flora" /> Unatoč smanjenju prirodnoga areala, vrsta se uspješno obnavlja na rubovima šuma i u sekundarnoj vegetaciji, gdje pojedina stabla mogu obilno roditi. Cvjetanje je zabilježeno od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], dok su zreli plodovi nalaženi u siječnju, ožujku i lipnju.<ref name="Flora" /> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus-inodora-SF23252-05.jpg|''C. inodora''. Citrus-inodora-SF23252-03.jpg|''C. inodora''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 9m23q1nlrt7kpf56pb4dmeif1fy08zs 7570917 7570916 2026-08-06T13:38:49Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ stavljene poveznice 7570917 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Citrus inodora'' | slika = Citrus inodora.jpg | slika_opis = ''C. inodora''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. inodora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus inodora'' | dvoimeno_autorstvo = F.M.Bailey }} '''''Citrus inodora''''', je australska je vrsta rutovki, poznata samo iz okruga Cook na sjeveroistoku Queenslanda. Raste kao grm ili nisko stablo u vlažnim tropskim šumama. U engleskom jeziku poznata je pod nazivima Russell River lime i North Queensland lime. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771932-1 Kew], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Vrsta se prepoznaje po razmjerno velikim [[listovi]]ma, čije su plojke široko jajolike, eliptične ili lancetaste, duge 8–20 cm i široke 4–10 cm. Na njima se ističe velik broj gotovo usporednih postranih žila. Rub je prema vrhu sitno narovašen, a završetak plojke šiljast ili kratko ušiljen. Peteljka je duga 4–8 mm, bez krilaca i bez članka na spoju s plojkom.<ref name="Flora" /> Biljka naraste do približno 4 m, dok promjer [[Deblo|debla]] doseže oko 5 cm. Bridaste grančice nose pojedinačne ili uparene [[trn]]ove duge 6–12 mm. [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno, a samo katkad u malenim skupinama. Gotovo su sjedeći, bez mirisa i vjerojatno dvospolni. Čaška završava s pet sitnih zubaca, a vjenčić čini pet uskih bijelih latica dugih oko 7 mm. Prašnika je najmanje 30; različite su duljine i međusobno slobodni. Plodnica ima osam pretinaca.<ref name="Flora" /> Zreli je [[plod]] gladak i žut, elipsoidna oblika, dug do 6,5 cm i širok oko 3 cm. Meso je izrazito kiselo. [[Sjeme]]nke su plankonveksne, obrisom nalik kruški, a velike su približno 6–8 × 4–5 mm.<ref name="Flora ">[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia], pristupljeno 5. kolovoza 2026.</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Citrus inodora ograničen je na kišne šume sjeveroistočnoga [[Queensland]]a, uglavnom na položajima između 10 i 100 m nadmorske visine. Pojavljuje se i u šumskim zajednicama u kojima raste ''[[Backhousia bancroftii]]''. Velik dio njegovih nekadašnjih staništa iskrčen je radi podizanja [[plantaža]] [[Šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]].<ref name="Flora" /> Unatoč smanjenju prirodnoga areala, vrsta se uspješno obnavlja na rubovima šuma i u sekundarnoj vegetaciji, gdje pojedina stabla mogu obilno roditi. Cvjetanje je zabilježeno od [[kolovoz]]a do [[studeni|studenoga]], dok su zreli plodovi nalaženi u siječnju, ožujku i lipnju.<ref name="Flora" /> == Galerija == <gallery mode="packed"> Citrus-inodora-SF23252-05.jpg|''C. inodora''. Citrus-inodora-SF23252-03.jpg|''C. inodora''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Microcitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 5: 577 (1915) * ''Pleurocitrus inodora'' <small>(F.M.Bailey) Tanaka</small> in Blumea 2: 104 (1936) Heterotipski: * ''Citrus maideniana'' <small>Domin</small> in Biblioth. Bot. 22(89): 297 (1927) * ''Microcitrus maideniana'' <small>(Domin) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 28: 533 (1938) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] ndrbca0znlag78clfi4sho4pl06op8u 3 816464 7570907 7570067 2026-08-06T12:53:01Z Runolist 263374 /* Premještanje */ novi odlomak 7570907 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Vulenator''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Vulenator]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Vulenator]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:50, 5. kolovoza 2026. (CEST) == Premještanje == Pozdrav! Samo bih te zamolio da ubuduće premještanje obavljaš preko tipke "Premjesti" u izborniku s tri točke ili, ako ti to nije tehnički omogućeno, zamoliš da to učini netko od [[WP:ADMIN|administratora]]. Važno nam je očuvati povijest izmjena, jer je u njoj navode svi suradnici koji su doprinijeli članku. Kada se tekst samo kopira na novi naslov, taj se popis gubi, više nije direktno povezan s izmjenama tih suradnika. Tehničkom funkcijom premještanja prenosimo i tekst i povijest izmjena odjednom, pa nam je zato ključan u premještanju članaka. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:53, 6. kolovoza 2026. (CEST) c6pssb1zia742chwgu837xk7sepikqi 7570942 7570907 2026-08-06T14:53:41Z Vulenator 368549 /* Premještanje */ Odgovor 7570942 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Vulenator''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Vulenator]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Vulenator]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:50, 5. kolovoza 2026. (CEST) == Premještanje == Pozdrav! Samo bih te zamolio da ubuduće premještanje obavljaš preko tipke "Premjesti" u izborniku s tri točke ili, ako ti to nije tehnički omogućeno, zamoliš da to učini netko od [[WP:ADMIN|administratora]]. Važno nam je očuvati povijest izmjena, jer je u njoj navode svi suradnici koji su doprinijeli članku. Kada se tekst samo kopira na novi naslov, taj se popis gubi, više nije direktno povezan s izmjenama tih suradnika. Tehničkom funkcijom premještanja prenosimo i tekst i povijest izmjena odjednom, pa nam je zato ključan u premještanju članaka. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:53, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Pozdrav, može. :) [[Suradnik:Vulenator|Vulenator]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vulenator|razgovor]])</small> 16:53, 6. kolovoza 2026. (CEST) egrtorc9cw89f61uy9ciixbje44dv9o 0 816468 7571454 7570168 2026-08-07T10:07:12Z Argo Navis 852 7571454 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = Riječni vodomari | slika = Common Kingfisher 2018.jpg | slika_opis = Mužjak [[vodomar]]a (''Alcedo atthis'') | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[ptice|Aves]] | ordo = [[modrivrane|Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = '''Alcedininae''' | subfamilia_autorstvo = [[Constantine Samuel Rafinesque|Rafinesque]], 1815 | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Ispidina]]'' * ''[[Corythornis]]'' * ''[[Alcedo]]'' * ''[[Ceyx (rod)|Ceyx]]''}} }} {{Kladogram|naslovv=Filogenija Alcedininae |opis=Kladogram na temelju Andersen ''et al.'' (2017)<ref name="Andersen et al 2017"/> |klade={{klad| style=font-size:90%;line-height:85% |label1=Alcedininae |1={{klad |1={{klad |1=''[[Ispidina]]'' |2=''[[Corythornis]]'' }} |2={{klad |1=''[[Alcedo]]'' |2=''[[Ceyx (bird)|Ceyx]]'' }} }} }} }} '''Riječni vodomari''' ili '''patuljasti vodomari''', [[Porodica (taksonomija)|potporodica]] '''Alcedininae''', jedna su od tri potporodice [[Vodomari|vodomara]]. Riječni vodomari su rasprostranjeni diljem Afrike te istočne i južne [[Azija|Azije]] sve do Australije, a jedna vrsta, [[vodomar]] ({{Lat.|Alcedo atthis}}), pojavljuje se i u Europi i sjevernoj Aziji. Ova skupina uključuje mnoge vodomare koji zapravo rone u potrazi za ribom. Smatra se da podrijetlo potporodice leži u Aziji. To su ptice jarkog perja, kompaktne građe s kratkim repovima, velikim glavama i dugim [[Kljun|kljunovima]]. Hrane se [[Kukci|kukcima]] ili ribom, a bijela jaja polažu u samostalno iskopane rupe. Obje odrasle jedinke [[Inkubacija (biologija)|inkubiraju]] [[Jaje|jaja]] i hrane piliće. == Taksonomija == [[Molekularna filogenija|Molekularno filogenetska]] studija riječnih vodomara objavljena 2007. godine otkrila je da rodovi, kako su tada definirani, nisu formirali monofiletičke skupine.<ref name="moyle2007"/> [[Vrsta|Vrste]] su naknadno preuređene u četiri monofiletska roda. Klada koja sadrži četiri vrste smještena je u rekonstituirani rod ''Corythornis'', a 5 vrsta, od kojih je jedna naknadno podijeljena na dvije ([[mali vodomar]], [[azurni vodomar]], [[bizmarkski vodomar]], [[srebrnasti vodomar]] i [[srebrnastoleđi vodomar]]){{HrvImenaPtica}} premješteno je iz ''Alceda'' u ''Ceyx''.<ref name="ioc"/> Svi vodomari u rekonstituiranom ''Ceyxu'' osim jednog imaju tri umjesto uobičajena četiri prsta. Iznimka je [[bjelogrli vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Ceyx fallax'') koji je zadržao zakržljali četvrti prst.<ref name="moyle2007"/>{{sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=8-9}} Potporodica obuhvaća 35 vrsta podijeljenih u četiri roda. [[Patuljasti vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Ispidina lecontei'') ponekad se svrstava u [[Monotipičnost|monotipski]] rod ''Myioceyx'', a ponekad s patuljastim vodomarima u ''[[Ispidina]]''. Molekularna analiza sugerira da je [[riđoleđi vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Corythornis madagascariensis'') madagaskarski patuljasti vodomar najbliže srodan [[Krunati vodomar|krunatom vodomaru]]{{HrvImenaPtica}} (''Corythornis cristatus'').<ref name="Moyle2006"/> {| class="wikitable" width="60%" | colspan="45%" align="center" style="background-color: #D3D3A4;" |'''Vrste u taksonomskom slijedu'''<ref name="ioc"/> |- ! Rod ! Naziv{{HrvImenaPtica}} ! Dvojni naziv |- ! rowspan="2" |''Ispidina'' {{Au|[[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848}}<br />[[Datoteka:African_Dwarf_Kingfisher_imported_from_iNaturalist_photo_63245166.jpg|240x240px]] | [[Patuljasti vodomar]] |''Ispidina lecontei'' |- | [[Ljubičastovrati vodomar]] |''Ispidina picta'' |- ! rowspan="4" |''Corythornis'' {{Au|[[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848}}<br />[[Datoteka:Malachite_kingfisher_(Corythornis_cristatus_cristatus)_Namibia.jpg|180x180px]] | [[Riđoleđi vodomar]] |''Corythornis madagascariensis'' |- | [[Riđolici vodomar]] |''Corythornis leucogaster'' |- | [[Krunati vodomar]] |''Corythornis cristatus'' |- | [[Madagaskarski vodomar]] |''Corythornis vintsioides'' |- ! rowspan="8" |''Alcedo'' {{Au|[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10. izdanje Systema Naturae|1758]]}}<br /><br />[[Datoteka:♂_Common_Kingfisher_(Alcedo_atthis)_Photograph_By_Shantanu_Kuveskar,_Mangaon,_Maharashtra,_India.jpg|180x180px]] | [[Plavetni vodomar]] |''Alcedo coerulescens'' |- | [[Tamnokrili vodomar]] |''Alcedo euryzona'' |- | [[Indonezijski vodomar]] |''Alcedo peninsulae'' |- | [[Blistavi vodomar]] |''Alcedo quadribrachys'' |- | [[Plavouhi vodomar]] |''Alcedo meninting'' |- | [[Vodomar]] |''Alcedo atthis'' |- | [[Kobaltastoleđi vodomar]] |''Alcedo semitorquata'' |- | [[Veliki vodomar]] |''Alcedo hercules'' |- ! rowspan="25" |''Ceyx'' {{Au|[[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]], 1799}}<br />[[Datoteka:Oriental_Dwarf_Kingfisher.jpg|180x180px]] | [[Ružičastoglavi vodomar]] |''Ceyx erithaca'' |- | [[Filipinski vodomar]] |''Ceyx melanurus'' |- | [[Bjelogrli vodomar]] |''Ceyx fallax'' |- | [[Sangiški vodomar]] |''Ceyx sangirensis'' |- | [[Plavoglavi vodomar]] |''Ceyx lepidus'' |- | [[Plavokrili vodomar]] |''Ceyx margarethae'' |- | [[Sulski vodomar]] |''Ceyx wallacii'' |- | [[Buruski vodomar]] |''Ceyx cajeli'' |- | [[Papuanski vodomar]] |''Ceyx solitarius'' |- | [[Manuški vodomar]] |''Ceyx dispar'' |- | [[Crnokljuni vodomar]] |''Ceyx mulcatus'' |- | [[Novobritanski vodomar]] |''Ceyx sacerdotis'' |- | [[Žutonogi vodomar]] |''Ceyx meeki'' |- | [[Cimetastouhi vodomar]] |''Ceyx collectoris'' |- | |''Ceyx malaitae'' |- | [[Kestenjastotrbi vodomar]] |''Ceyx nigromaxilla'' |- | [[Narančastonogi vodomar]] |''Ceyx gentianus'' |- | [[Pjegavokrili vodomar]] |''Ceyx cyanopecta'' |- | [[Srebrnasti vodomar]] |''Ceyx argentatus'' |- | [[Srebrnastoleđi vodomar]] |''Ceyx flumenicola'' |- | [[Azurni vodomar]] |''Ceyx azureus'' |- | [[Bizmarkski vodomar]] |''Ceyx websteri'' |- | [[Mali vodomar]] |''Ceyx pusillus'' |} == Opis == [[Datoteka:Alcedo_euryzona.jpg|mini|desno|300px|[[Tamnokrili vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Alcedo euryzona'')]] Svi vodomari su kratkorepe, kompaktne ptice velike glave i dugih šiljastih kljunova. Poput ostalih [[Smrdovrane|smrdovrana]], jarkih su boja. Vrste roda ''Alcedo'' obično imaju metalik plave gornje dijelove tijela i glavu, te narančaste ili bijele donje dijelove tijela. Spolovi mogu biti identični, kao kod [[Bizmarkski vodomar|bizmarkskog vodomara]], ali većina vrsta pokazuje određeno [[spolno dvoličje]] (dimorfizam), od različite boje kljuna kao kod običnog vodomara do potpuno drugačijeg izgleda. Mužjak [[Tamnokrili vodomar|tamnokrilog vodomara]]{{HrvImenaPtica}} (''Alcedo euryzona'') ima bijele donje dijelove tijela s plavom trakom na prsima, dok ženka ima narančaste donje dijelove tijela.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=64-75}} Mali vodomari koji čine ostatak porodice imaju plave ili narančaste gornje dijelove tijela i bijele ili žućkaste donje dijelove tijela te pokazuju malo spolnih varijacija.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=64-75}} U cijeloj obitelji, boja kljuna povezana je s prehranom. Kukcojedi imaju crvene kljunove, a ribojedi crne.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=12-13}} Kad su na grani, vodomari sjede prilično uspravno, a let je brz i izravan. Glasanje je obično jednostavan visokotonski krik, često u letu.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-223}} == Rasprostranjenost i stanište == [[Datoteka:Ceyx_erithaca.JPG|mini|desno|300px|[[Ružičastoglavi vodomar]]{{HrvImenaPtica}} (''Ceyx erithaca'')]] Većina alcedinida nalazi se u toplim klimama Afrike te južne i jugoistočne Azije. Tri vrste dolaze do Australije, ali samo se [[Vodomar|obični vodomar]] nalazi u većem dijelu Europe i umjerene Azije. Nijedan član ove porodice ne nalazi se u Americi, iako se vjeruje da američki zeleni vodomari (rod ''[[Chloroceryle]]'') potječu od alcedinida. Smatra se da je podrijetlo porodice u južnoj Aziji, koja još uvijek ima najviše vrsta.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=21-22}} Vrste roda ''Ceyx'' i ''Ispidina'' su uglavnom ptice vlažnih prašuma ili drugih šuma i nisu nužno povezane s vodom. Vodomari roda ''Alcedo'' obično su usko povezani sa slatkom vodom, često na otvorenim staništima, iako su neki prvenstveno šumske ptice.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-223}} == Ponašanje == === Razmnožavanje === Riječni vodomari su [[Monogamija kod životinja|monogamni]] i [[Teritorijalnost|teritorijalni]]. Par iskopa rupu u zemljanom nasipu i položi dva ili više bijelih jaja na golu površinu. Oba roditelja inkubiraju jaja i hrane ptiće. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-223}} Polaganje jaja je raspoređeno u jednodnevnim intervalima tako da ako hrane nedostaje, hrane se samo stariji i veći ptići. Ptići su goli, slijepi i bespomoćni kada se izlegu te stoje na petama, za razliku od bilo koje odrasle ptice. {{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=17-18}} === Hranjenje === Vrste iz rodova ''Ceyx'' i ''Ispidina'', koje su manje, hrane se uglavnom kukcima i paucima, ali također jedu [[Punoglavac|punoglavce]], žabe i [[Nimfa (biologija)|nimfe]] [[Vodencvjetokrilaši|vodencvjetokrilaša]] iz lokvi. Lovit će muhe, a njihovi crveni kljunovi su spljošteni kako bi im pomogli u hvatanju kukaca. ''Alcedo'' vodomari su obično ribojedi s crnim kljunovima, ali će jesti i vodene beskralješnjake, pauke i guštere. Nekoliko vrsta su uglavnom kukcojedi i imaju crveni kljun. Ribe se obično love zaranjanjem u vodu s mjesta za slijetanje, iako vodomar može kratko lebdjeti.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=12-13}} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="Andersen et al 2017">{{ cite journal | last1=Andersen | first1=M.J. | last2=McCullough | first2=J.M. | last3=Mauck III | first3=W.M. | last4=Smith | first4=B.T. | last5=Moyle | first5=R.G. | year=2017 | title=A phylogeny of kingfishers reveals an Indomalayan origin and elevated rates of diversification on oceanic islands | journal=Journal of Biogeography | volume= 45| issue= 2| pages=1–13 | doi=10.1111/jbi.13139 | bibcode=2018JBiog..45..269A | doi-access=free }}</ref> <ref name="moyle2007">{{Citiranje časopisa | last1=Moyle | first1=R.G. | last2=Fuchs | first2=J. | last3=Pasquet | first3=E. | last4=Marks | first4=B.D. | year=2007 | title=Feeding behavior, toe count, and the phylogenetic relationships among alcedinine kingfishers (Alcedininae) | journal=Journal of Avian Biology | volume=38 | issue=3 | pages=317–326 | doi=10.1111/J.2007.0908-8857.03921.x }}</ref> <ref name="Moyle2006">{{Citiranje časopisa | last=Moyle | first=Robert G. | year=2006 | title=A molecular phylogeny of kingfishers (Alcedinidae) with insights into early biogeographic history | journal=Auk | volume=123 | issue=2 | pages=487–499 | doi=10.1642/0004-8038(2006)123[487:AMPOKA]2.0.CO;2 | hdl=1808/16596 | s2cid=84824051 | hdl-access=free }}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | year=2017 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 7.2 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=2017-05-17}}</ref> }} == Literatura == *{{cite book | last1=Fry | first1=C. Hilary| last2=Fry | first2=Kathie| last3=Harris | first3=Alan | year=1992 | title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers| publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-0-7136-8028-7 }} == Vanjske poveznice == * [http://ibc.lynxeds.com/family/kingfishers-alcedinidae Kingfisher videos] on the Internet Bird Collection [[Kategorija:Potporodice vodomara]] [[Kategorija:Riječni vodomari| ]] b4lcu0drk72mtwvjxagh45vh2w3sava 0 816482 7571489 7570526 2026-08-07T11:08:52Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7571489 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1952. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 2. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | broj = 1 | finalist = Garnizon Vipava | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] i [[NK Izola|Izola]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1951.|1951.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1952. bilo je drugo izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1952., nakon ukidanja [[2. savezna liga SFRJ|Druge savezne lige]], u kupu je sudjelovao i [[NK Rudar Trbovlje|Rudar]] iz [[Trbovlje|Trbovlja]], koji je očekivano pobijedio sve protivnike, uključujući i vojnu momčad iz Vipave. U prvim godinama, osim civilnih momčadi, u kupu su mogle sudjelovati i momčadi garnizona [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Slovenska republička nogometna liga 1952.|Republičke lige 1952.]]:''' Branik, Rudar (T), Železničar (L), Nafta, Korotan, Železničar (M), Kladivar, Mura, Sloga (odnosno svi osim ljubljanskog Odreda) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Garnizon Vipava * '''Pobjednik centra Zasavje:''' Bratstvo Hrastnik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Rudar (V) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Izola == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||6:8 pen. |- | '''[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||6:5 |- | '''Garnizon Vipava''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Korotan Kranj]] ||6:3 |- | Sloga Ljubljana ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:1 |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||3:7 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||3:2 |- | '''[[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||1:0 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||0:3 b.b. |- | '''Garnizon Vipava''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||? |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||4:3 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''Garnizon Vipava''' ||3:4 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | Garnizon Vipava ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||1:3 |- |} == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1952.|Slovenska republička liga 1952.]] * [[Kup maršala Tita 1952.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1952 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1952]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1952.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1952 *]] tqf9k0bhj6v9ex95jm61aek2oam63jn 14 816515 7571222 7570844 2026-08-06T22:18:47Z Divna Jaksic 974 [[Kategorija:Hrvatski nagrađeni književnici|Nazor]] 7571222 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor|Književnost]] [[Kategorija:Hrvatski nagrađeni književnici|Nazor]] {{radovi-kat}} 64ztf7zis7tfjrcjprloj9hdwyq8hvu 7571238 7571222 2026-08-06T22:31:24Z Divna Jaksic 974 7571238 wikitext text/x-wiki {{radovi-kat}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor|Književnost]] [[Kategorija:Hrvatski nagrađeni književnici|Nazor]] 63uklzrv2wzgl3xdcw9r3orfneusqhh 0 816516 7570906 2026-08-06T12:43:28Z Runolist 263374 Runolist premješta stranicu [[Dvorac Jakovlje]] na [[Dvorac Oršić u Jakovlju]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]) 7570906 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Dvorac Oršić u Jakovlju]] eggm09zd5arpr2pjyct3wthnk7kuaof 0 816517 7570926 2026-08-06T14:29:24Z Cybermb 1634 n.č., 2. ŽNL Posavina 7570926 wikitext text/x-wiki Ljestvice i sastavi [[Sustav nogometnih liga u Bosni i Hercegovini|liga petog stupnja]] [[nogomet]]nog prvenstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u sezoni 2025./26. == Federacija BiH == === [[2. županijska liga PŽ|2. ŽNL Posavina]] === Uključuje i klubove s područja [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i [[Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko Distrikta]]. {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Mladost Sibovac ||18 ||17 ||0 ||1 ||78 ||14 ||51 |- |2. ||align="left"|Napredak Omerbegovača ||18 ||9 ||3 ||6 ||42 ||38 ||30 |- |3. ||align="left"|[[NK Mladi Zadrugar Donji Rahić|Mladi Zadrugar Donji Rahić]] ||18 ||8 ||4 ||6 ||48 ||40 ||28 |- |4. ||align="left"|Posavina Brod 1974 (Brod - Brčko) ||18 ||6 ||4 ||8 ||37 ||42 ||22 |- |5. ||align="left"|[[HNK Mladost Vidovice|Mladost Vidovice]] ||18 ||6 ||3 ||9 ||34 ||46 ||20 (-1) |- |6. ||align="left"|[[FK Izbor Brčko|Izbor Brčko]] ||18 ||4 ||3 ||11 ||31 ||62 ||15 |- |7. ||align="left"|[[HNK Bijela|Bijela]] ||18 ||3 ||3 ||12 ||36 ||64 ||12 |- |} <small> Izvori: <br> <ref> [https://posavinasport.com/Nogomet/lmo.php?todo=&file=//Arhiv/2025-26/%C5%BDupanijski%20nogomet/Druga%20%C5%BDupanijska%20liga.l98 posavinasport.com, ''2025-26 / Druga Županijska liga (Posavina) / Ljestvica''], preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> posavinasport.com, ljestvica <br> <ref> [https://posavinasport.com/Nogomet/lmo.php?file=//Arhiv/2025-26/%C5%BDupanijski%20nogomet/Druga%20%C5%BDupanijska%20liga.l98&action=cross posavinasport.com, ''2025-26 / Druga Županijska liga (Posavina) / Tablica s rezlutatima''], preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> posavinasport.com, rezultatska križaljka <br> <ref> [https://web.archive.org/web/20260806083457/https://posavinasport.com/Nogomet/output/Druga%20%C5%BDupanijska%20liga.l98-sp.html posavinasport.com, ''2025-26 / Druga Županijska liga (Posavina) / Rezultati po kolima i ljestvica / verzija za ispis''], wayback arhiva os 6. kolovoza 2026. </ref> posavinasport.com, rezultati, wayback <br> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/bosnia-and-herzegovina-amateur/2-znl-posavina/16754#id:82397 sofascore.com, ''2. ŽNL Posavina / 25/26''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> posavinasport.com <br> <ref> [https://sportdc.net/league/6002-druga-zupanijska-liga-posavine sportdc.net, ''Druga županijska liga Posavine / 2025-2026''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> sportdc.net </small> == Republika Srpska == == Povezani članci == * [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2025./26.]] * [[Nogometni kup FBiH 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/bosnia-and-herzegovina-amateur sofascore.com, ''Football -> Bosnia & Herzegovina Amateur''] * [https://sportsport.ba/tabele-lige sportsport.ba, ''Pregled tabela''] == Izvori == <small> * [https://sportdc.net/season/494 sportdc.net, ''REZULTATI -> FUDBAL -> MUŠKARCI -> 2025-2026''] * [https://posavinasport.com/Nogomet/lmo.php?subdir=//Arhiv/2025-26/ posavinasport.com, ''Arhiv nogometnih liga od 2006 / 2025-26''] {{izvori}} </small> {{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Sezone petog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine|2025-26]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2025./26.| 5]] fkexk2hz8ttuo9rvlcbg1bvy8xym4y0 0 816518 7570947 2026-08-06T15:00:12Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo =...«. 7570947 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo = DC. }} '''''Kvrgava limeta''''' (makrut; lat. ''Citrus hystrix'') je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne Himalaje do Kine ([[Yunnan]], sjeverni [[Guangxi]]) i otoka [[Wallis]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771927-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste hystrix dolazi od grčkoga hýstrix, „dikobraz”, i kod biljke se odnosi na jake trnove. == Morfologija == ''Citrus hystrix'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao zimzeleni trnoviti [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 3–6 m. [[Krošnja]] joj je gusta i nepravilna, a zelene grančice nose kratke, čvrste [[trn]]ove. Vrsta se lako prepoznaje po neobičnim, prividno „dvostrukim” [[listovi]]ma. Plojka je jajolika do duguljasta, kožasta i narovašena ruba, dok je peteljka jako proširena u široko, listoliko krilo koje može biti gotovo jednako veliko kao sama plojka. Listovi su gusto posuti uljnim žlijezdama i pri gnječenju oslobađaju snažan [[miris]].<ref name="Guardian ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3103 Guardian], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Sitni mirisni [[cvjetovi]] pojavljuju se pojedinačno ili u malobrojnim pazušnim i vršnim skupinama. [[Čaška]] je najčešće četverorežnjasta, a [[latica]] je četiri ili pet; žućkastobijele su, katkad izvana ružičasto nahukane. [[Prašnik]]a je 24–30, međusobno su slobodni. Plodnica je spljošteno kuglasta, a vrat kratak i debeo.<ref name="Guardian "/> [[Plod]] je kuglast, jajolik ili elipsoidan hesperidij, obično širok 5–7 cm. Površina mu je izrazito kvrgava, s brojnim istaknutim uljnim žlijezdama; isprva je zelena, a dozrijevanjem postaje žućkastozelena do žuta. Kora je debela, dok je pulpa podijeljena na približno 11–13 segmenata te je vrlo kisela i blago gorka. Sjemenke su brojne, jajoliko duguljaste, s bijelim supkama. == Stanište i rasprostranjenost == Prirodni areal proteže se od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] do otoka jugozapadnoga Pacifika. Vrsta raste ponajprije u vlažnom tropskom [[biom]]u, a uzgojem je prenesena i u druga tropska područja. Kew u njezinu širem opsegu kao sinonime uključuje brojna nekada odvojena imena, među njima Citrus macroptera, C. micrantha, C. papeda i C. papuana. Najviše se cijene snažno aromatični listovi, koji se upotrebljavaju kao začin u kuhinjama jugoistočne Azije. Rabi se i naribana kora ploda, dok se od listova i kore dobivaju [[eterična ulja]] za mirisne i kozmetičke proizvode. Sam plod zbog izrazito kisele i gorkaste pulpe ima manju prehrambenu važnost..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608056;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium hystrix'' <small>(DC.) Jacquemont-Bonnefont</small> in Cat. Prix Cour. 1833: 51 (1833) * ''Citrus echinata'' <small>St.-Lag.</small> in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 122 (1880), nom. illeg. superfl. Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 9vti0g2jstcpsqji9owtiqfpd67bphy 7570948 7570947 2026-08-06T15:00:25Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Citrus hystrix]] na [[Kvrgava limeta]] 7570947 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo = DC. }} '''''Kvrgava limeta''''' (makrut; lat. ''Citrus hystrix'') je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne Himalaje do Kine ([[Yunnan]], sjeverni [[Guangxi]]) i otoka [[Wallis]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771927-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste hystrix dolazi od grčkoga hýstrix, „dikobraz”, i kod biljke se odnosi na jake trnove. == Morfologija == ''Citrus hystrix'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao zimzeleni trnoviti [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 3–6 m. [[Krošnja]] joj je gusta i nepravilna, a zelene grančice nose kratke, čvrste [[trn]]ove. Vrsta se lako prepoznaje po neobičnim, prividno „dvostrukim” [[listovi]]ma. Plojka je jajolika do duguljasta, kožasta i narovašena ruba, dok je peteljka jako proširena u široko, listoliko krilo koje može biti gotovo jednako veliko kao sama plojka. Listovi su gusto posuti uljnim žlijezdama i pri gnječenju oslobađaju snažan [[miris]].<ref name="Guardian ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3103 Guardian], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Sitni mirisni [[cvjetovi]] pojavljuju se pojedinačno ili u malobrojnim pazušnim i vršnim skupinama. [[Čaška]] je najčešće četverorežnjasta, a [[latica]] je četiri ili pet; žućkastobijele su, katkad izvana ružičasto nahukane. [[Prašnik]]a je 24–30, međusobno su slobodni. Plodnica je spljošteno kuglasta, a vrat kratak i debeo.<ref name="Guardian "/> [[Plod]] je kuglast, jajolik ili elipsoidan hesperidij, obično širok 5–7 cm. Površina mu je izrazito kvrgava, s brojnim istaknutim uljnim žlijezdama; isprva je zelena, a dozrijevanjem postaje žućkastozelena do žuta. Kora je debela, dok je pulpa podijeljena na približno 11–13 segmenata te je vrlo kisela i blago gorka. Sjemenke su brojne, jajoliko duguljaste, s bijelim supkama. == Stanište i rasprostranjenost == Prirodni areal proteže se od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] do otoka jugozapadnoga Pacifika. Vrsta raste ponajprije u vlažnom tropskom [[biom]]u, a uzgojem je prenesena i u druga tropska područja. Kew u njezinu širem opsegu kao sinonime uključuje brojna nekada odvojena imena, među njima Citrus macroptera, C. micrantha, C. papeda i C. papuana. Najviše se cijene snažno aromatični listovi, koji se upotrebljavaju kao začin u kuhinjama jugoistočne Azije. Rabi se i naribana kora ploda, dok se od listova i kore dobivaju [[eterična ulja]] za mirisne i kozmetičke proizvode. Sam plod zbog izrazito kisele i gorkaste pulpe ima manju prehrambenu važnost..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608056;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium hystrix'' <small>(DC.) Jacquemont-Bonnefont</small> in Cat. Prix Cour. 1833: 51 (1833) * ''Citrus echinata'' <small>St.-Lag.</small> in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 122 (1880), nom. illeg. superfl. Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 9vti0g2jstcpsqji9owtiqfpd67bphy 7570950 7570948 2026-08-06T15:00:38Z Zeljko 1196 7570950 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo = DC. }} '''Kvrgava limeta''' (makrut; lat. ''Citrus hystrix'') je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne Himalaje do Kine ([[Yunnan]], sjeverni [[Guangxi]]) i otoka [[Wallis]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771927-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste hystrix dolazi od grčkoga hýstrix, „dikobraz”, i kod biljke se odnosi na jake trnove. == Morfologija == ''Citrus hystrix'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao zimzeleni trnoviti [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 3–6 m. [[Krošnja]] joj je gusta i nepravilna, a zelene grančice nose kratke, čvrste [[trn]]ove. Vrsta se lako prepoznaje po neobičnim, prividno „dvostrukim” [[listovi]]ma. Plojka je jajolika do duguljasta, kožasta i narovašena ruba, dok je peteljka jako proširena u široko, listoliko krilo koje može biti gotovo jednako veliko kao sama plojka. Listovi su gusto posuti uljnim žlijezdama i pri gnječenju oslobađaju snažan [[miris]].<ref name="Guardian ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3103 Guardian], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Sitni mirisni [[cvjetovi]] pojavljuju se pojedinačno ili u malobrojnim pazušnim i vršnim skupinama. [[Čaška]] je najčešće četverorežnjasta, a [[latica]] je četiri ili pet; žućkastobijele su, katkad izvana ružičasto nahukane. [[Prašnik]]a je 24–30, međusobno su slobodni. Plodnica je spljošteno kuglasta, a vrat kratak i debeo.<ref name="Guardian "/> [[Plod]] je kuglast, jajolik ili elipsoidan hesperidij, obično širok 5–7 cm. Površina mu je izrazito kvrgava, s brojnim istaknutim uljnim žlijezdama; isprva je zelena, a dozrijevanjem postaje žućkastozelena do žuta. Kora je debela, dok je pulpa podijeljena na približno 11–13 segmenata te je vrlo kisela i blago gorka. Sjemenke su brojne, jajoliko duguljaste, s bijelim supkama. == Stanište i rasprostranjenost == Prirodni areal proteže se od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] do otoka jugozapadnoga Pacifika. Vrsta raste ponajprije u vlažnom tropskom [[biom]]u, a uzgojem je prenesena i u druga tropska područja. Kew u njezinu širem opsegu kao sinonime uključuje brojna nekada odvojena imena, među njima Citrus macroptera, C. micrantha, C. papeda i C. papuana. Najviše se cijene snažno aromatični listovi, koji se upotrebljavaju kao začin u kuhinjama jugoistočne Azije. Rabi se i naribana kora ploda, dok se od listova i kore dobivaju [[eterična ulja]] za mirisne i kozmetičke proizvode. Sam plod zbog izrazito kisele i gorkaste pulpe ima manju prehrambenu važnost..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608056;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium hystrix'' <small>(DC.) Jacquemont-Bonnefont</small> in Cat. Prix Cour. 1833: 51 (1833) * ''Citrus echinata'' <small>St.-Lag.</small> in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 122 (1880), nom. illeg. superfl. Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] s1jkc99hlanh7zew1pabozkm0ddag6v 7570951 7570950 2026-08-06T15:00:54Z Zeljko 1196 7570951 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo = DC. }} '''Kvrgava limeta''' (makrut; lat. ''Citrus hystrix'') je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne Himalaje do Kine ([[Yunnan]], sjeverni [[Guangxi]]) i otoka [[Wallis]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771927-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste hystrix dolazi od grčkoga hýstrix, „dikobraz”, i kod biljke se odnosi na jake trnove. == Morfologija == ''Citrus hystrix'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao zimzeleni trnoviti [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 3–6 m. [[Krošnja]] joj je gusta i nepravilna, a zelene grančice nose kratke, čvrste [[trn]]ove. Vrsta se lako prepoznaje po neobičnim, prividno „dvostrukim” [[listovi]]ma. Plojka je jajolika do duguljasta, kožasta i narovašena ruba, dok je peteljka jako proširena u široko, listoliko krilo koje može biti gotovo jednako veliko kao sama plojka. Listovi su gusto posuti uljnim žlijezdama i pri gnječenju oslobađaju snažan [[miris]].<ref name="Guardian ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3103 Guardian], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Sitni mirisni [[cvjetovi]] pojavljuju se pojedinačno ili u malobrojnim pazušnim i vršnim skupinama. [[Čaška]] je najčešće četverorežnjasta, a [[latica]] je četiri ili pet; žućkastobijele su, katkad izvana ružičasto nahukane. [[Prašnik]]a je 24–30, međusobno su slobodni. Plodnica je spljošteno kuglasta, a vrat kratak i debeo.<ref name="Guardian "/> [[Plod]] je kuglast, jajolik ili elipsoidan hesperidij, obično širok 5–7 cm. Površina mu je izrazito kvrgava, s brojnim istaknutim uljnim žlijezdama; isprva je zelena, a dozrijevanjem postaje žućkastozelena do žuta. Kora je debela, dok je pulpa podijeljena na približno 11–13 segmenata te je vrlo kisela i blago gorka. Sjemenke su brojne, jajoliko duguljaste, s bijelim supkama. == Stanište i rasprostranjenost == Prirodni areal proteže se od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] do otoka jugozapadnoga Pacifika. Vrsta raste ponajprije u vlažnom tropskom [[biom]]u, a uzgojem je prenesena i u druga tropska područja. Kew u njezinu širem opsegu kao sinonime uključuje brojna nekada odvojena imena, među njima Citrus macroptera, C. micrantha, C. papeda i C. papuana. Najviše se cijene snažno aromatični listovi, koji se upotrebljavaju kao začin u kuhinjama jugoistočne Azije. Rabi se i naribana kora ploda, dok se od listova i kore dobivaju [[eterična ulja]] za mirisne i kozmetičke proizvode. Sam plod zbog izrazito kisele i gorkaste pulpe ima manju prehrambenu važnost..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608056;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium hystrix'' <small>(DC.) Jacquemont-Bonnefont</small> in Cat. Prix Cour. 1833: 51 (1833) * ''Citrus echinata'' <small>St.-Lag.</small> in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 122 (1880), nom. illeg. superfl. Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] b77nc5ylrcri86iql1uj2knhv9yig6j 7570956 7570951 2026-08-06T15:21:38Z Zeljko 1196 7570956 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = Citrus hystrix Blanco2.408-cropped.jpg | slika_opis = ''C. hystrix'', ilustracija. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo = DC. | karta_raspon = Map of inferred original wild ranges of the main Citrus cultivars, and selected relevant wild taxa (Fuller et al., 2017).png }} [[Datoteka:Starr 080610-8293 Citrus hystrix.jpg|mini|lijevo|''C. hystrix'', i bodljike po kojima je dobila latinsko ime.]] '''Kvrgava limeta''' (makrut; lat. ''Citrus hystrix'') je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne Himalaje do Kine ([[Yunnan]], sjeverni [[Guangxi]]) i otoka [[Wallis]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771927-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste hystrix dolazi od grčkoga hýstrix, „dikobraz”, i kod biljke se odnosi na jake trnove. == Morfologija == ''Citrus hystrix'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao zimzeleni trnoviti [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 3–6 m. [[Krošnja]] joj je gusta i nepravilna, a zelene grančice nose kratke, čvrste [[trn]]ove. Vrsta se lako prepoznaje po neobičnim, prividno „dvostrukim” [[listovi]]ma. Plojka je jajolika do duguljasta, kožasta i narovašena ruba, dok je peteljka jako proširena u široko, listoliko krilo koje može biti gotovo jednako veliko kao sama plojka. Listovi su gusto posuti uljnim žlijezdama i pri gnječenju oslobađaju snažan [[miris]].<ref name="Guardian ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3103 Guardian], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Sitni mirisni [[cvjetovi]] pojavljuju se pojedinačno ili u malobrojnim pazušnim i vršnim skupinama. [[Čaška]] je najčešće četverorežnjasta, a [[latica]] je četiri ili pet; žućkastobijele su, katkad izvana ružičasto nahukane. [[Prašnik]]a je 24–30, međusobno su slobodni. Plodnica je spljošteno kuglasta, a vrat kratak i debeo.<ref name="Guardian "/> [[Plod]] je kuglast, jajolik ili elipsoidan hesperidij, obično širok 5–7 cm. Površina mu je izrazito kvrgava, s brojnim istaknutim uljnim žlijezdama; isprva je zelena, a dozrijevanjem postaje žućkastozelena do žuta. Kora je debela, dok je pulpa podijeljena na približno 11–13 segmenata te je vrlo kisela i blago gorka. Sjemenke su brojne, jajoliko duguljaste, s bijelim supkama. == Stanište i rasprostranjenost == Prirodni areal proteže se od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] do otoka jugozapadnoga Pacifika. Vrsta raste ponajprije u vlažnom tropskom [[biom]]u, a uzgojem je prenesena i u druga tropska područja. Kew u njezinu širem opsegu kao sinonime uključuje brojna nekada odvojena imena, među njima Citrus macroptera, C. micrantha, C. papeda i C. papuana. Najviše se cijene snažno aromatični listovi, koji se upotrebljavaju kao začin u kuhinjama jugoistočne Azije. Rabi se i naribana kora ploda, dok se od listova i kore dobivaju [[eterična ulja]] za mirisne i kozmetičke proizvode. Sam plod zbog izrazito kisele i gorkaste pulpe ima manju prehrambenu važnost..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608056;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Bee and Kaffir Lime Flower (29335450862).jpg|''C. hystrix''. Citrus hystrix 1DS-II 2-6140.jpg|''C. hystrix'', listovi. Combava 4.jpg|''C. hystrix'', plodovi. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium hystrix'' <small>(DC.) Jacquemont-Bonnefont</small> in Cat. Prix Cour. 1833: 51 (1833) * ''Citrus echinata'' <small>St.-Lag.</small> in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 122 (1880), nom. illeg. superfl. Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] j2vvs0cnflp42orjo4yvu8hr8o4s6qg 7570957 7570956 2026-08-06T15:22:09Z Zeljko 1196 7570957 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kvrgava limeta | slika = Citrus hystrix Blanco2.408-cropped.jpg | slika_opis = ''C. hystrix'', ilustracija. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Citrus]]''''' | species = ''C. hystrix'' | subspecies = | dvoimeno = ''Citrus hystrix'' | dvoimeno_autorstvo = DC. | karta_raspon = Map of inferred original wild ranges of the main Citrus cultivars, and selected relevant wild taxa (Fuller et al., 2017).png }} [[Datoteka:Starr 080610-8293 Citrus hystrix.jpg|mini|lijevo|''C. hystrix'', i trnovi po kojima je dobila latinsko ime.]] '''Kvrgava limeta''' (makrut; lat. ''Citrus hystrix'') je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne Himalaje do Kine ([[Yunnan]], sjeverni [[Guangxi]]) i otoka [[Wallis]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771927-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste hystrix dolazi od grčkoga hýstrix, „dikobraz”, i kod biljke se odnosi na jake trnove. == Morfologija == ''Citrus hystrix'' prihvaćena je vrsta rutovki (''[[Rutaceae]]''). Raste kao zimzeleni trnoviti [[grm]] ili manje [[stablo]], najčešće visoko 3–6 m. [[Krošnja]] joj je gusta i nepravilna, a zelene grančice nose kratke, čvrste [[trn]]ove. Vrsta se lako prepoznaje po neobičnim, prividno „dvostrukim” [[listovi]]ma. Plojka je jajolika do duguljasta, kožasta i narovašena ruba, dok je peteljka jako proširena u široko, listoliko krilo koje može biti gotovo jednako veliko kao sama plojka. Listovi su gusto posuti uljnim žlijezdama i pri gnječenju oslobađaju snažan [[miris]].<ref name="Guardian ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3103 Guardian], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Sitni mirisni [[cvjetovi]] pojavljuju se pojedinačno ili u malobrojnim pazušnim i vršnim skupinama. [[Čaška]] je najčešće četverorežnjasta, a [[latica]] je četiri ili pet; žućkastobijele su, katkad izvana ružičasto nahukane. [[Prašnik]]a je 24–30, međusobno su slobodni. Plodnica je spljošteno kuglasta, a vrat kratak i debeo.<ref name="Guardian "/> [[Plod]] je kuglast, jajolik ili elipsoidan hesperidij, obično širok 5–7 cm. Površina mu je izrazito kvrgava, s brojnim istaknutim uljnim žlijezdama; isprva je zelena, a dozrijevanjem postaje žućkastozelena do žuta. Kora je debela, dok je pulpa podijeljena na približno 11–13 segmenata te je vrlo kisela i blago gorka. Sjemenke su brojne, jajoliko duguljaste, s bijelim supkama. == Stanište i rasprostranjenost == Prirodni areal proteže se od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] preko [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] do otoka jugozapadnoga Pacifika. Vrsta raste ponajprije u vlažnom tropskom [[biom]]u, a uzgojem je prenesena i u druga tropska područja. Kew u njezinu širem opsegu kao sinonime uključuje brojna nekada odvojena imena, među njima Citrus macroptera, C. micrantha, C. papeda i C. papuana. Najviše se cijene snažno aromatični listovi, koji se upotrebljavaju kao začin u kuhinjama jugoistočne Azije. Rabi se i naribana kora ploda, dok se od listova i kore dobivaju [[eterična ulja]] za mirisne i kozmetičke proizvode. Sam plod zbog izrazito kisele i gorkaste pulpe ima manju prehrambenu važnost..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000608056;jsessionid=8EE6FB87FF36BE7B6D96E9FC6D41F163 WFO], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Bee and Kaffir Lime Flower (29335450862).jpg|''C. hystrix''. Citrus hystrix 1DS-II 2-6140.jpg|''C. hystrix'', listovi. Combava 4.jpg|''C. hystrix'', plodovi. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus × aurantium hystrix'' <small>(DC.) Jacquemont-Bonnefont</small> in Cat. Prix Cour. 1833: 51 (1833) * ''Citrus echinata'' <small>St.-Lag.</small> in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 122 (1880), nom. illeg. superfl. Heterotipski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Agrumi]] 8f2p4ytfwkumxfofjwqalxlpuyq4wpg 0 816519 7570949 2026-08-06T15:00:25Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Citrus hystrix]] na [[Kvrgava limeta]] 7570949 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kvrgava limeta]] 5i7jdcm208890u1nhm9afm1bz7901pg 10 816520 7570969 2026-08-06T16:04:03Z Koreanovsky 156368 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/977091462|Template:Election results]]« 7570969 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Election results|main}}{{Dokumentacija}} [[Kategorija:Lua predlošci]] p46lfq18otmkhfsx84m5ixl3n7bbm48 7570983 7570969 2026-08-06T16:11:34Z Koreanovsky 156368 noinclude 7570983 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Election results|main}}<noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> [[Kategorija:Lua predlošci]] pya0uk4767ajcx3jyqvmklzdl08gph3 10 816521 7570974 2026-08-06T16:05:51Z Koreanovsky 156368 Preusmjeravanje stranice na [[Predložak:Rezultati izbora]] 7570974 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Predložak:Rezultati izbora]] 0kjdvlqrxu2tcealt431tt9iz1aakom 0 816522 7571051 2026-08-06T17:30:47Z Sk53121 310591 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Kada zaspu anđeli (Ostani)''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Goran Karan|Gorana Karana]] izdan 2000. godine. Pjesma se nalazi na albumu ''[[Vagabundo]]''. Pjesma je pobjedila na [[Dora (natjecanje)|Dori]] 2000. te je predstavljala Hrvatsku na [[Eurosong|Euroviziji]] te godine i osvojila 9. mjesto s 70 bodova.<ref>{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2000/croatia|title=Eurovision 2000 Croatia: Goran Karan - "Kad zas...«. 7571051 wikitext text/x-wiki '''Kada zaspu anđeli (Ostani)''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Goran Karan|Gorana Karana]] izdan 2000. godine. Pjesma se nalazi na albumu ''[[Vagabundo]]''. Pjesma je pobjedila na [[Dora (natjecanje)|Dori]] 2000. te je predstavljala Hrvatsku na [[Eurosong|Euroviziji]] te godine i osvojila 9. mjesto s 70 bodova.<ref>{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2000/croatia|title=Eurovision 2000 Croatia: Goran Karan - "Kad zaspu anđeli"|website=eurovisionworld.com}}</ref> ==Komercijalni uspjeh== Pjesma je dosegla prvo mjesto hrvatske top ljestvice te je bila deveta najizvođenija pjesma 2000. godine na hrvatskim radijima.<ref name="top">{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2000/djela.htm|title=HR TOP 20 2000.|archive-date=23 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041023230402/http://croatian-radio.info/2000/djela.htm}}</ref> == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2000.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1. |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2000.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |5.<ref name="top"/> |- |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Goran Karan]] [[Kategorija:Singlovi iz 2000.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] trmjilywym25gwc2bz8j6pr7ehlvn3c 7571054 7571051 2026-08-06T17:37:46Z Sk53121 310591 7571054 wikitext text/x-wiki {{Eurovizijska pjesma |ime_pjesme = Kada zaspu anđeli (Ostani) |slika = |veličina = |godina = 2000. |država = Hrvatska |žanr = |izvođač = [[Goran Karan]] |jezik = [[hrvatski]] |jezici = |skladatelj = [[Zdenko Runjić]], [[Nikša Bratoš]] |autor = [[Nenad Ninčević]] |trajanje = |PF_mjesto = |PF_bodovi = |F_mjesto = 9. |F_bodovi = 70 |prethodnik = [[Marija Magdalena (pjesma)|Marija Magdalena]] |godinaP = [[1999.]] |nasljednik = [[Strune ljubavi]] |godinaN = [[2001.]] }} '''Kada zaspu anđeli (Ostani)''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Goran Karan|Gorana Karana]] izdan 2000. godine. Pjesma se nalazi na albumu ''[[Vagabundo]]''. Pjesma je pobjedila na [[Dora (natjecanje)|Dori]] 2000. te je predstavljala Hrvatsku na [[Eurosong|Euroviziji]] te godine i osvojila 9. mjesto s 70 bodova.<ref>{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2000/croatia|title=Eurovision 2000 Croatia: Goran Karan - "Kad zaspu anđeli"|website=eurovisionworld.com}}</ref> ==Komercijalni uspjeh== Pjesma je dosegla prvo mjesto hrvatske top ljestvice te je bila deveta najizvođenija pjesma 2000. godine na hrvatskim radijima.<ref name="top">{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2000/djela.htm|title=HR TOP 20 2000.|archive-date=23 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041023230402/http://croatian-radio.info/2000/djela.htm}}</ref> == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2000.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1. |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2000.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |5.<ref name="top"/> |- |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Goran Karan]] [[Kategorija:Singlovi iz 2000.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] 0ltk1zmjjke5tmi7dng5gilv8dndugi 7571056 7571054 2026-08-06T17:47:17Z Sk53121 310591 /* Top ljestvice */ 7571056 wikitext text/x-wiki {{Eurovizijska pjesma |ime_pjesme = Kada zaspu anđeli (Ostani) |slika = |veličina = |godina = 2000. |država = Hrvatska |žanr = |izvođač = [[Goran Karan]] |jezik = [[hrvatski]] |jezici = |skladatelj = [[Zdenko Runjić]], [[Nikša Bratoš]] |autor = [[Nenad Ninčević]] |trajanje = |PF_mjesto = |PF_bodovi = |F_mjesto = 9. |F_bodovi = 70 |prethodnik = [[Marija Magdalena (pjesma)|Marija Magdalena]] |godinaP = [[1999.]] |nasljednik = [[Strune ljubavi]] |godinaN = [[2001.]] }} '''Kada zaspu anđeli (Ostani)''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Goran Karan|Gorana Karana]] izdan 2000. godine. Pjesma se nalazi na albumu ''[[Vagabundo]]''. Pjesma je pobjedila na [[Dora (natjecanje)|Dori]] 2000. te je predstavljala Hrvatsku na [[Eurosong|Euroviziji]] te godine i osvojila 9. mjesto s 70 bodova.<ref>{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2000/croatia|title=Eurovision 2000 Croatia: Goran Karan - "Kad zaspu anđeli"|website=eurovisionworld.com}}</ref> ==Komercijalni uspjeh== Pjesma je dosegla prvo mjesto hrvatske top ljestvice te je bila deveta najizvođenija pjesma 2000. godine na hrvatskim radijima.<ref name="top">{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2000/djela.htm|title=HR TOP 20 2000.|archive-date=23 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041023230402/http://croatian-radio.info/2000/djela.htm}}</ref> == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2000.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html|title=HR TOP 20 29.4.2000.|archive-date=10. svibnja 2000.|archive-url=https://web.archive.org/web/20000510181149/http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top122.htm|title=HR TOP 20 25.4.2000.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230103/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top122.htm}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2000.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |5.<ref name="top"/> |- |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Goran Karan]] [[Kategorija:Singlovi iz 2000.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] t1vpnuegcaw3jtnmr72guyw1q9bq9v5 0 816523 7571053 2026-08-06T17:35:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''Ivodea''''' | genus_auto...«. 7571053 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''Ivodea''''' | genus_autorstvo = Capuron }} '''''Ivodea''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ovog roda je [[Madagaskar]] i [[Komori]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35775-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Ivodea je rod pretežno [[aroma]]tičnih, dvodomnih [[grm]]ova i malih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su najčešće visoke 1–4 m, a samo rijetko dosežu oko 10 m. Rod je René Capuron opisao 1961. godine, a tipska je vrsta ''Ivodea trichocarpa'' <small>Capuron</small>.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su jednostavni ili jednolisnato sastavljeni, pri čemu se na spoju peteljke i plojke može nalaziti slabije ili jače izražen članak. Raspoređeni su naizmjenično, gotovo nasuprotno ili nasuprotno, sjedeći su ili peteljkasti, cjelovita ruba i posuti prozirnim uljnim žlijezdama. Na [[grana]]ma mogu biti razmaknuti ili zbijeni prema njihovim vrhovima. Peteljke su neokriljene, usko okriljene ili izrazito okriljene.<ref name="Adansonia "/> Muški i ženski [[cvjetovi]] razvijaju se na različitim biljkama. [[Cvat]]ovi izrastaju u pazušcima listova ili na završecima grana. Muški su uglavnom razgranate metlice, dok su ženski jednostavniji te mogu biti grozdasti, malocvjetne cime ili svedeni na pojedinačni cvijet. Cvjetovi su sitni, promjera manjeg od 3 mm, najčešće četveročlani, rjeđe peteročlani. Lapovi su mali i pri osnovi srasli, a [[Latica|latice]] su slobodne, mnogo veće od lapova i u pupu valvatno presavijene. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Adansonia "/> Muški cvijet obično ima četiri ili pet [[prašnik]]a smještenih između latica, a u nekoliko vrsta prašnika je osam. Filamenti su slobodni, antere bazifiksne i otvaraju se postrano, a u središtu ostaje zakržljali tučak. U ženskih cvjetova ginecej se sastoji od četiriju slobodnih, jednogradnih karpela. Svaki karpel sadrži dva usporedno smještena sjemena zametka. Vrat je vrlo kratak, a njuška široka, spljoštena i duboko podijeljena na četiri režnja; staminodiji mogu biti prisutni ili izostati.<ref name="Adansonia "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri odvojena folikula koji se pri dozrijevanju otvaraju. Folikuli mogu biti glatki, poprečno izbrazdani ili, rijetko, prekriveni lamelastim izraslinama; površina im je gola ili dlakava. U svakom se razvija po jedna viseća sjemenka. Endokarp se odvaja od egzokarpa, sjemena je lupina tanka i krhka, a endosperm nedostaje.<ref name="Adansonia "/> == Stanište i rsprostranjenost == Rod je endemičan za [[Madagaskar]] i [[Komorski otoci|Komorsko otočje]]. Taksonomska revizija iz 2015. priznala je 30 vrsta: 27 ograničenih na Madagaskar, dvije na Komore, dok jedna raste na oba otočja. Vrste nastanjuju vlažne obalne i nizinske [[Šuma|šume]], suhe listopadne šume i polusuhe šikare, a mnoge su poznate iz vrlo maloga broja nalazišta. Kew prihvaća tu reviziju kao temelj suvremenoga opsega roda. Važna odlika roda jest spoj jednostavnih ili jednolisnatih listova, izostanka nektarijskoga diska te ploda sastavljenoga od odvojenih, raspucavajućih folikula. Po listovima i cvjetovima neke vrste nalikuju rodu Vepris, ali se jasno razlikuju njegovim neraspucavajućim koštuničavim plodovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oriciinae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] btg8rlw2bfwymafrrqugzttw4nun8m6 7571058 7571053 2026-08-06T17:56:41Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7571058 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''Ivodea''''' | genus_autorstvo = Capuron }} '''''Ivodea''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ovog roda je [[Madagaskar]] i [[Komori]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35775-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Ivodea je rod pretežno [[aroma]]tičnih, dvodomnih [[grm]]ova i malih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su najčešće visoke 1–4 m, a samo rijetko dosežu oko 10 m. Rod je René Capuron opisao 1961. godine, a tipska je vrsta ''Ivodea trichocarpa'' <small>Capuron</small>.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su jednostavni ili jednolisnato sastavljeni, pri čemu se na spoju peteljke i plojke može nalaziti slabije ili jače izražen članak. Raspoređeni su naizmjenično, gotovo nasuprotno ili nasuprotno, sjedeći su ili peteljkasti, cjelovita ruba i posuti prozirnim uljnim žlijezdama. Na [[grana]]ma mogu biti razmaknuti ili zbijeni prema njihovim vrhovima. Peteljke su neokriljene, usko okriljene ili izrazito okriljene.<ref name="Adansonia "/> Muški i ženski [[cvjetovi]] razvijaju se na različitim biljkama. [[Cvat]]ovi izrastaju u pazušcima listova ili na završecima grana. Muški su uglavnom razgranate metlice, dok su ženski jednostavniji te mogu biti grozdasti, malocvjetne cime ili svedeni na pojedinačni cvijet. Cvjetovi su sitni, promjera manjeg od 3 mm, najčešće četveročlani, rjeđe peteročlani. Lapovi su mali i pri osnovi srasli, a [[Latica|latice]] su slobodne, mnogo veće od lapova i u pupu valvatno presavijene. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Adansonia "/> Muški cvijet obično ima četiri ili pet [[prašnik]]a smještenih između latica, a u nekoliko vrsta prašnika je osam. Filamenti su slobodni, antere bazifiksne i otvaraju se postrano, a u središtu ostaje zakržljali tučak. U ženskih cvjetova ginecej se sastoji od četiriju slobodnih, jednogradnih karpela. Svaki karpel sadrži dva usporedno smještena sjemena zametka. Vrat je vrlo kratak, a njuška široka, spljoštena i duboko podijeljena na četiri režnja; staminodiji mogu biti prisutni ili izostati.<ref name="Adansonia "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri odvojena folikula koji se pri dozrijevanju otvaraju. Folikuli mogu biti glatki, poprečno izbrazdani ili, rijetko, prekriveni lamelastim izraslinama; površina im je gola ili dlakava. U svakom se razvija po jedna viseća sjemenka. Endokarp se odvaja od egzokarpa, sjemena je lupina tanka i krhka, a endosperm nedostaje.<ref name="Adansonia "/> == Stanište i rsprostranjenost == Rod je endemičan za [[Madagaskar]] i [[Komorski otoci|Komorsko otočje]]. Taksonomska revizija iz 2015. priznala je 30 vrsta: 27 ograničenih na Madagaskar, dvije na Komore, dok jedna raste na oba otočja. Vrste nastanjuju vlažne obalne i nizinske [[Šuma|šume]], suhe listopadne šume i polusuhe šikare, a mnoge su poznate iz vrlo maloga broja nalazišta. Kew prihvaća tu reviziju kao temelj suvremenoga opsega roda. Važna odlika roda jest spoj jednostavnih ili jednolisnatih listova, izostanka nektarijskoga diska te ploda sastavljenoga od odvojenih, raspucavajućih folikula. Po listovima i cvjetovima neke vrste nalikuju rodu Vepris, ali se jasno razlikuju njegovim neraspucavajućim koštuničavim plodovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Ivodea acuminata]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea alata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea analalavensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea ankeranensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea antilahimenae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea aymoniniana]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson, Lowry & M.Pignal</small> # ''[[Ivodea capuronii]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea choungiensis]]'' <small>Labat, M.Pignal & O.Pascal</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oriciinae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] oogg724j5263r6heyu64av9yo3vkm7b 7571060 7571058 2026-08-06T17:58:22Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7571060 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''Ivodea''''' | genus_autorstvo = Capuron }} '''''Ivodea''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ovog roda je [[Madagaskar]] i [[Komori]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35775-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Ivodea je rod pretežno [[aroma]]tičnih, dvodomnih [[grm]]ova i malih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su najčešće visoke 1–4 m, a samo rijetko dosežu oko 10 m. Rod je René Capuron opisao 1961. godine, a tipska je vrsta ''Ivodea trichocarpa'' <small>Capuron</small>.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su jednostavni ili jednolisnato sastavljeni, pri čemu se na spoju peteljke i plojke može nalaziti slabije ili jače izražen članak. Raspoređeni su naizmjenično, gotovo nasuprotno ili nasuprotno, sjedeći su ili peteljkasti, cjelovita ruba i posuti prozirnim uljnim žlijezdama. Na [[grana]]ma mogu biti razmaknuti ili zbijeni prema njihovim vrhovima. Peteljke su neokriljene, usko okriljene ili izrazito okriljene.<ref name="Adansonia "/> Muški i ženski [[cvjetovi]] razvijaju se na različitim biljkama. [[Cvat]]ovi izrastaju u pazušcima listova ili na završecima grana. Muški su uglavnom razgranate metlice, dok su ženski jednostavniji te mogu biti grozdasti, malocvjetne cime ili svedeni na pojedinačni cvijet. Cvjetovi su sitni, promjera manjeg od 3 mm, najčešće četveročlani, rjeđe peteročlani. Lapovi su mali i pri osnovi srasli, a [[Latica|latice]] su slobodne, mnogo veće od lapova i u pupu valvatno presavijene. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Adansonia "/> Muški cvijet obično ima četiri ili pet [[prašnik]]a smještenih između latica, a u nekoliko vrsta prašnika je osam. Filamenti su slobodni, antere bazifiksne i otvaraju se postrano, a u središtu ostaje zakržljali tučak. U ženskih cvjetova ginecej se sastoji od četiriju slobodnih, jednogradnih karpela. Svaki karpel sadrži dva usporedno smještena sjemena zametka. Vrat je vrlo kratak, a njuška široka, spljoštena i duboko podijeljena na četiri režnja; staminodiji mogu biti prisutni ili izostati.<ref name="Adansonia "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri odvojena folikula koji se pri dozrijevanju otvaraju. Folikuli mogu biti glatki, poprečno izbrazdani ili, rijetko, prekriveni lamelastim izraslinama; površina im je gola ili dlakava. U svakom se razvija po jedna viseća sjemenka. Endokarp se odvaja od egzokarpa, sjemena je lupina tanka i krhka, a endosperm nedostaje.<ref name="Adansonia "/> == Stanište i rsprostranjenost == Rod je endemičan za [[Madagaskar]] i [[Komorski otoci|Komorsko otočje]]. Taksonomska revizija iz 2015. priznala je 30 vrsta: 27 ograničenih na Madagaskar, dvije na Komore, dok jedna raste na oba otočja. Vrste nastanjuju vlažne obalne i nizinske [[Šuma|šume]], suhe listopadne šume i polusuhe šikare, a mnoge su poznate iz vrlo maloga broja nalazišta. Kew prihvaća tu reviziju kao temelj suvremenoga opsega roda. Važna odlika roda jest spoj jednostavnih ili jednolisnatih listova, izostanka nektarijskoga diska te ploda sastavljenoga od odvojenih, raspucavajućih folikula. Po listovima i cvjetovima neke vrste nalikuju rodu Vepris, ali se jasno razlikuju njegovim neraspucavajućim koštuničavim plodovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Ivodea acuminata]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea alata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea analalavensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea ankeranensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea antilahimenae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea aymoniniana]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson, Lowry & M.Pignal</small> # ''[[Ivodea capuronii]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea choungiensis]]'' <small>Labat, M.Pignal & O.Pascal</small> # ''[[Ivodea confertifolia]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea cordata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea cristata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea decaryana]]'' <small>(H.Perrier) Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea delphinensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea lanceolata]]'' <small>(Capuron) Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea macrocarpa]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mahaboensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oriciinae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] jnkmc7unxpkadqsuk88x9cjp04qy8a1 7571063 7571060 2026-08-06T18:01:07Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7571063 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''Ivodea''''' | genus_autorstvo = Capuron }} '''''Ivodea''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ovog roda je [[Madagaskar]] i [[Komori]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35775-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Ivodea je rod pretežno [[aroma]]tičnih, dvodomnih [[grm]]ova i malih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su najčešće visoke 1–4 m, a samo rijetko dosežu oko 10 m. Rod je René Capuron opisao 1961. godine, a tipska je vrsta ''Ivodea trichocarpa'' <small>Capuron</small>.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su jednostavni ili jednolisnato sastavljeni, pri čemu se na spoju peteljke i plojke može nalaziti slabije ili jače izražen članak. Raspoređeni su naizmjenično, gotovo nasuprotno ili nasuprotno, sjedeći su ili peteljkasti, cjelovita ruba i posuti prozirnim uljnim žlijezdama. Na [[grana]]ma mogu biti razmaknuti ili zbijeni prema njihovim vrhovima. Peteljke su neokriljene, usko okriljene ili izrazito okriljene.<ref name="Adansonia "/> Muški i ženski [[cvjetovi]] razvijaju se na različitim biljkama. [[Cvat]]ovi izrastaju u pazušcima listova ili na završecima grana. Muški su uglavnom razgranate metlice, dok su ženski jednostavniji te mogu biti grozdasti, malocvjetne cime ili svedeni na pojedinačni cvijet. Cvjetovi su sitni, promjera manjeg od 3 mm, najčešće četveročlani, rjeđe peteročlani. Lapovi su mali i pri osnovi srasli, a [[Latica|latice]] su slobodne, mnogo veće od lapova i u pupu valvatno presavijene. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Adansonia "/> Muški cvijet obično ima četiri ili pet [[prašnik]]a smještenih između latica, a u nekoliko vrsta prašnika je osam. Filamenti su slobodni, antere bazifiksne i otvaraju se postrano, a u središtu ostaje zakržljali tučak. U ženskih cvjetova ginecej se sastoji od četiriju slobodnih, jednogradnih karpela. Svaki karpel sadrži dva usporedno smještena sjemena zametka. Vrat je vrlo kratak, a njuška široka, spljoštena i duboko podijeljena na četiri režnja; staminodiji mogu biti prisutni ili izostati.<ref name="Adansonia "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri odvojena folikula koji se pri dozrijevanju otvaraju. Folikuli mogu biti glatki, poprečno izbrazdani ili, rijetko, prekriveni lamelastim izraslinama; površina im je gola ili dlakava. U svakom se razvija po jedna viseća sjemenka. Endokarp se odvaja od egzokarpa, sjemena je lupina tanka i krhka, a endosperm nedostaje.<ref name="Adansonia "/> == Stanište i rsprostranjenost == Rod je endemičan za [[Madagaskar]] i [[Komorski otoci|Komorsko otočje]]. Taksonomska revizija iz 2015. priznala je 30 vrsta: 27 ograničenih na Madagaskar, dvije na Komore, dok jedna raste na oba otočja. Vrste nastanjuju vlažne obalne i nizinske [[Šuma|šume]], suhe listopadne šume i polusuhe šikare, a mnoge su poznate iz vrlo maloga broja nalazišta. Kew prihvaća tu reviziju kao temelj suvremenoga opsega roda. Važna odlika roda jest spoj jednostavnih ili jednolisnatih listova, izostanka nektarijskoga diska te ploda sastavljenoga od odvojenih, raspucavajućih folikula. Po listovima i cvjetovima neke vrste nalikuju rodu Vepris, ali se jasno razlikuju njegovim neraspucavajućim koštuničavim plodovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Ivodea acuminata]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea alata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea analalavensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea ankeranensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea antilahimenae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea aymoniniana]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson, Lowry & M.Pignal</small> # ''[[Ivodea capuronii]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea choungiensis]]'' <small>Labat, M.Pignal & O.Pascal</small> # ''[[Ivodea confertifolia]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea cordata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea cristata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea decaryana]]'' <small>(H.Perrier) Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea delphinensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea lanceolata]]'' <small>(Capuron) Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea macrocarpa]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mahaboensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mahanarica]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea mananarensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mayottensis]]'' <small>Labat & M.Pignal</small> # ''[[Ivodea menabeensis]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea moheliensis]]'' <small>M.Pignal & Labat</small> # ''[[Ivodea nana]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea occidentalis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea petrae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea ravelonarivoi]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea razakamalalae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea reticulata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea sahafariensis]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea toliarensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea trichocarpa]]'' <small>Capuron</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oriciinae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] cuoigchbgc9rz39pm1rtwlgx6nttdzn 7571112 7571063 2026-08-06T20:32:06Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571112 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''Ivodea''''' | genus_autorstvo = Capuron }} '''''Ivodea''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje ovog roda je [[Madagaskar]] i [[Komori]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35775-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Ivodea je rod pretežno [[aroma]]tičnih, dvodomnih [[grm]]ova i malih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke su najčešće visoke 1–4 m, a samo rijetko dosežu oko 10 m. Rod je René Capuron opisao 1961. godine, a tipska je vrsta ''Ivodea trichocarpa'' <small>Capuron</small>.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su jednostavni ili jednolisnato sastavljeni, pri čemu se na spoju peteljke i plojke može nalaziti slabije ili jače izražen članak. Raspoređeni su naizmjenično, gotovo nasuprotno ili nasuprotno, sjedeći su ili peteljkasti, cjelovita ruba i posuti prozirnim uljnim žlijezdama. Na [[grana]]ma mogu biti razmaknuti ili zbijeni prema njihovim vrhovima. Peteljke su neokriljene, usko okriljene ili izrazito okriljene.<ref name="Adansonia "/> Muški i ženski [[cvjetovi]] razvijaju se na različitim biljkama. [[Cvat]]ovi izrastaju u pazušcima listova ili na završecima grana. Muški su uglavnom razgranate metlice, dok su ženski jednostavniji te mogu biti grozdasti, malocvjetne cime ili svedeni na pojedinačni cvijet. Cvjetovi su sitni, promjera manjeg od 3 mm, najčešće četveročlani, rjeđe peteročlani. Lapovi su mali i pri osnovi srasli, a [[Latica|latice]] su slobodne, mnogo veće od lapova i u pupu valvatno presavijene. Nektarijski disk nedostaje.<ref name="Adansonia "/> Muški cvijet obično ima četiri ili pet [[prašnik]]a smještenih između latica, a u nekoliko vrsta prašnika je osam. Filamenti su slobodni, antere bazifiksne i otvaraju se postrano, a u središtu ostaje zakržljali tučak. U ženskih cvjetova ginecej se sastoji od četiriju slobodnih, jednogradnih karpela. Svaki karpel sadrži dva usporedno smještena sjemena zametka. Vrat je vrlo kratak, a njuška široka, spljoštena i duboko podijeljena na četiri režnja; staminodiji mogu biti prisutni ili izostati.<ref name="Adansonia "/> [[Plod]] se sastoji od jednoga do četiri odvojena folikula koji se pri dozrijevanju otvaraju. Folikuli mogu biti glatki, poprečno izbrazdani ili, rijetko, prekriveni lamelastim izraslinama; površina im je gola ili dlakava. U svakom se razvija po jedna viseća sjemenka. Endokarp se odvaja od egzokarpa, sjemena je lupina tanka i krhka, a endosperm nedostaje.<ref name="Adansonia "/> == Stanište i rsprostranjenost == Rod je endemičan za [[Madagaskar]] i [[Komorski otoci|Komorsko otočje]]. Taksonomska revizija iz 2015. priznala je 30 vrsta: 27 ograničenih na Madagaskar, dvije na Komore, dok jedna raste na oba otočja. Vrste nastanjuju vlažne obalne i nizinske [[Šuma|šume]], suhe listopadne šume i polusuhe šikare, a mnoge su poznate iz vrlo maloga broja nalazišta. Kew prihvaća tu reviziju kao temelj suvremenoga opsega roda. Važna odlika roda jest spoj jednostavnih ili jednolisnatih listova, izostanka nektarijskoga diska te ploda sastavljenoga od odvojenih, raspucavajućih folikula. Po listovima i cvjetovima neke vrste nalikuju rodu Vepris, ali se jasno razlikuju njegovim neraspucavajućim koštuničavim plodovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Ivodea acuminata]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea alata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea analalavensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea ankeranensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea antilahimenae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea aymoniniana]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson, Lowry & M.Pignal</small> # ''[[Ivodea capuronii]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea choungiensis]]'' <small>Labat, M.Pignal & O.Pascal</small> # ''[[Ivodea confertifolia]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea cordata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea cristata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea decaryana]]'' <small>(H.Perrier) Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea delphinensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea lanceolata]]'' <small>(Capuron) Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea macrocarpa]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mahaboensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mahanarica]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea mananarensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea mayottensis]]'' <small>Labat & M.Pignal</small> # ''[[Ivodea menabeensis]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea moheliensis]]'' <small>M.Pignal & Labat</small> # ''[[Ivodea nana]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea occidentalis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea petrae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea ravelonarivoi]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea razakamalalae]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea reticulata]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea sahafariensis]]'' <small>Capuron</small> # ''[[Ivodea toliarensis]]'' <small>Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry</small> # ''[[Ivodea trichocarpa]]'' <small>Capuron</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ivodea| ]] [[Kategorija:Oriciinae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] m0md5jk4zy5n5ykvkcb9kq9jugleluz 0 816524 7571067 2026-08-06T18:13:59Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea menabeensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''...«. 7571067 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea menabeensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' | species = ''I. menabeensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ivodea menabeensis'' | dvoimeno_autorstvo = Capuron | karta_raspon = }} '''''Ivodea menabeensis''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. [[Madagaskar]]ski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774057-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Ivodea menabeensis'' dvodomno je [[Stablo|stabalce]] vitkih grančica, širokih oko 1–2 mm i spljoštenih u čvorovima. Grančice i listovi uglavnom su goli, a katkad nose tek rijetke sitne dlačice.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su gotovo uvijek nasuprotni. Peteljka je duga 5–10 mm, usko obrubljena ili blago okriljena te pri vrhu nejasno člankovita. Plojka je tanka i opnasta, eliptična do jajolika, velika 2,7–8 × 1–2,5 cm. Prema objema stranama približno se jednako sužava; osnova je tupo klinasta, a vrh tup ili slabo ušiljen, sa zaobljenim ili plitko urezanim završetkom. Središnja je žila odozgo ravna, odozdo blago izbočena, dok su postrane žile slabo uočljive.<ref name="Adansonia "/> Sitni [[cvat]]ovi najčešće završavaju grančice, a rjeđe izrastaju u pazušcima listova. Muški su cvatovi metličasti i dugi 1,5–2,5 cm, dok su ženski malocvjetni, grozdasti i jedva dosežu oko 1,5 cm. Osi cvatova slabo su dlakave.<ref name="Adansonia "/> Muški [[cvjetovi]] imaju stapku dugu 1–1,5 mm. Čaška je gotovo bez režnjeva i gola, ali je po rubu trepavičasta; latice i prašnici također su goli. U središtu se nalazi zakržljali, četverorežnjasti i dugo trepavičasti tučak. Ženski cvjetovi imaju stapku dugu oko 3 mm, nemaju staminodije, a [[Ginecej (botanika)|ginecej]] im čine četiri karpela povezana vrlo kratkim zajedničkim vratom. Plodnice su gusto trepavičasto dlakave.<ref name="Adansonia "/> Zreli su karpeli kuglasti, visoki 6–7 mm, goli ili gotovo goli. [[Sjeme]]nke u izvornom opisu nisu bile poznate. Sjemeni zametci nisu prekriveni obturatorom.<ref name="Adansonia "/> Vrsta je opisana iz šume Analalava kod Maintirana u regiji [[Menabe]] na zapadu [[Madagaskar]]a. Lokalni naziv zabilježen je kao ampoly. Od srodnih se vrsta prepoznaje po malenim listovima koji se gotovo jednako sužavaju prema osnovi i vrhu te po slabo razvijenim muškim cvatovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oriciinae]] 4fa6undaflzjhmanv2meuqp1jvt9wjz 7571113 7571067 2026-08-06T20:32:56Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571113 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea menabeensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' | species = ''I. menabeensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ivodea menabeensis'' | dvoimeno_autorstvo = Capuron | karta_raspon = }} '''''Ivodea menabeensis''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. [[Madagaskar]]ski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774057-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Ivodea menabeensis'' dvodomno je [[Stablo|stabalce]] vitkih grančica, širokih oko 1–2 mm i spljoštenih u čvorovima. Grančice i listovi uglavnom su goli, a katkad nose tek rijetke sitne dlačice.<ref name="Adansonia "/> [[Listovi]] su gotovo uvijek nasuprotni. Peteljka je duga 5–10 mm, usko obrubljena ili blago okriljena te pri vrhu nejasno člankovita. Plojka je tanka i opnasta, eliptična do jajolika, velika 2,7–8 × 1–2,5 cm. Prema objema stranama približno se jednako sužava; osnova je tupo klinasta, a vrh tup ili slabo ušiljen, sa zaobljenim ili plitko urezanim završetkom. Središnja je žila odozgo ravna, odozdo blago izbočena, dok su postrane žile slabo uočljive.<ref name="Adansonia "/> Sitni [[cvat]]ovi najčešće završavaju grančice, a rjeđe izrastaju u pazušcima listova. Muški su cvatovi metličasti i dugi 1,5–2,5 cm, dok su ženski malocvjetni, grozdasti i jedva dosežu oko 1,5 cm. Osi cvatova slabo su dlakave.<ref name="Adansonia "/> Muški [[cvjetovi]] imaju stapku dugu 1–1,5 mm. Čaška je gotovo bez režnjeva i gola, ali je po rubu trepavičasta; latice i prašnici također su goli. U središtu se nalazi zakržljali, četverorežnjasti i dugo trepavičasti tučak. Ženski cvjetovi imaju stapku dugu oko 3 mm, nemaju staminodije, a [[Ginecej (botanika)|ginecej]] im čine četiri karpela povezana vrlo kratkim zajedničkim vratom. Plodnice su gusto trepavičasto dlakave.<ref name="Adansonia "/> Zreli su karpeli kuglasti, visoki 6–7 mm, goli ili gotovo goli. [[Sjeme]]nke u izvornom opisu nisu bile poznate. Sjemeni zametci nisu prekriveni obturatorom.<ref name="Adansonia "/> Vrsta je opisana iz šume Analalava kod Maintirana u regiji [[Menabe]] na zapadu [[Madagaskar]]a. Lokalni naziv zabilježen je kao ampoly. Od srodnih se vrsta prepoznaje po malenim listovima koji se gotovo jednako sužavaju prema osnovi i vrhu te po slabo razvijenim muškim cvatovima. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ivodea]] 0bpobzxr0keuwe1wwbfln9rgky4b1mj 0 816525 7571070 2026-08-06T18:29:52Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea ravelonarivoi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]...«. 7571070 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea ravelonarivoi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' | species = ''I. ravelonarivoi'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ivodea ravelonarivoi'' | dvoimeno_autorstvo = Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry | karta_raspon = }} '''''Ivodea ravelonarivoi''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. [[Madagaskar]]ski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77149106-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime je dobila u čast botaničara [[Désiré Ravelonarivo|Désiréa Ravelonariva]], koji je prikupio tipski primjerak i tijekom terenskoga rada u Marojejyju otkrio više biljaka novih za znanost. <ref name="Plazi "/> == Morfologija == ''Ivodea ravelonarivoi'' [[madagaskar]]ska je vrsta [[Rutovke|rutovki]] opisana 2015. godine. Poznata je kao malen [[grm]] visok oko 2 m, golih sivkastih grančica bez uočljivih lenticela. [[Listovi]] su jednostavni, nasuprotni ili gotovo nasuprotni i često zbijeni prema vrhovima [[grana]].<ref name="Plazi "/> Plojke su kožaste, duguljaste do obrnuto lancetaste, velike 5–7 × 2–3 cm. Pri osnovi su zaobljene, rub im je cjelovit i blago podvinut, a vrh plitko urezan ili tup s udubljenjem. Lice lista sjajno je i zeleno, dok je naličje žućkastozeleno, posuto tamnim točkicama. Peteljka je tanka, spljoštena, žućkasta i gola, duga 7–10 mm; na spoju s plojkom nema vidljiva članka.<ref name="Plazi "/> Poznati su samo muški [[cvjetovi]]. Razvijaju se u vršnim ili prividno vršnim, piramidalnim metlicama dugim 4–7 cm, razgranjenima već od osnove. [[Cvat]]ovi su obično kraći od listova i slabo dlakavi. Cvjetovi su vrlo sitni i četveročlani, s gotovo sjedećim stapkama, kratkom sraslom [[Čaška|čaškom]] i bijelim duguljastim [[latica]]ma dugim oko 1 mm. Prašnika je četiri; smješteni su nasuprot laticama, a antere su pričvršćene pri osnovi. Ženski cvjetovi i [[plod]] u vrijeme opisa vrste nisu bili poznati.<ref name="Plazi "/> Vrsta je pronađena samo u gustoj vlažnoj šumi Nacionalnoga parka Marojejy na sjeveroistoku Madagaskara, gdje je rasla na stijeni na približno 239 m nadmorske visine. Cvjetanje je zabilježeno u kolovozu i rujnu. Od slične vrste Ivodea sahafariensis razlikuje se ponajprije golom i spljoštenom peteljkom; u potonje je vrste peteljka valjkasta i dlakava. <ref name="Plazi ">[https://tb.plazi.org/GgServer/xhtml/03D88790FFA1B8611EFF5DD1D78EF1CA Ivodea ravelonarivoi], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> U izvornoj procjeni iz 2015. vrsta je privremeno svrstana među kritično ugrožene zbog samo jednoga poznatog nalazišta i krčenja okolnih šuma paljenjem radi obrade zemljišta.<ref name="Plazi "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oriciinae]] 2efczelv516aj4vrdtxanioof42qezj 7571115 7571070 2026-08-06T20:33:16Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571115 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea ravelonarivoi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' | species = ''I. ravelonarivoi'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ivodea ravelonarivoi'' | dvoimeno_autorstvo = Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry | karta_raspon = }} '''''Ivodea ravelonarivoi''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. [[Madagaskar]]ski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77149106-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime je dobila u čast botaničara [[Désiré Ravelonarivo|Désiréa Ravelonariva]], koji je prikupio tipski primjerak i tijekom terenskoga rada u Marojejyju otkrio više biljaka novih za znanost. <ref name="Plazi "/> == Morfologija == ''Ivodea ravelonarivoi'' [[madagaskar]]ska je vrsta [[Rutovke|rutovki]] opisana 2015. godine. Poznata je kao malen [[grm]] visok oko 2 m, golih sivkastih grančica bez uočljivih lenticela. [[Listovi]] su jednostavni, nasuprotni ili gotovo nasuprotni i često zbijeni prema vrhovima [[grana]].<ref name="Plazi "/> Plojke su kožaste, duguljaste do obrnuto lancetaste, velike 5–7 × 2–3 cm. Pri osnovi su zaobljene, rub im je cjelovit i blago podvinut, a vrh plitko urezan ili tup s udubljenjem. Lice lista sjajno je i zeleno, dok je naličje žućkastozeleno, posuto tamnim točkicama. Peteljka je tanka, spljoštena, žućkasta i gola, duga 7–10 mm; na spoju s plojkom nema vidljiva članka.<ref name="Plazi "/> Poznati su samo muški [[cvjetovi]]. Razvijaju se u vršnim ili prividno vršnim, piramidalnim metlicama dugim 4–7 cm, razgranjenima već od osnove. [[Cvat]]ovi su obično kraći od listova i slabo dlakavi. Cvjetovi su vrlo sitni i četveročlani, s gotovo sjedećim stapkama, kratkom sraslom [[Čaška|čaškom]] i bijelim duguljastim [[latica]]ma dugim oko 1 mm. Prašnika je četiri; smješteni su nasuprot laticama, a antere su pričvršćene pri osnovi. Ženski cvjetovi i [[plod]] u vrijeme opisa vrste nisu bili poznati.<ref name="Plazi "/> Vrsta je pronađena samo u gustoj vlažnoj šumi Nacionalnoga parka Marojejy na sjeveroistoku Madagaskara, gdje je rasla na stijeni na približno 239 m nadmorske visine. Cvjetanje je zabilježeno u kolovozu i rujnu. Od slične vrste Ivodea sahafariensis razlikuje se ponajprije golom i spljoštenom peteljkom; u potonje je vrste peteljka valjkasta i dlakava. <ref name="Plazi ">[https://tb.plazi.org/GgServer/xhtml/03D88790FFA1B8611EFF5DD1D78EF1CA Ivodea ravelonarivoi], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> U izvornoj procjeni iz 2015. vrsta je privremeno svrstana među kritično ugrožene zbog samo jednoga poznatog nalazišta i krčenja okolnih šuma paljenjem radi obrade zemljišta.<ref name="Plazi "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ivodea]] 334iffoi4ycj3wrahhru7xlauqqbuiv 0 816526 7571082 2026-08-06T19:28:16Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis glabra'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Fagarop...«. 7571082 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis glabra'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Fagaropsis]]''''' | species = ''F. glabra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Fagaropsis glabra'' | dvoimeno_autorstvo = Capuron | karta_raspon = }} '''''Fagaropsis glabra''''' je vrsta [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:773606-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Vidi pod morfologija. == Morfologija == ''Fagaropsis glabra'' [[madagaskar]]ska je vrsta [[Rutovke|rutovki]], opisana prema primjerku prikupljenom 19. studenoga 1954. na planini [[Ampitambeambo]] u okolici [[Antsiranana|Antsiranane]], nekadašnjega Diego-Suareza. Biljka je gotovo gola; jedino su pupovi prekriveni sivkastim sitnim dlačicama. Specifični pridjev glabra upravo znači „gola”.<ref name="BHL "/> [[Listovi]] su sastavljeni od tri do pet liski. Vršna se liska prema osnovi postupno sužava u usku peteljčicu dugu 1–1,5 cm, bez vidljiva članka na spoju s plojkom. Vrhovi liski samo su slabo ušiljeni, široki i izrazito plitko urezani.<ref name="BHL "/> [[Plod]] je malena koštunica promjera oko 8 mm, kuglasta ili blago podijeljena na dva odnosno tri režnja. Sadrži jednu do tri [[sjeme]]nke. Svježi je egzokarp tanak i mesnat, s brojnim sekretornim šupljinama ispunjenima ugodno mirisnim eteričnim uljem, dok je endokarp tanak, hrskavičast i vlaknast. [[Plod]] se nalazi na stapci dugoj 12–15 mm; pri vrhu su vidljivi ožiljci ocvijeća, a na samom plodu ostaje svijetao ožiljak vrata.<ref name="BHL "/> U svakom se pretincu razvija po jedna viseća sjemenka. Sjemena je lupina crna, tvrda i izbrazdano-jamičaste površine. Vanjska je strana sjemenke ispupčena, a unutarnja duboko udubljena. Ispod tanke naslage endosperma nalazi se zametak s kratkim korjenčićem i širokim, pri osnovi pomalo srcolikim supkama.<ref name="BHL "/> Capuron je vrstu smatrao vrlo bliskom afričkoj ''[[Fagaropsis angolensis]]'' i nije isključivao mogućnost da će se nakon proučavanja bogatijega materijala s njom sjediniti. Razlikovao ju je ponajprije po manjem broju liski — tri do pet umjesto sedam do devet — te po širim, slabije ušiljenim i na vrhu urezanim liskama. <ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/72/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagaropsis]] mybng3m3ocoq443q509q4fn6rzvdrdi 14 816527 7571083 2026-08-06T19:29:41Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]]«. 7571083 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] m51ct9slyq94ev9b5r7zg7jsioslil9 0 816528 7571087 2026-08-06T19:34:25Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1953. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK O...«. 7571087 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1953. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | polufinalisti = [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] i Garnizon Vipava | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1953. ljubljanski Odred se prvi put pridružio natjecanju, plasiravši se izravno u polufinale, gdje su imali problema s vipavskim garnizonom, prije nego što su u finalu uvjerljivo pobijedili mariborski Branik 6:0.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|saveznih liga]]:''' Odred, Branik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u Narodnom parku Ljubljana:''' Garnizon Vipava * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u Narodnom parku Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u Narodnom parku Koper:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''Garnizon Vipava''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||5:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||4:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| Garnizon Vipava ||4:3 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||6:0 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1952./53.|Slovenska republička liga 1952./53.]] * [[Kup maršala Tita 1953.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1953 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1953]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1952./53.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1952-53 *]] ijpdo0m7xitxybjsopvo6rcjdebjngs 7571125 7571087 2026-08-06T20:38:46Z Croxyz 205325 7571125 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1953. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | polufinalisti = [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] i Garnizon Vipava | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1953. ljubljanski Odred prvi put se pridružio natjecanju, plasiravši se izravno u polufinale, gdje je imao problema s vipavskim garnizonom JNA, prije nego što je u finalu uvjerljivo pobijedio mariborski Branik 6:0.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|saveznih liga]]:''' Odred, Branik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Garnizon Vipava * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Koper:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''Garnizon Vipava''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||5:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||4:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| Garnizon Vipava ||4:3 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||6:0 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1952./53.|Slovenska republička liga 1952./53.]] * [[Kup maršala Tita 1953.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1953 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1953]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1952./53.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1952-53 *]] td6kzcp30x67ze3wr6a9y9qgswzfa49 7571490 7571125 2026-08-07T11:09:07Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7571490 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1953. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 3. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 1 | finalist = [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | polufinalisti = [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] i Garnizon Vipava | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1953. ljubljanski Odred prvi put se pridružio natjecanju, plasiravši se izravno u polufinale, gdje je imao problema s vipavskim garnizonom JNA, prije nego što je u finalu uvjerljivo pobijedio mariborski Branik 6:0.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|saveznih liga]]:''' Odred, Branik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Garnizon Vipava * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''Garnizon Vipava''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||5:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||4:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| Garnizon Vipava ||4:3 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||6:0 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.|Hrvatsko-slovenska liga 1952./53.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1952./53.|Slovenska republička liga 1952./53.]] * [[Kup maršala Tita 1953.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1953 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1953]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1952./53.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1952-53 *]] mrl0jnh1fi7ky5x8cp1kr41aq41gz6w 0 816529 7571090 2026-08-06T19:49:13Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK O...«. 7571090 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[NK Postojna|Postojna]] i [[NK Strunjan|Strunjan]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1953. ljubljanski Odred se prvi put pridružio natjecanju, plasiravši se izravno u polufinale, gdje su imali problema s vipavskim garnizonom, prije nego što su u finalu uvjerljivo pobijedili mariborski Branik 6:0.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]]:''' Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Postojna * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Koper:''' Strunjan == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Postojna|Postojna]] ||3:0 b.b. |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Strunjan|Strunjan]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:2 |- |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prva savezna liga 1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1953./54.|Slovenska republička liga 1953./54.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1954 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1954]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1953-54 *]] 5yqsztpfijhrtv63kt4p1onjjdrrjwm 7571091 7571090 2026-08-06T19:49:40Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7571091 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[NK Postojna|Postojna]] i [[NK Strunjan|Strunjan]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1953. ljubljanski Odred se prvi put pridružio natjecanju, plasiravši se izravno u polufinale, gdje su imali problema s vipavskim garnizonom, prije nego što su u finalu uvjerljivo pobijedili mariborski Branik 6:0.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]]:''' Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Postojna * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Koper:''' Strunjan == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Postojna|Postojna]] ||3:0 b.b. |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Strunjan|Strunjan]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:2 |- |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prva savezna liga 1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1953./54.|Slovenska republička liga 1953./54.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1954 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1954]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1953-54 *]] 37r4ak2foi68wwbj7ltse5eajqbzcm0 7571093 7571091 2026-08-06T19:58:32Z Ame71 128419 pojašnjenje 7571093 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[NK Postojna|Postojna]] i [[NK Strunjan|Strunjan]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred 1955. potvrdio je pobjednik kupa lakoćom svladavši u finalu trbovljanski Rudar.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]]:''' Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Postojna * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Koper:''' Strunjan == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Postojna|Postojna]] ||3:0 b.b. |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Strunjan|Strunjan]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:2 |- |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prva savezna liga 1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1953./54.|Slovenska republička liga 1953./54.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1954 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1954]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1953-54 *]] 36gjw7f1o6z7578v95by7lfrdzbrx5t 7571094 7571093 2026-08-06T19:58:53Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7571094 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[NK Postojna|Postojna]] i [[NK Strunjan|Strunjan]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1953. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred 1954. potvrdio je pobjednik kupa lakoćom svladavši u finalu trbovljanski Rudar.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]]:''' Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Postojna * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Koper:''' Strunjan == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Postojna|Postojna]] ||3:0 b.b. |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Strunjan|Strunjan]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:2 |- |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prva savezna liga 1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1953./54.|Slovenska republička liga 1953./54.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1954 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1954]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1953-54 *]] 8z5i61cjtitxv8knyagyc4wo737y7ra 7571097 7571094 2026-08-06T20:11:11Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7571097 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[NK Postojna|Postojna]] i [[NK Strunjan|Strunjan]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1954. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred 1954. potvrdio je pobjednik kupa lakoćom svladavši u finalu trbovljanski Rudar.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]]:''' Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Postojna * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Koper:''' Strunjan == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Postojna|Postojna]] ||3:0 b.b. |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Strunjan|Strunjan]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:2 |- |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prva savezna liga 1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1953./54.|Slovenska republička liga 1953./54.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1954 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1954]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1953-54 *]] bjiaefsqpe7pfj2vy8f0dns39xw9kz5 7571141 7571097 2026-08-06T20:49:14Z Croxyz 205325 7571141 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1954. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 4. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[NK Postojna|Postojna]] i [[NK Strunjan|Strunjan]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1954. bilo je treće izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred 1954. obranio je naslov svladavši u finalu trbovljanski Rudar.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prve savezne lige]]:''' Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Postojna * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Nafta * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Strunjan == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Postojna|Postojna]] ||3:0 b.b. |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Strunjan|Strunjan]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:2 |- |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|Prva savezna liga 1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1953./54.|Slovenska republička liga 1953./54.]] * [[Kup maršala Tita 1954.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1954 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1954]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1953-54 *]] 8tb0zsj65scw0sz4ate428hbnjsjbnu 0 816530 7571092 2026-08-06T19:56:47Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis velutina'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Fagar...«. 7571092 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis velutina'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Fagaropsis]]''''' | species = ''F. velutina'' | subspecies = | dvoimeno = ''Fagaropsis velutina'' | dvoimeno_autorstvo = Capuron | karta_raspon = }} '''''Fagaropsis velutina''''' je vrsta [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:773609-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Vidi pod morfologija. == Morfologija == ''Fagaropsis velutina'' madagaskarski je [[grm]] koji se od ostalih vrsta roda najlakše razlikuje po gustom, mekanom pokrovu bjelkastih do sivkastožutih dlačica. Mlade su grančice glatke, ali gusto kratko dlakave; starenjem gube dlake, postaju crvenkastosmeđe i na njima se pojavljuju svjetlije lenticele. Specifični pridjev velutina znači „baršunasta” i odnosi se upravo na takav odjev biljke.<ref name="BHL "/> [[Listovi]] su dugi oko 12–15 cm i sastavljeni od tri ili pet liski. Cijeli je list kratko dlakav, osobito naličje liski, gdje gusti i na dodir mekani odjev gotovo potpuno prekriva površinu. Liske su eliptične do eliptično-lancetaste. Postrane su nasuprotne, gotovo sjedeće i često malo nesimetrične pri osnovi, velike približno 5,6–8 × 2–2,5 cm. Vršna liska može imati peteljčicu dugu oko 5 mm ili se njezina klinasta osnova postupno spušta do osi lista; doseže oko 9 × 2 cm. Zajednička peteljka duga je 5–6 cm. Rub liski vrlo je sitno narovašen, a uz zupce se nalaze prozirne žljezdane točkice.<ref name="BHL "/> Vrsta je dvodomna i listopadna. [[Cvjetovi]] se pojavljuju nešto prije novih listova, u malenim piramidalnim metlicama dugim oko 2 cm. Osi [[cvat]]ova kratko su dlakave. U vrijeme opisa bili su poznati samo muški cvjetovi, najčešće četveročlani. Sitna [[čaška]] visoka je oko 1,2 mm, izvana vunasto dlakava i podijeljena na četiri zupca. [[Latica|Latice]] su u svježem stanju zelenkastožute, gole i glatke, duguljaste, pri osnovi klinaste i duge 4–5 mm; u [[pup]]u se crijepasto preklapaju.<ref name="BHL "/> Muški cvijet ima sedam ili osam slobodnih prašnika raspoređenih oko zakržljale plodnice. [[Prašnik|Prašnici]] su goli i nešto kraći od latica, a nektarijski disk jedva je uočljiv. Potpuno zreo [[plod]] Capuronu nije bio dostupan; nezreli je plod imao dvije do četiri jednosjemene komore i nalazio se na kratkoj valjkastoj osnovi.<ref name="BHL "/> Vrsta je opisana iz južnoga dijela [[Madagaskar]]a, među ostalim iz okolice [[Ampasimpolaka|Ampasimpolake]] i Ambovombea te iz doline Manambolo u porječju rijeke [[Mandrare]].<ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/72/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagaropsis]] e64p6h6mbxyo9jvxxqyl2c136ezhyr1 7571096 7571092 2026-08-06T20:07:51Z Zeljko 1196 7571096 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis velutina'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Fagaropsis]]''''' | species = ''F. velutina'' | subspecies = | dvoimeno = ''Fagaropsis velutina'' | dvoimeno_autorstvo = Capuron | karta_raspon = }} '''''Fagaropsis velutina''''' je vrsta [[grm]]ova iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:773609-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Vidi pod morfologija. == Morfologija == ''Fagaropsis velutina'' madagaskarski je [[grm]] koji se od ostalih vrsta roda najlakše razlikuje po gustom, mekanom pokrovu bjelkastih do sivkastožutih dlačica. Mlade su grančice glatke, ali gusto kratko dlakave; starenjem gube dlake, postaju crvenkastosmeđe i na njima se pojavljuju svjetlije lenticele. Specifični pridjev velutina znači „baršunasta” i odnosi se upravo na takav odjev biljke.<ref name="BHL "/> [[Listovi]] su dugi oko 12–15 cm i sastavljeni od tri ili pet liski. Cijeli je list kratko dlakav, osobito naličje liski, gdje gusti i na dodir mekani odjev gotovo potpuno prekriva površinu. Liske su eliptične do eliptično-lancetaste. Postrane su nasuprotne, gotovo sjedeće i često malo nesimetrične pri osnovi, velike približno 5,6–8 × 2–2,5 cm. Vršna liska može imati peteljčicu dugu oko 5 mm ili se njezina klinasta osnova postupno spušta do osi lista; doseže oko 9 × 2 cm. Zajednička peteljka duga je 5–6 cm. Rub liski vrlo je sitno narovašen, a uz zupce se nalaze prozirne žljezdane točkice.<ref name="BHL "/> Vrsta je dvodomna i listopadna. [[Cvjetovi]] se pojavljuju nešto prije novih listova, u malenim piramidalnim metlicama dugim oko 2 cm. Osi [[cvat]]ova kratko su dlakave. U vrijeme opisa bili su poznati samo muški cvjetovi, najčešće četveročlani. Sitna [[čaška]] visoka je oko 1,2 mm, izvana vunasto dlakava i podijeljena na četiri zupca. [[Latica|Latice]] su u svježem stanju zelenkastožute, gole i glatke, duguljaste, pri osnovi klinaste i duge 4–5 mm; u [[pup]]u se crijepasto preklapaju.<ref name="BHL "/> Muški cvijet ima sedam ili osam slobodnih prašnika raspoređenih oko zakržljale plodnice. [[Prašnik|Prašnici]] su goli i nešto kraći od latica, a nektarijski disk jedva je uočljiv. Potpuno zreo [[plod]] Capuronu nije bio dostupan; nezreli je plod imao dvije do četiri jednosjemene komore i nalazio se na kratkoj valjkastoj osnovi.<ref name="BHL "/> Vrsta je opisana iz južnoga dijela [[Madagaskar]]a, među ostalim iz okolice [[Ampasimpolaka|Ampasimpolake]] i Ambovombea te iz doline Manambolo u porječju rijeke [[Mandrare]].<ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/72/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagaropsis]] 2uwt8dhf3fvnzr6ooofjazak4dvgrum 0 816531 7571098 2026-08-06T20:11:29Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1955. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 5. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK O...«. 7571098 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1955. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 5. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 3 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1955. bilo je peto izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred 1955. potvrdio je pobjednik kupa lakoćom svladavši u finalu trbovljanski Rudar.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|Druge savezne lige]]:''' Odred (izravno u finale) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Slovan * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Kranj:''' Garnizon Škofja Loka * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Nova Gorica:''' Rudar (I) == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||2:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Idrija|Rudar Idrija]] ||8:3 |- | Garnizon Škofja Loka ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:5 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||2:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||8:0 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|Druga savezna liga 1954./55.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1954./55.|Slovenska republička liga 1954./55.]] * [[Kup maršala Tita 1955.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1955 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1955]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1954./55.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1954-55 *]] haxj2zzbaa5sdanpno72p557bol7qtx 7571142 7571098 2026-08-06T20:50:02Z Croxyz 205325 7571142 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1955. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 5. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 3 | finalist = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] | polufinalisti = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1955. bilo je peto izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred 1955. obranio je naslov svladavši u finalu trbovljanski Rudar.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|Druge savezne lige]]:''' Odred (izravno u finale) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Slovan * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Garnizon Škofja Loka * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Rudar (I) == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||2:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Idrija|Rudar Idrija]] ||8:3 |- | Garnizon Škofja Loka ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||2:5 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||2:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||8:0 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|Druga savezna liga 1954./55.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1954./55.|Slovenska republička liga 1954./55.]] * [[Kup maršala Tita 1955.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1955 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1955]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1954./55.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1954-55 *]] 5ay6nwt1wtcehi6l8xwrvk6yhxzprqa 0 816532 7571099 2026-08-06T20:14:50Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis hildebrandtii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''...«. 7571099 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Fagaropsis hildebrandtii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Fagaropsis]]''''' | species = ''F. hildebrandtii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Fagaropsis hildebrandtii'' | dvoimeno_autorstvo = (Engl.) Milne-Redh. | karta_raspon = }} '''''Fagaropsis hildebrandtii''''' je vrsta grmova ili [[Drveće|drveća]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od istočne i južne Etiopije do zapadne središnje i središnje Kenije.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:773607-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Vidi pod morfologija. == Morfologija == ''Fagaropsis hildebrandtii'' listopadni je [[grm]] ili manje [[stablo]], obično visoko 2–7 m. Mlade su grančice ljubičastosmeđe i gusto do slabo dlakave, a starenjem postupno ogoljuju. Na kori se ističu blijede, eliptične lenticele. Kew vrstu prihvaća pod autorstvom <small>(Engl.) Milne-Redh.</small>; ''Clausena hildebrandtii'', ''Clausenopsis hildebrandtii'' i ''Fagaropsis gillettii'' vodi kao sinonime.<ref name="Kew "/> [[Listovi]] su nasuprotni ili katkad zbijeni pri vrhovima grančica, dugi približno 5–15 cm, rijetko do 22 cm. Najčešće imaju dva do četiri para nasuprotnih liski, a ukupno ih može biti od tri do devet. Postrane su liske gotovo sjedeće, jajoliko-eliptične do duguljasto-jajolike, dok je vršna obično obrnuto jajolika i često ima kratku peteljčicu. Rub je cjelovit, ali uz njega se nalazi niz gusto poredanih prozirnih žljezdanih točkica. Naličje je obično jače dlakavo od lica, a postranih žila ima šest do deset pari.<ref name="Kew "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u kratke metlice duge do oko 6 cm. Cvjetne stapke duge su 4–10 mm i gusto dlakave. Cvijet je četveročlan: [[lap]]ovi su sitni, izvana bjelkasto dlakavi i po rubu trepavičasti, a četiri obrnuto lancetaste latice žućkastobijele su do zelenkastožute i duge približno 3,5–7 mm.<ref name="Kew "/> Muški cvjetovi imaju 6–8 prašnika, uglavnom kraćih od [[latica]], te gol zakržljali [[tučak]]. U ženskih cvjetova staminodiji nedostaju; plodnica je kruškolika, gola i žljezdasto točkasta, smještena na kratkom ginoforu, a vrat je kratak i čvrst.<ref name="Kew "/> [[Plod]] je crvenkasta, kuglasta koštunica promjera približno 6–8 mm. Površina je žljezdasto jamičasta ili kvrgava, a plod se najčešće nazire kao dvorežnjast do četverorežnjast. Koštice su svijetlosmeđe i duge do oko 6 mm.<ref name="Kew "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u [[Etiopija|Etiopiji]], [[Kenija|Keniji]] i [[Somalija|Somaliji]], prvenstveno u suhim vazdazelenim planinskim [[šuma]]ma i [[šikara]]ma, otprilike na 1300–1900 m nadmorske visine. Kew njezin prirodni areal sažima od istočne i južne Etiopije do zapadnoga središnjeg i središnjeg dijela Kenije. U Somaliji su zabilježeni narodni nazivi aredib i hredeb.<ref name="Kew "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Clausena hildebrandtii'' <small>Engl.</small> in Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 229 (1895) * ''Clausenopsis hildebrandtii'' <small>(Engl.) Milne-Redh.</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1935: 278 (1935) Heterotipski: * ''Fagaropsis gillettii'' <small>Chiov.</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1941: 130 (1941) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fagaropsis]] 83n49c5xcnyhscvbphuroqjn980onb7 0 816533 7571110 2026-08-06T20:30:54Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea alata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' |...«. 7571110 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea alata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' | species = ''I. alata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ivodea alata'' | dvoimeno_autorstvo = Capuron | karta_raspon = }} '''''Ivodea alata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. [[Madagaskar]]ski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774052-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime alata znači „krilata” — odnosi se na krilca duž peteljke. == Morfologija == ''Ivodea alata'' [[grm]] je visok oko 2–3 m, potpuno golih listova i grančica. Na starijim [[grana]]ma ostaju izraziti ožiljci otpalih listova, a [[Kora (biljke)|kora]] je uzdužno izbrazdana.<ref name="Adansonia "/> [[List]]ovi su naizmjenični i među većima u rodu. Peteljka je duga približno 1,5–3,5 cm te s obje strane nosi jasno razvijena krilca široka oko 1–2,5 mm; pri vrhu je zadebljana i dobro izraženim člankom odvojena od plojke. Plojka je tanka, najčešće eliptično-lancetasta, rjeđe obrnuto jajoliko-eliptična, velika oko 15–25 × 3,5–5 cm. Prema osnovi i vrhu postupno se sužava, a vrh je obično manje ili više ušiljen. Središnja je žila na licu gotovo ravna, a na naličju istaknuta. Postranih žila ima mnogo, približno 20–30 pari; odozgo su jedva vidljive, a odozdo blago izbočene. Plojka je posuta brojnim sitnim prozirnim žljezdanim točkicama.<ref name="Adansonia "/> [[Cvjetovi]] Capuronu nisu bili poznati. Plodni su [[cvat]]ovi pazušni i vrlo kratki, dugi svega oko 5 mm. Razvijeni karpeli dosežu približno 11 mm, dok su zakržljali karpeli goli.<ref name="Adansonia "/> Vrsta je opisana s lateritnih brežuljaka u priobalnom području istočnoga [[Madagaskar]]a, južno od ušća rijeke [[Fahambahy]].<ref name="Adansonia "/> Capuron ju je izdvojio ponajprije zbog široko okriljenih peteljki i oblika velikih lisnih plojki. Spomenuo je i primjerak iz Menabea koji joj je donekle nalikovao, ali je imao slabije okriljene peteljke, manje listove, pretežno nasuprotan raspored listova i vršne cvatove. Budući da je taj primjerak bio nezreo, nije ga mogao pouzdano svrstati te je pretpostavio da bi mogao predstavljati krupnolisni oblik vrste ''[[Ivodea menabeensis]]''. <ref name="Adansonia ">[https://www.biodiversitylibrary.org/page/59824794?__cf_chl_tk=LDC4Yj9IDu3AEXTXqpqiIkp7UKD6b_XTa2ZpPrFKPNM-1786035593-1.0.1.1-ZekZQNYVpYDEwAqjrPheIK8nLJ6ujsBmOcEulhmA3.c#page/75/mode/1up Adansonia], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ivodea]] avu3z3ctnblldp4zy4dtot8hdq9csvp 14 816534 7571111 2026-08-06T20:31:21Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Oriciinae]]«. 7571111 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Oriciinae]] j1hdsut2hixilu6d83n895qks8n3m9d 0 816535 7571122 2026-08-06T20:37:37Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1956. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 6. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK O...«. 7571122 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1956. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 6. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 4 | finalist = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1956. bilo je šesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1956. format natjecanja doživio je malu modifikaciju: nakon stvaranja novih podbaza, broj klubova sudionika stabilizirao se na osam, a novi naslov osvojila je ljubljanska momčad, što je nametnulo mjeru kranjskom Triglavu.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Pobjednici pretkola u NP Ljubljana:''' Ljubljana, Odred, Grafičar * '''Pobjednik pretkola u NP Maribor:''' Branik * '''Pobjednici pretkola u NP Celje:''' Kladivar, Brežice * '''Pobjednik pretkola u NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik pretkola u NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||8:2 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:3 |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1955./56.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1956 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1955]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1955-56 *]] 63qjec7g2k54oa3inq50cmarhdkolz7 7571143 7571122 2026-08-06T20:51:22Z Croxyz 205325 7571143 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1956. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 6. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 4 | finalist = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1956. bilo je šesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1956. format natjecanja doživio je malu modifikaciju: nakon stvaranja novih podsaveza, broj klubova sudionika stabilizirao se na osam. Odred je obranio naslov dobivši u finalu kranjski Triglav.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Pobjednici pretkola NP Ljubljana:''' Ljubljana, Odred, Grafičar * '''Pobjednik pretkola NP Maribor:''' Branik * '''Pobjednici pretkola NP Celje:''' Kladivar, Brežice * '''Pobjednik pretkola NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik pretkola NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||8:2 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:3 |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1955./56.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1956 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1955]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1955-56 *]] t5sk6p5x3jssgdaw7e4ro5gh5snyk6s 7571144 7571143 2026-08-06T20:51:47Z Croxyz 205325 7571144 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1956. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 6. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 4 | finalist = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1956. bilo je šesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1956. format natjecanja doživio je malu modifikaciju: nakon nastanka novih podsaveza, broj klubova sudionika stabilizirao se na osam. Odred je obranio naslov dobivši u finalu kranjski Triglav.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Pobjednici pretkola NP Ljubljana:''' Ljubljana, Odred, Grafičar * '''Pobjednik pretkola NP Maribor:''' Branik * '''Pobjednici pretkola NP Celje:''' Kladivar, Brežice * '''Pobjednik pretkola NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik pretkola NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||8:2 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:3 |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1955./56.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1956 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1955]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1955-56 *]] pb60mq07ji5xgyb4jsf2uwogddb5jgb 7571162 7571144 2026-08-06T21:13:35Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7571162 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1956. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 6. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 4 | finalist = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1956. bilo je šesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1956. format natjecanja doživio je malu modifikaciju: nakon nastanka novih podsaveza, broj klubova sudionika stabilizirao se na osam. Odred je obranio naslov dobivši u finalu kranjski Triglav.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Pobjednici pretkola NP Ljubljana:''' Ljubljana, Odred, Grafičar * '''Pobjednik pretkola NP Maribor:''' Branik * '''Pobjednici pretkola NP Celje:''' Kladivar, Brežice * '''Pobjednik pretkola NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik pretkola NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||8:2 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:3 |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1955./56.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1956 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1956]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1955-56 *]] scln0eb6ta9zyqrgypsnxle7fhpjojj 7571214 7571162 2026-08-06T22:13:29Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7571214 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1956. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 6. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 4 | finalist = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1956. bilo je šesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1956. format natjecanja doživio je malu modifikaciju: nakon nastanka novih podsaveza, broj klubova sudionika stabilizirao se na osam. Odred je obranio naslov dobivši u finalu kranjski Triglav.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Pobjednici preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Ljubljana, Odred, Grafičar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Branik * '''Pobjednici preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Kladivar, Brežice * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||8:2 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:3 |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1955./56.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1956 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1956]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1955-56 *]] t74c8kjdhfqzvhs6j57r6mqiz9fxhi6 0 816536 7571140 2026-08-06T20:48:32Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea toliarensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''...«. 7571140 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ivodea toliarensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Oriciinae]] | genus = '''''[[Ivodea]]''''' | species = ''I. toliarensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ivodea toliarensis'' | dvoimeno_autorstvo = Rabarim., Rakoton., Phillipson & Lowry | karta_raspon = }} '''''Ivodea toliarensis''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. [[Madagaskar]]ski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77149108-1 Kew], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime toliariensis očito se odnosi na Toliaru, područje iz kojega potječe jedini poznati primjerak.<ref name="Plazi "/> == Morfologija == ''Ivodea toliarensis'' madagaskarski je [[grm]] visok oko 4–5 m, poznat samo s jednoga nalazišta u okolici [[Toliara|Toliare]] na jugozapadu [[Madagaskar]]a. Grančice imaju sivkastu [[Kora (biljke)|koru]] bez lenticela, a ožiljci otpalih listova ostaju dobro vidljivi. [[Listovi]] su jednostavni, gotovo nasuprotni i zbijeni prema završecima grana.<ref name="Plazi "/> Plojke su sjedeće, usko eliptične i često srpasto savijene, duge 8–14 cm i široke svega 0,6–1,7 cm. Obje su strane gole i gusto prošarane sitnim tamnim točkicama; lice je sivkastozeleno, a naličje žućkastozeleno. Osnova se vrlo postupno sužava i produžuje niz grančicu u uski, peteljci sličan dio dug 1,5–4 cm, dok je vrh jasno šiljast. Rub je cjelovit. Taj neobični oblik lista jedna je od glavnih značajki po kojima se vrsta razlikuje od ostalih pripadnika roda.<ref name="Plazi "/> Poznati su samo ženski [[cvjetovi]]. Skupljeni su u razgranate vršne metlice široke gotovo koliko su i visoke, promjera do približno 5 cm. Cvjetovi imaju sitne srasle [[lap]]ove i bijele, snažno udubljene [[Latica|latice]] duge oko 1,5 mm, koje mogu ostati na mladim plodovima. Staminodiji su toliko reducirani da se vide tek kao sitni bijeli zupci. Karpeli su gotovo goli, tek s ponekom priljubljenom dlačicom. Muški cvjetovi nisu poznati.<ref name="Plazi "/> Mladi folikuli dugi su oko 1 cm, potpuno goli, svijetlosmeđi i slabo mrežasto izbrazdani. Plodni [[cvat]] također je vršna, razgranata metlica, duga približno 3–6 cm. Plodonošenje je zabilježeno u [[Siječanj|siječnju]].<ref name="Plazi "/> Vrsta je prikupljena samo jednom, 1962. godine, na eocenskom vapnenačkom platou La Table kod Toliare, na približno 100 m nadmorske visine. Capuron je taj materijal ranije smatrao oblikom bliskim vrsti ''[[Ivodea trichocarpa]]'', no revizija roda iz 2015. pokazala je da predstavlja zasebnu vrstu. Autori su je zbog samo jednoga poznatog, nezaštićenog nalazišta i snažnog pritiska sječe, proizvodnje drvenog ugljena, ispaše i požara privremeno procijenili kao kritično ugroženu (CR). <ref name="Plazi ">[https://tb.plazi.org/GgServer/xhtml/03D88790FF9BB8651C485DD1D6AEF7B0/4 Ivodea toliarensis], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ivodea]] 5lopa2x8lu1pyefqk7ruhleyv9sr97b 0 816537 7571161 2026-08-06T21:13:03Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1957. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 7. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK...«. 7571161 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1957. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 7. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1957. bilo je sedmo izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred je prvi poraz u Republičkom kupu doživio tek 1957. godine, zasluženo poražen 5:0 od ŽŠD Maribora u finalu odigranom na njihovom stadionu.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|zonskih liga]]:''' Ljubljana, Odred * '''Pobjednik pretkola u NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednici pretkola u NP Maribor:''' ŽŠD Maribor, Sobota * '''Pobjednik pretkola u NP Celje:''' Rudar (H) * '''Pobjednik pretkola u NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik pretkola u NP Nova Gorica:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |- | '''[[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]]''' ||–|| [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||4:3 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||5:1 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||12:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||5:0 |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1956./57.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1956./57.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1957 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1957]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1956./57.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1956-57 *]] cagvo7v7limu1r8256sh5xaz8l9lji2 7571215 7571161 2026-08-06T22:14:34Z Croxyz 205325 7571215 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1957. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 7. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1957. bilo je sedmo izdanje kupa NR Slovenije. Ljubljanski Odred je prvi poraz u republičkom kupu doživio tek 1957. godine kada je ŽŠD Maribor u finalu na vlastitom terenu dobio Odred 5:0.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|zonskih liga]]:''' Ljubljana, Odred * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednici preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor, Sobota * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Rudar (H) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |- | '''[[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]]''' ||–|| [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||4:3 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||5:1 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:0 b.b. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||12:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||5:0 |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1956./57.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1956./57.]] * [[Kup maršala Tita 1956./57.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1957 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1957]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1956./57.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1956-57 *]] k7atrftrb11gndok5bwrbo216783s22 0 816538 7571168 2026-08-06T21:21:43Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron...«. 7571168 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] Phellodendron) je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 6pvvg9vnr6x4w88rex2ffjz3rsf5q2p 7571169 7571168 2026-08-06T21:22:05Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Phellodendron]] na [[Plutasto drvo]] 7571168 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] Phellodendron) je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 6pvvg9vnr6x4w88rex2ffjz3rsf5q2p 7571171 7571169 2026-08-06T21:22:31Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Plutasto drvo]] na [[Felodendron]] 7571168 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] Phellodendron) je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 6pvvg9vnr6x4w88rex2ffjz3rsf5q2p 7571173 7571171 2026-08-06T21:22:42Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Felodendron]] na [[Plutasto drvo]] preko preusmjeravanja 7571168 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] Phellodendron) je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 6pvvg9vnr6x4w88rex2ffjz3rsf5q2p 7571175 7571173 2026-08-06T21:23:00Z Zeljko 1196 7571175 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] jxi0d1arm5m2ufhhni153pcnnpmdagc 7571255 7571175 2026-08-06T22:49:44Z Zeljko 1196 7571255 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = Phellodendron amurense (14).JPG | slika_opis = ''P. amurense''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 2crxsqypcqj476lo9pkq245tyo1vwoz 7571256 7571255 2026-08-06T22:50:30Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571256 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plutasto drvo'' | slika = Phellodendron amurense (14).JPG | slika_opis = ''P. amurense''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phellodendron''''' | genus_autorstvo = [[Rupr.]] }} '''Plutasto drvo''' (felodendron [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Kina|Kine]] do [[Vijetnam]]a, od [[Ruski daleki istok|ruskog Dalekog istoka]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35888-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi phellós, „pluto”, i déndron, „stablo”, prema izrazito plutastoj kori — dakle doslovno „plutasto stablo”.<ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="WFO "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="WFO "/> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029178 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Phellodendron amurense]]'' <small>Rupr.</small> # ''[[Phellodendron chinense]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Plutasto drvo| ]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] otpz4uxdp34rlbkl6o71xphs1oabk5t 0 816539 7571170 2026-08-06T21:22:05Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Phellodendron]] na [[Plutasto drvo]] 7571170 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Plutasto drvo]] 65b6ofxyp2if06tehyqrm1g8asmfel9 0 816541 7571174 2026-08-06T21:22:43Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Felodendron]] na [[Plutasto drvo]] preko preusmjeravanja 7571174 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Plutasto drvo]] 65b6ofxyp2if06tehyqrm1g8asmfel9 828 816542 7571177 2026-08-06T21:23:42Z Dušan Kreheľ 118463 Copy of [[:en:Module:Political party]] (Revision: [[:hr:Special:Permalink/1339645221]] 7571177 Scribunto text/plain local p = {} local default_color = '&#35;F8F9FA' local categories = { party_not_in_list = '[[Category:Pages using Political party with unknown party]]', shortname_not_in_list = '[[Category:Pages using Political party with missing shortname]]', color_not_in_list = '[[Category:Pages using Political party with missing color]]', } local function create_error(error_message) return string.format('<strong class="error">%s</strong>', error_message) end local function getFirstLetter(party) local index = mw.ustring.sub(party, 1, 1) -- Set index for non-A-Z starts if string.match(index, '%A') then return '1' end return string.upper(index) end local function stripToNil(text) -- If text is a string, return its trimmed content, or nil if empty. -- Otherwise return text (which may, for example, be nil). if type(text) == 'string' then text = text:match('(%S.-)%s*$') local delink = require('Module:Delink')._delink text = delink({text, wikilinks = "target"}) end return text end -- Example of having all the data - color and names - in one table. Requires one page to be edited instead of two when adding a new party. function p._fetch(args) if not args[1] then return create_error("parameter 1 should be a party name.") end if not args[2] then return create_error("parameter 2 should be the output type.") end local party = stripToNil(args[1]) local out_type = stripToNil(args[2]) if out_type == 'colour' then out_type = 'color' end local index = getFirstLetter(party) -- Load data from submodule local data = mw.loadData('Module:Political party/' .. index) local data_all = data.full local party_alt = data.alternate[party] local party_info if party_alt then if data_all[party_alt] then party_info = data_all[party_alt] else index = getFirstLetter(party_alt) data = mw.loadData('Module:Political party/' .. index) party_info = data.full[party_alt] end else party_info = data_all[party] end -- Check if database value exists -- * Not even in database - return given error or input -- * No color - return error -- * No shortname/abbrev - return first non-blank of abbrev->shortname->input if not party_info then if out_type == 'color' then return args.error or default_color else return args.error or party end end local return_value = party_info[out_type] if return_value == "" then if out_type == 'color' then return args.error or create_error("Value not in template. Please request that it be added.") elseif out_type == 'abbrev' then if party_info.shortname ~= "" then return party_info.shortname else party = party:gsub('%([^)]*%)', '') return party end elseif out_type == 'shortname' then if party_info.abbrev ~= "" then return party_info.abbrev else party = party:gsub('%([^)]*%)', '') return party end else return party end end if out_type == 'color' then if string.find(return_value, '#') then return_value = string.gsub(return_value, '#', '&#35;') elseif string.lower(return_value) == 'default' then return default_color end end return return_value end function p.fetch(frame) -- Initialise and populate variables local getArgs = require("Module:Arguments").getArgs local args = getArgs(frame) return p._fetch(args) end return p owvyh41e0t1tkgb6sz5gosf46xlnizz 828 816543 7571179 2026-08-06T21:27:07Z Dušan Kreheľ 118463 Content is copied from [[en:Module:Election results]] (Revision: [[:en:Special:Permalink/1347139100]]. 7571179 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local political_party = require('Module:Political party') function p.main(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) local index, headings, showtotal = {}, {}, {} local cols, rounds = 0, 1 local winner, winner_votes = {0, 0, 0}, {0, 0, 0} local valid = {0, 0, 0} local invalid = {tonumber(args.invalid) or 0, tonumber(args.invalid2) or 0, tonumber(args.invalid3) or 0} local blank = {tonumber(args.blank) or 0, tonumber(args.blank2) or 0, tonumber(args.blank3) or 0} local majority = {tonumber(args.majority)} local majority2 = {tonumber(args.majority2)} local majoritypct = {tonumber(args.majoritypct)} local majoritypct2 = {tonumber(args.majoritypct2)} local totalvotes = {tonumber(args.totalvotes), tonumber(args.totalvotes2), tonumber(args.totalvotes3)} local electorate = {tonumber(args.electorate), tonumber(args.electorate2), tonumber(args.electorate3)} local turnout = {tonumber(args.turnout), tonumber(args.turnout2), tonumber(args.turnout3)} local seats = 0 local seats_2 = 0 local seats_3 = 0 local st1t = 0 local st2t = 0 local st3t = 0 local st4t = 0 local st5t = 0 local totseats = 0 local row, secondrow local tracking = '' local max_rows = 0 -- helper functions local lang = mw.getContentLanguage() local function fmt(n) return n and tonumber(n) and lang:formatNum(tonumber(n)) or nil end local function pct(n, d) n, d = tonumber(n), tonumber(d) if n and d and d > 0 then return string.format('%.2f', n / d * 100) end return '&ndash;' end local function tonumdash(s) if s then s = mw.ustring.gsub(s, '&[MmNn][Dd][Aa][Ss][Hh];', '-') s = mw.ustring.gsub(s, '&[Mm][Ii][Nn][Uu][Ss];', '-') s = mw.ustring.gsub(s, '[—–−]', '-') return tonumber(s) or 0 end end local function unlink(s) if s then s = s:match("^[^%[]-%[%[([^%]]-)|[^%]]-%]%].*$") or s s = s:match("^[^%[]-%[%[([^%]]-)%]%].*$") or s end return s end local function get_color(color, party) if color == nil then local party = unlink(party) or '' if party ~= '' then color = political_party._fetch({party, 'color'}) end end if color ~= nil then color = mw.ustring.gsub(color, '&(#)35;', '%1') end return color end -- preprocess the input local stop_flag = false local i = 0 local has_votes = args['invalid'] or args['totalvotes'] or args['electorate'] or args['turnout'] local has_votes2 = args['invalid2'] or args['totalvotes2'] or args['electorate2'] or args['turnout2'] local has_votes3 = args['votes' .. i .. '_3'] or args['ivotes' .. i .. '_3'] local has_seats2 = args['seats' .. i .. '_2'] or args['iseats' .. i .. '_2'] local has_seats3 = args['seats' .. i .. '_3'] local has_sw2 = args['sw' .. i .. '_2'] local seats_only = has_seats2 and not has_votes local has_cand = args['cand' .. i] local has_alliance = args['alliance' .. i] local has_party = args['party' .. i] local has_rspan1 = args['vspan' .. i] local has_rspan2 = args['v2span' .. i] local has_rspan3 = args['v3span' .. i] local has_sspan = args['sspan' .. i] or args['s2span' .. i] or args['tsspan' .. i] while stop_flag == false do stop_flag = true for kk = 1, 20 do i = i + 1 for k, key in ipairs({'alliance', 'atotal', 'cand', 'vp', 'party', 'ivotes', 'ipct', 'iseats', 'sc', 'st1t', 'st2t', 'st3t', 'st4t', 'st5t', 'sw', 'seats', 'totalvotes', 'totseats', 'acolor', 'rcolor'}) do if args[key .. i] then headings[key] = true stop_flag = false max_rows = i > max_rows and i or max_rows end end if args['row' .. i] then stop_flag = false max_rows = i > max_rows and i or max_rows end if args['row' .. i] or args['cand' .. i] or args['party' .. i] or args['alliance' .. i] or args['atotal' .. i] or args['atotalnv' .. i] or args['header' .. i] then table.insert(index, i) if args['votes' .. i] then has_votes = true if tonumber(args['votes' .. i]) then showtotal.votes = 1 end local votesi = tonumber(args['votes' .. i]) or 0 args['votes' .. i] = votesi if votesi > winner_votes[1] then winner[1] = i winner_votes[1] = votesi end valid[1] = valid[1] + votesi end if args['votes' .. i .. '_2'] or args['ivotes' .. i .. '_2'] or args['avotes' .. i .. '_2'] or args['ipct' .. i .. '_2'] or args['apct' .. i .. '_2'] then has_votes2 = true end if args['votes' .. i .. '_3'] or args['ivotes' .. i .. '_3'] or args['ipct' .. i .. '_3'] then has_votes3 = true end if args['alliance' .. i] then has_alliance = true end if args['party' .. i] then has_party = true end if args['cand' .. i] then has_cand = true end if args['ivotes' .. i] then has_votes = true end if args['ipct' .. i] then has_votes = true end if args['sw' .. i .. '_2'] then has_sw2 = true rounds = (rounds < 2) and 2 or rounds end if args['valid2'] or args['invalid2'] or args['totalvotes2'] or args['electorate2'] or args['turnout2'] then rounds = (rounds < 2) and 2 or rounds end if args['vspan' .. i] then has_rspan1 = true end if args['v2span' .. i] then has_rspan2 = true end if args['v3span' .. i] then has_rspan3 = true end if args['sspan' .. i] or args['s2span' .. i] or args['tsspan' .. i] then has_sspan = true end if args['ipct' .. i .. '_2'] then rounds = (rounds < 2) and 2 or rounds end if args['votes' .. i .. '_2'] then has_votes = true rounds = (rounds < 2) and 2 or rounds if tonumber(args['votes' .. i .. '_2']) then showtotal.votes_2 = 1 end local votesi = tonumber(args['votes' .. i .. '_2']) or 0 args['votes' .. i .. '_2'] = votesi if votesi > winner_votes[2] then winner[2] = i winner_votes[2] = votesi end valid[2] = valid[2] + votesi end if args['votes' .. i .. '_3'] then has_votes = true rounds = (rounds < 3) and 3 or rounds if tonumber(args['votes' .. i .. '_3']) then showtotal.votes_3 = 1 end local votesi = tonumber(args['votes' .. i .. '_3']) or 0 args['votes' .. i .. '_3'] = votesi if votesi > winner_votes[3] then winner[3] = i winner_votes[3] = votesi end valid[3] = valid[3] + votesi end if args['seats' .. i] then if tonumber(args['seats' .. i]) then showtotal.seats = 1 end seats = seats + (tonumber(args['seats' .. i]) or 0) end if args['seats' .. i .. '_2'] or args['iseats' .. i .. '_2'] then has_seats2 = true rounds = (rounds < 2) and 2 or rounds if tonumber(args['seats' .. i ..'_2']) then showtotal.seats_2 = 1 end seats_2 = seats_2 + (tonumber(args['seats' .. i .. '_2']) or 0) end if args['seats' .. i .. '_3'] then has_seats3 = true rounds = (rounds < 3) and 3 or rounds if tonumber(args['seats' .. i ..'_3']) then showtotal.seats_3 = 1 end seats_3 = seats_3 + (tonumber(args['seats' .. i .. '_3']) or 0) end if args['st1t' .. i] then if tonumber(args['st1t' .. i]) then showtotal.st1t = 1 end st1t = st1t + (tonumber(args['st1t' .. i]) or 0) end if args['st2t' .. i] then if tonumber(args['st2t' .. i]) then showtotal.st2t = 1 end st2t = st2t + (tonumber(args['st2t' .. i]) or 0) end if args['st3t' .. i] then if tonumber(args['st3t' .. i]) then showtotal.st3t = 1 end st3t = st3t + (tonumber(args['st3t' .. i]) or 0) end if args['st4t' .. i] then if tonumber(args['st4t' .. i]) then showtotal.st4t = 1 end st4t = st4t + (tonumber(args['st4t' .. i]) or 0) end if args['st5t' .. i] then if tonumber(args['st5t' .. i]) then showtotal.st5t = 1 end st5t = st5t + (tonumber(args['st5t' .. i]) or 0) end if args['totseats' .. i] then if tonumber(args['totseats' .. i]) then showtotal.totseats = 1 end totseats = totseats + (tonumber(args['totseats' .. i]) or 0) end if has_seats2 and not has_votes or has_seats3 and not has_votes then seats_only = true end end end end -- add majority needed row above total if args.majorityneeded then max_rows = max_rows + 1 local i = max_rows table.insert(index, i) args['row' .. i] = 'Required majority' args['ivotes' .. i] = '_NO_CELL_' args['ipct' .. i] = args['majorityneeded'] args['rcolor' .. i] = '#f2f2f2' args['noitalic' .. i] = true end -- add total row at the bottom local ovalid = {valid[1], valid[2], valid[3]} seats = ((args['total_seats'] or '') == 'TOTAL' and seats) or args['total_seats'] or seats totseats = ((args['total_totseats'] or '') == 'TOTAL' and totseats) or args['total_totseats'] or totseats st1t = ((args['total_st1t'] or '') == 'TOTAL' and st1t) or args['total_st1t'] or st1t st2t = ((args['total_st2t'] or '') == 'TOTAL' and st2t) or args['total_st2t'] or st2t st3t = ((args['total_st3t'] or '') == 'TOTAL' and st3t) or args['total_st3t'] or st3t st4t = ((args['total_st4t'] or '') == 'TOTAL' and st4t) or args['total_st4t'] or st4t st5t = ((args['total_st5t'] or '') == 'TOTAL' and st5t) or args['total_st5t'] or st5t if seats or totseats or st1t or st2t or st3t or st4t or st5t or args['total_sc'] or args['total_st1t'] or args['total_st2t'] or args['total_st3t'] or args['total_st4t'] or args['total_st5t'] or args['valid'] or ((rounds > 1) and args['valid2']) or ((rounds > 1) and args['valid3']) then max_rows = max_rows + 1 local i = max_rows table.insert(index, i) args['votes' .. i] = showtotal.votes and valid[1] or nil args['votes' .. i .. '_2'] = showtotal.votes_2 and valid[2] or nil args['votes' .. i .. '_3'] = showtotal.votes_3 and valid[3] or nil args['colour' .. i] = 'inherit' args['color' .. i] = 'inherit' args['row' .. i] = 'Total' args['sw' .. i] = '–' args['sw' .. i .. '_2'] = '–' args['seats' .. i] = showtotal.seats and seats or nil args['seats' .. i .. '_2'] = showtotal.seats_2 and seats_2 or nil args['seats' .. i .. '_3'] = showtotal.seats_3 and seats_3 or nil args['st1t' .. i] = showtotal.st1t and st1t or args.total_st1t args['st2t' .. i] = showtotal.st2t and st2t or args.total_st2t args['st3t' .. i] = showtotal.st3t and st3t or args.total_st3t args['st4t' .. i] = showtotal.st4t and st4t or args.total_st4t args['st5t' .. i] = showtotal.st5t and st5t or args.total_st5t args['sc' .. i] = args['total_sc'] args['totseats' .. i] = showtotal.totseats and totseats or nil args['font-weight' .. i] = 'bold' args['class' .. i] = 'sortbottom' ovalid[1] = tonumber(args['valid']) or valid[1] ovalid[2] = tonumber(args['valid2']) or valid[2] ovalid[3] = tonumber(args['valid3']) or valid[3] end -- build the table local root = mw.html.create(args['embed'] and '' or 'table') if args['embed'] == nil and args['floatright'] then root :addClass('wikitable sortable floatright') :tag('caption') :wikitext(args.caption) :done() elseif args['embedded'] then root :addClass('wikitable') :tag('caption') :wikitext(args.caption) :done() elseif args['embed'] == nil then root :addClass('wikitable sortable') :tag('caption') :wikitext(args.caption) :done() end local topcell = nil if args['image'] then topcell = root :tag('th') :css('text-align', 'center') :css('color', 'var( --color-base, #202122 )') :css('background', 'var( --background-color-neutral, #F8F9FA )') :wikitext(args['image']) end if args['reporting'] then if (topcell == nil) then topcell = root :tag('td') :css('text-align', 'center') :css('color', 'var( --color-base, #202122 )') :css('background', 'var( --background-color-neutral, #F8F9FA )') end topcell:tag('div') :addClass('center') :wikitext(frame:expandTemplate{ title = 'percentage bar', args = {args.reporting, args.reporting .. '% reporting', ['width'] = '200px', ['hex'] = '1BCE0E' }}) end local rowspan = (rounds > 1) and 2 or headings['st1t'] and 2 or nil row = args['embed'] and mw.html.create('') or root:tag('tr') if args['dsv'] and has_alliance and has_party then row :tag('th') :wikitext(args.partytitle or 'Party or alliance') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 4) :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 4 row :tag('th') :wikitext(args.candtitle or 'Candidate') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 elseif args['dsv'] then row :tag('th') :wikitext(args.partytitle or 'Party') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 2 row :tag('th') :wikitext(args.candtitle or 'Candidate') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 elseif has_cand then if has_cand and has_party and has_alliance then row :tag('th') :wikitext('Candidate') :attr('rowspan', rowspan) :attr('colspan', 2) if headings['vp'] then row :tag('th') :wikitext('Running mate') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end row :tag('th') :wikitext(args.partytitle or 'Party or alliance') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :attr('colspan', 3) :done() cols = cols + 5 elseif has_cand and has_party then row :tag('th') :wikitext('Candidate') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 2 end if has_cand and not has_party then row :tag('th') :wikitext('Candidate') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end if headings['vp'] and not has_alliance then row :tag('th') :wikitext('Running mate') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end if has_party and not has_alliance then row :tag('th') :wikitext(args.partytitle or 'Party') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end elseif has_party and has_alliance then row :tag('th') :wikitext(args.partytitle or 'Party or alliance') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :attr('colspan', 4) :done() cols = cols + 4 else row :tag('th') :wikitext(args.partytitle or 'Party') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 2 end if rounds > 1 then if has_seats2 and headings['sw'] and not has_seats3 then row :tag('th') :wikitext(args.firstround or 'First round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 4) :done() :tag('th') :wikitext(args.secondround or 'Second round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 4) :done() elseif has_seats2 and not has_seats3 then row :tag('th') :wikitext(args.firstround or 'First round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 3) :done() :tag('th') :wikitext(args.secondround or 'Second round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 3) :done() elseif has_seats3 then row :tag('th') :wikitext(args.firstround or 'First round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 3) :done() :tag('th') :wikitext(args.secondround or 'Second round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 3) :done() :tag('th') :wikitext(args.thirdround or 'Third round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 3) :done() elseif has_votes3 then row :tag('th') :wikitext(args.firstround or 'First round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :done() :tag('th') :wikitext(args.secondround or 'Second round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :done() :tag('th') :wikitext(args.thirdround or 'Third round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :done() elseif has_votes then row :tag('th') :wikitext(args.firstround or 'First round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :done() :tag('th') :wikitext(args.secondround or 'Second round') :attr('scope', 'col') :attr('colspan', 2) :done() end secondrow = args['embed'] and mw.html.create('') or root:tag('tr') else secondrow = row end rowspan = (rounds > 1) and 1 or (rounds < 2 and headings['st1t']) and 2 or nil if has_seats2 and not has_seats3 and headings['sw'] then for k=1, rounds do secondrow :tag('th') :wikitext(args.votestitle or 'Votes') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() :tag('th') :wikitext('%') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() :tag('th') :wikitext('+/–') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() :tag('th') :wikitext(args.seatstitle or 'Seats') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 4 end end if has_seats2 and not headings['sw'] or has_seats3 and not headings['sw'] then for k=1, rounds do secondrow :tag('th') :wikitext(args.votestitle or 'Votes') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() :tag('th') :wikitext('%') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() :tag('th') :wikitext(args.seatstitle or 'Seats') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 3 end end if has_votes and not has_seats2 then for k=1, rounds do secondrow :tag('th') :wikitext(args.votestitle or 'Votes') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() :tag('th') :wikitext('%') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 2 end end if headings['sw'] and not has_seats2 then row :tag('th') :wikitext('+/–') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end rowspan = (rounds > 1) and 2 or headings['sc'] and headings['st1t'] and 2 or headings['seats'] and headings['st1t'] and 2 or nil if headings['seats'] and not has_seats2 then row :tag('th') :wikitext(args.seatstitle or 'Seats') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end if headings['st1t'] then row :tag('th') :wikitext('Seats') :attr('colspan', 5) :attr('scope', 'col') :done() if rounds < 2 then secondrow = root:tag('tr') end secondrow :tag('th') :wikitext(args.seattype1) :attr('scope', 'col') :done() cols = cols + 1 if headings['st2t'] then secondrow :tag('th') :wikitext(args.seattype2) :attr('scope', 'col') :done() cols = cols + 1 end if headings['st3t'] then secondrow :tag('th') :wikitext(args.seattype3) :attr('scope', 'col') :done() cols = cols + 1 end if headings['st4t'] then secondrow :tag('th') :wikitext(args.seattype4) :attr('scope', 'col') :done() cols = cols + 1 end if headings['st5t'] then secondrow :tag('th') :wikitext(args.seattype5) :attr('scope', 'col') :done() cols = cols + 1 end end if headings['totseats'] then row :tag('th') :wikitext(headings['totseats'] and 'Total<br>seats' or 'Totseats&pm;') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end if headings['sc'] then row :tag('th') :wikitext(args.sctitle or '+/–') :attr('scope', 'col') :attr('rowspan', rowspan) :done() cols = cols + 1 end if topcell then topcell:attr('colspan', cols) end local cs = cols - 2*rounds - (headings['sw'] and 1 or 0) - (headings['totseats'] and 1 or 0) - (headings['seats'] and 1 or 0) - (headings['sc'] and 1 or 0) - (headings['st1t'] and 1 or 0) - (headings['st2t'] and 1 or 0) - (headings['st3t'] and 1 or 0) - (headings['st4t'] and 1 or 0) - (headings['st5t'] and 1 or 0) - (has_seats2 and 1 or 0) - (has_seats3 and 1 or 0) - (has_sw2 and 1 or 0) + (has_votes and 0 or 2) - (seats_only and 2 or 0) local rsuff = (rounds > 1) and {'', '_2'} or (rounds > 2) and {'', '_3'} or {''} for i, v in ipairs(index) do local has_votesrow = args['votes' .. v] or args['ivotes' .. v] or args['avotes' .. v] or args['ipct' .. v] or args['apct' .. v] or args['atotal' .. v] local has_seatsrow = args['seats' .. v] or args['iseats' .. v] or args['aseats' .. v] local has_votesrow2 = args['votes' .. v .. '_2'] or args['ivotes' .. v .. '_2'] or args['avotes' .. v .. '_2'] or args['ipct' .. v .. '_2'] or args['apct' .. v .. '_2'] or args['atotal' .. v .. '_2'] local has_seatsrow2 = args['seats' .. v .. '_2'] or args['iseats' .. v .. '_2'] or args['aseats' .. v .. '_2'] local has_votesrow3 = args['votes' .. v .. '_3'] or args['ivotes' .. v .. '_3'] or args['avotes' .. v .. '_3'] or args['ipct' .. v .. '_3'] or args['apct' .. v .. '_3'] or args['atotal' .. v .. '_3'] local has_seatsrow3 = args['seats' .. v .. '_3'] or args['iseats' .. v .. '_3'] or args['aseats' .. v .. '_3'] row = root:tag('tr') :addClass(args['class' .. v]) :css('font-weight', args['font-weight' .. v]) -- determine the colors local color = get_color(args['colour' .. v] or args['color' .. v] or nil, args['party' .. v]) local acolor = get_color(args['acolour' .. v] or args['acolor' .. v] or nil, args['alliance' .. v]) local rcolor = get_color(args['rcolour' .. v] or args['rcolor' .. v] or nil) local italic_style = args['noitalic' .. v] and '' or 'italic' -- headers if args['header' .. v] then row :tag('th') :wikitext(args['header' .. v]) :attr('colspan', cols) else if args['alliance' .. v] then row :tag('td') :attr('rowspan', args['aspan' .. v]) :css('width', '0px') :css('background-color', acolor) elseif args['party' .. v] and not has_alliance or args['cand' .. v] and has_party and not has_alliance then row :tag('td') :css('width', '0px') :css('background-color', color) end if args['cand' .. v] and not args.dsv then row :css('background-color', rcolor) :tag('td') :attr('rowspan', args['candspan' .. v] or args['aspan' .. v]) :wikitext(args['cand' .. v]) end if args['vp' .. v] then row :tag('td') :attr('rowspan', args['vpspan' .. v] or args['candspan' .. v] or args['aspan' .. v]) :wikitext(args['vp' .. v]) end if args['alliance' .. v] and not has_party and args.dsv then row :tag('td') :attr('rowspan', args['aspan' .. v]) :wikitext(args['alliance' .. v]) end if args['alliance' .. v] and not args['party' .. v] and not args.dsv then row :tag('td') :attr('rowspan', args['aspan' .. v]) :attr('colspan', 3) :wikitext(args['alliance' .. v]) end if args['alliance' .. v] and not args['party' .. v] and has_party and args.dsv then row :tag('td') :attr('rowspan', args['aspan' .. v]) :attr('colspan', 3) :wikitext(args['alliance' .. v]) end if args['alliance' .. v] and args['party' .. v] then row :tag('td') :attr('rowspan', args['aspan' .. v]) :wikitext(args['alliance' .. v]) end if args['party' .. v] and not has_alliance or args['cand' .. v] and has_party and not has_alliance then row :tag('td') :wikitext(args['party' .. v]) end if args['row' .. v] then local extracs = 0 + ((args['ivotes' .. v] or args['atotal' .. i] or '') == '_NO_CELL_' and 1 or 0) row :css('background-color', rcolor) :tag('td') :attr('colspan', cs + extracs) :wikitext(args['row' .. v]) end if has_alliance and args['party' .. v] then row :tag('td') :css('background-color', color) :tag('td') :wikitext(args['party' .. v]) end if args['cand' .. v] and args.dsv then row :tag('td') :attr('rowspan', args['candspan' .. v]) :wikitext(args['cand' .. v]) end if args['atotal' .. v] and has_party and not args.dsv or args['atotalnv' .. v] and has_party and not args.dsv then row :css('font-style', italic_style) :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext('Total') end if args['atotal' .. v] and not has_party or args['atotalnv' .. v] and not has_party then row :css('font-style', italic_style) :tag('td') :wikitext('Total') end if args['atotal' .. v] and has_cand and has_party and args.dsv or args['atotalnv' .. v] and has_party and args.dsv then row :css('font-style', italic_style) :tag('td') :attr('colspan', 3) :wikitext('Total') end if args['votes' .. v] and args['divisor'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['votes' .. v])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(pct(args['votes' .. v], (args['row' .. v] == 'Total') and args['votes' .. v] or args['divisor'])) elseif args['votes' .. v] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['votes' .. v])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(pct(args['votes' .. v], valid[1])) elseif args['avotes' .. v] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(fmt(args['avotes' .. v])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(pct(args['avotes' .. v], valid[1])) elseif args['atotal' .. v] and args['divisor'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(fmt(args['atotal' .. v])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(pct(args['atotal' .. v], (args['row' .. v] == 'Total') and args['atotal' .. v] or args['divisor'])) elseif args['ivotes' .. v] or args ['ipct' .. v] or args['atotal' .. v] then if ((args['ivotes' .. v] or args['atotal' .. v] or '') ~= '_NO_CELL_') then row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(fmt(args['ivotes' .. v]) or fmt(args['atotal' .. v])) end if args['ipct' .. v] or args['apct' .. v] or args['atotal' .. v] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(args['ipct' .. v] or args['apct' .. v] or pct(args['atotal' .. v], valid[1])) else row:tag('td') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :wikitext() end elseif has_votes and headings['seats'] and headings['sw'] and not has_votesrow and not has_seatsrow and not args['sw' .. v] and not has_rspan1 then row:tag('td') :attr('colspan', 4) elseif has_votes and headings['seats'] and not has_votesrow and not has_seatsrow and not has_rspan1 or has_votes and headings['sw'] and not has_votesrow and not args['sw' .. v] and not has_rspan1 or has_seats2 and not has_votesrow and not has_seatsrow and not has_rspan1 then row:tag('td') :attr('colspan', 3) elseif has_votes and not has_votesrow and not has_rspan1 or has_votes and args['row' .. v] and has_seatsrow and not has_votesrow or has_seats2 and not has_votesrow and not has_rspan1 then row:tag('td') :attr('colspan', 2) elseif args['r1blockc' .. v] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['r1blockr' .. v]) :attr('colspan', args['r1blockc' .. v]) :wikitext() end if headings['sw'] and has_votesrow then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :attr('rowspan', args['vspan' .. v]) :wikitext(args['sw' .. v]) end if headings['seats'] and not args['dsv'] and not has_seats2 and rounds < 2 or has_seats2 and args['seats' .. v] or has_seats2 and args['votes' .. v] or has_seats2 and args['iseats' .. v] or has_seats2 and args['aseats' .. v] then if args['iseats' .. v] or args['aseats' .. v] then row :tag('td') :css('font-style', italic_style) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['iseats' .. v] or args['aseats' .. v]) elseif args['seats' .. v] or headings['seats'] and not has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['seats' .. v]) or '–') end end if args['votes' .. v .. '_2'] and args['divisor2'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['votes' .. v .. '_2'])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(pct(args['votes' .. v .. '_2'], (args['row' .. v] == 'Total') and args['votes' .. v .. '_2'] or args['divisor2'])) elseif args['votes' .. v .. '_2'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['votes' .. v .. '_2'])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(pct(args['votes' .. v .. '_2'], valid[2])) elseif args['ivotes' .. v .. '_2'] or args ['ipct' .. v.. '_2'] or args['avotes' .. v .. '_2'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(fmt(args['ivotes' .. v .. '_2']) or fmt(args['avotes' .. v .. '_2'])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(args['ipct' .. v .. '_2'] or args['apct' .. v .. '_2'] or pct(args['avotes' .. v .. '_2'], valid[2])) elseif has_votes2 and has_seats2 and has_sw2 and not has_votesrow2 and not has_seatsrow2 and not args['sw' .. v .. '_2'] and not has_rspan2 then row:tag('td') :attr('colspan', 4) elseif has_votes2 and has_seats2 and not has_votesrow2 and not has_seatsrow2 and not has_rspan2 or has_votes2 and has_sw2 and not has_votesrow2 and not args['sw' .. v .. '_2'] and not has_rspan2 or has_seats2 and not has_votesrow2 and not has_seatsrow2 and not has_rspan2 then row:tag('td') :attr('colspan', 3) elseif has_votes2 and not has_votesrow2 and not has_rspan2 or has_votes2 and args['row' .. v] and has_seatsrow2 and not has_votesrow2 or has_seats2 and not has_votesrow2 and not has_rspan2 then row:tag('td') :attr('colspan', 2) elseif args['r2blockc' .. v] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['r2blockr' .. v]) :attr('colspan', args['r2blockc' .. v]) :wikitext() end if headings['seats'] and args['dsv'] and not has_sspan or headings['seats'] and rounds > 1 and not has_seats2 and not has_sspan or args['seats' .. v] and has_sspan and rounds > 1 and not has_seats2 then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['seats' .. v]) or fmt(args['aseats' .. v]) or '–') end if has_sw2 and args['votes' .. v .. '_2'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :attr('rowspan', args['v2span' .. v]) :wikitext(args['sw' .. v .. '_2']) end if args['seats' .. v .. '_2'] or has_seats2 and args['votes' .. v .. '_2'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :attr('rowspan', args['s2span' .. v]) :wikitext(fmt(args['seats' .. v .. '_2']) or '–') end if args['iseats' .. v .. '_2'] or has_seats2 and args['ivotes' .. v .. '_2'] and not args['seats' .. v .. '_2'] or args['aseats' .. v .. '_2'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :attr('rowspan', args['s2span' .. v]) :wikitext(fmt(args['iseats' .. v .. '_2']) or fmt(args['aseats' .. v .. '_2'])) end if has_seats3 or has_votes3 then if args['votes' .. v .. '_3'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['v3span' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['votes' .. v .. '_3'])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['v3span' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(pct(args['votes' .. v .. '_3'], valid[3])) elseif args['ivotes' .. v .. '_3'] or args ['ipct' .. v.. '_3'] or args['avotes' .. v .. '_3'] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['v3span' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(fmt(args['ivotes' .. v .. '_3']) or fmt(args['avotes' .. v .. '_3'])) row:tag('td') :attr('rowspan', args['v3span' .. v]) :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(args['ipct' .. v .. '_3'] or args['apct' .. v .. '_3'] or pct(args['avotes' .. v .. '_3'], valid[3])) elseif has_seats3 and not has_votesrow3 and not has_seatsrow3 and not has_rspan3 then row:tag('td') :attr('colspan', 3) elseif has_seats3 and not has_votesrow3 and not has_rspan3 or has_seats3 and args['row' .. v] and has_seatsrow3 and not has_votesrow3 or has_votes3 and not has_votesrow3 and not has_rspan3 then row:tag('td') :attr('colspan', 2) elseif args['r3blockc' .. v] then row:tag('td') :attr('rowspan', args['r3blockr' .. v]) :attr('colspan', args['r3blockc' .. v]) :wikitext() end if has_sw2 and args['votes' .. v .. '_3'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :attr('rowspan', args['v3span' .. v]) :wikitext(args['sw' .. v .. '_3']) end if args['seats' .. v .. '_3'] or has_seats3 and args['votes' .. v .. '_3'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['seats' .. v .. '_3']) or '–') end if args['iseats' .. v .. '_3'] or has_seats3 and args['ivotes' .. v .. '_3'] and not args['seats' .. v .. '_3'] or args['aseats' .. v .. '_3'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['iseats' .. v .. '_3']) or fmt(args['aseats' .. v .. '_3'])) end end if args['st1t' .. v] and has_sspan or headings['st1t'] and not has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['st1t' .. v] or args['ast1t' .. v] or '–') end if args['st2t' .. v] and has_sspan or headings['st2t'] and not has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['st2t' .. v] or args['ast2t' .. v] or '–') end if args['st3t' .. v] and has_sspan or headings['st3t'] and not has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['st3t' .. v] or args['ast3t' .. v] or '–') end if args['st4t' .. v] and has_sspan or headings['st4t'] and not has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['st4t' .. v] or args['ast4t' .. v] or '–') end if args['st5t' .. v] and has_sspan or headings['st5t'] and not has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['sspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['st5t' .. v] or args['ast5t' .. v] or '–') end if args['totseats' .. v] and has_sspan or args['atotseats' .. v] and has_sspan then row :tag('td') :attr('rowspan', args['tsspan' .. v]) :css('text-align', 'right') :wikitext(args['totseats' .. v] or args['atotseats' .. v] or '–') end if headings['totseats'] and not args['itotseats' .. v] and not args['atotseats' .. v] and not has_sspan then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(fmt(args['totseats' .. v]) or '–') elseif headings['totseats'] and not has_sspan then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :css('font-style', italic_style) :wikitext(args['itotseats' .. v] or args['atotseats' .. v]) end if headings['sc'] and args.sctitle then row :tag('td') :wikitext(args['sc' .. v]) elseif headings['sc'] then row :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(args['sc' .. v] or '–') end end end -- separating line if args['valid'] or args['valid2'] or args['valid3'] or args['invalid'] or args['invalid2'] or args['invalid3'] or args['totalvotes'] or args['totalvotes2'] or args['totalvotes3'] or args['electorate'] or args['electorate2'] or args['electorate3'] or args['turnout'] or args['turnout2'] or args['turnout3'] or args['source'] then row = root :tag('tr') :addClass('sortbottom') row :tag('td') :css('color', 'var( --color-base, #202122 )') :css('background', 'var( --background-color-neutral, #eaecf0 )') :attr('colspan', cols) end -- valid votes if args['invalid'] or args['invalid2'] or args['invalid3'] then row = root :tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') row :tag('th') :wikitext('Valid votes') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') if args['invalid'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(ovalid[1])) :tag('td') :wikitext(pct(ovalid[1], ovalid[1] + invalid[1] + blank[1])) elseif not args['invalid'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['validsw'] then row :tag('td') :wikitext(args['validsw']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['validsw'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if rounds > 1 and args['invalid2'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(ovalid[2])) :tag('td') :wikitext(pct(ovalid[2], ovalid[2] + invalid[2] + blank[2])) elseif rounds > 1 and not args['invalid2'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['validsw2'] then row :tag('td') :wikitext(args['validsw2']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['validsw2'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if args['invalid3'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(ovalid[3])) :tag('td') :wikitext(pct(ovalid[3], ovalid[3] + invalid[3] + blank[3])) elseif has_seats3 and not args['invalid3'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if args['invalidsw'] and not has_sw2 then row:tag('td') :wikitext(args['validsw']) local cspan = (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) if headings['seats'] or headings['sc'] then local cspan = (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end elseif headings['sw'] or headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['sw'] and 1 or 0) + (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end -- invalid votes row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') if args['invalidonly'] or args['blank'] then row :tag('th') :wikitext('Invalid votes') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') else row :tag('th') :wikitext('Invalid/blank votes') :wikitext(args.invalidnote) :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') end if args['invalid'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(invalid[1])) :tag('td') :wikitext(pct(invalid[1], ovalid[1] + invalid[1] + blank[1])) elseif not args['invalid'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['invalidsw'] then row :tag('td') :wikitext(args['invalidsw']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['invalidsw'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if rounds > 1 and args['invalid2'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(invalid[2])) :tag('td') :wikitext(pct(invalid[2], ovalid[2] + invalid[2] + blank[2])) elseif rounds > 1 and not args['invalid2'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['invalidsw2'] then row :tag('td') :wikitext(args['invalidsw2']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['invalidsw2'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if has_seats3 and args['invalid3'] or has_votes3 and args['invalid3'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(invalid[3])) :tag('td') :wikitext(pct(invalid[3], ovalid[3] + invalid[3] + blank[3])) elseif has_seats3 and not args['invalid3'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if args['invalidsw'] and not has_sw2 then row:tag('td') :wikitext(args['invalidsw']) if headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end elseif headings['sw'] or headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['sw'] and 1 or 0) + (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end end -- blank votes if args['blank'] or args['blank2'] or args['blank3'] then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') row :tag('th') :wikitext('Blank votes') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') if args['blank'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(blank[1])) :tag('td') :wikitext(pct(blank[1], ovalid[1] + invalid[1] + blank[1])) else row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['blanksw'] then row :tag('td') :wikitext(args['blanksw']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['blanksw'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if rounds > 1 and args['blank2'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(blank[2])) :tag('td') :wikitext(pct(blank[2], ovalid[2] + invalid[2] + blank[2])) elseif rounds > 1 and not args['blank2'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['blanksw2'] then row :tag('td') :wikitext(args['blanksw2']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['blanksw2'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if has_seats3 and args['blank3'] or has_votes3 and args['blank3'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(blank[3])) :tag('td') :wikitext(pct(blank[3], ovalid[3] + invalid[3] + blank[3])) elseif has_seats3 and args['blank3'] or has_votes3 and args['blank3'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if args['blanksw'] and not has_sw2 then row:tag('td') :wikitext(args['blanksw']) if headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end elseif headings['sw'] or headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['sw'] and 1 or 0) + (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end end -- total if args['invalid'] or args['totalvotes'] or args['invalid2'] or args['totalvotes2'] then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('font-weight', 'bold') :css('text-align', 'right') row :tag('th') :wikitext(args.tvtitle or 'Total votes') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('background', 'inherit') :css('color', 'inherit') if not args['totalvotes'] and args['invalid'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(ovalid[1] + invalid[1] + blank[1])) :tag('td') :wikitext(pct(1, 1)) elseif args['totalvotes'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(args.totalvotes)) :tag('td') :wikitext('–') elseif not args['invalid'] and not args['totalvotes'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['invalidsw'] then row :tag('td') :wikitext('–') :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['invalidsw'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if rounds > 1 and args['invalid2'] and not args['totalvotes2'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(ovalid[2] + invalid[2] + blank[2])) :tag('td') :wikitext(pct(1, 1)) elseif rounds > 1 and args['totalvotes2'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(args.totalvotes2)) :tag('td') :wikitext('–') elseif rounds > 1 and not args['invalid2'] or rounds > 1 and not args['totalvotes2'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['invalidsw2'] then row :tag('td') :wikitext('–') :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['invalidsw2'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if has_seats3 and not args['totalvotes3'] and args['invalid3'] or has_votes3 and not args['totalvotes3'] and args['invalid3'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(ovalid[3] + invalid[3] + blank[3])) :tag('td') :wikitext(pct(1, 1)) elseif has_seats3 and args['totalvotes3'] or has_votes3 and args['totalvotes3'] then row :tag('td') :wikitext(fmt(args.totalvotes3)) :tag('td') :wikitext('–') elseif has_seats3 and not args['invalid3'] or has_votes3 and not args['invalid3'] then row :tag('td') :wikitext() :tag('td') :wikitext() end if args['invalidsw'] and not has_sw2 then row:tag('td') :wikitext('–') if headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end elseif headings['sw'] or headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['sw'] and 1 or 0) + (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end end -- registered if args['electorate'] or args['electorate2'] or args['turnout'] or args['turnout2'] then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') row :tag('th') :wikitext('Registered voters/turnout') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') row :tag('td') :wikitext(fmt(electorate[1])) if args['invalid'] and args['electorate'] and not args['totalvotes'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout or pct(ovalid[1] + invalid[1] + blank[1], electorate[1])) elseif args['totalvotes'] and args['electorate'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout or pct(totalvotes[1], electorate[1])) elseif args['electorate'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout or '–') else row :tag('td') :wikitext(args.turnout) end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['turnoutsw'] then row :tag('td') :wikitext(args['turnoutsw']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['turnoutsw'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end if rounds > 1 then row :tag('td') :wikitext(fmt(electorate[2])) if args['invalid2'] and args['electorate2'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout2 or pct(ovalid[2] + invalid[2] + blank[2], electorate[2])) elseif args['totalvotes2'] and args['electorate2'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout2 or pct(totalvotes[2], electorate[2])) elseif args['electorate2'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout2 or '–') else row :tag('td') :wikitext(args.turnout2) end if has_seats2 and not headings['sw'] then row :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and args['turnoutsw2'] then row :tag('td') :wikitext(args['turnoutsw2']) :tag('td') :wikitext() end if has_seats2 and headings['sw'] and not args['turnoutsw2'] then row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext() end end if has_seats3 or has_votes3 then row :tag('td') :wikitext(fmt(electorate[3])) if args['invalid3'] and args['electorate3'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout3 or pct(ovalid[3] + invalid[3] + blank[3], electorate[3])) elseif args['totalvotes3'] and args['electorate3'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout3 or pct(totalvotes[3], electorate[3])) elseif args['electorate3'] then row :tag('td') :wikitext(args.turnout3 or '–') else row :tag('td') :wikitext(args.turnout3) end end if args['turnoutsw'] and not has_sw2 then row:tag('td') :wikitext(args['turnoutsw']) if headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end elseif headings['sw'] or headings['seats'] or headings['sc'] or headings['st1t'] or headings['st2t'] or headings['st3t'] or headings['st4t'] or headings['st5t'] then local cspan = (headings['sw'] and 1 or 0) + (headings['seats'] and 1 or 0) + (headings['sc'] and 1 or 0) + (headings['st1t'] and 1 or 0) + (headings['st2t'] and 1 or 0) + (headings['st3t'] and 1 or 0) + (headings['st4t'] and 1 or 0) + (headings['st5t'] and 1 or 0) + (has_seats3 and 1 or 0) row :tag('td') :attr('colspan', cspan > 1 and cspan or nil) end end if args.turnoutneeded then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('background-color', '#f2f2f2') row :tag('td') :attr('colspan', '3') :wikitext('Turnout needed') :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(args['turnoutneeded']) end if args['majority'] then if args['invalid'] or args['electorate'] then row = root :tag('tr') :addClass('sortbottom') row :tag('td') :css('color', 'var( --color-base, #202122 )') :css('background', 'var( --background-color-neutral, #eaecf0 )') :attr('colspan', cols) end row = root :tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') row :tag('th') :wikitext('Majority') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') for k=1, rounds do row :tag('td') :wikitext(fmt(majority[k])) :tag('td') :wikitext(fmt(majoritypct[k])) end if args['majoritysw'] then row :tag('td') :wikitext(args['majoritysw']) end end if args['result'] then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') -- determine the color local color = get_color(args['resultcolour'] or nil, args['result']) if args['resultsw'] then row :tag('td') :css('background-color', color) row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext(args['result']) row :tag('td') :attr('colspan', 2) :css('text-align', 'right') :wikitext('Swing') row :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(args['resultsw']) else row :tag('td') :css('background-color', color) row :tag('td') :attr('colspan', cols - 1) :wikitext(args['result']) end end if args['majority2'] then row = root :tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') row :tag('th') :wikitext('Majority') :attr('scope', 'row') :attr('colspan', cs) :css('text-align', 'left') :css('font-weight', 'normal') :css('color', 'inherit') :css('background', 'inherit') for k=1, rounds do row :tag('td') :wikitext(fmt(majority2[k])) :tag('td') :wikitext(fmt(majoritypct2[k])) end if args['majoritysw2'] then row :tag('td') :wikitext(args['majoritysw2']) end end if args['result2'] then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') -- determine the color local color = get_color(args['resultcolour'] or nil, args['result2']) if args['resultsw2'] then row :tag('td') :css('background-color', color) row :tag('td') :attr('colspan', 2) :wikitext(args['result2']) row :tag('td') :attr('colspan', 2) :css('text-align', 'right') :wikitext('Swing') row :tag('td') :css('text-align', 'right') :wikitext(args['resultsw2']) else row :tag('td') :css('background-color', color) row :tag('td') :attr('colspan', cols - 1) :wikitext(args['result2']) end end if args['source'] then row = root:tag('tr') :addClass('sortbottom') :css('text-align', 'right') row:tag('td') :wikitext('Source: ', args.source) :attr('colspan', cols) :css('text-align', 'left') end if args['embedded'] then root:wikitext(args['embedded']) end return tostring(root) .. tracking end return p 7abbed5ujgwl06f87kp1w77f6lqwhu9 0 816544 7571181 2026-08-06T21:33:12Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1958. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 8. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK O...«. 7571181 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1958. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 8. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 5 | finalist = [[ND Gorica|Nova Gorica]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Celje|Kladivar Celje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1957. bilo je osmo izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1958. Odred je ponovno postao pobjednik nakon uvjerljive pobjede nad Novom Goricom.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|zonskih liga]]:''' Ljubljana, Odred, Branik * '''Pobjednik pretkola u NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik pretkola u NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik pretkola u NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik pretkola u NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik pretkola u NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||1:0 |- | [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||–|| [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||4:0 |- | '''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||4:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | ''''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||7:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||2:0 |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1957./58.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1957./58.]] * [[Kup maršala Tita 1957./58.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1958 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1958]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1957./58.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1957-58 *]] 670zzpwxzmky6j4ivuatpu9r40158ee 7571217 7571181 2026-08-06T22:15:34Z Croxyz 205325 7571217 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1958. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 8. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 5 | finalist = [[ND Gorica|Nova Gorica]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Celje|Kladivar Celje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1957. bilo je osmo izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1958. Odred je ponovno postao pobjednik nakon što je dobio Novu Goricu u finalu.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|zonskih liga]]:''' Ljubljana, Odred, Branik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||1:0 |- | [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||–|| [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||4:0 |- | '''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||4:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | ''''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||7:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||2:0 |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1957./58.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1957./58.]] * [[Kup maršala Tita 1957./58.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1958 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1958]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1957./58.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1957-58 *]] t3mqcrlfbd1udldm7j1063vdalnjmuv 7571315 7571217 2026-08-07T01:40:13Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7571315 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1958. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 8. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 5 | finalist = [[ND Gorica|Nova Gorica]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Celje|Kladivar Celje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1958. bilo je osmo izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1958. Odred je ponovno postao pobjednik nakon što je dobio Novu Goricu u finalu.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|zonskih liga]]:''' Ljubljana, Odred, Branik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||1:0 |- | [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||–|| [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||4:0 |- | '''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||4:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | ''''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||7:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||2:0 |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1957./58.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1957./58.]] * [[Kup maršala Tita 1957./58.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1958 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1958]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1957./58.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1957-58 *]] bxgumt37zthhuumis19nksuibn6xa1l 7571318 7571315 2026-08-07T01:57:27Z Ame71 128419 /* Poluzavršnica */ pojašnjenje 7571318 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1958. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 8. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] | broj = 5 | finalist = [[ND Gorica|Nova Gorica]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Celje|Kladivar Celje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1958. bilo je osmo izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1958. Odred je ponovno postao pobjednik nakon što je dobio Novu Goricu u finalu.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Članovi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|zonskih liga]]:''' Ljubljana, Odred, Branik * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Nova Gorica == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||1:0 |- | [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||–|| [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||4:0 |- | '''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||4:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:0 |- | '''[[ND Gorica|Nova Gorica]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||7:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||2:0 |} == Poveznice == * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.]] * [[Ljubljansko-primorska nogometna liga 1957./58.]] * [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1957./58.]] * [[Kup maršala Tita 1957./58.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1958 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1958]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1957./58.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1957-58 *]] f7sygvyxsmkxaf9tjixg1167d6tqe8u 0 816545 7571185 2026-08-06T21:41:29Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Phelloden...«. 7571185 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * [[Phellodendron chinense var. glabriusculum]] <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] beasc0zara292mqofav7n8ykh0cnhn3 7571186 7571185 2026-08-06T21:41:45Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Phellodendron chinense]] na [[Kineski felodendron]] 7571185 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * [[Phellodendron chinense var. glabriusculum]] <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] beasc0zara292mqofav7n8ykh0cnhn3 7571188 7571186 2026-08-06T21:42:00Z Zeljko 1196 7571188 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * [[Phellodendron chinense var. glabriusculum]] <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] p9loh8pt3ykotaw17x9lv107plcarsj 7571193 7571188 2026-08-06T21:48:37Z Zeljko 1196 7571193 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = Phellodendron chinense var. yunnanensis - Kunming Botanical Garden - DSC03155.JPG | slika_opis = P. chinense var. glabriusculum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * [[Phellodendron chinense var. glabriusculum]] <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] sh25mg8b9ff6nm927jti53iqerqk08b 7571194 7571193 2026-08-06T21:48:57Z Zeljko 1196 7571194 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = Phellodendron chinense var. yunnanensis - Kunming Botanical Garden - DSC03155.JPG | slika_opis = P. chinense var. glabriusculum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * ''[[Phellodendron chinense var. glabriusculum]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 47ptxzr85rg1qoww6mtyaqsvnboclqg 7571227 7571194 2026-08-06T22:24:28Z Zeljko 1196 7571227 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = Phellodendron chinense var. yunnanensis - Kunming Botanical Garden - DSC03155.JPG | slika_opis = P. chinense var. glabriusculum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron chinense'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * ''[[Phellodendron chinense var. glabriusculum]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 7ipx1ghla2cfy3jcfiuz5szxiklv1n6 7571229 7571227 2026-08-06T22:25:05Z Zeljko 1196 7571229 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = Phellodendron chinense var. yunnanensis - Kunming Botanical Garden - DSC03155.JPG | slika_opis = P. chinense var. glabriusculum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron chinense'') je vrsta drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * ''[[Phellodendron chinense var. glabriusculum]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] e2b09m9070a9gczoqd60wkb201mmap4 7571261 7571229 2026-08-06T22:51:49Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571261 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kineski felodendron | slika = Phellodendron chinense var. yunnanensis - Kunming Botanical Garden - DSC03155.JPG | slika_opis = P. chinense var. glabriusculum | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. chinense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron chinense'' | dvoimeno_autorstvo = C.K.Schneid. | karta_raspon = }} '''Kineski felodendron''' (kinesko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron chinense'') je vrsta drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774776-1 Kew], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO "/> == Morfologija == ''Phellodendron'' je rod listopadnih, dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Kora (biljke)|Kora]] odraslih stabala debela je, plutasta i duboko ispucala, sivkasta do sivkastosmeđa, dok je unutarnji dio kore žut. Mlade su grančice tamnoljubičaste. [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti; pri osnovi peteljke nalazi se udubljenje koje prekriva pazušni [[pup]]. Liske imaju uljne žlijezde uglavnom uz rub, koji je gotovo cjelovit do sitno narovašen ili nazubljen.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su vršni i tirsasti. [[Cvjetovi]] su jednospolni, najčešće peteročlani, ali broj dijelova može doseći sedam ili osam. Lapovi su pri osnovi srasli, latice su slobodne i u pupu usko crijepasto poredane, a nektarijski disk je stupast.<ref name="Trees "/> Muški cvjetovi imaju obično pet do sedam slobodnih prašnika, koji mogu biti oko jedan i pol puta duži od latica. Zakržljali [[Ginecej (botanika)|ginecej]] sastoji se od pet ili šest prstastih karpela, sraslih samo pri osnovi. U ženskih su cvjetova prašnici svedeni na kratke jezičaste staminodije. Plodnica je sinkarpna, sastavljena od pet, rijetko do deset pretinaca, a u svakom se razvija po jedan sjemeni zametak; njuška je štitasta.<ref name="Trees "/> [[Plod]] je mesnat, koštuničav i pri dozrijevanju postaje crn do ljubičastocrn. Ima pet, katkad do deset pretinaca. Egzokarp je mesnat, dok je endokarp tanak i hrskavičast. [[Sjeme]]nke su smeđe do crne, nesimetrično elipsoidne i slabo naborane. Endosperma ima malo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] spljoštene i eliptične.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-chinense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 6. kolovoza 2026.</ref> Rod prirodno raste u istočnoj Aziji, od ruskoga Dalekog istoka, Koreje i Japana preko Kine do Tajvana. Kew danas priznaje samo dvije vrste: ''Phellodendron amurense'' <small>Rupr.</small> i ''Phellodendron chinense'' <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470377 WFO], pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref> == Varijeteti == * ''Phellodendron chinense var. chinense'' * ''[[Phellodendron chinense var. glabriusculum]]'' <small>C.K.Schneid.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Plutasto drvo]] 10p6g46aao6a94r7qxkclsib03wdeis 0 816546 7571187 2026-08-06T21:41:46Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Phellodendron chinense]] na [[Kineski felodendron]] 7571187 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kineski felodendron]] jlr3cyssc14cn0f9q4adxh7x1416g76 0 816547 7571199 2026-08-06T21:55:36Z Tmatic01 319658 Prijevod uvoda članka [[:en:Special:Redirect/revision/1364734677|Varese]] 7571199 wikitext text/x-wiki {{Infookvir talijanska općina|istat=|ime=Varese|kratica regije=VA|regija=Varese (regija)|širina-stupnjevi=45|širina-minute=49|dužina-stupnjevi=8|dužina-minute=50|pokrajina=Lombardija|stanovništvo=80588|površina=54|zaštitnik=Sveti Viktor Maur|širina-oznaka=N|dužina-oznaka=E|godina popisa=2017.|poštanski broj=21100|pozivni broj=0332|visina=382|kratica pokrajine=LOM}}'''Varese''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]], otprilike 55 kilometara sjeverozapadno od [[Milano|Milana]]. Glavni je to grad [[Varese (provincija)|provincije Varese]].<templatestyles src="Module:IPA/styles.css"></templatestyles>{{IPAc-en|UK|v|ə|ˈ|r|eɪ|z|eɪ|,_|-|z|i}} {{respell|və|RAY|zay|,_|-|zee}},<ref>{{Cite dictionary|title=Varese|url=http://www.lexico.com/definition/Varese|url-status=dead|publisher=[[Oxford University Press]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322182233/https://www.lexico.com/definition/varese|archive-date=2020-03-22|dictionary=[[Lexico]] UK English Dictionary}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20200322182233/https://www.lexico.com/definition/varese "Varese"]. </cite></ref> {{IPAc-en|US|v|ɑː|ˈ|r|eɪ|s|eɪ}} {{respell|var|AY|say}};<ref>{{Cite Merriam-Webster|Varese|access-date=1 August 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[[mwod:Varese|"Varese"]]. </cite></ref> {{IPA|it|vaˈreːze|lang|It-Varese.ogg}}<span class="IPA-label IPA-label-small" data-ve-ignore="">Italian:</span><span data-ve-ignore=""> </span><span class="IPA nowrap" lang="it-Latn-fonipa" data-ve-ignore="">[[Help:IPA/Italian|&#x5B;vaˈreːze&#x5D;]]</span><span data-ve-ignore=""> </span><phonos file="It-Varese.ogg"></phonos> <small>or</small> {{IPA|it|vaˈreːse|}}; {{langx|lmo|label=[[Varesino]]|Varés}} {{IPA|lmo|ʋaˈreːs|}}; {{langx|la|Baretium}}; archaic {{langx|de|Väris}}) is a city and ''[[comune]]'' in north-western [[Lombardy]], northern [[Italy]], {{convert|55|km|mi|abbr=on}} north-west of [[Milan]]. It is the capital of the [[Province of Varese]]. The hinterland or exurban part of the city is called ''Varesotto''. 1. siječnja 2025., pokrajina Varese imala je 881.907 stanovnika, dok je sam grad imao 79.226 stanovnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Varese Economia|url=https://www.va.camcom.it/archivio51_newsletter-articoli_0_365.html}}</ref> faqiy8o5mnuaq4i34aequvjvkeso5jm 7571200 7571199 2026-08-06T21:56:19Z Tmatic01 319658 /* */ 7571200 wikitext text/x-wiki {{Infookvir talijanska općina|istat=|ime=Varese|kratica regije=VA|regija=Varese (regija)|širina-stupnjevi=45|širina-minute=49|dužina-stupnjevi=8|dužina-minute=50|pokrajina=Lombardija|stanovništvo=80588|površina=54|zaštitnik=Sveti Viktor Maur|širina-oznaka=N|dužina-oznaka=E|godina popisa=2017.|poštanski broj=21100|pozivni broj=0332|visina=382|kratica pokrajine=LOM}}'''Varese''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]], otprilike 55 kilometara sjeverozapadno od [[Milano|Milana]]. Glavni je to grad [[Varese (provincija)|provincije Varese]]. 1. siječnja 2025., pokrajina Varese imala je 881.907 stanovnika, dok je sam grad imao 79.226 stanovnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Varese Economia|url=https://www.va.camcom.it/archivio51_newsletter-articoli_0_365.html}}</ref> b2cegx7diwgr0gdcuf18k6q9qt5jj5w 7571466 7571200 2026-08-07T10:45:48Z Tmatic01 319658 /* */ 7571466 wikitext text/x-wiki {{Infookvir talijanska općina|istat=|ime=Varese|kratica regije=VA|regija=Varese (regija)|širina-stupnjevi=45|širina-minute=49|dužina-stupnjevi=8|dužina-minute=50|pokrajina=Lombardija|stanovništvo=80588|površina=54|zaštitnik=Sveti Viktor Maur|širina-oznaka=N|dužina-oznaka=E|godina popisa=2017.|poštanski broj=21100|pozivni broj=0332|visina=382|kratica pokrajine=LOM}}'''Varese''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]], otprilike 55 kilometara sjeverozapadno od [[Milano|Milana]]. Glavni je to grad [[Varese (regija)|regije Varese]]. 1. siječnja 2025., pokrajina Varese imala je 881.907 stanovnika, dok je sam grad imao 79.226 stanovnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Varese Economia|url=https://www.va.camcom.it/archivio51_newsletter-articoli_0_365.html}}</ref> gucoivxtmy3ae34zqlkxbx4pf5fyi6c 7571468 7571466 2026-08-07T10:46:59Z Tmatic01 319658 7571468 wikitext text/x-wiki {{Infookvir talijanska općina|istat=|ime=Varese|kratica regije=VA|regija=Varese (regija)|širina-stupnjevi=45|širina-minute=49|dužina-stupnjevi=8|dužina-minute=50|pokrajina=Lombardija|stanovništvo=80588|površina=54|zaštitnik=[[Sveti Viktor Maur]]|širina-oznaka=N|dužina-oznaka=E|godina popisa=2017.|poštanski broj=21100|pozivni broj=0332|visina=382|kratica pokrajine=LOM}}'''Varese''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]], otprilike 55 kilometara sjeverozapadno od [[Milano|Milana]]. Glavni je to grad [[Varese (regija)|regije Varese]]. 1. siječnja 2025., pokrajina Varese imala je 881.907 stanovnika, dok je sam grad imao 79.226 stanovnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Varese Economia|url=https://www.va.camcom.it/archivio51_newsletter-articoli_0_365.html}}</ref> pkqnecav3xene4hyz81h86e8bxxeabb 2 816548 7571221 2026-08-06T22:18:37Z Javnomesto 349420 /* */ Nova stranica 7571221 wikitext text/x-wiki {{Short description|Concert series by Aleksandra Prijović}} {{Infobox concert tour | concert_tour_name = Aleksandra Prijović Live 2026 | artist = [[Aleksandra Prijović]] | type = Concert series | album = ''[[Bol i alkohol]]'' | start_date = 24 July 2026 | end_date = TBD | number_of_legs = 1 | number_of_shows = TBD | previous_tour = [[Od Istoka Do Zapada Tour]] }} '''Aleksandra Prijović Live 2026''' is a concert series by Serbian singer [[Aleksandra Prijović]], launched in support of her studio album ''[[Bol i alkohol]]'' (2026). The concert series features performances across the Balkans and Europe, combining songs from the album with Prijović's previous hits. The series follows the success of Prijović's previous concert project, the [[Od Istoka Do Zapada Tour]], which established her as one of the leading performers in the regional music scene. == Background == Following the release of ''Bol i alkohol'', Prijović announced a series of live performances during 2026. The concerts include appearances in major cities across Bosnia and Herzegovina and other European locations. The performances feature production elements from her previous shows, including a large stage setup, live band and a repertoire covering songs from throughout her career. == Tour dates == {| class="wikitable plainrowheaders" ! Date ! City ! Country ! Venue ! Attendance |- | 24 July 2026 | [[Bijeljina]] | Bosnia and Herzegovina | Stadion Ledinci | TBD |- | 2 August 2026 | [[Mostar]] | Bosnia and Herzegovina | SRC Kantarevac | TBD |- | 22 August 2026 | [[Banja Luka]] | Bosnia and Herzegovina | Kastel Fortress | TBD |- | 15 August 2026 | [[Budva]] | Montenegro | [[Top Hill]] | TBD |- | 2026 | Helsingborg | Sweden | Helsingborg Arena | TBD |} == Set list == The set list includes songs from ''Bol i alkohol'', as well as previous singles and popular songs from Prijović's discography. Typical songs performed include: * "Dam, dam, dam" * "Legitimno" * "Za nas kasno je" * "Psiho" * "Za nas kasno je" * Songs from ''Bol i alkohol'' == Personnel == * [[Aleksandra Prijović]] – vocals == References == {{reflist}} <ref name="Bijeljina"> {{cite web |title=Pjevačica stiže u Bijeljinu: Aleksandra Prijović najavila novu turneju u BiH |url=https://bijeljina.com/najave/pjevacica-stize-u-bijeljinu-aleksandra-prijovic-najavila-novu-turneju-u-bih/ |website=Bijeljina.com |date=24 June 2026 }} </ref> <ref name="BanjaLuka"> {{cite web |title=Prija kreće u pohod na BiH: Koncerti u Bijeljini, Mostaru i Banjoj Luci |url=https://banjaluka.net/prija-krece-u-pohod-na-bih-koncerti-u-bijeljini-mostaru-i-banjoj-luci/ |website=Banjaluka.net |date=24 June 2026 }} </ref> <ref name="Mostar"> {{cite web |title=Aleksandra Prijović stiže u Mostar |url=https://n24.ba/aleksandra-prijovic-stize-u-mostar/ |website=N24 |date=24 June 2026 }} </ref> <ref name="Helsingborg"> {{cite web |title=Aleksandra Prijović |url=https://www.hbgarena.se/event/aleksandra-prijovic/ |website=Helsingborg Arena }} </ref> <ref name="Album"> {{cite web |title=Aleksandra Prijović - Bol i Alkohol |url=https://music.apple.com/ba/artist/aleksandra-prijović/670937642 |website=Apple Music |date=18 June 2026 }} </ref> [[Category:Aleksandra Prijović]] [[Category:2026 concert tours]] [[Category:Concert tours of Bosnia and Herzegovina]] [[Category:Concert tours of Europe]] rvqwfkbjaqahy8t22e071j9d0pch74o 14 816549 7571228 2026-08-06T22:24:43Z Divna Jaksic 974 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Hrvatski nagrađeni književnici]]«. 7571228 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatski nagrađeni književnici]] ebzliouymojiagjiu7sc13ohfyjqu1b 7571233 7571228 2026-08-06T22:28:50Z Divna Jaksic 974 7571233 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} [[Kategorija:Hrvatski nagrađeni književnici]] dt1ztrucns8q8tit9xufiv85mjuntl7 0 816550 7571244 2026-08-06T22:37:39Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Amurski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | specie...«. 7571244 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Amurski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. amurense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron amurense'' | dvoimeno_autorstvo = Rupr. | karta_raspon = }} '''Amurski felodendron''' (Amursko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron amurense'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774774-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Phellodendron amurense'' listopadno je [[stablo]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), prepoznatljivo po debeloj, neravnoj i izrazito plutastoj [[Kora (biljke)|kori]]. U prirodi može dosegnuti oko 10–30 m visine, s [[deblo]]m promjera do približno 1 m. [[Krošnja]] je široka, s raširenim [[grana]]ma. Zimski [[pup]]ovi prekriveni su srebrnastim dlačicama, dok su mladi izboji uglavnom goli. <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470314 WFO], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti, najčešće sastavljeni od 7–13 liski. Osi lista mogu biti gole ili slabo dlakave. Liske su jajolike do jajoliko-lancetaste, papiraste, približno 6–12 × 2,5–4,5 cm, s dugim ušiljenim vrhom. Lice im je sjajnozeleno, dok se dlake uglavnom zadržavaju uz rub i pri osnovi središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su sitni, žućkastozeleni i skupljeni u uspravne, razmjerno rahle metlice s tankim osima i ograncima. Cvjetanje je uglavnom u [[Svibanj|svibnju]] i [[Lipanj|lipnju]].<ref name="Trees "/> [[Plod]]ovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Kuglasti su, promjera oko 1 cm, a pri dozrijevanju postaju crni. [[Sjeme]]nke su približno 6 × 3 mm.<ref name="Trees "/> Vrsta prirodno raste u području [[Amur]]a, [[Mandžurija|Mandžurije]] i susjednih dijelova sjeveroistočne Azije, a uzgaja se i kao ukrasno stablo. Posebno se cijeni zbog neobične, duboko izbrazdane plutaste kore, po kojoj je čitav rod i dobio ime.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-amurense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Phellodendron amurense f. insulare'' <small>(Nakai) H.S.Kim</small> in Fl. Coreana 4: 174 (1976) * ''Phellodendron amurense var. lavalleei'' <small>(Dode) Sprague</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1920: 235 (1920) * ''Phellodendron amurense var. molle'' <small>(Nakai) S.H.Li & S.Z.Liou</small> in Fl. Liaoningica 1: 1051 (1988) * ''Phellodendron amurense f. molle'' <small>(Nakai) Y.C.Zhu</small> in Z.Y.Chang (ed.), Pl. Medic. Chinae Bor.-Orient.: 660 (1989) * ''Phellodendron amurense var. sachalinense'' <small>F.Schmidt</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7. 12(2): 120 (1868) * ''Phellodendron amurense var. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron amurense f. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron insulare'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 32: 107 (1918) * ''Phellodendron japonicum'' <small>Maxim.</small> in Bull. Acad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg, sér. 3, 16: 212 (1871) * ''Phellodendron kodamanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 6: 5 (1929) * ''Phellodendron lavalleei'' <small>Dode</small> in Bull. Soc. Bot. France 55: 648 (1909) * ''Phellodendron molle'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 33: 58 (1919) * ''Phellodendron nikkomontanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 7: 18 (1931) * ''Phellodendron piriforme'' <small>E.L.Wolf</small> in Mitt. Deutsch. Dendrol. Ges. 34: 215 (1925) * ''Phellodendron sachalinense'' <small>(F.Schmidt) Sarg.</small> in Trees & Shrubs 1: 199 (1905) * ''Phellodendron sachalinense f. longipes'' <small>Y.C.Wu</small> in Bot. Jahrb. Syst. 71: 185 (1940) * ''Phellodendron sachalinense var. suberosum'' <small>H.Hara</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 49: 863 (1935) * ''Zanthoxylum kibada'' <small>Siebold</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 12: 48 (1830), nom. nud. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] n4paa5b08el0hcl6tq6wgs7wr1hkbr3 7571246 7571244 2026-08-06T22:37:57Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Phellodendron amurense]] na [[Amurski felodendron]] 7571244 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Amurski felodendron | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. amurense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron amurense'' | dvoimeno_autorstvo = Rupr. | karta_raspon = }} '''Amurski felodendron''' (Amursko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron amurense'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774774-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Phellodendron amurense'' listopadno je [[stablo]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), prepoznatljivo po debeloj, neravnoj i izrazito plutastoj [[Kora (biljke)|kori]]. U prirodi može dosegnuti oko 10–30 m visine, s [[deblo]]m promjera do približno 1 m. [[Krošnja]] je široka, s raširenim [[grana]]ma. Zimski [[pup]]ovi prekriveni su srebrnastim dlačicama, dok su mladi izboji uglavnom goli. <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470314 WFO], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti, najčešće sastavljeni od 7–13 liski. Osi lista mogu biti gole ili slabo dlakave. Liske su jajolike do jajoliko-lancetaste, papiraste, približno 6–12 × 2,5–4,5 cm, s dugim ušiljenim vrhom. Lice im je sjajnozeleno, dok se dlake uglavnom zadržavaju uz rub i pri osnovi središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su sitni, žućkastozeleni i skupljeni u uspravne, razmjerno rahle metlice s tankim osima i ograncima. Cvjetanje je uglavnom u [[Svibanj|svibnju]] i [[Lipanj|lipnju]].<ref name="Trees "/> [[Plod]]ovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Kuglasti su, promjera oko 1 cm, a pri dozrijevanju postaju crni. [[Sjeme]]nke su približno 6 × 3 mm.<ref name="Trees "/> Vrsta prirodno raste u području [[Amur]]a, [[Mandžurija|Mandžurije]] i susjednih dijelova sjeveroistočne Azije, a uzgaja se i kao ukrasno stablo. Posebno se cijeni zbog neobične, duboko izbrazdane plutaste kore, po kojoj je čitav rod i dobio ime.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-amurense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Phellodendron amurense f. insulare'' <small>(Nakai) H.S.Kim</small> in Fl. Coreana 4: 174 (1976) * ''Phellodendron amurense var. lavalleei'' <small>(Dode) Sprague</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1920: 235 (1920) * ''Phellodendron amurense var. molle'' <small>(Nakai) S.H.Li & S.Z.Liou</small> in Fl. Liaoningica 1: 1051 (1988) * ''Phellodendron amurense f. molle'' <small>(Nakai) Y.C.Zhu</small> in Z.Y.Chang (ed.), Pl. Medic. Chinae Bor.-Orient.: 660 (1989) * ''Phellodendron amurense var. sachalinense'' <small>F.Schmidt</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7. 12(2): 120 (1868) * ''Phellodendron amurense var. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron amurense f. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron insulare'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 32: 107 (1918) * ''Phellodendron japonicum'' <small>Maxim.</small> in Bull. Acad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg, sér. 3, 16: 212 (1871) * ''Phellodendron kodamanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 6: 5 (1929) * ''Phellodendron lavalleei'' <small>Dode</small> in Bull. Soc. Bot. France 55: 648 (1909) * ''Phellodendron molle'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 33: 58 (1919) * ''Phellodendron nikkomontanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 7: 18 (1931) * ''Phellodendron piriforme'' <small>E.L.Wolf</small> in Mitt. Deutsch. Dendrol. Ges. 34: 215 (1925) * ''Phellodendron sachalinense'' <small>(F.Schmidt) Sarg.</small> in Trees & Shrubs 1: 199 (1905) * ''Phellodendron sachalinense f. longipes'' <small>Y.C.Wu</small> in Bot. Jahrb. Syst. 71: 185 (1940) * ''Phellodendron sachalinense var. suberosum'' <small>H.Hara</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 49: 863 (1935) * ''Zanthoxylum kibada'' <small>Siebold</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 12: 48 (1830), nom. nud. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] n4paa5b08el0hcl6tq6wgs7wr1hkbr3 7571253 7571246 2026-08-06T22:47:27Z Zeljko 1196 7571253 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Amurski felodendron | slika = Phellodendron amurense JPG1a.jpg | slika_opis = ''P. amurense'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. amurense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron amurense'' | dvoimeno_autorstvo = Rupr. | karta_raspon = }} '''Amurski felodendron''' (Amursko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron amurense'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774774-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Phellodendron amurense'' listopadno je [[stablo]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), prepoznatljivo po debeloj, neravnoj i izrazito plutastoj [[Kora (biljke)|kori]]. U prirodi može dosegnuti oko 10–30 m visine, s [[deblo]]m promjera do približno 1 m. [[Krošnja]] je široka, s raširenim [[grana]]ma. Zimski [[pup]]ovi prekriveni su srebrnastim dlačicama, dok su mladi izboji uglavnom goli. <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470314 WFO], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti, najčešće sastavljeni od 7–13 liski. Osi lista mogu biti gole ili slabo dlakave. Liske su jajolike do jajoliko-lancetaste, papiraste, približno 6–12 × 2,5–4,5 cm, s dugim ušiljenim vrhom. Lice im je sjajnozeleno, dok se dlake uglavnom zadržavaju uz rub i pri osnovi središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su sitni, žućkastozeleni i skupljeni u uspravne, razmjerno rahle metlice s tankim osima i ograncima. Cvjetanje je uglavnom u [[Svibanj|svibnju]] i [[Lipanj|lipnju]].<ref name="Trees "/> [[Plod]]ovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Kuglasti su, promjera oko 1 cm, a pri dozrijevanju postaju crni. [[Sjeme]]nke su približno 6 × 3 mm.<ref name="Trees "/> Vrsta prirodno raste u području [[Amur]]a, [[Mandžurija|Mandžurije]] i susjednih dijelova sjeveroistočne Azije, a uzgaja se i kao ukrasno stablo. Posebno se cijeni zbog neobične, duboko izbrazdane plutaste kore, po kojoj je čitav rod i dobio ime.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-amurense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Morlanwelz Mariemont JPG19a.JPG|''P. amurense'', stablo. :Phellodendron amurense3.jpg|''P. amurense'', listovi i plodovi. (ms) Phellodendron amurense 6.jpg|''P. amurense'', listovi i plodovi. Phellodendron amurense JRVdH 07.jpg|''P. amurense'', plodovi. Phellodendron amurense Korkowiec amurski 2019-05-24 01.jpg|''P. amurense'', cvjetovi. Phellodendron amurense Amurinkorkkipuu VI08 H5608.jpg|''P. amurense'', kora. </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Phellodendron amurense f. insulare'' <small>(Nakai) H.S.Kim</small> in Fl. Coreana 4: 174 (1976) * ''Phellodendron amurense var. lavalleei'' <small>(Dode) Sprague</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1920: 235 (1920) * ''Phellodendron amurense var. molle'' <small>(Nakai) S.H.Li & S.Z.Liou</small> in Fl. Liaoningica 1: 1051 (1988) * ''Phellodendron amurense f. molle'' <small>(Nakai) Y.C.Zhu</small> in Z.Y.Chang (ed.), Pl. Medic. Chinae Bor.-Orient.: 660 (1989) * ''Phellodendron amurense var. sachalinense'' <small>F.Schmidt</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7. 12(2): 120 (1868) * ''Phellodendron amurense var. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron amurense f. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron insulare'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 32: 107 (1918) * ''Phellodendron japonicum'' <small>Maxim.</small> in Bull. Acad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg, sér. 3, 16: 212 (1871) * ''Phellodendron kodamanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 6: 5 (1929) * ''Phellodendron lavalleei'' <small>Dode</small> in Bull. Soc. Bot. France 55: 648 (1909) * ''Phellodendron molle'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 33: 58 (1919) * ''Phellodendron nikkomontanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 7: 18 (1931) * ''Phellodendron piriforme'' <small>E.L.Wolf</small> in Mitt. Deutsch. Dendrol. Ges. 34: 215 (1925) * ''Phellodendron sachalinense'' <small>(F.Schmidt) Sarg.</small> in Trees & Shrubs 1: 199 (1905) * ''Phellodendron sachalinense f. longipes'' <small>Y.C.Wu</small> in Bot. Jahrb. Syst. 71: 185 (1940) * ''Phellodendron sachalinense var. suberosum'' <small>H.Hara</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 49: 863 (1935) * ''Zanthoxylum kibada'' <small>Siebold</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 12: 48 (1830), nom. nud. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zanthoxylinae]] rghkorov5eq25yg2sivssino4r0by5j 7571260 7571253 2026-08-06T22:51:32Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571260 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Amurski felodendron | slika = Phellodendron amurense JPG1a.jpg | slika_opis = ''P. amurense'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''[[Phellodendron]]''''' | species = ''P. amurense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phellodendron amurense'' | dvoimeno_autorstvo = Rupr. | karta_raspon = }} '''Amurski felodendron''' (Amursko plutasto drvo; [[lat.]] ''Phellodendron amurense'') je rod drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je južna [[Kina]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774774-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Phellodendron amurense'' listopadno je [[stablo]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), prepoznatljivo po debeloj, neravnoj i izrazito plutastoj [[Kora (biljke)|kori]]. U prirodi može dosegnuti oko 10–30 m visine, s [[deblo]]m promjera do približno 1 m. [[Krošnja]] je široka, s raširenim [[grana]]ma. Zimski [[pup]]ovi prekriveni su srebrnastim dlačicama, dok su mladi izboji uglavnom goli. <small>C.K.Schneid</small>. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470314 WFO], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su nasuprotni i neparno perasti, najčešće sastavljeni od 7–13 liski. Osi lista mogu biti gole ili slabo dlakave. Liske su jajolike do jajoliko-lancetaste, papiraste, približno 6–12 × 2,5–4,5 cm, s dugim ušiljenim vrhom. Lice im je sjajnozeleno, dok se dlake uglavnom zadržavaju uz rub i pri osnovi središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su sitni, žućkastozeleni i skupljeni u uspravne, razmjerno rahle metlice s tankim osima i ograncima. Cvjetanje je uglavnom u [[Svibanj|svibnju]] i [[Lipanj|lipnju]].<ref name="Trees "/> [[Plod]]ovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Kuglasti su, promjera oko 1 cm, a pri dozrijevanju postaju crni. [[Sjeme]]nke su približno 6 × 3 mm.<ref name="Trees "/> Vrsta prirodno raste u području [[Amur]]a, [[Mandžurija|Mandžurije]] i susjednih dijelova sjeveroistočne Azije, a uzgaja se i kao ukrasno stablo. Posebno se cijeni zbog neobične, duboko izbrazdane plutaste kore, po kojoj je čitav rod i dobio ime.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/phellodendron/phellodendron-amurense/ Trees and Shrubs], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Morlanwelz Mariemont JPG19a.JPG|''P. amurense'', stablo. :Phellodendron amurense3.jpg|''P. amurense'', listovi i plodovi. (ms) Phellodendron amurense 6.jpg|''P. amurense'', listovi i plodovi. Phellodendron amurense JRVdH 07.jpg|''P. amurense'', plodovi. Phellodendron amurense Korkowiec amurski 2019-05-24 01.jpg|''P. amurense'', cvjetovi. Phellodendron amurense Amurinkorkkipuu VI08 H5608.jpg|''P. amurense'', kora. </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Phellodendron amurense f. insulare'' <small>(Nakai) H.S.Kim</small> in Fl. Coreana 4: 174 (1976) * ''Phellodendron amurense var. lavalleei'' <small>(Dode) Sprague</small> in Bull. Misc. Inform. Kew 1920: 235 (1920) * ''Phellodendron amurense var. molle'' <small>(Nakai) S.H.Li & S.Z.Liou</small> in Fl. Liaoningica 1: 1051 (1988) * ''Phellodendron amurense f. molle'' <small>(Nakai) Y.C.Zhu</small> in Z.Y.Chang (ed.), Pl. Medic. Chinae Bor.-Orient.: 660 (1989) * ''Phellodendron amurense var. sachalinense'' <small>F.Schmidt</small> in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7. 12(2): 120 (1868) * ''Phellodendron amurense var. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron amurense f. suberosum'' <small>(H.Hara) H.Hara</small> in Sci. Res. Ozegahara Moor: 446 (1954) * ''Phellodendron insulare'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 32: 107 (1918) * ''Phellodendron japonicum'' <small>Maxim.</small> in Bull. Acad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg, sér. 3, 16: 212 (1871) * ''Phellodendron kodamanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 6: 5 (1929) * ''Phellodendron lavalleei'' <small>Dode</small> in Bull. Soc. Bot. France 55: 648 (1909) * ''Phellodendron molle'' <small>Nakai</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 33: 58 (1919) * ''Phellodendron nikkomontanum'' <small>Makino</small> in J. Jap. Bot. 7: 18 (1931) * ''Phellodendron piriforme'' <small>E.L.Wolf</small> in Mitt. Deutsch. Dendrol. Ges. 34: 215 (1925) * ''Phellodendron sachalinense'' <small>(F.Schmidt) Sarg.</small> in Trees & Shrubs 1: 199 (1905) * ''Phellodendron sachalinense f. longipes'' <small>Y.C.Wu</small> in Bot. Jahrb. Syst. 71: 185 (1940) * ''Phellodendron sachalinense var. suberosum'' <small>H.Hara</small> in Bot. Mag. (Tokyo) 49: 863 (1935) * ''Zanthoxylum kibada'' <small>Siebold</small> in Verh. Batav. Genootsch. Kunsten 12: 48 (1830), nom. nud. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Plutasto drvo]] j517ggzf20wk85ndwpvjsca62u93m5h 0 816551 7571247 2026-08-06T22:37:57Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Phellodendron amurense]] na [[Amurski felodendron]] 7571247 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Amurski felodendron]] llfeug3ez2ghn6g3hzno4zsvgrn40dd 14 816552 7571259 2026-08-06T22:50:56Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Zanthoxylinae]]«. 7571259 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Zanthoxylinae]] 89kfumcflaova34okm8iouuvb937un5 0 816553 7571317 2026-08-07T01:56:41Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1959. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 9. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK B...«. 7571317 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1959. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 9. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Izola|Izola]] i [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1959. bilo je deveto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1959. ljubljanski Odred je ispao u četvrtfinalu, a finale su igrali mariborski Branik i NK Ljubljana iz Šišenja. Maribor je imao znatnih poteškoća s pobjedom pred domaćom publikom, kojoj je to ujedno bio i jedini Republički kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|druge savezne lige]]:''' Odred * '''Prvak i viceprvak [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|republičke lige]]:''' Branik, Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Ljubljana:''' Ljubljana * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja u NP Nova Gorica:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||6:5 pen. |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||6:5 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:3 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||1:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Druga savezna liga 1958./59.]] * [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|Slovenska zona 1958./59.]] * [[Kup maršala Tita 1958./59.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1959 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1959]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1958./59.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1958-59 *]] 9y34geoaq3exobq3n9j7lz6bdl2d93n 7571477 7571317 2026-08-07T11:00:01Z Croxyz 205325 7571477 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1959. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 9. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Izola|Izola]] i [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1959. bilo je deveto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1959. ljubljanski Odred je ispao u četvrtfinalu, a finale su igrali mariborski Branik i NK Ljubljana iz Šišenja. Branik Maribor osvojio je svoj prvi i jedini republički kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|druge savezne lige]]:''' Odred * '''Prvak i viceprvak [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|republičke lige]]:''' Branik, Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Ljubljana * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||6:5 pen. |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||6:5 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:3 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||1:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Druga savezna liga 1958./59.]] * [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|Slovenska zona 1958./59.]] * [[Kup maršala Tita 1958./59.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1959 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1959]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1958./59.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1958-59 *]] iyf0syswznso26kzgitc3qxgid3v56n 7571482 7571477 2026-08-07T11:02:55Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7571482 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1959. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 9. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Izola|Izola]] i [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1959. bilo je deveto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1959. ljubljanski Odred je ispao u četvrtfinalu, a finale su igrali mariborski Branik i NK Ljubljana iz Šišenja. Branik Maribor osvojio je svoj prvi i jedini republički kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Druge savezne lige]]:''' Odred * '''Prvak i viceprvak [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|republičke lige]]:''' Branik, Rudar (T) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Ljubljana * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' ŽŠD Maribor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Izola == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||6:5 pen. |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] ||6:5 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:3 |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||1:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Branik Maribor|Branik Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|Druga savezna liga 1958./59.]] * [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|Slovenska zona 1958./59.]] * [[Kup maršala Tita 1958./59.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1959 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1959]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1958./59.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1958-59 *]] 2biq3ezklniizvnoe6o52hy6ilze6jh 0 816554 7571322 2026-08-07T02:38:04Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1960. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 10. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK...«. 7571322 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1960. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 10. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] i [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1960. bilo je deseto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1960., u svojoj posljednjoj utakmici pod ovim imenom, ŽŠD Maribor osvojio je kup, ali je on ponovno dogovoren samo nekoliko dana nakon konačne pobjede nad Ljubljanom.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|druge savezne lige]]:''' Odred * '''Sedam najboljih ekipa [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|republičke lige]]:''' Branik,<ref name="branik">Branik je rasformiran prije početka natjecanja. </ref> Kladivar, ŽŠD Maribor, Sobota, Rudar (T), Ljubljana, Triglav * '''Pobjednik pretkola u NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik pretkola u NP Maribor:''' Branik II<ref name="branik"/> * '''Pobjednik pretkola u NP Celje:''' ŽŠD Celje * '''Pobjednik pretkola u NP Kranj:''' Partizan * '''Pobjednik pretkola u NP Nova Gorica:''' Gorica * '''Pobjednik pretkola u NP Koper:''' Izola * '''Pobjednik pretkola u NP Murska Sobota:''' Sobota II * '''Pobjednik pretkola u NP Novo mesto:''' Bela krajina == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:4 |- | [[NK Partizan Škofja Loka|Partizan Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:3 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||0:1 |- | '''Sobota II''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:2 |- | [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||0:1 |- | Branik Maribor II ||–|| '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||? |- | '''[[ŽŠD Celje]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||? |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:0 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[ŽŠD Celje]] ||9:0 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||–|| Sobota II ||? |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||3:0 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||4:2 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||0:4 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|Druga savezna liga 1959./60.]] * [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|Slovenska zona 1959./60.]] * [[Kup maršala Tita 1959./60.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1960 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1960]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1959./60.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1959-60 *]] ht2rolvjyc34vn37ubjots8ewy6cgor 7571483 7571322 2026-08-07T11:03:56Z Croxyz 205325 7571483 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1960. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 10. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] i [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1960. bilo je deseto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1960., u svojoj posljednjoj utakmici pod ovim imenom, ŽŠD Maribor osvojio je kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|Druge savezne lige]]:''' Odred * '''Sedam najboljih ekipa [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|republičke lige]]:''' Branik,<ref name="branik">Branik je rasformiran prije početka natjecanja. </ref> Kladivar, ŽŠD Maribor, Sobota, Rudar (T), Ljubljana, Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Branik II<ref name="branik"/> * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' ŽŠD Celje * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Partizan * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Gorica * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Koper:''' Izola * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Murska Sobota:''' Sobota II * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Novo Mesto:''' Bela krajina == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:4 |- | [[NK Partizan Škofja Loka|Partizan Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:3 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||0:1 |- | '''Sobota II''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:2 |- | [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||0:1 |- | Branik Maribor II ||–|| '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||? |- | '''[[ŽŠD Celje]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||? |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:0 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[ŽŠD Celje]] ||9:0 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||–|| Sobota II ||? |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||3:0 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||4:2 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||0:4 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|Druga savezna liga 1959./60.]] * [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|Slovenska zona 1959./60.]] * [[Kup maršala Tita 1959./60.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1960 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1960]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1959./60.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1959-60 *]] n2najy8j7d874qku8kgbeafycgw0xj4 7571488 7571483 2026-08-07T11:08:50Z Croxyz 205325 /* Sudionici */ 7571488 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1960. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 10. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]] | broj = 2 | finalist = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] i [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1960. bilo je deseto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1960., u svojoj posljednjoj utakmici pod ovim imenom, ŽŠD Maribor osvojio je kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|Druge savezne lige]]:''' Odred * '''Sedam najboljih ekipa [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|republičke lige]]:''' Branik,<ref name="branik">Branik je rasformiran prije početka natjecanja. </ref> Kladivar, ŽŠD Maribor, Sobota, Rudar (T), Ljubljana, Triglav * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Krim * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Branik II<ref name="branik"/> * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' ŽŠD Celje * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Partizan * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Gorica * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Izola * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Murska Sobota:''' Sobota II * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Novo Mesto:''' Bela krajina == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||1:4 |- | [[NK Partizan Škofja Loka|Partizan Škofja Loka]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||0:3 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||1:5 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||0:1 |- | '''Sobota II''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:2 |- | [[NK Krim|Krim Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||0:1 |- | Branik Maribor II ||–|| '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||? |- | '''[[ŽŠD Celje]]''' ||–|| [[NK Branik Maribor|Branik Maribor]] ||? |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:0 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:0 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[ŽŠD Celje]] ||9:0 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||–|| Sobota II ||? |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Odred Ljubljana]] ||3:0 |- | '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||4:2 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Železničar Maribor|ŽŠD Maribor]]''' ||0:4 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|Druga savezna liga 1959./60.]] * [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|Slovenska zona 1959./60.]] * [[Kup maršala Tita 1959./60.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1960 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1960]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1959./60.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1959-60 *]] htgmm3f2ulnrpjoe5oecu2m12fdcnkm 0 816555 7571346 2026-08-07T04:21:09Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Tetradium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Tetradium''''' |...«. 7571346 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Tetradium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Tetradium''''' | genus_autorstvo = [[Lour.]] }} '''''Tetradium''''' je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Himalaja|Himalaje]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]] te zapadne i središnje [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329441-2 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Rod je João de Loureiro opisao 1790., a tipska je vrsta ''Tetradium trichotomum'' <small>Lour.</small> == Etimologija == Ime Tetradium potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi povezane s brojem četiri, prema građi [[cvijet]]a, čiji se dijelovi često pojavljuju u četvorkama. == Morfologija == ''Tetradium'' je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke mogu biti zimzelene ili listopadne, uglavnom su dvodomne, a rjeđe poligamno-dvodomne. Pazdušni [[pup]]ovi nisu skriveni. [[Listovi]] su nasuprotni i najčešće neparno perasti, tek povremeno parno perasti; postrane liske često su nesimetrične, osobito pri osnovi.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su tirsasti i razvijaju se na završecima [[grana]], a mogu istodobno izrastati i iz pazušaca najvišega para listova. Cvjetovi su funkcionalno jednospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli, dok su latice slobodne i u [[pup]]u usko crijepasto poredane. Prašnika je četiri ili pet, koliko i latica, a međusobno su slobodni.<ref name="WFO "/> U muškim [[Cvjetovi|cvjetovi]]ma prašnici mogu biti do približno jedan i pol puta duži od latica. Nektarijski disk je stožast do valjkast, katkad bačvast, dok je ginecej zakržljao u četiri ili pet prstastih karpela koji su spojeni samo pri osnovi. U ženskih cvjetova [[Prašnik|prašnici]] su reducirani na mnogo kraće jezičaste staminodije ili potpuno izostaju. Ginecej čine četiri ili pet karpela međusobno sraslih pri osnovi; svaki sadrži jedan ili dva sjemena zametka. Vrat nastaje povezivanjem vršnih dijelova karpela, a njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] se raspada na jedan do pet folikula, povezanih pri osnovi. Zakržljali karpeli, ako postoje, ostaju uz razvijene dijelove ploda. Vanjski dio usplođa može biti suh ili donekle mesnat, dok je endokarp hrskavičast. Nakon otvaranja folikula sjajne [[sjeme]]nke ne ispadaju odmah, nego ostaju pričvršćene za plod. U većine vrsta sjemena lupina ima čvrst crni unutarnji sloj i spužvast vanjski sloj; potonji nedostaje u ''T. daniellii'' i ''T. calcicola''. Endosperma ima mnogo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] široko eliptične i spljoštene. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000037888 WFO], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Tetradium austrosinense]]'' <small>(Hand.-Mazz.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium calcicola]]'' <small>(Chun ex C.C.Huang) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium celebicum]]'' <small>(Koord.) T.G.Hartley ex Brambach & Appelhans</small> # ''[[Tetradium daniellii]]'' <small>(Benn.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium fraxinifolium]]'' <small>(Hook.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium glabrifolium]]'' <small>(Champ. ex Benth.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium ruticarpum]]'' <small>(A.Juss.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium sambucinum]]'' <small>(Blume) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium sumatranum]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium trichotomum]]'' <small>Lour.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Megabotrya'' <small>Hance</small> in W.G.Walpers, Ann. Bot. Syst. 2: 259 (1852) * ''Philagonia'' <small>Blume</small> in Catalogus: 20 (1823) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] mmjhwmpws7ieyx2lxxmfzs3ma3gine9 7571348 7571346 2026-08-07T04:29:37Z Zeljko 1196 7571348 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Tetradium'' | slika = Jena Naturdenkmal Hupeh-Stinkesche Scharnhorststraße.jpg | slika_opis = ''T. daniellii''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Zanthoxylinae]] | genus = '''''Tetradium''''' | genus_autorstvo = [[Lour.]] }} '''''Tetradium''''' je rod grmova i drveća iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Himalaja|Himalaje]] do umjerene [[Istočna Azija|istočne Azije]] te zapadne i središnje [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329441-2 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Rod je João de Loureiro opisao 1790., a tipska je vrsta ''Tetradium trichotomum'' <small>Lour.</small> == Etimologija == Ime Tetradium potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi povezane s brojem četiri, prema građi [[cvijet]]a, čiji se dijelovi često pojavljuju u četvorkama. == Morfologija == ''Tetradium'' je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Biljke mogu biti zimzelene ili listopadne, uglavnom su dvodomne, a rjeđe poligamno-dvodomne. Pazdušni [[pup]]ovi nisu skriveni. [[Listovi]] su nasuprotni i najčešće neparno perasti, tek povremeno parno perasti; postrane liske često su nesimetrične, osobito pri osnovi.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su tirsasti i razvijaju se na završecima [[grana]], a mogu istodobno izrastati i iz pazušaca najvišega para listova. Cvjetovi su funkcionalno jednospolni, četvero- ili peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli, dok su latice slobodne i u [[pup]]u usko crijepasto poredane. Prašnika je četiri ili pet, koliko i latica, a međusobno su slobodni.<ref name="WFO "/> U muškim [[Cvjetovi|cvjetovi]]ma prašnici mogu biti do približno jedan i pol puta duži od latica. Nektarijski disk je stožast do valjkast, katkad bačvast, dok je ginecej zakržljao u četiri ili pet prstastih karpela koji su spojeni samo pri osnovi. U ženskih cvjetova [[Prašnik|prašnici]] su reducirani na mnogo kraće jezičaste staminodije ili potpuno izostaju. Ginecej čine četiri ili pet karpela međusobno sraslih pri osnovi; svaki sadrži jedan ili dva sjemena zametka. Vrat nastaje povezivanjem vršnih dijelova karpela, a njuška je štitasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] se raspada na jedan do pet folikula, povezanih pri osnovi. Zakržljali karpeli, ako postoje, ostaju uz razvijene dijelove ploda. Vanjski dio usplođa može biti suh ili donekle mesnat, dok je endokarp hrskavičast. Nakon otvaranja folikula sjajne [[sjeme]]nke ne ispadaju odmah, nego ostaju pričvršćene za plod. U većine vrsta sjemena lupina ima čvrst crni unutarnji sloj i spužvast vanjski sloj; potonji nedostaje u ''T. daniellii'' i ''T. calcicola''. Endosperma ima mnogo, zametak je ravan, a [[Supka|supke]] široko eliptične i spljoštene. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000037888 WFO], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Tetradium austrosinense]]'' <small>(Hand.-Mazz.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium calcicola]]'' <small>(Chun ex C.C.Huang) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium celebicum]]'' <small>(Koord.) T.G.Hartley ex Brambach & Appelhans</small> # ''[[Tetradium daniellii]]'' <small>(Benn.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium fraxinifolium]]'' <small>(Hook.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium glabrifolium]]'' <small>(Champ. ex Benth.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium ruticarpum]]'' <small>(A.Juss.) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium sambucinum]]'' <small>(Blume) T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium sumatranum]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Tetradium trichotomum]]'' <small>Lour.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Megabotrya'' <small>Hance</small> in W.G.Walpers, Ann. Bot. Syst. 2: 259 (1852) * ''Philagonia'' <small>Blume</small> in Catalogus: 20 (1823) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]] [[Kategorija:Zanthoxylinae]] a7bsinbwuh822b09afboi95dofly094 0 816556 7571354 2026-08-07T04:53:54Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = ''''...«. 7571354 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Neoschmidia''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley }} '''''Neoschmidia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327827-2 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda dano je u čast francuskoga botaničara [[Maurice Schmid|Mauricea Schmida]] (1922.–2018.), dugogodišnjega istraživača flore [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] pri ORSTOM-u/IRD-u u Nouméi. <ref name="T.G.Hartley "/> == Morfologija == ''Neoschmidia'' je rod [[grm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Thomas G. Hartley opisao 2003. godine za biljke [[endem]]ične za Novu Kaledoniju. Rod se od srodnih skupina dobro prepoznaje po kombinaciji naizmjeničnih jednostavnih listova, pazušnih cvatova, dvospolnih peteročlanih cvjetova i gotovo apokarpnoga gineceja.<ref name="T.G.Hartley "/> Biljke mogu imati jednostavne dlačice, ali i razgranate dlačice s dva do pet krakova koji se šire od zajedničke osnove. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, sjedeći ili gotovo sjedeći te su često zbijeni i usmjereni prema gore. Za razliku od drugoga novokaledonskog roda Myrtopsis, listovi na naličju nemaju hrđastosmeđi odjev, a cvatovi su pazušni, a ne vršni.<ref name="T.G.Hartley "/> [[Cvjetovi]] su radijalno simetrični i dvospolni, uglavnom peteročlani. Pet [[latica]] slobodno je, razmjerno debelo i mesnato, s jednom izraženom žilom; oblikom su jajoliko-eliptične do lancetaste, a u pupu se usko preklapaju ili dodiruju rubovima. Prašnika je 10, raspoređenih u dva kruga, a antere su gole. U N. pallida povremeno se pojavljuju i četveročlani cvjetovi, koji tada imaju osam prašnika.<ref name="T.G.Hartley "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, odnosno karpeli su većim dijelom međusobno slobodni. Plod je suh i folikularan, za razliku od mesnatih koštunica nekih srodnih rutovki, te se pri dozrijevanju otvara. Takav tip [[plod]]a uklapa Neoschmidia među australo-novokaledonske rutovke sa suhim raspucavajućim plodovima.<ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća dvije vrste: Neoschmidia calycina T.G.Hartley i Neoschmidia pallida T.G.Hartley. Obje su endemi Nove Kaledonije; ''N. calycina'' poznata je iz zapadnoga središnjeg dijela otoka i uglavnom je vezana uz sezonski suha tropska staništa, dok N. pallida raste u središnjoj i južnoj Novoj Kaledoniji, pretežno u vlažnom tropskom biomu. <ref name="T.G.Hartley "/> == Vrste == # ''[[Neoschmidia calycina]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Neoschmidia pallida]]'' <small>T.G.Hartley</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 9i5gorixvdwjo5wtq2yckvcg1q8p342 7571357 7571354 2026-08-07T05:04:25Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ 7571357 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Neoschmidia''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley }} '''''Neoschmidia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327827-2 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda dano je u čast francuskoga botaničara [[Maurice Schmid|Mauricea Schmida]] (1922.–2018.), dugogodišnjega istraživača flore [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] pri ORSTOM-u/IRD-u u Nouméi. <ref name="T.G.Hartley "/> == Morfologija == ''Neoschmidia'' je rod [[grm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Thomas G. Hartley opisao 2003. godine za biljke [[endem]]ične za Novu Kaledoniju. Rod se od srodnih skupina dobro prepoznaje po kombinaciji naizmjeničnih jednostavnih listova, pazušnih cvatova, dvospolnih peteročlanih cvjetova i gotovo apokarpnoga gineceja.<ref name="T.G.Hartley "/> Biljke mogu imati jednostavne dlačice, ali i razgranate dlačice s dva do pet krakova koji se šire od zajedničke osnove. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, sjedeći ili gotovo sjedeći te su često zbijeni i usmjereni prema gore. Za razliku od drugoga novokaledonskog roda Myrtopsis, listovi na naličju nemaju hrđastosmeđi odjev, a cvatovi su pazušni, a ne vršni.<ref name="T.G.Hartley "/> [[Cvjetovi]] su radijalno simetrični i dvospolni, uglavnom peteročlani. Pet [[latica]] slobodno je, razmjerno debelo i mesnato, s jednom izraženom žilom; oblikom su jajoliko-eliptične do lancetaste, a u [[pup]]u se usko preklapaju ili dodiruju rubovima. [[Prašnik]]a je 10, raspoređenih u dva kruga, a antere su gole. U N. pallida povremeno se pojavljuju i četveročlani cvjetovi, koji tada imaju osam prašnika.<ref name="T.G.Hartley "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, odnosno karpeli su većim dijelom međusobno slobodni. Plod je suh i folikularan, za razliku od mesnatih koštunica nekih srodnih rutovki, te se pri dozrijevanju otvara. Takav tip [[plod]]a uklapa Neoschmidia među australo-novokaledonske rutovke sa suhim raspucavajućim plodovima.<ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća dvije vrste: Neoschmidia calycina T.G.Hartley i Neoschmidia pallida T.G.Hartley. Obje su endemi Nove Kaledonije; ''N. calycina'' poznata je iz zapadnoga središnjeg dijela otoka i uglavnom je vezana uz sezonski suha tropska staništa, dok N. pallida raste u središnjoj i južnoj Novoj Kaledoniji, pretežno u vlažnom tropskom biomu. <ref name="T.G.Hartley "/> == Vrste == # ''[[Neoschmidia calycina]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Neoschmidia pallida]]'' <small>T.G.Hartley</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] ebxygo93wbaoldju0n06os5br7o6cek 7571370 7571357 2026-08-07T05:37:30Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571370 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Neoschmidia''''' | genus_autorstvo = T.G.Hartley }} '''''Neoschmidia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327827-2 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda dano je u čast francuskoga botaničara [[Maurice Schmid|Mauricea Schmida]] (1922.–2018.), dugogodišnjega istraživača flore [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] pri ORSTOM-u/IRD-u u Nouméi. <ref name="T.G.Hartley "/> == Morfologija == ''Neoschmidia'' je rod [[grm]]ova iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Thomas G. Hartley opisao 2003. godine za biljke [[endem]]ične za Novu Kaledoniju. Rod se od srodnih skupina dobro prepoznaje po kombinaciji naizmjeničnih jednostavnih listova, pazušnih cvatova, dvospolnih peteročlanih cvjetova i gotovo apokarpnoga gineceja.<ref name="T.G.Hartley "/> Biljke mogu imati jednostavne dlačice, ali i razgranate dlačice s dva do pet krakova koji se šire od zajedničke osnove. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični, sjedeći ili gotovo sjedeći te su često zbijeni i usmjereni prema gore. Za razliku od drugoga novokaledonskog roda Myrtopsis, listovi na naličju nemaju hrđastosmeđi odjev, a cvatovi su pazušni, a ne vršni.<ref name="T.G.Hartley "/> [[Cvjetovi]] su radijalno simetrični i dvospolni, uglavnom peteročlani. Pet [[latica]] slobodno je, razmjerno debelo i mesnato, s jednom izraženom žilom; oblikom su jajoliko-eliptične do lancetaste, a u [[pup]]u se usko preklapaju ili dodiruju rubovima. [[Prašnik]]a je 10, raspoređenih u dva kruga, a antere su gole. U N. pallida povremeno se pojavljuju i četveročlani cvjetovi, koji tada imaju osam prašnika.<ref name="T.G.Hartley "/> [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, odnosno karpeli su većim dijelom međusobno slobodni. Plod je suh i folikularan, za razliku od mesnatih koštunica nekih srodnih rutovki, te se pri dozrijevanju otvara. Takav tip [[plod]]a uklapa Neoschmidia među australo-novokaledonske rutovke sa suhim raspucavajućim plodovima.<ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća dvije vrste: Neoschmidia calycina T.G.Hartley i Neoschmidia pallida T.G.Hartley. Obje su endemi Nove Kaledonije; ''N. calycina'' poznata je iz zapadnoga središnjeg dijela otoka i uglavnom je vezana uz sezonski suha tropska staništa, dok N. pallida raste u središnjoj i južnoj Novoj Kaledoniji, pretežno u vlažnom tropskom biomu. <ref name="T.G.Hartley "/> == Vrste == # ''[[Neoschmidia calycina]]'' <small>T.G.Hartley</small> # ''[[Neoschmidia pallida]]'' <small>T.G.Hartley</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neoschmidia| ]] [[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]] 7p40s21i3kny3x45cnze47543xz0723 0 816557 7571360 2026-08-07T05:20:46Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = ''''...«. 7571360 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. pallida'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia pallida'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028672-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Značenje imena ''Neoschmidia pallida'' je „blijeda neoshmidija”. Pallida je ženski oblik [[lat.]] pallidus = blijed, blijede boje, bljedolik. Hartley je ime ''Neoschmidia pallida'' objavio kao nomen novum za Eriostemon pallidus Schltr. (1906), koje je bilo nelegitimno jer je naziv ''Eriostemon pallidus'' već 1869. upotrijebio F. Mueller. Schlechterov primjerak 15148 iz Ngoyea, sabran 30. studenoga 1902. na 150 m nadmorske visine, izvorno pohranjen u Berlinu (B), izgubljen je, pa je primjerak u herbariju P određen za lektotip. Sinonim je i Eriostemon pallidus var. latifolius Guillaumin (1955), opisan prema primjerku MacKee 2204 s puta prema Montagne des Sources u Novoj Kaledoniji. <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Neoschmidia pallida'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok oko 0,4–4 m. Mladi izbojci mogu biti goli, dlakavi ili svilenasto dlakavi. [[Listovi]] su eliptični do usko eliptični, obrnuto jajasti, obrnuto lancetasti ili gotovo linearni, 1,5–10 cm dugi i 0,4–2 cm široki. S gornje su strane goli, a s donje najčešće svilenasto dlakavi, rjeđe gotovo goli ili sitno dlakavi. Vrh lista varira od tupog, često urezanog, do šiljastog, a rijetko je zaobljen i urezan; sekundarne žile uglavnom su slabo uočljive. [[Cvat]]ovi su sitno do svilenasto dlakavi, s jednim ili nekoliko cvjetova, dugi 0,8–4,5 cm; cvjetne stapke duge su 1–7 mm. [[Lap]]ovi su izvana svilenasto dlakavi, iznutra goli, pri osnovi srasli ili spojeni do približno četvrtine svoje duljine; slobodni dio im je trokutast do lancetast i dug (2–)3–5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele do ljubičastoružičaste, izvana svilenasto dlakave, a iznutra gole. Jajnik i razvijeni folikuli mogu biti goli ili dlakavi. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Novoj Kaledoniji, od istočnog dijela središnjeg područja prema krajnjem jugu glavnog otoka. Najčešće raste u makiji, ali se javlja i u kišnim, jaružnim i galerijskim šumama, šikarama te na otvorenim staništima, uključujući obale vodotoka i kamenite padine. Zabilježena je od 20 do 1300 m nadmorske visine, na ultramafičnim i škriljavim podlogama..<ref name="T.G.Hartley "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Eriostemon pallidus'' <small>Schltr.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 142 (1906), nom. illeg. homonym. post. Heterotipski: * ''Eriostemon pallidus var. latifolius'' <small>Guillaumin</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., sér. 2, 27: 470 (1955) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eriostemoninae]] 4c91grff1jr4gtnmmbh47joexp2aapt 7571362 7571360 2026-08-07T05:25:35Z Zeljko 1196 7571362 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. pallida'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia pallida'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028672-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Značenje imena ''Neoschmidia pallida'' je „blijeda neoshmidija”. Pallida je ženski oblik [[lat.]] pallidus = blijed, blijede boje, bljedolik. Hartley je ime ''Neoschmidia pallida'' objavio kao nomen novum za Eriostemon pallidus Schltr. (1906), koje je bilo nelegitimno jer je naziv ''Eriostemon pallidus'' već 1869. upotrijebio F. Mueller. Schlechterov primjerak 15148 iz Ngoyea, sabran 30. studenoga 1902. na 150 m nadmorske visine, izvorno pohranjen u Berlinu (B), izgubljen je, pa je primjerak u herbariju P određen za lektotip. Sinonim je i Eriostemon pallidus var. latifolius Guillaumin (1955), opisan prema primjerku MacKee 2204 s puta prema Montagne des Sources u Novoj Kaledoniji. <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Neoschmidia pallida'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok oko 0,4–4 m. Mladi izbojci mogu biti goli, dlakavi ili svilenasto dlakavi. [[Listovi]] su eliptični do usko eliptični, obrnuto jajasti, obrnuto lancetasti ili gotovo linearni, 1,5–10 cm dugi i 0,4–2 cm široki. S gornje su strane goli, a s donje najčešće svilenasto dlakavi, rjeđe gotovo goli ili sitno dlakavi. Vrh lista varira od tupog, često urezanog, do šiljastog, a rijetko je zaobljen i urezan; sekundarne žile uglavnom su slabo uočljive. [[Cvat]]ovi su sitno do svilenasto dlakavi, s jednim ili nekoliko cvjetova, dugi 0,8–4,5 cm; cvjetne stapke duge su 1–7 mm. [[Lap]]ovi su izvana svilenasto dlakavi, iznutra goli, pri osnovi srasli ili spojeni do približno četvrtine svoje duljine; slobodni dio im je trokutast do lancetast i dug (2–)3–5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele do ljubičastoružičaste, izvana svilenasto dlakave, a iznutra gole. Jajnik i razvijeni folikuli mogu biti goli ili dlakavi. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Novoj Kaledoniji, od istočnog dijela središnjeg područja prema krajnjem jugu glavnog otoka. Najčešće raste u makiji, ali se javlja i u kišnim, jaružnim i galerijskim šumama, šikarama te na otvorenim staništima, uključujući obale vodotoka i kamenite padine. Zabilježena je od 20 do 1300 m nadmorske visine, na ultramafičnim i škriljavim podlogama..<ref name="T.G.Hartley "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Eriostemon pallidus'' <small>Schltr.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 142 (1906), nom. illeg. homonym. post. Heterotipski: * ''Eriostemon pallidus var. latifolius'' <small>Guillaumin</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., sér. 2, 27: 470 (1955) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eriostemoninae]] quh6jzxs0txxlu23vn2qxmm6n1fb3m6 7571363 7571362 2026-08-07T05:26:30Z Zeljko 1196 7571363 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia pallida'' | slika = | slika_opis = [[Kategorija:]] | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. pallida'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia pallida'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia pallida''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028672-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Značenje imena ''Neoschmidia pallida'' je „blijeda neoshmidija”. Pallida je ženski oblik [[lat.]] pallidus = blijed, blijede boje, bljedolik. Hartley je ime ''Neoschmidia pallida'' objavio kao nomen novum za Eriostemon pallidus Schltr. (1906), koje je bilo nelegitimno jer je naziv ''Eriostemon pallidus'' već 1869. upotrijebio F. Mueller. Schlechterov primjerak 15148 iz Ngoyea, sabran 30. studenoga 1902. na 150 m nadmorske visine, izvorno pohranjen u Berlinu (B), izgubljen je, pa je primjerak u herbariju P određen za lektotip. Sinonim je i Eriostemon pallidus var. latifolius Guillaumin (1955), opisan prema primjerku MacKee 2204 s puta prema Montagne des Sources u Novoj Kaledoniji. <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Neoschmidia pallida'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok oko 0,4–4 m. Mladi izbojci mogu biti goli, dlakavi ili svilenasto dlakavi. [[Listovi]] su eliptični do usko eliptični, obrnuto jajasti, obrnuto lancetasti ili gotovo linearni, 1,5–10 cm dugi i 0,4–2 cm široki. S gornje su strane goli, a s donje najčešće svilenasto dlakavi, rjeđe gotovo goli ili sitno dlakavi. Vrh lista varira od tupog, često urezanog, do šiljastog, a rijetko je zaobljen i urezan; sekundarne žile uglavnom su slabo uočljive. [[Cvat]]ovi su sitno do svilenasto dlakavi, s jednim ili nekoliko cvjetova, dugi 0,8–4,5 cm; cvjetne stapke duge su 1–7 mm. [[Lap]]ovi su izvana svilenasto dlakavi, iznutra goli, pri osnovi srasli ili spojeni do približno četvrtine svoje duljine; slobodni dio im je trokutast do lancetast i dug (2–)3–5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele do ljubičastoružičaste, izvana svilenasto dlakave, a iznutra gole. Jajnik i razvijeni folikuli mogu biti goli ili dlakavi. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Novoj Kaledoniji, od istočnog dijela središnjeg područja prema krajnjem jugu glavnog otoka. Najčešće raste u makiji, ali se javlja i u kišnim, jaružnim i galerijskim šumama, šikarama te na otvorenim staništima, uključujući obale vodotoka i kamenite padine. Zabilježena je od 20 do 1300 m nadmorske visine, na ultramafičnim i škriljavim podlogama..<ref name="T.G.Hartley "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Eriostemon pallidus'' <small>Schltr.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 142 (1906), nom. illeg. homonym. post. Heterotipski: * ''Eriostemon pallidus var. latifolius'' <small>Guillaumin</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., sér. 2, 27: 470 (1955) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eriostemoninae]] cgzx3uomps86agz23sircnzbk9eht0t 7571364 7571363 2026-08-07T05:26:59Z Zeljko 1196 7571364 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia pallida'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. pallida'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia pallida'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia pallida''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028672-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Značenje imena ''Neoschmidia pallida'' je „blijeda neoshmidija”. Pallida je ženski oblik [[lat.]] pallidus = blijed, blijede boje, bljedolik. Hartley je ime ''Neoschmidia pallida'' objavio kao nomen novum za Eriostemon pallidus Schltr. (1906), koje je bilo nelegitimno jer je naziv ''Eriostemon pallidus'' već 1869. upotrijebio F. Mueller. Schlechterov primjerak 15148 iz Ngoyea, sabran 30. studenoga 1902. na 150 m nadmorske visine, izvorno pohranjen u Berlinu (B), izgubljen je, pa je primjerak u herbariju P određen za lektotip. Sinonim je i Eriostemon pallidus var. latifolius Guillaumin (1955), opisan prema primjerku MacKee 2204 s puta prema Montagne des Sources u Novoj Kaledoniji. <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Neoschmidia pallida'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok oko 0,4–4 m. Mladi izbojci mogu biti goli, dlakavi ili svilenasto dlakavi. [[Listovi]] su eliptični do usko eliptični, obrnuto jajasti, obrnuto lancetasti ili gotovo linearni, 1,5–10 cm dugi i 0,4–2 cm široki. S gornje su strane goli, a s donje najčešće svilenasto dlakavi, rjeđe gotovo goli ili sitno dlakavi. Vrh lista varira od tupog, često urezanog, do šiljastog, a rijetko je zaobljen i urezan; sekundarne žile uglavnom su slabo uočljive. [[Cvat]]ovi su sitno do svilenasto dlakavi, s jednim ili nekoliko cvjetova, dugi 0,8–4,5 cm; cvjetne stapke duge su 1–7 mm. [[Lap]]ovi su izvana svilenasto dlakavi, iznutra goli, pri osnovi srasli ili spojeni do približno četvrtine svoje duljine; slobodni dio im je trokutast do lancetast i dug (2–)3–5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele do ljubičastoružičaste, izvana svilenasto dlakave, a iznutra gole. Jajnik i razvijeni folikuli mogu biti goli ili dlakavi. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Novoj Kaledoniji, od istočnog dijela središnjeg područja prema krajnjem jugu glavnog otoka. Najčešće raste u makiji, ali se javlja i u kišnim, jaružnim i galerijskim šumama, šikarama te na otvorenim staništima, uključujući obale vodotoka i kamenite padine. Zabilježena je od 20 do 1300 m nadmorske visine, na ultramafičnim i škriljavim podlogama..<ref name="T.G.Hartley "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Eriostemon pallidus'' <small>Schltr.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 142 (1906), nom. illeg. homonym. post. Heterotipski: * ''Eriostemon pallidus var. latifolius'' <small>Guillaumin</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., sér. 2, 27: 470 (1955) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eriostemoninae]] 6zhd0sjca2676q05ky1ma5o41qwoj9p 7571365 7571364 2026-08-07T05:28:41Z Zeljko 1196 7571365 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia pallida'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. pallida'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia pallida'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia pallida''''' je biljna vrsta u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028672-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Značenje imena ''Neoschmidia pallida'' je „blijeda neoshmidija”. Pallida je ženski oblik [[lat.]] pallidus = blijed, blijede boje, bljedolik. Hartley je ime ''Neoschmidia pallida'' objavio kao nomen novum za Eriostemon pallidus Schltr. (1906), koje je bilo nelegitimno jer je naziv ''Eriostemon pallidus'' već 1869. upotrijebio F. Mueller. Schlechterov primjerak 15148 iz Ngoyea, sabran 30. studenoga 1902. na 150 m nadmorske visine, izvorno pohranjen u Berlinu (B), izgubljen je, pa je primjerak u herbariju P određen za lektotip. Sinonim je i Eriostemon pallidus var. latifolius Guillaumin (1955), opisan prema primjerku MacKee 2204 s puta prema Montagne des Sources u Novoj Kaledoniji. <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Neoschmidia pallida'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok oko 0,4–4 m. Mladi izbojci mogu biti goli, dlakavi ili svilenasto dlakavi. [[Listovi]] su eliptični do usko eliptični, obrnuto jajasti, obrnuto lancetasti ili gotovo linearni, 1,5–10 cm dugi i 0,4–2 cm široki. S gornje su strane goli, a s donje najčešće svilenasto dlakavi, rjeđe gotovo goli ili sitno dlakavi. Vrh lista varira od tupog, često urezanog, do šiljastog, a rijetko je zaobljen i urezan; sekundarne žile uglavnom su slabo uočljive. [[Cvat]]ovi su sitno do svilenasto dlakavi, s jednim ili nekoliko cvjetova, dugi 0,8–4,5 cm; cvjetne stapke duge su 1–7 mm. [[Lap]]ovi su izvana svilenasto dlakavi, iznutra goli, pri osnovi srasli ili spojeni do približno četvrtine svoje duljine; slobodni dio im je trokutast do lancetast i dug (2–)3–5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele do ljubičastoružičaste, izvana svilenasto dlakave, a iznutra gole. Jajnik i razvijeni folikuli mogu biti goli ili dlakavi. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Novoj Kaledoniji, od istočnog dijela središnjeg područja prema krajnjem jugu glavnog otoka. Najčešće raste u makiji, ali se javlja i u kišnim, jaružnim i galerijskim šumama, šikarama te na otvorenim staništima, uključujući obale vodotoka i kamenite padine. Zabilježena je od 20 do 1300 m nadmorske visine, na ultramafičnim i škriljavim podlogama..<ref name="T.G.Hartley "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Eriostemon pallidus'' <small>Schltr.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 142 (1906), nom. illeg. homonym. post. Heterotipski: * ''Eriostemon pallidus var. latifolius'' <small>Guillaumin</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., sér. 2, 27: 470 (1955) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eriostemoninae]] 35mgzn3zh2t4rnh8emn13v13xprmywx 7571371 7571365 2026-08-07T05:37:45Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7571371 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia pallida'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. pallida'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia pallida'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia pallida''''' je biljna vrsta u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028672-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Značenje imena ''Neoschmidia pallida'' je „blijeda neoshmidija”. Pallida je ženski oblik [[lat.]] pallidus = blijed, blijede boje, bljedolik. Hartley je ime ''Neoschmidia pallida'' objavio kao nomen novum za Eriostemon pallidus Schltr. (1906), koje je bilo nelegitimno jer je naziv ''Eriostemon pallidus'' već 1869. upotrijebio F. Mueller. Schlechterov primjerak 15148 iz Ngoyea, sabran 30. studenoga 1902. na 150 m nadmorske visine, izvorno pohranjen u Berlinu (B), izgubljen je, pa je primjerak u herbariju P određen za lektotip. Sinonim je i Eriostemon pallidus var. latifolius Guillaumin (1955), opisan prema primjerku MacKee 2204 s puta prema Montagne des Sources u Novoj Kaledoniji. <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Neoschmidia pallida'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok oko 0,4–4 m. Mladi izbojci mogu biti goli, dlakavi ili svilenasto dlakavi. [[Listovi]] su eliptični do usko eliptični, obrnuto jajasti, obrnuto lancetasti ili gotovo linearni, 1,5–10 cm dugi i 0,4–2 cm široki. S gornje su strane goli, a s donje najčešće svilenasto dlakavi, rjeđe gotovo goli ili sitno dlakavi. Vrh lista varira od tupog, često urezanog, do šiljastog, a rijetko je zaobljen i urezan; sekundarne žile uglavnom su slabo uočljive. [[Cvat]]ovi su sitno do svilenasto dlakavi, s jednim ili nekoliko cvjetova, dugi 0,8–4,5 cm; cvjetne stapke duge su 1–7 mm. [[Lap]]ovi su izvana svilenasto dlakavi, iznutra goli, pri osnovi srasli ili spojeni do približno četvrtine svoje duljine; slobodni dio im je trokutast do lancetast i dug (2–)3–5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele do ljubičastoružičaste, izvana svilenasto dlakave, a iznutra gole. Jajnik i razvijeni folikuli mogu biti goli ili dlakavi. == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je rasprostranjena u Novoj Kaledoniji, od istočnog dijela središnjeg područja prema krajnjem jugu glavnog otoka. Najčešće raste u makiji, ali se javlja i u kišnim, jaružnim i galerijskim šumama, šikarama te na otvorenim staništima, uključujući obale vodotoka i kamenite padine. Zabilježena je od 20 do 1300 m nadmorske visine, na ultramafičnim i škriljavim podlogama..<ref name="T.G.Hartley "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Eriostemon pallidus'' <small>Schltr.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 142 (1906), nom. illeg. homonym. post. Heterotipski: * ''Eriostemon pallidus var. latifolius'' <small>Guillaumin</small> in Bull. Mus. Natl. Hist. Nat., sér. 2, 27: 470 (1955) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neoschmidia]] ksqgcx074i01iouaxhu7qa1b145v9oh 0 816558 7571367 2026-08-07T05:36:39Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia calycina'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''Neos...«. 7571367 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Neoschmidia calycina'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Zanthoxyleae]] | subtribus = [[Eriostemoninae]] | genus = '''''[[Neoschmidia]]''''' | species = ''N. calycina'' | subspecies = | dvoimeno = ''Neoschmidia calycina'' | dvoimeno_autorstvo = T.G.Hartley | karta_raspon = }} '''''Neoschmidia''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je [[Nova Kaledonija]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:70028673-1 Kew], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste calycina dolazi od latinskog calyx = čaška, odnosno znači otprilike „čaškasta” / „koja se odnosi na čašku”. Upravo su lapovi glavna razlikovna značajka vrste. == Morfologija == ''Neoschmidia calycina'' <small>T.G.Hartley</small> [[grm]] je visok 0,5–1,5 m, s golim mladim grančicama. [[Listovi]] su obrnuto jajasti do obrnuto lancetasti, 3,5–6,5 cm dugi i 0,5–2 cm široki, odozgo goli, a odozdo gotovo goli. Vrh im je tup ili zaobljen i urezan, dok su sekundarne žile obično blago istaknute. [[Cvat]]ovi su gotovo goli do sitno dlakavi, dugi 0,8–1,5 cm, s jednim ili nekoliko cvjetova; cvjetne stapke duge su 1,5–3 mm. [[Lap]]ovi su izvana goli ili rijetko sitno dlakavi, a iznutra goli; međusobno su srasli u donjoj trećini do polovice duljine, dok je slobodni dio široko trokutast i dug 0,8–1,5 mm. [[Latica|Latice]] su bijele, izvana gusto prilegnuto sitno dlakave, a iznutra gole. Jajnik i folikuli goli su ili gotovo goli. Tipski primjerak MacKee 20419 sabran je 25. ožujka 1969. na južnim obroncima masiva Kopéto kod Oua Péouéa, na 600 m nadmorske visine; [[Holotip|holotip]] je pohranjen u herbariju P. Od srodne ''[[Neoschmidia pallida|N. pallida]]'' razlikuje se ponajprije po lapovima, koji su srasli u donjoj trećini do polovice svoje duljine, a slobodni dio dug im je samo 0,8–1,5 mm. Osim toga, nema svilenasto dlakavi pokrov karakterističan za N. pallida.<ref name="T.G.Hartley "/> <ref name="T.G.Hartley ">[https://sciencepress.mnhn.fr/sites/default/files/articles/pdf/a2003n1a1.pdf Neoschmidia, a new genus of Rutaceae from New Caledonia], pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je poznata samo iz zapadnog dijela središnje [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]], gdje raste u [[makija|makiji]] na ultramafičnim podlogama, na približno 400–800 m nadmorske visine. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neoschmidia]] c2qkkhozxyjx12tud0m066le2ch99wz 14 816559 7571369 2026-08-07T05:37:04Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Eriostemoninae]]«. 7571369 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Eriostemoninae]] fzzqq2wkx6j6hluke0cny87y50mdfvm 0 816560 7571385 2026-08-07T06:17:24Z Cybermb 1634 n.č., početak 7571385 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza <br> I./B razred | sezona = 1939./40. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 22 (26) <br> <small> (3 skupine) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1938./39.|1938./39.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – Subotica – I./B razred 1940./41.|1940./41. <br> <small> (Subotica) </small>]] }} ''I./B razred'' prvenstva [[Subotički nogometni podsavez|Subotičkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1939./40. <br> Sudjelovalo je ukupno 26 klubova u tri skupine (''Provincija SuNP''). <br> Reorganizacijom natjecanja za sezonu 1940./41., te podjele prvenstva za područje Sombora i Subotice, ''I.B razred'' je igran za područje Subotice. == Sustav natjecanja == Ukupno je 26 klubova igrala u tri skupine dvokružnim ligaškim sustavom (''"Dunavska"'', ''"Potiska"'' i ''"Srednjebačka"'' skupina). == Natjecanje po skupinama == === Dunavska skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|ŽAK Sombor ||12 ||12 ||0 ||0 ||70 ||10 ||24 |- |2. ||align="left"|[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||12 ||6 ||2 ||4 ||63 ||32 ||14 |- |3. ||align="left"|SK Srpski Miletić ||12 ||6 ||1 ||5 ||25 ||25 ||13 |- |4. ||align="left"|Sloga Stanišić ||12 ||6 ||1 ||5 ||63 ||26 ||13 |- |5. ||align="left"|Somborski AK (Sombor) ||12 ||5 ||0 ||7 ||15 ||39 ||10 |- |6. ||align="left"|[[FK Jedinstvo Lemeš|SK Svetozar Miletić]] ||12 ||4 ||1 ||7 ||11 ||37 ||9 |- |7. ||align="left"|Čonopljanski SK (Čonoplja) ||12 ||0 ||1 ||11 ||13 ||91 ||1 |- | ||Kudeljar Prigrevica Sveti Ivan ||colspan="7"|<small> ''odustali |- |} * Bajmok – tadašnji naziv za naselje [[Bajmak]] * Prigrevica Sveti Ivan – tadašnji naziv za naselje [[Prigrevica]] * Svetozar Miletić – tadašnji i službeni naziv za naselje [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] * ''Kudeljar'' – brisan iz članstva SuNP i JNS, te su sve utakmice poništene == Povezani članci == * [[Subotički nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1939./40.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 384-386 * [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu exyufudbal.in.rs, Miroslav Novalović: ''Fudbal u Vrbasu 1899-1945'', Subotica, 2020.], {{ISBN|978-86-900942-2-6}}, str. 111-114, preuzeto 7. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} {{YU nogomet 1939./40.}} [[Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|1939-40 IB]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1939./40.|Subotica IB]] 13qelwhl3v4kotcwx118su2yp6qj99d 3 816561 7571399 2026-08-07T07:03:24Z Runolist 263374 Dobro došli! 7571399 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Javnomesto''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Javnomesto]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Javnomesto]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:03, 7. kolovoza 2026. (CEST) rw7kqtxyibe69er75v5tie0jc8csgd7 0 816562 7571401 2026-08-07T07:12:46Z ~2026-43349-03 368874 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Grupa Ruswaj Nekada grupa Rusvaj, pa tek onda grupa Ruswaj. Najveće zasluge oko imena, dok je band još nastupao pod starim imenom, zajedno imaju tadašnji basista Nermin Nurkić i Miroslav Rus. Nakon jednog nastupa Rus upita Nermina o dojmovima, a ovaj odgovara da je bio rusvaj i tako je band dobio ime. Mnogi su u to vrijeme govorili da je band ime dobio po Miroslavu Rusu, ali sada znate pravu istinu. Kasnije je V zamijenjeno sa W i špekulira...«. 7571401 wikitext text/x-wiki Grupa Ruswaj Nekada grupa Rusvaj, pa tek onda grupa Ruswaj. Najveće zasluge oko imena, dok je band još nastupao pod starim imenom, zajedno imaju tadašnji basista Nermin Nurkić i Miroslav Rus. Nakon jednog nastupa Rus upita Nermina o dojmovima, a ovaj odgovara da je bio rusvaj i tako je band dobio ime. Mnogi su u to vrijeme govorili da je band ime dobio po Miroslavu Rusu, ali sada znate pravu istinu. Kasnije je V zamijenjeno sa W i špekuliralo se kroz grubi prijevod da je to band koj se zove Rusov put. kako se ono kaže, mašta radi svašta. Band su osnovali 1999/2000 godine Tihomir Markulin kao klavijaturista i basista Nermin Nurkić, te u postavu banda dolaze Igor Žarinac na bubnjevima i Dejan Brkić na gitari. Suradnja sa Miroslavom Rusom je odmah započela i snimaju se prve autorske pjesme za koje je zadužen Miroslav Rus. Tihomir Markulin je od prvog dana osnutka banda bio na mjestu glavnog vokala sve do 2006. godine kada kao zadnji član prve i izvorne postave, napušta grupu Ruswaj. Tihomir je pjevao prve veće uspješnice grupe Ruswaj i tako ostavio trag i odličan temelj gdje je novi pjevač nastavio. Band nakon Tihomirovog odlaska više nema većih angažmana na glazbenoj sceni i okreću se ka lokalnim nastupima, svadbama, kršenjima, lokalnim zabavama, itd. Nermin i Dejan su proveli duži niz godina kao članovi pratećeg sastava Danijele Martinović. Pjesme koje je su snimljene i objavljene od izvorne postave sa Tihomirom na vokalu su: Nisi ti meni prva, Ja sam slab na tebe, Kao Julija, Nema više zore, Živim ako to je život, Falit ćeš mi ti, Ona je čisti zakon i obrada velikog hita "A sad adio". Nakon Tihomirovog odlaska iz banda, Rus je mnoge pjeme ponudio drugim izvođačima, pa ih sada možemo slušati u više načina interpretacije. Mate bulić, Baruni, ITD band.... Ruswaj je nastupao na mnogim domaćim i međunardnim festivalima od kojih možemo izdvojiti neke, "Oni dolaze", "HRF", Zagrebfest, međunarodni pop festival u Zenici...... Tihomir se okušao kao autor i na festivalu Zlatna ruža sudjeluje sa pjesmom "[https://www.youtube.com/watch?v=cnO_Hmtu0w4 Stari brod]" koja odlično prolazi. Nekoliko godina kasnije je ustupio pjesmu jednoj lokalnoj firmi iz svog rodnog mjesta te snimaju video spot koji više nalikuje reklami te firme nego jednom glazbenom video spotu i zbog velikog reklamnog sadržaja, televizije ga nimalo ne vrte, iako je pjesma dobila odlične kritike. Tihomir je stalni član grupe Baruni gdje je preuzeo mjesto klavijaturiste nakon odlaska Jelene Domazet. Od Ruswaja do Baruna, Tihomira smo mogli slušati na vokalu i bubnjevima u grupi Nova odiseja, DarMar time, a kasnije u DarMar time na vokalu i basu. Grupa DarMar time je prateći sastav velikog [[Sandi Cenov|Sandija Cenova]]. lwddex2uvahedppe3jj0wg3rsn31ml0 7571402 7571401 2026-08-07T07:19:01Z ~2026-43349-03 368874 Zamijenjen sadržaj stranice s »Ruswaj« 7571402 wikitext text/x-wiki Ruswaj 88jvjgzr1bx8oeftidrrxun95pdgs7v 7571472 7571402 2026-08-07T10:54:46Z Croxyz 205325 7571472 wikitext text/x-wiki Ruswaj {{Brisanje|bez sadržaja|datum=Kolovoz 2026.|predlagatelj=Croxyz}} 4zbituyn877ywgd1ud5ylms9ads3ed9 0 816563 7571403 2026-08-07T07:37:48Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1961. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 11. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK...«. 7571403 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1961. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 11. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Celje|Kladivar Celje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1961. bilo je jedanaesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1961. došlo je do još jedne promjene formata, jer je u natjecanju sudjelovalo 16 klubova, svi pobjednici podsaveza i najbolji klubovi iz republičke lige. Slovan se prvi put u povijesti plasirao u finale, ali je na kraju pred domaćom publikom morao priznati pobjedu Mariboru.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|druge savezne lige]]:''' Triglav Lj. * '''Prvih sedam momčadi [[Slovenska nogometna zona 1960./61.|republičke lige]]:''' Maribor, Kladivar, Ljubljana, Rudar (T), Sobota, Slovan, Ilirija * '''Pobjednik pretkola u NP Ljubljana:''' Odred Krim * '''Pobjednik pretkola u NP Maribor:''' Kovinar (M) * '''Pobjednik pretkola u NP Celje:''' ŽŠD Celje * '''Pobjednik pretkola u NP Kranj:''' Jesenice * '''Pobjednik pretkola u NP Nova Gorica:''' Gorica * '''Pobjednik pretkola u NP Koper:''' Tabor * '''Pobjednik pretkola u NP Murska Sobota:''' Planika * '''Pobjednik pretkola u NP Novo mesto:''' Borac == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||4:5 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||2:3 |- | [[NK Krim|Odred Krim]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jesenice|Jesenice]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Triglav Ljubljana]] ||3:0 b.b. |- | [[ŽŠD Celje]] ||–|| '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||1:4 |- | [[NK Borac Novo mesto|Borac Novo mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||1:5 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||8:0 |- | [[NK Planika|Planika Turišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]]''' ||1:11 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||11:2 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:1 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Jesenice|Jesenice]] ||2:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:1 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|Druga savezna liga 1960./61.]] * [[Slovenska nogometna zona 1960./61.|Slovenska zona 1960./61.]] * [[Kup maršala Tita 1960./61.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1961 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1961]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1960./61.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1960-61 *]] pd9f9h4ljmedqy59wirqhs5raedkf6q 7571484 7571403 2026-08-07T11:06:12Z Croxyz 205325 7571484 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1961. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 11. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | polufinalisti = [[NK Ljubljana|Ljubljana]] i [[NK Celje|Kladivar Celje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1961. bilo je jedanaesto izdanje kupa NR Slovenije. Godine 1961. došlo je do još jedne promjene formata. Sudjelovalo je 16 klubova, tj. svi pobjednici podsaveznih natjecanja i najbolji klubovi iz republičke lige. Slovan se prvi put u povijesti plasirao u finale u kojem je izgubio od Maribora.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|Druge savezne lige]]:''' Triglav Lj. * '''Prvih sedam momčadi [[Slovenska nogometna zona 1960./61.|republičke lige]]:''' Maribor, Kladivar, Ljubljana, Rudar (T), Sobota, Slovan, Ilirija * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Odred Krim * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Kovinar (M) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' ŽŠD Celje * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Jesenice * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Gorica * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Tabor * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Murska Sobota:''' Planika * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Novo Mesto:''' Borac == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||4:5 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||2:3 |- | [[NK Krim|Odred Krim]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Jesenice|Jesenice]]''' ||–|| [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Triglav Ljubljana]] ||3:0 b.b. |- | [[ŽŠD Celje]] ||–|| '''[[NK Mura Murska Sobota|Sobota]]''' ||1:4 |- | [[NK Borac Novo mesto|Borac Novo mesto]] ||–|| '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||1:5 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||8:0 |- | [[NK Planika|Planika Turišče]] ||–|| '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]]''' ||1:11 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] ||11:2 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||5:1 |- | '''[[NK Ljubljana|Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Jesenice|Jesenice]] ||2:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:1 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||4:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:2 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|Druga savezna liga 1960./61.]] * [[Slovenska nogometna zona 1960./61.|Slovenska zona 1960./61.]] * [[Kup maršala Tita 1960./61.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1961 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1961]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1960./61.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1960-61 *]] d1aehfxijlt53ebvmznz4lzj9fp2c9f 0 816564 7571422 2026-08-07T08:48:48Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1962. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 12. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = NK...«. 7571422 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1962. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 12. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 6 | finalist = [[NK Krim|Odred Krim]] | polufinalisti = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] i [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1962. bilo je dvanaesto izdanje kupa NR Slovenije. Olimpija je 1962. godine s lakoćom eliminirala sve protivnike, uključujući i iznenađujućeg finalista Odred Krim.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|druge savezne lige]]:''' Maribor * '''Sedam najboljih momčadi [[Slovenska nogometna zona 1961./62.|republičke lige]]:''' Olimpija, Slovan, Rudar (T), Ljubljana, Odred Krim, Gorica, Kladivar * '''Pobjednik pretkola u NP Ljubljana:''' Bratstvo * '''Pobjednik pretkola u NP Maribor:''' Železničar (M) * '''Pobjednik pretkola u NP Celje:''' Rudar (V) * '''Pobjednik pretkola u NP Kranj:''' Tržič * '''Pobjednik pretkola u NP Nova Gorica:''' Anhovo * '''Pobjednik pretkola u NP Koper:''' Tomos * '''Pobjednik pretkola u NP Murska Sobota:''' Sobota B * '''Pobjednik pretkola u NP Novo mesto:''' Brežice == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Tržič|Tržič]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||1:5 |- | Sobota B ||–|| '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||1:5 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||0:4 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Anhovo|Anhovo]] ||–|| '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||5:7 |- | [[NK Koper|Tomos Koper]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:10 |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:1 |- | [[NK Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||3:0 |- | '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||3:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Krim|Odred Krim]] ||2:0 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|Druga savezna liga 1961./62.]] * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.|Slovenska zona 1961./62.]] * [[Kup maršala Tita 1961./62.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1962 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 *]] q7n3da382awgqq97heilxhn3isz51to 7571486 7571422 2026-08-07T11:07:29Z Croxyz 205325 7571486 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1962. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 12. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 6 | finalist = [[NK Krim|Odred Krim]] | polufinalisti = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] i [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1962. bilo je dvanaesto izdanje kupa NR Slovenije. Olimpija je 1962. godine s lakoćom eliminirala sve protivnike, uključujući i iznenađujućeg finalista Odred Krim.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|Druge savezne lige]]:''' Maribor * '''Sedam najboljih momčadi [[Slovenska nogometna zona 1961./62.|republičke lige]]:''' Olimpija, Slovan, Rudar (T), Ljubljana, Odred Krim, Gorica, Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Bratstvo * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Železničar (M) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Rudar (V) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Tržič * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Anhovo * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Tomos * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Murska Sobota:''' Sobota B * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Novo Mesto:''' Brežice == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Tržič|Tržič]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||1:5 |- | Sobota B ||–|| '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||1:5 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||0:4 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Anhovo|Anhovo]] ||–|| '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||5:7 |- | [[NK Koper|Tomos Koper]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:10 |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:1 |- | [[NK Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||3:0 |- | '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||3:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Krim|Odred Krim]] ||2:0 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|Druga savezna liga 1961./62.]] * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.|Slovenska zona 1961./62.]] * [[Kup maršala Tita 1961./62.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1962 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 *]] i0g3fitx8n9mhq2hftspjoanpw4emzz 7571487 7571486 2026-08-07T11:07:47Z Croxyz 205325 /* Osmina završnice */ 7571487 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1962. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | izdanje = 12. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 6 | finalist = [[NK Krim|Odred Krim]] | polufinalisti = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] i [[NK Mura Murska Sobota|Sobota]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1962. bilo je dvanaesto izdanje kupa NR Slovenije. Olimpija je 1962. godine s lakoćom eliminirala sve protivnike, uključujući i iznenađujućeg finalista Odred Krim.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''Član [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|Druge savezne lige]]:''' Maribor * '''Sedam najboljih momčadi [[Slovenska nogometna zona 1961./62.|republičke lige]]:''' Olimpija, Slovan, Rudar (T), Ljubljana, Odred Krim, Gorica, Kladivar * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Ljubljana:''' Bratstvo * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Maribor:''' Železničar (M) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Celje:''' Rudar (V) * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kranj:''' Tržič * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Nova Gorica:''' Anhovo * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Kopar:''' Tomos * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Murska Sobota:''' Sobota B * '''Pobjednik preliminarnog natjecanja NP Novo Mesto:''' Brežice == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Tržič|Tržič]] ||–|| '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||1:5 |- | Sobota B ||–|| '''[[NK Celje|Kladivar Celje]]''' ||1:5 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||3:1 |- | [[NK Brežice 1919|Brežice]] ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||0:4 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Anhovo|Anhovo]] ||–|| '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||5:7 |- | [[NK Koper|Tomos Kopar]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:10 |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||1:2 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||–|| [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||2:1 |- | '''[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||3:1 |- | [[NK Gorica|Gorica]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||3:0 |- | '''[[NK Krim|Odred Krim]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||3:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Krim|Odred Krim]] ||2:0 |- |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|Druga savezna liga 1961./62.]] * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.|Slovenska zona 1961./62.]] * [[Kup maršala Tita 1961./62.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1962 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 *]] 8v0on9qkwsf9sq2a8bmreokx3qsxhju 0 816565 7571424 2026-08-07T08:52:08Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/738794709|Frank Gill]]« 7571424 wikitext text/x-wiki * [[Frank Gill (igrač australskog nogometa)]] (1908. – 1970.), igrač australskog nogometa * [[Frank Gill (nogometaš)]], nogometaš Tranmere Roversa * [[Frank Gill (političar)]] (1917. – 1982.), novozelandski političar * [[Frank Gill (ornitolog)]] (rođen 1941.), američki ornitolog * [[Frank Gill (inženjer)]] (1866. – 1950.), britanski inženjer telefonije  l9kbc21opuuqsnl7gkciv8wtl6d9s16 7571426 7571424 2026-08-07T08:52:48Z Argo Navis 852 7571426 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Frank Gill (igrač australskog nogometa)]] (1908. – 1970.), igrač australskog nogometa * [[Frank Gill (nogometaš)]] (rođen 1984.), nogometaš Tranmere Roversa * [[Frank Gill (političar)]] (1917. – 1982.), novozelandski političar * [[Frank Gill (ornitolog)]] (rođen 1941.), američki ornitolog * [[Frank Gill (inženjer)]] (1866. – 1950.), britanski inženjer telefonije  {{razdvojba}} r5h209e1vk2yjjg2vpisdfpcpfq844x 10 816566 7571430 2026-08-07T09:00:15Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<!-- NOTE: Using Module:FishRef for now as this is an extension-->{{lua|FishRef}}«. 7571430 wikitext text/x-wiki <!-- NOTE: Using Module:FishRef for now as this is an extension-->{{lua|FishRef}} 2wel8lc52omirhitg90bqodb2udrbjz 0 816568 7571499 2026-08-07T11:36:21Z Prof saxx 7403 novi članak uglavnom sastavljen sa en wiki i UNESCO stranica 7571499 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Modernistički centar grada Gdynije |slika = Gdynia - ul. 10 Lutego - gmach B.G.K. 1937-1939 (68909901).jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1715 |država = {{Z+X|POLJ}} |karta = Poljska |karta-oznaka = Gdynija |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|54.47|N|18.52|E|display=inline,title|source:plwiki}} |karta-opis = Gdynija u Poljskoj }} [[Datoteka:Gdynia-Srodmiescie.PNG|mini|150px|lijevo|Lokacija ''Śródmieście'' u podjeli Gdynije.]] '''Gradsko središte Gdynije''', [[poljski|polj]]. '''''Śródmieście''''', je moderna gradska četvrt (''dzielnica'') [[Gdynija|Gdynije]] koja ima dosta sačuvanih građevina tipične [[Socrealizam|socijalističke arhitekture]] izgrađenih između dva svjetska rata. Dvije najznačajnije ulice u pravcu istok-zapad i sjever-jug, s međuratnim [[urbanizam|urbanističkim]] blokovima i većinom sačuvanih zgrada gradskog centra iz tog razdoblja, koje odražavaju primjenu [[moderna arhitektura|modernističkih]] ideja ([[funkcionalizam]]) u arhitektonskom dizajnu velikih razmjera. Zbog toga je „Modernistički centar grada Gdynije”, s vilama na brdu [[Kamienna Góra]] i drugim stambenim zgradama, upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2026. godine kao „primjer modernističkog urbanističkog rasporeda”.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1715 Gdynia Modernist City Centre], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Gradsko središte Gdynije je urbani organizam koji je koristio pristup planiranja temeljen na stambenim blokovima kako bi razvio karakterističan, kompaktan kompleks modernističke arhitekture s robusnim individualnim arhitektonskim izrazima ([[brutalizam]]). Građevine su izgrađene 1920-ih i 1930-ih i djelo su domaćih modernih arhitekata kao što su [[Adam Kuncewicz]] i [[Roman Feliński]].<ref>''[https://trojmiasto.wyborcza.pl/trojmiasto/7,35611,26446036,sekretem-modernistycznej-gdyni-sa-lsniace-tynki-architektura.html?disableRedirects=true Modernistička arhitektura Gdynije]'', trojmiasto.wyborcza.pl {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Gradsko središte ilustrira kritičan prekid s [[historicizam|historicizmom]] u procesu pretvaranja sela Gdynia u nova glavna morska vrata prve [[Poljska|Poljske Republike]] između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name=UNESCO/> Gradsko središte, kojeg su [[Nacistička Njemačka|Nacistički okupatori]] premimenovali u ''Stadtmitte'', preživjelo je Drugi svjetski rat gotovo neoštećeno. God. 1998., Świętojańska ulica je prepoznata kao najstarija i najreprezentativnija ulica u gradu. Njena okolica, modernistički plan Gdynije, je upisana na popis povijesnih spomenike Poljske 2015. godine.<ref>[Gdynia - Historic Urban Layout of the City Centre], zabytek.pl {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> <gallery mode="packed" heights="80" caption="Galerija najvažnijih znamenitosti Gdynije"> Gdynia- Dom Żeglarza Polskiego (4).JPG|Poljska mornarska kuća (1937.) Gdynia z lotu ptaka - 057.JPG|Pomorska luka ORP Błyskawica w nowym kamuflażu - 02-01-2012.jpg|Brodovi-muzeji ''ORP Błyskawica'' i ''Dar Pomorza'' Siedziba Zakładu Ubezpieczeń i PLO.jpg|Socijalno osiguranje Dworzec Gdynia Główna (cropped).jpg|Glavni kolodvor Gdynia, Skwer Kościuszki 10-12 - fotopolska.eu (259412).jpg|Zgrada Pręczkowski KAMIENICA PESZKOWSKIEGO 02.jpg|Zgrada Peszkowski Gdynia, Świętojańska 55 (4) - czupirek 2013.jpg|Zgrada Krenski Empik w Gdyni.jpg|Zgrada Orłowski Gdynia kamienica Hundsdorffow.jpg|Zgrada Hundsdorff </gallery> ==Poveznice== * [[Le_Havre#Znamenitosti|Središte grada Le Havrea]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] * [[Stambena naselja berlinske moderne]] ==Izvori== {{commonscat|Śródmieście (Gdynia)}} * Grzegorz Pia̜tek, ''Gdynia obiecana: miasto, modernizm, modernizacja 1920-1939'', W.A.B., [[Varšava]], 2022. ISBN 978-83-8318-201-8 {{pl icon}} {{izvori}} {{Svjetska baština u Poljskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj]] [[Kategorija:Gdynia]] 7o96drceun1pmclysczim2urtfqvs7j 7571503 7571499 2026-08-07T11:44:23Z Prof saxx 7403 7571503 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Modernistički centar grada Gdynije |slika = Gdynia - ul. 10 Lutego - gmach B.G.K. 1937-1939 (68909901).jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1715 |država = {{Z+X|POLJ}} |karta = Poljska |karta-oznaka = Gdynija |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|54.47|N|18.52|E|display=inline,title|source:plwiki}} |karta-opis = Gdynija u Poljskoj }} [[Datoteka:Gdynia-Srodmiescie.PNG|mini|150px|lijevo|Lokacija ''Śródmieście'' u podjeli Gdynije.]] '''Gradsko središte Gdynije''', [[poljski|polj]]. '''''Śródmieście''''', je moderna gradska četvrt (''dzielnica'') [[Gdynija|Gdynije]] koja ima dosta sačuvanih građevina tipične [[Socrealizam|socijalističke arhitekture]] izgrađenih između dva svjetska rata. Dvije najznačajnije ulice u pravcu istok-zapad i sjever-jug, s međuratnim [[urbanizam|urbanističkim]] blokovima i većinom sačuvanih zgrada gradskog centra iz tog razdoblja, koje odražavaju primjenu [[moderna arhitektura|modernističkih]] ideja ([[funkcionalizam]]) u arhitektonskom dizajnu velikih razmjera. Zbog toga je „Modernistički centar grada Gdynije”, s vilama na brdu [[Kamienna Góra]] i drugim stambenim zgradama, upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2026. godine kao „primjer modernističkog urbanističkog rasporeda”.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1715 Gdynia Modernist City Centre], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Gradsko središte Gdynije je urbani organizam koji je koristio pristup planiranja temeljen na stambenim blokovima kako bi razvio karakterističan, kompaktan kompleks modernističke arhitekture s robusnim individualnim arhitektonskim izrazima ([[brutalizam]]). Građevine su izgrađene 1920-ih i 1930-ih i djelo su domaćih modernih arhitekata kao što su diploanti Varšavskog politehnićkog fakulteta: [[Włodzimierz Prochaska]], [[Tadeusz Jędrzejewski]] i [[Stanisław Płoski]]<ref>''[https://trojmiasto.wyborcza.pl/trojmiasto/7,35611,26446036,sekretem-modernistycznej-gdyni-sa-lsniace-tynki-architektura.html?disableRedirects=true Modernistička arhitektura Gdynije]'', trojmiasto.wyborcza.pl {{pl icon}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> Gradsko središte ilustrira kritičan prekid s [[historicizam|historicizmom]] u procesu pretvaranja sela Gdynia u nova glavna morska vrata prve [[Poljska|Poljske Republike]] između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name=UNESCO/> Gradsko središte, kojeg su [[Nacistička Njemačka|Nacistički okupatori]] premimenovali u ''Stadtmitte'', preživjelo je Drugi svjetski rat gotovo neoštećeno. God. 1998., Świętojańska ulica je prepoznata kao najstarija i najreprezentativnija ulica u gradu. Njena okolica, modernistički plan Gdynije, je upisana na popis povijesnih spomenike Poljske 2015. godine.<ref>[Gdynia - Historic Urban Layout of the City Centre], zabytek.pl {{eng oznaka}} Pristupljeno 7. kolovoza 2026.</ref> <gallery mode="packed" heights="80" caption="Galerija najvažnijih znamenitosti Gdynije"> Gdynia- Dom Żeglarza Polskiego (4).JPG|Poljska mornarska kuća (1937.) Gdynia z lotu ptaka - 057.JPG|Pomorska luka ORP Błyskawica w nowym kamuflażu - 02-01-2012.jpg|Brodovi-muzeji ''ORP Błyskawica'' i ''Dar Pomorza'' Siedziba Zakładu Ubezpieczeń i PLO.jpg|Socijalno osiguranje Dworzec Gdynia Główna (cropped).jpg|Glavni kolodvor Gdynia, Skwer Kościuszki 10-12 - fotopolska.eu (259412).jpg|Zgrada Pręczkowski KAMIENICA PESZKOWSKIEGO 02.jpg|Zgrada Peszkowski Gdynia, Świętojańska 55 (4) - czupirek 2013.jpg|Zgrada Krenski Empik w Gdyni.jpg|Zgrada Orłowski Gdynia kamienica Hundsdorffow.jpg|Zgrada Hundsdorff </gallery> ==Poveznice== * [[Le_Havre#Znamenitosti|Središte grada Le Havrea]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] * [[Asmera#Znamenitosti|Asmera, modernistički grad u Africi]] * [[Stambena naselja berlinske moderne]] ==Izvori== {{commonscat|Śródmieście (Gdynia)}} * Grzegorz Pia̜tek, ''Gdynia obiecana: miasto, modernizm, modernizacja 1920-1939'', W.A.B., [[Varšava]], 2022. ISBN 978-83-8318-201-8 {{pl icon}} {{izvori}} {{Svjetska baština u Poljskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj]] [[Kategorija:Gdynia]] 9w00p8fw8r31d2jg6il1lf8uyp6h73a